TRGOVINSKE STRATEGIJE KINE

1.Analiza trgovinske strategije:

1.1 uvod- Kina je drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i kao takvo značajno utječe na
cijene proizvoda i tržište ponude i potražnje kao takvo. Kina je centralno-planska ekonomija koja
postupno uvodi tržišna načela. Strateška orijentacija na razvoj prerađivačke industrije i
forsiranje izvoza rezultirala je snažnim gospodarskim rastom i suficitom tekućeg računa platne
bilance, ali po cijenu visokih unutarnjih migracija stanovništva prema gradovima,
prekapacitiranosti određenih proizvodnji, regionalne nejednakosti te zagađenja okoliša. U
nastvaku ćemo se više totaknuti indikatora koji će nam odgovoriti na pitanje kako je Kina postala
najveći svjetski izvoznik, te kako se i dalje može razvijati ka krajnjem cilju postajanja najveće
ekonomske i političke zemlje na svijetu

1.2 stupanj trgovinske otvorenosti

Ovaj indeks koji dobijanmo na način da zbrojimo ukupan uvou i izvoz u jednoj zemlji u jedinici
vremena te ga podijelimo s GDP-om zemlje za koji računamo sami indeks. Interpretacija indeksa
je ta da što se indeks veći to utjecaj trgovine ima veći značaj na samu zemlju. Prema podacima
Svjetske banke i TheGlobalEconomy Kina se nalazi na 135. mjestu od 143 zemlje koje su u nalaizi
dostupne. Ovakvo pozicioniranje Kine malo zbunjuje, jer ipak se ovdje radi o zemlji koja je
najveći svjetski izvoznik, ali ipak Kina ima enormno unutarnje tržište od gotovo 1,4 miljarde ljudi,
te je upravo ta brojka razlog ovako niskog pozicioniranja Kine.

(https://www.theglobaleconomy.com/rankings/trade_openness/#China, 2019)

Tablica.1
(Izvor: Trade openness- Cputry rankings, 2017, pregledano dana 04.04.2019.)
1.3 uvozni trendovi

Uvozni trend Kine je već dugi niz godina u uzlaznoj putanji, odnosno bilježi konstantni rast. Za
2017. godinu taj broj je iznosio približno 2,2 biljuna američkih dolara, prema podacima
TheGlobalEconomy-a. Ipak potaknuti današnjim zbivanjima na relaciji SAD-Kina izvozni trend
Kine opada zbog prvenstevno povećanih tarifa s strANE sad. Na sljedećem grafikonu taj trend će
se jasno moći vidjeti. Kina bilježi značajan rast nakon 2009. godine, odnosno nakon izlaska iz
velike ekonomke krize. Ukratko trend je rastući uz povremena osciliranja koja možemo prepisati
svakojakim poslovnim ciklusima koji su normlana pojava

Graf.1
.

Izvor(https://tradingeconomics.com/china/imports,2019), pregledano dana..

1.3Izvozni trrendovi- Kina je najveći svjetksi izvoznik, njihov godišnji izvoz iznosi oko 2,4 biljuna američkih
dolara. Kina je općenito poznata kao izvoznik ( popularna rečenica koju svi znamo je Made in China). Kina
je to postala određenim gospodarskim metodama i svojom strateškom i ljudsko- kapitalnom
pozicioniranošću o kojoj ćemo više govoriti u drugim cjelinama. Sljedeći graf predtavlja kretanje kineskog
izvoza kroz razdoblje od 10 godina, isto kao i u uvoznu u grafu1., Kina bilježi nevjerojatan rast već više
desetljeća, ali je sada upravo pred velikim izazovima koje jos SAD predvođene političkom bitkom njihova
predjsednika g. Trumpa nameće, odnosno ukratko radi se o povećanjima tarifa( carina) na izvozne
proizvode koje Kina izvozi u SAD.

Graf.2
Izvor(https://tradingeconomics.com/china/exports), pregledano dana 04.04.2019

1.4 indeks trgovinske slobode

Indeks trgovinske slobode je indeks koji govori koliko trgovinske barijere( carine, kvote, subvencije...)
utječu na slobodnu trgovinu jedne zemlje, odnosno koliko se zemlja koristi tim barijerama. Kina se na
ljestvici trgovinske slobode nalazi na 100. mjestu, i to u kategoriji zemalja koja su uglavnom neslobodna.
Indeks za Kinu iznosi 58,4( izvor: https://www.heritage.org/index/ranking). Prva zemlja na toj ljestvici je
Hong Kong, kojeg slijedi Singapur. Dojam je da je Kina pomalo zaostala na ovom polju, ali objašnjenje leži
u tome da iako je već više desetljeća u procesu liberalizacije i globalizacije, Kina je još jako pod utjecajem
„socijalističkog uređenja“, odnosno pod vodstvom sadašnjeg predsjednika g.  Xi Jinpinga koji je
povećao svoj autoritet centalizacijom. U prilog mu ne ide niti usporavanje kineske ekonomije kao
i trgovinski rat s SAD-om.

