SEMINARSKI RAD NA TEMU

„ PREDUZEĆE-DIONIČKO DRUŠTVO I OKRUŽENJE“

PREDMET: POSLOVNO PRAVO

STUDENT PROFESOR
Halilović Amna Ademović Kenan

Kiseljak, 20.12.2022.god.
1.UVOD

Dioničko društvo je preduzeće koje sredstva potrebna za osnivanje i poslovanje

pribavlja izdavanjem dionica. Dionice su papiri od vrijednosti i mogu glasiti na određeno
ime ili na donosioca. Osnovna glavnica Dioničkog društva izražava se u novcu i prema
zakonskim propisima ne može biti manja od 50.000 KM. Osnovna glavnica, tj.kapital
dioničkog društva podjeljen je na jednake dijelove - dionice koje dioničari kupuju.
Prodajom dionica obezbjeđuje se imovina društva. Jedan dioničar može imati veći broj
dionica. Pored toga, imovina u dioničarskom društvu može biti u obliku stvari i prava, što
znači da dioničari pored novčanih uloga mogu u društvo uložiti određene stvari i prava
npr. sredstva za rad, sirovine, pravo na tehnologiju i sl. Sve što omogućuje mobiliziranje
što većeg kapitala. Svakako u toku poslovanja dioničarski kapital se uvećava. Osnov za
povećanje iznosa kapitala je izdavanje novih dionica koje kupuju dioničari, kao i
raspodjela ostvarene dobiti. Dioničarsko društvo nastaje na bazi ugovora. Ovaj ugovor
zaključuje se na pismenoj formi.
Kad govorimo o temeljnom kapitalu i dionicama u statutu dioničkog društva može se
odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu
koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime
dok temeljni kapital dioničkog društva predstavlja minimalni iznos koji se mora uplatiti
prilikom njegovog osnivanja čiji je taj minimalni iznos definiran zakonom. Povećanje
temeljnoga kapitala društva ulozima moguće je samo izdavanjem novih dionica. Za
razliku od povećanja temeljnog kapitala koje se provodi radi pribavljanja novog kapitala,
smanjenje temeljnog kapitala ne provodi se samo u slučaju kada društvo ima previše
kapitala nego i iz brojnih drugih razloga. Temeljni kapital se u cilju saniranja društva
može smanjiti i tako da se zajedno s time provede i povećanje tog kapitala.
Zakon o trgovačkim društvima je propisao stroge formalnosti koje se moraju ispuniti
pri osnivanju dioničkog društva iz razloga što se time želi postići veća ozbiljnost
osnivatelja i olakšati rad registarskom sudu. Osnivanje dioničkog društva može biti
simultano i sukcesivno te nas ono upućuje u način koje dioničko društvo bira. Time se
određuje i status koji se može mijenjati ali uz odluku glavne skupštine i nadzornog odbora
koji ga potom mijenja.

2.1. DIONIČKO DRUŠTVO

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u

temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.
Iako u dioničkim društvima najčešće dionice ima veći broj dionićara, dioničko društvo može
imati i samo jednog dioničara.
1
Izvor: Ćesić, Z. (2007.) Pravo trgovačkih društava, Veleučilište Marko Marulić, Knin

