PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

1. UVOD
1.1 Razlozi za pokretanje studija Materijalna stvarnost koja nas okruuje, a naroito ona stvorena ljudskom rukom dobrim je dijelom rezultat djelovanja strojarske struke. Njezin je specijalizirani segmenti meu ostalim i brodogradnja. Stoga je potreba da se obrazuju strunjaci za ta podruja oita. Strojarstvo danas obuhvaa vrlo irok raspon razliitih tehnikih sustava, koji se osnivaju, mahom, u strojarskoj proizvodnji - strojogradnji, ali se primjenjuju u gotovo svim privrednim sustavima, poput poljoprivrede, graevinarstva, kemijske i procesne industrije, ali, primjerice, i u medicini. Brodogradnja je nazvana po temeljnom tehnikom sustavu njene djelatnosti brodu. Ona se danas, meutim, bavi i nizom specijaliziranih objekata za eksploataciju morskih i podmorskih resursa, novim oblicima hibridnih brodova velike brzine te nizom nadvodnih i podvodnih jedinica ratne mornarice. Brod je u osnovi samostalan mikrosvijet na kojem su zastupljeni razni aspekti ljudske djelatnosti. Strojarstvo i brodogradnja suvremena su polja znanosti i struke, pripadna tehnikom podruju. Ona su izuzetno interdisciplinarna te sadre ili dodiruju i niz disciplina pripadnih, ponegdje i posve drugim podrujima znanosti. Njihovo znaenje je posebno naglaeno doprinosom ostvarivanju novih vrijednosti (ulaganjem znanja, vjetina, rada, resursa), to gospodarski rezultira odgovarajuim nacionalnim dohotkom. Strunjaku valja pratiti i tijekove najvie razine intelektualne aktivnosti svjetonazora. Upravo naem dobu pripadne su promjene svjetonazora, od (mnogovjekog) mehanicistikog ka posve novom entropijskom. Takve promjene posredno utjeu i na naela gradnje i koritenja tehnikih sustava, posebno na znatno produljenje njihova eksploatacijskog vijeka. Ovom se temeljnom novumu pridruuje itav niz drugih, razvijenih vlastitim istraivanjima (novi materijali, nove/visoke tehnologije, inenjerska primjena metoda umjetne inteligencije, novi proizvodni sustavi - concurrent, simultaneous, i sl.). Suvremena kretanja razvoja strojarstva i brodogradnje trae od inenjera sve manje rutinskog rada, a sve vie kreativnog angamana. Od njih se oekuje da svojim intelektualnim sposobnostima i irinom temeljnog i strunog obrazovanja budu sposobni za kompetentno praenje svjetskog tehnolokog razvoja tijekom radnog vijeka i za voenje tehnolokog razvoja u djelokrugu struke. Osim temeljnog obrazovanja strojarskih, brodograevnih i zrakoplovnih strunjaka na preddiplomskom i diplomskom nivou, nuno je i daljnje obrazovanje, koje se u suvremenim trendovima ubrzanog razvoja struka i poveanja znanja oituje prije svega u cjeloivotnom uenju. Jedan dio inenjerski obrazovanih strunjaka nastavlja obrazovanje na poslijediplomskom specijalistikom i doktorskom studiju, kako bi svoje znanje upotpunio viim metodama rada utemeljenim na znanstvenom pristupu istraivanja specifinih problema struke. Svjetski razvoj, a tada i razvoj
1

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

svake nacionalne sredine temelji se dakako na fundamentalnim znanstvenim istraivanjima, ali ponajprije ipak u primijenjenim, prije svega, tehnikim i tehnolokim rjeenjima, koja proizlaze iz istraivanja u raznim podrujima tehnikih znanosti poput strojarstva i brodogradnje. Svi oblici i stupnjevi studija na FSB, pa tako i poslijediplomski studiji otvoreni su suradnji u istraivanjima i obrazovanju s drugim visokokolskim ustanovama i znanstvenim institutima u zemlji i svijetu. Tu prije svega treba istaknuti suradnju unutar Sveuilita u Zagrebu i sa zagrebakim znanstvenim ustanovama (npr. HAZU, Brodarski institut itd.) te onu sa srodnim fakultetima drugih sveuilita u Hrvatskoj koji su i ustrojeni uz izdanu pomo FSB. Dosadanja se je suradnja uglavnom temeljila na opim sporazumima suradnji i osobnim kontaktima znanstvenika. U budunosti se oekuje institucionalizacija suradnje temeljem opih i zakonskih stremljenja integraciji sveuilita. Poslijediplomski studiji na FSB usporedivi su po sadraju i usmjerenju istraivanja s analognim studijima u svijetu, naroito u Europi. Takva se ocjena temelji na saznanjima kljunih nastavnika pojedinih smjerova studija i njihovih individualnih kontakata s kolegama na odgovarajuim studijima. Izravnu usporedbu meutim nije mogue nainiti s jedne strane zbog nedostupnosti konkretnih podataka o nastavnim programima na Internetu, a s druge strane zbog velike raznolikosti pristupu organizaciji poslijediplomskih studija na vodeim svjetskim visokim uilitima, gdje omjer individualnog istraivakog rada studenta i nastavnih obveza varira u vrlo irokim granicama. 1.2 Dosadanja iskustva u provoenju poslijediplomskih studija na FSB Znanstveno usavravanje u podruju tehnikih znanosti u Hrvatskoj otpoelo je 1921. godine, kada je nastavniko vijee Tehnike visoke kole u Zagrebu donijelo propise za stjecanje doktorata tehnikih znanosti. Prvi doktorat tehnikih znanosti stekao je ing. Konstantin aliev 1922. godine. U znanstvenom polju strojarstvo prvi doktorat stekao je 1931. godine prof. dr. sc. Ivo Hercigonja, koji je bio nastavnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Poslijediplomski studiji pri zagrebakom Sveuilitu u znanstvenim poljima strojarstva i brodogradnje Fakulteta strojarstva i brodogradnje imaju dugu tradiciju. Prvi poslijediplomski studij "Tehnika i ekonomika automatizacije" organiziran je zajedniki s Elektrotehnikim fakultetom i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu 1962. godine. U kolskoj godini 1963./64. organiziran je poslijediplomski studij "Tehnologija i organizacija strojarske proizvodnje". Brodograevni odjel Fakulteta je u suradnji s Graevinskim fakultetom u Zagrebu organizirao u kolskoj godini 1965./66. poslijediplomski studij "Teorija brodskih konstrukcija". Od tih poetaka poslijediplomskih studija do dananjih dana, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, u skladu s razvojem strojarske i brodograevne znanosti, stalno su se usklaivali i osuvremenjivali nastavni programi i prilagoivali zakonskim propisima. Do kraja 2004. godine, na razliitim poslijediplomskim studijima organiziranim na FSB magistriralo je ukupno 778 magistara i tono 300 doktora znanosti iz podruja strojarstva te 62 magistra i 42 doktora znanosti iz podruja brodogradnje.

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

1.3 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Svi studiji na FSB, pa tako i oni poslijediplomski, ustrojeni su na principima Bolonjske deklaracije te stoga podrazumijevaju i pokretljivost studenata i nastavnika. Vrednovanje napora polaznika temelji se na ECTS sustavu, to je preduvjet za studentsku mobilnost. Pojedini studijski moduli predviaju slobodno izborne kolegije, prvenstveno unutar ponude poslijediplomskog studija FSB, ali u dogovoru s mentorom i voditeljem smjera studija, isto tako i iz ponude drugih studija ueg i ireg okruenja. Mobilnost prema drugim studijima i obrnuto je naelno mogua, ali ovisi o specifinom sluaju i u veini situacija e biti vezana uz potrebu polaganja diferencijalnih sadraja. Prijelaz studenata iz jednog smjera poslijediplomskog studija FSB u drugi mogu je uz odobrenje Odbora za poslijediplomske studije i pozitivno miljenje voditelja smjera studija u koji student eli prijei. Ukoliko postoje razlike u odsluanim i poloenim kolegijima odredit e se potrebni diferencijalni sadraji. Svi kolegiji FSB-a otvoreni su za upis i studentima drugih fakulteta. Student koji eli upisati pojedini kolegij mora se javiti predmetnom nastavniku. Nastavni programi FSB-a orijentirani su i prema stranim studentima. U sluaju da se prijavi dovoljan broj zainteresiranih kandidata mogua je organizacija studijskog programa na engleskom jeziku. 1.4. Mogunost ukljuivanja studija u zajedniki program s inozemnim sveuilitima Kako je ve spomenuto u uvodnim napomenama, poslijediplomski studiji su na FSB uestalo organizirani u suradnji s drugim visokokolskim ustanovama. Predloeni studijski program zasnovan je za izvoenje unutar FSB, za to Fakultet raspolae s dovoljnim kadrovskim i materijalnim resursima. Treba meutim spomenuti da se trenutano na FSB provodi i jedan posebni poslijediplomski studijski program, organiziran temeljem TEMPUS projekta u suradnji s Kraljevskom visokom tehnikom kolom (KTH) iz Stockholma i Tehnikim fakultetom Sveuilita u Padovi, koji se izvodi na engleskom jeziku uz gostovanje pojedinih predavaa iz navedenih institucija. Isto se tako propozicijama poslijediplomskog studija definiranim Pravilnikom o poslijediplomskom studiju FSB predvia angaman istaknutih inozemnih strunjaka, naroito u onim uskim podrujima znanosti gdje nemamo dovoljno dobrih vlastitih eksperata. Takve e se mogunosti meutim moi realizirati samo u okviru raspoloivih izvora financiranja.

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

2. OPI DIO
2.1 Naziv studija i znanstveno podruje Naziv studija: POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKISTUDIJ STROJARSTVA I BRODOGRADNJE 2.02 BRODOGRADNJA, 2.11 STROJARSTVO, 2.15 DRUGE TEMELJNE TEHNIKE ZNANOSTI 2.02.01 2.02.02 2.02.03 2.02.04 2.11.01 2.11.02 2.11.03 2.11.04 2.15.01 2.15.02 2.15.03 2.15.04 2.15.05 2.15.06 2.15.07 Konstrukcija plovnih objekata, Hidromehanika plovnih objekata, Osnivanje plovnih objekata, Tehnologija gradnje i odravanja plovnih objekata, Ope strojarstvo (konstrukcije), Procesno energetsko strojarstvo, Proizvodno strojarstvo, Brodsko strojarstvo, Automatika, Energetika, Materijali, Organizacija rada i proizvodnje, Tehnika mehanika i mehanika fluida, Termodinamika, Zatita okolia.

