Uloga posebnih revizija u

korporativnom upravljanju
Moderno korporativno upravljanje nezamislivo je bez
realnih i objektivnih informacija o financijskom stanju,
poslovanju i novčanom toku trgovačkog društva, i u tom
smislu važnu ulogu igra eksterna revizija.

Pri osnivanju trgovačkog društva i povećanju njihova

temeljnog kapitala redovno se obavljaju posebne
revizije.
Pojam posebne revizije
 Posebna revizija je postupak provjere i ocjene djelovanja financijskih
izvještaja i poslovanja trgovačkog društva.

 Posebnu reviziju obavljaju osobe koje posjeduju certifikat

ovlaštenog revizora.

 Obvezu obavljanja posebnih revizija propisuje Zakon o trgovačkim

društvima.

 Posebna revizija je posebno usredotočena na dijelove financijskih

izvještaja i poslovanja trgovačkih društava, a najčešće se revidira
kapital trgovačkih društava.
Vrste posebnih revizija
 Revizija o osnivanju trgovačkog društva

 Revizija povećanja temeljnog kapitala trgovačkog društva

 Revizija radi zaštite manjine u d.d i d.o.o

 Revizija poduzetničkih ugovora

 Revizija u kojoj se ispituje izvješće uprave o odnosima s

povezanim društvima
 Revizija priključenja

 Revizija primjerenosti otpremnine manjinskih dioničara

 Revitija pripajanja i spajanja

 Revizija podjele društva kapitala

 Revizija preoblikovanja društva s ograničenom

odgovornošću u dioničko i društva osoba u društva
kapitala
Revizija osnivanja trgovačkog
društva

 Revizija bez revizora

 Revizija putem revizora

Obvezno provođenje revizije propisuje Zakon u
sljedećim slučajevima :

◦ 1. Ako je neki član uprave ili nadzornog odbora,

odnosno izvršni direktor ili član nadzornog odbora
ujedno i osnivač;

◦ 2. Ako su u osnivanju preuzete dionice za račun

nekog člana uprave ili nadzornog odbora, odnosno
izvršnog direktora ili člana nadzornog odbora;

◦ 3. Ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili

preuzimanjem stvari, odnosno prava.
Svrha i opseg revizije osnivanja

Svrha revizije je da revizor potvrdi jesu li imovinske

stavke zaista vrijedne onoliko za koliko će se s njima
odrediti temeljni kapital, te da provjeri jesu li članovi
društva za njegovo osnivanje primili ikakvu naknadu što
je kažnjivi i čime se smanjuje upisani temeljni kapital.
Revizija se odnosi na sljedeće:

 Jesu li točni i potpuni podatci osnivača o preuzimanju dionica?

 Jesu li točni i potpuni podatci osnivača o ulaganju u temeljni kapital?

 Jesu li točni i potpuni podatci o osnivača o posebnim pogodnostima

i troškovima osnivanja društva?

 Jesu li točni i potpuni podatci osnivača o ulaganjima stvari i prava te

preuzimanju stvari i prava?

 Odgovara li vrijednost ulaganja i preuzimanja stvari i prava

nominalnoj svoti dionica koje za to treba dati ili vrijednosti činidbi
koje za to treba ispuniti.
Ulaganje revizora u osnivanje
 Revizor mora utvrditi da li su postupci i dokumentacija
koju je dobio na uvid usklađeni s kriterijima za osnivanje
društva, te jesu li ulozi raspoloživi za unos.

U revizorovu izvješću se navode korištene metode i

stručnjaci koji su provodili reviziju.

 Položajrevizora osnivanja mora biti na razini “neutralne

stranke”.

 Mrevs 220 i MRevS 620

Oblici imovine koji se procjenjuju pri
unosu temeljnog kapitala

 Zemljište (metoda tržišnoj vrijednosti)

 Građevinski objekti (metoda tržišne vrijednosti,metoda procjene

vrijednosti troškova ponovne izgradnje)

 Oprema, postrojenja i transportna sredstva (metoda tržišne

vrijednosti, metoda troškova ponovne nabave)

 Nematerijalna imovina (metoda tržišne vrijednosti ili troška

stijecanja)
 Financijska imovina (metoda procjene tržišne vrijednosti
ili prema stupnju njezine naplativosti)

