260 DDF

Sveuilite u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu
Dekan:
Rektor:
Prof. dr. sc. Tomislav Kili
Prof. dr. sc. Ivan Pavi
PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA
Strojarstvo
Split, 07. srpnja 2010.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
Diplomski studij: Strojarstvo
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Ruera Bokovia bb, HR-21000 Split Telefon: + 385 21 305777 Telefaks: + 385 21 463877 dekanat@fesb.hr http: //www.fesb.hr
D I P L O M S K I
S T U D I J :
S T R O J A R S T V O
1.Uvod
1.1 Razlozi za pokretanje studija
Strojarstvo je jedno od temeljnih polja podruja tehnikih znanosti koje znaajno doprinosi stvaranju novih vrijednosti i porastu nacionalnog dohotka. Danas je podruje strojarstva toliko iroko i interdisciplinarno, da praktiki nema ljudske djelatnosti u koju strojarstvo nije prodrlo i pridonijelo njenom razvoju. Strojarstvo obuhvaa vrlo irok raspon razliitih tehnikih sustava koji se osnivaju u strojogradnji, ali se primjenjuju u gotovo svim gospodarskim granama ukljuujui poljoprivredu, graevinarstvo, kemijsku i procesnu industriju, ali i medicinu itd. Kontinuirane i brze promjene u dananjem svijetu koje proizvode nova znanja i dostignua nuno trae i odgovarajui proces naobrazbe. Osnovni preduvjet breg razvoja drutva te dranja koraka s razvijenim svijetom upravo su vrhunski obrazovani strunjaci. Jedino kvalitetnom naobrazbom mogue je uspjeno prihvatiti tekovine dananjeg razvoja i prilagoditi se buduim tehnolokim izazovima. Suvremena kretanja u razvoju strojarstva trae od strunjaka sve manje rutinskog, a sve vie kreativnog rada. Od njih se oekuje da svojim intelektualnim sposobnostima i irinom temeljnog i strunog obrazovanja budu sposobni za kompetentno praenje svjetskog tehnolokog razvoja tijekom radnog vijeka i za voenje tehnolokog razvoja u djelokrugu struke. Takva irina potrebnih znanja namee potrebu pozornog izuavanja odgovarajuih temeljnih disciplina iz podruja matematike i prirodnih znanosti, zatim grana fizike poput mehanike krutih i deformabilnih tijela, mehanike tekuina i termodinamike, a potom i niza srodnih disciplina kao to su elektrotehnika i informatika, ali i drutvenih znanosti (ekonomika, menadment). Podruje djelovanja suvremeno obrazovanog strunjaka iz podruja strojarstva obuhvaa sve faze ivotnog ciklusa proizvoda: oblikovanje (konstrukciju), proizvodnju i uporabu, ali i recikliranje unitenjem samog proizvoda uz koritenje materijala ili njegovim obnavljanjem i povratom u funkciju. Posebna odgovornost strunjaka iz podruja strojarstva je zatita okolia. Naime, razumnim troenjem materijalnih i energetskih resursa i krajnjom pozornou prema zatiti okolia potrebno je ispuniti zahtjeve odrivog razvoja. Predloeni studij Strojarstva ima za cilj obrazovanje kadrova na podruju strojarstva za potrebe gospodarstva, visokokolskih ustanova te dravnih i drugih javnih institucija. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe trita rada. Split je snano gospodarsko i sveuilino sredite kojem gravitira vrlo iroko podruje Dalmacije te dio susjedne Bosne i Hercegovine. U junoj Hrvatskoj jedino se na FESB-u izvodi sveuilini studij Strojarstva. Za potrebe razvoja regije, jo 1965. godine utemeljene su prve dvije godine studija Strojarstva u Splitu s ciljem obrazovanja strunjaka za razvitak gospodarskih djelatnosti temeljenih na strojarstvu. Svrhovitost studija Strojarstva oituje se u brojnosti studenata koji s uspjehom zavravaju studij i rade u gotovo svim granama gospodarstva. Po zavretku studija sa steenim znanjem studenti se mogu zaposliti u mnogo gospodarskih grana kao npr. u preraivakoj, kemijskoj i procesnoj industriji te uslunim djelatnostima. To je posebno znaajno u sadanjem trenutku, kad drutvene i gospodarske
2
D I P L O M S K I
S T U D I J :
promjene zahtijevaju razvoj novih, malih ili srednjih, tehnoloki naprednih poduzea, koja e biti novi oslonac razvoja gospodarstva. Zavretkom diplomskog studija studenti stjeu primjerenu razinu znanja i vjetina koje omoguavaju obavljanje strunih poslova i osposobljenost za neposredno ukljuivanje u radni proces u podruju strojarstva. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama. Program studija Strojarstva kreiran je s ciljem da studentima omogui stjecanje temeljnih teorijskih znanja i praktinih strunih znanja te da ih osposobi za trajno usvajanje novih znanja i tehnologija. Osim toga, studiranjem se razvijaju sposobnosti kreativnog razmiljanja, samostalnog i timskog rada te sposobnosti donoenja poslovnih odluka na svim razinama odluivanja. U nastavnom procesu aktivno se prate svjetski, a posebice europski trendovi u visokom obrazovanju i potrebe gospodarstva, te se u skladu s tim, kreiraju i odgovarajui nastavni programi. Studijski program Strojarstva usko je povezan sa suvremenim znanstvenim spoznajama u znanstvenom podruju tehnikih znanosti, polju strojarstva. Sva potrebna znanja i vjetine temeljene su na suvremenim znanstvenim spoznajama unutar ovog podruja. Znanstvenici s FESB-a i sami aktivno sudjeluju u razvitku navedenih znanstvenih i strunih polja. Znanstvena suradnja s renomiranim inozemnim znanstvenim institucijama, jedno je od temeljnih opredjeljenja FESB-a. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih uilita. Sustav obrazovanja strunjaka iz podruja strojarstva u svijetu i Europi vrlo je raznolik. Tijekom izvoenja nastave na studiju Strojarstva kontinuirano se prati i razvoj visokog obrazovanja u svijetu, a posebice u Europi. Jedan od dokumenta prema kojem je raen nastavni program je monografija u sklopu ERASMUS projekta pod naslovom "Towards the Harmonisation of Electrical and Information Engineering Education in Europe" (http://www.eaeeie.org/theiere/). Iako je ova monografija pregled studija elektrotehnike na 87 europskih sveuilita, ona se uspjeno moe preslikati i na studij Strojarstva. U izradbi nastavnog programa vodilo se rauna i o preporukama SEFI, a posebice o usklaenosti s nastavnim programima drugih uglednih europskih visokih uilita. Program studija Strojarstva na FESB-u, osim klasinog strojarstva (mechanical engineering), obuhvaa materijaliku, proizvodno strojarstvo i organizaciju proizvodnje. Ta znaajka se moe uoiti i kod niza drugih domaih i europskih studija Strojarstva (Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Maribor, Ljubljana, Mnchen, Be, Budimpeta,...). Na taj se nain na studiju Strojarstva na FESB-u obrazuju strunjaci za rad na razvoju, konstruiranju, izgradnji, uporabi i odravanju postrojenja, strojeva, alata, ureaja i ostale opreme. Ti strunjaci takoer rade na projektiranju, modeliranju i simulaciji rada toplinskih, energetskih i proizvodnih procesa. Osposobljeni su i za rad u materijalici, automatizaciji, robotizaciji, voenju procesa, osiguranju kvalitete, mjerenju; te upravljanju i unapreenju proizvodnje te organizaciji proizvodnje. Tijekom studiranja posebna pozornost se posveuje suvremenim metodama i tehnologijama podranim raunalnom. Diplomski studij Strojarstva ima visok stupanj podudarnosti glede nastavnih planova i programa sa srodnim studijima na renomiranim domaim ali i europskim sveuilitima kao to su: Fakulteta za strojnitvo, Univerza v Ljubljani, Slovenija Technische Univerzitt Mnchen, Njemaka.
1.2.
Dosadanja iskustva u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa
FESB ima dugogodinje iskustvo u provoenju nastave na slinim programima. Elektrotehniki fakultet u Split osnovan je 1960. godine kada je utvren program studija elektrotehnike drugog stupnja u trajanju od 8 semestara. Godine 1965. prestaje djelovati Centar za izvanredni studij Strojarstva, a
3
D I P L O M S K I
S T U D I J :
osniva se Strojarsko-tehnoloki odjel pri Elektrotehnikom fakultetu u Splitu, tj. otvaraju se prve dvije godine studija Strojarstva. Program studija omoguavao je nastavak studija u Zagrebu nakon etvrtog semestra. Objedinjavanjem studija elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje od 1971. godine djeluje Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - FESB, koji je od 1974. godine u sustavu Sveuilita u Splitu. etverogodinji studij Strojarstva s vlastitim nastavnim planom i programom upotpunjen je 1976. godine. Od 1979. godine na Fakultetu se uspostavljaju studiji VI stupnja (dananji struni studiji) koji se s prekidom od 1998. do 2001. godine izvode do danas. Na sveuilinom dodiplomskom studiju Strojarstva na Fakultetu je do danas zvanje diplomiranog inenjera strojarstva steklo vie od petsto studenata, a na strunom studiju zvanje inenjera strojarstva steklo je priblino etristo studenata. Kontinuirani rad na razvitku nastavnih programa rezultirao je ustrojem niza studijskih programa na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima. Prema trenutano vaeem nastavnom planu i programu dodiplomska nastava studija Strojarstva odvija se na sljedeim usmjerenjima: konstrukcijskom, procesno-energetskom, proizvodnom, konstrukcijsko-energetskom i opem. Na Fakultetu se izvodi i poslijediplomski znanstveni studij Strojarstva. Temeljem znanostvenoistraivakog rada i izrade doktorske disertacije Fakultet omoguava stjecanje doktorata znanosti iz podruja strojarstva. Na Fakultetu se izvodi i cjeloviti struni dodiplomski studij Strojarstva u ukupnom trajanju 6 semestara. Na ovom studiju predavanja traju pet semestara, a esti semestar predvien je za izradu diplomskog rada. Kvaliteta obrazovanja na FESB-u potvrena je uspjenou i priznatou FESB-ovih inenjera u zemlji, ali i u najrazvijenijim zemljama svijeta. Ipak, najvanija je injenica da strunjaci obrazovani na FESBu ine okosnicu visokoobrazovanog tehnikog kadra u regiji.
1.3.
Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
Diplomski studij Strojarstva omoguava vertikalnu i horizontalnu pokretljivosti studenata. U smislu vertikalne pokretljivosti diplomski studij Strojarstva otvoren je prema srodnim poslijediplomskim studijima. U smislu horizontalne pokretljivosti diplomski studij Strojarstva otvoren je prema pokretljivosti studenata meu srodnim diplomskim studijima svih sveuilita u Hrvatskoj, ukljuujui Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci te Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Sveuilita u Osijeku. Studentima e se omoguiti da dio studijskog programa zavre na nekoj od slinih institucija u Hrvatskoj ili inozemstvu.
1.4.
Ostali elementi i potrebni podaci
Na FESB-u postoje svi uvjeti za realizaciju studija Strojarstva. Na Fakultetu je zaposlen potreban broj nastavnog i drugog osoblja s odgovarajuom znanstvenom i strunom kvalifikacijom, u skladu sa standardnim optereenjem nastavnih obveza utvrenih zakonom i kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje. Osiguran je odgovarajui prostor i oprema u skladu s potrebama kvalitetnog studiranja. Uz to postoji i potpora gospodarskog i javnog sektora Splitsko-dalmatinske upanije kao i ireg podruja dalmatinske regije i dravne uprave. Treba posebno spomenuti interes Hrvatske vojske budui da se za njihove potrebe na Fakultetu obrazuju budui asnici. FESB ima potpisane Sporazume o suradnji na promicanju znanstvenih i edukacijskih aktivnosti te realizira zajednike projekte s nizom organizacija iz gospodarskog i javnog sektora kao to su: Splitsko-dalmatinska upanija, Ministarstvo obrane, Hrvatska elektroprivreda, Energetski institut "Hrvoje Poar", Hrvatski telekom, Hrvatska akademska i istraivaka mrea - CARNet, Ericsson Nikola Tesla, Tehnoloki centar Split, Brodosplit, Siemens, VIPnet, Microsoft Hrvatska, TLM ibenik.
D I P L O M S K I
S T U D I J :
2.Opi dio
Vrsta studija Naziv Nositelji
Diplomski Strojarstvo Predlagai Izvoai Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu
Trajanje ECTS Uvjeti za upis
2 godine 120 Zavren preddiplomski studij Strojarstva ili drugi srodan studij sa steenih najmanje 180 ECTS bodova, uz odgovarajui klasifikacijski postupak. Za pristupnike sa zavrenim drugim srodnim studijskim programima, uz obvezu preduvjeta za upis pojedinih predmeta, Fakultetsko vijee moe odrediti i dodatne uvjete za upis. Ostvaruju se pretpostavke za daljnje znanstveno i struno usavravanje u polju strojarstva. Kompetencije koje se stjeu zavretkom studija, tj. steeno teorijsko i praktino znanje moe posluiti za: - analizu i sintezu mehanikih konstrukcija, njihovo oblikovanje i metodiko konstruiranje, konstrukciju energetskih i obradnih strojeva, te primjenu raunalnih metoda prorauna, - projektiranje i upravljanje procesnim, energetskim i termotehnikim strojevima i postrojenjima, - izuavanje materijala i tehnologija, projektiranje tehnolokih i proizvodnih procesa, kontrolu kvalitete, automatizaciju i odravanje tehnikih sustava, organizaciju i voenje proizvodnje. Zavretkom diplomskog studija mogue je nastaviti poslijediplomski studij Strojarstva ili neki drugi srodni studij. Magistar/magistra inenjer/inenjerka strojarstva mag. ing. mech.
Kompetencije koje se stjeu zavretkom studija
Mogunosti nastavka studija Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija
D I P L O M S K I
S T U D I J :
3.
Opis programa
Popis obveznih i izbornih predmeta

1. USMJERENJE: KONSTRUKCIJSKO-ENERGETSKO
I. semestar Kod feml01 fesl01 fesl02 fesl03 fetl03 Naziv predmeta Matematika posebna poglavlja Strujanje fluida Metoda konanih elemenata Prijenos topline i tvari Obradni strojevi Izborni predmet 1 Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 30
30+30+0+0 30+15+15+0 30+15+0+15 30+30+0+0 45+0+15+0 30+30+0+0 UKUPNO: 195+120+30+15 = 360 *P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe, K=konstrukcijske vjebe
II. semestar Kod fesl04 fesl05 fetl02 Naziv predmeta Pogonska vrstoa Metode optimiranja Tehnoloka priprema proizvodnje Izborni predmet 1 Izborni predmet 1 Izborni predmet 1 Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 30
D I P L O M S K I
S T U D I J :
III. semestar Kod fesl06 fetl01 fetl04 Naziv predmeta Transport u industriji Materijali 3 Odravanje Izborni predmet 1 Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 ili 3 Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 30
IV. semestar Kod Naziv predmeta Nastava * P+D+V+L+K ECTS
fexx02 Diplomski rad 0+15+0+0+0 30 UKUPNO: 30 * P=predavanja, D=diplomski rad, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe, K=konstrukcijske vjebe
D I P L O M S K I
S T U D I J :
2. USMJERENJE: RAUNALNO PROJEKTIRANJE I INENJERSTVO

I. semestar Kod feml01 fesl02 fesl01 fesl03 fetl05 Naziv predmeta Matematika posebna poglavlja Metoda konanih elemenata Strujanje fluida Prijenos topline i tvari Projektiranje proizvodnih sustava Izborni predmet 2 Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 30
II. semestar Kod Naziv predmeta Konstruiranje pomou raunala 2 Metode optimiranja Proizvodnja podrana raunalom Izborni predmet 2 Izborni predmet 2 Izborni predmet 2 Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 30
30+0+0+30 45+0+15+0 30+0+30+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 UKUPNO: 195+90+45+30 = 360 *P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe, K=konstrukcijske vjebe fesl05 fetl07
D I P L O M S K I
S T U D I J :
III. semestar Kod fetl06 fetl04 fesl09 Naziv predmeta Planiranje i upravljanje proizvodnjom Odravanje Metodiko konstruiranje Izborni predmet 2 Izborni predmet 2 Izborni predmet 1 ili 3 Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 30
D I P L O M S K I
S T U D I J :
3. USMJERENJE: PROIZVODNO STROJARSTVO

I. semestar Nastava * P+V+L+K feml02 Statistika 30+30+0+0 fetl01 Materijali 3 45+0+15+0 fetl04 Odravanje 45+0+15+0 fetl03 Obradni strojevi 45+0+15+0 fesl03 Prijenos topline i tvari 30+30+0+0 Izborni predmet 3 30+0+30+0 TOTAL: 225+60+75+0 = 360 *P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe, K=konstrukcijske vjebe Kod Naziv predmeta ECTS 5 5 5 5 5 5 30
II. semestar Kod fetl02 fetl08 fesl05 Naziv predmeta Tehnoloka priprema proizvodnje Gospodarenje materijalima Metode optimiranja Izborni predmet 3 Izborni predmet 3 Izborni predmet 3 Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 30
10
D I P L O M S K I
S T U D I J :
III. semestar Kod fetl06 fesl01 fesl02 Naziv predmeta Planiranje i upravljanje proizvodnjom Strujanje fluida Metoda konanih elemenata Izborni predmet 3 Izborni predmet 3 Izborni predmet 1 ili 2 Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 30
11
D I P L O M S K I
S T U D I J :
IZBORNI PREDMETI 1 Kod feml02 feol01 Naziv predmeta Nastava * P+V+L+K 30+30+0+0 60+0+0+0 30+0+0+30 30+30+0+0 30+0+0+30 30+0+30+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+0+0+30 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 45+15+0+0 30+0+30+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 30+30+0+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Statistika Tehniki engleski jezik Konstruiranje pomou raunala 1 fesl09 Metodiko konstruiranje fesl11 Metalne konstrukcije fesl12 Vibracije fesl13 Teorija mehanizama fesl14 Mehatronika fesl15 Mehanika materijala 3 fesl16 Dizajn industrijskih proizvoda fesl17 Mjerenje i eksperimentalna analiza vibracija fesl18 Uvod u mehaniku loma fesl19 Pouzdanost strojeva i konstrukcija fesl20 Prijenosnici snage i gibanja fesl21 Termodinamika analiza procesa fesl22 Obnovljivi izvori energije i odrivi razvoj fesl23 Grijanje i klimatizacija fesl24 Rashladna tehnika fesl25 Toplinski ureaji fesl27 Termoenergetska postrojenja fesl28 Termotehnika mjerenja fesl29 Gorivne elije fesl30 Brodski pogonski strojevi fesl31 Pumpna i ventilacijska postrojenja fesl32 Hidroenergetska i vjetroenergetska postrojenja fesl33 Raunalska dinamika fluida i prijenos topline fesl34 Cjevovodni transport fluida fesl35 Mjerenja u inenjerstvu fluida fesl36 Strujanje stlaivog fluida fesl37 Propulzijski ureaji fesl38 Aerotehnika i vjetroturbine fesl39 Hibridni energetski sustavi fenl01 Upravljanje i voenje u elektroenergetskom sustavu Energetska uinkovitost u zgradarstvu * P=predavanja, V=vjebe, L=laboratorijske vjebe, K= konstrukcijske vjebe
12
D I P L O M S K I
S T U D I J :
IZBORNI PREDMETI 2 Kod fell01 fesl10 felp02 Naziv predmeta Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Raunalne mree 30+0+30+0 Procjena tehnologijskih projekata 30+30+0+0 Osnove elektronike 30+0+30+0 Konstruiranje pomou raunala 1 30+0+0+30 fesl14 Mehatronika 30+30+0+0 fesl17 Mjerenja kod mehanikih sustava 30+0+30+0 fesl41 Uvod u informacijske sustave 30+0+30+0 fesl42 Raunalom podrana analiza 30+15+15+0 fell04 Baze podataka 30+30+0+0 fesl04 Pogonska vrstoa 30+30+0+0 fesl33 Raunalna dinamika fluida i prijenos topline 30+30+0+0 fesl21 Termodinamika analiza procesa 30+30+0+0 fesl43 Raunalno inenjerstvo fluida 30+15+15+0 fesl35 Mjerenja u inenjerstvu fluida 30+0+30+0 fesl24 Rashladna tehnika 30+30+0+0 fesl25 Toplinski ureaji 30+30+0+0 fesl44 Hidroenergetska postrojenja 30+30+0+0 Energetska uinkovitost u zgradarstvu 30+30+0+0 fesl23 Grijanje i klimatizacija 30+30+0+0 fesl46 Optimiranje kogeneracijskih postrojenja 30+30+0+0 *P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe, K=konstrukcijske vjebe
13
D I P L O M S K I
S T U D I J :
IZBORNI PREDMETI 3 Kod feml03 fell02 fell03 fetl09 feol01 fetl10 fetl11 Naziv predmeta Nastava * P+V+L+K ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Numerika analiza 30+30+0+0 Industrijska elektronika 30+0+30+0 Robotika 30+30+0+0 Proizvodni management 30+30+0+0 Tehniki engleski jezik 60+0+0+0 Toplinska obrada i povrinska zatita 30+0+30+0 Zavarljivost materijala 30+0+30+0 Goriva i maziva 30+0+30+0 fetl13 Zavarivanje i rezanje u brodogradnji 30+0+30+0 fetl14 Spajanje i razdvajanje materijala 30+0+30+0 fetl15 Tehnika logistika 30+15+15+0 fetl07 Proizvodnja podrana raunalom 30+0+30+0 fetl16 Osiguravanje kvalitete 30+15+15+0 fetl17 Hidrauliki i pneumatiki ureaji 30+0+15+15 fetl18 Modeliranje i optimiranje tehnolokih procesa 30+15+15+0 fetl05 Projektiranje proizvodnih sustava 45+0+0+15 fetl19 Tehnika dijagnostika 30+0+15+15 fetl20 Alati i naprave 30+0+0+30 Nekonvencionalni postupci obrade 30+0+0+30 *P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe, K=konstrukcijske vjebe
14
D I P L O M S K I
S T U D I J :
3.2.
Opis predmeta
Aerotehnika i vjetroturbine fesl38 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine [produbljivanje temeljnog znanja] Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr.sc. Branko Klarin, doc. 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 3,0 ECTS boda
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu
Cilj predmeta je stjecanje znanja o atmosferskom strujanju, meusobnom utjecaju atmosferskog strujanja i emisije plinova izgaranja iz termo-energetskih sustava i sustava grijanja, interakciji atmosferskog strujanja i artefakata. Student treba poznavati osnovne meunarodne norme iz ovog podruja. Treba biti osposobljen usvajati i primjenjivati znanja iz tehnike literature ovog podruja, biti sposoban iskoristiti pogodnosti u tehnikim primjenama te ukazati na mogue negativne posljedice tetnih strujanja. Student treba znati izabrati najpovoljniji tehniki okvir i objekt koji se najuinkovitije odnosi prema strujanjima zraka i drugih plinova. Poznavanje osnova Mehanike fluida. Za proirenje znanja i praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika. Atmosferska i generirana strujanja zraka i plinova. Atmosferski granini sloj i utjecaji na zranu struju. Raspodjela emisije ispunih plinova u okolinu. Strujanja u okoliu.. Numeriki postupci modeliranja opstrujavanja objekata. Numerika, tunelska (modelna) i prototipna ispitivanja. 1. Dyrbye, C.; Hansen, S.O.: Wind Loads on Structures, Wiley, 1996. 1. Panton, R.L.: Incompressible Flow, Wiley, 1996. 2. WEB stranice o aerodinamici Predavanja. Auditorne vjebe. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Rjeavanje zadataka u grupama. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Nastava se provodi na hrvatskom i/ili engleskom jeziku.
Preduvjeti za upis Sadraj
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
15
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje)
Alati i naprave fetl20 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati 1 ECTS bod Vjebe: 30 sati 1 ECTS bod Program 30 sati 1 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2 ECTS boda Dr.sc. Igor Duplani, red. prof. Cilj predmeta je nauiti studente osnovna znanja o izboru i konstrukciji a lata i naprava. Predmetom se stjeu struna znanja o mogunostima izrade i primjene ovih alata i naprava. Odsluani predmeti Materijali 1 i 2, te Tehnologije 1 i 2. Za praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika Uvod. Osnovni principi i postavke za izbor alata. Vrste alata. Alati za obradu limova rezanjem i oblikovanjem. Osnovne smjernice za konstruiranje alata. Izraunavanje deformacijskih sila osnovnih tipova alata. Alati za odrezivanje, prosijecanje, isjecanje, probijanje, obrezivanje ideformiranje limova. Sloeni alati za rezanje i oblikovanje limova. Dimenzioniranje osnovnih dijelova alata. Materijali za izradu vanijih dijelova alata. Naprave. Osnovni kriteriji podjele naprava. Uloga naprava u postupcima obrade. Vrste naprava. Naprave za specijelne postupke obrade. 1. Duplani, I.: Obrada deformiranjem, skripta, FESB, Split 2002. 2. Magdi S. Rebec, B.: tance I i II, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 1968. 3. Rebec, B.: Naprave, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 1972. 4. Gmelj, B.: Alati i naprave, Sveuilite u Osijeku, Slavonski Brod, 2004. 1. Kalpakjian S.: "Manufacturing Engineering and Technology", Addison - Wesley Publishing Company, 1989 2. WEB stranice o ovim postupcima 3. u F.: Vpenjalne priprave za procese odrezavanja, Univerza u Mariboru, Maribor, 2004 Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objanjenja koristit e se folije. Vjebe su konstrukcijske i obvezne su za sve studente. Studenti izrauju programski zadatak Usmeni ispit; Ocjena iz programskog zadatka
Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj
Preporuena literatura
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom i engleskom jeziku.
Interna evaluacija i ankete studenata.
16
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj
Baze podataka fell04 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet temeljne razine [uvodni] Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi) Dr.sc. Vladan Papi, red. prof. Znanje razvoja i projektiranja baza podataka, manipuliranja podacima, obrade i prikaza rezultata. Koritenje alata za rad sa bazama podataka. Kompetencije i vjetine koje se stjeu zavrenom (prvom) godinom preddiplomskog. Koncepti baza podataka. DBMS-Sustav baza podataka. Hijerarhijski model. Entiteti i atributi. Relacije i kardinalitet. Tipovi relacija. E-R model. Relacijski model. Relacijska algebra . Integritet i domena atributa, referencijalni integritet. Indeksiranje. Normalizacija, normalne forme. SQL sintaksa i operacije: insert, update, delete, select. Upiti tipa maketable i append. Sortiranje i ograniavanje ispisa. Upiti sa podupitima. Unija. Kontrola viestrukog pristupa. Sigurnost i dozvola pristupa. Projektiranje baza podataka. 1. R. Vujnovi, SQL i relacijski model podataka, Znak , Zagreb 1995. 2. P. O'Neil, Database: Principles Programming and Performance, Morgan Kaufmann Publishers; 1st edition (1994), New York 3. Microsoft SQL server, Database Developer Companion, Microsoft press Predavanja. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
17
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS
Brodski pogonski strojevi Fesl 30 Predavanja + auditorne vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS boda (3+1) Predavanja: 45 sati 1.5 ECTS bod Vjebe: 15 sati 1 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2.5 ECTS boda Dr. sc. Neven Nini, red. prof. Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. Cilj kolegija je nauiti studente osnovna znanja iz podruja brodskih propulzijskih strojeva i ureaja. Objanjava se nain rada te mogunosti primjene, daju se osnove za proraun radnih parametara, konstrukcijske osnove. Poznavanje kolegija Mehanike, Elemenata strojeva, Mehanike fluida, Termodinamike, Materijala, Tehnologije i Toplinskih strojeva. Za praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika Razvoj brodskih pogonskih strojeva. Brodski generatori pare: klasifikacija, opis, funkcioniranje, automatika generatora pare. Brodske parne turbine: klasifikacija po tipovima i namjeni, snaga na spojci, potronja pare, zupasti prijenosnici, turboelektrini pogon. Brodske plinske turbine: klasifikacija, konstrukcijske izvedbe, opis rada, primjena. Razvoj pogonskog plinsko-turbinskog postrojenja. Brodski pogonski Diesel motori: osnovni konstrukcijski dijelovi, opis rada, konstrukcijski i radni parametri. Diesel-elektrini pogon. Kombinirana pogonska postrojenja. Vrste propelera i propelerne propulzije, slobodno rotirajui propeler, kontrarotirajui propeleri, Voith-Scheniderov propeler, vodeno mlazna propulzija, Hovercraft propulzija. Snaga motora i mjerenje snage. Vanjske karakteristike i zakon propelera. O ugovornoj brzini broda, koeficijent goriva, konstanta admiraliteta. Otpor broda i efikasnost propulzije. Veza izmeu broda i propelera. Ogranienje snage motora i karakteristike propelera. Usklaivanje pogonskog stroja i propelera sa zahtjevima broda. Raunanje snage i brzine prema Tomalinu. Raunanje snage i brzine prema Keizu. Raunanje snage i brzine prema formuli Admiraliteta. Stabilnost rada Diesel motora kod pogonjenja propelera. Propeler s prekretnim krilcima. Rad dva motora s jednim propelerom. Diesel motori: sporohodni, srednjehodni, brzohodni. Osovinski vod: odrivni leaj, meuosovine, propelerne osovine, statvena cijev i leajevi. Brodski reduktori/spojke. Ugradnja pogonskog motora u brod. Isprobavanje pogonskog motora na probnom stolu i na probnoj vonji. Goriva i ulja za podmazivanje. Sustav goriva. Sustav maziva. Sustav hlaenja. Ispuni sustav. Sustav komprimiranog zraka. - Grljui Mirko: Pogonski pomorski strojevi, FESB Interna skripta Split, 2001. - Ozreti Velimir: Brodski pomoni strojevi i ureaji, Split Ship Management, Split 2004. - neller Slavko, Parat elimir: Pogon broda II, Sveuilite u Zagrebu, FSB, 1999. - Harrington Roy L., Marine Engineering, SNAME, N.J. USA, 1992. - Saarlas Maido: Steam and Gas Turbines for Marine Propulsion, Naval Institute Press, Annapolis, Maryland, 1987. - Parat elimir: Brodski motori s unutarnjim izgaranjem, Sveuilite u Zagrebu, FSB, 2005. Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Za prikaz shema i ilustracija te njihovog objanjenja koristi se laptop.Vjebe su auditorne i dijelom labor atorijske, i obvezne su za sve studente. Posjet Brodogradilitu Split i Tvornici Diesel motora. Posjet Brodarskom institutu Zagreb. Kontinuirana provjera znanja; provjera domaih radova. Ispit: pismeni
Preporuena literatura Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave
Nain provjere znanja i polaganja ispita
18
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Mogua nastava na engleskom jeziku.
19
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Cjevovodni transport fluida fesl34 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 (30 sati predavanja) 1,0 (30 sati auditornih, laboratorijskih vj ebi, programskih vjebi) 1,0 (30 sati za rasprave, izvjetaje) 2,0 (60 sati samostalnog uenja) Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Uvod u transportna svojstva tehnikih fluida. Razumijevanje pojava vezanih uz stacionarno/ nestacionarno strujanje fluida u sloenoj cijevnoj mrei, te utjecaju zranih komora na ublaavanje porasta tlaka. Upoznavanje znaajki mehanike opreme cjevovoda. Analiza optereenja cjevovoda ukljuujui i problem toplinskih dilatacija. Izuavanje posebnosti strujanja stlaenih tehnikih fluida, strujanja petrokemijskih fluida, strujanja pare i viefaznog toka. Sposobnost hidraulikog prorauna sloene cijevne mree. Sposobnost izbora pumpe/ventilatora. Sposobnost prorauna promjene tlaka zbog hidraulikog udara i elemenata za njegovo ublaavanje. Sposobnost izbora komponenti mehanike opreme cjevovoda/kanala zraka. Sposobnost prorauna naprezanja u cjevovodu i dimenzioniranje istog. Izbor materijala i zatite cjevovoda. Sposobnost uoavanja problema u koritenju cjevovoda/kanala . Sposobnost primjene standarda i propisa. Mehanika fluida 1, Strujanje fluida, Hidrauliki strojevi Tehniki fluidi. Cjevovod, projektiranje cjevovodne mree, izbor pumpe, kompenzacija toplinskih dilatacija, ovjeenja. Hidrauliki proraun sloene mree. Nestacionarno strujanje u cjevovodu. Hidrauliki udar . Metoda karakteristika. Zatita. Oprema cjevovodnih sustava: cijevi,ventili zaporni, i regulacijski, odzrani, reducir, usisni cjevovod. Preistai, filteri. Mjerenje protoka. Instalacije za preiavanje i pripremu vode. Naftovodi. Hidrauliki prijenos snage. Ventilacijski i ispuni kanali. Ventilatorske komore. Temeljni parametri za projektiranje ventilacijskog sustava. Fluidizacija, transport krutih tvari fluidom. Razdjelnici zraka. Filteri zraka. Sustavi stlaenog zraka/tehnikih plinova. Parovod. Proraun parovoda. Standardi 1. Fox, J. A.: Unsteady Flow in Pipenetworks, McMillan, 1984. 2. ai, M. : Pipe Transport of Fluids, Nauna knjiga, 1976 Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Programske vjebe Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua) Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
20
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dizajn industrijskih proizvoda fesl16 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje uvrivanje steenog znanja] Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS) Dr.sc. eljko Domazet, red. prof. Dr.sc. Lovre Krstulovi Opara, izv. prof. Usvajanja temeljnih pojmova i metodologije dizajna, u razvoju proizvoda s ciljem optimalizacije uporabljivosti, oblika i izgleda proizvoda, a za uzajamnu korist i korisnika i proizvoaa. Stjee se znanje o osnovama, metodama i tehnologijama kod dizajna industrijskih proizvoda. Obrauje se razvoj proizvoda od istraivanja trita i koncepta, do realizacije finalnog proizvoda. Izradom CAD modela u programskom paketu SolidWorks i skeniranjem 3D objekata stjeu se znanja iz naprednih metoda raunalnog oblikovanja. Kompetencije i vjetine koje se stjeu poloenim ispitom iz Materijala 1 i 2, Engleskog jezika, Mehanike (1, 2 i 3) Mehanike materijala 1 i 2, Inenjerske grafike i Elemenata strojeva 1 i 2. Teorija i metodologija dizajna. Funkcija dizajna kao medija komunikacije. Sistem ovjek-stroj-okoli. Znaajke i primjena u obliku teorije dizajna. Osnove teorije oblika, teorija znakova. Viedimenzionalnost dizajna. Teorija komunikacija i dizajn. Interdisciplinarne znaajke dizajna: kvaliteta, marketing, ergonomija, upotrebna vrijednost, analiza vrijednosti, trajnost, stilizam, grafika.to je to industrijski inenjerski dizajna.Moderni razvoj proizvoda. Uloga dizajna u razvoju proizvoda.Kritini ciljevi dizajna u razvoju proizvoda: korisnost proizvoda, izgled i oblik proizvoda, mogunost odravanja, trokovi proizvoda, uporabnost, komunikacija. Klasifikacija istaknutijih metoda dizajna. Vrednovanje uspjenosti dizajna. L. Krstulovi-Opara, . Domazet, Dizajn industrijskih proizvoda, FESB, 2009. Ulrich, K.T., Eppinger, S.D.: Product Design and Development; McGraw-Hill; 2004. Otto, K. N., Wood K. L., Product Design, Prentice Hall, New York, 2001. Quarante D. Osnove industrijskog dizajna, Sveuilina naklada Zagreb, 1991. Predavanja i auditorne vjebe te interaktivan rad kao priprema za izradu seminarskog rada. Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada. Ispit: Pismeni ispit i prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku uz mogunost odravanja nastave na engleskom jeziku. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
21
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis
Energetska uinkovitost u zgradarstvu Predavanja / Seminar / Projekt Izborni. Predmet srednje razine. Semestar 5 ECTS (30 sati predavanja = 2ECTS, 30 sati vjebi = 2 ECTS; ispit = 1 ECTS) Dr.sc. Orest Fabris, red.prof., Dr.sc. Sandro Nieti, v. asist. Poznavanje osnovnih pojmova iz podruja energetske uinkovitosti u zgradarstvu. Poznavanje raspodjele potronje energije u zgradama. Poznavanje mjera energetske uinkovtosti u zgradarstvu. Poznavanje zakonske regulative u sektoru zgradarstva vezano za energetsku uinkovitost. Termodinamika 1 i 2, Mehanika fluida 1 Uvodno o energetskoj uinkovitosti u zgradarstvu. Potronja energije u zgradama i zakonska regulativa. Toplinska zatita zgrade. Uinkovito grijanje, hlaenje, ve ntilacija te priprema potrone tople vode u zgradama. Proraun emisija CO 2 ovisno o vrsti energenta. Osnovno o primjeni obnovljivih izvora energije u zgradama. Uinkovito koritenje elektrine energije u zgradama. Energetski pregledi i certificiranje zgrad a. Ekonomski pokazatelji i vrednovanje mjera energetske uinkovitosti u zgradarstvu. Energy Efficiency in Buildings Guide F, CIBSE, 2004. Energy Efficiency Guide for Existing Commercial Buildings, Guide, ASHRAE, 2009. Skupina autora, ''Prirunik za energetske savjetnike'', UNDP, Zagreb 2008, Skupina autora, ''Tipske mjere'', UNDP, Zagreb 2009, Skupina autora, ''Prirunik za ventilaciju i klimatizaciju'', EGE, 2003, Skupina autora, ''Prirunik za grijanje'', EGE, 2005. Predavanja. Seminar. Case study praktini primjer, tj. provedba preliminarnog energetskog pregleda odreenog objekta, izrada studije. Konzultacije. Izrada preliminarnog energetskog preleda za odreeni objekat te usmena provjera znanja. Hrvatski i/ili engleski jezik. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane efa katedre, itd.
Sadraj
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
22
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Goriva i maziva
Znanstveni Diplomski 3 5,0 ECTS boda (2+0+1) Predavanja: 30 sati: Vjebe: 30 sati: Seminarski radovi : 45 sati Priprema za ispit: 45 sati Semestar/trimestar 1,0 ECTS bodovi 1,0 ECTS bodovi 1,5 ECTS bodovi 1,5 ECTS bodovi
Nastavnik Kompetencije koje se stjeu
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita
Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta
Dr.sc. Draen ivkovi, red.prof. Dr.sc. Frano Barbir, red.prof. Studenti e stei znanja o vrstama goriva, njihovoj primijeni, kao i njihovom utjecaju na okolinu. Isto tako studenti se upoznaju s osnovnim tribolokim principima maziva, kao i njihovom primjenom. Prezentirat e se osnovne metode kontrole trenja, kao i principi izbora prikladnog maziva. Poznavanje osnova grae i svojstava materijala koje se stiu kroz srednjokolske predemete fizike, te predmete Materijali 1, Materijali 2, Tehnologija 1, Tehnologija 2. Za praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika Vrste motornih goriva (plinska, tekua), Karakteristike goriva (ogrjevna mo, granica upaljivosti, plamite, samozapaljenje). Benzini. Goriva za brzohodne diesel motore. Goriva za brodske motre. Alkoholi. Vodik. Problematika ispunih plinova. Ekologija goriva.Spoznaja o utjecaju trenja i troenja na funkcionalnost i uinkovitost tehnikih (i biolokih) sustava. Mogunosti kontrole trenja i troenja primjenom prikladnog maziva. Podjela maziva. Kemijska i fizikalna svojstva maziva. Principi i vrste podmazivanja. Klasifikacije maziva. Ekoloko zbrinjavanje maziva. 1. Grljui Mirko: Motori s unutranjim izgaranjem, Sveuilite u Splitu, FESB, 2000. 2. Z. Janovi, Naftni i petrokemijski procesi i proizvodi, Hrvatsko drutvo za goriva i maziva, Zagreb,2005. 3. Ivui, V.: Tribologija, Hrvatsko drutvo za materijale i tribologiju, Zagreb 1998. 1. Borman Gary, L. And Ragland Kenneth, W., Combustion Engineering, McGraw-Hill, 1998. 2. R.M. Mortier and S.T. Orszulik, Chemistry and Technology of Lubricants, Blackie Academic & Professional, London, 1997. 3. Neal, M.J.: Tribology Handbook, Buterworks, London 1973. 4. Czclos, H.: Tribology, Elsevier, Amsterdam 1989., WEB stranice o tribologiji. Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme (30 sati). Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objanjenja koristit e se folije i raunalne prezentacije. Vjebe su auditorne i laboratorijske (15 sati), te su obavezne za sve studente. Studenti e u sklopu vjebi izraditi dva seminarska rada. Tijekom izvoenja nastave odravaju se dvije provjere znanja (seminarski radovi). Studenti koji zadovolje na provjerama znanja poloili su ispit. Oni koji ne zadovolje piu pismeni ispit, nakon kojega se polae usmeni ispit. Ocjena e se dodjeljivati na temelju redovitog pohaanja predavanja i vjebi, kvalitete seminarskih radova, obrane istih, te rezultata testa ili poloenog pismenog dijela ispita. Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku i engleskom jeziku.
23
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik
Gorivne elije fesl29 Predavanja / Vjebe Izborni Srednja Semestar/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Kompetencije koje se Razumijevanje principa rada gorivnih elija. Znanje o elektrokemijskim reakcijama. Razlikovanje izmeu teoretskog i praktinog stupnja korisnog djelovanja. Usporedba stjeu gorivnih elija s drugim pretvorbama energije. Razumijevanje kompletnog ciklusa goriva. Prednosti i primjene gorivnih elija. Modeliranje slozenih procesa koji obuhvaaju elektrokemijske reakcije, prijenos topline i mase, mehaniku fluida. Zavren preddiplomski studij iz inenjerske fizike ili drugi tehniki studij s poloenom Preduvjeti za upis Tehnikom termodinamikom Vrste gorivnih elija. Osnovne kemijske i elektrokemijske reakcije. Termodinamika Sadraj pretvorbe energije u gorivnim elijama. Kinetika elektrode. Butler -Volmerova jednadba odnos gustoe struje i napona. Nepovrativi gubici. Aktivacijska polari -zacija, gubici napona uslijed ionskog i elektronskog otpora. Koncentracijska polarizacija. Polarizacijska karakteristika gorivne elije. Glavni elementi gorivne elije i njihove karakteristike. Rad gorivne elije radni uvjeti: protok, temperatura, pritisak, vlanost. Inventura/ravnoteza mase i energije. Izvedba sklopa gorivnih elija. Numeriko modeliranje procesa u gorivnoj eliji. Metode za dijagnosticiranje rada gorivne elije. Pomoni ureaji za rad gorivnih elija. Sustavi vodik-kisik, vodik-uzduh. Proizvodnja vodika iz ugljikovodika. Optimizacija sustava gorivnih elija. Primjene gorivnih elija. Vodik kao gorivo vodikov energetski sustav. 1. F. Barbir, PEM Fuel Cells: Theory and Practice, Elsevier/Academic Press, 2005 Preporuena literatura Dopunska literatura 1. J. Larminie and A. Dicks, Fuel Cell Systems Explained, J. Wiley, New York, 2nd ed. 2003 2. U.S. Department of Energy, Fuel Cell Handbook, NETL, 7th Ed., 2004 (CD) 3. Odabrani lanci po preporuci nastavnika Predavanja popraena primjerima iz prakse. Zadavanje zadataka studentima za samostalno Oblici provoenja rjeavanje. Provjera rjeenja i diskusija na satovima predvienim za konzultacije. nastave Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni isp it koji moe obuhvaati Nain provjere cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove. znanja i polaganja ispita Hrvatski (sluenje engleskom literaturom) Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Studentske ankete, kvizovi (pismeni) Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
24
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Gospodarenje materijalima fetl08 Tehniko-praktiki diplomski 2 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr.sc. Nedjeljko Miina, red. prof. Cilj kolegija je nauiti studente osnovna znanja o gospodarenju materijalima. Studente se upoznaje sa zahtjevima za materijalima i kriterijima izbora, utjecaju korozije, zatitnom prevlaenju metalnih povrina, katodnoj i anodnoj zatiti, recikliranju materijala. Osnovna znanja o materijalima Zalihe sirovina i materijala u svijetu. ivotni ciklus materijala. Zahtjevi za materijale i kriteriji izbora. Svojstva i ponaanje materijala. Metode izbora i optimalizacije materijala. Klasifikacija alata i alatnih materijala. Utjecaj korozije na razaranje metala. Klasifikacija korozijskih procesa. Teorijske osnove korozije i antikorozijske zatite. Zatitno prevlaenje metalnih povrina. Priprema podloge za zatitno prevlaenje. Nanoenje, primjena i ispitivanje zatitnih prevlaka. Katodna i anodna zatita. Tehnoloki, ekonomski, organizacijski i drutveni aspekti recikliranja materijala. Postupc i, oprema, problemi i efekti recikliranja. Recikliranje materijala na bazi Fe, Al, Cu, polimera, drva i drugih materijala. T. Filetin: Izbor materijala i razvoj proizvoda, FSB Zagreb, 2000. I. Esih, Z. Dugi: Tehnologija zatite od korozije I, kolska knjiga, Zagreb, 1990. WEB stranice o materijalima Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Vjebe su konstrukcijske. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 testa provjere znanja. Studenti koji zadovolje testove oslobaaju se pismenog dijela ispita. Oni koji ne zadovolje testove, piu pismeni ispit, nakon kojega se polae usmeni ispit. Ocjena e se dodjeljivati na temelju redovitog pohaanja predavanja i vjebi, rezultata testa ili poloenog pismenog dijela ispita (70%). Konana ocjena dobije se nakon usmenog dijela ispita (30%). Hrvatski Interna evaluacija i ankete studenata. Semestar/trimestar 1 ECTS bod 1 ECTS bod 3 ECTS boda 2
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita
Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
25
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Grijanje i klimatizacija fesl23 Predavanje / Vjebe Izborni Predmet srednje razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Projekt: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 60 sati 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 2,0 ECTS bodaa
Dr.sc. Orest Fabris, red. prof., Dr.sc. Sandro Nieti, v. asist. Studenti se osposobljavaju za samostalno rjeavanje praktinih zadataka iz ovog podruja: prorauni potreba za grijanjem i klimatizacijom, projektiranje osnovnih sustava, izbor potrebne opreme, izvoenje instalacija, te eksploataciju i odravanje. Termodinamika 1 i 2, Mehanika fluida 1, Toplinski strojevi, Hidrauliki strojevi i Automatizacija. Fizioloko-higijenski uvjeti u prostoru i unutarnje projektne temperature. Klimatskometeoroloki uvjeti okoline i vanjske projektne temperature. Proraun gubitaka topline kod grijanja. Ogrijevna tijela. Sustavi centralnog grijanja, sustavi grijanja. Energenti u sustavima grijanja. Proraun emisija ugljinog dioksida. Cijevne mree. Kotlovi i kotlovnice, generator topline. Priprema potrone topple vode i potrebna toplina. Proraun dobitaka topline kod hlaenja (klimatizacije). Fan-coil aparati. Centralni (vodeni) sustavi klimatizacije. Koliine zraka za klimatizaciju. Kanali i distributori zraka. Rashladni fluidi. Klima komore. Toplinske pumpe. Apsorpcijski rashladni ureaji. 1. O. Fabris: Grijanje i klimatizacija, FESB, Interna skripta, Split, 2000 2. Recknagel, Sprenger, Schramek, eperkovi: Grijanje i klimatizacija 2005, Energetika marketing, Zagreb, 2005 (Prijevod sa njemakog) 3. ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment, Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004 4. Prirunik za grijanje, EGE, 2005, 5. Prirunik za Ventilaciju I klimatizaciju, EGE, 2003. 1. asopis: EGE, Energetika marketing, Zagreb 2. asopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA Nastava se sastoji od predavanja sa izvoenjima i prikazima svih fenomena, sustava i instalacija koje se tumae. Nastavu prate vjebe gdje se daju primjeri prorauna i tipinih rjeenja u praksi. Trei dio nastave se izvodi prikazom eksponata i eksperimentalnih ureaja u laboratoriju, te obilaskom veih i novijih instalaciji u praksi. Studenti samostalno rade projekt. Ispit se sastoji iz dva dijela: pregled i ocjena studentskog projekta te pitanja iz teoretskog dijela nastave. Ispit je usmeni.
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave
26
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Hibridni energetski sustavi fesl39 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine [produbljivanje temeljnog znanja] Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 40 sati Dr.sc. Branko Klarin, doc. 2 ECTS boda 2 ECTS boda 1 ECTS bod
Dopunska literatura
Cilj predmeta je nauiti studente osnovnim znanjima o hibridnim sustavima na obnovljive izvore energije kao i upoznavanje s njihovim ostalim mogunostima proirenja i djelovanja. Studenti se upoznaju s mogunostima uporabe, dijelovima, nainu rada, svojstvima i specifinostima hibridnih energetskih sustava. Naglaava se primjenja sunca i vjetra kao osnovnih obnovljivih izvora energije koji su dostupni i koji imaju mogunost najire primjene. Student treba biti osposobljen usvajati i primjenjivati znanja iz tehnike liter ature ovog podruja, kako bi bio u stanju samostalno konfigurirati najpovoljniji sustav obzirom na karakter potronje i dostupnost izvora. Isto tako, student treba dobiti znanje potrebno za optimalni izbor, tehno-ekonomsku analizu i konstruiranje hibridnih energetskih sustava. Poznavanje Termodinamike i Mehanike fluida. Za proirenje znanja i praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika. Uvod. tetne emisije i Kyoto protokol. Ekoloke odrednice Europske unije. Sunevo zraenje i atmosferska strujanja. Zraenje na nagnutu plohu. Fotonaponski proces. Atmosferski granini sloj i utjecaji na zranu struju. Energija i snaga vjetra. Ureaji za proizvodnju i pohranu energije iz obnovljivih izvora. Vrste foto naponskih pretvaraa. Vee i manje vjetroturbine. Vodikove elije. Akumulatori. Energetski sustavi na obnovljive izvor energije. Hibridni sustavi. Samostalni rad i penetracija u javnu energetsku mreu. Proraun pojedinanih i spregnutih sustava. Ekonomska analiza i izbor komponenti. 1. Pili-Rabadan, Lj.: Vodne turbine i pumpe, vjetroturbine, FESB, Split, 1999. 2. Kulii, P., Novi izvori energije, kolska knjiga, Zagreb, 1991. 3. Kulii, P.; Vuletin, J.; Zulim, I.: Sunane elije, kolska knjiga, Zagreb, 1994. 4. Mati, M.: Gospodarenje energijom, kolska knjiga, Zagreb, 1995. 1. Manwell, J.F.; McGowan, J.G.; Rogers, A.L.: Wind energy explained Theory, Design and Application, Wiley, 2002. 2. Masters, G.M.: Renewable and Efficient Electric Power Systems, Wiley-IEEE Press, 2004. 3. Larminie, J., Dicks, A.: Fuel Cell Systems Explained, Wiley, 2003. 4. WEB stranice o obnovljivim izvorima energije. Predavanja. Auditorne vjebe. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Rjeavanje zadataka u grupama. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Nastava se provodi na hrvatskom i/ili engleskom jeziku.
Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
27
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Hidrauliki i pneumatiki ureaji fetl17 Predavanja / Vjebe / Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati 1,0 ECTS bod Vjebe: 30 sati 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 90sati 3,0 ECTS boda Dr.sc. Jani Barl, izv. prof. Poznavanje naela rada i industrijske primjene hidraulikih i pneumatikih ureaja. Nakon poloenog ispita studenti bi trebali: - prepoznavati elemente ureaja te objasniti njihovu primjenu i nacrtati odgovarajui simbol. nacrtati i objasniti pneumatike te industrijske i mobilne hidraulike krugove. pokazati sposobnost pronalaenja i otklanjanja pogreaka u hidraulikim i pneumatikim ureajima. odabrati prema izvedbi i dimenzijama osnovne elemente hidrulikih i pneumatikih ureaja. Nema. Pneumatiki ureaji - uvod (povijesno o primjeni stlaenog zraka, podruje primjene, prednosti i nedostaci). Fizikalne znaajke stlaenog zraka kao radnog medija. Dobivanje, priprema i razvod stlaenog zraka. Standardi i simboli. Osnovni pneumatiki elementi (cilindri, zaporni ventili, razvodnici, naini aktiviranja ventila, regulatori tlaka, pomoni elementi). Specijalni pneumatiki elementi (udarni cilindri, kombinacije ventila, vakuumski ventili i hvataljke. Elektrini ventili i elektropneumatiki ureaji. Metode rjeavanja i vrste voenja pneumatikih ureaja. Proporcionalni pneumatiki ventili. Uvod u hidrauliku. Fizikalne znaajke ulja pod tlakom kao radnog medija. Ureaji za pretvorbu energije (hidraulike crpke i motori konstantnog i udesivog volumena, hidrauliki cilindri). Ureaji za upravljanje (zaporni ventili, razvodnici, regulatori tlaka, ventili za ogranienje tlaka, regulatori protoka). Direktno upravljani i predupravljani razvodnici i tlani ventili. Proporcionalni i servohidrauliki ventili. Akumulatori, naela, dimenzioniranje, primjena i sigurnost. Hlaenje i girjanje ulja te njegova filtracija ovisno o primjeni. Podjele hidraulikih krugova. Otvoreni i zatvoreni hidrauliki krug. Regulacija tlaka u hidraulikom krugu (ogranienje, rastereenje, slijedno upravljanje, pridravanja). Krugovi sa regulacijom brzine. Sinhronizacija rada cilindara. Hidrauliko koenje i zadravanje poloaja. Regulacija rada crpke (tlaka, protoka, impulsa tlaka LS). 1. G.Nikoli: Pneumatika, kolske novine, Zagreb, 1994. ISBN 95316003902 2. G.Nikoli, J. Novakovi: Hidraulika , kolske novine, Zagreb, 1996. ISBN 9531600708 3. J.Barle: Hidraulika i pneumatika, FESB podloge za predavanj (udenik u pripremi), 2003. 1. V.Koroman, R.Mirkovi: Hidraulika i pneumatika, kolska knjiga, Zagreb, 1991. ISBN 8603005222 2. Schmitt, A.: Hidraulik Trener, G.L.Rexroth, Lohr am Main, 1981. Predavanja se zasnivaju na ilustracijama i animacijama rada stvarnih elemenata, modelima, raunalnim simulacijama (FluidSym-P i AMESyim), i presjecima dijelova. Izlau se naela rada i konstrukcijske znaajke. Vjebe su posveene opisu rada i analizama razliitih krugova. Studenti e imati 5 od instruktora voenih vjebi i 3 samostalne vjebe na didaktikome stolu. Kandidati na ispitu trebaju pokazati razumijevanje i poznavanje temeljnih znaajki problema. Uvijet za izlazak na ispit je uspjeno dovrenje svih samostalnih vjebi. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 pismena testa provjere znanja. Studenti koji zadovolje oba testa sa rezultatom veim od 59%, oslobaaju se pismenog dijela ispita. Rezultati pismenog dijela ispita ine 75% konane ocjene. Oni koji ne zadovolje navedene testove piu pismeni ispit, u predvienim redovitim terminima, nakon kojega se polae usmeni dio ispita. Nain ocjenjivanja: 91-100%= 5, (Odlian), 81-90%= 4, (Vrlo dobar), 71-80%= 3, (Dobar), 60-70%= 2, (Dovoljan), 0-59% = 1, (Nedovoljan)
28
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem ankete, interna evaluacij a.
29
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik
Hidroenergetska i vjetroenergetska postrojenja fesl32 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 (30 sati predavanja) 1,0 (30 sati auditornih, laboratorijskih vjebi, programskih vjebi) 1,0 (30 sati za seminar-rasprava, izvjetaji) 2,0 (60 sati samostalnog uenja) Dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. Upoznavanje sa znaajkama hidroenergetskih/vjetroenergetskih potencijala. Spoznaja uloge hidro-akumulacija u zadovoljavanju potranje snage. Stjecanje znanja o utjecaju izbora tipa i broja turbinskih jedinica na iskoritenje raspoloive energije. Upoznavanje elemenata hidroelektrane (HE)/ vjetroeelektrane (VTG) i njihovog znaaja za uinkovito koritenje hidro/vjetro energije. Upoznavanje prelaznih i kavitacijskih pojava u turbini. Uloga i znaajke pomone opreme vodne turbine. Upoznavanje elemenata upravljanja, zatite i regulacije vodne/vjetro turbine. Sposobnost koritenja hidrolokih/meteorolokih podataka za proraun krivulje trajanja snage HE/VTG. Sposobnost izbora tipa i odreivanje broja jedinica vodnih/vjetro turbina za max. iskoritenje snage vodotoka/vjetra. Sposobnost koritenje rezultata modelskog ispitivanja . Sposobnost prorauna vodne komore za ublaavanje hidralikog udara. Sposobnost koritenja modelskih rezultata i prorauna granica podruja bezkavitacijskog rada vodne turbine. Sposobnost izbora pomone opreme vodne turbine. Sposobnost utvrivanja uzroka problema u radu vodne turbine/vjetrogeneratora. Mehanika fluida 1, Strujanje fluida, Hidrauliki strojevi Znaajke hidroenergetskih potencijala. Hidroelektrane, podjela i glavni dijelovi. Akumulacijski bazeni. Vodne turbine, izbor tipa i broja jedinica. Prelazne pojave u hidroelektranama, hidrauliki udar, vodna komora. Kavitacija vodne turbine. Zatvarai. Cjevovod. Regulacija i upravljanje HE. Znaajke vjetroenergetskih potencijala. Vjetrogeneratori,. znaajke , sustavi zatite i regulacije. Izbor tipa i broja vjetrogeneratora za odreenu lokaciju. Znaajke rada vjetrogeneratora u elektroenergetskom sustavu,. 1. Pili-Rabadan, Lj, Stipaniev, D., Z. Milas: Hidroenergetska i aeroenergetska postrojenja, kolska knjiga, Zagreb, 1996, ISBN 953 -0-31650-X Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Programske vjebe Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua. Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Kompetencije koje se stjeu
Preduvjeti za upis
Sadraj
30
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Hidroenergetska postrojenja fesl44 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 1,0 1,0 2,0 (30 sati predavanja) (30 sati auditornih, laboratorijskih vjebi, programskih vjebi) (30 sati za seminar-rasprava, izvjetaji)) (60 sati samostalnog uenja)
Dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. Upoznavanje sa znaajkama hidroenergetskih potencijala. Spoznaja uloge hidro akumulacija u zadovoljavanju potranje snage. Stjecanje znanja o utjecaju izbora tipa i broja turbinskih jedinica na iskoritenje raspoloive energije. Upoznavanje elemenata hidroelektrane (HE) i njihovog znaaja za uinkovito koritenje hidro energije. Upoznavanje prelaznih i kavitacijskih pojava u turbini. Uloga i znaajke pomone opreme vodne turbine. Upoznavanje elemenata upravljanja, zatite i regulacije vodne turbine. Sposobnost koritenja hidrolokih podataka za proraun krivulje trajanja snage HE Sposobnost izbora tipa i odreivanje broja jedinica vodnih turbina za max. iskoritenje snage vodotoka. Sposobnost koritenje rezultata modelskog ispitivanja. Sposobnost prorauna vodne komore za ublaavanje hidralikog udara. Sposobnost koritenja modelskih rezultata i prorauna granica podruja bezkavitacijskog rada vodne turbine. Sposobnost izbora pomone opreme vodne turbine. Sposobnost utvrivanja uzroka problema u radu vodne turbinegeneratora. Mehanika fluida 1, Strujanje fluida, Hidrauliki strojevi Znaajke hidroenergetskih potencijala. Hidroelektrane, po djela i glavni dijelovi. Akumulacijski bazeni. Vodne turbine, izbor tipa i broja jedinica. Prelazne pojave u hidroelektranama, hidrauliki udar, vodna komora. Kavitacija vodne turbine. Zatvarai. Cjevovod. Regulacija i upravljanje HE. 1. Pili-Rabadan, Lj, Stipaniev, D., Z. Milas: Hidroenergetska i aeroenergetska postrojenja, kolska knjiga, Zagreb, 1996, ISBN 953 -0-31650-X
Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Programske vjebe Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua. Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
31
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Industrijska elektronika fell02 Predavanja/Vjebe Izborni Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja] Semestar/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Ivan Zulim, red. prof. Sposobnost analize elektronikih sklopova s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima u statikim i dinamikim uvjetima. Analiza osnovnih sklopova s operacijskim pojaalima. Poznavanje osnovnih sklopova za generiranje impulsa i valnih oblika. Kompetencije i vjetine koje se stjeu poloenim ispitom iz predmeta Elektronike komponente. Kompetencije i vjetine koje se stjeu zavrenom drugom godinom preddiplomskog/diplomskog studija. Osnovna svojstva analognih, impulsnih i digital nih sklopova. Pojaala s bipolarnim i pojaala s unipolarnim tranzistorima. Osnovni spojevi. Ulazni i izlazni otpor pojaala. Frekvencijske karakteristike pojaala. Diferencijalno pojaalo. Operacijsko pojaalo i osnovni sklopovi s operacijskim pojaalom. Frekvencijske karakteristike osnovnih sklopova s operacijskim pojaalom (P, PI, PID pojaala). Odziv na step. Impulsni odziv linearnih mrea. Diode i tranzistori kao sklopke. Generatori impulsa i valnih oblika, multivibratori, generatori pilastog, trokutastog i pravokutnog valnog oblika. 1. P. Slapniar, S. Gotovac: Elektroniki sklopovi, FESB Split 2000. 2. P. Biljanovi: Elektroniki sklopovi, kolska knjiga Zagreb 1989. 1. J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, second edition, McGraw-Hill Book Company, Singapore 1987. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Praktian Konzultacije. Kolokviji tijekom izvoenja nastave (2 u semestru). Ispit: pisani i usmeni. Pozitivno ocijenjen pisani ispit uvjet je za pristupanje usmenome dijelu ispita. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
Sadraj
32
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Industrijska robotika fell03 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja] Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalno uenje 90 sati - 3 ECTS-a) Dr.sc. Mojmil Ceci, red. prof. Stjecanje temeljnih znanja iz podruja robotike Mehanika 1, 2 i 3, Upravljanje industrijskim procesima Uvod: povijest robotike, definicija robota, osnovne komponente robota, kinematiki lanac, stupnjevi slobode, unutranje i vanjske koordinate. Vrste i karakteristike industrijskih robota. Osnovni elementi industrijskih robota. Kinematika robota. Dinamika robota. Prigoni u robotici: elektriki, hidrauliki, pneumatiki, solenoidi. Voenje robota. Programiranje robota. Algoritmi upravljanja. Roboti s umjetnom inteligencijom. Senzori u robotici: senzori pomaka, brzine, sile, pritiska. Encoderi. Primjene robota. 1. T. urina, Industrijska robotika, kolska knjiga, Zagreb, 1990. 2. S. B. Niku, Introduction to Robotics, Prentice Hall, New Jersey, 2001. 1. Kralj, T. Bajd, Robotika, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, 2000. 2. T. Bajd, Osnove robotike, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, 2001. Predavanja, auditorne vjebe, laboratorijske vjebe, konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, seminarski radovi) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
33
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Konstruiranje pomou raunala 1 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine 1. 1. Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja = 1 ECTS; 30 sati vjebi = 1 ECTS; 90 sati samostalnoga uenja = 3 ECTS) Dr.sc. Gojko Magazinovi, izv. prof. Sposobnost objanjavanja temeljnih pojmova i naela konstruiranja utemeljenog na znaajkama, parametarskom modeliranju i sustava modeliranja vrstim tijelima. Sposobnost tvorbe jednostavnih modela, sklopova i nacrtne dokumentacije uporabom suvremenoga alata za CAD modeliranje. Nema Uvod u CAD/CAE sustave. Sastavnice CAD/CAE sustava. Temeljna naela grafikog programiranja. Opisivanje krivulja. Opisivanje povrina. Geometrijsko modeliranje. Strukture podataka za geometrijsko modeliranje. Razmjena podata ka izmeu CAD sustava. Temeljna naela strukturne analize konstrukcija. D. Marjanovi, "Inenjerska grafika", poglavlje u Inenjerski prirunik I, kolska knjiga, Zagreb 1995. K. Lee, "Principles of CAD/CAM/CAE Systems", Addison-Wesley, Reading 1999. R. Toogood, "Pro/Engineer Wildfire Tutorial and Multimedia CD", Schroff Development Corporation, Mission 2003. Predavanja. Konstrukcijske vjebe. Savjetovanje s nastavnikom. Redovito praenje i provjera znanja tijekom nastave (kolokviji) Ispit: usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Anketiranje studentica/studenata o kakvoi nastave
34
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Konstruiranje pomou raunala 2 Predavanja / Vjebe Obvezni Predmet srednje razine 1. 2. Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja = 1 ECTS; 30 sati vjebi = 1 ECTS; 90 sati samostalnoga uenja = 3 ECTS) Dr.sc. Gojko Magazinovi, izv. prof. Sposobnost objanjavanja temeljnih pojmova i naela konstruiranja pomou raunala. Sposobnost tvorbe, analize i optimiranja jednostavnih modela uporabom suvremenoga CAD sustava. Predmet Konstruiranje pomou raunala 1 Teorija konstruiranja. Metodologija i proces konstruiranja. Uvod u raunalom podrano konstruiranje. Uloga raunalom podranog konstruira nja u razvoju proizvoda. Slijedni i istodobni razvoj proizvoda. CAD programski sustavi. Programski sustavi ope namjene. Programski sustavi posebne namjene. Modeliranje vrstim tijelima. Parametarsko modeliranje. Veza s CAE sustavima. Analiza, simulacija i optimiranje pomou raunala. K. Lee, "Principles of CAD/CAM/CAE Systems", Addison-Wesley, Reading 1999. B. Raphael, I.F.C. Smith, "Fundamentals of Computer-Aided Engineering", John Wiley and Sons, Chichester 2003. R. Toogood, "Pro/Engineer Wildfire Tutorial and Multimedia CD", Schroff Development Corporation, Mission 2003. R. Toogood, "Pro/Engineer Wildfire Mechanica Structure Tutorial", Schroff Development Corporation, Mission 2003. Predavanja. Konstrukcijske vjebe. Savjetovanje s nastavnikom. Redovito praenje i provjera znanja tijekom nastave Ispit: usmeni, pri raunalu Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studentica/studenata o kakvoi nastave putem anketa
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
35
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Matematika posebna poglavlja 260 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja] 1. (260) Semestar/trimestar 1. 5 (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za grupni rad potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS-a) Dr. sc. Ivan Slapniar, red. prof. Izraeni u smislu rezultata i osposobljenosti (learning outcomes and competences). Upoznavnaje posebnih poglavlja matematike integrali ovisni o parametru, varijacioni raun, parcijalne diferencijalne jednadbe i primjene u strojarstvu i ostalim tehnikim znanostima. Matematika 1, Matematika 2, Matematika 3 Integrali ovisni o parametru. Varijacioni raun. Parcijalne diferencijalne jednadbe: modeliranje toplinska jednadba, difuzijska jednadba. Konstitutivne jednadbe. Jednadba ravnotee. Integralne jednakosti. Razvoj po svojstvenim funkcijama Fourierova metoda. Integralne transformacije Laplaceova i Fourierova transformacija. Integralne jednadbe i Greenova funkcija. Valna jednadba. J. D. Logan, Applied Mathematics, Wiley, New York, 1997. I. Slapniar, Matematika 2, skripta, FESB, u izradi. P. duChateau, D. W. Zachmann, Partial Differential Equations, Schaum's Outline, McGrawHill, New York, 1986. Predavanja. Auditorne vjebe. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi) Ispit: pismeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre.
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
36
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Materijali 3 fetl01 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet specijalistike razine 1. Semestar/trimestar 1. 5 ECTS Predavanja: 30 sati 1,5 ECTS bod Vjebe: 15 sati 0,5 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati 3,0 ECTS boda Dr.sc. Igor Duplani, red. prof. Dr.sc. Nika Krni, izv. prof. Cilj predmeta je nauiti studente osnovna znanja o novim materijalima i specifinostima njihove primjene. Studente se upoznaje s graom i postupcima prerade nemetalnih materijala. Predmetom se stjeu struna znanja o specifinim svojstvima suvremenih materijala i mogunostima njihove primjene. Poznavanje osnova grae i svojstava materijala, postupaka toplinske obrade i drugih naina prerade materijala. Ova se znanja stiu sluanjem predmeta Materija li 1, Materijali 2, Tehnologija 1 i Tehnologija 2. Uvod. Konstruiranje i materijali. Kriteriji izbora materijala. Specifinosti aluminija i njegovih legure. Osnovna stanja Al slitina. Toplinska obrada Al legura. Osnove polimernih materijala. Keramiki materijali. Kompozitni materijali. Utjecaj legirnih elemenata na svojstva elika. Korozija i zatita od korozije. Materijali otporni na koroziju. Mikrolegirani i ultravrsti elici. Materijali za rad na povienim temperaturama. Materijali za rad na niskim temperaturama. Materijali za leajeve. Materijali za opruge. Materijali otporni troenju. elici poveane obradivosti. Legirani alatni elici. Tehnologija povrina. Materijali sa sposobnou pamenja oblika. Amorfni materijali. Recikliranje materija la i proizvoda. 1. R. Deeli, Metali II, FESB Split, 1987. 2. R. Deeli, Osnove konstrukcijskih materijala, FESB, Split 1996. WEB stranice o ovim materijalima i postupcima Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objanjenja koristit e se folije. Vjebe su laboratorijske i obvezne su za sve studente. Ocjena e se dodjeljivati na temelju redovitog pohaanja predavanja i vjebi, (30%). Usmeni ispita (70 %).. Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.
37
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Mehanika materijala 3 fesl15 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr. sc. Radoslav Pavazza, red. prof. Student e se stei temeljna znanja iz podruja teorije elastinosti. Znat e primjeniti steena znanja u analizi strojarskih konstrukcija, posebno tankostjenih konstrukcija. Znat e koristiti pribline metode s pomou kojih se dvodimenzionlni fizikalno -matematiki modeli mogu promatrati kao jednodimenzionalni. Poznavanje tapa i sustava tapova, kao o osnovnog deformabilnog tijela i sustava takv ih tijela, poloenim ispitima iz predmeta Mehanika materijala 1i 2. Uvod u ravninsku teoriju elastinosti. Temeljne jednadbe ravninske teorije elastinosti. Aryjeva funkcija naprezanja. Rjeenje s pomou polinoma u pravokutnim koordinatama. Utjecaj smicanja na savijanje tapova. Uvijanje tapova neokruglog presjeka. Membransko torzijska analogija. Zatvoreni i otvoreni tankostjeni presjeci. Uvod u teoriju tapova otvorenog tankostjenog presjeka. Sektorske karakteristike otvorenog tankostjenog presjeka. Sredite savijanja/uvijanja/smicanja. Uvijanje tapova otvorenog tankostjenog presjeka. 1. Pavazza, R.; Uvod u analizu tankostjenih tapova, Kigen, Zagreb, 2007. 2. Alfirevi, I.: Linearna analiza konstrukcija, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999. 1. Filin, A.P.: Prikladnaja mehanika tverdogo deformireumogo tela, tom I, Nauka, Moskva, 1975. Nastava se provodi u obliku predavanja i vjebi. Na predavanjima studenti stjeu teorijske osnove predmeta. Na auditornim vjebama ilustrira se steeno teorijsko znanje na primjerima iz inenjerske prakse. Tijekom izvoenja nastave odravaju se tri meuispita (kolokvija), a po zavretku emestra dva ispita. Prvi meuspit odrava se nakon 5 tjedana, drugi nakon 10 tjedana nastave, a trei na kon 15 tjedana nastave. Na dva zavrana ispita studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima, dok na popravnom i komisijskom ispitu pou cijelo gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom meuispitu. Hrvatski. Studentske ankete. 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 3,0 ECTS boda
38
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Mehatronika fesl14 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje uvrivanje steenog znanja] Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS) Dr.sc. eljko Domazet, red. prof. Usvajanja temeljnih pojmova i metodologije mehatronike. Povezivanje mehanikih sustava sa upravljakom logikom i komponentama. Sinteza mehatronikih sustava. Kompetencije i vjetine koje se stjeu poloenim ispitom iz Materijala 1 i 2, Mehanike (1, 2 i 3), Elektrotehnika, Automatika i Elemenata strojeva 1 i 2. Tehniki sustavi. Mehanike komponente i pogoni. Elementi elektronike, pneumatike i hidraulike. Aktuatori, senzori. Regulacija i upravljanje. Sinteza mehatronikih sustava. 1. H. Birkhofer, R. Nordmann Maschinenelemente und Mechatronik
Predavanja i auditorne vjebe te interaktivan rad kao priprema za izradu seminarskog rada. Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada. Ispit: Pismeni ispit ili prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
39
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Metoda konanih elemenata fesl02 Predavanja / Auditorne vjebe / Konstrukcijske vjebe /Seminar Obvezatni Predmet srednje razine 1. Semestar 1. 5 ECTS (30 sati predavanja i 15 sati auditornih vjebi ekvivalentno je 1,5 ECTS, za laborat. vjebe (15sati) i projekt ukupno 45 sati rada - 1,5 ECTS, te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS-a) Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Razumijevanje metode konanih elemenata. Primjena metode konanih elemenata. Koritenje gotovih paketa za konane elemente u analizi konstrukcija. Kompetencije i vjetine koje se stjeu sluanjem/poloenim ispitom iz predmeta: Matematika 1-2, Linearna algebra, Mehanika 1-3, Mehanika materijala 1-2, Mehanika fluida, Strujanje fluida, Termodinamika 1-2 Uvod. Osnove teorije elastinosti. Metoda virtualnih radova. Diskretizacija konanim elementima. Tipovi konanih elemenata. Uvjeti ravnotee. Kompatibilnost. Parcijalna diskretizacija. Dinamika analiza. Analiza stabilnosti. Primjena u analizi konstrukcija. Odabrani problemi. Programiranje u konanim elementima. Primjena postojeih programa (FEMP, ADINA). 1. S. Jeci: Teorija elastinosti, Sveuilite u Zagrebu, 1981. (samo dio teksta) 2. R. Grubii: Teorija konstrukcija: primjeri statike analize elemenata konstrukcije, Sveuilite u Zagrebu, 1998. 3. R. Grubii: Teorija konstrukcija: primjeri dinamike analize elemenata konstrukcije, Sveuilite u Zagrebu, 2002. 4. I. Senjanovi: Metoda konanih elemenata u analizi brodskih konstrukcija, Sveuilite u Zagrebu, 1998. 1. K.-J. Bathe: Finite Element Procedures, Prentice Hall Inc., 1996 2. Thomas J.R. Hughes: The Finite Element Method, Dover Publications Inc., 2000. 3. R.D. Cook, D.S. Malkus and M.E. Plesha: Concepts and Applications of Finite Element Analysis, John Wiley & Sons, 1989. Predavanja. Auditorne vjebe. Domai rad. Konzultacije, Seminar. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: provjera domaih radova. Ispit: pismeni/usmeni/ Nastava se izvodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Dopunska literatura
40
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik .Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj
Metodiko konstruiranje fesl09 Predavanja / Laboratorijske vjebe / Programski zadatak Obvezni/Izborni Predmet napredne razine [ daljnje uvrivanje steenog strukovnog znanja] 2. Semestar/trimestar 3. 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS-a) Dr.sc. Toni Piri, izv. prof. Sposobnost samostalnog konstruiranja strojarskih konstrukcija te izrada 3D parametrikih modela i njihovo optimiranje. Kompetencije i vjetine koje se stjeu poloenim ispitom iz predmeta Inenjerska grafika, Mehanika, Mehanika materijala, Elementi strojeva Uvod. Vrste konstrukcija. Faze konstruiranja. Lista zahtjeva. Apstrahiranje. Tehnika funkcija sustava. Razvoj funkcionalne strukture. Morfoloka kutija. Metode traenja rjeenja pojedinih parcijalnih funkcija. Konvencionalne metode. Intuitivne metode. Diskursivne metode. Koncepcijska rjeenja. Kriteriji vrednovanja. Vrednovanje prema tehnolokim i ekonomskim kriterijima. CAD - 3D parametriko modeliranje napovoljnijeg rjeenja. 1. E. Obermit: Nauka o konstruiranju, Metodiko konstruiranje i Konstruiranje pomou raunala, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1989. 1. G. Pahl, W. Beitz: Engineering Design, Springer - Verlag 1988. Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vjebe. Programski zadatak. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (ocjena programa izraenih tijekom vjebi). Ispit: pismeni/usmeni/ Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane efa katedre, itd.
41
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Metalne konstrukcije fesl11 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine [ daljnje uvrivanje steenog znanja] Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS) Dr.sc. eljko Domazet, red. prof. Dr.sc. Lovre Krstulovi-Opara, izv. prof. Konstruiranje, montaa i odravanje jednostavnijih i sloenih metalnih konstrukcija. Proraun konstrukcije putem metode konanih elemenata i programskog paketa ADINA. Kompetencije i vjetine koje se stjeu poloenim ispitom iz Materijala 1 i 2, Engleskog jezika, Mehanike (1, 2 i 3) Mehanike materijala 1 i 2, Inenjerska grafika i Elemenata strojeva 1 i 2. Uvod i podjela konstrukcija. Ugovaranje, projektiranje i izrada metalnih konstrukcija. Kontrola kvalitete i antikorozivna zatita. Tehnika dokumentacija. Propisi i sta ndardi. Materijali za metalne konstrukcije. Pravilno oblikovanje. Dokazi o vrstoi, deformacijama, stabilnosti, sigurnosti veza, sigurnosti protiv prevrtanja. Zamor materijala i mehanika loma. Vijane veze, zavarene veze. Optereenje konstrukcija (osnovna , dopunska i izvanredna). Ponaanje materijala kod statikog i dinamikog optereenja. Doputena naprezanja. Utede materijala i lake metalne konstrukcije. Primjeri tipinih metalnih konstrukcija (dizalice, mostovi, posude pod tlakom, pomorski objekti i sl.). Izrada i montaa metalnih konstrukcija. Seminarski rad koji obuhvaa konstruiranje metalne konstrukcije uz pomo CAD koncepcije konstrukcije i prorauna metodom konanih elemenata. 1. . Domazet, L. Krstulovi-Opara, Podloge za predavanja iz Metalnih konstrukcija i Konstruiranja (skripta u pripremi, nerecenzirani tiskani materijal) B. Androi, D. Dumovi, I. Deba, Metalne konstrukcije I, 2 i 3, Institut graevinarstva Hrvatske, Zagreb 1994. A. Vukov, Uvod u metalne konstrukcije, Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Splitu, Split 1998. Predavanja i auditorne vjebe te interaktivan rad kao priprema za izradu seminarskog rada. Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada. Ispit: Pismeni ispit i prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku uz nuno znanje engleskog jezika potrebnog za ovladavanjem rada u programskom paketu ADINA te CAD programima SolidWorks ili CATIA. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
42
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Metode optimiranja fesl05 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet napredne razine 1. 5 ECTS Predavanja: 45 sati Laboratorijske vjebe: 15 sati Kolokvija: 3 Priprema za ispit: 60 sati Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Teorijska i aplikativna znanja iz: modeliranje i formuliranje problema optimiranja, funkcije cilja i ogranienja, nelinearno programiranje, evolucijski postupci, aproksimatori, diskretni problemi. Znanja potrebna za modeliranje i izradu algoritama i programa za numeriko optimiranje, koritenje programskih alata. Primjene u inenjerskim problemima. Analiza primjenom raunala, Mehanika I, Matematika I. - uvod, pojmovi, osnovni teorijski aspekti - linearno programiranje, Simpleks metoda - nelinearno programiranje, 1-dimenzionalne (1D) metode: metode polovljenja intervala, Fibonacci, zlatni rez, interpolacijski postupci, svoenja nD na 1D probleme - nelinearno programiranje, (nD) metode kod problema bez ogranien ja: - direktne metode (metode sluajnog koraka, Hookee Jeeves, Powell, Nelder - Mead, srodni postupci); - gradijentne metode (metode najbreg spusta i konjugiranih gradijenata, Newton i kvazi Newton metode, ...) - nelinearno programiranje, nD metode kod problema sa ogranienjima: osnovni pojmovi kod direktnih metoda (SLP, SQP, srodne), - transformacijske metode (metode kaznenih funkcija) - Posebna poglavlja: metoda simuliranog arenja, metode genetskih algoritama, primjena neuralnih mrea - optimiranje kod problema sa diskretnim varijablama - primjeri inenjerske primjene Primjeri se rjeavaju uz programiranje u jeziku C i izradu programskih skripti u paketu Matlab. 1. D. Vuina, 'Metode numerikog optimiranja', FESB, 2005. 2. G. Magazinovi: "Metode optimiranja, Biljeke uz vjebe", interni materijal, 1996 3. J. S. Arora, Introduction to Optimum Design, McGraw Hill, 1989 4. A. D. Belegundu, T. R. Chandrupatla, Optimization Concepts and Applications in Engineering, Prentice Hall, 1999 1. MATLAB User's Guide: The Mathworks, 2003 "Optimization Toolbox", "Genetic Algorithm and Direct Search Toolbox", "Neural Network Toolbox" 2. G. Vanderplaats, "Numerical Optimization Techniques for Engineering Design", Vanderplaats Research and Development, 1999 3. D.E. Goldberg, "Genetic algorithms in search, optimization and machine learning", Addison Wesley, 1989 4. http://www.optimization-online.org/ 5. http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Electrical-Engineering-and-Computer-Science/6-252JNonlinear-ProgramingSpring2003/CourseHome/index.htm. Predavanja, vjebe, laboratorijske vjebe na raunalu. Poloena tri kolokvija ili zavrni ispit, ili obranjeni seminarski rad koji zamje njuje pismeni
43
Semestar/trimestar
2.
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere
D I P L O M S K I
S T U D I J :
znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
ispit. Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Nastava se po potrebi moe u potpunosti odrati i na engleskom jeziku. Interna evaluacija i ankete studenata.
44
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Mjerenje i eksperimentalna analiza vibracija fesl17 Predavanja / Vjebe / Seminar / Praktini rad Izborni Predmet srednje razine [uvodni] Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja + 15 auditornih i 15 sati laboratorijskih vjebi ekvivalentno je 2 ECTS a, 30 sati projekt 1 ECTS, te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS-a) Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Sposobnost mjerenja pojava na mehanikim sustavima. Nema Pregled vibracija i buke. Analiza dinamikog signala. Koncept vibracija. Razmatranje osjetnika u mjerenju mehanikih pojava. Poloaj, pomak, brzina, ubrzanje. Sila. Digitalni frekvencijski analizator. Pobuivai vibracija. Primjena osnovnih modela u identifikaciji sustava: AR, ARMA, FRF, ERA. Opi model ispitivanja vibracija. MAC. Analiza odabranih primjera. 1. K. G. McConnell: Vibration testing theory and practice, John Wiley & Sons. Inc., 1995. 1. R. C. Eisenmann: Machinery malfunction diagnosis and correction, Prentice Hall, 2000. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaih radova, Seminarski radovi Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
45
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Mjerenja u inenjerstvu fluida fesl35 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 1,0 3,0 (30 sati predavanja) (30 sati auditornih i laboratorijskih vjebi) (90 sati samostalnog uenja)
Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Upoznavanje studenata s principima mjerenja razliitih mehanikih veliina stanja fluida. Spoznavanje fizikalnih uzroka grjeke mjerenja i nepouzdanosti mjernih rezultata. Stjecanje znanja o razliitim osjetnicima i mjernim ureajima. Stjecanje iskustva u mjerenju strujanja stlaivog/ nestlaivog fluida za stacionarno/ nestacionarno strujanje. Upoznavanje s nainima prikupljanja mjernih signalai njihovog procesiranja. Sposobnost planiranja eksperimenta. Sposobnost odabira naina mjerenja i mjernog ureaja prikladne tonosti. Sposobnost projektiranja mjernog sustava i usklaivanja komponenti sustava. Sposobnost analize rezultat mjerenja. Sposobnost procjene-prorauna nepouzdanosti mjernih rezultata. Mehanika fluida 1, Fizika Planiranje mjerenja. Struktura mjernog sustava. Mjerenje svojstava fluida (gustoa, viskoznost, povrinska napetost). Mjerenje tlaka fluida : mehaniki manometri-vakuummetri, tekuinski cijevni mjerai, pretvarai tlakakapacitivni, piezoelektrini elije, strain gange. Ureaji za mjerenje vakuuma. Oduzimanje tlaka. Mjerenje razine tekuine (mehaniki, ultrazvuni, elektrini ). Mjerenje protoka (stlaiv/nestlaiv fluid, stacionarno /nestacionarno/ periodiko strujanje): venturi cijev, otra sapnica, turbinski mjera, rotametar, kumulativni lopatini mjerai, bezkontaktni mjerai: ultrazvuni, magnetski, vrtloni mjera, Coriolis-ov mjera, preljevna brana Mjerenje brzine: Pitot cijev. vierupiaste sonde, termalni anemometri: arna nit-arni film arno tijelo. Laser-Doppler-ova anemometrija. Particle Image, Velocymetry. Mjerenje sminog naprezanja. Vizualizacija strujanja. Prikupljanje i procesiranje mjernih signala. Kalibracija mjernog ureaja. Analiza rezultata mjerenja. Fizikalna grjeka mjerenja. Procjena -izraun nepouzdanosti mjerenja. Standardi. 1. Goldstein, R. :Measurements in Fluid Mechanics, Hemisphere, 1985 2. orluki: Mjerenje protoka fluida, Tehnika knjiga, Zagreb
Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua ) Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
46
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura
Modeliranje i optimiranje tehnolokih procesa fetl18 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr.sc. Boenko Bili, red. prof. Cilj predmeta je pruiti studentima kroz suvremene znanstvene metode i tehnike dodatna znanja iz podruja modeliranja i optimiranja tehnolokih procesa. Potrebna su teorijska znanja iz podruja tehnologija obrade, linearne algebre i matematike analize, matematike statistike, tehnoloke pripreme proizvodnje. Za praenje novosti iz ovog podruja poeljno je poznavanje engleskog jezika. Osnovni pojmovi mjerne tehnike. Planiranje i analiza pokusa. Osnove modeliranja procesa i sustava. Analitiko modeliranje tehnolokih procesa. Stohastiko modeliranje tehnolokih procesa. Simulacijsko modeliranje tehnolokih procesa. Optimiranje obradnih procesa. 1. Montgomery, D.: Design and analysis of experiment, John Wiley & Sons, (ISBN 00471-31649-0), New York, 1984. 2. Bego, V.: Mjerenje u elektrotehnici, Tehnika knjiga, Zagreb, 1988. 3. Jurkovi, M.: Matemetiko modeliranje i optimizacija obradnih procesa, Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, 1999. 4. Banks, J.; Carson, J. S; Nelson, B. L.; Nicol, D. M.: Discrete-Event System Simulation, Prentice-Hall, Inc., 2001. Predavanja i vjebe. Konzultacije. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 testa provjere znanja. Studenti koji ne zadovolje na oba testa polau ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd. 1 ECTS bod 1 ECTS bod 3 ECTS boda
47
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Nekonvencionalni postupci obrade Predavanja/ Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS boda (2+0+0+2) Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati 1 ECTS boda 1 ECTS boda 3 ECTS boda
Dr. sc. Draen Baji, red. prof. Cilj kolegija je nauiti studente znanjima o nekonvencionalnim postupcima koji se primjenjuju u tehnologiji obrade odvajanjem. Studenti se upoznaju s osnovnim operacijama, svojstvima procesa, tehnolokim i parametrima obrade, alatima, strojevima i primjenom pojedinih postupaka obrade na konkretnim primjerima. Studenti stjeu neophodna znanja potrebna za odabir i primjenu nekonvencionalnih postupaka obrade. Poznavanje postupaka obrade odvajanjem estica, obradnih strojeva i sustava. Ova se znanja stjeu sluanjem kolegija Tehnologija 2, te kolegija Obradni strojevi. Za praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika. Uvod. Pojmovi, definicije i podjela nekonvencionalnih postupaka obrade odvajanjem prema razliitim vrstama energije koja se koristi u postupku. Mehaniki (ultrazvuna obrada, obrada vodenim mlazom, obrada smjesom abrazivnih zrnaca i vode, obrada abrazivnim mlazom), elektrini (elektrokemijska obrada, elektrokemijsko skida nje rubova, elektrokemijsko bruenje), toplinski (elektroerozija, obrada laserom, obrada plazmom) i kemijski (fotokemijska obrada, kemijsko glodanje, sjeenje i graviranje) postupci. Postupci obrade koji kombiniraju razliite vrste energija za odvajanje materijala. Glavne znaajke nekonvencionalnih postupaka obrade. Opis opreme i alata koji se koriste u postupcima nekonvencionalne obrade odvajanjem. Kvaliteta obraene povrine i proizvodnost nekonvencionalnih postupaka obrade. Podruja primjene nekonvencion alnih postupaka obrade te njihove prednosti i nedostaci. Deterministike i stohastike metode optimiranja nekonvencionalnih postupaka obrade prema razliitim kriterijima i razliitim ogranienjima. Trendovi razvitka. 1. Franci u: Postopki odrezavanja, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojnitvo, Maribor, 2009. 2. John R. Walker: Machining Fundametals, The Goodheart-Willcox Company, Inc. Tinley Park, Illinois, 2000. 3. Sabahudin Ekinovi: Postupci obrade rezanjem, Univerzitet u Sarajevu, Mainski fakultet u Zenici, Zenica, 2003. 1. Bali, J.: Manufacturing systems for the third millennium, Univerza v Mariboru, Maribor 2001. 2. WEB stranice o ovim temama. Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objanjenja koristit e se prezentacije u programu Power Point te filmovi. Vjebe su laboratorijske i obvezne su za sve studente. Studenti su duni podnijeti pismeno izvjee sa svake vjebe. Tijekom izvoenja nastave odravaju se tri meuispita (kolokvija) u cilju provjere znanja. Prvi meuispit odrava se nakon petog tjedna nastave, a drugi meuispit nakon desetog tjedna nastave. Preostali dio gradiva polae se preko treeg meuispita nakon zavretka nastave. Na zavrnom ispitu studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima i utvruje se konana ocjena koja obuhvaa ocjene svih aktivnosti tijekom semestra i ocjene postignute na meuispitima. Ako je student poloio sva tri meuispita i odradio sve predviene obveze poloio je ispit i na zavrnom ispitu mu se upisuje ocjena. Studenti koji nisu uspjeno poloili zavrni ispit mogu ga polagati na popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polae se cjelokupno gradivo, bez obzira je li student poloio neki dio
48
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita
D I P L O M S K I
S T U D I J :
gradiva na meuispitima. Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.
49
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Numerika analiza feml03 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS (Predavanja i vjebe 30+30 sati 2 ECTS, uenje, ispiti i domai radovi -3 ECTS.) Dr.sc. Ivan Slapniar, red. prof. Studenti e usvojiti znanja i vjetine iz numerike analize, konkretnije iz podruja analize greaka u kompjuterskoj aritmetici, numerikoj integraciji, rjeavanju sustava nelinearnih jednadbi, numerikom rjeavanju obinih diferencijalnih jednadbi. Time e biti osposobljeni za rjeavanje niza problema koji se pojavljuju u konkretnije u prirodnim i tehnikim znanostima. Matematika analiza, Osnove programiranja Analiza pogrekaka: aritmetika raunala, pogreka unatrag, pogreka unaprijed. Numerika integracija: Peanov teorem o jezgri, Gaussova kvadratura, Rombergov algoritam, EulerMaclaurin sumaciona formula, adaptivna integracija. Sustavi nelinearnih jednadbi: bisekcija, Newtonova metoda, teorem o fiksnoj toki. Numeriko rjeavanje obinih diferencijalnih jednadbi: jednokorane i viekorane metode, Runge -Kutta metode, rjeavanje problema rubnih vrijednosti. 1. D. Kincaid, W. Cheney, Numerical Analysis-Mathematics of Scientific Computing, Brooks/Cole Publishing Company, 2002. 2. V. Hari at all, Numerika analiza, PMF-MO, Zagreb, 2003. 3. D. N. Arnold, A Concise Introduction to Numerical Analysis, University of Minnesota, Minneapolis, 2001. 1. J. Stoer, R. Bulirsch, Introduction to Numerical Analysis, Springer, New York, 1993. Predavanja i vjebe u klasinom obliku i na kompjuteru. Studenti e dobivati zadatke za samostalno rjeavanje i za rad u grupama. Provjera domaih radova, seminarski rad te zavrni ispit.
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Hrvatski, u dogovoru sa studentima engleski.
Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Konzultacije s voditeljem studija. Evaluacija od strane ureda za promicanje kvalitete.
50
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Odravanje fetl04 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet napredne razine 1. 5 ECTS Predavanja: 45 sati Vjebe: 15 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr.sc. Jani Barle, izv. prof. Semestar/trimestar 1,5 ECTS boda 0,5 ECTS boda 3,0 ECTS boda 1.
Nakon poloenog ispita studenti bi trebali: Razumijeti management odravanja i ulogu koritenih tehnika. Sustavno donositi odluke u procesima odravanja. Razvijati i primijenjivati efikasne strategije odravanja. Razvijati i sudjelovati na sustavnom prikupljanju podataka i njihove analize u svrhu planiranja i upravljanja procesa odravanja. Razmijeti naela i praksu odravanja po stanju i tehnike dijagnostike. Nema. Znaaj i ciljevi funkcije odravanja tehnikoga sustava. Radna sposobnost odravanog i neodravanog sustava, Krivulja mortaliteta. Povijesni razvoj, znaajke i podruja primjene: korektivne, preventivne, prediktivne, RCM i TPM strategije odravanja. Klasifikacija dijelova i opreme. Tehniki indikatori ispravnosti, oteenje, kvar i havarija. Metoda analize vrste i posljedica kvara (FMEA) i analiza uzroka kvara (RCA). Ljudske pogreke u odravanju. Pregled i temeljnje znaajke modova oteenja (troenje, korozija, zamor). Pouzdanost komponente (matematika formulacija, funkcija uestalosti kvara, uvjetna pouzdanost). Modeliranje modova oteenja (eksponencijalna, Weibullova i lognormalna raspodjela). Metode parametarske i neparametarske pro cijene ivotnoga vijeka te njegovo fizikalno modeliranje. Pouzdanost sustava. Sposobnost za odravanje (srednje vrijeme popravka, funkcija inteziteta popravka). Dostupnost, modularizacija, izmjenjivost, standardizacija). Raspoloivost. Tehnika dijagnostika (uloga i podruja primjene). Procedura, vrste i osnovni indikatori tehnike dijagnostike (analiza ulja i maziva, termika, zvuna i vibracijska dijagnostika). Planiranje pregleda, popravaka i trokova. Planiranje, nabava i skladitenje doknadnih dijelova i materijala. Informacijski sustavi, dokumentacija i organizacija procesa odravanja. Praenje ukupnog uinka odravanja pomou financijskih i operacijskih pokazatelja. 1. Majdandi, N.: "Strategije odravanja i informacijski sustavi odravanja" Strojarski fakultet u S. Brodu, Slavonski brod 1999. ISBN 9536048167 2. ala, I.: "Odravanje opreme", kolska knjiga, Zagreb, Inenjerski prirunik 4, svezak 3, poglavlje 9. 2002. ISBN 9530316771 3. Barle, J.: Odravanje, (autorizirana predavanja), FESB, Split, 2004. 1. Ebeling, C.E.: "An Introduction To Reliability and Maintainability Engineering" McGraw-Hill Science/Engineering/Math; ISBN: 0-07-018852-1, 1996. 2. Dhillon, B.S.: "Engineering Maintenance : A Modern Approach" CRC Press, ISBN 158716-142-7, 2002. 3. www.weibull.com Predavanja. Auditorne vjebe. Rjeavanje zadataka u grupama. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 pismena testa provjere znanja. Studenti koji zadovolje oba testa sa rezultatom veim od 59%, oslobaaju se pismenog dijela ispita. Rezultati pismenog dijela ispita ine 75% konane ocjene. Oni koji ne zadovolje navedene testove piu pismeni ispit, u predvienim redovitim terminima, nakon kojega se polae usmeni dio ispita. Nain ocjenjivanja: 91-100%= 5, (Odlian), 81-90%= 4, (Vrlo dobar), 71-80%= 3, (Dobar), 60-70%= 2, (Dovoljan), 0-59% = 1, (Nedovoljan)
51
Dopunska literatura
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem ankete, interna evaluacija.
52
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Obnovljivi izvori energije i odrivi razvoj fesl22 Predavanja / Vjebe Izborni Srednja Semestar/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Poznavanje vrsta obnovljivih izvora energija. Vanost energije za razvoj drutva. Ulog a obnovljivih izvora energije. Procjena potencijala obnovljivih izvora energije. Tehnologije za iskoritavanje obnovljivih izvora energija. Proraun solarnog zraenja. Proraun solarnih instalacija. Proraun vodnih turbina. Potencijal i iskoristivost energije vjetra. Proraun vjetroenergana. Definicije odrivog razvoja. Vanost obnovljivih izvora energije za odrivi razvoj. Zavren preddiplomski studij iz inenjerske fizike ili drugi tehniki studij s poloenom Tehnikom termodinamikom i Mehanikom fluida Osnovni pojmovi: sila, energija, snaga. Pretvorba energije: glavni zakoni termodinamike. Opskrba energijom. Pregled obnovljivih izvora energije i njihovih potencijala. Sunevo zracenje, ekstraterestiko zraenje, raspreno i prizemno zraenje. Pretvorba sunevog zraenja u toplinsku energiju: aktivni i pasivni sustavi, proizvodnja elektrine energije iz toplinskePretvorba sunevog zraenja direktno u elektrinu energiju; fotonaponski sustavi, princip rada, vrste fotonaponskih ureaja.Energija iz biomase, pretvorba sunevog zraenja u biomasu, izgaranje biomase, pretvorba biomase u plinska i tekua goriva. Hidroenergija, turbine, protone i akumulacijske elektrane.Energija plime i oseke, Energija iz valova, Energija iz morskih struja,Energija vjetra, kinetika energija, aerodinamika turbine, izvedbe turbineGeotermalna energija, Energija u razlici temperatura morska povrsina kao kolektor suncevog zraenja. Prijenosnici energije, uloga vodika u koritenju obnovljivih izvora energije Socio-ekonomski aspekti koritenja obnovljivih izvora energije, odrivi razvoj. 1. G. Boyle, Renewable Energy, Oxford University Press, Oxford, 2 nd Ed., 2004 B. Sorensen, Renewable Energy, Academic Press, London, 3rd Ed. 2004 G. Boyle, Energy Systems and Sustainability, Oxford University Press, Oxford, 2003 P. Berinstein, Alternative Energy: Facts, Statistics, and Issues, Oryx Press, 2001 V. Knapp i P. Kulisic, Novi izvori energije, kolska knjiga, Za greb, 1985 (ili novije izdanje) 5. B. Labudovic, Obnovljivi Izvori Energije, Energetika Marketing, Zagreb, 2002. Predavanja popraena primjerima iz prakse. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rjeavanje. Provjera rjeenja i diskusija na satovima predvienim za konzultacije. 1. 2. 3 4. Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji moe obuhvaati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove. Hrvatski (sluenje engleskom literaturom)
Studentske ankete, kvizovi (pismeni)
53
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Obradni strojevi fetl03 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet specijalistike razine 1. 1. Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 45 sati 1,5 ECTS bod Vjebe: 30 sati 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 75 sati 2,5 ECTS boda Dr.sc. Draen Baji, red. prof. Cilj predmeta je nauiti studente znanjima o obradnim strojevima koji se primjenjuju u tehnologiji obrade metala odvajanjem estica. Studenti se upoznaju s vrstama, njihovim osnovnim znaajkama, sastavnim dijelovima, te mogunostima uvoenja i nainima upravljanja. Predmetom se stjeu struna znanja o mogunostima primjene ovih strojeva. Poznavanje postupaka obrade odvajanjem estica (predmet Tehnologija 2). Za praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika. Uvod. Znaaj, stanje i pravci razvoja obradnih strojeva. Klasifikacija obradnih strojeva. Struktura i tehnike znaajke obradnih strojeva. Tipini dijelovi i mehanizmi obradnih strojeva. Nosivi elementi, vodilice, uleitenja, pogonski sustavi obradnih strojeva. Tribologija, dinamika i krutost. Upravljaki sustavi na obradnim strojevima. Klasini obradni strojevi za obradu alatima definirane geometrije otrice. Klasini obradni strojevi za obradu alatima nedefinirane geometrije otrice. Obradni strojevi za izradu navoja. Obradni strojevi za izradu ozubljenja. Osnove raunalom upravljanih obradnih st rojeva: vrste upravljanja, naini programiranja, sustavi za prihvat alata i obradaka, izvedbe. Vieoperacijski raunalom upravljani obradni strojevi. Osnove programiranja raunalom upravljanih obradnih strojeva. Primjeri izrade NC programa. CAD/CAM softver i. Znaajke strojeva za visokobrzinske obrade. 1. Cebalo, R.: Alatni strojevi Odabrana poglavlja, Vlastito izdanje, Zagreb, 2001. 2. Pahole, I., Bali, J.: Obdelovalni stroji, Univerza v Mariboru, Maribor 2003. 1. Cebalo, R.: Fleksibilni obradni sustavi, Vlastito izdanje, Zagreb, 2000. 2. Bali, J.: Manufacturing systems for the third millennium, Univerza v Mariboru, Maribor 2001. 3. WEB stranice o obradnim strojevima Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objanjenja koristit e se i prezentacije u programu Power Point. Vjebe su laboratorijske i obvezne su za sve studente. Studenti su duni podnijeti pismeno Izvjee sa svake vjebe. Tijekom izvoenja nastave odravaju se tri meuispita (kolokvija) u cilju provjere znanja. Prvi meuispit odrava se nakon petog tjedna nastave, a drugi meuispit nakon desetog tjedna nastave. Preostali dio gradiva polae se preko treeg meuispita nakon zavretka nastave. Na zavrnom ispitu studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima i utvruje se konana ocjena koja obuhvaa ocjene svih aktivnosti tijekom semestra i ocjene postignute na meuispitima. Ako je student poloio sva tri meuispita i odradio sve predviene obveze poloio je ispit i na zavrnom ispitu mu se upisuje ocjena. Studenti koji nisu uspjeno poloili zavrni ispit mogu ga polagati na popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polae se cjelokupno gradivo, bez obzira je li student poloio neki dio gradiva na meuispitima. Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.