1
Osnivanje tvrtke u obliku doničkog društva pogodno je za prikupljanje novčanih sredstava
većeg iznosa i za velike projekte, koji teško da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe.
Izdavanje dionica koristi se i iz razloga kada tvrtka počinje raditi i treba kapital koji im
osnivač sam ne može osigurati, treba dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraživanje i
razvoj i sl., želi se proširiti na nova tržišta ili ući u novi posao i sl.
S više novca tvrtka može povećati investicijska ulaganja i biti profitabilnija u budućnosti.
Tvrtka izdaje nove dionice koje bivši ili novi dioničari mogu kupiti za određenu cijenu koju
odredi tvrtka. Ukoliko je cijena prava i realna, tvrtka može prodati sve dionice i tako nabaviti
novac za nove poslove.
Dioničko društvo je društvo kapitala, a pojomom društva kapitala u pravnom i gospodarskom
smislu obuhvaćena su u nas dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću, a u
mnogim zemljama još i komanditno društvo na dionice.
Ta se društva međusobno razlikuju, ali imaju i neke zajedničke karakteristike po kojima ih
razlikujemo od društva osoba, društva građanskog prava, tajnog društva i sl. Glavna im je
zajednička crta da je u njih temelj povezivanja i udruživanja kapital, a ne osoba. Kod društva
kapitala zakonom je propisan i određeni minimum kapitala za njihovo osnivanje (temeljni
kapital) koji služi kao prag za pristup toj vrsti društava, ali i kao podloga za dobivanje
zajmova i jamstvo vjerovnicima za obveze društva. 

Nazivi pod kojima se dionička društva javljaju u nekim stranim pravima:

- aktiengesellschaft (njemačko, švicarsko, liechtensteinsko i austrijsko pravo)
- societeanonyme (francusko pravo)
- aktiebolag (švedsko pravo)
- companylimitedbyshares ++(anglo-američko pravo)
- societaperazioni (talijansko pravo)
- naamlozevennootschap (nizozemsko pravo)
- delniška družba (slovensko pravo)
- akcionernoeobščestvootkritogo tipa (rusko pravo).

2
2.SUKCESIVNO OSNIVANJE DRUŠTVA

Društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni
poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva. Društvo je
osnovano kada ga se upiše u sudski registar.

Javni poziv za upis dionica (prospekt) mora sadržavati :

1. tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva koje se osniva,
2. iznos temeljnoga kapitala društva,
3. broj, vrstu i, ako se izdaju dionice više rodova, rodove dionica koje se nude za upis, njihov
nominalni iznos i iznos za koji se izdaju te broj, vrstu i rod dionica koje su preuzete bez
javnog poziva za upis dionica,
4. dan kada je usvojen statut,
5. ime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište a za fizičke osobe i jedinstveni matični
broj građana osnivača,
6. mjesto gdje se upisuju dionice s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o
osnivanju i izvješće o reviziji,
7. vrijeme početka i kraja upisa,
8. dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada dioničko društvo ne prijavi za upis u
trgovački centar,
9. iznos koji treba uplatiti za upisane dionice prije upisa društva u sudski registar i posljedice
ako se to pravodobno ne učini,
10. podatke o posebnim pogodnostima, ulozima u stvarima i u pravima, preuzimanju stvari,
troškovima osnivanja, posebnim plaćanjima i naknadama,
11. način sazivanja osnivačke skupštine,
12. najveći iznos troškova osnivanja koji idu na teret dioničkog društva.
Prema dioničkom društvu nema učinka ograničenje koje nije sadržano u javnom pozivu za
upis dionica.

3
23
3. OPĆE ODREDBE DIONIČKOG DRUŠTVA
3.1. Pojam i izvor prava
Dioničko društvo je trgovačko društvo kapitala u kojem se temeljni kapital dijeli na
dionice, a članovi tog društva su sve osobe koje su u društvo uložile određeni dio kapitala te u
ukupnom temeljnom kapitalu sudjeluju s onim brojem dionica koji odgovara njihovom
uloženom kapitalu. Kod osnivanja, a i postojanja dioničkog društva, važan je uloženi kapital
koji ostaje isti čak i ako se članovi društva promijene. Za preuzete obveze društvo odgovara
samostalno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Dioničari, pak, ne odgovaraju za
obveze društva, čak ni do iznosa njihovog uloga. Naime, dioničari ne sudjeluju izravno u
vođenju poslova društva niti su odgovorni za obveze društva prema trećim osobama. Svrha
njihova ulaganja u društvo je mogućnost ostvarivanja dividende u društvu u koje su uložili
kapital. Nametanje odgovornosti za obveze društva dioničarima bilo bi u suprotnosti sa
samom prirodom dioničkog društva. ( Feldman et al, 1995. ) Izvor prava je Zakon o
trgovačkim društvima objavljen u Narodnim novinama br. 11/93, koji se primjenjuje od 1.
siječnja 1995. godine.

