DIONIČKI KAPITAL I

DIONIČKA DRUŠTVA
Dionički kapital nastaje udruživanjem većeg broja manjih
pojedinačnih kapitala.

U savremenim uslovima to je najrasprostranjeniji oblik

udruživanja kapitala koji omogućava finansiranje najvećih
razmjera i prikuplja i objedinjava veliki broj manjih iznosa
novčanih kapitala.
Konstituiranje dioničkog društva i
prikupljanje dioničkog kapitala se
vrši emitiranjem odgovarajućeg
broja dionica.

Dionice ili akcije su vrijednosni

papiri koje imaju zakonski
reguliranu formu i oblik.
Osnivanje d.d. može biti simultano i
sukcesivno.

Simultano osnivanje podrazumijeva da prvu

emisije dionica otkupljuju isključivo osnivači
bez javnog poziva za upis i uplatu dionica.

Sukcesivno osnivanje podrazumijeva da

osnivači upisuju jedan dio dionica, a ostatak za
upis se nudi putem javnog poziva
zainteresiranim licima.
 Dionice imaju svoju nominalnu vrijednost ili nominalu, koja se
određuje na osnovu ukupno potrebnog kapitala i ukupnog broja
emitiranih dionica.

Ovo je proces
primarne emisije.
 Dionica ima sljedeće
karakteristike:

Omogućava učešće u
prisvajanju dijela
ostvarenog profita;

Predstavlja pravni
dokument, kao
dokaz za uloženi
kapital;

Ulagač se javlja kao

suvlasnik srazmjernog
dijela ukupnog
dioničkog kapitala;
 Prava vlasnika dionica su:

-Pravo odlučivanja u upravljanju d.d.

Pravo raspolaganja dionicama

Pravo na prisvajanje dohotka.

Dohodak koji donosi dionica po

osnovu suvlasništva u d.d. se zove
dividenda.
 Dividenda je slična kamati koja se ubire u zajmovnom kapitalu.

Razlika između dividende i kamate je sljedeća:

Kamata je unaprijed definirana obaveza zajmoprimca i nezavisna je od

rezultata poslovanja i obuhvata samo jedan dio ostvarenog profita (drugi
zahvata zajmoprimac u obliku preduzetničke odbiti)
Dividenda nije fiksirana i zavisi od veličine
dionice, visine profita d.d. i visine dijela profita
koji se izdvaja za podjelu dioničarima.

Zajmovni kapital se mora nakon ugovorenog

intervala vratiti uvećan za kamatu.

Dionički kapital ostaje u društvu sve dok ono

egzistira i ne postoji mogućnost za povlačenje
tog kapitala, osim varijante prodaje dionica.
 Politika akumulacije d.d. :

Da se najveći dio ostvarenog profita usmjeri za

isplatu dividendi dioničarima, a ostatak u
akumulaciju

Da se veći dio profita usmjeri u akumulaciju, a

manji dio za isplate dioničarima

Da odnos fonda akumulacije i fonda dividende

varira u granicama ostvarenog profita.

Ove odluke donose organi društva i naziva se

korporativnim upravljanjem.
Osnovni organi d.d. su:

Skupština društva (svaki dioničar ima glasova u saglasnosti koliko ima

dionica)

Nadzorni odbor (organ upravljanja)

Uprava društva (direktor) – organ rukovođenja

Odbor za reviziju koji djeluje u funkciji zaštite dioničara- sastavljen je

stručnih lica koji prate i analiziraju rad društva i podnose izvještaj
skupštini društva
Kontrolni paket dionica je raspolaganje tolikom količinom dionica kojom je moguće
ostvariti većinu glasova na skupštini i time dominantno utjecati na poslovanje društva u
skladu sa vlastitim interesima.

Dionice se mogu iskoristiti za:

Realiziranje dioničkih prava (pravo na dividendu i pravo upravljanja)

Prodaju na sekundarnim tržištima

Zalaganje u bankama u vidu hipoteka

Razlikujemo dva vida kapitala: osnivački, fiktivni

Osnivački kapital je onaj koji su dioničari platili po nominalnim cijenama

dionica (prikupljeni novčani kapital prodajom određenog broja dionica na
primarnom tržištu).

Fiktivni kapital je onaj koji predstavlja vrijednost dioničkog kapitala nastao

prema tržišnim cijenama dionica.

Ukoliko je vrijednost fiktivnog kapitala veća od vrijednosti osnivačkog kapitala,

onda je ta razlika za osnivače – osnivačka dobit.
Stvarni kapital dioničkog društva se može uvećati samo emitiranjem novih dionica koje
mogu biti:

Obične dionice – koje omogućavaju vlasnicima da učestvuju u radu skupštine društva,

glasaju, biraju organe dd;

Prioritetne (preferencijalne) dionice – koje imaju fiksni iznos dividende i vlasnici ih

dobijaju prije vlasnika običnih dionica, a u slučaju stečaja, vlasnici ovih dionica polažu
pravo na bilo kakvu imovinu koja je ostala prije prava vlasnika običnih dionica.
Iako njihovi vlasnici imaju djelimično vlasništvo na dd, oni ne polažu prava na
upravljanje i nemaju pravo glasa u izboru uprave društva;
Konvertibilne dionice su slične prioritetnim, a karakterizira ih to što mogu nakon
izvjesnog vremena biti pretvorene u obične dionice.

Dionička društva mogu takodje prikupljati potrebna sredstva emitiranjem obveznica.

Obveznice su takvi vrijednosni papiri koji se od dionica razlikuju po tome, što imaju
ugovorenu fiksnu kamatnu stopu i utvrđen dohodak.
 Karakterizira ih to što su dio zajedničkog
kapitala.

Tržište kapitala je sastavljeno od bankarskog

tržišta i berzanskog tržišta.

Berza vrijednosnih papira (stock exchange)

predstavlja organizirano i institucionalizirano
tržište na kojima se trguje po pravilima berzi
(burzi) i državnih propisa na kojima se cijene
utvrđuju na osnovu ponude i potražnje.
Kupovina i prodaja vrijednosnih papira se vrši posredstvom brokerskih kuća koje imaju pravo
trgovati na berzama.

Broker je naziv za posrednika na berzi koje vrši kontakt između prodavaca i kupaca .

Na berzanskom tržištu figuriraju i dileri (kupuje vrijednosne papire za svoj račun i u svoje ime).

Na berzama se kupoprodaja vrši sistemom aukcije, odnosno prodaje javnim nadmetanjem –

licitacijom.