54
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Optimiranje kogeneracijskih postrojenja fesl46 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati 1,0 ECTS bod Vjebe: 30 sati 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati 3,0 ECTS boda Dr.sc. Neven Nini, red. prof. Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. Cilj predmeta je nauiti studente osnovna znanja iz podruja opti miranja kogeneracijskih postrojenja. Objanjava se nain rada kogeneracijskih postrojenja te mogunosti primjene, daju se osnove za proraun te optimiranje rada cijelog sustava. Poznavanje predmeta Termodinamika 1 i 2, Mehanika fluida, Toplinski strojevi, Hidrauliki strojev, Toplinski ureaji, Primjena raunala, Inenjersko modeliranje, Metode optimiranja. Za praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika Brodska i termoenergetska postrojenja, modeliranje. Kogeneracijska postrojenja, modeliranje. Optimiranje postrojenja. 1. Vuina Damir: Metode numerikog optimiranja, Sveuilini udbenik 2. Belegundu A.D., Chandrupatla T.R.: Optimization Concepts and Applications in Engineering, Prentice Hall, 1999. 1. Harrington Roy L.: Marine Engineering, SNAME, N.J. USA, 1992. 2. Arora J.S.: Introduction to Optimum Design, McGraw Hill, 1989. 3. Rao S.S.: Engineering Optimization, Wiley Interscience, 1996. Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Studenti su duni koristei softverske alate projektirati pojedine kogeneracijske sustave i optimizirati ih koristei raunala. Ispit: pismeni ispit ili obranjeni seminarski rad.
Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Mogua nastava na engleskom jeziku.
55
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Osiguravanje kvalitete fetl16 Predavanja / Vjebe / Praktini rad Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi - 2 ECTS-a, seminarski rad: 45 sati rada 1,5 ECTS samostalno uenje: 45 sati 1,5 ECTS-a Dr. sc. Boenko Bili, red. prof. Sposobnost statistike kontrole procesa. Kompetencija na razini unutarnjeg prosuditelja sustava upravljanja kvalitetom. Nema. Uvod. Definicije kvalitete i temeljni pojmovi. Pregled povijesnog razvoja. Kontrola kvalitete. Kvaliteta i normizacija. Sustavi normizacije. Hrvatske norme (HRN). Razvojni put niza meunarodnih normi ISO 9000. Pregled zahtjeva normi ISO 9000:2000 i ISO 9001:2000. Osvrt na normu ISO 9004:2000. Uspostava sustava upravljanja kvalitetom. Preduvjeti koje poduzee mora ispuniti. Ustroj dokumentacije. Poetak uvoenja dokumentiranog sustava. Prosudbe i posvjedoenje sustava. Unutarnja prosudba. Nacionalna shema za ovlaivanje. Vanjska nezavisna prosudba. Horizontalna i vertikalna prosudba. Zadatak prosuditelja. Nain izvoenja prosudbi. Primjer primjene u stvarnom poduzeu. Potpuno upravljanje kvalitetom (TQM). M etode i alati u upravljanju kvalitetom. 1. Bili, B.: Predavanja postavljena na e-learning portalu 2. Vuli, N.: Sustavi upravljanja kvalitetom, Veleuilite u Splitu, Split, 2001. 3. Osli, I.: Kvaliteta i poslovna izvrsnost, M. E. P. Consult, Zagreb 1. Injac, N.: Mala enciklopedija kvalitete, I. dio Upoznajmo normu ISO 9000, Oskar, Zagreb, 2002. 2. Injac, N.: Mala enciklopedija kvalitete, II. dio Informacije; dokumentacija; Oskar, Zagreb, 2002. 3. Injac, N.: Mala enciklopedija kvalitete, III. dio - Moderna povijest kvalitete, Oskar, Zagreb, 2001. 4. Juran, J. M., Gryna, F. M.: Planiranje i analiza kvalitete, III. izdanje, MATE, Zagreb, 1999. Predavanja. Auditorne vjebe. Praktian rad (izrada projekta). Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Ispit: pismeni (prezentacija obraenog gradiva) i usmeni (prezentacija semi narskog rada) Hrvatski Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremena evaluacija nastave od strane efa katedre i predstojnika zavoda. Praenje uspjenosti studenata (srednja ocjena) i usporedba s prethodnim generacijama.
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe predmeta
56
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije se stjeu koje
Osnove elektronike felp02 Predavanja / Vjebe / Izborni Predmet temeljne razine [uvodni] Semestar/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Ivan Zulim, red. prof. Upoznavanje osnovnih svojstava poluvodikog materijala i principa rada osnovnih elektronikih komponenata. Sposobnost analize elektronikih sklopova s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima u statikim i dinamikim uvjetima. Analiza osnovnih sklopova s operacijskim pojaalima. Nema. Osnovna znanja iz: Poluvodike komponente. Poluvodiki materijali: diode - tipovi i primjena. Bipolarni tranzistori: struktura, karakteristike i modeli. Tranzistori s efektom polja: struktura, karakteristike i modeli. Analogni elektroniki sklopovi: osnovni sklopovi s bipolarnim tranzistorima i tranzistorima s efektom polja. Analiza za istosmjerni i izmjenini signal. Operacijska pojaala: struktura i modeli. 1. I. Zulim, S. Gotovac: Osnovni poluvodiki elektroniki elementi, FESB Split 1998. 2. P. Biljanovi: Elektroniki sklopovi, kolska knjiga Zagreb 1989. 3. P. Biljanovi, I. Zulim: Elektroniki sklopovi zbirka zadataka, kolska knjiga Zagreb 1994. 1. P.Biljanovi: Poluvodiki elektroniki elementi, kolska knjiga Zagreb 1996 2. J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, second edition, McGraw-Hill Book Company, Singapore 1987. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. 1. Kolokviji tijekom izvoenja nastave (2 u semestru). 2. Ispit: pisani i usmeni. Pozitivno ocijenjen pisani ispit uvjet je za pristupanje usmenome dijelu ispita. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvalit eti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
Preduvjeti za upis
Sadraj
57
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Planiranje i upravljanje proizvodnjom fetl06 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet napredne razine 2. 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr.sc. Boenko Bili, red. prof. Studenti e ovladati s modernim metodama i filozofijama u planiranju i upravljanju proizvodnjom iji je cilj racionalizacija pripreme proizvodnje ali i same proizvodnje. Potrebna su znanja iz podruja tehnologija obrade, matematike statistike, tehnoloke pripreme proizvodnje, ekonomike proizvodnje. Za praenje novosti iz ovog podruja poeljno je poznavanje engleskog jezika. Razvoj teorije, metoda i strategija organizacije proizvodnje. Ciljevi i zadaci slube planiranja i upravljanja proizvodnje. Ciklus proizvodnje: postupni ciklus proizvodnje, paralelni ciklus proizvodnje, kombinirani ciklus proizvodnje. Koeficijent protoka. Meuuperacijski zastoji. Gantogrami. Primjena gantograma u izradi rokovnika. Tehnike mrenog planiranja (CPM, PERT, PRECEDENCE): upravljanje vremenom, resursima i trokovima. Problemi rasporeivanja. Odreivanje optimalne proizvodne serije i optimalne koliine materijala za nabavku. Informacijski sustavi proizvodnje. Metode optimiranja proizvodnje. Osnove planiranja i upravljanja projektima. 1. Vila, A., Leicher Z.: Planiranje proizvodnje i kontrola rokova, Informator, Zagreb, 1983. 2. R.G. Schroeder: Operations Management Decision Making in the Operations Function, McGraw-Hill, Inc, 1993. 3. Majdandi, N., i dr.: Upravljanje proizvodnjom, Sveuilie u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2001. Predavanja i vjebe. Konzultacije. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 testa provjere znanja. Studenti koji ne zadovolje na oba testa polau ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd. Semestar/trimestar 1 ECTS bod 1 ECTS bod 3 ECTS boda 3.
58
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Pogonska vrstoa fesl04 Predavanja / Vjebe Obvezatni/Izborni Predmet napredne razine [ daljnje uvrivanje steenog znanja] 1. Semestar/trimestar 2. 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS) Dr.sc. eljko Domazet, red. prof. Dr.sc. Lovre Krstulovi-Opara, izv. prof. Pravilno i optimalno dimenzioniranje i izrada komponenti, strojeva i konstrukcija u uvjetima realnog koritenja pogonski uvjeti. Kompetencije i vjetine koje se stjeu poloenim ispitom iz Materijala 1 i 2, Engleskog jezika (1 i 2 semestar), Mehanike (1, 2 i 3) Mehanike materijala 1 i 2, i Elemenata strojeva 1 i 2. Vrste pogonskih optereenja. Ponaanje raznih vrsta materijala. Metode odreivanja pogonskih optereenja. Prikazivanje pogonskih optereenja. Periodino i nepravilno promjenjiva optereenja jedno i dvodimenzionalno prikazivanje pogonskih optereenja. Odreivanje histograma pogonskih optereenja teorijskim i eksperimentalnim putem. Odreivanje ponaanja materijala pri pogonskim optereenjima. Whlerova krivulja i krivulja pogonskog vijeka trajanja. Odreivanje vijeka trajanja konstrukcija. Izbor materijala, uzimanje u obzir zahtjeva raznih standarda i propisa i zahtjeva za sigurnost vrenja odreenih pogonskih funkcija. Tehnoloke metode za povienje vijeka trajanja, podaci za vrenje ekspertiza, primjeri iz prakse. 1. Grubii, V., Domazet, .: Pogonska vrstoa, skripta predavanja i vjebi 1. O. Buxbaum: Betriebsfestigkeit Predavanja, auditorne i laboratorijske vjebe te interaktivan rad kao priprema za izradu seminarskog rada. Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada. Ispit: Pismeni ispit ili prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
59
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Pouzdanost strojeva i konstrukcija fesl19 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Seminarski rad: 60 sati Priprema za ispit: 30 sati Dr. sc. Jani Barle, izv. prof. Sposobnost odreivanja pouzdanosti, tj. vjerojatnosti eksploatacije bez oteenja sloenijh tehnikih sustava. Poloen predmet Statistika ili predmet u kojem je sadrana statistika Pouzdanost i vjerojatnost. Intenzitet kvarova. Srednje vrijeme rada do kvara, prosjeni preostali ivotni vijek. Pouzdanost komponente: konstantna i vremenski ovisna uestalost kvara, modeli sa i bez obnavljanja. Pouzdanost sustava: serijske/ paralelne konfuguracije, redudancija. Opis sustava preko stanja: Markovljevi modeli. Pogodnost odravanja. Gotovost. Modeliranje sistema pouzdanosti. Blok dijagrami pouzdanosti. Raspodjele pouzdanosti: Binomna raspodjela, Gama raspodjela, Normalna raspodjela, Weibullova raspodjela. Procjena karakteristika pouzdanosti: Neposredna i Bayesova procjena. Odreivanje zakona raspodjele pouzdanosti. Metode prognoziranja pouzdanosti: Metoda Monte Karlo, metoda granica. Pouzdanost u fazi projektiranja. Efekti naina kvarova i kritina analiza. Analiza stabla kvarova. Optimiranje pouzdanosti. 1. Leitch, Roger D.: Reliability Analysis for Engineers Oxford Univ. Press, 1995. 2. Dhillon, B. S.:Design reliability CRC press, 2002. 3. Fisher: Engineering reliability, 1. Ebeling, C.E.: "An Introduction To Reliability and Maintainability Engineering" McGraw-Hill Science/Engineering/Math, 1996. 2. WEB stranice o pouzdanosti. Predavanja, auditorne vjebe, seminarski radovi. Ispit: usmeni 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 2,0 ECTS boda 1,0 ECTS bod
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
60
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Prijenos topline i tvari fesl03 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet srednje razine 1. 5 ECTS Semestar/trimestar 1.
Dr.sc Neven Nini, red. prof. Student se osposobljuje za raunanje stacionarnih i nestacionarnih temperaturnih polja u vrstim tijelima sa proizvoljnim graninim uvjetima. Upoznat e se sa konvektivnim mehanizmom prijelaza topline du ravne ploe i u cijevi. Takoer i mehanizam simultanog prijenosa topline i tvari u rashladnim tornjevima. Termodinamika 1 i 2 i Mehanike fluida Uvod u predmet. Metoda elementarnih bilanca u provoenju. Stacionarno provoenje. Nestacionarno provoenje eksplicitna varijanta metode i kriterij stabilnosti. Implicitna metoda. Bilance koliine gibanja za laminarni i turbulentni granini sloj: ravna ploa. Reynoldsova analogija. Prijenos topline pri strujanju kroz cijev. Prijenos topline i tvari u rashladnim tornjevima. Analogija izmeu prijenosa topline i tvari. Merkelova aproksimacija. Sprezanje termodinamikih i mehanikih procesa. Ogranienja u prijemu topline od strane toka. 1. Patankar S.V.: Numerical heat transfer and fluid flow, Hemisfere Publishing corp. And Mc Graw Hill Book comp., 1980. 2. Bonjakovi F. Nauka o toplini II, Tehnika knjiga Zagreb 1976. 3. Nini N. Elementi prijenosa topline i tvari, Sveuilite u Splitu, FESB 2002. 1. Pits D.R., Sisson L.E.: Heat transfer, Mc Graw Hill, 1977 Predavanja. Auditorne vjebe. Konzultacije. Seminarski rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave ( seminarski radovi)... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
61
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Prijenosnici snage i gibanja fesl20 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Projekt: 45 sati Priprema za ispit: 45 sati Dr.sc. Damir Jelaska, red. prof. Poznavanje principa rada i konstruiranja sloenijih prijenosnika snage i gibanja. nema Prijenosi za osovine koje se sijeku. Konini zupanici. Geometrija i izrada koninih zupanika. Stranji konusi. Optereenja i proraun koninih zupanika. Prijenosi za mimosmjerne osovine. Hipoidni zupanici. Vijanici. Puni prijenosi. Oblici punih vijaka i punih kola. Izrada pueva i kola. Geometrija ozubljenja. Sile u ozu bljenju i na leajevima. Proraun i konstrukcija punih reduktora. Planetarni prijenosnici. Oblikovanje planetarnih prijenosnika. Uvjeti sprezanja. Proraun. Sile, momenti i snaga. Posebne izvedbe planetnih prijenosnika. Sloeni planetni prijenosi. Remenski prijenosi. Osnove remenskih prijenosa. Naprezanja u remenu i proraun. Klizanje remena. Natezanje remena. Prijenosi klinastim remenjem. Prijenosi ozubljenim remenjem. Lanani prijenosi. Geometrija prijenosa. Izbor i proraun lanaca. Varijatori. 1) Jelaska, D.: Zupanici i zupani prijenosi, Sveuilite u Splitu,Split 2010. (u postupku izdavanja) 2) Jelaska, D., Podrug, S., Radica,D.: Cilindrini zupanici (Uputstvo za proraun), FESB, Split 2010. 3) Jelaska, Damir; Podrug, Sran, Proraun punih prijenosa (Uputstvo), Split : FESB, 2008. 4) Jelaska, D.; Podrug, S.: Proraun remenskih prijenosa, Split : FESB, 2001. 1) Decker, K.H.: Elementi strojeva, Tehnika knjiga, Zagreb 1988. 2) G. Niemann: Maschinenelemente II, III, Springer Verlag, 1990. 3) WEB stranice o prijenosnicima Predavanja i konstrukcijske vjebe. Izrada projekta. Ispit: pismeni i usmeni 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 1,5 ECTS bod 1,5 ECTS bod
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Ocjena efa katedre ili predstojnika ZSB.
62
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Procjena tehnologijskih projekata fesl10 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet temeljne razine [uvodni] Semestar 5 ECTS Predavanja: 30h Auditorne vjebe: 30h Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Dr.sc. Marija iko-Kuli, doc. Razumijevanje tehnologijski orijentiranog poduzetnitva te rauna dobiti, ekonomskog toka i bilance takvih projekata. Modeliranje, simulacija i analiza tehnologijski orjentiranih projekata. Nema. Uvod u tehnologijski orjentirano poduzetnitvo. Analiza tehnologije i inovacije. Lista za provjeru tehnologije. Planiranje tehnoloki orjentiranog projekta. Lokacija. Postrojenje. Zatita intelektualnog vlasnitva i inovacije. Financiranje projekata. Kupovno i prodajno trite za tehnologijski orjentirane projekte, pregled trita, veliina trita, trina nia, trini udio, profil kupaca, konkurencija. Financijski plan: raun dobiti i gubitka, financijski tok, bilanca. Ocjena financijskog plana, statika, dinamika. Analiza rizika. Analiza osjetljivosti. Optimiranje. Analiza odabranih sluajeva iz prakse. Raunalno modeliranje i simulacije varijanti tehnologijski -orjentiranih projekata. Multikriterijalna evaluacija tehnologijski-orjentiranih projekata. Raunalna evaluacija indikatora projekta i osjetljivosti. Benchmarking. Meunarodni tehnologijski projekti. 1. W.G. Sullivan, J.A. Bontadelli E.M. Wicks: Engineering Economy, Prentice Hall 2. UNIDO, UNIDO Manuals on Preparing Industrial Feasibility Studies and Evaluating Industrial Projects 1. J.A. White, K.E. Case, D.B. Pratt, M.H. Agee: Principles of Engineering Economic Analysis, John Wiley and Sons, 1988. 2. EIZ, HBOR: FOIP planiranje invesicijskih projekata 3. D.Vuina, .Lozina, INVEST, raunalni programski paket za analizu projekata 4. M. Tushman, P. Anderson, 'Managing Strategic Innovation and Change', Oxford University Press, 1997. Predavanja. Auditorne vjebe. Izrada projekta. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi) Ispit: kolokvija (2) ili zavrni ispit ili prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom/engleskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
63
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Proizvodni management fetl09 Predavanja / Vjebe Izborni Struni Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr.sc. Ivica Vea, red. prof. Cilj predmeta je nauiti studente osnovnim znanjima iz podruja proizvodnom managementa. Student dobiva kompetencije iz podruja upravljanja sloenim projektima, posebno tehnoloki orijentiranih investicijskih projekata u kojima se tijekom njihovog odvijanja optimiraju resursi, vrijeme i budet. Zavren preddiplomski studij strojarstva ili ekonomije. Proizvodna funkcija. Proizvodni managemnet. Strategije proizvodnog managementa. Dizajniranje proizvoda. Proces razvoja novog proizvoda. Lanac dobavljaa (Supply Chain Management). Planiranje i upravljenje proizvodnjom. Planiranje materijala i upravljanje zalihama. Koncepcije za planiranje i upravljanje proizvodnjom: tehnika mrenog planiranja, metoda optimalne iskoritenosti kapaciteta, postupak upravo na vrijeme JIT Just in Time, metoda planiranja resursa za proizvodnju (MRP, MRP II, ERP), optimalna tehnologija proizvodnje OPT - Optimized Production Technology, upravljanje progresivnim brojevima.Poboljanje. Metode i tehnike poboljanja. Simulacija proizvodnih sustava. Globalizacija. Socijalna odgovornost. Odgovornost za okolinu. Koncepcija planiranja tehnoloki orjentiranih poduzetnikih poduhvata. Ocjena tehnologije i tehnoloke inovacije. Priprema Tehnoloki orijentiranog Investicijskog Projekta (TIP). Ocjena i izvedba TIP. Budetiranje TIP. Rizici i smanjenje rizika TIP. 1. Duli, .; Pavi, I.; Rovan, M.; Vea: Proizvodni management, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Ekonomski fakultet, Split, 1996. 2. Schroeder, R.G.: Upravljanje proizvodnjom, IV izdanje, MATE, Zagreb, 1999. 1. Slack, N.; Chambers, S.; Johnston, R.: Operations Management (fourth edition), Pretince Hall, Harlow, 2004. 2. Wild, R.: Operations Management (six edition), Continuum, New York, 2002. Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Tijekom predavanja koristit e se PowerPoint prezentacije i folije. Vjebe su auditorne i laboratorijske, te obvezne su za sve studente. Studenti se na vjebama upoznaju s praktinim zadacima iz podruja planiranja i upravljanja proizvodnjom, upravljanja projektima (softver MS Project), te diskretne simulacije (softveri ProModel i e-Plant). Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 testa provjere znanja. Studenti koji zadovolje testove oslobaaju se pismenog dijela ispita. Oni koji ne zadovolje testove piu pismeni ispit, nakon kojega se polae usmeni ispit.. Ocjena e se dodjeljivati na temelju redovitog pohaanja predavanja i vjebi, kvalitete izrade programa, rezultata testa ili poloenog pismenog dijela ispita (70%). Konana ocjena dobije se nakon usmenog dijela ispita (30 %). Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. 1 ECTS boda 1 ECTS boda 3 ECTS boda
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave
64
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Proizvodnja podrana raunalom fetl07 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine 1 2 Semestar/trimestar 5 ECTS-a (2+0+0+2) Predavanja: 30 sati 1 ECTS bod Vjebe: 30 sati 1 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati 3 ECTS boda Dr. sc. Draen Baji, red. prof. Cilj kolegija je nauiti studente znanjima o suvremenim raunalom upravljanim obradnim strojevima koji se primjenjuju u tehnologiji obrade metala odvajanjem estica, kao i o njihovom programiranju i upravljanju. Studenti se upoznaju s primjenom CAD/CAM sustava kod projektiranja i izrade dijelova sloene geometrije. Poznavanje postupaka obrade odvajanjem estica, obradnih strojeva i oblikovanja pomou raunala. Ova se znanja stjeu sluanjem kolegija Tehnologija 2 i Obradni strojevi te kolegija Oblikovanje pomou raunala. Za praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika. Uvodna razmatranja: osnovni pojmovi, osnove numerikog upravljanja i povijesni razvoj CAM-a. Svojstva i prednosti suvremenih CAD sustava. Modeliranje sloenih povrina. Analiza CAD modela. Automatska izrada tehnike dokumentacije. CNC alatni strojevi. CNC tokarlice, CNC glodalice, 5-osni obradni centri. Upravljaka jedinica CNC stroja. Tehnike progamiranja CNC strojeva. Struktura CNC programa. Osnove analitike geometrije: vektori, krunice, spline-ovi, translacija i rotacija. CAD-CAM sustavi, pridruene baze podataka. Korisniko suelje. Direktno i distribuirano numeriko upravljanje. NC modul u CAD/CAM sustavima. Struktura programa dijela (Part program) i CL datoteke (Cutter Location file). Ciklusi i podprogrami u CNC programiranju i njihova uporaba. Postprocesiranje. Automatski programirani alati. Univerzalni postprocesori. CAD/CAM pristup izradi programa. Definiranje putanje alata za razliite postupke obrade. Primjena CAD/CAM sustava kod projektiranja i izrade dijelova sloene geometrije. Generiranje putanje alata za vieosne obrade, HSM i postupke brze izrade prototipa. Adaptivno upravljanje. Inteligentni obradni strojevi. Suvremena primjena i razvoj CAD/CAM sustava. 4. Cebalo, R.: Fleksibilni obradni sustavi, Vlastito izdanje, Zagreb, 2000. 5. Bali, J.: CAD/CAM postopki, Univerza v Mariboru, Maribor, 2002. 6. Yusuf Altintas: Manufacturing Automation, Cambridge, University Press, 2000. 7. Hoffmann M.: CAD/CAM mit CATIA V5, Hanser Verlag, Muenchen, 2005. 8. Chris McMahon, Jimmie Brown: CAD CAM principles, practice and manufacturing management, Pearson Prentice Hall, 1998. 1. Bali, J.: Manufacturing systems for the third millennium, Univerza v Mariboru, Maribor 2001. 2. WEB stranice o ovim temama. Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objanjenja koristit e se prezentacije u programu Power Point. Vjebe su konstrukcijske i obvezne su za sve studente. Studenti su duni izraditi projektni zadatak. Tijekom izvoenja nastave odravaju se tri meuispita (kolokvija ) u cilju provjere znanja. Prvi meuispit odrava se nakon petog tjedna nastave, a drugi meuispit nakon desetog tjedna nastave. Preostali dio gradiva polae se preko treeg meuispita nakon zavretka nastave. Tijekom semestra studenti su duni odraditi projektni zadatak. Na zavrnom ispitu studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima i utvruje se konana ocjena koja obuhvaa ocjene svih aktivnosti tijekom semestra, ocjene projektnog zadatka i ocjene postignute na meuispitima. Ako je student poloio sva tri meuispita i odradio sve predviene obveze poloio je ispit i na zavrnom ispitu mu se upisuje ocjena. Studenti koji nisu uspjeno poloili zavrni ispit mogu ga polagati na popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polae se cjelokupno gradivo, bez obzira je li student poloio neki dio gradiva na
65
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita
D I P L O M S K I
S T U D I J :
meuispitima. Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
66
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Projektiranje proizvodnih sustava fetl05 Predavanja / Vjebe / Praktini rad Obvezatni i izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 45 sati Vjebe: 15 sati Izrada programa: 30 sati Priprema za ispit: 60 sati Dr.sc. Ivica Vea, red. prof. Cilj predmeta je nauiti studente osnovna znanja proj ektiranja novih proizvodnih sustava, kao i rekonstrukcije postojeih. Posebno se teite daje izadi tzv. feasibility study. Na temelju dobivenih znanja student moe samostalno ili u timu izraditi idejni projekt nove tvornice, od idealnog do realnog rjeenj a. Poznavanje projektiranja tehnolokih procesa i studija rada koji se stiu sluanjem predmeta Tehnoloka priprema proizvodnje. Podruje, priroda i ciljevi proizvodnog procesa. Osnovni principi kod projektiranja proizvodnog procesa. Meusobni odnosi osnovnih inilaca u proizvodnji. Prethodna studija. Problemi lokacije. Primarni faktori za izbor makro i mikro lokacije. Segementiranje proizvodnog sistema. Proraun proizvodnih povrina, odreivanje funkcionalnih povrina na radnom mjestu. Rastojanja izmeu strojeva i elemenata. Proraun blok sheme rasporeda povrina. Izbor osnovnih parametara zgrade. Tipovi toka materijala. Oblikovanje prostorne strukture. Metode za raspored radnih mjesta za sluaj rasporeda u grupe po vrsti, odn osno grupe po svrsi. Balansiranje proizvodnih i montanih linija. Oblikovanje radnih mjesta i uvjeta rada. Pojava zamora. Uvjeti rada. 1. Vea, I.; Bili, B.; Baji, D.: Projektiranje proizvodnih sustava, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2001. 1. Aggteleky, B.: Fabrikplanung: Werksentwicklung und Betriebsrationalisie-rung.- Band 1,2,3., Carl Hanser Verlag, Mnchen, 1990. 2. Schenk, M.; Wurth, S.: Fabrikplanung und Fabrikbetrieb Methoden fr die wandlungsfhige und vernetzte Fabrik, Springer Verlag, Berlin, Heidelberg New York, 2004. Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Tijekom predavanja koristit e se PowerPoint prezentacije i folije. Vjebe su konstrukcijske i laboratorijske, te obvezne su za sve studente. Studenti su duni koristei softverske alate projektirati proizvodni sustav za odreeni proizvodni program putem raunala. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 testa provjere znanja. Studenti koji zadovolje testove oslobaaju se pismenog dijela ispita. Oni koji ne zadovolje testove piu pismeni ispit, nakon kojega se polae usmeni ispit.. Ocjena e se dodjeljivati na temelju redovitog pohaanja predavanja i vjebi, kvalitete izrade konstrukcijskog programa, rezultata testa ili poloenog pismenog dijela ispita (70%). Konana ocjena dobije se nakon usmenog dijela ispita (30 %). Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. 1,5 ECTS bod 0,5 ECTS bod 1,0 ECTS bod 2,0 ECTS boda
67
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Propulzijski ureaji fesl37 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 1,0 0,5 2,5 (30 sati predavanja) (30 sati auditornih i laboratorijskih vjebi) (15 sati za rasprave, izvjetaje)) (75 sati samostalnog uenja)
Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Upoznavanje s podjelom-izvedbama propulzora. Stjecanje znanja o ovisnosti znaajki potisnih sila, momenta i uinkovitosti propelera o geometriji propelera. Upoznavanje s utjecajem kavitacije na znaajke propelera. Upoznavanje s utjecajem smjetaja propelera u sapnicu i kanal. Stjecanje znanja o propulziji mlazom. Sposobnost odabira najprikladnije propulzijskog ureaja. Sposobnost prorauna osnovih elemenata propelera. Sposobnost koritenja modelskih rezultata. Sposobnost uoavanja problema zbog interakcije propeler-trup i zbog kavitacije. Sposobnost prorauna osnovnih elemenata propulzijskog ureaja s vodenim mlazom. Mehanika fluida 1, Strujanje fluida Podjela propulzora. Geometrija propelera. Teorija propelera, jednodimenzijska-opa teorija koliene gibanja za propeler. Uinkovitost propelera. Teorija odsjeka lopatice za homogen tok. Profili lopatice. Teorija uzgonske linije -povrine. Propeler visoke uinkovitosti. Eksperimentalne znaajke propelera. Elementi projektiranja propelera. Utjecaj kavitacije na znaajke propelera. Interakcija trupa i propelera. Propeleri sa zakretljivim lopaticama. Kontra rotirajui propeleri. Propeleri u sapnicama i kanalima. Voith -Schneider ov.propeler. Propulzija vodenim mlazom. Uinkovitost propulzijskog sustava. 1. Theodorsen, T.: Theory of propellers, McGraw-Hill, Cambridge 2. Carlton, J. S.: Marine propellers and propulsion, Butterworth-Heinemann, London, 1994.
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua). Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
68
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Pumpna i ventilacijska postrojenja fesl31 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 1,0 1,0 2,0 (30 sati predavanja) (30 sati auditornih, laboratorijskih vjebi, programskih vjebi) (30 sati za rasprave, izvjetaje) (60 sati samostalnog uenja)
Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Upoznavanje s izvedbama pumpnih i ventilacijskih sustava, nainom rada i elementima sustava i opreme. Upoznavanje sa znaajkama opreme i njihovim utjecajem pri ostvarivanju projektnog zadatka. Upoznavanje s regulacijom sustava i optimiranjem sustava u uvjetima promjenjive potranje. Sposobnost projektiranja pumpnog sustava i izbora mehanikih komponenti, te regulacijsko mjerne opreme pumpne stanice za odreeni projektni zadatak. Sposobnost uoavanja problema u radu i izvedbi pumpne stanice i njihovog rjeavanja. Sposobnost projektiranja sustava ventilacije i izbora mehanikih komponenti sustava. Sposobnost primjene standarda. Mehanika fluida 1, Strujanje fluida, Hidrauliki strojevi Pumpna postrojenja, podjela i izvedbe pumpnih postrojenja. Reimi rada pumpnog postrojenja. Zahvat vode. Crpljenje vode. Obrada vode. Vodospreme, zrani spremnici. Instalacije za preiavanje i pripremu vode. Izvedba pumpne stanice, usis. Cjevovodi. Oprema pumpnih postrojenja: cijevna mrea, zaporni i regulacijski ureaji, odzranici, preistai. Pumpna postrojenja za: -vodoopskrbu naselja, -industrijska postrojenja, termoenergetska postrojenja, - navodnjavanje. Postrojenje za obradu otpadne vode. Vezani rad pumpi u sloenom cjevovodu. Projektiranje i optimizacija pumpnog postrojenja. Regulacija rada i upravljanje, odravanje. Ventilacijska postrojenja, vrste i primjena. Ventilatori. Ventilacijski kanali. Temeljni parametri za izbor sustava za ventilaciju, kondicioniranje zraka i transport krutih tvari. Razdjelnici zraka. Preistai: suhi, mokri . Priguivai. Specifinosti brodskog sustava za ventilaciju i kondicioniranje zraka. 1. Pili-Rabadan: Pumpna i ventilacijska postrojenja, FESB, Split, 1990 2. Abramov, N. N.: Opskrba vodom, Graevinska knjiga, Beograd, 1986. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Programske vjebe Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi. Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
69
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Raunalne mree fell01 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet osnovne razine Semestar/trimestar 5 ECTS (predavanja 30 sati - 1 ECTS / auditorne vjebe 15 sati - 0,5 ECTS / laboratorijske vjebe 15 sati - 0,5 ECTS / testovi i kolokviji, konzultacije, samostalni rad u laboratoriju i samostalno uenje 90 sati - 2 ECTS) Dr.sc. Julije Oegovi, red. prof Predmet prua temeljna znanja s podruja raunalnih mrea kao osnovu jezgre raunarstva Nema. Osnovni pojmovi iz podruja: Razvoj mrea za prijenos podataka. Osnovna svojstva. Postupci prospajanja. Znaaj standardizacije. Otvorenost. Elementi mrea. Kanali, vorita, terminali. Arhitektura mrea raunala i terminala. Hijerarhijske slojevite strukture. ISO model. Protokoli. Mehanizmi protokola: sinkronizacija, adresiranje, kontrola toka i kontrola pogrjeki. Upravljanje prometom, zaguenje. Fizika razina: suelje DT E-DCE, RS232, X.24. Modemske veze, inteligentni modemi. Signalni kodovi. Lokalne mree. Metode pristupa. Ethernet. Digitalne pretplatnike mree: ISDN, xDSL. ATM. Podatkovna razina: Kontrola pogrjeki. Znakovni i bitovni protokoli. Lokalne mree: MAC, LLC. ATM mree. Frame-relay mree. Mrena razina: Paketne mree. Usmjeravanje prometa. Kontrola toka. X.25. Internet. IP protokol (v4, v6), adresiranje, intranet, VOIP, IPsec. Prijenosna rzina: TCP i UDP protokoli Interneta. Korisnika razina: Usluge i servisi. Koncept korisnik-posluitelj. WWW, FTP, TELNET, elektronika pota. Kvaliteta usluge. Upravljanje mreom. Osnove sigurnosti. Korisniki rauni, lozinke, prava pristupa. 1. Turk, S.: Raunarske mree, kolska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Roi, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992. 1. Oegovi, J. Raunalne mree, Veleuilite u Splitu, 2000. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: provjera pripreme laboratorijskih vjebi, test znanja. Ispit: pismeni i usmeni kao cjelina. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.
70
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Raunalna dinamika fluida fesl33 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 1,0 3,0 (30 sati predavanja) (30 sati auditornih i laboratorijskih vjebi) (90 sati samostalnog uenja)
Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Upoznavanje s punom Navier Stokes-ovom jedn. i energetskom jedn., te fizikalnim znaenjem pojedinih lanova. Usvajanje znanja o diskretizacijskim postupcima i numerikom rjeavanju diskretiziranih jedn. Upoznavanje s poeljnim svojstvima mree. Sposobnost izbora odgovarajueg nivoa modeliranja i identifikacija glavnih uzroka umanjene fizikalnosti CFD simulacije. Sposobnost uporabe CFD raunalskih programa za proraun 2D tokova, tj. proraun naprezanja i izmjene unutarnje energije u fluidu. Sposobnost postavljanja problema strujanja viskoznih tokova s izmjenom topline za primjenu komercijalnih kodova. Sposobnost analize rezultata prorauna i njihovog vrednovanja. Mehanika fluida 1, Strujanje fluida Glavne jednadbe strujanja, klasifikacija dif. jednadbi, granini uvjeti jednadbi. Diskretizacija dif. jedn. (metoda -konane razlike, -konanog volumena,...), grjeka diskretizacije.. Generiranje mree i tipovi mree. Stabilnost. Numerika difuzija. Algoritmi rjeavanja sustava diskretiziranih jedn. Ugradnja graninih uvjeta. Primjena na potencijalno strujanje nestlaivog fluida, strujanje idealnog fluida i viskozan tok. 1. Hirsch, C. Numerical Computation of Internal and External Flows, Wiley, 1987.
Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua... Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
71
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Raunalno inenjerstvo fluida fesl43 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 (30 sati predavanja) 1,0 (30 sati auditornih, laboratorijskih vjebi, programskih vjebi) 1,0 (30 sati za rasprave, izvjetaje) 2,0 (60 sati samostalnog uenja) Dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. Razumijevanje pojava vezanih uz stacionarno/ nestacionarno strujanje fluida u sloenoj cijevnoj mrei, te utjecaju zranih komora na ublaavanje porasta tlaka. Upoznavanje znaajki mehanike opreme cjevovoda. Analiza optereenja cjevovoda ukljuujui i problem toplinskih dilatacija. Izuavanje posebnosti strujanja stlaenih tehnikih fluida, strujanja petrokemijskih fluida, strujanja pare i viefaznog toka. Koritenje raunalskih programa iz inenjerstva fluida za izraun i prikaz mree c jevovoda, te specifikaciju mehanike opreme. Sposobnost koritenja razvijenih raunalskih programa za hidrauliki prorauna sloene cijevne mree ukljuujui simulaciju promjene tlaka pri nestacionarnom strujanju.. Sposobnost izbora komponenti mehanike opreme cjevovoda/kanala zraka koritenjem baze podataka proizvoaa opreme. Sposobnost prorauna naprezanja u cjevovodu i dimenzioniranje istog. Sposobnost izbora materijala i zatite cjevovoda. Sposobnost uoavanja problema u koritenju cjevovoda/kanala . Sposobnost primjene standarda i propisa. Mehanika fluida 1, Strujanje fluida, Hidrauliki strojevi Cjevovod, projektiranje cjevovodne mree, izbor pumpe, kompenzacija toplinskih dilatacija, ovjeenja. Hidrauliki proraun sloene mree. Nestacionarno strujanje u cjevovodu. Hidrauliki udar. Simulacija utjecaja zatite od hidraulikog udara. Oprema cjevovodnih sustava: cijevi,ventili zaporni, regulacijski, odzrani, redukcijski. Preistai, filteri. Mjerenje protoka. Instalacije za preiavanje i pripremu vode. Ventilacijski i ispuni kanali. Ventilatorske komore. Temeljni parametri za projektiranje ventilacijskog sustava. Razdjelnici zraka. Simulacija istrujavanja koritenjem baze podataka proizvoaa. Filteri zraka. 2D i 3D prikaz cijevne mree. Standardi. 1. Larock, Bruce E., Roland W. Jeppson, and Gary Z. Watters. 2000. Hydraulics of Pipeline Systems. Boca Raton, FL: CRC Press, 537p. 2. ai, M. : Pipe Transport of Fluids and Solids, Nauna knjiga, 19 76. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Programske vjebe Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua). Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
72
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dopunska literatura
Raunalom podrana analiza fesl42 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Kolokviji (3) Priprema za ispit: 60 sati Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Dr.sc. Gojko Magazinovi, izv. prof. Stjecanje teorijskih i primijenjenih znanja iz: Napredne metode raunalom podrane analize. Postavljanje fizikalnog i matematikog modela. Primjene u kinematici, dinamici, mehanici materijala, termodinamici, mehanici fluida. Numeriki postupci rjeavanja. Preddiplomski studij sa predmeto m 'Primjena raunala'. Poznavanje engleskog jezika. Primjeri postavljanja fizikalnog i matematikog modela niza problema iz podruja kinematike, dinamike, mehanike materijala, termodinamike, mehanike fluida, i drugih podruja. Primjena numerikih postupaka rjeavanja sustava linearnih i nelinearnih jednadbi i sustava. Primjena numerikih postupaka numerikog diferenciranja i integracije, rjeavanja diferencijalnih jednadbi. Razrada odgovarajuih numerikih algoritama. Izrada odgovarajuih progr ama u jeziku C i MATLAB-u. Samostalni rad na primjerima modeliranja te inenjerske numerike analize. D. Vuina, 'Primjena raunalau inenjerskoj analizi', FESB W. H. Press, S. A. Teukolsky, W. T. Vetterling, B. P. Flannery, "Numerical Recipes", Cambridge University Press, 1992 W. Cheney, D. R. Kincade, "Numerical Mathematics and Computing", Brooks/Cole Publishing, 1980 G. Lindfield, J. Penny, "Numerical Methods using Matlab", Ellis Horwood 1995 MATLAB User's Guide: The Mathworks, 2003 Skansholm, C++ From the Beginning, Adison-Wesley, 1997 Microsoft VisualStudio, dokumentacija eljan Lozina, 'Uvod u programiranje', Sveuilite u Splitu, u tisku Gojko Magazinovi , 'Vjebe: Primjena elektronikih raunala', FESB Split, 2001 Waite, Prata, Martin, Waite Group C primer plus, Howard W. Sams Company, 1987 http://www.mathworks.com/ http://www.cprogramming.com/ niz drugih online izvora za C, programiranje, inenjersku analizu Predavanja, vjebe na raunalu. Pismeni ispit ili tri kolokvija koji zamjenjuju pismeni ispit. Usmeni ispit. Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Nastava se po potrebi moe u potpunosti odrati i na engleskom jeziku.
73
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Rashladna tehnika fesl24 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Projekt: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 60 sati 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 2,0 ECTS bod
Dr.sc. Orest Fabris, red. prof., Dr.sc. Sandro Nieti, v. asist. Studenti se osposobljavaju za samostalno rjeavanje praktinih zadataka i projekata iz ove oblasti: prorauni potreba za hlaenjem, postavljanje i proraun rashladnih ciklusa, odabir komponenata (opreme), izvoenje instalacija, te eksploataciju i odravanje. Poznavanje Termodinamike 1 i 2, Mehanike fluida, Toplinskih strojeva, Hidraulikih strojeva i Automatizacije. Uvod primjena hlaenja. Naini postizanja niskih temperatura. Idealni rashladni ciklusi. Termodinamiki pokazatelji. Poboljani rashladni ciklusi. Rashladni fluid i. Kompresori; izvedbe, performanse, regulacija. Isparivai. Kondenzatori. Priguni ventili. Cjevovodi i oprema. Regulacija rada. Aparati rashladne tehnike; hladnjaci, klima ureaji, ledomati, toplinske pumpe, velika postrojenja. Primjena: hladnjae, klizalita, klimatizacija. Osnove kriogene tehnike. 1. O. Fabris: Rashladna tehnika, FESB, Interna skripta, Split, 2004 2. Recknagel, Sprenger, Schramek, eperkovi: Grijanje i klimatizacija 2002, Energetika marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemakog) 3. ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment, Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004 1. asopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb 2. asopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA Nastava se sastoji od predavanja sa izvoenjima i prikazima svih fenomena, sustava i instalacija koje se tumae. Nastavu prate vjebe gdje se daju primjeri prorauna i tipinih rjeenja u praksi. Trei dio nastave se izvodi prikazom eksponata i eksperimentalnih ureaja u laboratoriju, te obilaskom veih i novijih instalaciji u praksi. Studenti samostalno rade projekt i seminarski rad. Ispit se sastoji iz dva dijela: pregled i ocjena studentskog projekta i seminarskog rada, te pitanja iz teoretskog dijela nastave. Ispit je usmeni. Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski
Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
74
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Spajanje i razdvajanje materijala fetl14 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati 1 ECTS bod Vjebe: 30 sati 1 ECTS bod Obrada pojedine teme - projekt: 30 sati 1 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2 ECTS boda Dr.sc. Nika Krni, izv. prof. Znanja o zahtjevima i posebnostima procesa spajanja i razdvajanja materijala polimera, keramika i kompozitnih materijala, te u uvjetima poput podvodnih. Nema. Dovoljna znanja iz predmeta poloenih u preddiplomskom studiju Spajanja i razdvajanja: - polimernih materijala, - keramikih materijala, - kompozitnih materijala, - raznorodnih metala, Lijepljenje Podvodno zavarivanje i rezanje. Pisane podloge za predavanja, N. Krni, Inenjerski prirunik, Tehnika enciklopedija, Skripte i udbenici : B. Anzulovi: Zavarivanje, FESB Split 1990., Z. Lukaevi: Zavarivanje, SF Slavonski Brod 1997., S. Kralj i . Andri, M. Goji, AWS:Welding Handbook, razliita izdanja, ASM Handbook: Welding, Brazing, and Soldering, DVS: Razliiti prirunici, Tehnike informacije razliitih proizvoaa Strune publikacije asopisi poput Schweissen und Schneiden, Welding Journal, Izvori informacija na mrei Predavanja s demonstracijom pojedinih tema, Auditorne i laboratorijske vjebe (rad u informatikoj uionici, posjete), Konzultacije 1) Kroz obradu zadanih tema i 2) usmeni ispit. Hrvatski. Poznavanje engleskog ili nekog drugog stranog jezika Nastavni materijali: trenutano dijelom na hrvatskom jeziku (bit e pripremljeni u potpunosti u zavisnosti o interesu) i dijelom na stranim jezicima (preteito engleskom i njemakom) Miljenja studenata (izravni kontakti i ankete) i kolega. Dugorono prikupljanje informacija nakon zapoljavanja inenjera.
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
75
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Statistika feml02 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet temeljne razine Semestar/trimestar 5 ECTS 45 kontakt sati (od 60 min) + 105 sati samostalnoga rada Dr.sc. Ante Rozga, doc. Upoznavanje vanosti statistikih metoda u strunome i znanstvenome radu. Samostalna obrada i interpretacija podataka dobivenih statistikim istraivanjima. Statistiki nain razmiljanja uz pomo teorije vjerojatnosti. Osposobljenost za samostalno zakljuivanje kod statistikih procjena i testiranja hipoteza. -
Statistiki skup i obiljeja jedinica statistikoga skupa. Prikupljanje podataka. Formiranje statistikih nizova. Grafiko prikazivanje. Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. Mjere asimetrije i mjera zaobljenosti. Vjerojatnost. Adicijski i multiplikacijski teorem. Bernoullijev zakon velikih brojeva. Uvjetna vjerojatnost. Diskontinuirana sluajna varijabla. Teorijske distribucije diskontinuirane sluajne varijable. Dvodimenzionalna i marginalna distribucija vjerojatnosti diskontinuirane sluajne varijable. Kontinuirana sluajna varijabla i njezine teorijske distribucije. Metode odabira uzorka. Sampling distribucija. Procjena aritmetike sredine, totala, proporcije i varijance osnovnoga skupa. Testiranje hipoteze o nepoznatoj aritmetikoj sredini i nepoznatoj proporciji osnovnoga skupa. Grjeke pri testiranju hipoteza. Testiranje hipoteze o razlici aritmetikih sredina dvaju osnovnih skupova. Testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju osnovnih skupova. Testiranje hipoteze da distribucija ima odreeni oblik. Testiranje hipoteze o nezavisnosti obiljeja. 1. Serdar, V., oi, I.: Uvod u statistiku. kolska knjiga. Zagreb, 2004. Preporuena literatura 2. Rozga, A.: Statistika za ekonomiste. Ekonomski fakultet. Split, 2004. Dopunska literatura 1. Pavli, I.: Statistika teorija i primjena. Tehnika knjiga. Zagreb, 1971. 2. Petz, B.: Osnovne statistike metode za nematematiare. Slap. Jastrebarsko, 1997. Predavanja, vjebe, demonstratura, konzultacij e. Oblici provoenja nastave 1. Kolokviji tijekom izvoenja nastave (2 u semestru). Nain provjere 2. Ispit: pisani i usmeni. Pozitivno ocijenjen pisani ispit uvjet je za pristupanje usmenome znanja i polaganja dijelu ispita. ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta Nastava se izvodi na hrvatskome jeziku.
1. Miljenje studenata o kvaliteti putem anketa. 2. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane proelnika katedre. 3. Eksterna evaluacija od strane agencije na razini RH koju formira MZO
76
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Strujanje fluida fesl01 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet srednje razine 1. 5 ECTS 1,0 1,0 3,0 Semestar/trimestar (30 sati predavanja) (30 sati auditornih i laboratorijskih vjebi) (90 sati samostalnog uenja) 1.
Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Upoznavanje s bitnim postavkama ovisnosti naprezanja u fluidu o strujanju i glavnim jednadbama strujanja realnog fluida. Razumijevanje bitnih znaajki teorije podmazivanja. Produbljivanje znanja o graninom sloju i primjena teorije graninog sloja na ravnu plou. Upoznavanje s analizom strujanja u mlazu-tragu. Upoznavanje s modeliranjem turbulencije. Razumijevanje prednosti i ogranienja analize strujanja uz pretpostavku potencijalnog karaktera strujanja. Razumijevanje ovisnosti koeficijenta uzgona/otpora o geometrijskim znaajkama profila lopatice i znaajkama napadne struje. Sposobnost primjene Navier Stokes-ove jedn. za analizu razvijenih laminarnih tokova. Sposobnost prorauna raspodjele tlaka, tangencijalnog naprezanja i nosivosti uljnog filma. Sposobnost prorauna difuzije mlaza. Sposobnost primjene principa superpozicije potencijalnih strujanja. Sposobnost koritenja eksperimentalnih podataka o koeficijentu uzgona/ otpora/ momenta uz ispravak ovisno o obliku obstrujavanog tijela i znaajkama strujanja. Mehanika fluida 1 Brzina deformacije, Stokes-ove konstitutivne jedn., Navier-Stokesove jedn., teorija hidrodinamikog podmazivanja, Couette-ov tok, strujanje kroz porozan sloj, puzajui tokovi. Jedn. graninog sloja, laminarni i turbulentni granini slojevi, uvod u modeliranje turbulencije, mlaz, trag, konvektivni tokovi. Ravninsko/osnosimetrino potencijalno strujanje, funkcija toka, Magnus-ov efekt, stavak Kutta-ukovskog za profilan niz, prividno poveanje mase. Teorija uzgona. Lopatica/krilo konanog raspona, obstrujavanje rubova, vrtloni list, induciran otpor, ispravak polare. Eksperimentalni podatci o aero/hidro dinamikim znaajkama profila. Industrijska aerodinamika. 1. Pili-Rabadan, Lj.: Mehanika fluida, FESB, Split, 1993, ISBN 0-07-069710-8. 1. White, F. M.: Viscous Fluid Flow, McGraw Hill, New York, 1974, ISBN 0-471-821063, 1985 Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua). Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
77
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Strujanje stlaivog fluida fesl36 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine Semestar/trimestar 5 ECTS 1,0 (30 sati predavanja) 1,0 (30 sati auditornih i laboratorijskih vjebi) 0,5 (15 sati za rasprave, izvjetaje) 2,5 (75 sati samostalnog uenja) Dr.sc. Zdravko Virag, red. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Upoznavanje studenta s temeljnim znanjima iz dinamike stlaivog fluida i njihove primjene na nutarnje i vanjske tokove. Stjecanje znanja o kvazi 1D kanalskom toku s proirenjem na viedimenzijske tokove u mlaznicama, difuzorima i usisima. Stjecanje uvida u irenje zvunih valova konane jakosti. Upoznavanje s normalnim i kosim udarnim valovima, te ekspanzijskim valovima. Usvajanje znanja za proraun nadzvunog strujanja metodom karakteristika. Sposobnost prorauna utjecaja promjene presjeka, privoenja topline, trenja na tok stlaivog fluida. Sposobnost kvantitativnog odreivanja ponaanja brzine strujanja i gustoe stlaivog toka. Sposobnost primjene teorije slinosti na stlaiv tok. Sposobnost analize stlaivih tokova primjenom metode karakteristike. Mehanika fluida 1, Strujanje fluida Temeljne jedn. strujanja stlaivog fluida. Znaajke strujanja stlaivog fluida irenje poremeaja kroz stlaiv fluid, poremeajni val konane jakosti. Kvazi 1D strujanje kroz kanale promjenjivog presjeka. Udarni valovi: normalni-kosi. Ekspanzijski valovi, Prandtl Mayer-ov tok. Fanno strujanje. Izotermno strujanje. Rayleighovo strujanje. Metoda karakteristika za 2D nadzvuno strujanje. Granini sloj u stlaivom toku fluida. 1. Hanjali, K. : Dinamika stiljivog fluida, Svjetlost, Sarajevo, 1978. 2. Thompson, P.A.: Compressible Fluid Dynamics, McGraw Hill, New York, 1972.
Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi postignua) Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
78
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Tehnika dijagnostika fetl19 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati: Vjebe: 30 sati: Seminarski rad 45 sati: Priprema za ispit: 45 sati: Dr.sc. Jani Barle, izv. prof. Studenti bi trebali razviti: Razumijevanje zajednikih naela rada dijagnostikih sustava. Razumijevanje postupka i podruja primjene dijagnostike pomou temperature, vibracija, zvuka kao indikatora te stanja maziva i ulja. Sposobnost utvrivanja stupnja oteenja i njegova uzroka pomou simptoma izmjerenih za vrijeme eksploatacije. Odravanje. Potreba za tehnikom dijagnostikom i odravanjem. Postavke nadzora i dijagnostike, uloga i mogua dobit. Radni vijek stroja. Simptomi u vremenskom i frekvencijskom podruju, njihovi parametri i granice. Dijagnostika pomou temperature, vibracija, buke, akustine emisije, ulja i maziva i korozije. Glavni postupci nadzora i dijagnoze u strojarstvu (leajevi, zupanici, kompresori, turbine, vratila i hidrauliki sustavi). Analiza elektrikog energetskog signala. Radne karakteristike senzora i pregled fizikalnih naela njihova rada. Prepoznavanje simptoma u elektroenergetskome vodu za vrijeme rada stroja. Karakteristike senzora. Pregled fizikalnih naela senzora, njihov izbor i postavljanje. Tipini primjeri nadzora i dijagnostike iz prakse. 1. Davies, A.: "Handbook of Condition Monitoring: Techniques and Methodology", Kluwer Academic Publishers, ISBN: 0412613204, 1998. 2. Eisenmann, R.C.Sr.; Eisenmann, R.C.Jr.: "Machinery Malfunction Diagnosis and Correction: Vibration Analysis and Troubleshooting for Process Industries" Prentice Hall; ISBN: 0132409461, 1997. 3. Lecture notes and excerpted chapters from supporting text books 1. Fraden, J.: "Handbook of Modern Sensors", Springer Verlag; ISBN: 1563965380, 1997. 2. Webster, J.G.: "The Measurement, Instrumentation and Sensors Handbook" CRC Press; CD-Rom edition, ISBN: 084932145X, 1999. 3. "NASA Reliability Centered Maintenance Guide for Facilities and Collateral Equipment" NASA Facilities Engineering Division, 2000. 4. Smith, S.W.: "The Scientist and Engineer's Guide to Digital Signal Processing", California Technical Publishing, San Diego, ISBN: 0966017668, 1999. Predavanja / Laboratorijske vjebe / Praktian rad (izrada projekta) / Konzultacije / Samostalno istraivanje studenata. Priprema prezentacije seminarskog rada umjesto pismenog ispita. Ispit: usmeni (prezentacija seminarskog rada i odgovori na pitanja) Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem ankete, interna evaluacija. 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 1,5 ECTS bod 1,5 ECTS bod
Dopunska literatura
79
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Tehniki engleski jezik feol01 Predavanja Izborni Predmet temeljne razine Semestar/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Mirjana Matea Kova, predava Zavretkom studija student usvaja jezine i gramatike strukture struke te vlada vjetinama itanja, pisanja kao i komunikacijskim vjetinama na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz odreenog usmjerenja. Preduvjeti propisani Pravilnikom Fakulteta Mehanika svojstva metala. Korozija. Koritenje energije. Pumpe. Parni motori. Benzinski motor. Visoka pe. Trenje i podmazivanje. Uporaba raunala u strojarstvu Komunikacijski sadraji iz opeg jezika. Uvod u leksike i gramatike strukture jezika struke iz studentova usmjerenja obradom tekstova i vjebi uz te tekstove. 1. Literatura: Pilkovi, M, (1987) Engleski za studente strojarstva, FESB, Split. 2. Newby, D. (1992). Grammar for Communication. sterreichischer Bundesverlag, Wien. 1. Cunningham, S.&Moor,P. (2000) Cutting Edge, Longman 2. Levine, Deena R., Akelman, M. (1984) Beyond Language. Prentice Hall International, Englewood Cliffs. Frontalna predavanja uz sudjelovanje studenata u cilju poticanja na samostalni rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (testovi postignua, seminarski radovi, samostalna izlaganja studenata. Ispit: usmeni Nastava se provodi na engleskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
80
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Tehnika logistika fetl15 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati 1 ECTS bod Vjebe: 30 sati 1 ECTS bod Priprema za ispit: 90 sati 3 ECTS boda Dr.sc. Ivica Vea, red. prof. Dr.sc. Boenko Bili, red. prof. Znanja o vanosti logistike kao sredstvu za smanjivanje trokova i postizanju konkurentske prednosti. Sposobnost identifikacije i rjeavanja problema iz podruja logistike (modeliranje transportnog i skladinog sustava, procjena trenutne logistike kompetencije, i dr.). Znanja o suvremenim metodama upravljanja i modeliranja logistikih sustava. Poeljna su predznanja iz matematike, statistike i informatike. Od znaenja bi bilo i poznavanje metoda optimiranja i programiranja. Poeljno je i poznavanje engleskog i/ili njemakog jezika. Logistiki sustavi u industriji. Tokovi materijala i informacija. Planiranje transportnog sustava tvrtke za potrebe nabave, proizvodnje i isporuke. Sustavi upravljanja zalihama. Trokovi logistike. Primjena heuristikih metoda te metoda iz podruja operacijskih istraivanja (linearnog/nelinearnog programiranja i raunalne simulacije) na problemima optimiranja transportnih i skladinih sustava (odreivanje transportnih ruta i transportnih sredstava, odreivanje koliina i pozicija roba u skladitu, itd.). Suvremene metode upravljanja i modeliranja logistikih sustava (Collaborative planning, forecasting and replenishment CPFR, Advanced planning and scheduling APS, Collaborative manufacturing, Lean Production, Cross Docking, itd.) Projektiranje proizvoda za potrebe logistike (Design for Logistics DFL). Logistiki informacijski sustavi. 1. Olui, .: Transport u industriji, FSB, Sveuilite u Zagrebu, 1991. 2. Olui, .: Skladitenje u industriji, FSB, Sveuilite u Zagrebu, 1996. 3. Feriak, V. i dr.: Poslovna Logistika, Informator Zagreb, 1983. 4. Shapiro, J. F.: Modeling the Supply Chain, Duxbury, Thomson Learning, 2001. 1. Harrison, A., van Hoek, R.: Logistics Management and Strategy, Financial Times, Prentice Hall, 2002. 2. McClellan, M.: Collaborative Manufacturing: Using Real-Time Information to Support the Supply Chain, CRC Press, 2002. Predavanja i vjebe. Interaktivan rad na vjebama u manjim grupama. Konzultacije. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 testa provjere znanja. Studenti koji ne zadovolje na oba testa polau ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Ocjena predmeta dobije se na temelju pismenog i usmenog dijela ispita. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku.
Dopunska literatura
Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
81
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Tehnoloka priprema proizvodnje fetl02 Predavanja / Vjebe / Praktini rad Obvezatni Predmet napredne razine 1. Semestar/trimestar 2. 6 ECTS Predavanja: 45 sati 1,5 ECTS bod Vjebe: 30 sati 1,0 ECTS bod Program: 45 sati 1,5 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2,0 ECTS boda Dr.sc. Ivica Vea, red. prof. Osnovni su zadaci suvremeno projektiranog tehnolokog procesa: osiguranje kvalitete proizvoda u skladu sa zahtjevima trita, manji utroak materijala i energije, te primjena modernih metoda u proizvodnji. Sve ovo je potrebno postii uz minimalno mogue vrijeme izradbe, traeni rok isporuke i najnie mogue trokove proizvodnje. U svrhu ispunjenja dijela navedenih zadataka, cilj predmeta je nauiti studente osnovama projektiranja tehnolokih procesa i proraunu vremena izradbe i trokovima izradbe. Potrebna su znanja iz podruja znanosti o materijalima i tehnologijama obrade. Poeljna su znanja iz tehnike mjerenja, kontrole kvalitete, obradnih strojeva, ali i ekonomike proizvodnje. Poeljno je i poznavanje engleskog i/ili njemakog jezika. Paralelni razvoj proizvoda i poizvodnje. Tehnoloki i proizvodni proces. Tipovi tehnolokih procesa. Tehnoloka dokumentacija. Baze. Projektiranje tehnolokog procesa na konvencionalan nain i s pomou NC programiranja (odreivanje polaznog materijala, broj operacija, sredstva za proizvodnju, alati, reimi obrade, vrijeme obrade). Projektiranje tehnolokog procesa u grupnoj tehnologiji. Osnove projektiranja tehnolokog procesa s pomou raunala (CAPP).Osnove studija rada i vremena. Norma. Mjerenje vremena. Tehnike studija rada (MTM, Work Factor, MTZ). Poboljavanje tehnolokog procesa. 1. Vea, I.: Priprema rada (interna skripta), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1996. 2. Jurkovi, M., Tufeki, D.: Tehnoloki procesi: projektiranje i modeliranje, Mainski fakultet, Tuzla, 2000. 3. Halevi, G., Weill, R. D.: Principles of Process Planning, Chapman & Hall, London, 1995. 1. Vea, I., Bili, B., Baji, D.: Projektiranje proizvodnih sustava, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2001. 2. Ganik, V., Vodenik, F.: Projektiranje tehnolokih procesa, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. 3. Buchmeister, B., Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za strojnitvo, Maribor, 2000. 4. Bili, B.: Predloci za vjebe: Tehnoloka priprema rada, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2000. Predavanja i vjebe. Interaktivan rad na vjebama u manjim grupama. Izrada projekta. Konzultacije. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 testa provjere znanja. Studenti koji ne zadovolje na oba testa polau ispit koji se sastoji iz pismenog i us menog dijela. Ocjena predmeta dobije se na temelju ocjene projekta (50%) i ocjene ispita (50%). Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku.
Dopunska literatura
Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
82
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Teorija mehanizama fesl13 Predavanja / Vjebe / Seminar / Praktini rad Izborni Predmet srednje razine [uvodni] Semestar 5 ECTS (30 sati predavanja + 15 auditornih i 15 sati laboratorijskih vjebi ekvivalentno je 2 ECTS a, 30 sati projekt 1 ECTS, te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS-a) Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Razumijevanje vibracija sustava. Sposobnost rjeavanja jednostavnih problema u mehanizmima. Nema. Uvod: definicije, podjela, povijesni razvoj. Kinematiki par. Osnovni tipovi mehanizama: etverotapni, stapni, grebenski, kulisni, mehanizam. Otvoreni i zatvoreni lanci. Nain opisivanja mehanizma: Lagnangeove i poopene koordinate. Kinematika analiza: Analiza poloaja, brzine i ubrzanja. Koeficijenti brzina i ubrzanja. Analitiki, numeriki i grafiki postupci. Homogene transformacije i otvoreni lanci. Dinamika analiza. Kinetika energija i snaga. Diferencijalne jednadbe gibanja mehanizma. Matrine metode. Strukturna i dimenzionalna analiza i sinteza. Kinematika sinteza mehanizma. Mjerenje mehanikih veliina kod mehanizama. 1. Lozina, ., Vuina, D.: Uvod u teoriju mehanizama, Interna skripta, FESB, Split, 1992. 1. K.J.Waldron, G.L. Kinzel: Kinematics, Dynamics and Design of Machinery, John Wiley & Sons Inc., 2004. 2. Haug, E.J.: Computer-Aided Kinematics and Dynamics of Mechanical systems, Allyn and Bacon, 1989. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaih radova, Seminarski radovi Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
83
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Vibracije fesl12 Predavanja / Vjebe / Seminar / Praktini rad Izborni / Predmet srednje razine [uvodni] Semestar 5 ECTS (30 sati predavanja + 30 sati auditornih vjebi --> 2 ECTS-a, za laborator. vjebe i projekt ukupno 30 sati rada - 1 ECTS, te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS-a) Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Razumijevanje vibracija. Sposobnost rjeavanja jednostavnih problema. Inenjersko modeliranja ili Metoda konanih elemenata Diferencijalne jednadbe gibanja. Hamiltonov princip i Lagrangeove jednadbe. Diskretni sustavi s jednim, dva i vie stupnjeva slobode. Kontinuirani sustavi. Linearni i nelinearni problemi. Deterministiki i stohastiki pristup. Harmonijska pobuda i metoda superpozicije. Prolazne pojave. Primjena numerikih metoda u dinamikoj analizi: metoda konanih elemenata, parcijalna diskretizacija. Integracija u vremenskom podruju: implicitne i eksplicitne metode. Primjena na konstrukcije, strojeve i mehanizme. Tehnika modalne sinteze. Primjena FFT. Mjerenje vibracija i buke i sanacija problema. Utjecaj vibracija na ovjeka te strojeve i konstrukcije. Izolacija vibracija i buke. Modeliranje razliitih tipova konstrukcija. 1. B.H. Tongue: Principles of vibration, Oxford University press, 1996. 2. C.M. Harris: C. E. Crede: Schock and Vibration handbook, McGraw-Hill, 1976. 1. F.S. Tse, I.E. Morse, R.T. Hinkle: Mechanical Vibration Theory and application, Prentice Hall, 1978. 2. Ray, W., Clough & Joseph Penzien: Dynamics of Structures, McGraw Hill, 1975. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaih radova, Seminarski radovi Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada. Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
84
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura
Termodinamika analiza procesa fesl21 Predavanja / Vjebe Izborni Napredni Semestar/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Neven Nini, red. prof. Osposobljenost za analizu kvalitete procesa pretvorbe energije i iznalaenje poboljanja Termodinamika 1 i 2 Eksergetska i entropijska analiza procesa. Valjanost procesa. Mehanika energija i eksergija u protonim procesima. Odnos eksergetske, entropijske i analize dekompozicijom. Primjeri primjene i iznalaenja poboljanja u pretvorbi energije. 1. Bonjakovi F. Nauka o toplini I, II, III Tehnika knjiga, Zagreb 1983 2. Baehr H.D. : Thermodynamik, Springer verlag, Berlin 1981. 3. Alefeld G.:. Probleme mit der Exergie, BWK 40.no.3 1988. 4. Nini N.: Uvod u termodinamiku i njene tehnike primjene, Sveuilite u S plitu, FESB Split, (u pripremi) 1. Thermodynamic optimisation of complex energy systems, Proceedings Nato Advanced study institute, Neptun, Romania ,1988. Predavanja. Auditorne vjebe. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Seminarski radovi. Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
85
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Termoenergetska postrojenja fesl27 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet srednje razine Semestar/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Studenti e nauiti o glavnim i pomonim komponentama razliitih tipova termocentrala. Osposobit e se za proraun i povezivanje glavnijih radnih parametara i efikasnosti svih komponenti. Pozornost je pritom posveena problemima optereenja i zatite okolia. Termodinamika 1 i 2 i Toplinski ureaji Pregled razliitih tipova termocentrala. Glavne komponente postrojenja. Pomone komponente i sustavi. Dijagrami tokova tvari, energije i gubitaka. Termocentrale sa parnim turbinama. Opskrba vodom i rashladni sustavi. Transport i rukovanje gorivom. Izbor lokacije. Ekonomski vidik termocentrale. 1. Poar H.: Osnove energetike 1,2,3. kolska knjiga Zagreb 1992. 2. Kreuh L.: Generatori pare, kolska knjiga Zagreb 1978. 1. Fereti D. i dr.: Elektrane i okoli, Zagreb Predavanja. Auditorne vjebe. Konzultacije Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave Ispit: pismeni/usmeni/ Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
86
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Termotehnika mjerenja fesl28 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet osnovne razine Semestar/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Poznavanje pojmova i teorije mjerenja i obrade rezultata. Poznavanje mjernih tehnika, osjetnika i mjernih lanaca.Samostalan pristup rjeavanju praktinih problema mjerenja temperatura, tlaka i protoka. Fizika, Termodinamika 1 i 2, Prijenos topline i tvari, Osnove elektrotehnike Toplinska mjerenja. Teorija mjerenja, temeljni pojmovi mjerne tehnike. Mjerenje temperature. Termografska mjerenja. Mjerenja tlaka. Mjerenja koliine tvari i protoka. Mjerenje vlanosti zraka. Elektrina mjerenja neelektrinih veliina. Etaloni. Razni utjecaji pri mjerenju. Obrada rezultata mjerenja. 1. Brezinak, M. Mjerenje i raunanje u tehnici i znanosti 2. Krutov, V. I. :Laboratorijski praktikum za termodinamiku i prijenos topline Predavanja. Laboratorijske i auditorne vkebe.Praktian rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave . Pismeni i usmeni ispit
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
87
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Toplinska obrada i povrinska zatita fetl10 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 60 sati Program 30 sati Dr.sc. Draen ivkovi, red. prof. Studenti se upoznaju s osnovnim procesima naruavanja integriteta povrinskih slojeva metala. Isto tako u predmetu se daju osnovni principi povrinskih toplinskih obrada, kemijsko difuzijskim obradama povrina i zatitnim prevlakama. Prezentirat e se osnovne metode mehanike zatite povrina. Poznavanje osnova grae i svojstava materijala koje se stiu kroz srednjokolske predemete fizike, te predmete Materijali 1, Materijali 2, Tribologija. Za praenje novosti iz ovog podruja nuno je poznavanje engleskog jezika. Spoznaja o utjecaju korozijskih medija na integritet povrina konstrukcijskih metala, vrste mehanika oteenja povrina, postupci poboljanja mehanikih svojstava povrinskih slojeva (povrinsko kaljenje, cementiranje, nitriranje, kugliarenje, ekianje, metalizacija), postupci rane detekcije povrinskih greaka, zatitni premazi i presvlake. 1. R. Deeli: METALI II, Sveuilite u Splitu, EFSB, 1998. 2. T. Filetin, F.Kovaiek, J.Indof: Svojstva i primjena materijala, Sveuilite u Zagrebu, FSB, 2002. 3. B.D. Craig, D.S. Anderson, 2nd Edition Handbook of Corrosion Data ASM International ,USA,1995 1. Neal, M.J.: Tribology Handbook, Buterworks, London 1973. Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme (30 sati). Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objanjenja koristit e se folije i raunalne prezentacije. Vjebe su laboratorijske (30 sati), te su obavezne za sve studente. Studenti su duni podnijeti pisano izvjee sa svake vjebe. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 2 testa provjere znanja. Studenti koji zadovolje testove oslobaaju se pismenog dijela ispita. Oni koji ne zadovolje testove piu pismeni ispit, nakon kojega se polae usmeni ispit. Ocjena e se dodjeljivati na temelju redovitog pohaanja predavanja i vjebi, kvalitete izvjea sa laboratorijskih vjebi, rezultata testa i li poloenog pismenog dijela ispita. Konana ocjena dobije se nakon usmenog dijela ispita. Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku i engleskom jeziku. 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 2,0 ECTS boda 1,0 ECTS bod
88
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina studija ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stiu Preduvjeti Sadraj
Toplinski ureaji fesl25 Predavanja / Vjebe Izborni Osnovni Semester/trimestar 5 ECTS
Dr.sc. Neven Nini, red. prof. Razumijevanje osnova toplinskih ureaja izmjenjivaa topline, parnih kotlova , parnih i plinskih turbina. Bit e osposobljen za proraun glavnih parametara, tokova tvari i energije, te proraun raznih stupnjeva djelovanja. Termodinamika 1 i 2, Prijenos topline i tvari , Mehanika fluida 1 Rekuperativni izmjenjivai topline. Rashladni tornjevi. Parni kotlovi. Bilance energije u parnim kotlovima , proraun. Regulacija parnih kotlova. Pretvorba energije u parnim turbinama. Akcioni i reakcioni stupnjevi , unutarnji stupanj djelovanja i izbor optimalnih parametara. Konstrukcije i primjena parnih turbina. Plinske turbine kao pogonski strojevi i propulzori. Optimalni parametri., klasifikacija i primjene. Moderna kogeneracijska postrojenja. 1. Shvets I.S. i ostali: Heat Engeering, Mir Publishers, Moscow 1975. 2. O'Neill: Industrial compressors, Butherworth, London 1993. 3. Grljui M.: Motori sa unutranjim izgaranjem, sveuilite u Splitu, Split 2000. 4. neller S.: Pogon broda I, Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zagreb 1996. 5. neller S.,Parat .: Pogon broda II, Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zagreb, 1999. 1. Mills A.E.: Heat transfer, Prentice Hall, 1999. 2. Saarlas M.: Steam and gas turbines for marine propulsion, Naval institute press Annapolis, Maryland, 1987. Predavanja, auditorne vjebe, konzultacije Pismeni i usmeni ispit
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Naini provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Hrvatski. Preko sustava testiranja znanja tijekom nastave i vjebi
89
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Transport u industriji fesl06 Predavanja / Vjebe Obvezatni Predmet napredne razine [ daljnje uvrivanje steenog strukovnog znanja] 2. 3. Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za projekt potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno uenje 60 sati - 2 ECTS-a) Dr.sc. Toni Piri, izv. prof. Sposobnost samostalnog projektiranja sustava neprestanog i povremenog transporta
Kompetencije i vjetine koje se stjeu poloenim ispitom iz predmeta Inenjersk grafika, Mehanika, Mehanika materijala, Elementi strojeva Podjela transportnih sustava. Transportirani materijal i transportno stredstvo. Pojam i Sadraj podjela dizalica. Optereenje konstrukcije. Sklopovi za prihvat tereta. Ueta i uetnici. Lanci i lananici. Bubnjevi i koloturnici. Konice. Pogons ki sklopovi dizalica.Mehanizmi za kretanje i promjenu dohvata. Dizala. iare. Mali transportni ureaji. Transportne trake. Ploasti transporteri. Vjedreni elevatori. Kruni ovjesni transporteri. Strugala. Puni transporteri. Inercijski transporteri. Transport pomou sile tee. Pneumatski transport. Zrani lijeb. 1. P. Grisogono: "Transport u industriji", FESB Split, 1996. Preporuena 2. V. Kohari: "Rukovanje materijalom", Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1981. literatura 3. J. Serdar: "Prenosila i dizala", Tehnika knjiga, Zagreb, 1983. 4. H. I. Shapiro, J. P. Shapiro, L. K. Shapiro: "Cranes and Dericks", McGraw Hill Professional, 1999. 5. A. Spivakovsky, V. Dyachkov: "Conveying Machines 1 - 2", MIR Publishers, Moscow, 1984. 5. D. ap: "Prenosila i dizala, podloge za konstrukciju i proraun", Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1988. 6. Tehnika enciklopedija, 6. tom, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1988. Dopunska literatura 1. S. Dedijer: "Osnovi transportnih ureaja", Graevinska k njiga, Beograd, 1978. 2. M. A. Alspaugh, R. O. Bailey: "Bulk Material Handling by Conveyor Belt", Society for Mining Metalurgy & Exploration, 1996. 3. J. Fruchtbaum: "Bulk Materials Handling Handbook", Van Nostrand Reinhol, 1988. 4. D. E. Mulcahy: "Materials Handling Handbook", McGraw Hill Professional, 1998. Oblici provoenja Predavanja. Laboratorijske vjebe. Izrada programa. Konzultacije. nastave Nain provjere Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (Ocjena programa izraenih tijekom vjebi) znanja i polaganja Ispit: pismeni/usmeni ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa katedre, itd.
90
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Upravljanje i voenje u elektroenergetskom sustavu fenl01 Predavanja / Vjebe / Praktini rad Izborni Predmet napredne razine Semestar/trimestar 5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno uenje 90 sati - 3 ECTS-a) Dr.sc. Elis Sutlovi, izv. prof. Studenti stjeu znanja o problematici regulacije frekvencije i napona u elektroenergetskom sustavu. Takoer, studenti stjeu znanja o klasinim i modernim sustavima upravljanja u elektrinim postrojenjima. Studenti se osposobljavaju za rjeavanje problema upr avljanja i voenja u elektroenergetskom sustavu. Zavren preddiplomski studij . Problematika regulacije elektroenergetskog sustava (EES-a). Regulacija frekvencije i djelatne snaga u EES-u: karakteristike turbinskih regulatora broja okretaja, primarna, sekundarna i tercijarna regulacija. Optimalna raspodjele proizvodnje. Problem optimalne raspodjela tokova snaga. Automatski nadzor proizvodnje elektrine energije (AGC). Regulacija napona i jalovih snaga u EES-u. Informacijska struktura EES-a. Dispeerski centri. Raunalska simulacija osnovnih funkcija voenja u EES-u. Upravljanje u elektrinim postrojenjima. Lokalno i daljinsko mjerenje. Automatizacija elektrinih postrojenja. Primjena programibilnih logikih automata u automatizac iji elektrinih postrojenja. Sistem nadzora i prikupljanja podataka (SCADA). Klasini i koordinirani sekundarni sustavi u transformatorskim stanicama. Centri upravljanja. Sustav daljinskog upravljanja u elektroenergetskom sustavu Hrvatske elektroprivrede. 1. E. Mariani and S.S. Murthy: Control of Modern Integrated Power Systems, SpringerVerlag, London, 1997. 2. Tenjak, S.: (f-P) i (U-Q) regulacije u EES-u, Zavodska skripta, FER-ZVNE, Zagreb, 1991. 1. A. Wood, B. Wollenberg: Power Generation, Operation and Control, John Wiley &Sons, 1984. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Praktian rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi ). Ispit: pismeni/usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
91
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Uvod u informacijske sustave fesl41 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet temeljne razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Kolokviji (2) Priprema za ispit: 60 sati Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Stjecanje aplikativnih znanja iz: poslovni informacijski sustavi, MIS, Internet, dinamike web stranice, osnovni pojmovi baza podataka, skriptni jezici za web, jednostavne web aplikacije Poznavanje engleskog jezika. nternet, servisi, www
Inenjerske baze podataka - osnovni pojmovi: projektiranje, normiranje - osnove SQL, primjeri - jednostavni primjeri D. Vuina, 'Uvod u informacijske sustave', interna (radna) skripta M. unjar, M. Uvodi, 'Uvod u informacijske sustave', interna (radna) skripta Steven Alter, 'Information Systems: Foundation of E-Business (4-th edition)' Petroutsos, Database programming with Vbasic 6, Sybex online skripte: w3schools - 'HTML' online skripte: w3schools - 'VBScript' online skripte: w3schools - 'ASP' online skripte: w3schools - 'SQL' www.ktf-split.hr/informatika Darko Grundler, 'Primjenjeno raunalstvo' Veleuilite Zagreb, web stranice. NCSA, 'A Beginner's Guide to HTML', ili ' HTML - An Interactive Tutorial for Beginners' MS VBScript Tuturial I Journal VBScript Tutorial MS ASP pages R. Leinecker, 'Using ASP.net', Que, 2002 N. Jerke, VB Developer's Guide to E.commerce with ASP and SQL server', Sybex, 2000 R. Reynolds-Haertle, 'OOP with MS VB.net and C#.net', MS.net, 2002 Predavanja, laboratorijske vjebe na raunalu. Pismeni ispit ili dva kolokvija koji zamjenjuju pismeni ispit. Usmeni ispit. Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Nastava se po potrebi moe u potpunosti odrati i na engleskom jeziku.
92
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti
D I P L O M S K I
S T U D I J :
praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta Interna evaluacija i ankete studenata.
93
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Uvod u mehaniku loma fesl18 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr.sc. Srdjan Podrug, izv. prof. Razumijevanje osnovnih principa mehanike loma Nema Uvod i povijesni razvoj Mehanike loma, Naprezanja i deformacije oko vrka pukotine, Linearno elastina mehanika loma, Faktor osloboene energije G, Faktor intenziteta naprezanja K, Odnos izmeu G i K, Metode odreivanja faktora intenziteta naprezanja, Metoda korelacija pomaka, Metoda modificiranog integrala zatvaranja pukotine, Metoda Jintegrala, Smjer irenja pukotine, Kriterij maksimalnog cirkularnog naprezanja, Kriterij minimuma gustoe energije deformiranja, Kriterij maksimuma faktora osloboene energije. 1. Anderson, T.L., Fracture Mechanics Second edition, CRC Press, 1995. 2. Sanford R.J., Principles of Fracture Mechanics, Prentice Hall, 2003. WEB stranice o mehanici loma Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Za neke ilustracije u svrhu dopunskih objanjenja koristit e se raunalne prezentacije. Na konstrukcijskim vjebama samostalna izrada jednog programskog zadatka. Prezentacija seminarskog rada. 1,0 ECTS bod 1,0 ECTS bod 3,0 ECTS boda
Hrvatski. Nastavni materijali na engleskom jeziku.
Interna evaluacija i ankete studenata. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane efa katedre
94
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Zavarivanje i rezanje u brodogradnji fetl13 Predavanja / Vjebe Izborni Predmet specijalistike razine Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Obrada pojedine teme - projekt: 30 sati Priprema za ispit: 60 sati Dr.sc. Nika Krni, izv. prof. Znanja o zahtjevima i posebnostima procesa zavarivanja i rezanja za brodograevnu primjenu, te o ponaanju najee koritenih materijala za pomorsku primjenu pri zavarivanju i rezanju. Snalaenje u odabiru procesa zavarivanja, odgovarajue opreme i osnovnih procesnih parametara i dodatnih potronih materijala. Nema. Dovoljna znanja iz predmeta poloenih u prve dvije godine studija 1 ECTS bod 1 ECTS bod 1 ECTS bod 2 ECTS boda
Elektroluni procesi zavarivanja za brodogradnju. Mehanizirano i automatizir ano zavarivanje. Robotizirano zavarivanje. Visokouinski procesi zavarivanja. Zavarivanje laserom. Hibridni procesi zavarivanja. Toplinska i mehanika rezanja, lijebljenja. Zavarljivost tipinih brodograevnih i pomorskih materijala. Oprema za zavarivanje i rezanje. Podvodno zavarivanje i rezanje. Norme, propisi i smjernice. Pisane podloge za predavanja, N. Krni, Preporuena Inenjerski prirunik, Tehnika enciklopedija, literatura Skripte i udbenici: B. Anzulovi: Zavarivanje, FESB Split 1990., Z. Lukaevi: Zavarivanje, SF Slavonski Brod 1997., S. Kralj i . Andri, M. Goji, AWS:Welding Handbook, razliita izdanja, ASM Handbook: Welding, Brazing, and Soldering, DVS: Razliiti prirunici, Niz zbornika radova sa savjetovanja HDTZ, Tehnike informacije razliitih proizvoaa Dopunska literatura Strune publikacije asopisi poput Schweissen und Schneiden, Welding Journal, Soudage et Techniques Connexes Izvori informacija na mrei Predavanja s demonstracijom pojedinih tema, Oblici provoenja Laboratorijske vjebe kroz rad u laboratoriju i strune posjete, nastave Konzultacije 1) Preko obrade zadanih tema i Nain provjere 2) Usmenog ispita. znanja i polaganja ispita Hrvatski / Poznavanje engleskog ili nekog drugog stranog jezika Jezik poduke i Nastavni materijali: trenutano dijelom na hrvatskom jeziku (bit e pripremljeni u mogunosti praenja na drugim potpunosti u zavisnosti o interesu) i dijelom na stranim jezicima (preteito engleskom) jezicima Miljenja studenata (izravni kontakti i ankete) i kolega. Nain praenja Dugorono prikupljanje informacija nakon zapoljavanja inenjera, kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
95
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Zavarljivost materijala fetl11 Tehniko-praktiki diplomski Semestar/trimestar 5 ECTS Predavanja: 30 sati Vjebe: 30 sati Priprema za ispit: 90 sati Dr.sc. Nedjeljko Miina, red. prof. Cilj kolegija je nauiti studente osnovna znanja iz podruja zavarljivosti. Studente se upoznaje sa strukturnim promjenama u zoni utjecaja topline, ispitivanju sklonosti pukotinama zavarenih spojeva, te zavarljivosti elika poviene vrstoe, dupleks elika, austenitnih elika, sivog lijeva, obojenih i raznorodnih metala. Osnovna znanja o materijalima i zavarivanju. Zavarljivost metala. Strukturne promjene u zoni utjecaja topline: zakaljivanje, pogrubljenje zrna, rekristalizacija, starenje, precipitacija. Mehanika svojstva zavarenog spoja. Atestacija postupaka zavarivanja i zavarivaa. Ispitivanje sklonosti pukotinama zavarenih spojeva. Ispitivanje krhkosti zavarenih spojeva. Krhki lom i lom uslijed zamora. Uzroci i mjere za sprijeavanje i smanjenje deformacij a i zaostalih naprezanja. Toplinska obrada zavarenih spojeva. Zavarivanje elika poviene vrstoe, dupleks elika, austenitnih elika, sivog lijeva, aluminija bakra, titana i njegovih legura. Zavarljivost raznorodnih metala. Primjena Schaefflerova dijagrama, WRC i De Longova dijagrama. N. Miina: Predavanja Z. Lukaevi: Zavarivanje, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 1997. I. Hrivnjak: Zavarljivost elika, Graevinska knjiga, Beograd, 1992. WEB stranice o zavarivanju Nastava se sastoji od predavanja na pojedine teme. Vjebe su laboratorijske i obvezne su za sve studente. Studenti su duni podnijeti pismeno izvijee sa svake vjebe. Tijekom izvoenja nastave odravaju se 3 testa provjere znanja. Studenti koji zadovolje testove oslobaaju se pismenog dijela ispita. Oni koji ne zadovolje testove, piu pismeni ispit, nakon kojega se polae usmeni ispit. Ocjena e se dodjeljivati na temelju redo vitog pohaanja predavanja i vjebi, kvalitete izvijea sa laboratorijskih vjebi, rezultata testa ili poloenog pismenog dijela ispita (70%). Konana ocjena dobije se nakon usmenog dijela ispita (30%). Hrvatski Interna evaluacija i ankete studenata. 1 ECTS bod 1 ECTS bod 3 ECTS boda
96
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije se stjeu koje
Diplomski rad fexx02 Seminar Napredna 2. 4. Semestar 30 ECTS 850 h samostalnog rada studenta i konzultacije s voditeljem diplomskog rada za izradu diplomskog rada te 50 sati pripreme za obranu. Voditelj diplomskog rada Osposobljenost za samostalno obraivanje zadane teme. Poloeni ispiti prva tri semestra diplomskog studija elektrotehnike Ovisno o odabiru teme, odabir, pretraivanje i prouavanje potrebne literature. Samostalna izrada projekta ili praktinog rada. Priprema i provoenje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvjea. Ovisno o odabiru teme Ovisno o odabiru teme Voenje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike nastave. Pregled diplomskog rada i njegova obrana pred strunim povjerenstvom
Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta
Hrvatski
Razgovori sa studentima, prije i po zavretku aktivnosti.
97
D I P L O M S K I
S T U D I J :
3.3.
Uvjeti i nain studiranja
Akademska godina poinje 1. listopada tekue, a zavrava 30. rujna sljedee kalendarske godine, a nastava se ustrojava po semestrima. Akademska godina ima 45 radnih tjedana, od ega 30 nastavnih tjedana, te 15 tjedana unutar kojih se osigurava vrijeme potrebno za konzultacije, priremu ispita i ispite. Student stjee ECTS bodove za sve kolegije koje upisuje - obvezne i izborne, a ukupan broj bodova u akademskoj godini je 60. Bodovi se stjeu tek nakon poloenog ispita, odnosno zahtjeva ispunjenih u skladu s nastavnim planom i programom. Jedan ECTS bod predstavlja ukupno radno opterenje od 30 sati (1 h = 60 min). Nastavni sat traje 45 minuta. Nastavna aktivnost odvija se kroz: predavanja, auditorne, laboratorijske i konstrukcijske vjebe, seminare, konzultacije, mentorski rad te sudjelovanje studenata u strunom i znanstvenom radu. Student je duan prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati, auditornim vjebama najmanje 70% nastavnih sati, laboratorijskim vjebama 100% nastavnih sati, konstrukcijskim vjebama 100% nastavnih sati. Znanje studenata moe se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave i na kolokvijima, a konana se ocjena utvruje na ispitu. Ispiti se polau: praktino, pismeno ili usmeno, pismeno i usmeno, odnosno usmeno i praktino. Ispitni rokovi su: ljetni, jesenski i zimski. Ispitni rok traje najmanje etiri tjedna i ima dva ispitna termina u trajanju (razmaku) od najmanje petnaest dana. Student stjee pravo upisa u viu godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrene studijskim programom. U okviru izvannastavne aktivnosti na Fakultetu e se organizirati i promicati tjelovjeba i studentski sport.
3.4. 3.5. 3.6.
Popis predmeta ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studija Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova
Prijenos odnosno priznavanje ECTS bodova moe se provesti izmeu razliitih sveuilinih ili strunih studija. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se Pravilnikom o studiju i reimu studiranja na Sveuilitu u Splitu.
3.7.
Nain zavretka studija
Diplomskii studij Strojarstva zavrava polaganjem svih ispita te izradom i obranom diplomskog rada u skladu sa studijskim programom.
3.8.
Uvjeti nastavka studija
Zavretkom diplomskog studija mogue je nastaviti poslijediplomski studij Strojarstva ili neki drugi srodni poslijediplomski studij.
98
D I P L O M S K I
S T U D I J :
4. Uvjeti izvoenja studija

4.1. Mjesta izvoenja studijskog programa
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu nalazi se adresi Ruera Bokovia bb
4.2.
Podaci o prostoru i opremi
FESB ima odgovarajui prostor (oko 27000 m2) neophodan za kvalitetno studiranje te bavljenje znanstvenim i strunim radom. U zgradi Fakulteta nalazi se 9 amfiteatara, 10 predavaonica, 97 laboratorija, 10 raunalnih uionica te suvremeno opremljena uionica za daljinsko uenje - TCR. U svim amfiteatrima i predavaonicama dostupni su raunalo i projektor te druga pomona tehnika sredstva za to kvalitetnije odravanje predavanja i vjebi. Studentima na raspolaganju stoji mnotvo osobnih raunala povezanih na lokalnu raunalnu mreu. Na Fakultetu djeluje Raunski centar iz kojeg se administrira lokalnom mreom od preko 400 raunala te vor CARNeta. Knjinica u svom sastavu ima itaonicu i uionicu za studente te raspolae s oko 13000 knjiga i preko 250 naslova asopisa. Nastavnici su smjeteni u preko 100 kabineta, a tu je jo dekanat i studentska referada. Na Fakultetu se nalazi i studentski restoran te caffe bar. U sastavu Fakulteta postoji i rekreacijski centar koji je sa svojim sadrajima na raspolaganju studentima.
4.3.
Nastavnici i suradnici
Nastavnici i suradnici: Dr. sc. Branko Klarin, doc. Dr. sc. Igor Duplani, red. prof. Dr. sc. Vladan Papi, red. prof. Dr. sc. Neven Nini, red. prof. Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. Dr. sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr. sc. eljko Domazet, red. prof. Dr. sc. Lovre Krstulovi-Opara, izv. prof. Dr.sc. Orest Fabris, red.prof., Dr.sc. Sandro Nieti Dr. sc. Draen ivkovi, red. prof. Dr. sc. Frano Barbir, red. prof. Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Dr.sc. Nedjeljko Miina, red. prof. Dr.sc. Orest Fabris, red. prof. Dr.sc. Sandro Nieti
99
Predmet Aerotehnika i vjetroturbine Alati i naprave Baze podataka Brodski pogonski strojevi Cjevovodni transport fluida Dizajn industrijskih proizvoda Energetska uinkovitost u zgradarstvu Goriva i maziva Gorivne elije Gospodarenje materijalima Grijanje i klimatizacija
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Hibridni energetski sustavi Hidrauliki i pneumatiki ureaji Hidroenergetska i vjetroenergetska postrojenja Hidroenergetska postrojenja Industrijska elektronika Industrijska robotika Konstruiranje pomou raunala 1 Konstruiranje pomou raunala 2 Matematika posebna poglavlja Materijali 3 Mehanika materijala 3 Mehatronika Metoda konanih elemenata Metodiko konstruiranje Metalne konstrukcije Metode optimiranja Mjerenje i eksperimentalna analiza vibracija Mjerenja u inenjerstvu fluida Modeliranje i optimiranje tehnolokih procesa Nekonvencionalni postupci obrade Numerika analiza Odravanje Obnovljivi izvori energije i odrivi razvoj Obradni strojevi Optimiranje kogeneracijskih postrojenja Osiguravanje kvalitete Osnove elektronike Planiranje i upravljanje proizvodnjom Pogonska vrstoa Pouzdanost strojeva i konstrukcija Prijenos topline i tvari Prijenosnici snage i gibanja Procjena tehnologijskih projekata Proizvodni management Proizvodnja podrana raunalom Projektiranje proizvodnih sustava Propulzijski ureaji Pumpna i ventilacijska postrojenja
100
Dr.sc. Branko Klarin, doc. Dr.sc. Jani Barle, izv. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr.sc. Ivan Zulim, red. prof. Dr.sc. Mojmil Ceci, red. prof. Dr.sc. Gojko Magazinovi, izv. prof. Dr.sc. Gojko Magazinovi, izv. prof. Dr.sc. Ivan Slapniar, red. prof. Dr.sc. Igor Duplani, red. prof. Dr.sc. Nika Krni, izv. prof. Dr.sc. Radoslav Pavazza, red. prof. Dr.sc. eljko Domazet, red. prof. Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Dr.sc. Toni Piri, izv. prof. Dr.sc. eljko Domazet, red. prof. Dr.sc. Lovre Krstulovi-Opara, izv. prof. Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr.sc. Boenko Bili, red. prof. Dr.sc. Draen Baji, red. prof. Dr.sc. Ivan Slapniar, red. prof. Dr.sc. Jani Barle, izv. prof. Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Dr.sc. Draen Baji, red. prof. Dr.sc. Neven Nini, red. prof. Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. Dr. sc. Boenko Bili, red. prof. Dr.sc. Ivan Zulim, red. prof. Dr.sc. Boenko Bili, red. prof. Dr.sc. elko Domazet, red. prof. Dr. sc. Lovre Krstulovi-Opara, izv. prof. Dr.sc. Jani Barle, izv. prof. Dr.sc. Neven Nini, red. prof. Dr.sc. Damir Jelaska, red. prof. Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Dr.sc. Marija iko Kuli, doc. Dr.sc. Ivica Vea, red. prof. Dr.sc. Draen Baji, red. prof. Dr.sc. Ivica Vea, red. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof.
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Raunalne mree Raunalna dinamika fluida Raunalno inenjerstvo fluida Raunalom podrana analiza Rashladna tehnika Spajanje i razdvajanje materijala Statistika Strujanje fluida Strujanje stlaivog fluida Tehnika dijagnostika Tehniki engleski jezik Tehnika logistika Tehnoloka priprema proizvodnje Teorija mehanizama Vibracije Termodinamika analiza procesa Termoenergetska postrojenja Termotehnika mjerenja Toplinska obrada i povrinska zatita Toplinski ureaji Transport u industriji Upravljanje i voenje u elektroenergetskom sustavu Uvod u informacijske sustave Uvod u mehaniku loma Zavarivanje i rezanje u brodogradnji Zavarljivost materijala Diplomski rad
Dr.sc. Julije Oegovi, red. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Dr.sc. Gojko Magazinovi izv. prof. Dr.sc. Orest Fabris, red. prof. Dr.sc. Sandro Nieti Dr.sc. Nika Krni, izv. prof. Dr.sc. Ante Rozga, doc. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr.sc. Zdravko Virag, red. prof. Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Dr.sc. Jani Barle, izv. prof. Dr. sc. Mirjana Mati Kova, pred. Dr.sc. Ivica Vea, red. prof. Dr.sc. Boenko Bili, red. prof. Dr. sc. Ivica Vea, red. prof. Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Dr.sc. Neven Nini, red. prof. Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Dr.sc. Draen ivkovi, red. prof. Dr.sc. Neven Nini, red. prof. Dr.sc. Toni Piri, izv. prof. Dr.sc. Elis Sutlovi, izv. prof. Dr.sc. Damir Vuina, red. prof. Dr.sc. Sran Podrug, izv. prof. Dr.sc. Nika Krni, izv. prof. Dr.sc. Nedjeljko Miina, red. prof.
101
D I P L O M S K I
S T U D I J :
4.4.
Podaci o nastavnicima
Dr.sc. Draen Baji, red. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje dbajic@fesb.hr
Nastavnik: Ustanova zaposlenja: E-mail: Osobna webstranica: ivotopis:
Datum roenja: 04.08.1965. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: dipl.ing. strojarstva 1991. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje mr.sc. 1995. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje dr.sc. 2000. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zaposlenje: 1991. 1996. 1996. 2000. 2000. 2001. 2001. 2005. 2005. - 2008. 2008. Znanstveni novak - FESB Split Asistent - FESB Split Vii asistent - FESB Split Docent FESB Split Izvanredni profesor FESB Split Redoviti profesor FESB Split
Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1. Meunarodni projekt razmjene studenata i nastavnika, CEEPUS: Intelligent Robotic Systems in the Scientific and Pedagogical Process of Production Systems and Robotics, 2004-2005. 2. Projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Projekt Hrvatsko-slovenske suradnje: Modeliranje kooperacije malih i srednjih poduzea na regionalnoj razini, 2004-2005. Znanstvena i nastavna podruja: - proizvodno strojarstvo: postupci obrade odvajanjem estica, obradni strojevi i sustavi, CAD/CAM sustavi Popis radova u zadnjih 5 godina: Poglavlja u znanstvenim knjigama 1 CEBALO, R.; BAJI, D., Fundamentals of the superfinishing proces, International Scientific Book On Manufacturing, (ISBN 953-96501-8-6), Zagreb,2005. str. 279-287 2 CEBALO, R.; BAJI, D., Experimental investigation of the superfinishing proces, International Scientific Book On Manufacturing , (ISBN 953-96501-8-6), Zagreb,2005. str. 288-298. 3 CEBALO, R.; BAJI, D., Optimization of ground surface roughness, International Scientific Book On Manufacturing, (ISBN 953-96501-8-6), Zagreb,2005. str. 206-215. 4 BAJI, D.; TOLI, D.; BILI, B, Matematiko modeliranje sila rezanja pri obradi uzdunim tokarenjem, Napredne proizvodne tehnologije, (ISBN 86-435-0777-6), Sveuulite u Splitu-FESB, Univerza v Mariboru - Fakulteta za strojnitvo, SplitMaribor, 2007. str. 151-165. Pozvana predavanja na skupovima 1 BAJI, D.; CEBALO, R.; IVKOVI, D., Modelling and optimization of superfinishing process / Cebalo, Roko ; Kopa, Janez ; Baji, Draen (ur.)., Zagreb:Croatian Association of Production Engineering, 2008., 61-79. 2 IVKOVI, D.; BAJI, D., Energy absorbing structures for the roadside safety equipment // MATRIB 2008 / Grilec, Kreimir ; Mari, Gojko ; Jakovljevi, Suzana (ur.). Zagreb : Hrvatsko drutvo za materijale i tribologiju, 2008., 450-461.
102
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Radovi objavljeni u asopisima koji su zastupljeni u CC-u, SCI-ju i SCI Exp.: 1 IVKOVI, D.; BAJI, D.; MARI, G.: The shot-peened surface of AA 5083 under the influence of elevated temperature, Kovove Materialy - Metallic Materials (0023-432X) 45 (2007), 5; 263-267. [CC] 2 BAJI, D.; LELA, B.; CUKOR, G., Examination and modelling of the influence of cutting parameters on the cutting force and the surface roughness in longitudinal turning, Strojniki Vestnik Journal of Mechanical Engineering, Maribor, Vol. 54, No. 5, 2008, pp. 322-333, ISSN 0039-2480, [SCI Exp.]. 3 BAJI, D.; LELA, B.; IVKOVI, D.: Modelling of machined surface roughness and optimization of cutting parameters in face milling, Metalurgija - Metallurgy, Vol. 47, No. 4, 2008, pp. 331-334, ISSN 0543-5846, Hrvatsko metalurko drutvo (HMD), Zagreb. [SCI Exp.]. 4 LELA, B.; DUPLANI, I.; BAJI, D.: Parametric and nonparamtric modeling of earing and hardness of deep drawn cups, Materials Science and Technology, Vol. 25, No. 8, 2009, pp. 969-975, ISSN 0267-0836, Online ISSN 1743-2847, [CC]. 5 LELA, B.; BAJI, D.; JOZI, S.: Regression analysis, support vector machines and Bayesian neural network approaches to modeling surface roughness in face milling, International Journal of Advanced Manufacturing Technology, Vol. 42, No. 11-12, 2009, pp. 1082-1088, ISSN 0268-3768, Online ISSN 1433-3015, [CC]. 6 BAJI, D.; JOZI, S.; PODRUG, S.: Design of experiments application in the optimization of milling process, Metalurgija - Metallurgy, Vol. 49, No. 2, 2010, pp. 123126, ISSN 0543-5846, Hrvatsko metalurko drutvo (HMD), Zagreb. [SCI Exp.]. Znanstveni radovi objavljeni u zborniku s meunarodnog z nanstvenog skupa: 1 CEBALO, R.; BAJI, D.; BILI, B., Mathematical modelling of cutting forces in the longitudinal turning process, 10th International Scientific Conference on Production Engineering CIM 2005, Lumbarda, 2005., str. I 31-I 40. 2 BAJI, D.; BELAI, A., Mathematical modelling of surface roughness in milling process, International Scientific Conference on Production Engineering, Lumbarda, 2006., str. 109-115. 3 BAJI, D.; MAJCE, I., Optimization of parameters of turning process, International Scientific Conference on Production Engineering, Lumbarda, 2006., str. 129-136. 4 BAJI, D.; PAR, I.; VEA, I., Mathematical modelling of surface roughness in turning process, 5th DAAAM International Conference on Advanced Technologies for Developing Countries, Rijeka, 2006., str. 113-118. 5 BAJI, D.; GJELDUM, N.; ZULIM, R., Modelling of cutting power and cutting resistance in turning process, 11th International Scientific Conference on Production Engineering CIM 2007, Biograd, 2007., str. 61-68. 6 VEA, I.; GJELDUM, N.; BAJI, D., Modeling of Control Loop in Production Scheduling for Overall InventoryCost Reduction, UKSIM Tenth International Conference on Computer Modelling and Simulation, 1-3 April, 2008. Cambridge, UK, str. 192-197. 7 BAJI, D.; GJELDUM, N.; VEA, I.: Examinantion and Modeling of the Influence of Cutting Parameters on the Surface Roughness in Face Milling , 8th International Conference on Advanced Manufacturing Systems Proceedings, Udine, 2008. str. 123133. 8 BAJI, D.; JOZI, S.; CELENT, L.: Investigation of drilling process using regression analysis and neural network, 12th International Scientific Conference on Production Engineering CIM 2009, Biograd, 2009., str. 7-12. 9 GJELDUM, N.; VEA, I.; BILI, B.; BAJI, D.: Detection of CWEDM process irregularity with discharge pulses monitoring, 20th International DAAAM Symposium, Vienna, 2009., str. 1217-1218. Digitalna knjiga: Projektiranje proizvodnih sustava. Praktikumi iz kolegija: Tehnologija 2, Tehnologija obrade metala, Obradni strojevi. Prirunici: Osnove programiranja numeriki upravljanih obradnih strojeva i Osnove rada na numeriki upravljanoj tokarilici EMCO PC TURN 50.
