Način funkcionisanja rada medjunarodnih berzi?

Međunarodne berze su finansijska tržišta koja uz nesporna

informaciono-tehnološka dostignuća ostaju nezamjenljiva mjesta
za trgovanje standardizovanom robom, novcem i hartijama od
vrijednosti.

Proces trgovanja na domaćoj berzi ( sarajevskoj) ?

Sarajevska berza spada u red modernih trzista u
regionu.Trgovina se obavlje na elektronski nacin tj.bez prisustva
brokera na samoj berzi.Elekrtonski nacin trgovine podrazumjeva
da su brokeri u svojim kancelarijama (koje su po cijeloj Federaciji)
i odatle unose naloge svojih klijenata u centralni sistem za
trgovinu na berzi tzv.BTS
Na berzi postoje racunari-serveri koji sakupljaju sve
naloge .BTS za svaku uvrstenu firmu ima otvorenu tzv.knjigu
naloga.knjiga se najlakse moze predstaviti kao jedna tabela sa
dvije kolone .U lijevoj koloni se upisuju svi kupovni nalozi za date
dionice ,dok se na desnoj nalaze svi prodajni nalozi.Nalozi se
rangiraju po njihovoj cijeni .Sto je cijena povoljnija to je pozicija
tog naloga veca .Kod kupovnih naloga cijena je povoljnija sto je
veca,kod prodajnih naloga cijena je povoljnija ukoliko je niza.
Organi berze su;skupstina dionicara,nadzorni
odbor,uprava,berzanska komisija,odbor za reviziju,odbor za prijem
u kotaciju.
Uprava rukovodi radom i poslovanjem berze,zastupa i
predstavlja berzu i odgovara za zakonitost poslovanja.Nadzorni
odbor ima predsjednika i 4 clana.Odbor za reviziju predsjednika i
dva clana.

Da bi se održala trgovina dionicama unutar berze, koji se

uslovi moraju ispuniti?
Moraju se ispuniti tri uslova i to:
-da netko prodaje dionice
-da netko kupuje dionice
-da imamo brokera koji posreduje

Šta se mora naznačiti nakon potpisivanja ugovora između

brokera i kupca odnosno prodavca dionica, a nakon što je
izdat nalog?
-vrijednosni papir(dionice koje zeli kupiti)
-cijena dionice
-do kada vazi nalog
-kolicina dionica
Šta su berzanski posrednici?
Berzanski posrednici su pravna lica osnovana kao akcionarska
društva, koja su registrovana za obavljanje trgovine na berzi. Kao
akcionarsko društvo organizuje se i vanberzansko tržište.

Kada banke ulaze u upravljačku strukturu preduzeća i

postaju dioničari preduzeća?
Ko prati i na koji način kotroliše poslovanje ( trgovanje) na
berzi?
KOMISIJA ZA VP FBIH-KOMVOP FBIH
Nadležnosti Komisije proizilaze iz:
Zakona o vrijednosnim papirima,
Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, 
Zakona o registru vrijednosnih papira,
Zakona o društvima za upravljanje fondovima i o investicionim
fondovima,
Zakona o privrednim društvima.

Komisija (3-ČLANA) za vrijednosne papire ima široke regulatorne

ovlasti. Između ostalih, ovlasti i odgovornosti Komisije uključuju: 
Reguliranje uvjeta, načina izdavanja i prometa vrijednosnih
papira; 
Odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira
poduzeća i banaka; 
Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje
fondovima, investicijskih fondova, uzajamnih fondova i drugih
pravnih osoba koja se bave izdavanjem vrijednosnih papira; 
Reguliranje uvjeta i načina izdavanja obveznica kantona i općina; 
Propisivanje pravila i nadzor prometa vrijednosnih papira, koji je
zasnovan na razmjeni vrijednosnih papira i sistemu kotiranja,
putem elektronskih sredstava; 
Zaštitu interesa investitora; 
Propisivanje i nadzor primjene standarda izvješćivanja investitora i
javnosti o poslovanju učesnika u prometu vrijednosnih papira; 
Propisivanje i nadzor primjene standarda upravljanja dioničkim
društvima; 
Propisivanje uvjeta, davanje odobrenja za rad i vršenje nadzora
nad profesionalnim posrednicima (npr. brokeri i dileri) i drugim
učesnicima u prometu vrijednosnim papirima.
Koji je osnovni zadatak preduzeća za upravljanje berzom,
koje uslove treba da obezbjedi?
Preduzeća za upravljanja berzom su privredna društva, najčešće u
formi akcionarskih društava, koja za osnovnu djelatnost moraju da
pribave saglasnost Centralne komisije za HoV.Komisija prati i
kontroliše poslovanje berzanskog trgovanja poslovanje preduzeća
za upravljanje berzama.

Osnovni zadatak preduzeća za upravljanje berzom je da

obezbijedi:
prostorne
materijalne
kadrovske
finansijske
normativne
i druge uslove za kvalitetno organizovanje susreta ponude,
potražnje i organizovanje i zaključivanje berzanske trgovine.
Šta je to sadržaj parketa?
Parket i/ili jama je mjesto na kome se organizuje susret ponude i
potražnje i mjesto na kome se zaključuje berzanska trgovina.
Osnovni elementi parketa su:
-pult za prodaju ili mjesto gde se nalazi berzanski broker -
koordinator konkretne berzanske trgovine
-boksovi za članove berzi
-elektronske table na kojima se prezentuju svi relevantni podaci
vezani za trgovinu
-kvalitetne telekomunikacione i informacione veze  
U prostoru parketa, a na bazi zaključka Komisije za listing i
kotaciju, kod najvećeg broja berzi u svijetu odvija se 24 časovna
trgovina različitim HoV, u svim radnim danima u godini.
Kulise su ograničen, označen i opremljen prostor u neposrednoj
blizini parketa, unutar koga se uz saglasnost Komisije za listing i
kotaciju trguje HoV, koje iz nekih razloga nisu uključene na listu
za trgovanje na parketu

Šta je to berzanski materijal?