Znanstveno podruje: 2 TEHNIKE ZNANOSTI Znanstvena polja:

Grane:

2.2 Nositelj studija Iskljuivi nositelj studija je FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUILITA U ZAGREBU, Ivana Luia 5 2.3 Institucijska strategija razvoja studijskih programa Poslijediplomski (a i ostali) studijski programi FSB logino su vezani uz razvoj tehnikih znanosti i napredak struke. Nastavnici Fakulteta aktivno su vezani uz znanstveno-istraivake projekte, koji su opet u interakciji s poslijediplomskim studijima. Naroito se to odnosi na tzv. seminarske kolegije poslijediplomskog doktorskog studija, koji su definirani kao kolegiji ueg podruja istraivanja nastavnika (a tada i studenta), a predlau ih i obnavljaju nastavnici temeljem tekueg znanstveno-istraivakog rada. Ti se kolegiji stalno usklauju s promjenama u istraivakim projektima, a odobrava ih Fakultetsko vijee. 2.4 Inovativnost doktorskog programa Strojarstvo i brodogradnja izrazito su interdisciplinarne struke. Temelje se na osnovnim prirodoznanstvenim disciplinama matematici, fizici i donekle kemiji, koje se u svojoj tehnikoj primjeni razvijaju u nizu uih podruja od kojih prvenstveno
4

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

treba spomenuti mehaniku krutih tijela, mehaniku fluida i termodinamiku kao osnovne discipline struke. Na njih se nadovezuju znanstveni temelji struke predstavljeni disciplinama konstruiranja, tehnologije, organizacije i inenjerstva materijala. Temeljna znanja pretau se tada u znanstvenu (i strunu) primjenu u odabranoj skupini tehnikih sustava. One su zastupljene u sedam smjerova poslijediplomskog studija FSB:

Procesno-energetski smjer Teorija konstrukcija Robotika i automatizacija Materijali Strojarske tehnologije Industrijsko inenjerstvo i menadment Brodogradnja i pomorska tehnika.

Svaki od navedenih smjerova sam po sebi objedinjuje po nekoliko tehnikih disciplina, a nastavni program je koncipiran tako da student mora birati i kolegije izvan ponude odabranog smjera, to daje dodatnu dimenziju interdisciplinarnosti studija. Fakultet ima sklopljene ugovore o suradnji s nekoliko fakulteta unutar Sveuilita u Zagrebu, a surauje i s ostalim tehnikim fakultetima u Hrvatskoj te je na taj nain otvoren za zajednike aktivnosti na podruju poslijediplomskih studija. Isto se odnosi i na inozemne partnere unutar ugovora o suradnji sklopljenih na razini Sveuilita. FSB takoer ima potpisane ugovore o suradnji i zajednikom razvoju s mnogim istaknutim privrednim objektima industrijskog i poslovnog sektora kao to su HEP, H, ZET, Zubak, RS Metali, TV Janko Gredelj itd. koji ukljuuju i poslijediplomske i cjeloivotne oblike obrazovanja. Osim znanstvenom podmlatku Fakulteta i znanstvenih instituta, poslijediplomski studij je u jednakoj mjeri namijenjen i strunjacima iz industrije i poslovnog sektora. Nastavnici poslijediplomskog studija u velikoj veini surauju s privredom i imaju saznanja o potrebama istraivanja u tom sektoru. Na taj nain i u kolegije zavrnih semestara studija se ugrauju sadraji recentnih istraivanja nainjenih za potrebe industrije. Na isti nain se potuju i elje polaznika pri izboru tema disertacije povezane s aktualnom problematikom razvoja i proizvodnje njihovih matinih poduzea. 2.5 Uvjeti upisa na studij Poslijediplomski doktorski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui sveuilini diplomski studij na kojem je stekla najmanje 300 ECTS bodova ili ekvivalentni studij. Koji se studij smatra odgovarajuim odnosno ekvivalentnim za upis i uvjete glede uspjeha na studiju, odreuje Fakultetsko vijee na prijedlog Odbora za poslijediplomski studij u skladu sa studijskim programom poslijediplomskog studija. Pristupnici koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskom sustavu prije 2005. godine upisuju se na poslijediplomski studij u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutom Sveuilita u Zagrebu. To znai da
5

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

pristupnici koji su stekli magisterij znanosti prije 5. kolovoza 2004. godine mogu prijaviti izradu doktorata znanosti izvan doktorskog studija, a postupak mora biti okonan do 5. kolovoza 2012. Pristupnici koji su magistrirali nakon 5. kolovoza 2004. mogu zatraiti upis u V. i VI. semestar doktorskog studija pri emu im se priznaje 90 ECTS bodova. Duni su upisati dva izborna seminarska kolegija, a preko drugih oblika istraivanja i objavljivanja radova trebaju stei preostale traene ECTS bodove. 2.6 Kriteriji odabira polaznika Izbor pristupnika za upis na poslijediplomske studije obavlja se na temelju uspjeha na dodiplomskom, odnosno diplomskom studiju izmeu pristupnika koji ispunjavaju uvjete natjeaja za upis studenata. Natjeaj se objavljuje u javnim glasilima i internet stranici Fakulteta. Poslijediplomski znanstveni studij strojarstva i brodogradnje moe upisati osoba koja je zavrila sveuilini dodiplomski, odnosno diplomski studij strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovstva s najmanjom prosjenom ocjenom studija vrlo dobar (iznad 3,50), odnosno ekvivalentnom ocjenom iz drugih sustava ocjenjivanja ili koja spada u 20% najboljih studenata u svojoj generaciji. Upis se moe iznimno odobriti i osobama koje su zavrile sveuilini dodiplomski, odnosno diplomski studij iz drugih znanstvenih polja, uz polaganje diferencijskih ispita. Odluku o sadraju diferencijskih ispita donosi Fakultetsko vijee na prijedlog Odbora za poslijediplomski studij. Pristupnik mora imati znanje najmanje jednog svjetskog jezika, to se prije upisa provjerava posebnim ispitom. Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignua koja svojim znaenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, na temelju odluke Fakultetskog vijea o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorskog rada, a uz suglasnost Senata Sveuilita, mogu stei doktorat znanosti. Znanstvena dostignua moraju odgovarati broju ECTS bodova koji su potrebni za prijavu doktorata znanosti unutar doktorskog studija. Vrednovanje radova provodi Povjerenstvo koje imenuje Fakultetsko vijee na prijedlog Odbora za poslijediplomske studije. Povjerenstvo podnosi izvjee Fakultetskom vijeu koje o njemu donosi odluku. 2.7 Kompetencije po zavretku studija Zavretkom poslijediplomskog doktorskog studija stjee se akademski stupanj doktora znanosti iz podruja strojarstva odnosno brodogradnje. Takvi strunjaci osposobljeni su za samostalan znanstvenoistraivaki rad uz primjenu suvremenih istraivakih metoda. Tijekom studija duni su objavljivati rezultate znanstvenih istraivanja u asopisima s meunarodnom recenzijom, na meunarodnim simpozijima ili u obliku verificiranih istraivakih izvjea, ime pokazuju sposobnost pismenog prikazivanja rezultata svojih istraivanja uz njihovu kritiku analizu i/ili sintezu. Ta istraivanja moraju sadravati znanstveni doprinos razvoju struke.

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3. OPIS PROGRAMA
Na poslijediplomskom sveuilinom studiju za znanstveno usavravanje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje stjee se akademski stupanj doktora znanosti. Doktorski studij strojarstva i brodogradnje izvodi se po smjerovima. U skladu s Pravilnikom o utvrivanju znanstvenih podruja ("Narodne novine", br. 29/97), studij pripada znanstvenom podruju tehnike znanosti. Znanstveno polje strojarstvo zastupljeno je sa est smjerova: Procesno-energetski smjer Teorija konstrukcija Robotika i automatizacija Materijali Strojarske tehnologije Industrijsko inenjerstvo i menadment, a znanstveno polje brodogradnja smjerom: Brodogradnja i pomorska tehnika. Student odabire smjer poslijediplomskog studija prilikom upisa na studij. 3.1 Struktura i organizacija doktorskog programa U uvodnom dijelu doktorskog studija kolegiji su auditorni, a u viim semestrima auditorni i seminarski. Izborni seminarski kolegiji izvode se za grupe studenata u obliku konzultacija, uz individualni rad studenta na zadanoj temi iz ueg podruja istraivanja. U okviru seminarskih kolegija provodi se mjeseno izvjetavanje obavljenog istraivanja pred studentima grupe i nastavnicima. Seminarski kolegij zavrava izradom i obranom individualnog pisanog rada studenta. Svi kolegiji doktorskog studija su jednosemestarski. Svaki auditorni kolegij ima 45 sati nastave (predavanja i vjebe). Izborni seminarski (istraivaki) kolegiji upisuju se s fondom od 50 sati, to predstavlja individualni semestarski angaman nastavnika s pojedinanim studentom (konzultacije, pregled rada, periodiko i zavrno izvjetavanje), a ne ukljuuje individualno istraivanje studenta. Kolegij na doktorskom studiju moe imati najvie tri nositelja. Nositelj kolegija moe biti svaki nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje u Hrvatskoj ili tome odgovarajui nastavnik iz inozemstva. Studij se, u pravilu, izvodi na hrvatskom jeziku, a u iznimnim sluajevima na jednom od svjetskih jezika. Zbog obveza nastavnika i studenata te raspoloivog prostora, nastava se odrava u pravilu petkom popodne i subotom cijeli dan. Tijekom radnog tjedna studenti obavljaju praktini dio istraivanja i konzultacije s nastavnicima i mentorom. Kolegiji doktorskog studija dijele se u tri kategorije: Temeljni kolegiji Kolegiji smjera Izborni seminarski kolegiji.