Relevantni radovi za izvoenje nastave:
103
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Radovi objavljeni u asopisima i na znanstvenim simpozijima: 1 BAJI, D.; LELA, B.; CUKOR, G., Examination and modelling of the influence of cutting parameters on the cutting force and the surface roughness in longitudinal turning, Strojniki Vestnik Journal of Mechanical Engineering, Maribor, Vol. 54, No. 5, 2008, pp. 322-333, ISSN 0039-2480. 2 BAJI, D.; LELA, B.; IVKOVI, D.: Modelling of machined surface roughness and optimization of cutting parameters in face milling, Metalurgija - Metallurgy, Vol. 47, No. 4, 2008, pp. 331-334, ISSN 0543-5846, Hrvatsko metalurko drutvo (HMD), Zagreb. 3 LELA, B.; BAJI, D.; JOZI, S.: Regression analysis, support vector machines and Bayesian neural network approaches to modeling surface roughness in face milling, International Journal of Advanced Manufacturing Technology, Vol. 42, No. 11-12, 2009, pp. 1082-1088, ISSN 0268-3768, Online ISSN 1433-3015. 4 BAJI, D.; JOZI, S.; PODRUG, S.: Design of experiments application in the optimization of milling process, Metalurgija - Metallurgy, Vol. 49, No. 2, 2010, pp. 123126, ISSN 0543-5846, Hrvatsko metalurko drutvo (HMD), Zagreb. 5 CEBALO, R.; BAJI, D.; BILI, B., Mathematical modelling of cutting forces in the longitudinal turning process, 10th International Scientific Conference on Production Engineering CIM 2005, Lumbarda, 2005., str. I 31-I 40. 6 BAJI, D.; BELAI, A., Mathematical modelling of surface roughness in milling process, International Scientific Conference on Production Engineering, Lumbarda, 2006., str. 109-115. 7 BAJI, D.; MAJCE, I., Optimization of parameters of turning process, International Scientific Conference on Production Engineering, Lumbarda, 2006., str. 129-136. 8 BAJI, D.; PAR, I.; VEA, I., Mathematical modelling of surface roughness in turning process, 5th DAAAM International Conference on Advanced Technologies for Developing Countries, Rijeka, 2006., str. 113-118. 9 BAJI, D.; GJELDUM, N.; ZULIM, R., Modelling of cutting power and cutting resistance in turning process, 11th International Scientific Conference on Production Engineering CIM 2007, Biograd, 2007., str. 61-68. 10 VEA, I.; GJELDUM, N.; BAJI, D., Modeling of Control Loop in Production Scheduling for Overall InventoryCost Reduction, UKSIM Tenth International Conference on Computer Modelling and Simulation, 1-3 April, 2008. Cambridge, UK, str. 192-197. 11 BAJI, D.; GJELDUM, N.; VEA, I.: Examinantion and Modeling of the Influence of Cutting Parameters on the Surface Roughness in Face Milling , 8th International Conference on Advanced Manufacturing Systems Proceedings, Udine, 2008. str. 123133. 12 BAJI, D.; JOZI, S.; CELENT, L.: Investigation of drilling process using regression analysis and neural network, 12th International Scientific Conference on Production Engineering CIM 2009, Biograd, 2009., str. 7-12. Struni radovi: 1 ROVAN, M.; VEA, I.; BILI, B.; BAJI, D., Projekt i konstrukcija vretenita brze radijalne builice BRB-3, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Dalstroj, Split, 1993. 2 BAJI, D., BILI, B., Ispitivanje debljine stijenki donjih danca za tlane ekspanzione posude u toplani pinut (Naruitelj: HVIDRA d.o.o. - Split), Split, 2000. 3 BILI, B., BAJI, D., DOMAZET, ., Kontrolni proraun spremnika stlaenog zraka (Naruitelj: BRODOTROGIR - Trogir), Split, 2000. 4 BAJI, D., BILI, B., Ispitivanje prednje i stranje stijene kotla BKG-50A (Naruitelj: TERMO-MD - Omi), Split, 2000. 5 BILI, B., BAJI, D., Ispitivanje paralelnosti i okomitosti ploa nosaa alata, istezanja i ispravnosti vodilica ubrizgavalica KM 1800 (Naruitelj: AD-PLASTIK d.d. - Solin), Split, 2001. 6 BILI, B., BAJI, D., Ispitivanje ispravnosti vodilica ubrizgavalice MS 120 (Naruitelj: AD-PLASTIK d.d. - Solin), Split, 2002. 7 BILI, B., BAJI, D., Ispitivanje debljine stijenke vodovodnog elinog cjevovoda (Naruitelj: Vodovod Bra d.o.o. - Supetar), Split, 2002.
104
D I P L O M S K I
S T U D I J :
8 BILI, B., BAJI, D., Ispitivanje koionih obloga (Naruitelj: Lavevi Kamenolom d.o.o. - rnovnica), Split, 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: 05.05.2008. izbor u zvanje redoviti profesor Tehnologija 2 (130) Tehnologija 2 (150) Obrada rezanjem i alatni strojevi (430) Tehnologija obrade metala (440) Proizvodnja podrana raunalom (263) Obradni strojevi (261, 263) Obradni strojevi i sustavi (270)
105
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Frano Barbir, red. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje fbarbir@fesb.hr www.fesb.hr/~fbarbir Datum roenja: 21. 11. 1954. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva, FSB Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, 1978. Mr. sc. kemijskog inenjerstva, Tehnoloki Fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 1985. Dr. sc., podruje strojarstva, University of Miami, Coral Gables, Florida, S.A.D. 1992 . Zaposlenje: 1978. - 1985. projektant, Projektni biro, Termofriz, Split 1985. - 1989. struni suradnik, Institut Brodosplit, Splitu 1989. - 1992. asistent, University of Miami, Coral Gables, Florida, S.A.D. 1992. - 1999. glavni istraiva, Energy Partners, West Palm Beach, Florida, SAD 1994. - 1997. predava, University of Miami, Coral Gables, Florida, S.A.D. 1999. - 2001. podpredsjednik, Energy Partners, West Palm Beach, Florida, SAD 2001. - 2003. glavni znanstvenik, direktor R&D, Proton Energy Systems, Wallingford, CT SAD 2003. - 2005. professor-in-residence, University of Connecticut, Storrs, CT, SAD 2005. - 2006. zamjenik direktora, UNIDO International Centre for Hydrogen Energy Technologies, Istanbul, Turska 2006. redoviti profesor, FESB Split, Sveuilite u Splitu Specijalizacije: Kurs iz elektrokemijskih mjerenja (Electrochemical Measurements Workshop), Ernest B. Yeager Center for Electrochemical Sciences, Case Western Reserve University, Cleveland, Ohio, 1995 Kratki kursevi iz Analize emergije (Emergy Analysis), Simulacije minimodelima i Ekolokog gospodarstva (Ecological Economics), University of Florida, Gainesville, Florida, 1989 Gostujui znanstvenik u Grupi za energiju i resurse (Energy and Resources Group), University of California, Berkeley, 1988 Znanstvena i nastavna podruja: Termodinamika Pretvorbe energije Vodikove energetske tehnologije Tehnologija gorivnih lanaka Obnovljivi izvori energije i odriv razvoj
Popis radova u zadnjih 5 godina:
1.
2. 3. 4. 5. 6.
Bezmalinovic, D. Barbir, F., Fuel cell stack operation with low cathode stoichiometry with cells or sections fed in series, ECS Transactions, PEM Fuel Cells 9, Volume 25, No 1, (2009), 2009-2017 Barbir, F. Transition to Renewable Energy Systems with Hydrogen as an Energy Carrier. // Energy, The International Journal. 34 (2009) ; 308-312. Tolj, I., Abdallah, M., Barbir, F. Thermal Behavior of an Air Cooled PEM Fuel Cell Stack // ECS Transactions. (2008). 535-542. Barbir, F., Yazici, S. Status and Development of PEM Fuel Cell Technology. // International Journal of Energy Research. 32 (2008) , 5; 369-378 Barbir, F., Gorgun, H. Electrochemical Hydrogen Pump for Recirculation of Hydrogen in a Fuel Cell Stack. // Journal of Applied Electrochemistry. 37 (2007) , 3; 359-365. Barbir, F., Abdallah, M., Tolj, I., Bezmalinovic, D. Analysis and Modeling of PEM Fuel Cell Stack Thermal Behavior During Variable Power Operation // Proceedings of the
106
D I P L O M S K I
S T U D I J :
7.
8. 9. 10. 11.
12.
13.
14. 15.
16.
2nd European Fuel Cell Technology and Applications Conference. ASME, 2007. 131132. Spies, A., Barbir, F., Grgn, H., Scharfenberg, G. Optimal Power Management and Control for an Automotive Fuel Cell System // Proc. 2nd European Fuel Cell Technology and Applications Conference. ASME, 2007. 203-204 Barbir, Frano; Tolj, Ivan. The Role of Fuel Cells in Energy Independent Buildings // Abstract Proceedings 2007 Fuel Cell Seminar and Exposition. 2007. 283-283. Gorgun, H., Arcak, M., Barbir, F. An Algorithm for Estimation of Membrane Water Content in PEM Fuel Cells. // Journal of Power Sources. 157 (2006) , 1; 389-394. Barbir, F. PEM Electrolysis for Production of Hydrogen from Renewable Energy Sources. // Solar Energy. 78 (2005) , 5; 661-669. Barbir, F., Grgn, H., Wang, X., Relationship Between Pressure Drop and Cell Resistance as a Diagnostic Tool for PEM Fuel Cells. // Journal of Power Sources. 141 (2005) , 1; 35-40. Barbir, F., Molter, T., Dalton, L. Regenerative Fuel Cells as Energy Storage: Efficiency and Weight Trade-offs. // IEEE Aerospace and Electronic Systems Magazine. 23 (2005) , 3; 35-40 . Barbir, F.; Molter, T., Dalton, L. Efficiency and Weight Trade-off Analysis of Regenerative Fuel Cells as Energy Storage for Aerospace Applications. // International Journal of Hydrogen Energy. 30 (2005) , 4; 231-238. Sherif, S.A., Barbir, F., Veziroglu, T.N. Wind energy and the hydrogen economy review of the technology. // Solar Energy. 78 (2005) , 5; 647-660. Barbir, F., Wang, X., Grgn, H. Pressure Drop on the Cathode Side of a PEM Fuel Cell as a Diagnostic Tool for Detection of Flooding and Drying Conditions //. FUELCELL 2005-74037. Barbir, F., Grgn, H., Wang, X.. Observation of Pressure Drop Behavior in an Operating Fuel Cell Stack // Proceedings of the 2005 ASME Power Conference. ASME, 2005. PWR2005-50074. Barbir, F., Ulgiati, S., Energy Options Impact on Regional Security, NATO Science for Peace Series, Springer Verlag, Dordrecht, NL, (u tisku). Barbir, F., Ulgiati, S. (ur.).Sustainable Energy Production and Consumption: Benefits, Strategies and Environmental Costing / Springer Science Business Media B.V., Dordrecht, 2008 Barbir, F. PEM Fuel Cells: Theory and Practice. Elsevier/Academic Press, Burlington, 2005 Barbir, F. Fuel Cell Basic Chemistry, Electrochemistry and Thermodynamics // MiniMicro Fuel Cells / Kakac, S. ; Pramuanjaroenkij, A., Vasiliev, V. (ur.). Springer, Dordrecht, 2008. Str. 13-26. Barbir, F. Fuel Cell Stack Design Principles with Some Design Concepts of Micro-Mini Fuel Cells // Mini-Micro Fuel Cells / Kakac, S. ; Pramuanjaroenkij, A., Vasiliev, V. (ur.). Springer, Dordrecht, 2008. Str. 27-46. Krstulovi, A., Barbir, F. Biodiesel and/or Hydrogen in Croatia - Challenge and Necessity // Sustainable Energy Production and Consumption : Benefits, Strategies and Environmental Costing / Barbir, F., Ulgiati, S. (ur.). : Springer Science ; Dordrecht , 2008. Str. 251-263. Barbir, F. Fuel Cells for Clean Power Generation: Status and Perspectives // Assessment of Hydrogen Energy for Sustainable Development / Sheffield, J.W., Sheffield, C. (ur.). Springer, Heidelberg 2007. Str. 113-121. Sherif, S.A.; Barbir, F., Veziroglu, T.N.; Mahishi, M.; Srinivasan, S.S. Hydrogen Energy Technologies // Handbook of Energy Efficiency and Renewable Energy / Kreith, F., Goswami, Y.D. (ur.). CRC Press/Taylor & Francis Group, Boca Raton, 2007. Str. 27.127.16. Barbir, Frano. PEM Fuel Cells // Fuel Cell Technology: Reaching Towards Commercialization (Engineering Materials and Processes) / Sammes, N. M. (ur.). Springer-Verlag, London, 2006. Str. 27-52. Sherif, S.A., Barbir, F., Veziroglu, T. N. Hydrogen Energy Solutions // Environmental Solutions: Environmental Problems and the All-inclusive global, scientific, political,
107
Knjige
1. 2.
3.
Poglavlja u knjigama:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Patenti i patentne prijave
Ureivake aktivnosti:
lanstva u strunim i profesionalnim organizacijama
Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi:
legal, economic, medical, and engineering bases to solve them / Agardy, F.J., Nemerow, N.L. (ur.). Elsevier Academic Press, Burlington, 2005. Str. 143-180. 1. U.S. Patent # 7,159,444 Combustible gas detection systems and method thereof (2007) 2. U.S. Patent Application # 20070172715 Compact Modular Regenerative Fuel Cell System (2006) 3. U.S. Patent # 7,153,409 Electrochemical cell system and method of operation (2006) 4. U.S. Patent # 7,006,898 Method and apparatus for operating and controlling a power system (2006) 5. U.S. Patent # 6,994,929 Electrochemical hydrogen compressor for electrochemical cell system and method for controlling (2006) 6. U.S. Patent # 6,617,065 Method and Apparatus for Maintaining Neutral Water Balance in a Fuel Cell System (2003) 7. U.S. Patent # 6,551,736 Fuel Cell Collector Plate with Improved Mass Transfer Channels, (2003) 8. U.S. Patent # 6,207,312 Self-Humidifying Fuel Cell, (2001) Associate Editor - Inernational. Journal of Hydrogen Energy, Elsevier Science, ( od 1997 do sada); lan znanstvenog i ureivakog odbora, International Journal of Nuclear Hydrogen Production and Applications, Inderscience Publishers (od 2004) lan ureivakog odbora, Journal of New Materials for Electrochemical Systems, cole Politechnique, Montreal, (od 1997) lan ureivakog odbora, EGE, Zagreb (od 1997) Vii savjetnik, United Nations Industrial Development Organization International Centre for Hydrogen Energy Technologies (UNIDO-ICHET), Istanbul, Turkey (od sijecnja 2008) lan Vijea za nacionalni inovacijski sustav, Republika Hrvatska (od svibnja 2008) lan, Scientific Advisory Board, Earthrise Capital, New York, NY lan, International Association for Hydrogen Energy (IAHE); o lan Upravnog odbora o Predsjednik povjerenstva za IAHE nagrade lan, The Electrochemical Society Osniva i predsjednik, Hrvatska struna udruga za energiju vodika lan, Policy Advisory Board, Florida Solar Energy Center, Cape Canaveral, Florida (1996 2006) 11. srpnja 2006. - redoviti profesor Dodiplomski i struni studij - Termodinamika - Mjerenja u tehnici Diplomski studij - Obnovljivi izvori energije i odrivi razvoj - Termoenergetska postrojenja Poslijediplomski studij - Modeliranje procesa u gorivnim elijama - Eksperimentalne metode mjerenja - Elektrane i okoli
108
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Jani Barl, izv. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) barle@fesb.hr
Datum roenja: 5. Sijenja 1964. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl.ing. strojarstva 1989. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb (FSB) Mr.sc. 1995. FSB Zagreb Dr.sc. 1998. FSB Zagreb Zaposlenje: 1990 1991. Asistent za razvoj novih proizvoda Institut Brodograevne industrije - Split 1991 2000. Znanstveni novak - FESB Split 2000 2001. Vii Asistent - FESB Split 2001 2005. Docent - FESB Split 2005 Izv. Prof. FESB Split Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1996. Istraiva, na strojarskom fakultetu Sveuilita u Padovi, ITALIJA 1999. Teaj "Design for quality", u organizaci strojarskog fakulteta iz Bologne, ITALIJA. Znanstvena i nastavna podruja: - Odravanje i eksploatacija pouzdanost.Tehnika dijagnostika (ispitivanja naprezanja, optereenja i vrstoe u uvijetima pogona, akustina emisija, impact echo, analiza signala), - Eksperimentalna mehanika, (zaostala naprezanja, elektrootpornike mjerne trake, senzori), - Hidrauliki i pneumatiki ureaji. Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Barle, J.;Domazet, ; uki, P: Eksperimentalna procjena konstrukcije brodskih motora, Pomorski znanstveni asopis Nae more, Dubro vnik, 2001., p. 185-190 2. Barle, J.; Jeci, S.; Grubii, V.: On The Reliability Of Residual Stresses Determined Using The Hole Drilling Method, Proc. 17th Danubia -Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Prague, 2000., p. 21-24. 3. Barle, J.;Grubii, V.; Jeci, S.: On The Sensitivity Of Residual Stresses Determined Using The Hole Drillinig Method, Pomorski znanstveni asopis Nae more, Dubrovnik, 2001., str. 137-144 4. uki, P; Barle, J.; Baras, M: Processing And Analysis Of Acoustic Wa ve Data Using DSP Based Real Time Wavelet Transform, 2nd International Conference On Advanced Sensory Systems For Automotive Applications: Accuracy And Reliability, Ancona, 2001. Proceedings CD 5. uki, P; Barle, J.; Baras, M: Use Of Real Time Wavelet Anal ysis For Processing Of Acoustic Waves In Impact Echo Measurements, Proc. 18th Danubia -Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Steyr, 2001., p. 119-120. 6. Domazet, ; Barle, J.; uki, P: Strain Gage Measurements On The New Ship Engines, 2nd International Conference On Advanced Sensory Systems For Automotive Applications: Accuracy And Reliability, Ancona, 2001. Proceedings CD 7. Domazet, ; Barle, J.; uki, P: Strain Gage Measurements In The New MAN/S50MC C Engine On The Test Bed At Shipyard Split, Proc. 18th Danubia-Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Steyr, 2001., p. 31-32. 1. Barle, J.;Domazet, ; uki, P: Eksperimentalna procjena konstrukcije brodskih motora, Pomorski znanstveni asopis Nae more, Dubrovnik, 2001., p. 185 -190 2. uki, P; Barle, J.; Baras, M: Processing And Analysis Of Acoustic Wave Data Using DSP Based Real Time Wavelet Transform, 2nd International Conference On Advanced Sensory Systems For Automotive Applications: Accuracy And Reliability, Ancona, 2001.
109
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Proceedings CD 3. uki, P; Barle, J.; Baras, M: Use Of Real Time Wavelet Analysis For Processing Of Acoustic Waves In Impact Echo Measurements, Proc. 18th Danubia -Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Steyr, 2001., p. 119-120. 4. Barle, J.: Engineering Maintenance, - students handbook (in Croatian), FESB, Split, 2004. Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: 2005. Izv. prof. Odravanje Hidrauliki i pneumatiki ureaji (izborni predmet) Osiguravanje kvalitete (izborni predmet) Tehnika dijagnostika (izborni predmet)
110
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Nastavnik Ustanova zaposlenja E-mail Osobna webstranica: ivotopis:
Dr.sc. Boenko Bili, red. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje bbilic@fesb.hr
Datum roenja: 05. 12. 1962. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva, FESB Split, Sveuilite u Splitu, 1987. Mr. sc., FSB Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, 1994. Dr. sc., FESB Split, Sveuilite u Splitu, 2000. Zaposlenje: 1987. - 2000. 2000. 2001 2001. 2005. 2005. 2008. 2008. asistent, FESB Split, Sveuilite u Splitu vii asistent, FESB Split, Sveuilite u Splitu docent, FESB Split, Sveuilite u Splitu izvanredni profesir, FESB Split, Sveuilite u Splitu redoviti profesir, FESB Split, Sveuilite u Splitu
Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1. Central European Exchange Program for University Studies, CEEPUS: Intelligent Robotic Systems in the Scientific and Pedagogical Process of Production Systems and Robotics, 2004-2005. 2. Suradnik na meunarodnom znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske Projekt hrvatsko-slovenske suradnje: Modeliranje kooperacije mree malih i srednjih poduzea na regionalnoj razini, 2004./05. 3. Suradnik na meunarodnom znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske zajedniki hrvatsko-slovenski projekt: Umreavanje i modeliranje razvojnih sposobnosti malih i srednjih poduzea, 2009. 4. Suradnik na TEMPUS projektu: (Trans - European Mobility Scheme for University Studies) No 144959-2008-(2009-2012): Master studies and continuing education network in product in Product Lifecycle Management with Sustainable Production Znanstvena i nastavna podruja: Projektiranje tehnolokih i proizvodnih procesa Planiranje i upravljanje proizvodnjom Teorija i tehnika mjerenja Odravanje Upravljanje kvalitetom Upravljanje projektima Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Poglavlja u znanstvenim knjigama/monografijama 1 GRUBI, T.; BILI, B., Taguchi metoda kod oblikovanja dobavljakih lanaca , Napredni proizvodni sistemi, (ISBN 86-435-0776-8, urednici: Bali, J., Vea, I., u, F.), Univerza v Mariboru - Fakulteta za strojnitvo, Sveuilite u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2006., str. 171-178. 2 BAJI, D.; TOLI, D.; BILI, B., Matematiko modeliranje sila rezanja pri obradi uzdunim tokarenjem, Napredne proizvodne tehnologije, (ISBN 86-435-0777-6, urednici: Bali, J., Vea, I., u, F.), Univerza v Mariboru - Fakulteta za strojnitvo, Sveuilite u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2007., str. 151-165. 3 VEA, I.; BILI, B., 5S Method for improvement of production process, Intelligent Production Systems Way to Competitiveness and Inovative Engineering, (ISBN 9789989-2701-4,-7, urednici: Geevska, V., u, F.), University in Maribor Faculty of Mechanivcal Engineering, SS. Cyril and Methodius University Faculty of Mechanical
111
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Engineering, 2009., str. 267-274. 2. Radovi objavljeni u znanstvenim asopisima: 1. JURJEVI, M., BILI, B., Izraun pouzdanosti brodskoga porivnog sustava koristei se podatcima iz programskog paketa AMOS, Nae more, (ISSN 0469-6255), 56(2009)3-4, str. 108-117. 2. GRUBI, T.; BILI, B.; VEA, I., Primjena Taguchijeve metode oblikovanja parametara kod optimiranja dobavljakih lanaca , Strojarstvo, (ISSN 0562-1887), 2006., 48 (5-6), str. 237-250. 3. VEA, I., BILI, B., BELAK, V., Core competences for a shipyard company, International refereed publications: Global Business & Economics Anthology, A publication of the Business & Economics Society International, (ISSN 1553-1392), Worcester, USA, 2005., str. 467-475. 3. Radovi objavljeni u zbornicima radova meunarodnih znanstvenih skupova 1. CEBALO, R., BAJI, D., BILI, B., Mathematical modelling of cutting forces in the longitudinal turning process, 10th International Scientific Conference on Production Engineering - CIM2005: Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining (ISBN 953-97181-6-3), Lumbarda, 2005., str. I-31 I-40. 2. BILI, B., UVODI, J., Application of the FMEA method in the injection moulding process, Proceedings of the 5th DAAAM International Conference on Advanced Technologies for Developing Countries ATDC06 (ISBN 953 -6326-45-0), Rijeka, 2006., str. 91-99. 3. JURJEVI, M., BILI, B., VEA, I., Method of technical system reliability analysis by application of exploitation experience, 11th International Scientific Conference on Production Engineering - CIM2007: Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining (ISBN 978-953-97181-9-8), Biograd, 2007., str. 175-180. 4. JURJEVI, M., BILI, B., MILI -BERAN, I., ZEKI, H., Application of the software package AMOS in maintenance of the marine propulsion system , 2nd International Maritime Scientific Conference (ISBN 978-953-7599-02-7), Lumbarda, 2008., str. 151159. 5. VEA, I., GJELDUM, N., BILI, B., BAJI, D., Reduction of oscillating demand magnification effect in supply chain, Proceedings of the 19th DAAAM Symposium: Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Next Generation of Intelligent Systems and Solutions (ISBN 978-3-901509-69-1, ISSN 1726-9679), Trnava, 2008., str. 1471-1472. 6. VEA, I., BILI, B., BALI, J., MLADINEO, M., Implementation of the 5S method in the production system, 12th International Scientific Conference on Production Engineering - CIM2009: Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining (ISBN 978953-7689-00-1), Biograd, 2009., str. 245-250. 7. GJELDUM, N., VEA; I., BILI, B., BAJI, D., Detection of CWEDM process irregularity with discharge pulses monitoring, Proceedings of the 20th International DAAAM Symposium: Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Theory, Practice and Education (ISBN 978-3-901509-70-4, ISSN 1726-9679), Be, 2009., str. 1217-1218. 8. VEA, I., BILI, B., U, F., Improvement of a shipyard with introducing the 5s method, OCT Inoovations 2009, (ur. Davco Davcev.), Skopje: UKIM; Macedonia, 2009. str. 1-7. 9. VEA, I. BILI, B., GJELDUM, N., Regional development based on introduction of clusters, Proceedings of the Business Development Conference - BDC 2009, (ur. Darko Petkovi), University of Zenica, Zenica, 2009. str. 9 -24.
112
D I P L O M S K I
S T U D I J :
1. Knjige, skripte, praktikumi: 1. Vea, I.; Bili, B., Baji, D, Projektiranje proizvodnih sutava (digitalna knjiga), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2001.. 2. Bili, B., Teorija i tehnika mjerenja Mjerenje oblika i izmjera (interna skripta udbenik, ISBN 978-953-6114-99-3), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2007. 3. Praktikum za obavljanje laboratorijskih vjebi iz kolegija Mjerenja u tehnici Mjerenja oblika i dimenzija (autori: Bili, B., Baji, D., 2000. god.). 4. Prirunik za vjebe iz kolegija Studij rada i vremena 1. Poglavlja u znanstvenim knjigama/monografijama 1 GRUBI, T.; BILI, B., Taguchi metoda kod oblikovanja dobavljakih lanaca, Napredni proizvodni sistemi, (ISBN 86-435-0776-8, urednici: Bali, J., Vea, I., u, F.), Univerza v Mariboru - Fakulteta za strojnitvo, Sveuilite u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2006., str. 171-178. 2 BAJI, D.; TOLI, D.; BILI, B., Matematiko modeliranje sila rezanja pri obradi uzdunim tokarenjem, Napredne proizvodne tehnologije, (ISBN 86-435-0777-6, urednici: Bali, J., Vea, I., u, F.), Univerza v Mariboru - Fakulteta za strojnitvo, Sveuilite u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2007., str. 151-165. 3 VEA, I.; BILI, B., 5S Method for improvement of production process, Intelligent Production Systems Way to Competitiveness and Inovative Engineering, (ISBN 9789989-2701-4,-7, urednici: Geevska, V., u, F.), University in Maribor Faculty of Mechanivcal Engineering, SS. Cyril and Methodius University Faculty of Mechanical Engineering, 2009., str. 267-274. 3. Radovi objavljeni u znanstvenim asopisima: 1. VEA, I., BILI, B., PEISSKER, G., Funktionelle und strukturelle Vervollkommnung von Produktionssystemen unter PC-Anwendung, Wissenschaftliche Zeitschrift, (ISSN 0438-4385), Universitt Halle Wittenberg, XXXIX, 1990., G. H. 4, str. 13-18. 2. VEA, I., ROVAN, M., BILI, B., Oblikovanje i upravljanje samostalnom radnom jedinicom primjenom simulacije, Strojarstvo, (ISSN 0562-1887), 1994., 36 (5-6), str. 247-251. 3. BILI, B., The Choice of Optimal Transport Means in Production System , Strojarstvo, (ISSN 0562-1887), 1997., 39 (5), str. 199-208. 4. VEA, I., GRUBI, T., BILI, B., Application of robust design in a supply chain design process, International Journal of Simulation Modelling, (ISSN 1726-4529), 2003., 2 (3), str. 78-88. 5. VEA, I., BILI, B., BELAK, V., Core competences for a shipyard company, International refereed publications: Global Business & Economics Anthology, A publication of the Business & Economics Society International, (ISSN 1553-1392), Worcester, USA, 2005., str. 467-475. 6. GRUBI, T.; BILI, B.; VEA, I., Primjena Taguchijeve metode oblikovanja parametara kod optimiranja dobavljakih lanaca, Strojarstvo, (ISSN 0562-1887), 2006., 48 (5-6), str. 237-250. 7. JURJEVI, M., BILI, B., Izraun pouzdanosti brodskoga porivnog sustava koristei se podatcima iz programskog paketa AMOS, Nae more, (ISSN 0469-6255), 2009, 56 (3-4), str. 108-117. 4. Radovi objavljeni u zbornicima radova meunarodnih znanstvenih skupova 1. VEA, I., ROVAN, M., BILI, B., The Process for Determing the Order of the System Elements, International Conference Modelling & Simulation AMSE88, Istanbul, 1988., str. 135-141. 2. VEA, I., BILI, B., GRI, B., Simulation in Testing Transport System Parameters Affecting Process Lead Time, IASTED International Conference on Modelling, Simulation and Optimization (ISBN 0-88986-197-8), Gold Cost, Australia, 1996., CDROM 242 142. 3. VEA, I., BILI, B., BAJI, D., Die Anwendung der Simulation in der Optimierung von
113
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Produktionssystemen, Erfahrungen aus der Zukunft: 8. ASIM Fachtagung; Simulation in Produktion und Logistik (ISBN 3-00-002439-5), Berlin, 1998., str. 307-313. 4. BILI, B., VEA, I., Design of automated guided vehicle systems, 7th International Scientific Conference on Production Engineering CIM2001 (ISBN 953 -97181-3-9), Lumbarda, 2001., str. VI-001 VI-012. 5. BILI, B., VEA, I., A nonlinear mathematical programming model to cell formation in group technology, 8th International Scientific Conference on Production Engineering CIM2002: Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining (ISBN 953 97181-3-9), Brijuni, 2002., str. VI-001 VI-011. 6. VEA, I., BILI, B., BELAK V., A Network Factory: Perspectives and Development Problems, 7th International Pacific Conference on Manufacturing & Management PCM2002 (ISBN 974-620-494-7), Bangkok, Thailand, 2002., str. 446-451. 7. GRUBI, T., BILI, B., VEA, I., Robust design in a supply chain modelling , 9th International Scientific Conference on Production Engineering - CIM2003: Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining (ISBN 953-97181-5-5), Lumbarda, 2003., str. VI-041 VI-049. 8. BILI, B., BAJI, D., VEA, I., AGV system control in a group technology, Proceedings of the 14th International DAAAM Symposium: Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Reconstruction and Development (ISBN 3-901509-34-8, ISSN 1726-9679), Sarajevo, 2003., str. 047-048. 9. VEA. I. BILI, B., BAJI, D., GRUBI, T., Towards supply chain introduction, Proceedings of the 7th International Conference on Automatization/Robotics in the theory and practice (ISBN 80-8073-134-9), Vyn Rubachy, Slovaka, 2004., str. 698 -703. 10. CEBALO, R., BAJI, D., BILI, B., Optimization of the superfinishing process, Proceedings of the 3rd DAAAM International Conference on Advanced Technologies for Developing Countries ATDC04 (ISBN 953-6114-68-2), Split, 2004., str. 101-106. 11. BILI, B., BAJI, D., VEA, I., Optimization of cutting parameters regarding surface roughness during longitudinal turning, Proceedings of the 15th DAAAM International Symposium: Intelligent Manufacturing & Automation: Globalisation Technology Men Nature (ISBN 3-901509-42-9, ISSN 1726-9679), Be, 2004., str. 039-040. 12. CEBALO, R., BAJI, D., BILI, B., Mathematical modelling of cutting forces in the longitudinal turning process, 10th International Scientific Conference on Production Engineering - CIM2005: Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining (ISBN 953-97181-6-3), Lumbarda, 2005., str. I-31 I-40. 13. BILI, B., UVODI, J., Application of the FMEA method in the injection moulding process, Proceedings of the 5th DAAAM International Conference on Advanced Technologies for Developing Countries ATDC06 (ISBN 95 3-6326-45-0), Rijeka, 2006., str. 91-99. 14. JURJEVI, M., BILI, B., VEA, I., Method of technical system reliability analysis by application of exploitation experience, 11th International Scientific Conference on Production Engineering - CIM2007: Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining (ISBN 978-953-97181-9-8), Biograd, 2007., str. 175-180. 15. JURJEVI, M., BILI, B., MILI -BERAN, I., ZEKI, H., Application of the software package AMOS in maintenance of the marine propulsion system , 2nd International Maritime Scientific Conference (ISBN 978-953-7599-02-7), Lumbarda, 2008., str. 151159. 16. VEA, I., GJELDUM, N., BILI, B., BAJI, D., Reduction of oscillating demand magnification effect in supply chain, Proceedings of the 19th DAAAM Symposium: Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Next Generation of Intelligent Systems and Solutions (ISBN 978-3-901509-69-1, ISSN 1726-9679), Trnava, 2008., str. 1471-1472. 17. VEA, I., BILI, B., BALI, J., MLADINEO, M., Implementation of the 5S method in the production system, 12th International Scientific Conference on Production Engineering - CIM2009: Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining (ISBN 978-953-7689-00-1), Biograd, 2009., str. 245-250. 18. GJELDUM, N., VEA; I., BILI, B., BAJI, D., Detection of CWEDM process irregularity with discharge pulses monitoring, Proceedings of the 20th International DAAAM Symposium: Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Theory, Practice and Education (ISBN 978-3-901509-70-4, ISSN 1726-9679), Be, 2009., str. 1217-1218.
114
D I P L O M S K I
S T U D I J :
19. VEA, I., BILI, B., U, F., Improvement of a shipyard with introducing the 5s method, OCT Inoovations 2009, (ur. Davco Davcev.), Skopje: UKIM; Macedonia, 2009. str. 1-7. 20. VEA, I. BILI, B., GJELDUM, N., Regional development based on introduction of clusters, Proceedings of the Business Development Conference - BDC 2009, (ur. Darko Petkovi), University of Zenica, Zenica, 2009. str. 9 -24. 5. Struni projekti 1. ROVAN, M., VEA, I., BILI, B., ALJINOVI, V., Modernizacija proizvodnog sustava RO Prvomajska-Dalstroj, JUR Drni, FESB Dalstroj, Split, 1987. 2. ROVAN, M., BAGO, I., BILI, B., BILI, ., ORKALO, A., MITROVI, Z., HLHOFER, I., PERI, ., VEA, I., Racionalizacija proizvodnje ureaja za hlaenje u poduzeu Prvomajska-Dalstroj, FESB Dalstroj, Split, 1990. 3. ROVAN, M., BAJI, D., BILI, B., BJELI, I., KOMLENOVI, M., SUAK, D., VEA, I., Projekt i konstrukcija vretenita brze radijalne builice BRB , FESB Dalstroj, Split, 1993. 4. VEA, I., BILI, B., GJELDUM, N., MLADINEO, M., Alokacija poslovanja i proizvodnje tvreke, FESB Brodosplit Dizalice, d.o.o., Split, 2009. 5. ... Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: 05. svibnja 2008. redoviti profesor Preddiplomski studij: Tehnika mjerenja i kontrola kvalitete Studij rada i vremena Diplomski studij: Projektiranje tehnolokih procesa Osiguravanje kvalitete Planiranje i upravljenje proizvodnjom Odravanje Upravljanje projektima(izborni(obvezni predmet) Modeliranje i optimiranje tehnolokih procesa (izborni predmet) Teorija i tehnika mjerenja (izborni predmet) Poslijediplomski studij: Organizacija i metode znanstvenoistraivakog rada Struni studij: Planiranje i priprema proizvodnje Mjerenja u tehnici
115
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Mojmil Ceci, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) mcecic@fesb.hr Datum roenja: 05.11.1960. Mjesto roenja: Grohote Obrazovanje: Dipl.ing., FESB, Sveuilite u Splitu, 1984. Mr.sc., FESB, Sveuilite u Splitu, 1993. Dr.sc., FESB, Sveuilite u Splitu, 1999. Zaposlenje: 1984. 1985. Osnovna kola Grohote 1985. 1999. Asistent, FESB, Sveuilite u Splitu 1999. 2001. Vii asistent, FESB, Sveuilite u Splitu 2001. 2006. Docent, FESB, Sveuilite u Splitu 2006. Izv. Profesor, FESB Split Specijalizacije i meunarodna suradnja: 15.09.1989. 15.10.1989. Meunarodni teaj iz industrijske robotike u Budimpeti Znanstvena i nastavna podruja: - modeliranje i simulacija sustava - robotika 1. Vlasta Zanchi, Mojmil Ceci, Vladan Papi, Visualization of Human Motion Kinematic s in State Space, Medical & Biological Engineering & Computing, Journal of the Intern. Federation for Medical & Biological Engin., Vol. 37, Suplement 2, p.p. 846-847, 1999. 2. V. Zanchi, M. Ceci, V. Papi, Quantitative Human Gait Analysis, Proceedings of BioMedSim '99, Noisy-Le-Grant, Paris, France, 20-22 April, 1999., p.p.126-129 3. Vlasta Zanchi, Tamara Gruji, Vladan Papi, Mojmil Ceci, Suzana Ceci, Clustering Analysis of Human Gait Data, Fourth International Symposium on Computer Methods in Biomechanics and Biomedical Engineering, 13-16. October, Lisabon, Portugal, 1999. 4. Vlasta Zanchi, Mojmil Ceci, Vladan Papi, Visualization of Human Motion Kinematics in State Space, Proceedings of European Medical and Biological Engineering Conference EMBEC '99, Part II, November, 04.-07. 1999., Vienna, Austria, p.p. 846-847. 5. Vlasta Zanchi, Vladan Papi, Mojmil Ceci, Suzana Ceci, Tamara Gruji, Normativ Maps in Gait Analysis, SOFTCOM '99, Split-Rijeka, Croatia, Trieste-Venice, Italy, October 13-16, 1999., p.p. 317-323 6. Vlasta Zanchi, Mojmil Ceci, Vladan Papi, Quantitative Human Gait Analysis, Simulation Practice and Theory, International Journal of the Federation of European Simulation Societis, Volume 8, Numbers 1-2, p.p. 127-139, April, 2000. 7. Z. Blaevi, M. Ceci, T. Gruji, V. Papi, A. Pavelin, I. Zanchi, V. Zanchi, Dislocated Measurements of Human Gait and Central Data Processing, International Conference on Software, Telecommunications and Computer networks, SoftCOM 2001, Split, Dubrovnik -Croatia, Ancona, Bari, Italy, October 9-12, 2001., p.p. 959-966. 8. Vlasta Zanchi, Tamara Gruji, Vladan Papi, Mojmil Ceci, Suzana Ceci, Clustering Analysis of Human Gait Data, in book J. Middleton, M. L. Jones, N. G. Shrive and G. N. Pande, Computer Methods in Biomechanics & Biomedical Engineering-3, Gordon and Breach Science Publishers, p.p. 283-288, Cardiff, UK, 2001. 9. M. Ceci, S. Ceci, T. Gruji, Free and Treadmill Walking In a View of Kinematics Data, 2. Europrean Medical & Biological Engineering Conference, EMBEC 02, Vienn a, Austria, December 4-8, 2002., p.p. 828-830. 10. M. Ceci, V. Papi, T. Gruji, Spatial Visualization of Statistically Processed Gait Data, Proceedings of the IASTED International Conference on Biomedical Engineering, BIOMED 03, Salzburg, Austria, June 25-27, 2003., p.p. 147-151. 11. V. Zanchi, M. Ceci, T. Gruji, A. Kuzmani, V. Papi, Laboratory for Identification of Human Movement With LaBACS Software Support, International Congress on
116
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Computational Bioengineering, Zaragoza, Spain, September 24-26th 2003., p.p. 155-161. 12. V. Papi, V. Zanchi, M. Ceci, Motion Analysys System for Identification of 3D Human Locomotion Kinematics Data and Accuracy Testing, Simulation Modelling, Practice and Theory, The International Journal of the Federation European Simulation Societies, Volume 12, Issue 2, May 2004, p.p.159-170. 13. T. upuk, M. Ceci, Surface Electromyofraphy: Measurement, Processing and Analysis of Semg Signals Recorded During Gait, Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCOM 2004., Split, Dubrovnih, Venice, October, 10-13, 2004., p.p.37-41. 14. M. Ceci, Slow Speed Mathematical Model of Biped Gait, Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCOM 2004., Split, Dubrovnih, Venice, October, 10-13, 2004., p.p.37-41. 1. Vlasta Zanchi, Mojmil Ceci, Vladan Papi, Visualization of Human Motion Kinematics in State Space, Medical & Biological Engineering & Computing, Journal of the Intern. Federation for Medical & Biological Engin., Vol. 37, Suplement 2, p.p. 846-847, 1999. 2. V. Zanchi, M. Ceci, V. Papi, Quantitative Human Gait Analysis, Proceedings of BioMedSim '99, Noisy-Le-Grant, Paris, France, 20-22 April, 1999., p.p.126-129 3. Vlasta Zanchi, Tamara Gruji, Vladan Papi, Mojmil Ceci, Suzana Ceci, Clustering Analysis of Human Gait Data, Fourth International Symposium on Computer Methods in Biomechanics and Biomedical Engineering, 13-16. October, Lisabon, Portugal, 1999. 4. Vlasta Zanchi, Mojmil Ceci, Vladan Papi, Visualization of Human Motion Kinematics in State Space, Proceedings of European Medical and Biological Engineering Conference EMBEC '99, Part II, November, 04.-07. 1999., Vienna, Austria, p.p. 846-847. 5. Vlasta Zanchi, Vladan Papi, Mojmil Ceci, Suzana Ceci, Tamara Gruji, Normativ Maps in Gait Analysis, SOFTCOM '99, Split-Rijeka, Croatia, Trieste-Venice, Italy, October 13-16, 1999., p.p. 317-323 6. Vlasta Zanchi, Mojmil Ceci, Vladan Papi, Quantitative Human Gait Analysis, Simulation Practice and Theory, International Journal of the Federation of European Simulation Societis, Volume 8, Numbers 1-2, p.p. 127-139, April, 2000. 7. Z. Blaevi, M. Ceci, T. Gruji, V. Papi, A. Pavelin, I. Zanchi, V. Zanchi, Dislocated Measurements of Human Gait and Central Data Processing, International Conference on Software, Telecommunications and Computer networks, SoftCOM 2001, Split, Dubrovnik -Croatia, Ancona, Bari, Italy, October 9-12, 2001., p.p. 959-966. 8. Vlasta Zanchi, Tamara Gruji, Vladan Papi, Mojmil Ceci, Suzana Ceci, Clustering Analysis of Human Gait Data, in book J. Middleton, M. L. Jones, N. G. Shrive and G. N. Pande, Computer Methods in Biomechanics & Biomedical Engineering-3, Gordon and Breach Science Publishers, p.p. 283-288, Cardiff, UK, 2001. 9. M. Ceci, S. Ceci, T. Gruji, Free and Treadmill Walking In a View of Kinematics Data, 2. Europrean Medical & Biological Engineering Conference, EMBEC 02, Vienna, Austria, December 4-8, 2002., p.p. 828-830. 10. M. Ceci, V. Papi, T. Gruji, Spatial Visualization of Statistically Processed Gait Data, Proceedings of the IASTED International Conference on Biomedical Engineering, BIOMED 03, Salzburg, Austria, June 25-27, 2003., p.p. 147-151. 11. V. Zanchi, M. Ceci, T. Gruji, A. Kuzmani, V. Papi, Laboratory for Identification of Human Movement With LaBACS Software Support, International Congress on Computational Bioengineering, Zaragoza, Spain, September 24-26th 2003., p.p. 155-161. 12. V. Papi, V. Zanchi, M. Ceci, Motion Analysys System for Identification of 3D Human Locomotion Kinematics Data and Accuracy Testing, Simulation Modelling, Practice and Theory, The International Journal of the Federation European Simulation Societies, Volume 12, Issue 2, May 2004, p.p.159-170. 13. T. upuk, M. Ceci, Surface Electromyofraphy: Measurement, Processing and Analysis of Semg Signals Recorded During Gait, Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCOM 2004., Split, Dubrovnih, Venice, October, 10-13, 2004., p.p.37-41. 14. M. Ceci, Slow Speed Mathematical Model of Biped Gait, Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCOM 2004., Split, Dubrovnih, Venice, October, 10-13, 2004., p.p.37-41. 17. 01. 2006. - Izv. Profesor, FESB Split Robotika (izborni predmet)
117
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. eljko Domazet, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) Zeljko.domazet@fesb.hr www.domazet.fesb.hr Datum roenja: 4. svibnja 1954. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl.ing. FSB Sveuilite u Zagrebu Mr.sc. FSB Sveuilite u Zagrebu Dr.sc. FSB Sveuilite u Zagrebu Zaposlenje: 1978. 1979. 1981. 1986. 1986. 1993. 1993. 1997. 1997. 2000. 2000. 2005. 2005.
Asistent, FESB Sveuilite u Splitu Znanstveni asistent, FESB Sveuilite u Splitu Docent, FESB Sveuilite u Splitu Izvanredni profesor, FESB Sveuilite u Splitu Redoviti profesor, FESB Sveuilite u Splitu Redoviti profesor u trajnom zvanju, FESB Sveuilite u Splitu
Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1. Kao stipendist fondacije DAAD boravi 3 mjeseca 1988. godine na FRAUNHOFER INSTITUT FR BETRIEBSFESTIGKEIT (LBF) u Darmstadtu, Njemaka. 2. Sudjeluje u radu UNESCO-vog Postgraduated course on industrial robotics u Budimpeti, Maarska, listopad 1989. 3. Kao stipendist Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske boravi 6 mjeseci 1990/91 godine na FRAUNHOFER INSTITUT FR BETRIEBSFESTIGKEIT (LBF) u Darmstadtu, Njemaka. 4. Wessex Institute of Technology, Southampton, GB, 2003. 5. Stress analysis and fatigue data of AlMg4.5Mn welded joints za Fraunhofer Institut fr Betriebsfestigkeit - LBF, Darmstadt, Njemaka (rad je dio BREITEURM projekta, European Community Project No. BE5249, voditelj prof. dr. sc. V. Grubii), 1993 -1996. 6. Improvement of fatigue strength properties of alluminum alloy components by manufacturing processes, za Fakulteta za strojnitvo - Univerza v Ljubljani (rad je dio COPERNICUS Project CIPA - CT94 - 0219, European Commission, voditelj prof. dr. sc. V. Grubii), 1995-1997. 7. Numeriko modeliranje zamora materijala izazvanog ciklinim kontaktnim naprezanjem, voditelj: prof.dr.sc. eljko Domazet, (bilateralni hrvatsko -slovenski projekt), 2002.-2004. 8. Razvoj novih metoda odreivanja pogonske vrstoe strojnih djelova, (bilateralni hrvatsko-slovenski projekt), 2004.-2006. Znanstvena i nastavna podruja: Strojarstvo, konstrukcije, pogonska vrstoa Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Blagojevi, Branko; Domazet, eljko; iha, Kalman. Productional, Operational, and Theoretical Sensitivities of Fatigue Damage Assessment in Shipbuilding. // Journal of Ship Production. 18 (2002) , 4; 185-194. 2. Veljai, Zoran; Domazet, eljko. Utjecaj toplinske obradbe na dinamiku izdrljivost legiranih elika, Strojarstvo. 45, 2003. , 4 -6; 121-128., (CC). 3. Domazet, eljko; Rai, Josip; Papi, Josip. Introduction of Instrumented Impact Testing in Shipyards, Charpy Centenary Conference / Francois, Dominique; Pineau, Andre (ur.), Poitiers : ESIS, 2001. 683-689. 4. Domazet, eljko; Barle, Jani; Duki, Predrag. Strain Gage Measurements on the New Ship Engines, 2nd International Conference On Advanced Sensory Systems For
118
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Relevantni radovi za izvoenje nastave: Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi:
Automotive Applications / E.P, Tomasini; R. De Leo; D.J. Ewins (ur.), Ancona : ATA, 2001. 203-211. 5. Domazet, eljko. Fatigue Failure and Repairs in Industry, Contemporary Research in Theoretical and Applied Mechanics / Batra, R. C., Henneke, E. G. (ur.), Blacksburg, VIRGINIA, USA, VIRGINIA TECH, 2002. 557-557. 6. Blagojevi, Branko; Domazet, elko. Simplified procedures for fatigue assessment of ship structures, Proceedings of 10th International Congress of the International Maritime Association of the Mediterranean / Mavrakos, S.A. (ur.), Rethymnon : Helenic Institute of Marine Technology, 2002. 7. Domazet, eljko; Krstulovi-Opara, Lovre; Stupalo, Mladen. Fatigue cracks and failures in cement industry, shipbuilding and power plant facilities, First International Conference on Engineering Failure Analysis 2004 / Branco, C.M. (ur.), Lisbon, Portugal : Elsevier Science, 2004., 1.08. 8. Domazet, eljko; Mati, Tomislav. Determination of notch stress for fatigue assessment of welded aluminium joints with longitudinal and round stiffener subjected to bending, Advances in Experimental Mechanics / Pappalettere, Carmine (ur.), Bari, Italy : McGraw-Hill, 2004. 227-228. 9. Domazet, eljko; Piri, Toni. Fatigue Failures in Industry Case Studies, Proceedings of the DESIGN 2002, 7th International Design Conference / Marjanovi, Dorian (ur.), Zagreb : Sveuilina tiskara Zagreb, 2002. 1153 -1158. 10. Domazet, eljko; Piri, Toni; Stupalo, Mladen. Fatigue Damages and Repair of a Cement Mill Gear Wheel, Proceedings of the 4th International Congress of Croatian Society of Mechanics, Franjo Matejiek (ur.), Bizovac, 2003. 11. Domazet, eljko; Mati, Tomislav; Krstulovi, Ante. Procjena vijeka trajanja zavarenih aluminijskih komponenti s uzdunim i okruglim ojaanjem optereenih na savijanje , Zavarivanje u pomorstvu, Welding in Maritime Engineering / Kouh, Zoran (ur.), Zagreb, Croatian Welding Society, 2004. 487-494 12. Domazet, eljko; Krstulovi-Opara, Lovre; Stupalo, Mladen. Fatigue Damage and Repair of the Reversible Hydropower Francis Turbine, 21st Danubia-Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Jeci, Stjepan ; Semenski, Damir (ur.), Zagreb: STUDION HRG, 2004., 240-241. 13. Domazet, eljko; Mati, Tomislav. Material strength influence on fatigue properties of welded aluminium alloys, 21st Danubia-Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Jeci, Stjepan ; Semenski, Damir (ur.), Zagreb, Studio HRG, 2004. 242 243. 14. Domazet, eljko; Tomislav, Mati; Krstulovi, Ante. Fatigue Analysis of Welded Aluminium Joints with Longitudinal and Round Stiffener Subjected to Bending Loads by Nominal, Structural and Notch Stress Range Approaches, Proceedings of the DESIGN 2004, 8th International Design Conference / Marjanovi, Dorjan (ur.), Zagreb, FAMENA-Zagreb, The Design Society-Glasgow, 2004. 1227-1232. Vidi gore, te jo preko 70 objavljenih znanstvenih radova.