3.2. Glavna obilježja dioničkog društva

Dioničko društvo je pravna osoba koja to svojstvo stječe prilikom upisa u trgovački,
odnosno sudski, registar. Međutim, kako i prije samog upisa društva u trgovački registar
postoje određena prava i obveze osoba koje sudjeluju u njegovom osnivanju, na dioničko se
društvo od izjave o usvajanju statuta do upisa u trgovački registar primjenjuju odredbe o
preddruštvu. Kako je dioničko društvo društvo kapitala, nije važno tko u njemu sudjeluje kao
osnivač (dioničar društva), već je bitno da je uplaćen temeljni iznos kapitala. Jednom uneseni
ulog u temeljni kapital više nije vezan za osobu koja ga je unijela, on ostaje u društvu,
odnosno u njegovom temeljnom kapitalu kao dio kapitala čak i onda kada se dioničari kao
članovi društva mijenjaju. Ulog se izražava u dionicama, stoga ulozi ne moraju biti isti. Kad
dioničar uplati svoj ulog, taj ulog postaje vlasništvom dioničkog društva, a dioničar stječe
prava i obveze koje mu prema ulogu pripadaju.
3.3. Dioničari i osnivači
Osnivači, kao i članovi društva, mogu biti domaće i inozemne fizičke i pravne osobe. U
našem se zakonodavstvu jasno razlikuju pojmovi dioničar i osnivač dioničkog društva.
Osnivači su dioničari koji su usvojili statut te dioničari čiji ulog u društvo, kod sukcesivnog
osnivanja, nije bio u novcu, iako nisu sudjelovali kod usvajanja statuta (tzv.formalni kriterij).
Kada nakon osnivanja dionica promijeni vlasnika, osoba koja ju je kupila naziva se dioničar,
ali nije osnivač društva.

3
Izvor: Gorenc V., Trgovačko pravo, Društva, Školska knjiga, Zagreb 2003., s

4
3.4. Organi društva
Dioničko društvo djeluje preko svojih organa. Zakonom su propisana tri organa dioničkog
društva, svi tri su obavezna i bez njih društvo ne bi moglo poslovati. To su: uprava, nadzorni
odbor te glavna skupština. Odnos organa društva je funkcionalne prirode, a funkcija svakog
organa je drugačija i jedinstvena te nespojiva s funkcijom drugog organa. Uprava vodi
poslove na vlastitu odgovornost i zastupa društvo te se njeno pravo ne može ograničiti.
Nadzorni odbor nadzire poslovanje društva i podnosi izvještaje skupštini o tome je li
poslovanje društva u skladu sa zakonom. Glavna skupština je tijelo koje čine svi dioničari
društva bez obzira na rod dionica.

3.5. Temeljni kapital

Temeljni kapital je statutom određeni iznos kapitala društva koji nastaje uplatama dionica i
koji se upisuje u trgovački registar kao temeljni kapital društva te služi kao svojevrsna
garancija vjerovnicima da društvo raspolaže najmanje tim iznosom. Najniži iznos temeljnog
kapitala je 200.000,00 kuna, a temeljni kapital i dionice moraju glasiti na nominalne iznose u
valuti Republike Hrvatske, odnosno moraju biti izraženi u kunama. Temeljni kapital nije
imovina društva; imovina društva je promjenjiva stavka koja se mijenja tokom poslovanja
društva. Temeljni kapital je uvijek isti, osim ako se na zakonski određen način ne izvrši upis
njegova povećanja ili smanjenja.