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.1.1 Temeljni kolegiji Temeljni kolegiji doktorskog studija jesu: Obvezni zajedniki temeljni kolegiji (T/O): Metodologija znanstvenoistraivakog rada (izvodi se u I. semestru) Linearni prostori (izvodi se u I. semestru) Mehanika kontinuuma (izvodi se u II. semestru). Polaganjem obveznih zajednikih kolegija pristupnik stjee temeljna metodoloka i druga znanja potrebna za nastavak doktorskog studija. Temeljni kolegiji smjera (T/S), koje nudi svaki smjer (najvie tri kolegija); bira se najmanje po jedan po jedan u II. i III. semestru. Izborni temeljni kolegiji su temeljni kolegiji svih ostalih smjerova; mogue ih je birati u III. semestru. Polaznici smjera Brodogradnja i pomorska tehnika sluaju T/S kolegije svoga smjera, a u III. semestru studija biraju jedan kolegij meu T/S kolegijima smjerova znanstvenog polja strojarstvo. Temeljni kolegiji smjera i izborni temeljni kolegiji slue profiliranju znanja za ue podruje istraivanja. Nositelj kolegija moe odrediti koje kolegije (prerekvizite) mora prethodno sluati kandidat za upis odreenog kolegija. 3.1.2 Kolegiji smjera Kolegiji smjera (S) pripadaju uem podruju znanstvenog istraivanja studenta, a nude ih pojedini smjerovi (najvie osam). Unutar ponuenih kolegija odabranoga smjera student bira ove kolegije u III. semestru i eventualno dodatno u IV. semestru. 3.1.3 Izborni seminarski kolegiji Izborne seminarske kolegije ueg podruja istraivanja (I kolegije) u IV. semestru, predlau nastavnici smjerova, iz podruja tekueg znanstveno istraivakog rada. Izborni seminarski kolegiji usklauju se s promjenama u znanstveno-istraivakim projektima, uz odobrenje Fakultetskog vijea. Seminarski kolegij polae se izradom i obranom istraivakog rada. 3.1.4 Bodovni sustav Uvjeti napredovanja u studiju i prijave doktorskog rada temelje se na ECTS sustavu vrednovanja ukupnog angamana studenta u vezi s pojedinim kolegijima ili drugim aktivnostima tijekom studija. Pri tome se svakom kolegiju ili aktivnosti pridruuje odreen broj bodova (kredita), koji je u razmjeru s optereenjem studenta. Student stjee ECTS bodove polaganjem ispita, obranom istraivakih radova, predajom verificiranih istraivanja, javnom obranom preliminarne i konane teme doktorskog rada, tiskanjem ili prihvaanjem rada za tisak u asopisu s meunarodnom recenzijom odnosno u zborniku radova na meunarodno priznatoj konferenciji, priznavanjem patenta.

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Struktura poslijediplomskog studija s minimalnim brojem kolegija i pripadnim bodovnim sumama prikazana je u tablici 1.
Tablica 1: Minimalne obveze doktorskog studija Min. broj kolegija VI. 3 1 2 2 ** * 30 min ** * 30 min 24 min. 8 min. 14 min. 14 20-40 10-40 60 min. 180

Obveze tijekom studija semestar T/O T/S S I R IS D Zbroj bodova I. 2 II. 1 1 III. () 2 * * 14 min IV. V.

Broj bodova

* 16 min

* * 16 min

() 2 * * 14 min

Legenda uz tablicu 1.: T/O T/S S I IS R Temeljni obvezni kolegij 8 ECTS bodova Temeljni kolegiji smjera, odnosno izborni temeljni kolegiji 8 ECTS bodova Kolegij ueg podruja istraivanja - 7 ECTS bodova Izborni seminarski kolegij ueg podruja istraivanja 7 ECTS bodova Verificirana i recenzirana istraivanja, i prijava teme rada Radovi iz podruja istraivanja objavljen u meunarodno priznatom asopisu (CC, SCI,...) ili u Zborniku radova s meunarodnog znanstvenog skupa. D - Izrada i obrana doktorskog rada ( ) - Alternativno mogue * mogue stjecanje bodova ** nuno stjecanje bodova

Razrada kriterija za stjecanje ECTS bodova: R OBJAVLJENI LANCI U ASOPISIMA ILI NA MEUNARODNO PRIZNATIM KONFERENCIJAMA: 20 - 40 ECTS bodova Radovi moraju biti vezani uz podruje istraivanja. - lanak u CC asopisu: do 24 ECTS bodova - lanak u asopisu s meunarodnom recenzijom: do 18 ECTS bodova - lanak na meunarodno priznatoj konferenciji: do 8 ECTS bodova - Meunarodno priznati patent: do 30 ECTS bodova. Odbor za poslijediplomske studije vrednuje objavljene radove a na temelju aktualno napravljenog i javno dostupnog popisa priznatih asopisa i meunarodnih konferencija.

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

IS ISTRAIVANJA: 10 - 40 ECTS bodova - Verificirana istraivanja, vezana uz podruje istraivanja doktorskog rada, provedena na inozemnim institucijama (u trajanju od najmanje 3 mjeseca kumulativno): do 15 ECTS bodova - Recenzirani izvjetaj o rezultatima istraivanja na meunarodnim projektima (FP6, FP7, EUREKA i sl.) iskljuivo vezano uz podruje istraivanja doktorskog rada: do 7 ECTS bodova - Javna obrana prijave preliminarne teme i konana obrana teme doktorskog rada: svaka po 5 ECTS bodova - Razvojni projekti za industriju (iskljuivo vezano uz podruje istraivanja doktorskog rada): ukupno do 10 ECTS bodova. Student moe tijekom studija sakupiti i vie od 180 ECTS bodova prema gore navedenoj tablici i razradi kategorija za stjecanje ECTS bodova. Pristupnici koji su magistrirali nakon 5. kolovoza 2004. a upisani su u V. semestar sa 90 ECTS bodova moraju poloiti dva upisana izborna seminarska kolegija, javno obraniti preliminarnu i konanu temu doktorskog rada, te preostale ECTS bodove stjecati verificiranim istraivanjima, objavljivanjem radova u asopisima ili na meunarodnim konferencijama (R i IS bodovi). 3.2 Opis smjerova studija 3.2.1 Smjer: Procesno energetski Produbljuju se znanja iz tehnike termodinamike, mehanike fluida, prijenosa topline i tvari, kao i znanja na kojima se temelje metode istraivanja u tim disciplinama od numerikih do eksperimentalnih. Polaznike se uvodi u samostalna istraivanja u navedenim disciplinama, kao i u primjeni tih disciplina te posebnih poglavlja mehanike i vrstoe u rjeavanju tehnike problematike procesnih, energetskih i termotehnikih postrojenja. Polaznike se uz to potie i na istraivanja koja doprinose kvaliteti rada tih postrojenja, npr. na istraivanja usmjerena na regulaciju procesa, mjernu tehniku i na utjecaj rada postrojenja na okoli. 3.2.2 Smjer: Teorija konstrukcija Poslijediplomski studij na ovom smjeru temelji se na produbljivanju znanja iz teorije konstruiranja strojarskih sustava i njihovih sastavnica, numerike analize i primjene numerikih metoda u mehanici, metoda teorijske i eksperimentalne analize konstrukcija, dinamike mehanikih sustava, metoda optimalnog projektiranja strojarskih konstrukcija kao i znanja potrebnih za osnivanje novih metoda analize, oblikovanja i prorauna opih strojarskih konstrukcija, motora i vozila, posebnih konstrukcija vojne tehnike i zrakoplovnih konstrukcija. Studenti stjeu znanja potrebna za samostalni znanstveno-istraivaki rad te za primjenu novih metoda i saznanja pri oblikovanju, analizi, sintezi i uporabi strojarskih konstrukcija.

10

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.2.3 Smjer: Robotika i automatizacija Studij na smjeru Robotika i automatizacija omoguuje studentima znanstveno istraivaki rad na podruju automatizacije izradbenih i montanih sustava. Studenti e se upoznati s novim pristupima i metodama za oblikovanje i voenje automatskih proizvodnih sustava, te e stei znanja o modernim algoritmima za voenje robota, elementima umjetne inteligencije (umjetne neuronske mree, sustavi neizrazite logike, genetiki algoritmi), CAD/CAE/CAM tehnologijama, te integraciji oblikovanja proizvoda i projektiranja proizvodnog sustava. 3.2.4 Smjer: Materijali Osnovna svrha studija na smjeru je osposobljavanje polaznika za samostalno znanstveno djelovanje u podruju istraivanja, razvoja i primjene materijala. Stjeu se znanja ne samo o metalnim ve i o polimernim, keramikim i kompozitnim materijalima. Prouavaju se fizikalne osnove postupaka modificiranja i prevlaenja povrina koji omoguuju dobivanje raznolikih kombinacija svojstava osnovnih materijala i povrinskih slojeva. Posebno se obrauju suvremeni materijali i pripadajue tehnologije - tehnika keramika, "pametni" materijali, elijasti materijali i sl. Usvajaju se postupci za karakterizaciju materijala - analiza sastava, mikrostrukture i ostalih svojstava. Razrauje se metodologija odabira materijala u cilju integracije znanja o materijalima u proces razvoja proizvoda te u postupke proizvodnje. 3.2.5 Smjer: Strojarske tehnologije Strojarske tehnologije su interdisciplinarno podruje koje obuhvaa najnovija znanja s podruja tehnologije lijevanja, obradbe polimera, deformacijskih strojeva i procesa, alatnih strojeva i procesa, zavarivanja i srodnih postupaka zavarenih konstrukcija, te korozije i zatite od korozije. Polaznici doktorskog studija stjeu sva potrebna znanja za samostalno ili timsko istraivanje i rjeavanje i najsloenijih problema iz navedenih podruja. Osposobljavaju se za sustavno rjeavanje problema putem eksperimentalnih istraivanja ili matematikim modeliranjem i simulacijom procesa. 3.2.6 Smjer: Industrijsko inenjerstvo i menadment Poslijediplomski studij iz podruja industrijskog inenjerstva i menadmenta koncipiran je u prvom redu kao nastavak sveuilinog dodiplomskog, odnosno diplomskog studija usmjerenja Industrijsko inenjerstvo, odnosno smjera Industrijsko inenjerstvo i menadment, ali i kao mogunost stjecanja znanja iz ova dva vana i povezana podruja svim inenjerima. Osim zajednikih i temeljnih kolegija, izborom uih podruja istraivanja omoguuje se polaznicima usmjeravanje u podruja tehnike logistike, osiguravanja kvalitete i mjeriteljstva, razvoja i optimiranja tehnolokih procesa, upravljanja proizvodnjom i odravanja, upravljanja projektima, stratekog i operativnog menadmenta te metoda optimiranja. Dodatna se usmjeravanja postiu kroz kolegije vezane uz znanstvene projekte, ime se kandidate uvodi u istraivaki rad.