24. veljae 2005. Pogonska vrstoa Design industrijskih proizvoda (izborni predmet) Mehatronika (izborni predmet) Metalne konstrukcije (izborni predmet)
119
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Igor Duplani, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) igor.duplancic@fesb.hr
Datum roenja: 19.12.1947. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl.ing. strojarstva 1971. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb (FSB) Mr.sc. 1978. FSB Zagreb Dr.sc. 1985. FSB Zagreb Zaposlenje: 1971 1978. 1978 1983. 1983 1986. 1986 1993. 1993 1998. 1998 2003. 2003 Voditelj vjebi, Asistent - FESB Split Znanstveni asistent - FESB Split Asistent - FESB Split Docent FESB Split Izvanredni profesor FESB Split Redoviti profesor FESB Split Redoviti profesor u trajnom zvanju FESB Split
Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1.1.1990. 30. 05.1990. Mechanical Engineering Department, University of California, Berkeley, USA 1.1.1993. 30. 05.1993. Mechanical Engineering Department, University of California, Berkeley, USA Znanstvena i nastavna podruja: - materijali, posebno aluminij i njegove legure - proizvodno strojarstvo, posebno postupci obrade metala deformiranjem. Ue podruje postupci obrade aluminija valjanjem i istiskivanjem Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. I. Duplani, J. Prgin: "The Effects of Extrusion Conditions on the surface Properties of AlMgSi (6063) Hollow Sections", Proceedings of 7th International Aluminum Extrusion Technology Seminar, Vol. 1, Chicago, May 16-19, 2000, p. 261 - 272. 2. I. Duplani, M. Mio, Z. Brai: "Case studies on Control of metal flow in Pre-chamber Dies ", Proceedings of 7th International Aluminum Extrusion Technology Seminar, Vol. 2, Chicago, May 16-19, 2000, p. 177 - 186. 3. J. Prgin, I. Duplani: The influence of tempers both on mechanical and corrosion properties of AlLiCuMgZr aluminum alloy, Metalurgija 39(4), 2000, p. 253 -262. 4. I. Duplani, J. Prgin, Lozina: "Welds in Aluminum Extruded Sections", Proceedings of International Conference Joining of Aluminium and Magnesium, ibenik, Sept. 19-21, 2002, p. 177 - 185. 5. . Lozina, I. Duplani: "Artificial Neural Network and Genetic Algorithms in Aluminum Extrusion, Proceedings of 13th International Conference of DAAAM, 2002, Viena, Austria, p. 321-322. 6. . Lozina, I. Duplani, B. Lela: "Optimisation of Aluminium Extrusion and Die Design Using neural Networks and Genetic Algorithmus, Proceedings of 5th World Congress on Aluminium, Aluminium Two Thousand, 18 20 March 2003, Rome, Italy, p. 38, abstract, CD. 7. I. Duplani, Z. Bracic, J. Prgin: "Dimensional Stability Influence Factors in Extrusion of Wide Thin-Walled Solid Sections", Proceedings of 5th World Congress on Aluminium, Aluminium Two Thousand, 18 20 March 2003, Rome, Italy, p. 63, abstract, CD. 8. I. Duplani, J. Prgin, Z. Bracic: "Metal Flow as one of the most Important Factor in Extrusion of Hollow Sections", Proceedings of 4th International Conference on Industrial Tools, 8 12 April 2003, Bled, Celje, Slovenia p. 101 - 106 Objavio ukupno 57 znanstvena rada (7 radova u znanstvenim asopisima, 6 radova u
120
D I P L O M S K I
S T U D I J :
asopisima citiranim u sekundarnim publikacijama, 17 radova u zbornicima meunarodnih znanstvenih skupova, 25 radova na domaim konferencijama, 2 struna rada objavljana u asopisima), a od toga vie od 50% u meunarodnim publikacijama 1. I. Duplani, J. Prgin: "The Effects of Extrusion Conditions on the surface Properties of AlMgSi (6063) Hollow Sections", Proceedings of 7th International Aluminum Extrusion Technology Seminar, Vol. 1, Chicago, May 16-19, 2000, p. 261 - 272. 2. I. Duplani, M. Mio, Z. Brai: "Case studies on Control of metal flow in Pre-chamber Dies ", Proceedings of 7th International Aluminum Extrusion Technology Seminar, Vol. 2, Chicago, May 16-19, 2000, p. 177 - 186. 3. J. Prgin, I. Duplani: The influence of tempers both on mechanical and corrosion properties of AlLiCuMgZr aluminum alloy, Metalurgija 39(4), 2000, p. 253 -262. 4. I. Duplani, J. Prgin, Lozina: "Welds in Aluminum Extruded Sections", Proceedings of International Conference Joining of Aluminium and Magnesium, ibenik, Sept. 19-21, 2002, p. 177 - 185. 2003. izbor u trajno zvanje redoviti profesor Materijali 3 Alati i naprave (izborni predmet)
121
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Orest Fabris, red. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje ofabris@fesb.hr
Datum roenja: 18.12.1939. Mjesto roenja: Dubrovnik Obrazovanje: Dipl.ing. strojarstva 1963. Mainski fakultet - Sarajevo Mr.sc. 1972. King's College, University of London Dr.sc. 1974. King's College, University of London Zaposlenje: 1963 1970. 1970 1974. 1974 1980. 1980 1983. 1983 1996. 1996
Energoinvest, Institut za termotehniku, Sarajevo MSc i PhD studij. King's College, University of London Energoinvest, Institut za termotehniku, Sarajevo Mainski fakultet, Sarajevo Pomorski fakultet, Dubrovnik Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split Docent Izvanredni profesor Redoviti profesor 1990 1991. Dekan, Pomorski fakultet, Dubrovnik Znanstvena i nastavna podruja: termodinamika grijanje, hlaenje i klimatizacija ua podruja: prijenos topline, toplinske pumpe Najvaniji radovi u zadnjih 5 godina: 1. O. Fabris: Substitution of the Most Frequent Halocarbon Refrigerants, ASHRAE Cairo V, Cairo, May 1999 2. O. Fabris, B. Hrastnik, R. Vidovi, R. Vuji: Obnovljivi izvori energije i ukapljeni naftni plin za grijanje, hlaenje i potronu toplu vodu u apartmanskom naselju Milna na Brau; Interklima, Zagreb 2003, asopis EGE 3/2003, (Takodjer objavljeno kao: Demonstration of Renewable Energy Technologies in the Illyrian Resort Appartment Settlement in Milna (Bra), International Conference RES for Islands, Tourism and Water Desalinisation, May 2003, Crete Island, Greece). 3. O. Fabris: Hlaenje + grijanje = klizalite, asopis EGE 3/2004, Energetika Marketing, Zagreb 4. O. Fabris: Integrirani sustav za grijanje i hlaenje prostora te pripremu potrone tople vode, asopis EGE 3/2004, Energetika marketing, Zagreb 5. O. Fabris: Idejno rjeenje (patentna prijava br. PCT/HR2004/000028), prorauni, konstrukcija, prototipni ureaji, ispitivanja, priprema i poetak proizvodnje slijedeih ureaja za utedu energije: - termalne grijalice vode - klima-bojler ureaji - ureaji za grijanje/hlaenje - ureaji za grijanje/hlaenje i potronu toplu vodu. (Razvoj u suradnji sa Splitsko-Dalmatinskom upanijom i tvornicom Konar Kuanski aparati). 6. B. Hrastnik, O. Fabris: Studija: Energetski uinkovito i ekoloki prihvatljivo idejno rjeenje energetske opskrbe stambenih i turistikih naselja i gradova u Splitsko Dalmatinskoj upaniji, FESB, lipanj 2003 7. B. Hrastnik, O. Fabris: Studijsko i idejno rjeenje Model komunalne izgradnje u zonama Ribnjak i Garma (Omi), koncepcija ogledne turistike tvornice, FESB, oujak 2004
122
Popis radova u zadnjih 5 godina
D I P L O M S K I
S T U D I J :
1. O. Fabris: Determination of Fin Efficiency by the Finite Element Method, XIV Medjunarodni kongres iz hlaenja, Moskva, 1975 2. O. Fabris, S. Koprivica; Osnovne veliine i performanse 100 MW-ne solarne elektrane, VI Simpozij termiara Jugoslavije, Bled 1981 3. O. Fabris: TREF postrojenje za pirolitiko izgaranje smea i koritenje topline dimnih plinova, XIV Kongres KGH, Beograd, 1984 4. O. Fabris: Freoni, amonijak i ozon, asopis EGE 2/1993, Energetika marketing, Zagreb 5. E. Kuli, A. Leki, P. Kesi, O. Fabris: Zbirka rijeenih zadataka iz termodinamike, Univerzitet u Sarajevu, 1968 (i jos tri izdanja) 6. O. Fabris: Osnove inenjerske termodinamike (sveuilini udbenik), (tri izdanja: 1 988, 1992 i 1994) 7. O. Fabris, E. Kuli, M. Osmanagi; Konsultantsko -revizioni poslovi kod projektiranja i izvoenja postrojenja za grijanje, hlaenje i klimatizaciju za objekte XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu: - Stadion Koevo ZETRA - Olimpijska dvorana ZETRA - Energana, rashladno postrojenje ZETRA - Staza za brzo klizanje- ZETRA - Bob i sanjkaka staza Trebevi - Sportska hala Skenderija - Press/Omladinski centar Bjelanica - Skakaonice 70 i 90 m Igman 8. O. Fabris: Razvoj, projektiranje i izrada vie tipova rashladnih i klima ureaja: - Rashladni ureaji za komore 00C i 200C - Mali split ureaji za klimatizaciju - Klimatizacioni ormari - Mini-bojler ureaji 9. O. Fabris: Tehnika hlaenja (skripta), Mainski fakultet, Sarajevo, 1991 10. O. Fabris: Prijelaz topline putem orebrenih povrina (skripta za postdiplomske studije), Mainski fakultet, Sarajevo, 1975. 1999. izbor u trajno zvanje redoviti profesor Toplinski i hidrauliki strojevi Grijanje i klimatizacija
123
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Damir Jelaska, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) djelaska@marjan.fesb.hr www.fesb.hr/~djelaska Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva, FSB, Zagreb 1971 . Mr. sc., FSB, Zagreb 1980. Dr. sc., Tehniki fakultet Rijeka, 1982. Zaposlenje: Sveuilite u Splitu, FESB Specijalizacije i meunarodna suradnja: - vrstoa i trajnost elemenata strojeva. Bilateralni znanstveni projekt sa Republikom Slovenijom (2000 - 2002). - Iniciranje zamornih pukotina kod elemenata strojeva i konstrukcija, Bilateralni znanstveni projekt sa Republikom Slovenijom (2003 - 2005). - Dinamika vrstoa toplinski rezanih elemenata konstrukcija. Bilateralni znanstveni projekt sa Republikom Slovenijom (2008 - ). Znanstvena i nastavna podruja: - Pogonska vrstoa - Konstruiranje protiv zamora - Integritet konstrukcija - Integritet zupanika - Mehanika loma - Elementi strojeva Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1 Konstruiranje za doputeno oteenje Tribologija Tehniko crtanje (Grafiko komuniciranje)
7 8
Podrug, Sran; Jelaska, Damir. Fatigue behaviour of gear tooth root under moving load // FDM 2009, Proceedings. (predavanje,meunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). Podrug, Sran; Jelaska, Damir; Glode, Sreko, Influence of different load models on gear crack path shapes and fatigue lives. // Fatigue and Fracture of Engineering Materials and Structures. 31 (2008) , 5; 327-339 (lanak, znanstveni). Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan, Crack Initiation Limits Prediction at Combined HCF/LCF Loading. // International Journal Advanced Engineering. 2 (2008) , 2; 225230 (lanak, znanstveni). Jelaska, Damir; Podrug, Sran, Gear Tooth Root Fatigue Assessments by Estimating the Real Stress Cycle // Design Engineering Tehnical Conferences & Computers and Information in Engineering Conference 2007 : CD-ROM Proceedings. Las Vegas : ASME, 2007. (predavanje,meunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). Jelaska, D., Glode, S., Podrug, S., Comparison of Numerical and Experimental Determining the Fatigue Lives of Involute Gears, Ext. abstracts of 21st DanubiaAdria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, 254-255, Brijuni, 2004. Jelaska, D., Podrug, S., Influence of moving tooth load on gear crack path shape and fatigue life , Proc. European Congress on Fracture ECF 16 , E. Gdoutos (editor), Alexandroupoli 2006. Jelaska, D., Podrug; S., Gear tooth root crack path and fatigue life, Proc. CADAM 2006, B. Obsieger (editor), 41- 43, 2006. Jelaska, Damir; Podrug, Sran, Gear Tooth Root Fatigue Behaviour. // Advanced Engineering Materials. 10 (2008) , 3; 187-198 (lanak, znanstveni). Jelaska, Damir; Podrug, Sran; Glode Sreko, Comparison of numerical models for
124
D I P L O M S K I
S T U D I J :
10
11 12 13
gear tooth root fatigue assessments // Proc. IMECE 2005, Symp. on Recent Advances in Solids and Structures. Orlando, Florida, 2005. (predavanje,meunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). Podrug, Sran; Jelaska, Damir, Influence of different gear load models on crack propagation // Proceedings of DESIGN 2006 / Marjanovi, Dorian (ur.), Zagreb, 2006. 983-990 Jelaska, Damir, Elementi strojeva : I dio / Zulim, Ivan (ur.), Split : Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2007. Jelaska, Damir, Cilindrini zupanici / Zulim, Ivan (ur.), Split : FESB, 2009. Jelaska, Damir; Podrug, Sran, Proraun punih prijenosa (Uputstvo), Split : FESB, 2008.
Jelaska, Damir, Elementi strojeva : I dio / Zulim, Ivan (ur.), Split : Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2007. 2 Jelaska, Damir, Cilindrini zupanici / Zulim, Ivan (ur.), Split : Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2009. 3 Jelaska, D.: "General formula proposition of safety margin at dynamic stationary loading", Tehnika (separat Mainstvo) 29(1980)6, 934-936. 4 Jelaska, D.: "Optimalno dimenzioniranje kutijastih nosaa mosnih dizalica", Tehnika(separat Mainstvo) 34(1985)11, 1611-1614. 5 Jelaska D.: "Obrazovanje strojara za 21. stoljee", Zbornik radova znanstvenog skupa o konstruiranju, FSB, Zagreb, 1988., E-VII-1-6. 6 Jelaska, D.: "Procjena sigurnosti brodskih osovina protiv zamora", Brodogradnja 36, 1-2, 41-45. 7 Jelaska, D.: "Prijedlog opeg izraza za dinamiku vrstou strojnih dijelova", Strojarstvo 32(1990)4, 257-262. 8 Jelaska, D.: "Prijedlog optimalne konstrukcije prednapregnutih vijanih spojeva", 4. Simpozij o novim tehnologijama (SONT), Pula 1993, 140-143. 9 Jelaska, D.: "Procjena dinamike vrstoe pri pogonskom optereenju", Strojarstvo 36(1994) 3-4, 127-130. 10 Jelaska, D., Podrug, S: "Estimation of Fatigue Strength at Operational Load", Proc. 4th Int. Symp. Fatigue Design '98, VTI, ASME, Espoo 1998, Vol.2, 577581. 11 Jelaska, D.: "Estimation of Fatigue Stress Concentration Factor in the Zone of Elastic-Plastic Strain", Proc. 4th Int. Symp. Fatigue Design '98, VTI, ASME, Espoo 1998, Vol.2, 427-433. 12 Jelaska, D. :"Primjena Smithovog dijagrama u konstruiranju protiv zamora", Strojarstvo, 42 (2000) 1-2, 45-53. 13 Jelaska, D. :"Izrada zupanika prema modelu", Ukorak s vremenom, ISSN 13321307, 25(2002)1, 26-29. 14 Jelaska, D., Glode, S., Podrug, S., "Closed form expression for fatigue life prediction at combined HCF/LCF loading", Facta Universitatis, Series Mechanics, Automatic Control and Robotics, 13(2003)3, 635-646. 15 Jelaska, Damir, Elementi strojeva : skripta za studente Industrijskog inenjerstva, Split : FESB, 2005. 16 Jelaska, D.; Piri, T.: Vratilo, Uputstvo za proraun, Split : FESB, 2004. 17 Jelaska, D.: Cilindrini zupanici, uputstvo za proraun / Begui, Dinko (ur.). Split : Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2003. 18 Jelaska, D.: Klizni leaj, proraun, Split, FESB, 2003. 19 Jelaska, D; Piri, T; Podrug, S.: RUNA DIZALICA, uputstvo za proraun . Split : FESB, 2002. 20 Jelaska, D.:Upute za proraun lamelne spojke, Split : FESB, 2001. 21 Jelaska, D.: Prednapregnuti vijani spoj, Split : FESB, 2001. 22 Jelaska, D.; Podrug, S.: Proraun remenskih prijenosa, Split : FESB, 2001. 2003: redovni profesor u trajnom zvanju 1 Preddiplomski studij: Elementi strojeva 2, 130/5 Elementi strojeva, 150/5
125
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Elementi strojeva 2, 430/4 Diplomski studij: Prijenosnici snage i gibanja 260/2 Poslijediplomski studij: Izabrana poglavlja iz Elemenata strojeva 330/2 Integritet strojeva i konstrukcija 330/3 * Ako nastavnik nije zaposlen u visokokolskoj ustanovi koja predlae program, pismena izjava nastavnika da je spreman izvoditi nastavu te pismena dozvola elnika ustanove u kojoj je nastavnik zaposlen s navoenjem predmeta i razdoblja za koje se dozvola izdaje
126
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Branko Klarin, doc. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) Branko.Klarin@fesb.hr www.fesb.hr/~bklarin Datum roenja: 27. rujna 1962. Mjesto roenja: Zadar Obrazovanje: dipl.ing. strojarstva 1990. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split (FESB) mr.sc. 1995. FSB Zagreb dr.sc. 2004. FESB Split Zaposlenje: 1990 1991. Tehniko-komercijalni referent - TEM Split 1991 2000. Znanstveni novak - FESB Split 1997 - 2000. honorarni nastavnik PMF-Politehnika, Split 2000 2005. Asistent - FESB Split 2006 docent- FESB, Split. Specijalizacije i meunarodna suradnja: studijski boravak u okviru TEMPUS programa 2004. na KTH, Stockholm Znanstvena i nastavna podruja: - vjetroenergetika, ekspertni sustavi, distribuirani (samostojni) hibridni sustavi na obnovljive izvore energije, aeroprofili, konstrukcija manjih vjetroturbina - Mehanika fluida, Hidrauliki strojevi, Mehanika, CAD Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Nieti S., Klarin, B. A simplified analytical approach for evaluation of the optimal ratio of pressure drop across the turbine in solar chimney power plants, Applied Energy, 87 (2010), 2; 587-591 2. Klarin B.; Nieti S.; Roje J.: Basic Solar Chimney Flow Improvements, Strojarstvo, 51 (2009), 5; 465-472 3. Krstulovi-Opara L., Klarin B., Domazet .: A Non-Destructive Wind Turbine Blade Analysis Based on the Thermal Stress Analysis, Proc. of the International Symposium on Coupled Methods in Numerical Dynamics, Split, 2009. 255-265. 4. Klarin, B.; Nini, N.; Stipaniev, D.; Nieti, S.; Krstinic, D. The Kornati fire accidentaerodynamic and thermodynamic aspects of the accident, Int. Conf. on Modelling, Monitoring and Management of Forest Fires: Proceedings WIT transactions on ecology and the environment, Southampton, 2008. 377-386. 5. Klarin B., Pehnec I.: Impact of Adaptive Airfoils on Wind Turbine Working Characteristics, lanak u zborniku Meunarodnog skupa, Proc. of Int. Congress Energy and Environment, Opatija, 2008., 291-301. 6. Klarin B., Vukman A., Barii I.: Mogunosti koritenja krutog jedra (krila) kao dopunskog prigona broda, Proc. of Int. Congress Energy and Environment, Opatija, 2008., 395-405. 7. Nieti S., Nini N., Klarin B.: Energy Losses in Solar Chimney, International Journal of Energy 33 (2008), Elsevier, 2008., 1680-1690; 8. Klarin B.: Adaptive Airfoils for wind turbine blades, lanak u zborniku Meunarodnog skupa, Proc. of European energy Wind Conference 2008, Bruxelles, 2008.
127
D I P L O M S K I
S T U D I J :
1. Nieti S., Klarin, B. A simplified analytical approach for evaluation of the optimal ratio of pressure drop across the turbine in solar chimney power plants, Applied Energy, 87 (2010), 2; 587-591 2. Klarin B.; Nieti S.; Roje J.: Basic Solar Chimney Flow Improvements, Strojarstvo, 51 (2009), 5; 465-472 3. Klarin B., Pehnec I.: Impact of Adaptive Airfoils on Wind Turbine Working Characteristics, Proc. of Int. Congress Energy and Environment, Opatija, 2008., 291-301. 4. Nieti S., Nini N., Klarin B.: Energy Losses in Solar Chimney, International Journal of Energy 33 (2008), Elsevier, 2008., 1680-1690; 5. Klarin B.: Adaptive Airfoils for wind turbine blades, lanak u zborniku Meunarodnog skupa, Proc. of European energy Wind Conference 2008, Bruxelles, 2008.
2006. izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta Aerotehnika i vjetroturbine Hibridni energetski sustavi
128
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Mirjana Matea Kova, predava Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) mirjana.kovac@fesb.hr
Datum roenja: 16.05.1971. Mjesto roenja: Bielefeld, Njemaka Obrazovanje: Diploma Filozofskog fakulteta u Zadru za Engleski jezik i knjievnost i Njemaki jezik i knjievnost; Magisterij iz Humanistikih znanosti podruje Filologija obranjen na Filozofskom fakultetu u Zadru 2005.; Doktorat iz Humanistikih znanosti podruje Filologija obranjen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010. Zaposlenje: Od 2007. stalno zaposlena na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu na Odsjeku opih predmeta za predmet Engleski jezik i Komunikacijske vjetine. Specijalizacije i meunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna podruja: Psiholingvistika Suradnica znanstvenoistraivakog projekta Proizvodnja i percepcija govora Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske (broj 130 -0000000-0785) od 1. listopada 2007. 1. Mati, Daniela, Mirjana Mati-Bili. (2008). English at Croatian universities: luxury or necessity. Maribor International Review Vol. 1 No. 1 (2008). http://events.ff.unimb.si/mir/volume1.html 2. Mati-Bili, Mirjana, Kristina Pirs. (2008). Tijelo kao izvor frazema. Didaktiki putokazi, str. 2-5. Pedagoki zavod i pedagoki fakultet u Zenici. 3. Sirkovi, Nina, Mirjana Mati Bili: (2009) Goethe's Wilhelm Meister and Virginia Woolf's Orlando through the Prism of the Bildungsroman, in: ELLSSAC, Proceedings, Volume II, Faculty of Philology, University of Belgrade, Serbia. 4. Mati-Bili, Mirjana, Nina Sirkovi. (2009). English for scientific purposes -developing THE DESIRE TO SPEAK. Zbornik radova Individualizacija i diferencijacija u nastavi jezika i knjievnosti Filozofski fakultet Niki, Univerzitet Crne Gore. 5. Kova, Mirjana, Nina Sirkovi. (2010). Model govorne proizvodnje. Zbornik radova Autonomija uenika i nastavnika u uenju i nastavi jezika i knjievnosti , str. 295-304. Filozofski fakultet- Niksic Univerzitet Crne Gore.
1. Mati-Bili, Mirjana, Nina Sirkovi. (2009). English for scientific purposes -developing THE DESIRE TO SPEAK. Zbornik radova Individualizacija i diferencijacija u nastavi jezika i knjievnosti Filozofski fakultet Niki, Univerzitet Crne Gore. 21. svibnja 2007. Tehniki engleski jezik (izborni predmet)
129
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Nika Krni, izv. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) nkrnic@fesb.hr
Datum roenja: 03. lipnja 1956. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Diplomirani inenjer strojarstva: 1980. godine Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Split, magistar znanosti: 1990. godine Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) Zagreb, doktor znanosti: 1999. godine Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) Zagreb. Zaposlenje: 1980. 1984. 1984. 1999. 2000. 2002. 2002. 2006. 2006 profesor u srednjokolskom centru Split, asistent i znanstveni asistent - FESB Split, vii asistent - FESB Split docent FESB Split izv. prof.
Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1988. 1989. Technische Universitat Berlin, Fuege- und Schweisstechnik, 10 mjeseci, odnosno jedna akademska godina, podvodno zavarivanje 1992. tromjesena specijalizacija zavarivanje, podvodno zavarivanje, Technische Universitat Berlin, Fuge- und Schweisstechnik Vie kraih studijskih boravaka u zemlji i inozemstvu University of Cambridge, Engineering Dept., SR Njemaka (GKSS, Forschungszentrum, Helling), SAD (Oceaneering) ispitivanja bez razaranja, ispitivanja konstrukcija, zavarivanje, hiperbariko podvodno zavarivanje Znanstvena i nastavna podruja: - zavarivanje i pridrueni procesi, podvodno zavarivanje, - zavarivanje aluminija i njegovih legura, zavarivanje titana, zavarivanje u brodogradnji, - ispitivanja bez razaranja, podvodna ispitivanja bez razaranja, - materijali i toplinska obradba 1. N. Krni, L. Dorn, S. Kralj: Welding Processes in Modern Shipbuilding Industry, Proceedings of 3rd International Conference, Zavarivanje u pomorstvu, Hvar, 02. 05. lipnja 2004., pp. 523 532, 2. N. Krni: Reduction of Heat Dissipation in Underwater Wet Welding a Novell Approach, 4th European Conference on Development of Welding and Allied Processes at the Beginning of the New Millenium, Cavtat - Dubrovnik, 24 26 svibanj, 2001, pp. 419 428, 3. Z. Kordi, N. Krni: Trends in Application of Composite Materials for Helicopter Rotor Blades, Proceedings of 2nd Conference on Business Systems Management UPS 2001, DAAAM, Mostar, 31. V. 02. VI. 2001., 4. N. Krni, S. Kralj, V. Magdaleni: Characteristics of AC Pulsed GMA Welding in Pure Helium on AlMgMn Alloy, ibenik, 19. 21. rujna 2002., Proceedings of International Conference Joining of Aluminium and Magnesium, 151 - 162, 5. V. Krstelj, N. Krni, D. Markui, D. Sever: Podvodno ultrazvuno ispitivanje, MATEST 2003, KBR - Dostignua i izazovi, pp. 233 238, 28. - 30.IX.2003, Brijuni,
130
D I P L O M S K I
S T U D I J :
6. N. Krni: Istraivanje toplinskih uinaka pri mokrom podvodnom zavarivanju, doktorska disertacija, 1999., Sveuilite u Zagrebu, FSB 1. N. Krni, L.Dorn, S.Kralj,: Procesi zavarivanja u modernoj brodogradnji. Zavarivanje. 47 (2004) , 5/6; 141-152, 2. N. Krni, S. Kralj, V. Magdaleni: Karakteristike impulsnog MIG zavarivanja izmjeninom strujom ALMgMn legure u zatiti helija, Zbornik radova meunarodnog savjetovanja "Spajanje aluminija i magnezija", 2002, pp. 151-162, 3. Z. Kordi, N. Krni: Trends in Application of Composite Materials for Helicopter Rotor Blades, Proceedings of 2nd Conference on Business Systems Management UPS 2001, DAAAM, Mostar, 31. V. 02. VI. 2001., 4. N. Krni, B. Anzulovi: Procjena utjecaja nekih vanih imbenika na podvodno ispitivanje metodom magnetskih estica , Proceedings -International Conference on Underwater Welding, New Orleans, Louisiana,U.S.A., 1991 ISBN/ISSN:0-87171-358-6, p.p. 86 97, 20.03.91 do 21.03.91 5. N. Krni: Podvodno zavarivanje, Strategija razvoja zavarivanja u Hrvatskoj, pp. 97119, 14. X. do 16. X. 1993. Preko ezdeset (60) strunih radova za potrebe privrede, etiri pozvana predavanja, Opremanja laboratorija za zavarivanje, ispitivanje bez razaranja, materijale
2006. izbor u zvanje izv. profesora Materijali 3 Spajanje i razdvajanje materijala (izborni predmet) Zavarivanje i rezanje u brodogradnji (izborni predmet)
131
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Lovre Krstulovi-Opara, izv.prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Lovre.Krstulovic-Opara@fesb.hr http://www.fesb.hr/~opara Obrazovanje: Diplomirao 1994., Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu Magistrirao 1997., Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu Doktorirao 2000., Univerzitet Hannover, Institut za graevinsku i numerik u mehaniku. Zaposlenje: 1994. - 1997. znanstveni novak i asistent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Zagreb 1997. - 1998. znanstveni suradnik na Institutu za mehaniku Tehnikog sveuilita Darmstadt 1998. - 2000. znanstveni suradnik na Institut za graevinsku i numeriku mehaniku Sveuilita u Hannoveru 2001. - 2003. znanstveni novak i vii asistent na Fakultetu za elektrotehniku, strojarstvo i brodogradnju. 2003. 2007. docent na FESB-u. 2007. - izvanredni profesor na FESB-u. Znanstvena i nastavna podruja: Kontaktni problemi rjeavani metodom konanih elemenata. Eksperimentalna mehanika i dinamika ispitivanja. Metalne konstrukcije. Termografija (Ovlateni termografista meunarodni Level 1). L. Krstulovic-Opara, M. Vesenjak, P. Marendic, Z. Ren and Z. Domazet: "Evaluation of the Poisson's Ratio from the 3D Laser Scanning Data", Bulletin of Applied Mechanics, 5, 19, 5053, 2009. L. Krstulovic-Opara, M. Vesenjak, P. Marendic, Z. Ren, Z. Domazet: "Evaluation of basic material properties using three-dimensional scanning data", Proceedings of 6th International Congress of Croatian Society of Mechanics, eds.: I. Smojver, J. Soric, 30 September - 2 October 2009, Dubrovnik, Croatia, 2009. S. Loehnert, L. Krstulovic-Opara, M. Vesenjak, D. Mueller-Hoeppe, P. Wriggers: "Homogenization of regular open cell cellular structures accounting filler material", Proceedings of 6th International Congress of Croatian Society of Mechanics, eds.: I. Smojver, J. Soric, 30 September - 2 October 2009, Dubrovnik, Croatia, 2009. M. Borovinsek, M. Vesenjak, J. Matela, Z. Ren, L. Krstulovic-Opara: "Analyzing the structure of real metal foam", Proceedings of 6th International Congress of Croatian Society of Mechanics, eds.: I. Smojver, J. Soric, 30 September - 2 October 2009, Dubrovnik, Croatia, 2009. L. Krstulovic-Opara, Z. Domazet: "The evaluation of loading capacity of a glass carrier structure based on experimental and numerical approach", 26th Danubia-Adria Symposium on Advances in Experimental Mechanics, ed.: W. Eichlseder, 23-26 September 2009, Leoben, Austria, 25-26, 2009. L. Krstulovic-Opara, B. Klarin, Z. Domazet: "A Non-Destructive Wind Turbine Blade Analysis Based on the Thermal Stress Analysis", Proceedings of the International Symposium on Coupled Methods in Numerical Dynamics, CMND 2009, eds.: Z. Terze, C. Lachor, 16-19 September 2009, Split, Croatia, 255-265, 2009. M. Vesenjak, L. Krstulovic-Opara, Z. Ren, A. chsner, Z. Domazet: "Experimental Study of Open-Cell Cellular Structures with Elastic Filler Material", Experimental Mechanics, 49, 4, 501-509, 2009.
132
D I P L O M S K I
S T U D I J :
L. Krstulovic-Opara, S. Loehnert, M. Vesenjak, D. Mueller-Hoeppe: "Multi-scale Modeling of Regular Open-Cell Cellular Structures Based on the Homogenization Principles", 2nd South-East European Conference on Computational Mechanics, SEECCM 2009, eds.: M. Papadrakakis, M. Kojic, V. Papadopoulos, 22 - 24 June 2009, Rhodes Island, Greece, 2009. M. Vesenjak, F. Gacnik, L. Krstulovic-Opara, Z. Ren: "Behavior of composite advanced pore morphology foam", 15th International Conference on Composite Structures, 15-17 June, Porto, 2009. L. Krstulovic-Opara, M. Vesenjak, P. Marendic, Z. Ren and Z. Domazet: "Evaluation of Poisson's Ratio from 3D Laser Scanning Data", 25th Danubia-Adria Symposium on Advances in Experimental Mechanics, eds.: M. Daniel, S. Holly, M. Ruzicka, 24-27 September 2008, Ceske Budjeovice & Cesky Krumlov, Czech Republic, 135-136, 2008. P. Marendic, T. Veljaca, L. Krstulovic-Opara and Z. Domazet: "Uvod u termoelasticnu analizu naprezanja", Drugi susreti Hrvatskoga drustva za mehaniku, eds.: P. Marovic, M Galic, L. Krstulovic-Opara, 12-13 September 2008, Split, Croatia, 43-48, 2008. M. Vesenjak, L. Krstulovic-Opara, Z. Ren, Z. Domazet: "Failure mechanism of the regular open-cell cellular structure", Third International Conference on Engineering Failure Analysis, ICEFA - III, 13-16 July 2008, Sitges, Spain, 2008. L. Krstulovic-Opara, S. Loehnert, M. Vesenjak, D. Mueller-Hoeppe, P. Wriggers and P. Marendic: "Multiscale Numerical Modeling of Regular Open-Cell Cellular Structures wiht Elastic Filler Material", 8th World Congress on Computational Mechanics, WCCM8, eds.: B.A. Schrefler and U. Perego, 30 June - 4 July 2008, Venice, Italy, 2008. M. Vesenjak, L. Krstulovic-Opara, Z. Ren, A. chsner and Z. Domazet: "Characterization of regular open-cell cellular structures accounting for the filler effects: experimental study", International Conference on Advanced Computational Engineering and Experimenting, ACE-X 2007, eds.: A. chsner, Z. Ren. L. de Silva, 12-13 July 2007, Algarve, Portugal, 66, 2007. L. Krstulovic-Opara, I. Perasovic: " A comparison of measured data, code and fluid-structure interaction simulation of the wind flow around solar pannels", Extended abstracts of the 5th International Congress of Croatian Society of Mechanics, ed.: F. Matejicek, 133-134, 2006. M. Vesenjak, L. Krstulovic-Opara, A. chsner, Z. Ren, Z. Domazet: " Experimental and numerical modelling of open-cell cellular structures", Extended abstracts of the 5th International Congress of Croatian Society of Mechanics, ed.: F Matejicek, 33-24, 2006. L. Krstulovic-Opara, Z. Domazet und N. Alujevic: " Die Anwendung von elektrischen Dehnungsmessstreifen zur Beanspruchungsanalyse an der lwanne eines 13530 kWSchiffsdieselmotors", Messtechnische Briefe, 1,20-26, 2006. L. Krstulovic-Opara and P. Wriggers: " The quadrilateral parametric contact element based on the moving friction cone formulation", Lecture Notes in Applied and Computational Mechanics, 27,95-102, 2006. L. Krstulovic-Opara, M. Vesenjak, P. Marendic, Z. Ren and Z. Domazet: "Evaluation of the Poisson's Ratio from the 3D Laser Scanning Data", Bulletin of Applied Mechanics, 5, 19, 5053, 2009. L. Krstulovic-Opara, B. Klarin, Z. Domazet: "A Non-Destructive Wind Turbine Blade Analysis Based on the Thermal Stress Analysis", Proceedings of the International Symposium on Coupled Methods in Numerical Dynamics, CMND 2009, eds.: Z. Terze, C. Lachor, 16-19 September 2009, Split, Croatia, 255-265, 2009.
133
D I P L O M S K I
S T U D I J :
L. Krstulovic-Opara and P. Wriggers: " The quadrilateral parametric contact element based on the moving friction cone formulation", Lecture Notes in Applied and Computational Mechanics, 27,95-102, 2006. L. Krstulovic-Opara, Z. Domazet und N. Alujevic: " Die Anwendung von elektrischen Dehnungsmessstreifen zur Beanspruchungsanalyse an der lwanne eines 13530 kWSchiffsdieselmotors", Messtechnische Briefe, 1,20-26, 2006. Z. Domazet, L. Krstulovic-Opara and M. Stupalo: "Fatigue cracks and failures in cement industry, shipbuilding and power plant facilities", Engineering Failure Analysis, 12, 5, 819833, 2005. P. Wriggers, L. Krstulovic-Opara: "The moving friction cone approach for three-dimensional contact simulations", International Journal of Computational Methods, 1, 105-119, 2004. L. Krstulovic-Opara, P. Wriggers and J. Korelc: "A C1-continuous formulation for 3D finite deformation frictional contact", Computational Mechanics, 29, 27-42, 2002. P. Wriggers, L. Krstulovic-Opara and J. Korelc: "Smooth C1-interpolations for twodimensional frictional contact problems", International Journal for Numerical Methods in Engineering, 51, 1469-1495, 2001. L. Krstulovic-Opara, P. Wriggers and J. Korelc: "Rolling contact simulations with frictional contact elements using Lagrangian description", Zeitschrift fr angewandte Mathematik und Mechanik,81, S397-S398, 2001. Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: 15.2.2007. Dizajn industrijskih proizvoda Metalne konstrukcije Pogonska vrstoa Osnove mehanikih konstrukcija Eksperimentalne metode u tehnici Mehanika kontakta (doktorski studij) Termografija i termoelastina analiza naprezanja (doktorski studij)
134
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. eljan Lozina, red. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje zeljan.lozina@fesb.hr http://www.fesb.hr/~lozina Datum roenja: 25.04.1956. Mjesto roenja: Sarajevo Obrazovanje: Gimnazija "Marko Maruli", 1975. Dipl.ing. strojarstva, FESB Split, 1980. Mr.sc. FSB Zagreb, 1986. Dr.sc. FSB Zagreb, 1989. Zaposlenje: 1980. 1982. Brodogradilite "Brodosplit", RO Konstrukcije, 1982. do danas FESB: 1988. 1990. Asistent 1990. 1996. Docent 1996. 2000. Izvanredni profesor 2000. 2005. Redoviti profesor 2005. Redoviti profesor, trajno zvanje Znanstvena i nastavna podruja: Mehanika/Dinamika/Vibracije Numerike metode u tehnici Primjena raunala Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. . Lozina, I. Duplani and J. Prgin: Evolution and Biology Based Approach to the Optimisation of the Extrusion Process, ET-2000, Proceedings pp. 109-117, Chicago, 2000. 2. . Lozina, V. Cvitani: Application of Natural Factor Method in Structural Analysis of Marine Structures, 14th Int. Scientific and Professional Congress: Theory and Practice of Shipbuilding, Proceedings SORTA 2000, pp 229 235, Rijeka, November 2000. 3. V. Cvitani, P. Marovi, . Lozina: Finite Deformation Elasto -Plastic Updated Lagrangian-Hencky Formulation, 3rd Congress of Croatian Society of Mechanics, Proceedings pp 153-160, Cavtat Croatia, 2000. 4. F. Vlak, P. Marovi, . Lozina: Application of Lagrange Multipliers in Numerical Analysis of the Contact Problems, 3rd Congress of Croatian Society of Mechanics, Proceedings pp 137-144, Cavtat Croatia, 2000. 5. . Domazet, . Lozina, T. Piri: Fatigue Damage and Repair of 250 kN Portal Craine in Shipyard, 10th Int. Conf. on Fracture, CD Proceedings, ICF100208OR, 2-6 December 2001. 6. I. Duplani, J. Prgin, . Lozina: Welds in Aluminum extruded sections, Int. Conf. on Joining of Aluminium and Magnesium, Proceedings 177-185, ibenik Croatia, 2002. 7. R. Pavazza, . Lozina: An Analytical Approach to the Bending of Large Tankers With no Distorted Cross-sections, IMAM 2002, CD proceedings, paper No 113, Hellas - Crete, May 2002. 8. . Lozina, I. Duplani: Artificial Neural Network and Genetic Algorithms in Aluminum Extrusion, 13th DAAAM Int. Symp.: "Intelligent Manufacturing & Automation: Learning from the Nature, Proceedings, Vienna, 23-26th October 2002 9. F. Vlak, V. Cvitani, . Lozina: Dynamic Analysis of Multibody Systems Us ing Constraint Elimination Methods, 4th Int. Congress of Croatian Society of Mechanics, Proceedings 4th ICCSM, 555-562, Bizovac Croatia, 2003. 10. . Lozina, I. Duplani, B. Lela, Optimisation of Aluminum Extrusion And Die Design Using Neural Networks and Genetic Algorithms, INTERALL, Rome Italy, 18-22
135
D I P L O M S K I
S T U D I J :
March 2003. 11. I. Duplani, . Lozina, D. Vuina, D. Kostovi: Stress and Strain Analysis of Weld Pocket Dies During Extrusion of Thin Walled Solid Sections, 14th DAAAM Symposium, Intelligen Manufacturing and Automation, Proceedings 131-132, Sarajevo, 2003. 12. D Vuina, . Lozina, I. Duplani: Proposed Generic Optimisation Model for Metal Sandeich Plates, 3rd DAAAM Int. Conf. Advanced Technologies for Developments Countries ATDC'04, Proceedings of 3rd DAAAM, pp 203-207, Split, 2004. 13. D. Kostovi, . Lozina: A comparative analysis of analytical and numerical solutions for uniformly loaded cantilever beam subjected to large displacement, 3rd DAAAM Int. Conf. Advanced Technologies for Developments Countries ATDC'04, Proceedings of 3rd DAAAM, pp 41-46, Split, 2004 14. I. Duplani, . Lozina, D Vuina: Prediction of Stress and Strain within Weld Pocket Dies During Extrusion of Rectangular Solid Sections, 3rd DAAAM Int. Conf. Advanced Technologies for Developments Countries ATDC'04, Proceedings of 3rd DAAAM, pp 113-118, Split, 2004 15. . Lozina, F. Vlak, D. Sedlar: Dynamic Analysis of Flexible multi -body systems, IX Int. Conf. on the theory of machines and mechanisms, Proceedings 497-502, Liberc, 2004. 16. . Lozina, F. Vlak, D. Sedlar: Dynamic analysis of constrained multibody systems, 1 st Conf. "From Scientific computing to Computational Engineering", IC-SCCE, CD proceedings, paper No 71, Athens, 8-10 September, 2004 17. I. Duplani, . Lozina, D. Kostovi, J. Prgin, Z. Brai: Numerical Simulation of Behavior of Weld Pocket Dies During Extrusion of Thin Walled Solid Sections, 8th International Aluminum Extrusion Technology Seminar, Proceedings ET 2004 199-207, Orlando - Florida, 2004. * . Lozina: A Comparison of Harmonic Acceleration Method with the Other Commonly Used Methods for Calculation of Dynamic Transient Response, International Journal for Computer & Structures, Vol.29, No.2, pp. 227-240, 1988. * I. Senjanovi, . Lozina: Application of the Harmonic Acceleration Method for Nonlinear Dynamic Analysis, International Journal for Computer & Structures, Vol.47, No.6, pp. 927-937, 1993. * . Lozina and I. Duplani: Optimization of Aluminum Extrusion Process b y Genetic Algorithms and Neural Networks, ICIT 99, Proceedings 273 -276, Maribor, 1999. * . Lozina, I. Duplani and J. Prgin: Evolution and Biology Based Approach to the Optimisation of the Extrusion Process, ET-2000, Proceedings pp. 109-117, Chicago, 2000. * . Lozina, I. Duplani, B. Lela, Optimization of Aluminum Extrusion And Die Design Using Neural Networks and Genetic Algorithms, INTERALL, Rome Italy, 18-22 March 2003. * . Lozina, F. Vlak, D. Sedlar: Dynamic analysis of constrained multi -body systems, 1st Conf. "From Scientific computing to Computational Engineering", IC-SCCE, CD proceedings, paper No 71, Athens, 8-10 September, 2004 24. veljae 2005. redoviti profesor, trajno zvanje Informatika Tehnika mehanika II Uvod u poduzetnitvo
136
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Gojko Magazinovi, izv. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje gojko.magazinovic@fesb.hr www.fesb.hr/~gmag Datum roenja: 13.05.1956. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva, FESB Split, Sveuilite u Splitu, 1982. Mr. sc., FSB Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, 1996. Dr. sc., FESB Split, Sveuilite u Splitu, 2002. Zaposlenje: 1983. - 1986. 1986. - 1997. 1994. - 1997. 1997. - 2002. 2002. - 2002. 2002. - 2006. 2006. -
organizator-programer, Brodosplit, OOUR Konstrukcije, Split asistent, Brodosplit institut, Split mlai asistent, FESB Split, Sveuilite u Splitu asistent, FESB Split, Sveuilite u Splitu vii asistent, FESB Split, Sveuilite u Splitu docent, FESB Split, Sveuilite u Splitu izvanredni profesor, FESB Split, Sveuilite u Splitu
Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1. Znanstveno-tehnika suradnja Jadranbrod - Ministarstvo brodograevne industrije SSSRa, tema 4, 1989. (voditelj Teme) Znanstvena i nastavna podruja: Primjena raunala Konstruiranje i analiza pomou raunala Optimiranje 1. Magazinovi, G., "Regression-based assessment of shafting torsional vibration key responses", Marine Technology 47(2010)1, 65-73. 2. Magazinovi, G., "Screening of slow speed marine diesel propulsion shafting design space", Strojarstvo 51(2009)6, 575-586. 3. Magazinovi, G., "A precise execution timing routine for engineering software evaluation", Advanced Engineering 2(2008)2, 241-250. 4. Magazinovi, G., "A precise execution timing routine for engineering software evaluation", 6th International Conference on Computer Aided Design and Manufacturing, Krk, September 16-20, 2008, p. 35-36. 1. Magazinovi, G., "Two-point mid-range approximation enhanced quadratic programming method", Structural and Multidisciplinary Optimization 28, 2004, p. 1-8. 2. Magazinovi, G., "Cijevni blokovi za grijanje tekuih tereta", 16. simpozij Teorija i praksa brodogradnje - Sorta 2004, Plitvika jezera, 21-23. listopada 2004, Rad br. T7-1 3. Magazinovi, G., "Numerical experience with two-point adaptive nonlinearity approximation for design optimization", Proc. of the Design 2004, 8th International design conference, Dubrovnik, May 17-20, 2004, p. 1431-1434. 4. Magazinovi, G., "Two-point mid-range approximation enhanced quadratic programming method", Short Papers of the Fifth World Congress of Structural and Multidisciplinary Optimization, Lido di Jesolo, May 19-23, 2003, p. 189-190. 5. Magazinovi, G., "Primjena elektronikih raunala - Programski jezik C", FESB, Split 2003. 6. Magazinovi, G., "Primjena elektronikih raunala - Programski jezik Fortran 90", FESB, Split 2003. 7. Magazinovi, G., "Significance of shafting length: a suezmax tanker design problem", Proc. of the 10th International Congress of the International Maritime Association of the Mediterranean, Rethimno, May 13-17, 2002, Paper #40
137
D I P L O M S K I
S T U D I J :
8. Magazinovi, G., "Utility of high-strength steels for main propulsion shafting design", Proc. of the IX Congress of the International Maritime Association of the Mediterranean, Ischia, April 2-6, 2000, Vol. I B, p. 1-8. 9. Magazinovi, G., "Numerical experience with generalized convex approximation for design optimization", Proc. of the 6th International Design Conference Design 2000, Dubrovnik, May 23-26, 2000, p. 325-328. 10. Magazinovi, G., "Scaling of Variables: An Efficient Way of Design Optimization Process Improvement", Proc. of the Design 1998, 5th International design conference, Dubrovnik, May 19-22, 1998, p. 177-182. 11. Magazinovi, G., "Shaftline Design Considerations of Five -Cylinder Low-Speed Propulsion Plants", SORTA '98, Zadar, 1-3. listopada 1998, p. 141-151. 12. Magazinovi, G., "Applicability of recursive quadratic programming in engineering design optimization", 4. skup Konstruiranje 96, Zbornik radova, Knjiga 2, Opatija, 16-17. svibnja 1996, p. 306-313. 13. Magazinovi, G., "Optimization as a marine propulsion shafting system design tool", Proceedings of the 10th International Conference on Engineering Design - ICED 95, Prague, August 22-24, 1995, p. 199-200. 14. Magazinovi, G., "Program za projektiranje ventilacijskih instalacija metodom povrata statikog tlaka", Klimatizacija grejanje hlaenje 16(1987)4, 49-55. 15. Magazinovi, G., "Projektiranje i analiza grijanja tankova elektronikim raunalom", Brodogradnja 35(1987)4-5, 193-202. 16. Magazinovi, G., "Program za projektiranje ventilacijskih instalacija metodom jednakih otpora", Klimatizacija grejanje hlaenje 14(1985)4, 47 -50. 17. Magazinovi, G., "Raunsko odreivanje faktora realnosti", Strojarstvo 24(1982)5, 259 263. 11. srpnja 2006. - izvanredni profesor Primjena raunala Primjena raunala 1 Oblikovanje pomou raunala Raunalna grafika Raunalom podrano konstruiranje
138
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Zoran Milas, izv. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) zmilas@fesb.hr
Datum roenja: 21.10.1951. Mjesto roenja: Sinj, Hrvatska Obrazovanje: 1975- dipl. ing. strojarstva, FSB Zagreb 1984- magistar znanosti u strojarstvu FSB Zagreb 2001-doktor znanosti u strojarstvu, FSB Zagreb Zaposlenje: 1976. - 1978. Brodogradilite Split, Tvornica Diesel motora, Split 1980. - 2005. FESB Split: 1980. - 1984. asistent za predmete Mehanika fluida 1, Mehanika fluida 2, Hidrauliki strojevi, Pumpna i ventilatorska postrojenja 1984. - 1990. znanstveni asistent(2.1+ povjera predavanja iz predmeta Mehanika fluida i dijelova predavanja iz predmeta Mehanika fluida 1) 1990. - 2001. asistent (2.2+povjera dijela predavanja iz predmeta Mehanika fluida 2) 2001. - 2004. vii asistent (povjera predavanja iz predmeta Mehanika fluida 1, Mehanika fluida 2, Hidrauliki strojevi, Hidromehanika) 2005. docent Specijalizacije i meunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna podruja: - mehanika fluida, hidrauliki strojevi, numerike metode Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Milas, Z. :Numerical Prediction of Airfoil Stall, Journal of Computational and Applied Mechanics 2005, Vol.1 2. Milas Z., Numerical Prediction of Airfoil Stall, Proceedings of 9 th NMCM 2003, ISBN 80-968823-4-1, Zilina, 2003, p.10. 3. Milas Z., Numerical Prediction of Airfoil Flow, Proceedings of 4 th ICCSM, ISBN 953-96243-5-5, Bizovac, 2003, pp. 609-614. 4. Milas Z., Numeriko predvianje stall-a profila, Zbornik radova Meunarodnog kongresa Energija i okoli 2002, ISBN 953-6886-03-0, Opatija, 2002, Vol.1, pp.199207. 1) Pili-Rabadan Lj., Stipaniev D., Milas Z.: Hidroenergetska i aeroenergetska postrojenja, ISBN 953-0-31650-X, kolska knjiga, Zagreb, 1996, str.221. 2) Milas, Z. :Numerical Prediction of Airfoil Stall, Journal of Computational and Applied Mechanics 2005, Vol.1 3) Milas Z., Numerical Prediction of Airfoil Stall, Proceedings of 9th NMCM 2003, ISBN 80-968823-4-1,Zilina, 2003, p.10. 4) Milas Z., Numerical Prediction of Airfoil Flow, Proceedings of 4 th ICCSM, ISBN 95396243-5-5, Bizovac, 2003, pp. 609-614. 5) Milas Z., Numeriko predvianje stall-a profila, Zbornik radova Kongresa Energija i okoli 2002, ISBN 953-6886-03-0, Opatija, 2002, Vol.1, pp.199-207. 6 Pili-Rabadan Lj., orevi V., Z. Milas :Ispitivanje materijala pod djelovanjem kavitacije, Mainstvo 1981, Vol.30, No.2, str. 269 -274. 7.1) Milas, Z. : "Energetske znaajke pumpe", FESB-Split, 1987, str.12 7.2) Milas, Z. : "Hidrodinamiko podmazivanje kliznog leaja", FESB -Split, 1986, str.9 7.3) Milas, Z. : "Kavitacijske znaajke pumpe", FESB-Split, 1988, str.11 7.4) Milas, Z. : "Laminarno strujanje u ravnoj cijevi krunog presjeka", FESB -Split, 1986, str.14 7.5) Milas, Z. : "Mjerenje pada tlaka u poroznom sloju", FESB-Split, 1986, str.12
139
D I P L O M S K I
S T U D I J :
7.6) Milas, Z. : "Mjerenje viskoziteta Ostwaldovim viskozimetrom i metodom padajue kuglice", FESB-Split, 1986, str.10 7.7) Milas, Z. : "Raspodjela tlaka izmeu diskova kola pumpe i kuita - aksijalno i radijalno optereenje kola pumpe", FESB-Split, 1986, str.13 7.8) Milas,Z. : "Teorija slinosti (hidraulikih strojeva)", FESB -Split, 1986, str.13 8) Milas Z., Optimalna prilagodba vjetrogeneratora mjestu ugradnje, Zbornik radova kongresa Energija 92, ISBN 86-81601-01-8, Opatija, 1992, str. 117-124 9) Klarin B., Pili-Rabadan Lj., Milas Z., Application of Cro-Eol Expert System in Selecting the Optimal Wind Turbine Generator, Proceedings of EU Wind Energy Conf., Goeteborg, 1996, ISBN 0-952 1452-9-4. 10) Matoin, , Milas, Z., Vuina, D.: Pumping Process Simulation of a Floating Dock, Shipyard Mosor-Trogir, 1986, p. 100. 11) Urli, N., Pili-Rabadan, Lj., Milas, Z. et al.: Utilization of Wind Energy at the Island of Rhodes, MAP Coastal Area Management Programme Rhodes, UN Enviromental Programme, 1994, str. 65 12) Milas, Z.: Energetske i kavitacijske znaajke pumpi rashladne vode privjeenih motoru 4-9 LMAN 20/27, studija za brodogradilite Split, Split, 1990, str. 22. 13) Milas Z.: Aerodinamiki i mehaniki principi regulacije vjetroturbine, Simpozij o sustavima za koritenje energije vjetra, str.63-79, Tesli, 1988 14) Domazet, ., Milas, Z. : Revizija strojarskog projekta crpne stanice Kuneva greda i crpne stanice Ravne njive (knjiga A.1.2.3 i knjiga F.13), Agencija EKO -Katelanski zaljev, Split, 2001, str. 7. Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: 2005-docent Strujanje fluida Cjevovodni transport fluida (izborni predmet) Hidroenergetska i vjetroenergetska postrojenja (izborni predmet) Hidroenergetska postrojenja (izborni predmet) Mjerenja u inenjerstvu fluida (izborni predmet) Propulzijski ureaji (izborni predmet) Pumpna i ventilacijska postrojenja (izborni predmet) Raunalna dinamika fluida i prijenos topline (izborni predmet) Raunalno inenjerstvo fluida (izborni predmet) Strujanje stlaivog fluida (izborni predmet)
140
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Nedjeljko Miina, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) nedjeljko.misina@fesb.hr
Datum roenja: 01. 10. 1950. Mjesto roenja: Kosore Obrazovanje: Dipl ing. strojarstva 1977. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb (FSB) Mr.sc. 1983. FSB Zagreb Dr.sc. 1992. FSB Zagreb Zaposlenje: 1973. Asistent stroja Brodosplit Split 1977. Glavni tehnolog Brodosplit Split 1977 - 1983. Asistent FESB Split 1983 1999. Znanstveni asistent FESB Split 1999 2001. Asistent FESB Split 2001 2005. Docent FESB Split 2005 2008. Izvanredni profesor FESB Split 2008. Red. prof. FESB Split Specijalizacije i meunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna podruja: - materijali, posebno mikrolegirani elici - zavarljivost mikrolegiranih elika, austenitnih elika, aluminijskih legura, raznorodnih metala Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. N. Miina, M. Oruli, B. Matea : "Weldability of dissimilar steels", EUROJOIN 4, Cavtat, 24-26 May, 2001., str. 151-157. 2. Miina, M. Oruli, I. Polajnar :"Some changes of welded joint properties of steel N-AXTRA 70 due residual heat stress relieving", !8 th Danubia-Adria-Symposium, Steyr, Austria, 26-29 September, 2001., str. 91-92. 3. V.Gliha, N. Miina, M. Oruli : "Reduction of residual stresses of welded joints of microalloyed steel alloyed by vanadium", !8th Danubia-Adria-Symposium, Steyr, Austria, 26-29 September, 2001., str. 83-84. 4. N. Miina, M. Oruli, I. Samardi: Research of the annealing temperature range influence to welded joint properties of dissimilar steels, Stainless Steel World, Hague, Netherlands, 13-15 November 2001., str. 275-281. 5. N. Miina, M. Oruli, I. Samardi: Problems regarding mutual welding and heat treatment of the austenitic and microalloyed steel, Stainless Steel World, Houston, Texas, USA, 12-14 February 2002., str. 199-205. 6. N. Miina, M. Oruli, Z. Juri: Weldability of wrought thermally hardened aluminium alloy KONSTRUKTAL, CIM 2002, Brijuni, lipanj, 2002., str. V-043 V-051. 7. N. Miina, I. Polajnar, M. Oruli: Reduction of residual stresses of welded joints of microalloyed steel alloyed by niobium, !9th Danubia-Adria-Symposium, Polanica Zdroj, Poland, 25-28 September 2002., str. 162-163. Objavio ukupno 31 znanstveni rad ( 4 rada u znanstvenim asopisima, 13 radova u zbornicima meunarodnih znanstvenih skupova, 10 radova na domaim konferencijama, 4 struna rada objavljena u asopisima). 1. N. Miina, M. Oruli, B. Matea : "Weldability of dissimilar steels", EUROJOIN 4, Cavtat, 24-26 May, 2001., str. 151-157. 2. Miina, M. Oruli, I. Polajnar :"Some changes of welded joint properties of steel N -A141
D I P L O M S K I
S T U D I J :
3.