Pod berzanskim materijalom misli se na robe sa kojima se trguje
na konkretnim berzama.
Na berzama, na parketu trguje se strogo tipiziranim ili
standardizovanim robama - stvarima ili HoV, koje su masovne i
zamjenljive /fingibilne/.
Zbog ovakvih karakteristka, roba ne treba i nije prisutna na mjestu
i u vrijeme trgovanja.
 Šta su market- mejkeri?
Market mejkeri su dileri koji, po nečijem nalogu kupuju i prodaju
konkretne HoV, pre svega sa ciljem da daju dinamiku tržištu
konkrene HoV.
Oni istovremeno daju nalog za:
-kupovinu i prodaju
-ili prodaju i kupovinu i to, po različitim cijenama.
Razlika u cijeni je njihov prihod.
1. Osnovna sistematizacija berzi?
Zavisno od osnova, moguće su različite sistematizacije berzi.
Za naše potrebe istaknimo najčešće sistematizacije:
Zavisno od vlasništva nad preduzećima za upravljanje berzama
razlikuju se: privatne berze i javne berze
Zavisno do vrste roba sa kojima se trguje razlikuju se:
robne berze, berze usluga, berze HoV,devizne berze
Preduzeće za upravljanje berzama može da ima parket samo za
jednu grupu roba ili da ima više parketa za više grupa roba. U
prvom slučaju govori se o specijalizovanoj berzi, dok se u drugom
slučaju govori o mješovitoj berzi
2. Promptni poslovi i terminski poslovi!
Oni predstavljaju efektivnu kupoprodaju realno postojeće robe na
skladištu ili na putu. Oni se uvijek efektivno izvršavaju i nisu
špekulativnog karaktera.
Robni promptni poslovi se u pogledu načina isporuke mogu
zaključiti kao:
Loko posao ( na licu mesta) – roba mora biti dostupna kupcu u
mjestu održavanja berzanskog sastanka. Sa odgovarajućim
dokumentima( skladišnica, dokument o prevozu) roba se
isporučuje neposredno poslije oformljenog zaključka berzanske
kupoprodaje sa skladišta, iz silosa, iz carinske zone, sa broda ili
nekog drugog prevoznog sredstva.
Prompt isporuka – znači da se roba ima predati kupcu u veoma
kratkom roku, koji je određen uzansama berze na kojoj je
zaključena kupoprodaja.
Prompt utovar – u pogledu vremena isporuke u svemu važe
odredbe iz prompt isporuke, ali je u ovom slučaju prodavac
obavezan da, do uzansama određenog datuma, izvrši i utovar robe
po dobijenoj dispoziciji od kupca.

Oni ne moraju imati za cilj likvidaciju zaključaka stvarnom

isporukom robe u određeni termin.
To je redovno obezbjeđenje od rizika skoka ili pada cijene robe,
ili špekulacija radi zarade, koristeći razliku u cijeni, kamati, kursu.
Zaključuju se posebni ugovori o ,npr., fjučersima ili opcijama, a
podloga im je, najčešće u realnim robama (ŽITARICE, METALI,
NAFTA), akcijama i obveznicama. Berzanskim pravilima su
strogo propisani način i uslovi obavljanja terminskih poslova.
Ugovorne strane se moraju pridržavati ovih propisa, a prepušteno
im je u toku zaključenja posla da za robu tačno određenog
kvaliteta mogu samo utanačiti baznu cijenu i termin isporuke.
Odredbe o kvalitetu robe su naročito precizne, jer se kod ove vrste
poslova ne trguje nekom određenom partijom robe, nego se trguje
ugovorenom količinom robe označene vrste i tačno određenog
kvaliteta. Paritet se određuje po međunarodnim uzansama
sadržanim u Incoterms-u, dok standardne rokove izvršenja
terminskih poslova za svaku vrstu robe određuje berza, kao i način
njihove likvidacije o ugovorenom roku.

Forvard poslovi!
Najčešće se radi o kupovini kada se za nekoliko mjeseci unaprijed
fiksira cijena odmah isplaćuje novac za robu koja će kasnije biti
isporučena (na primjer otkup pšenice u februaru za isporuku iste
kasnije u julu-tzv. otkup na zeleno), kupovina struje leti da bi ista
bila isporučena zimi.
Sa njima se nikada ne trguje na službenoj berzi, nego se zaključuju
poslovi na vanberzanskim sastancima ili sredstvima komunikacija
OTC (over-the-counter).
U njihovo zaključivanje i izvršenje nije involvirana klirinška kuća.
Njihov je rizik da prodavac ne isporuči robu za unaprijed dati
novac kupca, pa se traže dodatna obezbjeđenja, najčešće hipoteke,
avalirane mjenice ili bankarske garancije.

Fjučersi!
Fjučers je ugovor o isporuci robe, valute ili finansijskog
instrumenta, po unaprijed ugovorenoj, fjučers cijeni, i na
ugovoreni termin u budućnosti.
Fjučers, za razliku od forvarda, ne mora biti izvršen.
Fjučersima se može svakodnevno trgovati na berzi, brzo se
pretvaraju u novac, pa ih nazivaju likvidni terminski ugovori.
Najčešće su bliskog roka, manje od godinu dana, a najčešće do 90
dana.