3.6. Ustroj dioničkog društva

U dioničkom društvu ovlasti imaju organi, a ne članovi društva. Članovi društva, odnosno
dioničari, mogu, ali i ne moraju biti članovi organa društva, a glavna skupština je jedini organ
u kojemu oni ostvaruju svoja upravljačka prava. Dioničko društvo je ustrojeno tako da
njegove organe čine uprava, nadzorni odbor i glavna skupština, kao što je već i navedeno.
Zakon o trgovačkim društvima ne polazi od hijerarhijskog odnosa tih organa nego im u
funkcionalnom smislu daje različite zadaće. Uprava je sama odgovorna za rad društva dok
nadzorni odbor ima nadzornu funkciju, ali i ovlast postavljanja i razrješenja uprave. Glavna
skupština bira članove nadzornog odbora, odlučuje o davanju razrješnice njima i upravi,
postavlja revizora i može odlučivati o financijskim izvješćima, odlučuje o upotrebi dobiti te o
bitnim pravnim pitanjima glede statusa društva, ali može odlučivati i o pitanjima
poslovodstva, no samo ako to od nje zatraži uprava. U dioničkom društvu odnosi se mogu
urediti na dvije razine i to statutom i ugovorom dioničara. Način rada organa može se urediti i
poslovnicima o njihovu radu. Društvo mora imati samo statut, dioničari ili samo neki od njih
slobodno oslučuju hoće li sklopiti sporazum o nekim pitanjima djelovanja u društvu, a o tome
hoće li imati poslovnik slobodno odlučuju organi društva.

5
4
4.POVEZANA DRUŠTVA
Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu
stajati kao:
➢ društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ➢
ovisno i vladajuće društvo,
➢ društvo koncerna,
➢ društva s uzajamnim udjelima i
➢ društva povezana poduzetničkim ugovorima.
Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno
samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u
većinskome sudjelovanju, a prvo društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu. Koliki udio
pripada jednome društvu određuje se kod društva kapitala na temelju odnosa nominalnog
iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva, a ako
je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju.
Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva
izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva. Koji
broj glasova u skupštini društva pripada nekome društvu određuje se prema odnosu broja
glasova koje ono može koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema ukupnom broju
svih glasova. Od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji pripadaju vlastitim
udjelima i udjelima koje netko drugi drži za račun toga društva. Kao udjeli koji pripadaju
društvu računaju se i oni udjeli koji pripadaju društvu koje je o njemu ovisno ili koje za njegov
račun ili za račun društva koje je o njemu ovisno drži netko drugi, a ako društvo pripada
trgovcu pojedincu i udjeli koji inače ulaze u njegovu imovinu.
4.1. Pripajanje i spajanje društava
Prema Zakonu o trgovačkim društvima jedno ili više dioničkih društava mogu se pripojiti
drugome dioničkome društvu bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele
imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu
preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga društva. Dva ili više dioničkih društava mogu se
spojiti a da se ne provede postupak likvidacije osnivanjem novoga dioničkoga društva, na
koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za dionice novoga
društva. Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada su donesene odluke o prestanku
društava koja se pripajaju ili koja se spajaju a moglo bi se odlučiti da se ona nastave. Uprava,
odnosno izvrši direktori svakoga društva koje sudjeluje u pripajanju moraju sastaviti opširno
pisano izvješće u kojemu se pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o pripajanju a naročito
omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu.

4
Izvor: Feldman, B. :Društva kapitala : društvo s ograničenom odgovornošću, dioničko društvo, Faber &
Zgombić Plus, Zagreb, 1995