11

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.2.7 Smjer: Brodogradnja i pomorska tehnika Studenti produbljuju znanja iz hidromehanike, konstrukcije broda i pomorskih objekata, te njihovog osnivanja (projektiranja). Takoer se produbljuju znanja iz izgradnje i eksploatacije broda i pomorskih objekata. Kroz temeljne kolegije smjera prvo se proiruju znanja iz relevantnih matematikih metoda kao podloga za daljnji istraivaki rad. Kolegiji ueg podruja istraivanja za podruje hidromehanike fokusirani su na raunalne metode u hidrodinamici, pomorstvenost, upravljivost i sigurnost plovnih objekata na morskom valovlju te eksperimentalna istraivanja u bazenu i naravi. Na podruju konstrukcije plovnih objekata teite je na produbljivanu znanja iz dinamike pomorskih konstrukcija te modernih projektnih metoda za vrlo sloene tehnike objekte. Na podruju osnivanja plovnih objekata upoznat e se tehnike modeliranja i sinteze plovnog objekta, te njegovog pogonskog sustava koritenjem viekriterijalnih tehnika. Na podruju gradnje broda proirit e se znanja vezana uz metodologije i upravljanje proizvodnim procesom te pripadnim sustavom kontrole kvalitete. 3.3 Popis obveznih i izbornih kolegija 3.3.1 Temeljni obvezni zajedniki kolegiji (T/O):
ifra 5271 7171 7271 Nositelj Nikola aki, Dragutin Taborak Sanja Singer Ivo Alfirevi Naziv kolegija Metode znanstveno-istraivakog rada Linearni prostori Mehanika kontinuuma Broj sati 45 45 45 ECTS 8 8 8

12

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.3.2 Smjer: PROCESNO ENERGETSKI Voditelj: Prof. dr. sc. Mladen Andrassy Temeljni kolegiji smjera (T/S)
ifra 5271 7171 7271 Nositelj Zdravko Virag, Mario avar Antun Galovi eljko Bogdan, Neven Dui Naziv kolegija Dinamika fluida Konvektivni prijenos topline i mase Modeliranje izgaranja i zraenja topline Broj sati 45 45 45 ECTS 8 8 8

Kolegiji ueg podruja istraivanja (S)

ifra 2171 6171 2372 2271 6173 6271 6272 6273 Nositelj Zdravko Virag Antun Galovi Nikola erman, Draen Lonar Branimir Matijaevi Antun Galovi, Boris Halasz Tonko urko Sreko vai, Mladen Andrassy Davor Zvizdi Naziv kolegija Raunalna dinamika fluida Posebna poglavlja iz kondukcije Dinamika i regulacija termohidraulikih procesa Teorija turbostrojeva Termodinamika valjanost procesa Rashladni procesi i sustavi Eksperimentalne metode u prijenosu topline i tvari Via toplinska mjerenja Broj sati 45 45 45 45 45 45 45 45 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7

Izborni seminarski kolegiji ueg podruja istraivanja (I)

ifra 6277 2373 6174 6175 2374 2272 2471 2375 6274 6275 6276 Nositelj Mladen Andrassy eljko Bogdan, Daniel Rolph Schneider Antun Galovi Boris Halasz Neven Dui Branimir Matijaevi Nikola Ruinski Nikola erman, Draen Lonar Sreko vai, Ivanka Boras Sreko vai, Mladen Andrassy Davor Zvizdi Neven Dui, eljko Bogdan Naziv kolegija Regeneracija toplinske energije Razvoj suvremenih termoenergetskih postrojenja Izmjena topline u fluidiziranom sloju Evaporativni ureaji Numerike metode u prijenosu topline Strujne, toplinske i mehanike pojave u turbostrojevima Energetika i zatita okolia Analiza i sinteza regulacije termohidraulikih procesa Kvantitativna infracrvena termografija Toplinski aparati i oprema Mjerni i etalonski sustavi Napredno energetsko planiranje Broj sati 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

13

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.3.3 Smjer: TEORIJA KONSTRUKCIJA Voditelj: Prof. dr. sc. Dragan Pustai Temeljni kolegiji smjera (T/S)
ifra 5271 7171 7271 Nositelj Sanja Singer Dorian Marjanovi Jurica Sori, Nikola Vrankovi Naziv kolegija Numerika analiza Teorija konstruiranja Numerike metode u mehanici Broj sati 45 45 45 ECTS 8 8 8

Kolegiji ueg podruja istraivanja (S)

ifra 7274 7572 7273 7571 7371 7671 6471 6371 Nositelj Jurica Sori Damir Semenski Ivo Alfirevi Mirko Husnjak Milan Opali Milenko Stegi Dragutin ap Josip Stepani, Ivan Mahalec Naziv kolegija Ploe i ljuske Teorija elastinosti Mehanika neelastinih tijela Mehanika loma Teorija strojarskih sustava Teorija vibracija Optimiranje i sinteza konstrukcija Motori i vozila, odabrana poglavlja Broj sati 45 45 45 45 45 45 45 45 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7

Izborni seminarski kolegiji ueg podruja istraivanja (I)

ifra 7674 7673 7672 7573 7574 7675 7277 7575 7276 7275 7279 7280 7278 7676 Nositelj Osman Mufti, Tanja Jurevi Luli Zdravko Terze, Osman Mufti eljko Boi, Osman Mufti Damir Semenski Mirko Husnjak Vrankovi Nikola Ivo Alfirevi, Juraj Saucha Damir Semenski Jurica Sori, Zdenko Tonkovi Juraj Saucha, Zdenko Tonkovi Dragan Pustai Dragan Pustai Milenko Stegi Vrankovi Nikola Naziv kolegija Ergonomija i biomehanika Dinamika mehanikih sustava Dinamika vrstoa konstrukcija Eksperimentalna analiza naprezanja Zamorna vrstoa Dinamika strojeva Mehanika kompozitnih konstrukcija Mehanika oteenja Numerike metode nelinearne analize konstrukcija Tankostijene konstrukcije Teorija plastinosti Teorija viskoelastinosti Teorija stabilnosti Shakedown; teorija i primjena Broj sati 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

14

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

7472 7372 7373 6472 6380 6372 6374 6376 6375 6373 6377 6378 6379

Dorian Marjanovi Milan Opali Zvonko Herold, Branimir Pavi Dragutin ap Ivan Mahalec, Zoran Luli Ivan Mahalec, Zoran Luli Nenad Dujmovi Josip Stepani Josip Stepani, Ivan Mahalec Nenad Dujmovi Josip Stepani, Zdravko Buklja, Branimir Pavi Josip Stepani Borislav Galovi Josip Stepani, Adriano Bari

Metode umjetne inteligencije u konstruiranju Prijenos snage i gibanja Oblikovanje visoko napregnutih spojeva konstrukcija Optimiranje u razvoju konstrukcija Istraivanje toplinskih procesa u motoru Raunalna potpora u razvoju motora i vozila Tranika vozila velikih brzina Temeljna naela konstruiranja vozila Alternativni pogoni motornih vozila Lebdea vozila Konstrukcijski sustavi vozila Posebna poglavlja iz zrakoplovstva Balistika i raketni sustavi

50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

15

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.3.4 Smjer: BRODOGRADNJA I POMORSKA TEHNIKA Voditelj: Prof. dr. sc. Vedran ani Temeljni kolegiji smjera (T/S)
ifra 1171 Nositelj Naziv kolegija Broj sati 45 ECTS 8 Andreja Werner, Matematike metode u dinamici fluida Zdravko Virag, ime Malenica Ivo Senjanovi, Vedran ani, Matematike metode u teoriji konstrukcija Veeslav ori elimir Sladoljev, Integralni proces gradnje broda Nikola aki

1271 1471

45 45

8 8

Kolegiji ueg podruja istraivanja (S)

ifra 1272 1273 1274 1275 1276 1472 1571 1278 Nositelj Izvor Grubii Veeslav ori Nenad Bobanac, Rajko Grubii Ivo Senjanovi Vedran ani Naziv kolegija Geometrija, statika i sigurnost broda Pomorstvenost i upravljivost Eksperimentalne metode u brodogradnji Dinamika pomorskih konstrukcija Projektiranje konstrukcije plovnih objekata Broj sati 45 45 45 45 45 45 45 45 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7

Ivan Mavri, Metode i sustavi brodograevnog procesa Tomislav Zaplati elimir Parat, Osnivanje pogonskog sustava broda Ante estan Vedran Slapniar Osnivanje profitabilnog broda

Izborni seminarski kolegiji ueg podruja istraivanja (I)

ifra 1372 1172 1371 1279 1280 1281 1282 1474 Nositelj Roko Dejhalla, Andreja Werner Izvor Grubii Izvor Grubii Ivo Senjanovi Vedran ani Kalman iha Veeslav ori elimir Sladoljev Naziv kolegija CFD u osnivanju broda Hidrodinamika teorija propulzora Viekriterijski modeli konceptualnog osnivanja broda Strukturna analiza Podobnost i pouzdanost konstrukcije plovnih objekata Primjena simulacija u konstrukciji brodova Valno optereenje brodova i puinskih objekata Upravljanje brodograevnim procesom Broj sati 50 50 50 50 50 50 50 50 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7

16

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.3.5 Smjer: ROBOTIKA I AUTOMATIZACIJA Voditelj: Prof. dr. sc. Dubravko Majeti Temeljni kolegiji smjera (T/S)
ifra 3171 3172 8771 Nositelj Mladen Crnekovi Robotizacija Bojan Jerbi Integrirano inenjerstvo Naziv kolegija Broj sati 45 45 45 ECTS 8 8 8 Branko Novakovi Metode automatizacije