4.
5.
6. 7.
XTRA 70 due residual heat stress relieving", !8 th Danubia-Adria-Symposium, Steyr, Austria, 26-29 September, 2001., str. 91-92. V.Gliha, N. Miina, M. Oruli : "Reduction of residual stresses of welded joints of microalloyed steel alloyed by vanadium", !8th Danubia-Adria-Symposium, Steyr, Austria, 26-29 September, 2001., str. 83-84. N. Miina, M. Oruli, I. Samardi: Research of the annealing temperature range influence to welded joint properties of dissimilar steels, Stainless Steel World, Hague, Netherlands, 13-15 November 2001., str. 275-281. N. Miina, M. Oruli, I. Samardi: Problems regarding mutual welding and heat treatment of the austenitic and microalloyed steel, Stainless Steel World, Houston, Texas, USA, 12-14 February 2002., str. 199-205. N. Miina, M. Oruli, Z. Juri: Weldability of wrought thermally hardened aluminium alloy KONSTRUKTAL, CIM 2002, Brijuni, lipanj, 2002., str. V-043 V-051. N. Miina, I. Polajnar, M. Oruli: Reduction of residual stresses of welded joints of microalloyed steel alloyed by niobium, !9th Danubia-Adria-Symposium, Polanica Zdroj, Poland, 25-28 September 2002., str. 162-163.
2008. izbor u zvanje redoviti profesor Gospodarenje materijalima Zavarljivost materijala (izborni predmet)
142
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Neven Nini, red. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brod ogradnje Neven.Ninic@fesb.hr www.kt.fesb.hr/neven.htm Datum roenja: 8.veljae 1942. Mjesto roenja : ibenik Obrazovanje: Diplomski studij: Mainski fakultet Univerziteta u Beogradu 1965. Poslijediplomski studij: Elektronski fakultet u Niu 1972.. Doktorska teza: na Univerzitetu u Novom Sadu 1981. Zaposlenje: 1965. 1992. Institut za nuklearne nauke Boris Kidri-Vina, Srbija 1996.- 1998. vii asistent na FESB-u u Splitu 1998.- 2001. docent na FESB-u 2001.- 2005. izvanredni profesor na FESB-u 2006.red.prof. FESB Specijalizacije i meunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna podruja: Termodinamika, prijenos topline i tvari, rashladni tornjevi, solarni dimnjaci, analiza poara Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. N. Ninic: Available energy of the air in solar chimneys and the possibility of its groundlevel concentration, Solar Energy 80 (2006) 804 811 2. N. Nini, Z. Juri i S. Nieti: Thermodynamical aspect of definitions CAPE and TCAPE, Geofizika, vol.23. No. 2 2006. 5. N.Nini: Uvod u termodinamiku i njene tehnike primjene, sveuilini udbenik, FESB - Split 2008. (Introduction to thermodynamics and its technical applications, university textbook) 6. N. Ninic, S. Nizetic: Elementary theory of stationary vortex columns for solar chimney power plants, Solar energy 83 (2009) 462 476 7. N. Nini, Z, Juri, S. Nieti: New definition of fluid exergy in a gravitation field, International Journal of Exergy, lanak u tisku (2010). 8. N. Nini, I. Keina: Umijeanost promatraa jedno od ogranienja znanosti, Filozofska istraivanja, Zagreb 2010., u tisku (The observers involvement one of the restrictions of science, in press) 1. Nini,N. Studovi, M.: Eksergetska analiza nuklearne elektrane BHWR tipa, Nuklearna energija, No.6, pp.1-7, Beograd 1967. 2. Stefanovi, M., Nini, N.: Issledovanie predelnogo peregreva zhidkosti, Teplo i massoperenos, tom 2. pp.288-296, Zbornik radova meunarodne konferencije u Minsku, Minsk 1968 3. Nini, N.: Thermodynamical approach to molar heat conductors, proceedings of th e First International Heat Pipe Conference, pp.1-12 (6.6), Stuttgart 1973. 4. Nini, N.,Test, F.L., Zari, Z.: Predvianje ponaanja oblaka iz rashladnih tornjeva, Zbornik radova XVIII konferencije ETAN, sv.2, pp.823-831, 1974. 5. Nini,N.: Termotehniki aspekt suneve energije, Termotehnika, 4, pp.417 -426, Beograd 1980. 6. Nini, N., Novakovi M, Ali, V.: The influence of internal parameters of the crossflow
143
Popis glavnijih radova u zadnjih 5 godina:
Radovi relevantni za izvoenje nastave:
D I P L O M S K I
S T U D I J :
cooling tower packings on the cooling efficiency, CHISA congress, Prag 1981. 7. Nini, N., Vehauc, A.: ispitivanje i karakterizacija ispuna za rashladne tornjeve TE Kolubara B, Znanstveni skup u SANU, Beograd 1985. 8. Nini, N., Oka S., Perezi, Z. And Milunovi M.: Heat regenerator with reduced accumulation time and reduced thermal stresses, Proceedings of the International conference High temperature Heat Exchangers (selected papers), Hemisfere publishing corporation 1986. 9. Stoi Z.,Nini,N.: Analysis of flow processes in homogeneous fluids by decomposition into elementary processes, Kerntechnik, 5, pp. 280-283, Munchen 1990. 10. Stoi Z., Nini, N.: Synthesis of elementary thermodynamics processes in non equilibrium two-phase flow without slip, ibid. 11. Nini N., Vehauc A.: The effect of the choice of the enthalpy zero point on cooling tower design and packing data processing, Warme and Stoffubertragung, 27, pp 305-310, Springer Verlag 1992. 12. Nini N., Novakovi M., Dimitrijevi S. and Savovi S.: Desalination with a reversible flashing proces , Desalination, 89, pp. 263-273, Amsterdam 1993. 13. Nini N., Oka S., Nikoli S. i Mii J.: Energetski potencijal biljnih ostataka u Srbiji, Znanstvena monografija, Jugoslavensko drutvo termiara, Beograd 1994. 14. Nini,N.,Podrug,S. I Jelaska D.: Proraun nestacionarnog temperaturnog polja metodom kontrolnih volumena s kompenzacijom rubnih uvjeta, Strojarstvo, god.41.,5,6, Zagreb 1999. 15. Nini,N., Kulenovi Z., Oruli M.: O novom rjeenju podvodne puke s propulzijom u strijeli, Nae more, vol.47.(5-6), Dubrovnik 2000. 16. Nini, N.: Solarnr dimnjane elektrane: naelo rada i mogunosti poboljanja, EGE, 3, Zagreb 2004. 17. Nini, N., Jurjevi D.: Ispitivanje tonosti metode elementarnih bilanca u provoenju topline, Strojarstvo, god. 46(1,2), Zagreb 2004. 18. N. Ninic: Available energy of the air in solar chimneys and the possibility of its groundlevel concentration, Solar Energy 80 (2006) 804 811 19. N. Nini, Z. Juri i S. Nieti: Thermodynamical aspect of definitions CAPE and TCAPE, Geofizika, vol.23. No. 2 2006. 20. N.Nini: Uvod u termodinamiku i njene tehnike primjene, sveuilini udbenik, FESB - Split 2008. (Introduction to thermodynamics and its technical applications, university textbook) 21. N. Ninic, S. Nizetic: Elementary theory of stationary vortex columns for solar chimney power plants, Solar energy 83 (2009) 462 476 22. N. Nini, Z, Juri, S. Nieti: New definition of fluid exergy in a gravitation field, International Journal of Exergy, lanak u tisku (2010). 23. N. Nini, I. Keina: Umijeanost promatraa jedno od ogranienja znanosti, Filozofska istraivanja, Zagreb 2010., u tisku Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: 26.01. 2006. red.prof. Preddiplomski studij: Diplomski studiji: Termodinamika 1 Prijenos topline i tvari, Racionalno korienje Energije
144
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Sandro Nieti Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje snizetic@fesb.hr http://www.kt.fesb.hr/sandro.htm Datum roenja: 03. 06. 1980. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva, FESB Split, Sveuilite u Splitu, 2003. Dr. sc., podruje strojarstva, FESB Split, Sveuilite u Splitu, 2009. Zaposlenje: 2003. - 2004. FESB Split, Sveuilite u Splitu, struni suradnik, 2004. FESB Split, Sveuilite u Splitu Specijalizacije i meunarodna suradnja: 2008. - UNDP (United Nations Development Programme), ''Removing Barriers to Energy Efficiency in Croatia'' , voditelj projekata enegetske uinkovitosti u zgradarstvu, Znanstvena i nastavna podruja: Termodinamika Grijanje, hlaenje i klimatizacija Prijenos topline i tvari Solarni dimnjaci Energetska uinkovitost u zgradarstvu N. Nini, Z. Juri, S. Nieti, New definition of fluid exergy in a gravitational field. International Journal of Exergy, 7 (4), p.668-677. (2010), 2. S. Nieti. An atmospheric gravitational vortex as a flow object: improvement of the three-layer model. Geofizika 27, (2010), 3. S. Nieti, B. Klarin. A simplified analytical approach for evaluation of the optimal ratio of pressure drop across the turbine in solar chimney power plants. Applied Energy, 87 (2), p.587-591, (2010), 4. B. Klarin, S. Nieti, J. Roje . Basic Solar Chimney Flow Improvements. Strojarstvo, 51 (5),p. 465-472, (2009), 5. N. Nini, S. Nieti. Elementary theory of stationary vortex columns for solar chimney power plants. Solar Energy, 83 (4), p.462-476, (2009) 6. S. Nieti, N. Nini, B. Klarin Analysis and feasibility of implementing solar chimney power plants in the Mediterranean region, Energy, 33 (11), p.1680-1690. (2008), 7. S. Nieti, N. Nini Analysis of Overall Solar Chimney Power Pl ant Efficiency. Strojarstvo 49(3), p.233-240. (2007), 8. N. Nini, Z. Juri, S. Nieti, Thermodynamical aspect of definitions CAPE and TCAPE, Geofizika, 23 (2), p. 143-154. (2006) 9. S. Nieti, Solarne dimnjane elektrane-vizija pretvorena u stvarnost, EGE, 122124, (2006). 10. S. Nieti, I. Jurevi. Economic aspect of produced electric energy by solar chimney power plant in Dalmatian region. Third Conference on Marine Technology, November 30-December 1, (2009) 11. S. Nieti, B. Klarin, M. Peri. Simplified model for evaluation of the potential for electric power production by solar chimney power plant, Energy and Environment 1.
145
D I P L O M S K I
S T U D I J :
International Congress, Opatija, October,Vol II.,p.49-55, (2008), 12. B. Klarin, N. Nini, D. Stipaniev, S. Nieti, D. Krstini. The Kornati fire accident aerodynamic and thermodynamic aspects of the accident, Modelling, Monitoring and Management of Forest Fires, International conference, Toledo (Spain) September, Vol. I, p.377-386, (2008), 13. S. Nieti, N. Nini. Influence on Overall SC Power Plant Efficiency and Possibility of Their Further Development, Energy and Environment International Congress , Opatija, October,Vol I.,p.189-198, (2006), 14. Skupina autora: analiza meteorolokih prilika, vegetacije, irenja poara, aerodinamikih i termodinamikih okolnosti na mjestu poara koji se dogodio na otoku Kornatu 30.kolovoza 2007 godine, (2007), 15. O. Fabris, D. Govorin, S. Nieti, Razvoj vienamijenskih dizalica topline s prijedlogom usvajanja proizvodnje, (2008), 16. B.Klarin, S. Nieti, K. Klarin,.Podloge za preliminarnu analizu solarne elektrane Jelina Draga 850 kW, (2008), 17. O. Fabris, S. Nieti, Studija potronje toplinske energije za objekte: portski kompleks ''Bazeni Poljud'', gradski stadion ''Poljud'', Hrvatski Hidrografski Institut, Pomorski centar za Elektroniku, (2006). Radovi relevantni za izvoenje nastave: 1. 2. 3. N. Nini, Z. Juri, S. Nieti, New definition of fluid exergy in a gravitational field. International Journal of Exergy, 7 (4), p.668-677. (2010), S. Nieti. An atmospheric gravitational vortex as a flow object: imp rovement of the three-layer model. Geofizika 27, (2010), S. Nieti, B. Klarin. A simplified analytical approach for evaluation of the optimal ratio of pressure drop across the turbine in solar chimney power plants. Applied Energy, 87 (2), p.587-591, (2010), B. Klarin, S. Nieti, J. Roje . Basic Solar Chimney Flow Improvements. Strojarstvo, 51 (5),p. 465-472, (2009), N. Nini, S. Nieti. Elementary theory of stationary vortex columns for solar chimney power plants. Solar Energy, 83 (4), p.462-476, (2009) S. Nieti, N. Nini, B. Klarin Analysis and feasibility of implementing solar chimney power plants in the Mediterranean region, Energy, 33 (11), p.1680-1690. (2008), S. Nieti, N. Nini Analysis of Overall Solar Chimney Power Plant Efficiency. Strojarstvo 49(3), p.233-240. (2007), N. Nini, Z. Juri, S. Nieti, Thermodynamical aspect of definitions CAPE and TCAPE, Geofizika, 23 (2), p. 143-154. (2006) S. Nieti, Solarne dimnjane elektrane-vizija pretvorena u stvarnost, EGE, 122124, (2006). S. Nieti, I. Jurevi. Economic aspect of produced electric energy by solar chimney power plant in Dalmatian region. Third Conference on Marine Technology, November 30-December 1, (2009) S. Nieti, B. Klarin, M. Peri. Simplified model for evaluation of the potential for electric power production by solar chimney power plant, Energy and Environment International Congress, Opatija, October,Vol II.,p.49-55, (2008), B. Klarin, N. Nini, D. Stipaniev, S. Nieti, D. Krstini. The Kornati fire accident aerodynamic and thermodynamic aspects of the accident, Modelling, Monitoring and Management of Forest Fires, International conference, Toledo (Spain) September, Vol. I, p.377-386, (2008), S. Nieti, N. Nini. Influence on Overall SC Power Plant Efficiency and Possibility of Their Further Development, Energy and Environment International Congress , Opatija, October,Vol I.,p.189-198, (2006), Skupina autora: analiza meteorolokih prilika, vegetacije, irenja poara, aerodinamikih i termodinamikih okolnosti na mjestu poara koji se dogodio na otoku Kornatu 30.kolovoza 2007 godine, (2007), O. Fabris, D. Govorin, S. Nieti, Razvoj vienamijenskih dizalica topline s prijedlogom usvajanja proizvodnje, (2008),
146
4. 5. 6.
7. 8. 9. 10.
11.
12.
13.
14.
15.
D I P L O M S K I
S T U D I J :
16. B.Klarin, S. Nieti, K. Klarin,.Podloge za preliminarnu analizu solarne elektrane Jelina Draga 850 kW, (2008), 17. O. Fabris, S. Nieti, Studija potronje toplinske energije za objekte: portski kompleks ''Bazeni Poljud'', gradski stadion ''Poljud'', Hrvatski Hidrografski Institut, Pomorski centar za Elektroniku, (2006), 18. O. Fabris, S. Nieti,Idejni projekat za klimatizaciju upravne zgrade TDM-a, (2004), 19. O. Fabris, S. Nieti, B. Hrastnik, Studija sa idejnim rjeenjem energetski optimalnog termotehnikog postrojenja za sportski kompleks bazena u Poljudu , (2003). Patenti i patentne prijave Ureivake aktivnosti: lanstva u strunim i profesionalnim organizacijama Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: 1. Nini N., Nieti S. Solar Power plant with short diffuser. Patented invention 2007; PCT/HR2007/000037-(WO/2009/060245). lan ureivakog odbora Sveuilinog asopisa Universitas, (od 2009) ASHRAE American Society of Heating, Refrigerating and Air-Conditioning Engineers, Inc., (od 2005) veljaa 2009. vii asistent Prediplomski studij: Termodinamika 1, Termodinamika 2 Diplomski studij: Grijanje i klimatizacija, Prijenos topline i tvari, Energetska uinkovitost u zgradarstvu
147
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Julije Oegovi, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) julije@fesb.hr www.fesb.hr/~julije Datum roenja: 15.04.1954. Mjesto roenja: Split, Hrvatska Obrazovanje: 1998: dr.sc. elektrotehnike, grana elektronika 1982: mr.sc. elektrotehnike grana elektroniku 1977: dipl.ing. elektrotehnike smjer elektronika Zaposlenje: 2004- FESB Split, izv.prof. 2003-2004 Opal computing d.o.o., direktor 1979-2003 FESB Split, asistent - docent 1977-1979 ETAS Split, razvojni inenjer za digitalne sustave Specijalizacije i meunarodna suradnja: 2002-2004 voditelj meunarodnog projekta FESB -Siemens Znanstvena i nastavna podruja: Digitalna elektronika Mikroraunala i ugraena mikroraunala Raunalne mree Komunikacijski protokoli Kontrola toka Sigurnost raunala i mrea 1. Ivana Pezelj, Julije Ozegovic, Ljubomir Hrboka: "VoIP QoS on low speed links", Proc. SoftCOM04, Split, Dubrovnik, Venice 2004, pp 269 -273. 2. Julije Ozegovic: "PACKET HEADER COMPRESSION FORMAL NOTATION REQUIREMENTS", Proc SoftCOM03, Split, Dubrovnik, Ancona, Venice 2003, pp 729 734. 3. Julije Ozegovic: "VOICE SWITCHING IN PACKET DATA NETWORKS", In "Advances in Automation, Multimedia and Video Systems, And Modern Computer Science", V.V.Kluev, C.E. D'Attellis, N.E. Mastorakos, editors, WSES Series of Electrical and Computer Engineering Reference Books, WSES Press, 2001. (Also Proc WSES MIV 2001, Malta 2001, Malta) 4. Julije Ozegovic: "FILTERING SCHEMES FOR THE WINDOW-TIME SPACE FLOW CONTROL (WTFC)", Proc ICCCN'00, pp. 575 - 580, Las Vegas 2000, USA. 5. Julije Ozegovic: "IMPLEMENTATION ALGORITHMS FOR THE WINDOW-TIME SPACE FLOW CONTROL (WTFC)", Proc ICCCN'99, pp. 30 - 35, Boston 1999, USA. ISTO! 18.12.2003., izvanredni profesor za podruje tehnikih znanosti polje elektrotehnike grana elektronika. Raunalne mree
148
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Nastavnik Ustanova zaposlenja E-mail Osobna webstranica
Dr. sc. Vladan Papi, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Split vpapic@fesb.hr www.fesb.hr/~vpapic Roen 6. kolovoza, 1968. u Splitu, Hrvatska. Dipl.ing. elektrotehnike, 1993, FESB, Sveuilite u Splitu Naslov diplomske radnje: "Koritenje PC-raunala pri analizi nelinearnih dinamikih sustava u faznoj ravnini" Mr.sc. elektrotehnike, 1996, FESB, Sveuilite u Splitu Naslov magistarske radnje: "Prepoznavanje karakteristinih faza ljudskog hoda pomou neuronskih mrea" Dr.sc. elektrotehnike, 2002, FESB, Sveuilite u Splitu. Naslov doktorske disertacije: "Ekspertni sustav za vrednovanje kinematike ljudskog hoda temeljen na prepoznavanju lika". Mentor: Prof.dr.sc.Vlasta Zanchi. 1993. - 1997. radi na razvoju raunalnih programa u tvrtkama INFO90 i SEM kompjuteri. Od 1998. - 2002. radi kao znanstveni novak na projektu "Biomehanika ljudskog hoda, upravljanje i rehabilitacija". Istraiva od 2003. godine. Docent na FPMZIOP, Split od 2002.godine, izvanredni profesor na PMF, Split, 2006, redovni profesor na FESB, 2010. Odabrani radovi: 1. Turi, Hrvoje; Pletina, Vladimir; Papi, Vladan; Krolo, Ante, Robot soccer educational courses, knjiga: Robot soccer, Papi, Vladan (ur.), Vukovar, Croatia : In Teh, 2010.. Str. 101-120. 2. Papi, Vladan; Rogulj, Nenad; Pletina, Vladimir, Identification of sport talents using a web-oriented expert system with a fuzzy module, Expert Systems with Applications, 36 (2009), 5; 8830-8838. 3. Dujmi, Hrvoje; Papi, Vladan; Turi, Hrvoje, A New Method for Detection of Artificial Objects and Materials from Long Distance Environmental Images, Int. Journal of Mathematical, Physical and Engineering Sciences. 4 (2010) , 1; 22-26. 4. Bonkovi, Mirjana; Ceci, Mojmil; Papi, Vladan, Adaptive Neural Network (ANN) for Visual Servoing: the Mimetic Approach, Int. Journal of Circuits, Systems and Signal Processing. 1 (2007) , 3; 259-265. 5. Papi, Vladan; Dujmi, Hrvoje, A Procedure for Tracing Simple Curves in Image Sequences, WSEAS Trans. on Information Science & Applications, 1 (2006), 3; 192-198. 6. Papi, Vladan; Dujmi, Hrvoje, A Curve Matching Algorithm for Dynamic Image Sequences, WSEAS Transactions on Computers. 4 (2005) , 11; 1713-1717 V.Papi, Predavanja iz osnova elektronike, Sveuilina skripta, 2005., V.Papi, Uvod u raunalnu grafiku, Fakultetska skripta (PMF), 2009. Svi gore navedeni radovi. Raniji radovi (popis dostupan na bib.irb.hr.) Nastavni rad od 1998Travanj, 2010. Preddiplomski studij: Teorija sustava, Raunalne metode u biomehanici Diplomski studij: Raunalna grafika
Kratki ivotopis (opis kretanja u struci)
Radovi i ostalo to nastavnika kvalificira za izvoenje nastave Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi
149
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Radoslav Pavazza, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) Radoslav.Pavazza@fesb.hr
Datum roenja: 30. 08. 1945. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. brodogradnje 1972. Mainski fakultet u Beogradu Mr. sc. 1980. Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Dr. sc. 1991. Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Zaposlenje: 1972 1974. 1974 1980. 1980 - 1984 1984 1985. 1985 - 1992 1992 2000. 2000 2003. 2003 2008. 2008 projektant brodske konstrukcije Brodogradilite Split u Splitu asistent FESB Split; 1980 1984. znanstveni asistent FESB Split; ekspert za brodsku konstrukciju Hrvatski registar brodova (bivi Jugoslavenski registar brodova); znanstveni asistent FESB Split; docent FESB Split izvanredni profesor FESB Split redoviti profesor FESB Split redoviti profesor u trajnom zvanju FESB Split
Znanstvena i nastavna podruja: Mehanika Mehanika materijala Teorija elastinosti Tankostjene konstrukcije vrstoa broda
1. Pavazza, R., Vlak, F. , Vukasovi, M. Bending and torsion of stiffeners with L sections under the plate normal presssure, Proceedings of the International Workshop Advanced Ship Desine for Pollution Prevention, Guedes Soares, Carlos; Parunov, Joko (ur). London: Taylor & Francis Group, 2010, 1-8 (predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni). 2. Pavazza, R. Vlak, F. The effective breadth concept for non-symmetric stiffeners, 6th ICCSM, International Congress of Croatian Society of Mechanics, 2009, 13-20 (predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni). 3. Pavazza, R. Jovi, S. A comparison of approximate analytical method and the finite elemnt method in the analysis of short clamped thin-walled beams subjected to beding by uniform loads. Transaction of FAMENA 31 (2007), 1; 37-54 (lanak, znanstveni). 4. Pavazza, R. Uvod u analizu tankostjenih tapova, Kigen, Zagreb, 2007 (udbenik). 5. Pavazza, R. Tehnika mehanika-Statika. Sveuilite u Splitiu, FESB, 2007 (udbenik). 6. Pavazza, R. Jovi, S. A comparison of approximate analytical method and the finite element method in the analysis of short thin-walled beams subjected to bending by couples. Transaction of FAMENA 30 (2006), 2; 21-30 (lanak, znanstveni) 7. Pavazza, R.. Blagojevi, B., On the cross-section distortion of thin-walled beams with multi-cell cross-sections subjected to bending, International Journal of Solids and Structures 42, 901-925 (2005). Isto kao pod Popis radova u zadnjih 5 godina
Relevantni radovi za izvoenje nastave: Datum zadnjeg izbora u zvanje:
2008. izbor u zvanje redoviti profesor trajno zvanje

150
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Predmet(-i) koje izvodi:
Mehanika 1 Mehanika materijala 1 Mehanika materijala 2 vrstoa broda
151
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Toni Piri, izv. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) tpirsic@fesb.hr www.fesb.hr/kk Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva, FSB, Zagreb 1984. Mr. sc., FSB, Zagreb 1987. Dr. sc., FSB Zagreb, 1998. Zaposlenje: Sveuilite u Splitu, FESB Specijalizacije i meunarodna suradnja: "Design for Quality", Bologna, 1999. "Mechanical Desktop Course, Zagreb, 2000. "Pro - Engineer Course, Split, 2006. "Stress analysis and fatigue data of AlMg4.5Mn welded joints", za "Fraunhofer Institut flir Betriebsfestigkeit" - LBF, Darmstadt, Njemaka (dio Breiteuram projekta, European Community Project NO. BE5249, 1998. "Improvement of fatigue strength properties of Alluminium alloy components by manufacturing process", za Fakulteta za strojnitvo - Univerza u Ljubljani (dio Copernicus Project CEP A - CT 94 - 0219, European Commision, 1999. Znanstvena i nastavna podruja: - Inenjerska grafika - Konstruiranje protiv zamora - Mehanika loma
Transportni sustavi u industriji Metodiko konstruiranje Elementi strojeva
1. T. Piri, . Domazet: "Fast Estimation of Durability Life Under Variable Spectra of Loading", Osterreichische Ingenieur und Architektenzeitschrift (OIAZ) 5/97, pp. 417 - 419, 1997. 2. T. Piri, . Domazet: "Fatigue crack growth in AlCuMg2 alloy subjected to spectrum of loading" , Materialove ininierstvo Vol. 4 Nr. 9, pp. 25 -30, ilina, Slovakia, 1997. 3. . Domazet, I. Mandi, T. Piri: "Mechanized Ships Surface Cleanining and Painting in Dock", 5th International Congress on Marine technology, Athens, 1990. 4. Domazet, I. Mandi, T. Piri: "Introduction of Robots in Docks", 6. International Conference on Robotics and Factories of Future, London, 1991. 5. T. Piri, . Domazet: 'Tast Estimation of Durability Life Under Variable Spectra of Loading", 12t. Danubia - Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Sopron, 1995. 6. T. Piri, . Domazet: "Fatigue crack growth in AlCuMg2 alloy subjected to speetrum of loading", 13. Danubia - Adria Symposium on Experimental Methods in Solid Mechanics, Rajecke Teplice, Slovaka ,1996. 7. T. Piri: "Numerical Analysis of Surface Crack Growth", Proceedi ngs of the 5. International Design Conference, pp. 675-680, Dubrovnik, 1998. 8. T. Piri: "Vijek trajanja zavarenih spojeva izraenih iz slitine AlMg4.5Mn", Zbornik radova Meunarodnog savjetovanja "Zavarivanje u pomorstvu", pp. 449 -454, Haludovo, 1998. 9. T. Piri: "Experimentally Based Method for Fatigue Life Prediction of Aluminium Welded Joints", Fatigue 99, Proceedings of the 7. International Fatigue Congress, Beijing, P.R. China, pp. 1309 -1312, Volume 2/4, Higher Education Press, Beijing, P.R.
152
D I P L O M S K I
S T U D I J :
China, Engineering Advisory Services Ltd, UK, 1999. ISBN 1901537080 10. . Domazet, T. Piri, M. Stupalo: "Fatigue Damages and Repair of a Cement Mill Gear Wheel", Proceedings of 4th International Congress of Croatian Society of Mechanics, pp. 145-151, ISBN 953-96243-4-7, Bizovac, Croatia, 2003. 11. T. Piri: "Fatigue Life Prediction of Welded Joint by Simulation of Surface Crack Growth", Proceedings of 2. Congress of Croatian Society of Mechanics, pp. 237 242, Supetar, 1997. 12. . Domazet, . Lozina, T. Piri: "Fatigue Damage and Repair of 250 kN Crane in Shipyard", Proceedings of the 10th International Conference on Fracture, Hawai, USA, 2001. 13. . Domazet, T. Piri: "Fatigue Failures in industry Case Studies", Proceedings of the 7th International Design Conference, Vol. 2., pp. 1153-1158, ISBN 953-6313-47-9, Dubrovnik, 2002 14. T. Piri: "Transport u industriji" FESB - Split, 2005. (Skripta) 15. T. Piri: "Kotrljajui leaji, FESB" - Split, 2005. (Sveuilini udbenik) 16. T. Piri: "AutoCAD u Strojarstvu", FESB- Split 2008. (Sveuilini udbenik) 17. T. Piri: "Tehniko crtanje" Sveuilini udbenik", FESB - Split, 2010. 18. T. Piri, L. Krstulovi - Opara, . Domazet: "Thermographic Analysis of Stress Distribution in Welded Joints", ICEM 14, Poiteres, 2010. 1. T. Piri: "Vijek trajanja zavarenih spojeva izraenih iz slitine AlMg4.5Mn", Zbornik radova Meunarodnog savjetovanja "Zavarivanje u pomorstvu", pp. 449 -454, Haludovo, 1998. 2. . Domazet, . Lozina, T. Piri: "Fatigue Damage and Repair of 250 kN Crane in Shipyard", Proceedings of the 10th International Conference on Fracture, Hawai, USA, 2001. 3. . Domazet, T. Piri: "Fatigue Failures in industry Case Studies", Proceedings of the 7th International Design Conference, Vol. 2., pp. 1153-1158, ISBN 953-6313-47-9, Dubrovnik, 2002 4. T. Piri, L. Krstulovi - Opara, . Domazet: "Thermographic Analysis of Stress Distribution in Welded Joints", ICEM 14, Poiteres, 2010. 5. T. Piri: "Transport u industriji" FESB - Split, 2005. (Skripta) 6. T. Piri: "Kotrljajui leaji, FESB" - Split, 2005. (Sveuilini udbenik) 7. T. Piri: "AutoCAD u Strojarstvu", FESB- Split 2008. (Sveuilini udbenik) 8. T. Piri: "Tehniko crtanje" FESB - Split, 2010 2005: izvanredni profesor Preddiplomski studij: Inenjerska grafika 2 130,140,150/2 Struni studij: Elementi strojeva 1 430/3 Diplomski studij: Transportuindustriji230,250/3 Metodikokonstruiranje230/4
153
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Srdjan Podrug, izv. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) srdjan.podrug@fesb.hr www.fesb.hr/~spodrug Datum roenja: 6. oujka 1971. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva 1994. FESB Split Mr. sc. 2000. FSB Zagreb Dr. sc. 2004. FESB Split Zaposlenje: 1996 2000. Znanstveni novak - FESB Split 2000 2000. Mlai asistent - FESB Split 2000 2004. Asistent - FESB Split 2004 2005. Vii asistent FESB Split 2005 2010. Docent FESB Split 2010 Izvanredni profesor FESB Split Znanstvena i nastavna podruja: - Elementi strojeva, Inenjerska grafika - Pogonska vrstoa, Mehanika loma Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1) Baji, Draen; Jozi, Sonja; Podrug, Srdjan: Design of experiment's application in the optimization of milling process, Metalurgija, ISSN: 0543-5846, 49 (2010), 2, 123-126. 2) Podrug, Srdjan; Jelaska, Damir; Glode, Sreko: Influence of different load models on gear crack path shapes and fatigue lives, Fatigue and Fracture of Engineering Materials and Structures, ISSN: 8756-758X, 31 (2008), 5, 327-339. 3) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Influence of Moving Tooth Load on Gear Fatigue Behaviour, Fracture of Nano and Engineering Materials and Structures, ISBN: 978-14020-4971-2, Gdoutos, E.E. (ur.)., Netherlands, Springer Netherlands, (2006), 12271228. 4) Glode, Sreko; Podrug, Srdjan; Knez, Marko; Kramberger, Janez: Fatigue Crack Initiation and Growth in a High Loaded Bolted Bar Connection, Key Engineering Materials, ISSN: 1013-9826, 417-418 (2009), 737-740. 5) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Crack Initiation Limits Prediction at Combined HCF/LCF Loading, International Journal Advanced Engineering, ISSN: 1846-5900, 2 (2008), 2, 225-230. 6) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Gear Tooth Root Fatigue Behaviour, International Journal Advanced Engineering, ISSN: 1846-5900, 1 (2007), 2, 187-198. 7) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Gear Tooth Root Fatigue Assessments by Estimating the Real Stress Cycle, Design Engineering Tehnical Conferences & Computers and Information in Engineering Conference 2007, Las Vegas, ASME, 2007. 8) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Influence of moving tooth load on gear crack path shape and fatigue life, Proceedings of 16th European Conference on Fracture, Emanuel Gdoutos (ur.), Xanthi, University of Xanthi, 2006, 724-732. 9) Podrug, Srdjan; Jelaska, Damir: Influence of different gear load models on crack propagation, Proceedings of DESIGN 2006, Marjanovi, Dorian (ur.), Zagreb, 2006. 983990. Dr. sc. Srdjan Podrug objavio je kao suautor dvadeset znanstvenih radova, od ega jedan rad kao poglavlje u znanstvenoj knjizi, dva rada u asopisima koji su zastupljeni u CC -u (Current Contents), jedan rad u asopisu zastupljenom u SCI -expanded, etiri rada u asopisima zastupljenim u drugim znaajnim bibliografskim bazama, te dvanaest radova u zbornicima radova meunarodnih simpozija
154
D I P L O M S K I
S T U D I J :
1) Podrug, Srdjan; Jelaska, Damir; Glode, Sreko: Influence of different load models on gear crack path shapes and fatigue lives, Fatigue and Fracture of Engineering Materials and Structures, ISSN: 8756-758X, 31 (2008), 5, 327-339. 2) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Influence of Moving Tooth Load on Gear Fatigue Behaviour, Fracture of Nano and Engineering Materials and Structures, ISBN: 978-14020-4971-2, Gdoutos, E.E. (ur.)., Netherlands, Springer Netherlands, (2006), 12271228. 3) Glode, Sreko; Podrug, Srdjan; Knez, Marko; Kramberger, Janez: Fatigue Crack Initiation and Growth in a High Loaded Bolted Bar Connection, Key Engineering Materials, ISSN: 1013-9826, 417-418 (2009), 737-740. 4) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Crack Initiation Limits Prediction at Combined HCF/LCF Loading, International Journal Advanced Engineering, ISSN: 1846-5900, 2 (2008), 2, 225-230. 5) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Gear Tooth Root Fatigue Behaviour, International Journal Advanced Engineering, ISSN: 1846-5900, 1 (2007), 2, 187-198. 6) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Gear Tooth Root Fatigue Assessments by Estimating the Real Stress Cycle, Design Engineering Tehnical Conferences & Computers and Information in Engineering Conference 2007, Las Vegas, ASME, 2007. 7) Jelaska, Damir; Podrug, Srdjan: Influence of moving tooth load on gear crack path shape and fatigue life, Proceedings of 16th European Conference on Fracture, Emanuel Gdoutos (ur.), Xanthi, University of Xanthi, 2006, 724-732. 8) Podrug, Srdjan; Jelaska, Damir: Influence of different gear load models on crack propagation, Proceedings of DESIGN 2006, Marjanovi, Dorian (ur.), Zagreb, 2006. 983-990. 17. 02. 2010. izvanredni profesor Struni studiji: Elementi strojeva (predavanja, 440) Preddiplomski studiji: Elementi strojeva 1 (predavanja, aud. vj., 130), Elementi strojeva 2 (aud. vj., 130), Elementi strojeva (predavanja, 140) Diplomski studij: Uvod u mehaniku loma (predavanja, konstr. vj., 261) Poslijediplomski: Mehanika loma (330)
155
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Gojmir Radica, izv. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB Split) gojmir.radica@pfst.hr
Datum roenja: 17.04.1962. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: dipl. ing. strojarstva, FESB Split, 1985. ing. Pomorskog prometa-brodostrojar, Pomorski fakultet u Splitu, 1992. mr.sc., FSB Zagreb, 1993. dr.sc., FSB Zagreb, 2004. Zaposlenje: 1985 -1986 1986 -1992 1993 - 1995 1995 - today 1995-present 1986.-1992.