Tabela2.
Izvor (https://www.heritage.org/index/ranking), pregledano 04.04.2019

1.5 – vanjskotrgovinska bilanca

Vanjskotrgovinska bilanca nam govori razliku između uvoza i izvoza jedne zemlje. U promatranom
vvremenskom razdoblju Kina prikazuje uglavnom suficit vanjskotrgovinske bilance, koji iznosi između 200
i 400 miljardi američkih dolara. Krajem 2018. godine i početkom 2019. godine vanjskotrgovinska bilanca
je pala s gotovo 600 miljardi dolara na svega 4,2 miljarde dolara ( IZVOR:
https://tradingeconomics.com/china/balance-of-trade), ovaj pad je jako velik, a možemo ga prepisati
produženoj Lunarnoj godini ( manjak radnih dana, čime pati izvoz), te smanjenje u proizvodnji aluminija i
čelika:

Graf.3
Izvor(https://tradingeconomics.com/china/balance-of-trade, pregledano 4.4.2019.

Iz prijašnjih podataka možemo zaključiti da je Kina zemlja koja ostvaruje veći izvoz od uvoza, odnosno
ostvara suficit, povremene deficitne vanjskotrgovinske bilance možemo prepisati svakojakim
događanjima, kao npr. padovi potražnje, rast cijena i dr.

1.6 Zemlje i proizvodi s kojima Kina ostvaruje vanjskotrgovisnki suficit

U sljedecem potpoglavlju pogledati ćemo s kojim zemljama i s kojim proizvodima Kina ostvarjue suficit.

Kina ostvaruje najveći suficit s SAD-om, Hong Kongom, Vijetnamom, Indijom, Indonezijom, Singapurom
( izvor:https://wits.worldbank.org/CountryProfile/en/Country/CHN/Year/2017/TradeFlow/EXPIMP/Partn
er/by-country). Industrije kojima Kina ostvaruje vanjskotrgovinski suficit su: Industrije električnih
proizvoda i opreme, strojevi, namještaj... Sljedeća slika prikazuje poredak prvih 10 industrija koje stvaraju
suficit za Kinu.

Slika1. izvor(http://www.worldstopexports.com/chinas-top-10-exports/)
Sljedeća tablica će prikazati koji su to konkretni proizvodi zbog kojih Kina ostvarjue suficit. Bitno je za
napomenuti rast koji proizvodnja tih proizvoda ima, i taj rast je vidljiv kroz cijelu liniju proizvoda, čime se
potvrđuje premisa da Kina ulaže velike količine novca u poboljšanje tehnologije.

Izvor(http://www.worldstopexports.com/chinas-top-10-exports/) pregledano, 04.04.2019

1.7 zemlje i proizvodi s kojima Kina ostvaruje vanjskotrgovinski deficit.

Kina je 4. najveća zemlja po površini na svijetu, i kao takva je bogata rudama i prirodnim izvorima
sirovina. Ipak postoje određeni proizvodi i industrije koje Kina mora uvoziti od trgovinskih partnera jer ih
ona sama jednostavno nema. U nastvaku će biti prikazani konkretno koji su to proizvodi koje Kina mora
uvoziti i s kojima ima vanjskotgovinski deficit. Najveći problem Kine je nedostatak fosilnih goriva kojima
moraju pokretati njihovu enormnu industriju, zbog toga i ne čuđi da je najveći deficit upravo ostvaren u
tom segmentu. Sljedeća slika prikazuje proizvode i industrije u kojima Kina ostvaruje deficit.

Izvor(http://www.worldstopexports.com/top-chinese-trade-balances/), pregledano 05.04.2019

Nerealistično je za očekivati da će Kina s svakom zemljom ostvarivati vanjskotrgovinski suficit. Sljedeća

slika prikazuje zemlje s kojima Kina ima najveći deficit. Kina ostvaruje najveći deficit s Taivanom, slijedi ju
Južna Koreja i Australija.

1.8 ugovori o slobodnoj trgovini( FTA)

Kina ima ugovore o slobodnoj trgovini sa 14. zemalja: Singapur, Pakistan, Novi Zeland, Čile, Peru,
Kostarika, Island, Švicarska, Hong Kong, Macao i Taivan, Južna Koreja i Australija. Kina ima biletarne
trgovinske ugovore s više od 100 zemalja svijeta. Među tim zemljama spadaju zemlje EU-a, Kanada, SAD.
Kina je zbog svoje ovisnosti o trgovini trenutno u procesu povećanja FTA sa novim zemljama, čime se
Kina još više planira postaviti kao svjetksi lider trgovine.

Izvor(http://china.org.cn/business/node_7233287.htm#a11)
1.9 najveće kompanije u Kini

U ovom potpoglavlju predstavit ćemo 10 najvećih kineskih kompanija.

Slika. Broj x, izvor(https://www.hgk.hr/documents/nr-kina-informacije-za-potencijalne-

izvoznike5a575a7ace6e9.pdf), pregledano, 06.04.2019

Iz ove slike se jasno vidi da je prvih 4. največih kompanija u Kini banke, čime se dokazuje ovisnost Kine u
konstantnom priljevu kapitala koji ne neophoan za pokretanje kineske ekonomije.

PERSPEKTIVNI DIO-

2.1 zaključak trgovinske strategije Kine –

Kina je najveći svjetski izvoznik i kao takva mora zadržati svoj položaj. Kina za to definitivno ima
potencijala, potencijal vidimo u pozitivnoj trgovinskoj bilanci več duži niz godina. Trenutno je ta bilanca
narušena zbog trgovinskog rata s SAD-om, koji bi po našem mišljenju trebalo u što krajem roku riješiti.
Trgovinska strategija je jako dobra, ali unapriješenjem prema FTA- ugovorima s EU smatramo da bi Kina
postigla još veće i bolje brojeve