 Potraživanja (procjenjuje se prema nominalnoj

vrijednosti potraživanja uvećanoj za pripadajuće kamate,
odnosno umanjenoj za svotu troškova naplate kaoi i
gubitak zbog nemogućnosti naplate ukuponog
potraživanja)

 Zalihe (prema troškovima ponovne nabave ili prema

troškovima ponovne proizvodnje)
Nesuglasje između osnivača i
revizora

 Trgovački sud odlučuje u slučaju nesuglasja i odluka suda

se ne može pobijati

 Od revizora se očekuje da u svom izvješću navede da li

je ispravno navedena vrijednsot stvari i prava koja se
unose u temeljni kapital, te da da odgovore na pitanja
suda

 Pozitivno ili negativno mišljenje revizora

Revizija povećanja temeljnog kapitala
trgovačkog društva

 Revizija povećanja temeljnog kapitala u stvarima i

pravima

 Revizija uvjetovang povećanja temeljnog kapitala

ulaganjem stvari i prava

 Revizija odobrenog povećanja temeljnog kapitala

ulaganjem stvari i prava

 Revizija povećanja temeljnog kapitala iz “sredstava

društva”
Revizija radi zaštite manjine
Revizija radi zaštite manjine u d.d.

 Glavna skupština d.d. izabire posebnog revizora.

 Ukoliko Glavna skupština odbije imenovati

posebnog revizora, to čini sud na prijedlog
dioničara.

Posebni Pisani Sudski

Uprava
revizor izvještaj registar
Revizija radi zaštite manjine u
društvima s ograničenom
odgovornošću
 Sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne
uloge što čine 10% temeljnoga kapitala imenovati jednog ili više
revizora

 Ako član uprave i nadzornog odbora da netočan podatak može biti

kažnjen novčano ili kaznom zatvora do dvije godine

 Revizorovi odgovori na 4 pitanja

Revizija poduzetničkih
ugovora
 Njima se uređuju odnosi između društava –
ugovornih strana

 Svrha je stvaranje uzajamnih prava i obveza,te

izmjena dotadašnjeg organizacijskog ustrojstva
ovisnog društva

 Razlog nastavka poslovanja ovisnog društva?

Vrste poduzetničkih ugovora
 U praksi se često postavlja pitanje što izabrati – naknadu ili
otpremninu?
 Od revizora se također očekuje da navede:

1. kojim su metodama određen primjerena naknada i

otpremnina

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena

3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se primjerene

naknade i otpremnine došlo primjenom pojedine
metode,te koji je značaj dan pojedinim metodama za
utvrđivanje predložene primjerene naknade i otpremnine

4. posebne teškoće koje su se pojavile pri procjeni

vrijednosti društva
Revizija kojom se ispituje izvještaj uprave
o odnosima s povezanim društvima

 Povezana društva su samostalna društva koja

su povezana kapitalom i/ili poduzetničkim
ugovorima
 Oblici povezivanja društva:
1. Društvo koje u drugom društvu ima većinski
udio ili većinsko pravo u odlučivanju
2. Ovisno i vladajuće društvo
3. Društvo koncerna
4. Društva s uzajamni udjelima
5. Društva s povezanim poduetničkim ugovorima
Revizija priključenja
 Glavna skupština dioničkog društva, odnosno skupština društva
s ograničenom odgovornošću može donijeti odluku o
priključenju društva drugom dioničkom društvu ili društvu s
ograničenom odgovornošću čije je sjedište u RH (glavnome
društvu), ako sve dionice društva drži buduće glavno društvo.

 Priključno društvo glavno društvo

 Osnovna razlika između pripajanja i priključenja

 Kao otpremnina onima koji istupaju daju se vlastite dionice

odnosno vlastiti poslovni udjeli glavnog društva
 Revizija primjerenosti
otpremnine manjinskih dioničara
 Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice što se
odnose na najmanje 95% temeljnoga kapitala društva (glavnog
dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice
manjinskih dioničara, uz plaćanje tim dioničarima primjerene
otpremnine u novcu

 Upravljačka prava manjinskih dioničara postaju sužena pa više ne

mogu utjecati na odluke glavne skupštine

 Na određenu svotu otpremnine obračunava se kamata u visini

eskontne stope HNB-a, uvećane za dva postotna boda
 Za potrebe provođenja revizije primjerenosti otpremnine
manjinskim dioničarima obično se koriste sljedeće metode:
1. metoda knjigovodstvene vrijednosti,
2. metoda zarade po dionici,
3. metoda prosječne tržišne cijene dionice i
4. metoda tržišne vrijednosti dionice