Kolegiji ueg podruja istraivanja (S)

ifra 3173 3174 3175 3176 3177 8772 Nositelj Mladen Crnekovi, Dubravko Majeti Joko Petri Davor Zorc, Joko Deur Mario Essert Branko Novakovi, Dubravko Majeti Boo Vranje, Bojan Jerbi, Zoran Kunica Boo Vranje, Bojan Jerbi, Zoran Kunica Bojan Jerbi, Zoran Kunica Naziv kolegija Automatizacija proizvodnje Hidraulika i pneumatika Raunalno upravljanje Algoritamske tehnike Umjetne neuronske mree Izradbeni i montani sustavi Broj sati 45 45 45 45 45 45 ECTS 7 7 7 7 7 7

8773 8774

Tehnologija automatskog sklapanja Inteligentni proizvodni sustavi

45 45

7 7

Izborni seminarski kolegiji ueg podruja istraivanja (I)

ifra 3178 3179 3180 3181 8775 8776 3182 Nositelj Mladen Crnekovi Mobilni roboti Branko Novakovi Neizrazito upravljanje Joko Petri Joko Deur Bojan Jerbi, Zoran Kunica Boo Vranje, Bojan Jerbi, Zoran Kunica Davor Zorc Mehatronika Regulacija elektromotornih pogona Inteligentni montani sustavi Projektiranje izradbenih i montanih sustava Senzorika Naziv kolegija Broj sati 50 50 50 50 50 50 50 ECTS 7 7 7 7 7 7 7

17

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.3.6 Smjer: MATERIJALI Voditelj: Prof. dr. sc. Tomislav Filetin Temeljni kolegiji smjera (T/S)
ifra 4171 4172 4173 Nositelj urica paniek Vinko Ivui Tomislav Filetin Naziv kolegija Znanost o materijalima Inenjerstvo materijala Modeliranje pri istraivanju materijala Broj sati 45 45 45 ECTS 8 8 8

Kolegiji ueg podruja istraivanja (S)

ifra 4174 4175 4176 4271 4177 4272 4178 4273 Nositelj Mladen Franz Naziv kolegija Mehanika svojstva materijala Broj sati 45 45 45 45 45 45 45 45 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7

Mladen Franz, Zdravko Schauperl, Metode istraivanja materijala Damir Markui Vinko Ivui Franjo Cajner, Antun Galovi, Zdravko Virag Tomislav Filetin Tribologija Prijenos topline i mase pri toplinskoj obradbi metala Metode izbora materijala

Franjo Cajner, Mladen Stupniek, Inenjerstvo povrina Boidar Matijevi urica paniek, Kompozitni materijali Zdravko Schauperl Franjo Cajner, Posebni materijali Tomislav Filetin

Izborni seminarski kolegiji ueg podruja istraivanja (I)

ifra 4179 4180 4274 4181 4182 Nositelj urica paniek urica paniek Mladen Stupniek, Franjo Cajner, Boidar Matijevi Tomislav Filetin, Bojan Jerbi Vinko Ivui Naziv kolegija Polimerni kompoziti Kemijska postojanost polimera Toplinsko modificiranje povrina Ekspertni sustavi Kontrola troenja materijala Broj sati 50 50 50 50 50 50 50 ECTS 7 7 7 7 7 7 7

Tomislav Filetin, Suvremeni materijali i postupci Mladen Franz Zdravko Schauperl, Karakterizacija materijala Lidija urkovi

18

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.3.7 Smjer: STROJARSKE TEHNOLOGIJE Voditelj: Prof. dr. sc. Slobodan Kralj Temeljni kolegiji smjera (T/S)
ifra 8171 3183 6176 Nositelj Branko Novakovi, Miljenko Math Branko Novakovi, Igor ati Antun Galovi, Zdravko Virag Naziv kolegija Matematiko modeliranje i simulacija procesa Teorija sustava Nestacionarna temperaturna polja Broj sati 45 45 45 ECTS 8 8 8

Kolegiji ueg podruja istraivanja (S)

ifra 8172 8471 8472 8271 8571 8371 8571 Nositelj Ivan Budi Igor ati, Mladen ercer Mladen ercer Andrija Mulc Toma Udiljak, Damir Ciglar, Stephan kori Slobodan Kralj, Zoran Kouh Ivan Juraga Naziv kolegija Tehnologija lijevanja Injekcijsko preanje polimera Oporaba polimera Deformacijski strojevi i procesi Alatni strojevi i procesi Posebni postupci spajanja i rezanja Korozija materijala Broj sati 45 45 45 45 45 45 45 ECTS 7 7 7 7 7 7 7

Izborni seminarski kolegiji ueg podruja istraivanja (I)

ifra 8173 8174 8473 8474 8475 8476 8272 8273 8672 8673 8674 8372 8373 8374 8375 8572 8573 Nositelj Ivan Budi Ivan Budi Igor ati Pero Raos urica paniek Ivan mit Andrija Mulc Miljenko Math Toma Udiljak, Damir Ciglar, Stephan kori Toma Udiljak, Damir Ciglar Toma Udiljak Slobodan Kralj, Zoran Kouh Slobodan Kralj Zoran Kouh Zoran Kouh Ivan Juraga Ivan Juraga Naziv kolegija Ljevarski odmetak Napetosti u kalupu Konstruiranje i izradba kalupa Razvoj polimernih proizvoda Reakcijska preradba polimera Karakterizacija polimera Postupci inkrementalnog oblikovanja Raunalno simuliranje deformacija Visokouinske obradbe Visokodinamiki alatni strojevi Automatizirani obradni sustavi Podvodno zavarivanje i rezanje Oprema za zavarivanje Lijepljenje u proizvodnji Robotizacija i automatizacija zavarivanja Zatita od korozije Zavarivanje i korozija elika Broj sati 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

19

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.3.8 Smjer: INDUSTRIJSKO INENJERSTVO I MENADMENT Voditelj: Prof. dr. sc. Nikola aki Temeljni kolegiji smjera (T/S)
ifra 5272 5273 3271 Nositelj Nikola aki, edomir Olui Naziv kolegija Industrijsko inenjerstvo Broj sati 45 45 45 ECTS 8 8 8

Nedeljko tefani Menadment Vedran Mudronja, Osiguravanje kvalitete Vjera Krstelj

Kolegiji ueg podruja istraivanja (S)

ifra 5171 5274 3272 5172 5275 5276 7277 5371 Nositelj edomir Olui Sanjin Mahovi Predrag osi Naziv kolegija Tehnika logistika i operacijska istraivanja Mjeriteljska infrastruktura Projektiranje tehnolokih procesa Broj sati 45 45 45 45 45 45 45 45 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7

Nedeljko tefani Kvantitativne metode u odluivanju

Nikola aki, Informacijski sustavi proizvodnje Nedeljko tefani Ivo ala Upravljanje proizvodnjom i projektima Nedeljko tefani Strateki i operativni menadment Nedeljko tefani Menadment ljudskih resursa

Izborni seminarski kolegiji ueg podruja istraivanja (I)

ifra 3273 3274 3275 5278 5173 5279 3371 5280 5281 5174 Nositelj Sanjin Mahovi Nikola aki edomir Olui Ivo ala Vjera Krstelj, Damir Markui Ivo ala Naziv kolegija Mjeriteljstvo povrina Projektiranje informacijskih sustava Upravljanje logistikom Menadment u odravanju Nerazorna ispitivanja u industriji Ekologija i odravanje Broj sati 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 ECTS 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 Vedran Mudronja Trokoordinatna mjerenja Vedran Mudronja Suvremena kontrola kvalitete

Nikola aki, Faktorska analiza i planiranje pokusa Nedeljko tefani Predrag osi Optimiranje projektiranja tehnolokih procesa

20

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.4 Opisi kolegija Nalaze se u Prilogu I. 3.5 Reim studiranja i obveze studenata, uvjeti napredovanja u studiju Studenti su duni redovito pohaati predavanja te sudjelovati u svim predvienim oblicima nastave. Uredno pohaanje nastave potvruje predmetni nastavnik svojim potpisom u indeksu. Semestar testira dekan na osnovi potvrenog urednog pohaanja nastave i podmirenih ostalih obveza. U vii semestar iste akademske godine studenti se mogu upisati samo ako imaju testiran prethodni semestar. Uvjeti upisa u sljedeu akademsku godinu utvreni su studijskim programom. Prijelaz studenta iz jednog smjera studija u drugi odobrava Odbor za poslijediplomske studije na temelju obrazloene molbe studenta i uz pozitivno miljenje voditelja smjera u koji student prelazi. U tom sluaju student je duan poloiti razliku ispita iz prethodnih semestara smjera u koji prelazi. Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje tijekom nastavne godine, a konana ocjena utvruje se na ispitu. Uspjeh postignut na ispitu dostupan je javnosti. Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima osoba koja za to dokae pravni interes u roku ne duem od jedne godine od dana odravanja ispita. Provjera znanja studenta za sve upisane predmete obavlja se putem ispita. Ispit moe biti pismeni i/ili usmeni, a moe se obaviti i kao rasprava izraenog referata. Ispitu moe pristupiti student koji u indeksu ima potpis nastavnika koji je voditelj dotinog kolegija. Ocjene ispita su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Odbor za poslijediplomske studije odreuje i javno objavljuje listu referentnih asopisa i aktualnih meunarodno priznatih konferencija u kojima se objavom radova mogu stjecati odgovarajui ECTS bodovi. Mentor studenta organizira i obznanjuje javne obrane prijave teme doktorskog rada i pismeno izvjeuje o provedenim postupcima. Mentor studenta prati ostvarenje ostalih obveza (verificirana istraivanja, objavljeni radovi i dr.) i unosi ih u informacijski sustav poslijediplomskog studija. Svaki izvjetaj o istraivanju, objavljeni rad, patent i sl. mora biti u pisanom i ili elektronikom obliku pohranjen u osobnu arhivu studenta. Kako bi polaznici dokazali uspjenost u studiju i stekli pravo daljnjeg studiranja potrebno je da u pojedinim fazama studija zadovolje minimalne uvjete za nastavak studija. Minimalni uvjeti upisa u pojedine semestre su sljedei: Za upis III. semestra: poloeni kolegiji s min. 20 ECTS bodova. Za upis V. semestra: poloeni svi kolegiji T/O, obranjena preliminarna tema doktorskog rada i ukupno ostvarenih min. 50 ECTS bodova.