6
5. DIONICE

Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje
prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je viši od nominalnog. Iznos djelomične
uplate mora se naznačiti na dionici. U statutu dioničkog društva može se odrediti da se
dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na
donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime. Izraz dionica
koristi se u trostrukom smislu, tj. kao: ((Petrović et al, 2010., p.81) - dio temeljnog kapitala -
skup članskih prava i obveza koji pripadaju imatelju dionica - vrijednosni papir. U poslovanju
dioničkih društava razvijeno je više vrsta dionica. Dionice su tipični dugoročni vrijednosni
papiri koji imateljima ili dioničarima daju pravo na udjel - dividende prilikom raspodjele neto
dobiti. Dionice se tradicionalno dijele na dvije tipične vrste a to su: 1. obične ili redovne
dionice, i 2. povlaštene ili peferencijalne dionice. Po zakonodavstvu Republike Hrvatske
dionička društva mogu izdavati obične ili redovne i povlaštene dionice. Dionice, obične i
povlaštene mogu se izdavati na ime i donositelja5.
Dionice se mogu izdati: za isti iznos temeljnog kapitala koji na njih otpada, odnosno
dionice se izdaju u onom iznosu na koji i nominalno glase ili za viši iznos od dijela temeljnog
kapitala koji na njih otpada, što znači da dioničari plaćaju viši iznos od onoga na koji dionice
nominalno glase. Dionice se ne mogu izdati na iznos koji je niži od nominalnog iznosa
temeljnog kapitala, odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez
nominalnog iznosa. Cijena dionica nije njezina nominalna vrijednost, dakle iznos naznačen na
dionici, nego njena tržišna vrijednost. Kod dionica koje kotiraju na burzi to je njihova
burzovna cijena, dok je kod ostalih dionica cijena koja se postiže njihovim prometom izvan
burze. Tržišna vrijednost ne utvrđuje se jednom zauvijek, već se uvijek iznova određuje.

5
Izvor: (http://web.efzg.hr/dok/RAC//dgulin/fir/ra%C4%8Dunovodstvo%20kapitala%20(glavnice).p
df,05.09.2015.)

7
6. DIONICA KAO SKUP PRAVA

Dionica predstavlja skup određenih prava koja iz nje za njezinog imatelja proizlaze. Ta
prava mogu se podijeliti u dvije skupine: ( Ćesić,2007.,p.112).
Imovinska prava – prava na dividendu, pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske odnosno
stečajne mase, pravo prvenstva pri upisu novih dionica u slučaju odluke o povećanju kapitala
novim ulozima, pravo na isplatu dijela sudjelovanja u temeljnom kapitalu društava u slučaju
njegovog smanjenja;
Upravljačka prava – glavno upravljačko pravo dioničara koje proizlazi iz dionice je pravo glas
na skupštini društava razmjerno dijelu temeljnog kapitala koji čini. Zabranjeno je izdavanje
dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u
skupštini društava, osim ako se radi o povlaštenim dionicama bez prava glasa.
Dionice se mogu razlikovati po sadržaju prava koje daju, a sve dionice koje daju ista prava
čine rod dionica. ZTD izričito predviđa mogućnost postojanja rodova dionica:
- Redovite – daju pravo glasa u glavnoj skupštini društava, pravo na isplatu dijela dobiti
društava ( dividenda) i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske odnosno stečajne mase
društava.
- Povlaštene – daju svojim imateljima neka povlaštena imovinska prava prema imateljima
redovnih dionica ( pod uvjetom da društvo posluje s dobitkom, jer ako dobiti nema neće se
moći isplatiti ni dividenda).
Povlaštena dionica može biti: kumulativna–daje imatelju pravo naplate kumuliranih
neisplaćenih dividendi prije njihove isplate imateljima redovnih dionica. participativna - daje
imatelju pravo da pored određene dividende određene u fiksnom iznosu ili postotku naplati
dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.
Međutim, osim rodova dionica utvrđenih Zakonom o trgovačkim društvima, u praksi je
moguće postojanje i drugih rodova dionica, ovisno o njihovim specifičnim značajkama.
Dionice su u smislu dioničarskih prava ne djeljive, zbog čega se pojedina prava iz dionice ne
mogu prenositi na različite osobe. Pojedinac se ne može pojaviti prema društvu kao suvlasnik
dionice. Ako na dionici ima više ovlaštenika, oni imaju slobodu urediti svoje interne odnose,
ali prava iz dionice mogu ostvariti samo preko zajedničkog zastupnika. Statutom se može
propisati da ostvarenje prava dioničara ovisi o tome je li dioničar neko vrijeme bio imatelj
dionice, čime se želi ograničiti prijenos dionica odnosno nagraditi dioničare koji su vjerni
društvo.6