 Metoda knjigovodstvene vrijednosti

(Imovina – obveze ) / broj dionica
 Tržišna vrijednost dionice
 Tržišna vrijednost dionice u industriji

 Ponderirani sintetetički pokazatelja fer

vrijednosti
Revizija pripajanja i spajanja
Revizija pripajanja i spajanja dioničkih
društava
 Pripajanje dioničkih društava

 Spajanje dioničkih društava

 Pripojeno društvo društvo preuzimatelj
 Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital
pripajanjem ako:
1. drži dionice društva koje se pripaja,
2. društvo koje se pripaja drži vlastite dionice,
3. društvo koje se pripaja drži dionice društva
preuzimatelja za koje nije u punoj svoti uplaćen iznos
za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti
 Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital
ako:
1. drži vlastite dionice,
2. društvo koje se pripaja drži dionice društva
preuzimatelja za koje je plaćena puna svota za koju su
izdane
 Revizija pripajanja dioničkog društva
društvu s ograničenom odgovornošću

 Jedno ili više dioničkih društava može se pripojiti

društvu s ograničenom odgovornošću prijenosom cijele
imovine na to društvo u zamjenu za stjecanje udjela u
društvu s ograničenom odgovornošću

 Zakon o trgovačkim društvima

 revizija zaključnih financijskih izvještaja

 Revizija pripajanja i spajanja društva s
ograničenom odgovornošću
 Jedno ili više d.o.o. može se pripojiti drugom d.o.o. bez
provođenja postupka likvidacije prijenosom cijele
imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava)
drugom društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za
udjele u tome društvu

 Dva ili više d.o.o. mogu se, bez provođenja postupka

likvidacije, spojiti osnivanjem novog društva s
ograničenom odgovornošću na koje prelazi cijela
imovina svakog od društava koja se spajaju u zamjenu za
udjele u novome društvu

 Revidiranje godišnjih financijskih izvještaja

Revizija pripajanja društva s ograničenom
odgovornošću dioničkome društvu

 Jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću

može se bez provođenja likvidacije pripojiti dioničkom
društvu prijenosom cijele imovine svakog društva na
dioničko društvo u zamjenu za dionice toga društva

 Pripajanje moguće samo ako je d.d. već dvije godine

upisano u sudski registar

 Zakon o trgovačkim društvima

Revizija prekograničnih pripajanja i
spajanja
 Prekogranično pripajanje ili spajanje je ono pripajanje ili
spajanje u kojemu je barem jedno od društava koja
sudjeluju u pripajanju ili spajanju valjano osnovano po
pravu RH, a barem je jedno od društava koja sudjeluju u
pripajanju ili spajanju društvo kapitala koje je valjano
osnovano po pravu druge države EU ili države koja je
stranka Ugovora o europskom ekonomskom prostoru.

 registrirano sjedište društva preuzimatelja u RH

registrirano sjedište pripojenog društva u RH
Revizija podjele društva kapitala
 Podjela društva statusna je promjena na osnovi koje se društvo
dijeli na dva ili više društava

Razdvajanje Odvajanje

Razdvajanje s Odvajanje s
osnivanjem osnivanjem

Razdvajanje s Odvajanje s
preuzimanjem preuzimanjem

 Razlike i sličnosti između razdvajanja i odvajanja

 Pravilo o očuvanju kapitala
Revizija preoblikovanja d.o.o. u d.d.
i društva osoba u društva kapitala
 Revizija preoblikovanja d.o.o. u d.d.

 Zakon o tgovačkim društvima

 Svota temeljnoga kapitala d.d. jednaka je
svoti temeljnoga kapitala d.o.o.

Poslovni
Dionice d.d.
udio u d.o.o.
Revizija preoblikovanja društva osoba u
društvo kapitala
 Javno trgovačko društvo i komanditno društvo mogu se
odlukom svih članova društva preoblikovati u d.d. i
d.o.o.
 Preoblikovanjam društva osoba u društvo kapitala,
članovi društva osoba više ne odgovaraju za obveze
društva

Temeljni
Aktiva --------
Obveze kapital
društva društva društva
kapitala
HVALA NA PAŽNJI !!!!