21

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.6 Sustav savjetovanja i voenja kroz studij Svaki smjer ima imenovanog voditelja koji studentima smjera pomae u odabiru izbornih kolegija i teme za istraivanje kao i u odabiru mentora doktorskog rada. Studentu poslijediplomskog studija Odbor za poslijediplomske studije imenuje mentora iz redova nastavnika, koji mu savjetom pomae u studiju, a posebno u izboru kolegija. Nakon uspjene obrane preliminarne teme doktorskog rada (u drugoj godini studija) predlae se mentor doktorskog rada u konzultacijama studenta, voditelja smjera i pojedinih nastavnika. Nakon toga mentor preuzima voenje i usmjeravanje istraivanja i rada studenta. 3.7 Popis kolegija i/ili modula koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih programa Studenti mogu birati meu bilo kojim izbornim seminarskim kolegijima upisanog smjera doktorskog studija na FSB, a jedan kolegij iz ueg podruja istraivanja moe biti iz drugih smjerova. Mogue je priznavanje i odreenih ECTS bodova srodnih sadraja kolegija s poslijediplomskog specijalistikog studija FSB, ali na temelju procjene slinosti sadraja od strane predmetnog nastavnika na doktorskom studiju. U naelu studenti mogu odabrati i neke kolegije s poslijediplomskih studija na drugim institucijama, ali tek kada oni budu javno obznanjeni. 3.8 Popis kolegija i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U sluaju da se prijavi dovoljan broj zainteresiranih kandidata iz inozemstva za pojedini smjer, mogua je organizacija studijskog programa na engleskom jeziku. 3.9 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova U naelu bi se bodovna vrijednost pojedinih kolegija i ostalih obveza studenata trebala prenositi i sa/na druge sveuiline poslijediplomske studije. Pri tome postoji problem u injenici da su unutar pojedinog studija ECTS bodovi pridrueni na osnovi relativnog optereenja studenta i sloenosti pojedinog kolegija u odnosu na druge s istog studija. Voditelj pojedinog smjera trebao bi ocijeniti je li bodovna vrijednost kolegija koji se upisuje ili prenosi sa/na drugi studij odgovarajua relativnoj vrijednosti za ostale kolegije. 3.10 Nain zavretka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada. postupak i uvjeti za prihvaanje, ocjenu i obranu teme doktorskog rada Uvjeti prijave doktorskog rada te pristupa obrani su sljedei: uspjeno javno obranjena preliminarna tema doktorskog rada poloeni svi ispiti za konanu prijavu doktorskog rada student mora sakupiti najmanje 120 ECTS bodova uspjeno javno obranjena prijava konane teme doktorskog rada.

22

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Odabir, prijedlog i odobrenje teme doktorskog rada Temu doktorskog rada priprema student tijekom studija zajedno sa svojim mentorom te informiranjem voditelja smjera poslijediplomskog studija. Tema se javno brani u dva koraka preliminarno u II. godini i prije konane prijave. Pristupnici koji su magistrirali nakon 5. kolovoza 2004. a upisani su u V. semestar doktorskog studija takoer imaju obvezu obraniti preliminarnu i konanu temu doktorskog rada. Doktorski rad je samostalna obrada odreene teme ili postavljenog problema. Svrha mu je pokazati da je pristupnik ovladao suvremenim znanstvenim metodama, te da je osposobljen za samostalni znanstvenoistraivaki rad. Doktorski rad mora sadravati originalni znanstveni doprinos odreenom znanstvenom podruju. Prijedlog teme treba sadravati naslov doktorskog rada, motivaciju, pregled dosadanjih istraivanja uz navoenje literature, hipotezu, opis istraivanja, oekivani znanstveni doprinos te bibliografske podatke o relevantnoj literaturi. Institucija koja snosi trokove studija studenta ima pravo sudjelovati u izboru teme za njegov doktorski rad. Prijedlog konane prijave teme doktorskog rada razmatra Odbor za poslijediplomske studije i utvruje prijedlog povjerenstva za prihvaanje, ocjenu i obranu doktorskog rada te mentora doktorskog rada. Fakultetsko vijee odobrava predloenu temu i potvruje predloeno povjerenstvo kao i predloenog mentora. Tema doktorskog rada kao i mentor mogu se iz objektivnih razloga promijeniti, pri emu tema samo jedanput. Promjena se provodi po istom postupku kao i prvo zadavanje teme i izbor mentora. Predaja doktorskog rada Doktorski rad predaje se u Referadu za poslijediplomske studije Fakulteta u spiralnom uvezu. Doktorski rad moe se uvezati tek nakon obrane rada. Jedan primjerak doktorskog rada u spiralnom uvezu dostavlja se u Knjinicu Fakulteta na uvid javnosti, petnaest dana prije sjednice Fakultetskog vijea na kojoj e biti predloena ocjena rada. Isto tako, elektronika verzija doktorskog rada treba biti na internet stranicama Fakulteta na uvid javnosti, petnaest dana prije sjednice Fakultetskog vijea na kojoj e biti predloena ocjena rada. To se oglaava na oglasnim ploama Fakulteta i na internet stranicama Fakulteta. Doktorski rad pristupnik moe predati na ocjenu nakon to je testirao sve semestre, poloio sve propisane ispite te podmirio sve trokove studija i trokove obrane doktorskog rada. Doktorski rad predaje se u broju primjeraka, koji je za jedan vei od broja lanova povjerenstva za ocjenu i obranu rada u spiralnom uvezu ili u digitalnom zapisu ako je tako zahtijevao lan povjerenstva. Rad mora biti u jednostranom A4 formatu s normalnim fontom 12 pt, s 1,5 rednim proredom.

23

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Ocjena i obrana doktorskog rada Povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorskog rada duno je u roku od dva mjeseca, raunajui od dana imenovanja, ocijeniti predloenu temu doktorskog rada kao i podobnost pristupnika, a u roku od tri mjeseca, raunajui od dana prijema rada, ocijeniti rad pristupnika. Svoju ocjenu i prijedlog Povjerenstvo je duno dostaviti Fakultetskom vijeu na razmatranje i usvajanje. Tijekom ljetnih praznika navedeni rokovi miruju. Povjerenstvo je obvezno da u zakljuku svog Izvjea prikae u najvie pet redaka, sutinu obraenog rada. Predsjednik Povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada, duan je odrediti zapisniara obrane, te predloiti Fakultetskom vijeu datum i mjesto javne obrane prihvaenog rada. Fakultetsko vijee potvruje taj prijedlog. Povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorskog rada u svom izvjeu moe predloiti: prihvaanje pristupnikovog rada i doputanje da pristupi obrani rada, doraivanje rada i podvrgnue ponovnoj ocjeni, odbijanje rada. Svaki prijedlog povjerenstva mora biti obrazloen. Pozitivno ocijenjen doktorski rad pristupnik brani pred Povjerenstvom koje je imenovalo Fakultetsko vijee. Tijekom postupka obrane vodi se zapisnik koji potpisuju svi lanovi povjerenstva i zapisniar. O obrani doktorskog rada vodi se slubena evidencija na Fakultetu. Ako je ocjena doktorskog rada u izvjeu Povjerenstva za obranu i ocjenu negativna, a Fakultetsko vijee ne donese odluku o promijeni sastava povjerenstva, Fakultetsko e vijee donijeti odluku o obustavljanju postupka za stjecanje doktorata znanosti i o tome obavijestiti pristupnika. Obrana doktorskog rada je javna. Dekan Fakulteta javno objavljuje ime pristupnika, temu doktorskog rada te vrijeme i mjesto obrane najmanje sedam dana prije datuma utvrenog za obranu. Nakon zavretka obrane doktorskog rada povjerenstvo objavljuje uspjeh pristupnika. Rezultat obrane moe biti: rad je obranjen jednoglasnom odlukom povjerenstva, rad je obranjen veinom glasova povjerenstva, rad nije obranjen. U sluaju da rad nije obranjen, predsjednik Povjerenstva to priopuje pristupniku i obustavlja postupak za stjecanje doktorata znanosti. Pristupnik po zavretku poslijediplomskog doktorskog studija i obrane doktorskog rada stjee akademski stupanj doktora znanosti iz podruja tehnikih znanosti, znanstveno polje strojarstvo ili brodogradnja. U potvrdu toga izdaje mu se diploma koju potpisuju dekan Fakulteta i rektor Sveuilita u Zagrebu. Obranjeni doktorski rad u tvrdom uvezu u smanjenom obostranom B5 formatu sa standardnim nosaem digitalnog zapisa rada mora se predati u roku od 14 dana od obrane rada, to je uvjet za dobivanje diplome.

24

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

3.11

Uvjeti za nastavak prekinutog studija

U sluaju prekida studija dueg od dvije godine student moe upisati vii semestar po odluci Fakultetskog vijea na prijedlog Odbora za poslijediplomske studije, kojom se odreuje koje predmete student mora upisati. U takvom sluaju student, odnosno njegov poslodavac, snosi trokove tog i sljedeih semestara. 3.12 Uvjeti za stjecanje potvrde o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloivotnog obrazovanja

Fakultet strojarstva i brodogradnje izdaje potvrde o apsolviranom dijelu studijskog programa s ispisom naziva odsluanog odnosno poloenog(nih) kolegija uz navoenje pripadajuih ECTS bodova. Potvrda se izdaje na osnovi pisane zamolbe studenta. 3.13 Uvjeti i nain stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohaanja nastave i polaganja ispita Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignua koja svojim znaenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, mogu stei doktorat znanosti upisom poslijediplomskog doktorskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohaanja nastave i polaganja ispita, ali pod posebnim uvjetima. Posebne uvjete utvruje Fakultetsko vijee a na prijedlog Odbora za poslijediplomske studije. Osnovicu posebnih uvjeta ine bodovi ostvareni temeljem objavljenih znanstvenih radova u asopisima, zbornicima radova s meunarodnih skupova, patenata te znanstvenih knjiga i monografija.