6
Izvor: Buljan, V.; Brkanić, V.; Ćesić, Z.; Gorenc, V. (2008.) Komentar Zakona o trgovačkim društvima – RriF,
Zagreb

8
6.1.Dionica kao vrijednosni papir
Dionica je vrijednosni papir. To je isprava u kojoj je pravo njezinog imatelja vezano uz
ispravu i iz te isprave proizlazi,nedjeljivo je i neprenosivo bez prijenosa same isprave
odnosno vrijednosnog papira. Svojstvo vrijednosnog papira dionicama mogu dati dva medija:
(Ćesić,2007.,p.115).
- isprava o dionici
- elektronički zapis u računalnom sustavu Središnje depozitne agencije
S obzirom na način njihova prijenosa,dionice mogu glasiti: (Ćesić,2007.,p.115).
na donositelja - nije označena osoba njezinog imatelja,te se prenose običnom predajom iz
ruke u ruku
na ime - zakonska obaveza izdavanja dionica na ime postoji u slijedećim slučajevima:
- kada se dionica izađe prije uplate punog iznosa za koji se izdaje;
- kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir;
- kada se izdaju dionice koje se mogu prenositi samo uz suglasnost društava;
- kada se izdaju dionice njihovu imatelju daju pravo imenovanja članova nadzornog odbora ;
Dionice na ime za koje je izdana isprava prenose se indosamentom a mogle bi se prenositi i
cesijom. Statutom se može predvidjeti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica na ime
zamjeni za dionicu na donositelja i obrnuto. Temeljno načelo o slobodnoj prenosivosti dionica
na ime može se ograničiti na način da se u statutu predvidi da je za prijenos dionice potrebna
suglasnost društava(vinkulacija).
6.2 Registar dionica
Registar dionica je knjiga koju uprava društava mora voditi za dionice na ime i privremenice.
Iz registra dionica društvo i dioničari se mogu obavijestiti tko su dioničari s dionicama na
ime, tko je dužnik za iznos uloga koji još nije uplaćen, tko je prednik isključenog dioničara i
tko se prema društvu može legitimirati kao dioničar dionice na ime.

9
7. PRESTANAK DIONIČKOG DRUŠTVA
7.1. Likvidacija
Likvidacija je postupak u kojem društvo prestaje kad se ispune određene okolnosti predviđene
statutom ili zakonom, odnosno ako se članovi društva tako dogovore. Likvidaciju društva
provode članovi uprave, a ne sud ili bilo koji drugi organ. Dužnost članova uprav je da
sastave obračun stanja i diobenu bilancu, a zatim da na temelju toga podijele imovinu
članovima i vjerovnicima društva te da se društvo po okončanju postupka likvidacije briše iz
sudskog registra. Razlozi za likvidaciju mogu biti slijedeći:
1. Istek vremena koji je određen statutom društva, ako je trajanje društva ograničeno na
određeno vrijeme ili na ostvarivanje određenih razloga zbog kojih je društvo osnovano
2. Odluka glavne skupštine o prestanku društva, koja se mora donijeti tročetvrtinskom
većinom kapitala zastupljenog na sjednici skupštine na kojoj se donosi ta odluka, ali se
statutom može odrediti i veća većina (ali ne i manja), kao i ispunjenje dodatnih pretpostavki
3. Ako se pravomoćnom odlukom registarskog suda utvrdi nezakonitost upisa društva kod
osnivanja
4. Ako društvo nema dovoljno imovine da iz nje podmiri troškove stečajnog postupka, sud će
odbiti otvaranje stečajnog postupka, a društvo će se likvidirati u postupku likvidacije
5. Ako se, zbog obavljanja nezakonite djelatnosti ili protuzakonitog postupanja, odredi
ukidanje društva odlukom suda na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, osim u slučaju kada
ovlašteno tijelo društva opozove odgovornu osobu. Dioničari imaju pravo na isplatu ostatka
likvidacijske mase u skladu sa sadržajem prava koje proizlazi iz njihovih dionica. Redovni
dioničari imaju pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase razmjerno njihovom udjelu
u temeljnom kapitalu. Ako u društvu postoje povlaštene dionice koje daju pravo prvenstva pri
isplati ostatka likvidacijske mase, prvo će se isplatiti ostatak likvidacijske mase imateljima tih
povlaštenih dionica, a ostatak koji ostane nakon isplate dijela likvidacijske mase povlaštenim
dioničarima, isplatit će se redovnim dioničarima