3.14 Maksimalno trajanje studiranja Studenti u punom vremenu (full time) trebaju predati doktorski rad u roku est godina od poetka studija, a studenti u djelominom vremenu studiranja (part time) u roku devet godina od trenutka upisa na studij.

25

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

4. UVJETI IZVOENJA STUDIJA

4.1 Mjesto izvoenja studijskog programa Poslijediplomski studij strojarstva i brodogradnje preteno se izvodi u prostorima Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Ivana Luia 5. Iznimno se pojedini sadraji mogu izvoditi i u posebnim laboratorijima i slinim ustanovama izvan Fakulteta ako odgovarajue mogunosti ne postoje na Fakultetu. 4.2 Podaci o prostoru i opremi Fakultet strojarstva i brodogradnje smjeten je u tri glavne i nekoliko sporednih zgrada izgraenih izmeu 1961. i 1965. godine u Zagrebu, Ivana Luia br. 1 i 5. Za odravanje nastave na raspolaganju je 37 predavaonica ukupne povrine 3010 m2 s 2070 sjedala. Od toga je jedna predavaonica s 350 mjesta, jedna s 219, dvije s po 107, a ostale imaju izmeu 24 i 72 sjedala. Za istraivaki rad opremljena je 41 laboratorij za razliite namjene. O kvaliteti laboratorija svjedoi injenica da su na FSB pohranjeni i dravni etaloni za temperaturu, tlak, duljinu i silu. Fakultet ima sredinji raunski centar koji opsluuje lokalnu raunalnu mreu koja se sastoji od 4 LANa s 12 servera i vie od 350 klijenata. Sustav je povezan sa svjetskim raunalnim mreama putem Sveuilinog raunskog centra pomou. Interne i eksterne veze ostvarene su pomou optikih kabela i beine veze. Za nastavne svrhe slui 14 raunalnih radionica s vie od 200 suvremenih osobnih raunala. Slijedi popis laboratorija Fakulteta: Laboratorij za konstruiranje - CAD Laboratorij za strojne sklopove Laboratorij za elemente strojeva Laboratorij za numeriku mehaniku Laboratorij za eksperimentalnu mehaniku Laboratorij za dinamiku mehanizama Laboratorij za termodinamiku Laboratorij za toplinu i toplinske ureaje Laboratorij za procesna mjerenja Laboratorij za motore i vozila Laboratorij za prenosila i dizala Laboratorij za energetska postrojenja Laboratorij za hidromehaniku i hidraulike strojeve Laboratorij za vodu, gorivo i mazivo Laboratorij za primjenu raunala u brodogradnji Laboratorij za hidromehaniku broda Laboratorij za brodske konstrukcije Laboratorij za tehnologiju mora Laboratorij za unapreenje brodograevne Laboratorij za brodske strojeve i ureaje plovnih objekata Laboratorij za studij rada Laboratorij za projektiranje tehnolokih procesa Laboratorij za operacijska istraivanja Laboratorij za precizna mjerenja duina Laboratorij za nerazorna ispitivanja
26

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Laboratorij za automatiku i robotiku Laboratorij za elektrotehniku Laboratorij za projektiranje izradbenih i montanih sustava Laboratorij za inteligentne proizvodne sustave Laboratorij za ispitivanje mehanikih svojstava Laboratorij za materijalografiju Laboratorij za analizu metala Laboratorij za nemetale Laboratorij za tribologiju Laboratorij za toplinsku obradu i inenjerstvo povrina Laboratorij za zavarivanje Laboratorij za zatitu materijala Laboratorij za ljevarstvo Laboratorij za oblikovanje Laboratorij za alatne strojeve Laboratorij za preradbu polimera i drva. 4.3 Popis znanstvenih i razvojnih projekata (2001-2006.)
GLAVNI ZNANSTVENI PROJEKTI 0120-001 Ivo Senjanovi Konstrukcija brodova i plovnih objekata 0120-002 Mladen Crnekovi Automatizacija i integrirani roboti 0120-003 Milenko Stegi Vibracije i dinamika stabilnost mehanikih sustava Eksperimentalna modelska simulacija oteenja 0120-004 Stjepan Jeci mehanikih konstrukcija 0120-005 Osman Mufti Ergonomske podloge za norme u zrakoplovstvu Raunalom integrirani modeli u oblikovanju 0120-006 Miljenko Math deformiranjem Degiuli Nastia Eksperimentalno modeliranje u podzvunom 0120-007 aerodinamikom tunelu 0120-008 Zdravko Virag Metode raunalne mehanike fluida 0120-009 Milan Opali Istraivanje temeljnih elemenata strojnih sustava 0120-011 Branimir Matijaevi Poboljanja energetskih pretvorbi u turbostrojevima 0120-012 Andreja Werner Eksperimenti u mehanici fluida 0120-013 Vedran Mudronja Nacionalni laboratorij za duljinu Viekriterijski projektni modeli u osnivanju i konstrukciji 0120-014 Vedran ani broda 0120-015 Boo Vranje Inteligentno automatsko sklapanje Modeliranje procesa plastifikacije, zamora i loma u 0120-016 Dragan Pustai konstrukcijama Modeli i metode unapreenja raunalne podrke 0120-017 Dorian Marjanovi razvoja proizvoda 0120-018 Slobodan Kralj Razvoj podvodnog zavarivanja i ispitivanje 0120-020 Tonko urko Sustav ekolokih radnih tvari u rashladnoj i klima tehnici Gospodarenje energijom u sustavima termotehnike i 0120-021 Ivan Galaso rashladne tehnike Kompozitni materijali s polimernom i metalnom 0120-022 Janez Indof matricom 0120-023 Ivan Juraga Korozija i zatita konstrukcija od visokolegiranih elika Optimalno projektiranje mehanizama mobilnih 0120-024 Dragutin ap konstrukcija

27

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

0120-025 0120-026 0120-027 0120-028 0120-029 0120-032 0120-033 0120-034 0120-035 0120-036 0120-037 0120-038 0120-039 0120-040 0120-041 0120-043 0120-044 0120-045 0120-046 0120-047 0120-048 0120-050 0120-053 0120-056 0120-057 0120-058 0120-060

Branko Novakovi Nikola Ruinski Vinko Ivui Davor Zvizdi Predrag osi Tomislav Filetin Zdravko Terze Jurica Sori Mladen ercer Toma Udiljak eljko Bogdan Sreko vai Mladen Stupniek Veeslav ori Tomislav Zaplati Antun Galovi Zoran Luli Ivan Mahalec Vjera Krstelj Zvonimir iki Dean Rosenzweig Nikola aki Joko Deur Mario Essert edomir Olui Ante estan Nenad Dujmovi

Primjena umjetne inteligencije u robotici i proizvodnim sustavima Istraivanje procesa tehnoloke obrade voda Upravljanje procesima trenja i troenja primjenom tribolokih materijala Razvoj nacionalnog etalona temperature Inteligentno projektiranje procesa i reinenjering Razvoj materijala i procesa raunalnim modeliranjem Raunalni algoritmi za dinamiku simulaciju slijetanja zrakoplova Numeriko modeliranje nelinearnih procesa deformiranja konstrukcijskih elemenata Unaprijeeni postupci proizvodnje polimernih tvorevina Visokobrzinski sustavi Visokokriterijsko optimiranje rada energetskih sustava Toplinski aparati i ureaji za obnovljive izvore energije Difuzijsko modificiranje metala povrinskim karbidnim slojevima Dinamika gibanja plovnih i puinskih objekata Automatizacija brodskih procesa Izmjena topline i tvari pri kondenzaciji, ishlapljivanju i suenju Brza metoda za provjeru ureaja za spreavanje podlijetanja Modeliranje radnih stanja u motoru s unutarnjim izgaranjem MODEM - Multisenzorski optimirana detekcija mina Matematika logika i primjena Logike i matematike osnove raunarstva Novi modeli upravljanja proizvodnjom i poslovanjem manjih i srednjih poduzea Modeliranje i regulacija automobilskih sustava WEB kolaboracijski sustav Dinamiko modeliranje logistikih sustava Optimiranje i unapreenje osnivanja energetskih sustava plovnih objekata Parametarska istraivanja dinamike nagibnih vlakova Dinamiki simulator za analizu sigurnosti slijetanja zrakoplova Modeliranje i estimacija dinamike automobilskih pogona Triboloke prevlake SUMAT-razvoj i primjena suvremenih materijala Difuzijsko prevlaenje alata Pomorsko buenje u velikim morskim dubinama Injekcijsko preanje polimera Prototipovi ambalae za medicinski otpad Sustav odrivih KGH tehnologija u graevinama turistikog gospodarstva Mjerni sustav za ispitivanje termoparova Ureaj za umjeravanje mjernih skala Prototipovi ambalae za medicinski otpad
28

TEHNOLOGIJSKI PROJEKTI TP-01/0120-01 TP-01/0120-02 TP-01/0120-04 TP-01/0120-05 TP-01/0120-06 TP-01/0120-07 TP-02/0120-11 TP-02/0120-12 TP-02/0120-13 TP-02/0120-15 TP-02/0120-16 TP-3843211-1 Terze Zdravko Petri Joko Ivui Vinko Tomislav Filetin Stupniek Mladen ori Veeslav ati Igor ercer Mladen urko Tonko Zvizdi Davor Mudronja Vedran Rujni-Sokele Maja

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

TP-02/0120-17 TP-02/0120-18 TP-03/0120-21 TP-02/0120-23 TP-03/0120-33 TP-03/0120-28 TP-03/0120-36 TP-03/0120-35 TP-J-10/2004. TP-04/0120-41 TP-04/0120-38

Udiljak Toma iha Kalman Guzovi Zvonimir ani Vedran Udiljak Toma Mari Gojko Franz Mladen urko Tonko Filetin Tomislav Opali Milan vai Sreko

Prototip laserskog digitalizatora - proirenih radnih mogunosti Izgradnja prototipa polivalentnih plovila generike forme trupa Turbinsko plinsko dizalo za naftu Integrirani programski sustav za brodske konstrukcije Prototip automatiziranog sustava za izradu ortopedskih uloaka Metalne pjene Etalonski ureaj za mjerenje tvrdoe po metodi Vickers Razvoj i izrada prototipa bake leda s indirektnim hlaenjem rashladnog uina 400-7000 kWh Mrea centrala za materijale - MATNET Razvoj laboratorija za testiranje sjedita Niskotemperaturni toplovodni kotlovi Factory Welders Passport Factory Ecoplast Interaktivno on-line programiranje Identifikacija aluminija i aluminijskih legura prema kemijskom sastavu i standardnim oznakama Digitalni udbenik: Konstrukcija malih brodova Izrada Case Histories baze korozijskih oteenja konstrukcija i postrojenja u eksploataciji Alati za unificiranu analizu i sintezu kriptografskih sintaksi i prototip GUI aplikacije za analizu i sintezu sigurnosnih certifikata u konkretnim sintaksama PKCS7, OPEN PGP i SPKI NINOT - hrvatski virtualni karakter

PROJEKTI EUREKA EUREKA 2774 Kralj Slobodan EUREKA 2819 ercer Mladen INFORMATIKI PROJEKTI IT-2003-037 Essert Mario IT-2003-050 IT-2003-052 IT-2003-062 IT-2003-080 IT-2003-154 Lisjak Dragutin Grubii Izvor Juraga Ivan Rosenzweig Dean Mufti Osman

4.4 Institucijsko rukovoenje doktorskim studijem Provedbu studijskog programa poslijediplomskog doktorskog studija FSB nadzire Fakultetsko vijee. Ostvarivanje studijskog programa poslijediplomskih studija prati i koordinira Odbor za poslijediplomske studije, koji je odgovoran Fakultetskom vijeu. Odbor se sastoji od najmanje tri lana, a u njemu sudjeluju svi voditelji smjerova poslijediplomskih studija i voditelj specijalistikog studija za struno usavravanje. lanove Odbora, predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora, te voditelje smjerova, odnosno podruja specijalizacije bira Fakultetsko vijee za razdoblje od dvije godine, a na prijedlog dekana Fakulteta. Sve administrativne poslove za potrebe poslijediplomskog studija vodi Referada za poslijediplomski studij. 4.5 Ugovorni odnosi studenata i nositelja doktorskog studija Studenti koji plaaju studij duni su trokove poslijediplomskog studija podmiriti unaprijed za svaki semestar studija ili osigurati sklapanje ugovora o plaanju studija izmeu Fakulteta i pravne osobe koja e financirati studij.
29

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

4.6. Podaci o nastavnicima

REDOVITI PROF. Alfirevi Ivo Andrassy Mladen Bogdan eljko Cajner Franjo Crnekovi Mladen ati Igor ori Veeslav urko Tonko Essert Mario Filetin Tomislav Franz Mladen Galovi Antun Grubii Izvor Grubii Rajko Ivui Vinko Jerbi Bojan Kralj Slobodan Krstelj Vjera Mahalec Ivan Mahovi Sanjin Marjanovi Dorian Math Miljenko Matijaevi Branimir Mavri Ivan Mudronja Vedran Mufti Osman Mulc Andrija Novakovi Branko Olui edomir Opali Milan Parat elimir Pustai Dragan Ruinski Nikola Senjanovi Ivo Sladoljev elimir Sori Jurica Stegi Milenko Stepani Josip Stupniek Mladen aki Nikola ap Dragutin ercer Mladen erman Nikola vai Sreko Taborak Dragutin Virag Zdravko Vrankovi Nikola Vranje Boo IZVANREDNI PROF. Boras Ivanka Boi eljko osi Predrag ala Ivo Dui Neven Dujmovi Nenad Halasz Boris Herold Zvonko Husnjak Mirko Juraga Ivan Kouh Zoran Kunica Zoran Majeti Dubravko Markui Damir Matijevi Boidar Pavi Branimir Petri Joko Saucha Juraj Semenski Damir Singer Sanja avar Mario estan Ante paniek urica tefani Nedeljko Terze Zdravko Tonkovi Zdenko Udiljak Toma Werner Andreja Zaplati Tomislav Zorc Davor DOCENTI Ciglar Damir urkovi Lidija Deur Joko Jurevi-Luli Tanja Lonar Draen Luli Zoran Parunov Joko Schauperl Zdravko Schneider Daniel Rolph Slapniar Vedran kori Stephan

30

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Zvizdi Davor ani Vedran

Vanjski suradnici: Dr.sc. Bobinac Nenad, Brodarski institut - Zagreb Prof.dr.sc. Budi Ivan, Strojarski fakultet - Slavonski Brod Prof.dr.sc. Dejhalla Roko, Tehniki fakultet - Rijeka Dr.sc. Malenica ime, Bureau Veritas - Pariz Prof. dr.sc. Adriano Bari, Fakultet elektrotehnike i raunarstva - Zagreb Prof.dr.sc. Zdravko Buklja, Fakultet prometnih znanosti - Zagreb Prof.dr.sc. Borislav Galovi, fakultet prometnih znanosti - Zagreb Prof.dr.sc. Raos Pero, Strojarski fakultet - Slavonski Brod Dr.sc. Ivan mit, Institut Ruer Bokovi - Zagreb ivotopisi nastavnika i njihovi najvaniji objavljeni radovi u zadnjih pet godina nalaze se u Prilogu II. 4.7 Opis nastavnih radilita Nastava poslijediplomskih studija FSB odvija se u najveem dijelu na Fakultetu, koji je u potpunosti opremljen za te svrhe. Okvirni opis nastavnih radilita dan je u 4.2. Ukoliko se u pojedinanim sluajevima pokae potreba za izvoenjem dijela nastave ili istraivanja izvan Fakulteta, za to e biti zatraena posebna dozvola i suglasnost dotine ustanove. 4.8 Optimalan broj studenata Obzirom na broj potencijalnih voditelja doktorskih radova optimalni broj studenata sveuilinog poslijediplomskog doktorskog studija na FSB ocjenjuje se s prosjeno deset studenata po smjeru, to sa sedam smjerova studija iznosi ukupno 70 studenata. 4.9 Procjena trokova izvedbe doktorskog studija Uprava Fakulteta donosi za svaku akademsku godinu cjenik naknada za pojedine kategorije usluga. Temeljem takve odluke u akademskoj godini 2007./08. cijena poslijediplomskog strunog i doktorskog studija iznosi 9.000,00 kuna po semestru. Postupak prijave, ocjene i obrane doktorata iznosi 9.000,00 kuna, a za kandidate izvan doktorskog studija 20.000,00 kuna. To znai da je cijena studiranja po studentu ukljuujui 6 semestara nastave i izradu i obranu doktorskog rada iznosi ukupno 63.000,00 kuna. To je iznos kojim se pokriva trokove nastave i individualnog rada nastavnika sa studentom, a ne ukljuuje materijalne i druge trokove istraivanja vezanih iz studijske obveze i izradu doktorskog rada. Ta kategorija trokova je varijabilna i ovisi o karakteru istraivanja te se obraunava za svakog studenta posebno, kao i izvor financiranja tih trokova. Oni mogu u cijelosti ili djelomino biti pokriveni financiranjem znanstveno-istraivakih projekata nastavnika i/ili

31

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

kandidata, a mogue je i financiranje od strane zainteresiranih privrednih subjekata (npr. poslodavca kandidata). 4.10 Financiranje doktorskog programa Studijski programi poslijediplomskog doktorskog studija financiraju se osobnim uplatama kolarine pristupnika koji sami plaaju studij ili uplatama poslodavca pristupnika. Studij znanstvenih novaka i asistenata FSB dijelom podupire Ministarstvo dok ostatak troka snosi FSB. Znanstveni novaci i asistenti drugih fakulteta i sveuilita iz Republike Hrvatske takoer primaju potporu Ministarstva, a ostatak plaaju njihove matine ustanove. Trokove materijala, opreme i instrumentarija za istraivanja vezana uz poslijediplomski studij moe se pokrivati iz sredstava znanstveno-istraivakih projekata (financiranih od Ministarstva i/ili privrede) voditelja studenta ili na teret poslodavca studenta u skladu s posebnim ugovorom. U izuzetnim sluajevima jedan dio trokova moe pokriti i Fakultet. 4.11 Kvaliteta doktorskog programa Kvaliteta i uspjenost poslijediplomskog studija prati se na razini FSB za cjelokupni studij i na razini smjera studija unutar skupine nastavnika koji na njemu sudjeluju. Polazniku poslijediplomskog studija imenuje se mentor u II. semestru u skladu sa eljom studenta i izabranog smjera studija. Mentor prati rad i napredak studenta tijekom studija i pomae mu savjetima, naroito pri izboru kolegija i tema seminarskih kolegija te ga usmjerava potencijalnim mentorima doktorskog rada. Kvalitetu i sadraj prijave teme doktorskog rada, koja se izlae pred auditorijem studenata i nastavnika smjera studija, nadzire mentor studenta. Za postupke prijave i obrane doktorskih radova imenuju se povjerenstva, naelno sastavljena od tri lana, pri emu je jedan lan povjerenstva mentor kandidata a jedan lan mora biti izvan FSB. Zadatak je prvog povjerenstva da prema pisanom prijedlogu kandidata procijeni podobnost teme, a drugog da ocijeni sam doktorski rad. Oba izvjea podnose se Fakultetskom vijeu, koje donosi konanu odluku. Studenti sudjeluju u ocjenjivanju nastavnog programa i nastave poslijediplomskih studija putem ispunjavanja ankete u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskom studiju FSB. Praenje kvalitete i uspjenosti doktorskog studija u nadlenosti je Fakultetskog vijea i Odbora za poslijediplomske studije. Odbor na redovitim (jedanput mjeseno) i izvanrednim sjednicama razmatra sva pitanja u vezi s poslijediplomskim studijem te svoje prijedloge upuuje Fakultetskom vijeu na usvajanje. Odbor radi u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima FSB. Na FSB postoji Referada za poslijediplomske studije koja vodi sve administrativne poslove.

32