7
Hrvoje Tadin; Zoran Posinovec: Priručnik za dionička društva, HITA-Consulting, Zagreb, 1994.

10
ZAKLJUČAK

Dioničko društvo je trgovačko društvo kapitala u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s

ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenome na dionice. Dioničko društvo može osnovati i
samo jedna osoba, odnosno društvo može imati i samo jednog dioničara. Dioničko društvo je
pravna osoba koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar. Društvo odgovara za
svoje obveze svom svojom imovinom, ali dioničari ne odgovaraju za obveze društva.
Temeljni akt dioničkog društva je statut. Njime se uređuje unutrašnji ustroj društva
Nominalni iznosi dionica koji su veći od minimalnog nominalnog iznosa moraju glasiti na
iznose koji su višekratnici broja 10. Dionice mogu glasiti na ime i na donositelja. Dionice na
ime prenose se indosamentom, a dionice na donositelja tradicijom. Po sadržaju prava koja
daju, dionice mogu biti redovne i povlaštene. Redovne dionice daju imatelju pravo glasa u
glavnoj skupštini društva, pravo na isplatu dividende i pravo na isplatu dijela ostatka
likvidacijske, tj. stečajne mase. Povlaštene dionice daju imatelju određena povlaštena prava,
kao primjerice pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom iznosu ili u postotku od nominalnog
iznosa dionice, pravo prednosti pri isplati dividende, isplati ostatka stečajne mase i druga
prava u skladu sa zakonom i statutom društva. Zakonom o trgovačkim društvima predviđeno
je simultano i sukcesivno osnivanje dioničkog društva. Osnivači društva su dioničari koji
prihvate statut. Prijavu za upis društva podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora, tj. svi
izvršni direktori i članovi upravnog odbora.
Uprava, nadzorni odbor i glavna skupština su organi dioničkog društva. Odnos organa
društva je funkcionalne prirode, a funkcija svakog organa je drugačija i jedinstvena te
nespojiva s funkcijom drugog organa. Uprava vodi poslove na vlastitu odgovornost i zastupa
društvo te se njeno pravo ne može ograničiti. Nadzorni odbor nadzire poslovanje društva i
podnosi izvještaje skupštini o tome je li poslovanje društva u skladu sa zakonom. Glavna
skupština je tijelo u kojem dioničari ostvaruju.

11
LITERATURA

KNJIGE
1. Buljan, V.; Brkanić, V.; Ćesić, Z.; Gorenc, V. (2008.) Komentar Zakona o trgovačkim društvima – RriF,
Zagreb
2. Ćesić, Z. (2007.) Pravo trgovačkih društava, Veleučilište Marko Marulić, Knin
3. Feldman, B. :Društva kapitala : društvo s ograničenom odgovornošću, dioničko društvo, Faber &
Zgombić Plus, Zagreb, 1995
4. Gorenc V., Trgovačko pravo, Društva, Školska knjiga, Zagreb 2003., s
5. Hrvoje Tadin; Zoran Posinovec: Priručnik za dionička društva, HITA-Consulting, Zagreb, 1994.

WEB IZVORI:
1.(http://web.efzg.hr/dok/RAC//dgulin/fir/ra%C4%8Dunovodstvo%20kapitala%20(glavnice).p df,05.09.2015.)
2. https://www.actarius.hr/act/rijec_direktora.php
3. https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_privrednim_drustvima_FBiH.pdf
4. https://hrcak.srce.hr/222735

12