Asistent, FESB, Split Projektni in., Brodosplit-TDM Split Projektni in. Wartsila- Sulzer, Winterthur, vicarska Direktor energetskih sustava Caterpillar Teknox, Split Predava (honorarno) , Pomorski fakultet, Split Asistent(honorarni), FESB, Split
Specijalizacije i meunarodna suradnja: Od 1995. do danas: Malaga, panjolska; Mossville -Lafayet, USA, Larne-U.K., CATERPILLAR , Perkins razvoj. Nove tehnoogjie primjenjene na dizelskim i plinskim motorima i agregatima Od 1993. do 1995. : Winterthur, vicarska, Diesel engine factory - WRTSIL-SULZER, Razvoj ni projekti iz podruja nadzora brodskih motora i nove tehnologije kod sustava ubrizgavanja goriva Od 1986. do 1993.: Split, Hvatska, Tvornica dizel motora u Brodograevnoj industriji Split; Kontinuiranu usavravanje na dizel motora MAN-B&W 1988. Augsburg, Njemaka; Diesel engine factory MAN -B&W; Projektiranje 1983. i 1984.: Winterthur, vicarska, Diesel engine factory SULZER, Razvoj i ispitivanje sustava za ubrizgavanje gorivae sustava, problemi vibracija i ispitivanje dizel motora. Znanstvena i nastavna podruja: 1. Toplina I toplinski strojevi Diagnostika kvarova, Odravanje I upravljanje brodskim strojevima I ureajima Brodski motori Inteligentni motori Ekspertni sustavi za dijagnostiku stanja Z. Juri, N. Rai, G. Radica: Inteligent diesel engine fuel injection expert computing system developed for marine engineering, Nae more, Dubrovnik,2005., ISSN 0469 6255, 2005., pp. 81-87 . 2. G. Radica, V. Medica, N. Rai: A comparison of engine parameters obtained by different methods for analysing of Diesel engine working cycles ,Innovative Automotive Technology, IAT '05, Bled, 21st-22nd April 2005 3. G. Radica, V. Medica, N. Rai: Development of marine engines to fulfile I MO emission regulations, International Congress Energy and the Environment 2008, Opatija, pp. 153-164 (predavanje,meunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). 4. Radica: Expert System for Diagnosis and Optimisation of Marine Diesel Engines , Strojarstvo, Zagreb, 2008., ISSN 0562-1887, pp.105-116. Izvornoznanstveni rad Materials. 47 (2009) , 2; 115-120
156
D I P L O M S K I
S T U D I J :
5. M. Jeli, G. Radica: Thermodynamic analysis of marine two stroke diesel engine combustion process, Strojarstvo, Zagreb, 2008., ISSN 0562 -1887, pp. 117.-126. Prethodno priopenje 6. V. Medica, N. Rai, G. Radica: Performance Simulation of Marine Slow-Speed Diesel Propulsion Engine With Turbocharger Under Aggravated Conditions, Strojarstvo, Zagreb, 2009., ISSN 0562-1887, pp.199.-212. Izvornoznanstveni rad 7. G.Radica, R. Antoni, N. Rai: Engine Working Cycle Analysis for Diagnostic and Optimisation Purposes , Brodogradnja, Zagreb, 2009., UDC621.436:62 -9, pp. 378-387. Relevantni radovi za izvoenje nastave: Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: Isto kao pod Popis radova u zadnjih 5 godina Veljaa, 2010. , Izvanredni profesor Struni studiji: Preddiplomski studiji: Brodski motori, Dijagnostika kvarova, Toplinski strojevi Diplomski studij: Inteligentni motori, Sustavi Odravanj a Poslijediplomski studij: Ekspertni sustavi
157
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Nastavnik Ustanova zaposlenja E-mail Osobna webstranica Kratki ivotopis (opis kretanja u struci)
Dr. sc. Ante Rozga, doc. Ekonomski fakultet Split Matice Hrvatske 31, 21000 Split rozga@efst.hr http://www.efst.hr/nastava/profesor.php?p=53 Ante Rozga roen je u Splitu 1951. godine. Diplomirao statistiku na Sveuilitu u Zagrebu. Poslijediplomske studije pohaao na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu, smjer kvantitativne metode, te The London School of Economics, Department of Statistics. Magistrirao i doktorirao iz podruja vremenskih nizova. Zapoeo raditi u Brodogradilitu u Trogiru 1975. Od 1977. do danas zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Osim predmeta "Statistika" predavao je i predmete "Statistika analiza u ekonomiji", te "Metode statistike analize", Statistika analiza i Ekonometrija. Na Medicinskome fakultetu predaje ve petnaest godina predmet "Medicinska statistika", sada Biostatistika, odnosno Metodologija znanstvenih istraivanja. Predavao je i na studiju za ininjere medicinske radiologije, vie fizioterapeute i vie medicinske sestre. Petnaest godina predavao je na Pravnome fakultetu u Splitu predmet "Statistika", a poslije toga dio predmeta "Osnove metodologije drutvenih istraivanja sa statistikom". Na Policijskoj akademiji u Zagrebu predavao je statistiku dvjema generacijama studenata. Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje predaje predmet "Vjerojatnost i statistika". Na Ekonomskome fakultetu u Splitu, osim nastavnih, strunih i znanstvenih aktivnosti izabran je za Predsjednika poslovodnog odbora 1989. godine, a poslije toga za ravnatelja. U tijeku radnoga vijeka na Fakultetu takoer bio je aktivan u strunim tijelima (Komisija za kompjuterizaciju, Komisija za financije, Komisija za meunarodnu suradnju). Napisao je udbenike Statistika za ekonomiste i Statistika analiza, te udbenik Poslovna statistika u koautorstvu s dr.sc. Brankom Griem. Osim u nastavi sudjelovao je u znanstvenim radovima i projektima na Ekonomskome i Medicinskome fakultetu. Radi kao aktivni istraiva na projektu Ministarstva znanosti. Sudjelovao je na znanstvenim i strunim skupovima u zemlji i inozemstvu. Drao je seminare korisnicima statistikih paketa za radne organizacije i ustanove, posebice za lijenike i sociologe. Akademsku godinu 1985/1986. proveo je na poslijediplomskome studiju na The London School of Economics iz podruja vremenskih nizova. U godini 1988. proveo je pet tjedana kao gost na istom college-u. Godine 1984. bio je u FAO-u u Rimu, Odjeljenju za statistiku zbog rada na metodi uzorka u ekonomskoj statistici. Takoer je tom prigodom desetak dana proveo u Is tituto Centrale di Statistica u Rimu radi upoznavanja s voenjem privrednih statistika. U godini 1992. bio je gost na Medicinskom fakultetu u Padovi i na Ekonomskom fakultetu u Veneciji u okviru programa TEMPUS. Tada je proveo tri mjeseca na oba fakulteta. U srpnju 1992. bio je dva tjedna u Bologni u poslovnoj koli. U godini 1995. proveo je pet mjeseci na Ekonomskome fakultetu u Veneciji (Dipartimento di Statistica) sa stipendijom talijanske vlade kao gost-nastavnik, gdje je sudjelovao u radu Odjela, odra o predavanja za studente i nastavnike. Godine 2002. proveo je petnaest dana na University of Stratchlyde, Glasgow, Department of statistics, radi unaprjeenja curriculuma iz statistike. Godine 2003. po istome osnovu proveo je petnaest dana na University of Cambridge na The Faculty of Economics and Politics i Corpus Christi College. Radio je u ak. godini 2003/2004. u okviru UNESCO programa za unaprjeenje visokoga kolstva, te poboljanja financijskoga managementa, gdje je sudjelovao u radu seminara u Cluju i Bukuretu, te u Bonnu. Odrao je predavanje u Pritini na istu temu. U ime Sveuilita u Splitu lan je TEMPUS projekta u svezi financijskoga managementa hrvatskih sveuilita. Prigodom boravka u USA bio je u Hustonu u medicinskom centru zbog medicinske statistike, a u Washingtonu posjetio je kao gost amerike vlade vie institucija i poznatih statistiara, od kojih izdvajamo Bureau of the Census, Bureau of Economic Analysis,
158
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Radovi i ostalo to nastavnika kvalificira za izvoenje nastave
Federal Reserve Board. Unutar statistike posebice se bavi vremenskim nizovima, analizom preivljenja (primjena u medicini), te statistikim metodama u zatiti ovjekove okoline. Bio je konzultant ili suradnik pri izradi vie desetaka magistarskih, doktorskih i drugih znanstvenih i strunih radova u ekonomiji, medicini, sociologiji, biologiji, botanici, kemiji, poljoprivrednim znanostima, arheologiji, stomatologiji, psihologiji, kineziologiji i drugo. lan je meunarodnih statistikih udruenja: Bernoulli Society for Mathematical Statistics and Probability, International Association for Statistical Computing, International Association of Survey Statisticians, Royal Statistical Society, Statistical Society of Canada, International Association for Statistical Education i American Statistical Association. Aktivno poznaje engleski i talijanski jezik, a poznaje i francuski jezik. Na francuskome jeziku odrao je tri izlaganja u Kanadi. U Londonu je proao teaj iz FORTRAN -a, u Zagrebu iz programiranja u SAS-u, u Splitu iz programa ORACLE, radi s preko 15 statistikih paketa, te je intenzivni korisnik kompjuterske tehnologije. Jedan je od lanova osnivaa Meunarodnoga udruenja za statistiko obrazovanje, te nacionalni korespondent za Hrvatsku. 1. Vrdoljak E, Mie K, Sapunar D, Rozga A, Marui M. (2001): Ab. Staging in Untreated Patients with Small Cel Lung Cancer. Neoplasma. 2 (2001)., str, 154-156. 2. Rozga A., (2001): Application De Mthodes D'Ajustement Saisonnier Des Sries Chronologiques Difficiles: Le Cas Croate. Congrs Annuel de la Socit Statistique du Canada. Proceedings, str. 115-117. Vancouver, Canada. 3. Rozga A., (2001): Comparing Model-Based and Empirical Approach to Seasonal Adjustment of Croatian Time Series. Bulletin of the International Statistical Institute 54th Session, 53rd Session, str. 59-61. Seoul. Korea. 4. Rozga A., (2003): The Analysis of Demographic Changes in Croatia During Past Fifty Years. International Statistical Institute 54th Session, str. 339-341. Berlin. 5. Rozga A., (2002): The Influence of Outliers on the Forecasting in Tourism. The 22nd International Symposium on Forecasting. Dublin. Ireland. 6. Ksenija Karaman, Antonela Gverovi-Antunica, Veljko Rogoi, Venera LakoKrelj, Ante Rozga. (2004): Epidemiology of Adult Eye Injuries in Split-Dalmatian County. Objavljeno u Croatian Medical Journal 45(3): str. 304-309. 7. Rozga A., (2003): Seasonal Adjustment of Monetary Aggregates in Croatia: Direct vs. Indirect Approach. Joint Statistical Meetings of American Statistical Association, Business & Economics Session str. 3572-3576. San Francisco. USA. 8. Rozga A., (2004): Problmes statistiques dans les pays en transition. 32e Congrs Annuel de la Socit Statistique du Canada. str. 102-104. Montral. 9. Rozga A., (2004): Forecasting Population Changes in Croatia until 2050. Joint Statistical Meetings of American Statistical Association str. 2356-2360. Toronto. 10. Rozga A., (2004): The Influence of Seasonal and Other Factors on Population Mortality in Croatia. International Biometric Conference, str. 167-170. Cairns, Australia. Osim gore navedenih radova, za izvoenje nastave iz podruja vjerojatnosti i statistike kvalificira ga viedecenijsko iskustvo na brojnim visokokolskim ustanovama, kako na dodiplomskome tako i na poslijediplomskome studiju. Gostovao je na vie stranih sveuilita a odrao je i brojna pozvana predavanja. Autor je triju knjiga iz podruja statistike, sudjelovao je aktivno na brojnim meunarodnim znanstvenim skupovima. 22. sijenja 2002. Statistika (obvezni/izborni predmet)
Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi
159
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Ivan Slapniar, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) Ivan.slapnicar@fesb.hr http://www.fesb.hr/~slap Datum roenja 13. srpnja 1961 Mjesto roenja Split Obrazovanje: Diploma (matematika), Prirodoslovno-matematiki fakultet sveuilita u Zagrebu, 1984. Magisterij (matematika), Prirodoslovno-matematiki fakultet sveuilita u Zagrebu, 1988. Disertacija (matematika), Fernuniversitt Hagen, Njemaka, 1992. Zaposlenje: 1985. 1990. 1990.-1992. 1993.-1999. 1999.-2002. 2003.-
asistent na FESB-u asistent na Fernuniversitt Hagen docent na FESB-u izvanredni profesor na FESB-u redoviti profesor na FESB-u.
Specijalizacije i meunarodna suradnja: 03.2004. gostujui znanstvenik, Centro de Modelamiento Matematico, Universidad de Chile, Santiago, Chile 08.2001.- 06.2002. gostujui profesor, Utah State University, Logan, Utah, USA 09.1993 i 01.1997-04.1997. gostujui znanstvenik na The Pennsylvania State University, State College, PA, USA. U vie navrata gostujui profesor na Ferniuniversitt Hagen, Njemaka 08.1995. gostujui znanstvenik na ETH Zrich, vicarska. Znanstvena i nastavna podruja: matematika, numerika matematika numerika linearna algebra primijenjena matematika vieprocesorsko raunanje ekstrakcija znanja (data mining) Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. J. L. Barlow, H. Erbay and I. Slapnicar, An Alternative Algorithm for Refinement of ULV Decompositions, to appear in SIAM J. Matrix Anal. Appl. 2. J. A. Powell, I. Slapnicar and W. van der Werf, Epidemic Spread of a Lesion-Forming Plant Pathogen - Analysis of a Mechanistic Model with Infinite Age Structure, to appear in Linear Algebra Appl.. 3. I. Slapnicar and N. Truhar, Relative Perturbation Theory for Hyperbolic Singular Value Problem, Linear Algebra Appl., No. 358, pp. 367-386 (2002). 4. I. Slapnicar, Highly Accurate Symmetric Eigenvalue Decomposition and Hyperbolic SVD, Linear Algebra Appl., No. 358, pp. 387-424 (2002). 5. Z. Drmac, V. Hari and I. Slapnicar, Advances in Jacobi methods, Proceedings of the Third Conference on Applied Mathematics and Scientific Computing, Dubrovnik, Croatia, June 2-9, 2001, Kluwer, Doordrecht, to appear. 6. J. Barlow and I. Slapnicar, Optimal perturbation bounds for the Hermitian eigenvalue problem, Linear Algebra Appl., No. 309, pp. 19-43 (2000). 7. K. Veselic and I. Slapnicar, On spectral condition of J-Hermitian operators, Glasnik matematicki, Memorial Issue in Honor of Branko Najman, Vol. 35, No. 1, pp. 3-24 (2000). 8. N. Truhar and I. Slapnicar, Relative perturbation bound for invariant subspaces of Hermitian matrix, Glasnik matematicki, Vol. 35, No. 2, pp. 221-232 (2000). 9. N. Truhar and I. Slapnicar, Relative perturbation bounds for invariant subspaces of
160
D I P L O M S K I
S T U D I J :
graded indefinite Hermitian matrices, Linear Algebra Appl., No. 301, pp. 171-185 (1999). 10. I. Slapnicar and N. Truhar, Relative perturbation theory for hyperbolic eigenvalue problem, Linear Algebra Appl., No. 309, pp. 57-72 (2000). 11. J. Demmel, M. Gu, S. Eisenstat, I. Slapnicar, K. Veselic, and Z. Drmac, Computing the singular value decomposition with high relative accuracy, Linear Algebra Appl., No. 299, pp. 21-80 (1999); also LAPACK Working Note #119. 12. I. Slapnicar and K. Veselic, A bound for the condition of a hyperbolic eigenvector matrix, Linear Algebra Appl., No. 290, pp. 247-255 (1999). 1. I. Slapniar, Matematika 1, Udbenik Sveuilita u Splitu, FESB, Split, 2002. 2. Matematika 1 digitalni udbenik, CARNet i FESB, voditelj projekta I. Slapniar, http://www.fesb.hr/mat1 3. Matematika 2 digitalni udbenik, i-projekt MZO, voditelj projekta I. Slapniar 4. D. Krstini, I. Slapniar, Improving text search performance with grammar support // Workshop on Information and Communication Technologies / D. Begui, N. Roi (ur.)., Split : FESB Split, 2004. 71-75. 5. D. Krstini, I. Slapniar, Web indexing and search with local language support, Proceedings of SoftCOM 2003 / D. Begui, N. Roi (ur.), FESB Sp lit, 2003, 488-492. 6. D. Krstini, I. Slapniar, On-line Mathematical Utilities for Java Enabled Devices, Proceedings of CUC-2003 and TERENA Networking Conference, CARNet, Zagreb, 2003. 7. D. Krstini, I. Slapniar, On-line interactive programs for solving and visualization of scientific problems, Proceedings of MIPRO 2001 - Multimedia and Hypermedia Systems, P. Biljanovi, K. Skala (ur.), Opatija, 2001, 74 -78. 8. I. Slapniar, D. Krstini, On-line Interactive Educational Programs for Students of Engineering and Natural Sciences, Proceedings of MIPRO 2001 - Computers in Education, P. Biljanovi, K. Skala (ur.), Opatija, 2001, 102 -106. 15. svibnja 2003., redoviti profesor Matematika posebna poglavlja Numerika analiza (izborni predmet)
161
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Elis Sutlovi, izv. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) sutlovic@fesb.hr
Datum roenja: 17. travnja 1961. Mjesto roenja: ibenik Obrazovanje: Dodiplomski studij: diplomirani inenjer elektrotehnike, smjer elektroenergetike, FESB, Split, 1984, Poslijediplomski studij: magistar znanosti iz podruja tehnikih znanosti, polje elektrotehnika, smjer energetika, Elektrotehniki fakultet u Zagrebu, Zagreb 1993. Doktorat: doktor znanosti iz podruja tehnikih znanosti, polja elektrotehnika, smjer elektroenergetika, FESB, Split, 2001 Zaposlenje: 1984. 1986. 1986. 2001. 2001. 2002. 2002. Struni suradnik, FESB, Sveuilite u Splitu Asistent, FESB, Sveuilite u Splitu Vii asistent, FESB, Sveuilite u Splitu Docent, FESB, Sveuilite u Splitu
Specijalizacije i meunarodna suradnja: Znanstvena i nastavna podruja: - planiranja i eksploatacije elektroenergetskog sustava - primjena raunala u elektroenergetici 1. E. Sutlovi, M. Majstrovi, I. Sarajev: A Long -Term Optimization Method for Reservoir Management in a Market Oriented Hydro-Dominated Power Systems, Energy Forum 2001, Vol. I, pp. 235-238, Varna, Bulgaria, June 10-12, 2001. 2. I. Sarajev, M. Majstrovi, E. Sutlovi: Determining Currents of Cable Sheaths During Unbalanced Loads, Energy Forum 2001, Vol. I, pp. 179-181, Varna, Bulgaria, June 1012, 2001 3. M. Majstrovi, S. utobradi, E. Sutlovi: Voltage Profile Improvement in a Market Oriented Power Distribution Network Using Voltage Regulators, Energy Forum 2001, Vol. II, pp. 119-122, Varna, Bulgaria, June 10-12, 2001. 4. I. Sarajev, M. Majstrovi, E. Sutlovi: Influence of Eart hing Conductors on Current Reduction Factor of a Distribution Cable Laid in High Resistivity Soil, PPT 2001 IEEE Porto Power Tech Conference, Porto, Portugal, 2001 5. I. Sarajev, M. Majstrovi, E. Sutlovi: Study of Voltage Growth to Load Rejection in 400 kV Croatian Network, Proceedings of the IASTED International Conference Power and Energy Systems, Rhodes Greece, 2001 6. I. Sarajev, M. Majstrovi, E. Sutlovi: Current Reduction Factor of a Compound Cable Line, International Conference on Electrical and Electronics Engineering, ELECO 2001, Uldag University, Istanbul Technical University, IEEE-PAS, ELECTRICAL, 7-11 November, Bursa Turkey, 2001 7. I. Sarajev, M. Majstrovi, E. Sutlovi: Single -Core Cable Sheath Current Load, The 12th International DAAAM Symposium, Jena University of Applied Sciences - Germany, Supplement S11, ISBN 3-901509-19-4, Published by DAAAM International, Vienna, Austria, 2001 8. I. Sarajev, M. Majstrovi, E. Sutlovi: Reduction Effect of Compensation Conductors Laid Alongside Single-Core Cables, , Proceedings of the Second IASTED International Conference on Power and Energy Systems, ISBN: 0-88986-336-9, pp. 626-629, Crete, Greece, June 2002 9. I. Sarajev, M. Majstrovi, E. Sutlovi: Determining Currents of Cable Sheaths During Unbalanced Loads by Means of Current Load Factor, Chapter 53, DAAAM International Scientific Book 2002, pp. 517-524, Publisher by DAAAM International, ISBN: 3901509-30-5, Vienna, Austria
162
D I P L O M S K I
S T U D I J :
10. E. Sutlovi, M. Majstrovi, I. Sarajev: A Method for the Long -Term Scheduling of Power System with Multiple User Reservoirs, 2nd Dubrovnik Conference on Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems, Book of Abstract, ISBN 9536313-56-1, pp.122-123, Dubrovnik, Croatia, June 2003 1. E. Sutlovi: Baza podataka za projektiranje elektroenergetskih postrojenja, Magistarski rad, ETF Zagreb, 1993. 2. E. Sutlovi: Optimiranje vienamjenskog koritenja sezonskih akumulacijskih bazena u elektroenergetskom sustavu sa znatnim udjelom hidroenergije, Doktorska disertacija, FESB Split, Split 2001. 3. M.Oegovi, E.Sutlovi, N.Grulovi: Automatska priprema osnovnih podataka za proraun tokova snaga i napona, Energija, Zagreb, br. 1/86. 4. E.Sutlovi: Baza podataka za projektiranje elektroenergetskih postrojenja Energija, Zagreb, br. 3/94. 5. M. Majstrovi, E. Sutlovi, R. Goi: The Impact of Flywheel Torque of Refurbished Generator Units On The Limit Switching Time In Croatian Power System, Paper BPT99156-12, IEEE Power Tech 99 Conference, Budapest, Hungary, Aug 29 Sept 2, 199 9 6. M. Majstrovic, R. Goic, E. Sutlovic: Regional energy planning on the base of household consumption analysis in the country, Energy Forum'99, June 16-18, 1999, vol. I, pp. 158161, Varna, Bulgaria 7. E. Sutlovi, M. Majstrovi, I. Sarajev: A Long -Term Optimization Method for Reservoir Management in a Market Oriented Hydro-Dominated Power Systems, Energy Forum 2001, Vol. I, pp. 235-238, Varna, Bulgaria, June 10-12, 2001. 8. I. Sarajev, M. Majstrovi, E. Sutlovi: Study of Voltage Growth to Load Reject ion in 400 kV Croatian Network, Proceedings of the IASTED International Conference Power and Energy Systems, Rhodes Greece, 2001 9. E. Sutlovi, M. Majstrovi, I. Sarajev: A Method for the Long-Term Scheduling of Power System with Multiple User Reservoirs, 2nd Dubrovnik Conference on Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems, Book of Abstract, ISBN 9536313-56-1, pp.122-123, Dubrovnik, Croatia, June 2003 25. studenog 2002. - docent Upravljanje i voenje u elektroenergetskom sustavu
163
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Marija iko Kuli, doc. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) Marija.sisko-kulis@hep.hr Datum roenja: 7.11.1966. Mjesto roenja: Vinica Obrazovanje: Dodiplomski studij- Sveuilite u Splitu 1994. Poslijediplomski studij Sveuilite u Zagrebu1997. Doktorat znanosti Sveuilite u Zagrebu 2000.god. Zaposlenje: Hrvatska elektroprivreda-Proizvodnja d.o.o. Specijalizacije i meunarodna suradnja: Specijalizacija u Turbointitutu Ljubljana dvije godine Znanstvena i nastavna podruja:
Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Gabela, Josip; Dori, eljko; iko, Marija: NEW HYDRO PLANTS FOR CROATIA IN THE NEXT CENTURY. // The international journal on hydropower&dams. Six (1999) , Five; 48-50 (lanak, znanstveni rad) 2. iko, Marija; Tiinovi, Stjepan; Schubl, Alfred:Condition monitoring strategy for Croatias biggest hydro powerplant // Conference Proceedings Modelling, testing & Monitoring for Hydro Powerplants III, Aix-en Provence, France 1998. / Bartle, Alison ; Taylor, Richard (ur.), Surrey , United Kingdom: The international journal on hydropower &dams , AQUA- MEDIA , 1998.. 689-698 (meunarodna recenzija, znanstveni rad). 3. iko, Marija; Tiinovi, Stjepan; Dori, eljko: The high grade and more ecological Gwh in Croatia, meunarodni forum-Budunost energije nakon Kyota, Zagreb 1988. Zbornik radova (meunarodna recenzija, znanstveni rad). 4. iko, Marija; Tiinovi, Stjepan; Dori eljko: Revitalisation of production units in the Zakuac power plant: the first step- from situation survey to bid specification // Conference Proceedings Uprating & Refurbishing& Hydro Powerplants / Rossiter, Julie (ur.), Berlin: Wilmington business publishing, 1999.. 135-149 (meunarodna recenzija, znanstveni rad). 5. iko, Marija; Tiinovi, Stjepan; Dori eljko: Interakcija stanja i revitalizacije proizvodnih jedinica HE Zakuac, Hrvatski komitet meunarodne konferencije za velike elektrine sisteme, CIGRE, Cavtat 1999. str. 61 71 (grupa 11-07), (meunarodna recenzija, znanstveni rad). 6. iko, Marija; Zeli, Ivan; Radi, edo: A potential for construction of small hydro plants in Croatia // Small hydro , Conference Proceedings, Lisbon 8-12 May 2000 / Rossiter, Julie (ur.)., Lisabon: Wilmington business publishing, 2000. str.73-82 (meunarodna recenzija, znanstveni rad). 7. iko,Marija; Vuak, Stipan; Dabro,Mate: Aspekti obnove hidoelektrane Jaruga 1.meunarodni simpozij , Hidroelektrane obnovljiva energija za danas i sutra, ibenik, 2001- Zbornik radova i izlaganje (RMH4 str. 27-34), (meunarodna recenzija, znanstveni rad). 8. iko, Marija: Stanje Francis turbina na hidroelektranama rijeke Cetine, 7. meunarodno savjetovanje, Odravanje 2001, Opatija 25-26. lipanj 2001, Zbornik radova (str. 237243), (meunarodna recenzija, znanstveni rad). 9. iko Kuli, Marija; Vuak, Stipan; Stjepan Tiinovi: Revitalizacija HE Zakuac // HYDRO 2003.: Cavtat, 2003. (meunarodna recenzija, znanstveni rad).Zbornik radova (14.P3.Sisko PDF), (meunarodna recenzija, znanstveni rad).
164
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Relevantni radovi za izvoenje nastave: Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje Procjena tehnolokih projekta izvodi: * Ako nastavnik nije zaposlen u visokokolskoj ustanovi koja predlae program, pismena izjava nastavnika da je spreman izvoditi nastavu te pismena dozvola elnika ustanove u kojoj je nastavnik zaposlen s navoenjem predmeta i razdoblja za koje se dozvola izdaje
165
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Ivica Vea, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) ivica.veza@fesb.hr www.fesb.hr/~iveza Datum roenja: 26.08.1951. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl.ing. strojarstva 1975. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb (FSB) Mr.sc. 1980. FSB Zagreb Dr.sc. 1985. FSB Zagreb Zaposlenje: 1975 1978. 1978 1980. 1981 1986. 1986 1993. 1993 1997. 1997 2001. 2002 Glavni planer i glavni tehnolog, Brodogradilite Split Asistent Via pomorska kola Split Znanstveni asistent - FESB Split Docent FESB Split Izvanredni profesor FESB Split Redoviti profesor FESB Split Redoviti profesor u trajnom zvanju FESB Split
Specijalizacije i meunarodna suradnja: od 1. listopada 1983. do 31. srpnja 1984. godine na Fraunhofer - Institut fr Produktionstechnik und Automatisierung IPA u Stuttgartu. Na istom institutu specijalizirao se takoer preko DAAD-a od 01. studenog do 31. prosinca 1994. god. i od 01. svibnja do 30. lipnja 1998. god. U rujnu i listopadu 1988. godine obavio je studijski boravak na institutima Fraunhofer IPA u Stuttgartu, Laboratorium fr Werkzeugmaschinen und Betriebslehre der Rheinisch - Westfalischen Technischen Hochschule WZL u Aachenu i Fraunhofer - Institut fr Produktionsanlagen und Konstruktionstechnik IPK u Berlinu. Voditelj je znanstveno-istraivake suradnje izmeu Fraunhofer-IPK iz Berlina, i FESBa. U okviru ove suradnje bio je gostujui znanstvenik: o u svibnju 1990. godine na zajednikom seminaru na Fraunhofer-IPK u Berlinu, o u listopadu i studenom 1990. godine obavio je studijski boravak na Fraunhofer-IPK u Berlinu, o od 01. svibnja do 30. studenog 1991. godine sudjeluje zajedno sa suradnicima instituta Fraunhofer-IPK u Berlinu na zajednikom istraivanju "Rechneruntersttzte Montageplanung" (CIM-PLATO). U okviru CEEPUS mree CZ-0103 u sijenju 2001. god. boravio je na Fakultetu za strojnitvo Sveuilita u Mariboru. U okviru CEEPUS mree SK-133 boravio je: o u svibnju 2002. god. na TU Brno, o u studenom 2003. god. na Fakultetu za strojnitvo u Mariboru, o u svibnju 2004. god. na Politecnici u Buchurestu i TU u Koice. Voditelj je znanstveno-istraivakog projekta izmeu FESB-a i Fakulteta za strojnitvo Maribor: Modeliranje umreenih poduzea na regionalnoj razini (2003-2005). Znanstvena i nastavna podruja: - Organizacija proizvodnje, posebno umreena poduzea i lanac dobavljaa (Supply Chain Management), - Industrijsko inenjerstvo, posebno projektiranje proizvodnih sustava. Ue podruje optimiranje toka materijala, simulacija. Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Vea, I.: Introduction of Virtual Factory in Split -Dalmatian County, Bali, J.: Manufacturing Systems for the Third Millenium, Faculty of Mechanical Engineering, Maribor, 2001.
166
D I P L O M S K I
S T U D I J :
2. Vea, I.: Upravljanje zalihama, Upravljanje zalihama i skladino poslovanje (urednik: M. Habek), RRiF-Plus, Zagreb, 2002. str. 448 3. Vea, I.: Projektiranje i lokacija skladita, Upravljanje zalihama i skladino p oslovanje (urednik: M. Habek), RRiF-Plus, Zagreb, 2002. str. 448 4. Grladinovi, T.; Figuri, M.; Vea, I.: Razvoj proizvodnih mrea u preradbi drva i proizvodnji namjetaja, Strojarstvo 44(2002), 3 -6, str. 145-155. 5. Vea, I.; Grubi, T.; Bili, B.: Application of Robust Design in a Supply Chain Design Process, International Journal of Simulation Modelling, 2(2003)3, str. 78-88 6. Vea, I.: Nove tehnologije za gospodarski razvitak grada Splita, Osnove gospodarskog razvitka grada Splita (ur. Filipi, P.; Goi, S.; Gri, B., imunovi, I.). Split : Grad Split, Ekonomski fakultet, Split, 2003. 7. Vea, I.; Grubi, T.: Die Taguchi Methode in der Lieferkette (Supply Chain Design). ASIM - Nachrichten. 12 (2003) , 2; str. 14-17. 8. Vea, I.; Grubi, T.; Baji, D.: Intelligent Software Agents in Virtual Enterprise Application, Proceedings of the EVEN Conference on Virtual Engineering Application for Design and Product Development, Dublin, 2003. str. 226-234 9. Vea, I.: Das Netzwerk auf Regionalebene: Chancen und Einfuehrungsprobleme, 3. Chemnitzer Netztagung Vernetzt planen und produzieren - VPP 2003, Chemnitz, 2003., str. 170-174. 10. Milanovi, Z.; Vea, I.; Letilovi, N.: Methodology Reengineering Business Process, Proceedings of the 3rd DAAAM Conference on Advanced Technologies for Developing Countries, Split, 2004. 409-414 11. Vea, I.; Bili, B.; Baji, B.; Grubi, T. Towards Supply Chain Introduction, Proceedings of 7th International Conference on Automation/Robotics in theory and practice, Koice, 2004. 688-703 12. Vea, I.; Grubi, T., Improvement of a Production Process with the Use of Six Sigma Methodology, Proceedings of the 3rd International Conference "UPS 2004", Mostar, 267271. Napisao je: 6 knjiga i udbenika, 6 poglavlja u knjigama, 25 lanaka u domaim i inozemnim asopisima, 70 radova na meunarodnim simpozijima, 41 rad na domaim simpozijima, 30 strunih radova. Udbenici i skripta: 1. Vea, I.: Projektiranje proizvodnih procesa. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1994. 2. Duli, .; Pavi, I.; Rovan, M.; Vea, I.: Proizvodni menedment. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Ekonomski fakultet, Split, 1996. 3. Vea, I.; Rovan, M.: Proizvodni sustavi. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1995. 4. Vea, I.: Priprema rada (interna skripta). Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1995. 5. Vea, I.: Projekt management, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 1999. 6. Vea, I.; Bili, B.; Baji, D.: Projektiranje proizvodnih sustava (digitalna knjiga), FESB, 2001. 2002. izbor u trajno zvanje redoviti profesor Tehnoloka priprema proizvodnje Projektiranje proizvodnih sustava (obvezni/izborni predmet) Proizvodni management (izborni predmet) Tehnika logistika (izborni predmet)
167
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Tone Vidmar, izv. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) tone.vidmar@fesb.hr
Datum roenja: 9.2.1952. Mjesto roenja: Ljubljana Obrazovanje: 1975. diplomirao na Fakulteti za elektrotehniko Univerza Edvarda Kardelja v Ljubljani. 1978 . magistrirao na Fakulteti za elektrotehniko Univerza Edvarda Kardelja v Ljubljani 1987. doktorirao na Fakulteti za elektrotehniko in raunalnitvo Univerza Edvarda Kardelja Zaposlenje: 1975. 1979. 1980. 1982. 1982 1989. 1989 1990. Staist (novak) Fakulteti za elektrotehniko ISKRA Kranj Asistent Fakulteti za elektrotehniko in raunalnitvo IXI Tehnical Development Officer na projektu COSINE RARE (Reseaux Associes pour la Recherche Europeenne), agencija Evropsku gospodarsku uniju u Amsterdamu 1990 2005 Docent Fakulteta za raunalnitvo in informatiku, Ljubljana Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1989. 1990. lan IXI Project Team-a i lan radne skupine RARE WG4 za nie nivoe OSI te koordinator za nadzor i upravljanje raunalnih mrea. Znanstvena i nastavna podruja: Raunarske komunikacije, komunikacije, informatika, distribuir ani sustavi 1. Tone Vidmar, Vpliv razvoja komunikacij na integracijo informacijskih storitev V: Uporabna informatika, Ljubljana, januar 2005, str 25-31 2. VIDMAR, Tone. Informacijsko-komunikacijski sistem. Ljubljana: Pasadena, 2002. XVI, 841 str., ilustr. ISBN 961-6361-24-4. [COBISS.SI-ID 24217349] 3. CIGLARI, Mojca, VIDMAR, Tone. Management of peer -to-peer systems. V: IPDPS 2003, International Parallel and Distributed Processing Symposium, April 22-26, 2003, Nice, France. Proceedings : [abstracts and CD-ROM]. Los Alamitos [etc.]: IEEE Computer Society, 2003, str. 247. [COBISS.SI-ID 3476564] 4. CIGLARI, Mojca, VIDMAR, Tone, TRAMPU, Matej, PANUR, Matja. Content networks : distributed routing decisions in presence of repeated queries. V: IPDPS 2003, International Parallel and Distributed Processing Symposium, April 22-26, 2003, Nice, France. Proceedings : [abstracts and CD-ROM]. Los Alamitos [etc.]: IEEE Computer Society, 2003, str. 161. [COBISS.SI-ID 3476308] 5. TRAMPU, Matej, CIGLARI, Mojca, PANUR, Matja, VIDMAR, Tone. Are E commerce users defenceless?. V: IPDPS, International Parallel and Distributed Processing Symposium, April 22-26, 2003, Nice, France. Proceedings : e-zbornik. Los Alamitos [etc.]: IEEE Computer Society, 2003, str. [1-7]. [COBISS.SI-ID 3466580] 6. CIGLARI, Mojca, VIDMAR, Tone. Management of peer -to-peer systems. V: IPDPS, International Parallel and Distributed Processing Symposium, April 22-26, 2003, Nice, France. Proceedings : e-zbornik. Los Alamitos [etc.]: IEEE Computer Society, 2003, str. [1-6]. [COBISS.SI-ID 3467092] 7. CIGLARI, Mojca, PANUR, Matja, TRAMPU, Matej, VIDMAR, Tone. Database design with UML: implementation issues. V: HAMZA, M... H. (ur.). Proceedings of the ASTED International Symposia Applied Informatics, Innsbruck, Austria, February 19-22, 2001, (Applied informatics). Anaheim; Calgary; Zurich: ACTA Press, cop. 2001, str. 608-613, graf. prikazi. [COBISS.SI-ID 2143316] 8. CIGLARI, Mojca, VIDMAR, Tone. Position of modern pee r-to-peer systems in the distributed systems architecture. V: 11th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference, MELECON 2002, May 7-9 2002, Cairo, Egypt. Communications and
168
D I P L O M S K I
S T U D I J :
information technology for development : proceedings. Piscataway: The Institute of Electrical and Electronics Engineers, cop. 2002, str. 341-345. [COBISS.SI-ID 3187028] 9. CIGLARI, Mojca, TRAMPU, Matej, PANUR, Matja, VIDMAR, Tone. Message routing in pure peer-to-peer networks. V: HAMZA, M. H. (ur.). 21st IASTED International Multi-Conference Applied Informatics, February 10-13, 2003 Innsbruck, Austria. Applied informatics, (Applied informatics). Anaheim; Calgary; Zrich: ACTA Press, cop. 2003, str. 813-817. [COBISS.SI-ID 3413588] 10. PANUR, Matja, CIGLARI, Mojca, TRAMPU, Matej, VIDMAR, Tone. Comparison of frameworks and tools for test-driven development. V: HAMZA, M. H. (ur.). 21st IASTED International Multi-Conference Applied Informatics, February 10-13, 2003 Innsbruck, Austria. Applied informatics, (Applied informatics). Anaheim; Calgary; Zrich: ACTA Press, cop. 2003, str. 980-985. [COBISS.SI-ID 3413844] 11. TRAMPU, Matej, CIGLARI, Mojca, PANUR, Matja, VIDMAR, Tone. Attacking end users' applications by run time modifications. V: HAMZA, M. H. (ur.). 21st IASTED International Multi-Conference Applied Informatics, February 10-13, 2003 Innsbruck, Austria. Applied informatics, (Applied informatics). Anaheim; Calgary; Zrich: ACTA Press, cop. 2003, str. 997-1002. [COBISS.SI-ID 3414356] 12. CIGLARI, Mojca, VIDMAR, Tone. Query routing in content networks with pure peerto-peer architecture. V: XXVI. International Convention, MIPRO 2003, May 19-23, 2003, Opatija, Croatia = [XXVI. meunarodni skup MIPRO 2003]. Computers in telecommunicatins : proceedings of the conference =zbornik radova : CTE. [Rijeka: MIPRO], 2003, str. 88-92. [COBISS.SI-ID 3495764] 13. CIGLARI, Mojca, PANUR, Matja, TRAMPU, Matej, VIDMAR, Tone. Distributed message routing in unstructured P2P network overlays. V: ZAJC, Baldomir (ur.), TKALI, Marko (ur.). T he IEEE Region 8 EUROCON 2003 : computer as a tool : 2224. September 2003, Faculty of Electrical Engineering, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia : proceedings. Piscataway: IEEE, cop. 2003, vol. 2, str. 79-82, graf. prikazi. [COBISS.SI-ID 3892052] Relevantni radovi za izvoenje nastave: Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: Knjiga: VIDMAR, Tone. Informacijsko-komunikacijski sistem. Ljubljana: Pasadena, 2002. XVI, 841 str., ilustr. ISBN 961-6361-24-4. [COBISS.SI-ID 24217349] 2005. Izvanredni profesor Baze podataka
169
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Zdravko Virag, red.prof. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu (FSB Zagreb) zdravko.virag@fsb.zagreb
Datum roenja: 29.05.1955. Mjesto roenja: Slavonski Brod Obrazovanje: Dipl.ing. strojarstva 1978. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb (FSB) Mr.sc. 1985. FSB Zagreb Dr.sc. 1991. FSB Zagreb Zaposlenje: 1978 1985. Raunski centar FSB 1985 1991. Asistent na Zavodu za energetska postrojenja FSB, za kolegije Mehanika fluida 1, Mehanika fluida 2, Dinamika plinova, Hidromehanika I, Hidromehanika 2 i Hidrauliki strojevi u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Karlovcu. 1992 1997. Docent, FSB Zagreb 1997 2002. Izvanredni profesor FSB, predavanja iz kolegija: Teorija graninog sloja, Modeliranje i proraun plinskih mrea, Osnove raunalne dinamike fluida, Matematike metode u dinamici fluida, predavanja na sveuilinom poslijediplomskom studiju Voenje i upravljanje pokretnim objektima, iz kolegija: Dinamika plinova i Numerika mehanika fluida, predavanja iz kolegija Mehanika fluida na Tehnikom veleuilitu u Zagrebu. 2003.Redoviti profesor, FSB, Zagreb, predavanja iz Mehanike fluida, Dinamike plinova i Raunalne dinamike fluida. Specijalizacije i meunarodna suradnja: Istituto di Architettura Navale u Trstu Znanstvena i nastavna podruja: - mehanika fluida, numerike metode Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Dijan,I.; Virag,Z.; avar,M.: Finite Volume Method for Heat Conduction Problems in Complex Domains, Transactions of FAMENA, 24 (2000), 21-29. 2. avar,M., Doliner,Z.; Virag,Z.: Locations of line brake detectors in a gas network, Ventil revija za fluidno tehniko in avtomatizacijo, 6 (2000.), 2; 76-81. 3. Virag,Z, ivi,M., Budi,I.: A numerical method for simulation of continuous casting solidification process, Strojnicky asopis Journal of Mechanical Engineering, 52 (2001), 5; 274-288. 4. Virag,Z, ivi,M., Budi,I.: A numerical method for simulation of continuous casting solidification process, Proceedings of the abstracts VIIIth International Conference Numerical methods in continuum mechanics, Liptovsky Jan 24.9.2000., University of ilina, Faculty of mechanical engineering, 2000., 115 -116. 5. avar, M.; Virag,Z.; Korbar,R.: A variant of the method of characteristics for hyperbolic conservation laws, Proceedings of the abstracts VIIIth International Conference Numerical methods in continuum mechanics, Liptovsky Jan 19-24.9.2000., University of ilina, Faculty of mechanical engineering, 2000., 27 -28. 1 Dijan,I.; Virag,Z.; avar,M.: Finite Volume Method for Heat Conduction Problems in Complex Domains, Transactions of FAMENA, 24 (2000), 21-29. 2 avar,M., Doliner,Z.; Virag,Z.: Locations of line brake detectors in a gas network, Ventil revija za fluidno tehniko in avtomatizacijo, 6 (2000.), 2; 76-81. 3 avar,M., Virag,Z., Doliner,Z.: Lociranje osjetnika za detekciju loma cijevi u distributivnoj plinskoj mrei, Zbornik radova, VIII. Meunarodni susret strunjaka za plin, Opatija, 1993.
170
D I P L O M S K I
S T U D I J :
4 Doliner,Z., Virag,Z., uni,M.: Hidrodinamiko modeliranje stlaivog strujanja fluida u plinskim mreama, Zbornik radova, VIII. Meunarodni susret strunjaka za plin, Opatija, 1993., 1-5. 5 Virag,Z., Doliner,Z., uni,M.: Sistem Gas reduction station - Consumer unsteady flow analysis, Gas Wrme International, Nr. 1 (1989), 11 str. 6 Doliner,Z., Virag,Z., uni,M.: Die Line -Break Analagen in dem Gasverteilungssystemen - Eine Notwendigkeit oder eine Fiktion, GWF, 133, 1992., 361-366. 7 Virag,Z, ivi,M., Budi,I.: A numerical method for simulation of continuous casting solidification process, Strojnicky asopis Journal of Mechanical Engineering, 52 (2001), 5; 274-288. 8 Virag,Z, ivi,M., Budi,I.: A numerical method for simulation of continuous casting solidification process, Proceedings of the abstracts VIIIth International Conference Numerical methods in continuum mechanics, Liptovsky Jan 24.9.2000., University of ilina, Faculty of mechanical engineering, 2000., 115 -116. 9 avar, M.; Virag,Z.; Korbar,R.: A variant of the method of characteristics for hyperbolic conservation laws, Proceedings of the abstracts VIIIth International Conference Numerical methods in continuum mechanics, Liptovsky Jan 19-24.9.2000., University of ilina, Faculty of mechanical engineering, 2000., 27 -28. 10 Virag,Z., Dijan,I., Korbar,R.: Application of additive correction method to fluid flow calculations, Second Congress of Croatian Society of Mechanics, Supetar 18-20. September 1997,575-582. 11 avar,M., Korbar,R., Virag,Z. : The comparison of numerical and experimental results for the simple water hammer problem, International Design Conference- DESIGN '98, Dubrovnik, May 19-22, 1998., 689-694. 12 Virag,Z., Trincas,G.: Viscous flow calculation araund a submerged spheroid, Vol. 1: Heat and Fluid Flow, Sixth International Conference CMEM 93, 3.5.1993.-5.5.1993., Siena, Italija, Sauthampton 1993., 263-282. 13 Virag,Z., Trincas,G.: A modified k-e model for the prediction of fluid flow around submerged spheroid, CMEM 95, 16-18. svibnja 1995., Capri, Italija. Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi: 2003., redoviti profesor Strujanje stlaivog fluida
171
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Damir Vuina, red. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje vucina@fesb.hr www.fesb.hr/~vucina Datum roenja: 13.06.1962 Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Dipl. ing. strojarstva, FESB Split, Sveuilite u Splitu, 1985. Mr. sc., Columbia University in the City of New York, SAD, 1987. Dr. sc., FSB Zagreb, Sveuilite u Zagrebu, 1993. Zaposlenje: 1985. - 1995. znanstveni asistent, FESB Split, Sveuilite u Splitu 1995. - 2001. docent, FESB Split, Sveuilite u Splitu 1996. - 1997. proelnik CIMIS-a, Centra za multidisciplinarna istraivanja Sveuilita u Splitu 1997. - 2002. direktor Tehnolokog centra Split 2001. - 2005. izvanredni profesor, FESB Split, Sveuilite u Splitu 2002. - 2004. voditelj razvoja projekta Ministarstva znanosti i tehnologije i Svjetske banke, Hrvatski znanstveno-tehnologijski razvoj (STP) 2005. redoviti profesor, , FESB Split, Sveuilite u Splitu Specijalizacije i meunarodna suradnja: Poslijediplomski studij na "Columbia University in the City of New York", u New York-u, SAD, amerika Fulbright-ova stipendija za 1986/1987. Voditelj razvoja projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Hrvatski znanstvenotehnologijski razvoj (STP) koji MZT SB CISM International Centre for Mechanical Studies lan Programskih odbora EU Framework program FP6, FP7 Znanstvena i nastavna podruja: Temeljne tehnike znanosti. Primjena numerikih metoda i optimizacije kod mehanike deformabilnih tijela.
Vuina, Damir; Lozina, eljan; Vlak, Frane., NPV-based decision support in multi-objective design using evolutionary algorithms. // Engineering applications of artificial intelligence. 23 (2010) Vuina, Damir; Lozina, eljan; Pehnec, Igor., Coupled Evolutionary Shape Optimization and Reverse Engineering in Product Design and Virtual Prototyping. // Transactions on Systems. 8 (2009) Vlak, Frane; Cvitani, Vedrana; Vuina, Damir., Comparison of rigid-plastic finite element methods for bulk metal forming processes. // Transactions of FAMENA. 31 (2007) Vuina, Damir; Lozina, eljan; Vlak, Frane.. Optimization of metal sandvich plates with corrugated core. // International Journal for Engineering Modelling . 18 (2005) Vuina, Damir; Lozina, eljan; Pehnec, Igor., Coupled Evolutionary Shape Optimization and Reverse Engineering in Rapid Product Design and Prototyping // Recent Advances in Evolutionary Computing, Int. Conf. on Evolutionary Computing EC'09 Vuina, Damir; Kegl, Marko; Lozina, eljan. , Workflow-based Evolutionary Shape Synthesis and Optimization // 6th International Congress of the Croatian Society of Mechanics, Proceedings. Zagreb : Croatian Society of Mechanics, 2009
172
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Vuina, Damir; Pehnec, Igor., Developing a Custom Cluster Workflow for Shape Optimization with Finite Element Analysis // Simulation, Modelling and Optimization, Proceedings of the 9th wseas International conference Kegl, Marko; Vuina, Damir., Reducirana globalna parametrizacija za optimizacijo oblike // Slovensko drutvo za mehaniko : Ljubljana, Slovensko drutvo za mehaniko, 2008. Vuina, Damir; Lozina, eljan; Pehnec Igor., GA-based Shape Optimization Using 2D and 3D Piecewise Bezier Parameterization // TCN CAE 2008, International Conference on Simulation Based Enginering and Sciences, Conference Proceedings / TCN CAE Italy (ur.)., Venice : TCN CAE Italy, 2008. Vuina, Damir; Lozina, eljan; Pehnec, Igor., A Compact Parameterization for Shape Optimization of Aerofoils // World Congress on Engineering 2008 Proceedings / Iaeng (ur.)., London, UK : International Association of Engineers, 2008.
- gore navedeni 2009 Analiza primjenom raunala Metode optimiranja Programiranje Uvod u informacijske sustave Neuralne mree i genetski algoritmi
173
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Nenad Vuli, red. prof. Hrvatski registar brodova, Split Nenad.Vulic@fesb.hr http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=19239 Datum roenja: 26. kolovoza 1960. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: Fakultet strojarstva (FESB Split, 1983); dipl. ing. stroj. Poslijediplomski studij Teorija konstrukcija (FSB Zagreb, 1989); mr. sc. Doktorska disertacija (FSB Zagreb, 1995); dr. sc. Zaposlenje: - Brodosplit, Split: Inenjer u pogonu strojomontae (19831984), - Hrvatski registar brodova, Split: ekspert (19841992), stariji ekspert (19921994), voditelj Odjela za strojarstvo i materijale (1994danas), - FESB, Sveuilite u Splitu: asistent (19921998), docent (19982003), izvanredni profesor (20032009), redoviti profesor (2009danas); sve u naslovnom zvanju. Znanstvena i nastavna podruja: statika i dinamika analiza brodskoga porivnog sustava, pogonska vrstoa, vrstoa elemenata strojeva, proraun vibracija (interesi); brodsko strojarstvo, mehanika materijala, upravljanje kvalitetom, elementi strojeva (ekspertiza).
Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: V. GRUBII, N. VULI, Design optimization and product reliability responsibility of designers and producers, Proceedings of the international workshop: Advanced ship design for pollution prevention, Split, 23-24 November 2009, str. 173-179. N.VULI, A. ESTAN, J. BARL, Jedan pristup proraunu elastinog temeljenja brodskih strojeva, Nae more, 55 (2008) 3 -4, str. 127-136. N. VULI, A. ESTAN, V. CVITANI, Modelling of propulsion shaft line and shafting alignment calculation basic procedure, Brodogradnja, 59 (2008) 3, str. 223 227. N. VULI, A. ESTAN, V. CVITANI, Verification of crankshaft design and fatigue strength for in-line and v-type marine Diesel engines, Strojarstvo, 49 (2007) 4, str. 317 331. V. GRUBII, N. VULI, S. SNNICHSEN, Structural durability validation of bearing girders in marine Diesel engines, Engineering Failure Analysis, 15 (2008) 4, str. 247-260. N. VULI, A. ESTAN, V. CVITANI, Shafting alignment calculation and validation criteria, Proceedings of the 5th International Congress of Croatian Society of Mechanics, Trogir 21.-23.09.2006, rad P188.
Knjige - Pravila za tehniki nadzor pomorskih brodova, dio 7.-Strojni ureaj, Hrvatski registar brodova, Split, knjiga, tiskana izdanja: 1994. 1996. 1999. 2002. 2004. 2006. 2008 i 2009. (autor) - Pravila za tehniki nadzor pomorskih brodova, dio 9. -Strojevi, Hrvatski registar brodova, Split, knjiga, tiskana izdanja: 1999, 2002, 2004, 2006. 2008. i 2009. (autor) Znanstveni radovi - N.VULI, Proraun centracije voda vratila s pomou raunala, Jugoregistar -bilten za pitanja sigurnosti i klasifikacije brodova, Split (1988) 1, str. 1-13. - N.VULI, Advanced shafting alignment: behaviour of shafting in operation, Brodogradnja, 52 (2004) 3, str. 203-212. - N. VULI, Appraisal of strength calculations for crankshafts of marine diesel engines, Proceedings of the 15th symposium Sorta, Trogir 2002, str. 305-313.
174
D I P L O M S K I
S T U D I J :
N. VULI, L. KRSTULOVI-OPARA, A numerical analysis of the ships propeller shrink fitting, Proceedings of the 4th International Congress of Croatian Society of Mechanics, Bizovac 18.-20.10.2003, str. 577-584. N. VULI, Calculation of main shafting elastic line of ship in operating conditions, International design conference-Design'98, Proceedings, Dubrovnik 1998, str. 511-516. . DOMAZET, N. VULI, Fatigue strength assessment of ship structures, International design conference-Design '98, Proceedings, Dubrovnik 1998, str. 643-648. N. VULI, F. LUKA, V. GRUBII, Experimental verification of hot spot stresses, 14th Symposium Danubia-Adria on experimental methods in solid mechanics, Proceedings, Pore 1997, str. 74-75. N. VULI, Evaluation of geometrical sectional properties based on Green's theorem, 3rd International Congress of Croatian Society of Mechanics, Proceedings, Cavtat 2000, str. 325-332. N. VULI, Uloga krivulja histereze u numerikom proraunu cikliki optereenih elastoplastinih uzoraka, Meunarodno savjetovanje MATRIB'99, Zbornik radova, Trogir 1999, str. 411-417. N. VULI, Numerical estimation of fatigue life to crack initiation in metal structures, 2nd Congress of Croatian Society of Mechanics, Proceedings, Supetar 1997, str. 221-228. N. VULI, . DOMAZET, Tehnoloki postupci za zaustavljanje irenja zamornih pukotina, 4. skup Konstruiranje '96, Zbornik radova - knjiga 2, Opatija 1996, str. 99105. N. VULI, . DOMAZET, Analysis of stresses around cold worked crack arrest holes, 9th Symposium Danubia-Adria on experimental methods in solid mechanics, Proceedings, Trieste 1992, str. 105-106.
27. veljae 2009, redoviti profesor (prvi izbor, naslovno zvanje) FESB: Elementi strojeva SSCSS: Sustavi upravljanja kvalitetom
175
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr.sc. Ivan Zulim, red. prof Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu (FESB Split) ivan.zulim@fesb.hr
Datum roenja: 25. veljae 1946. Mjesto roenja: Seget Donji Obrazovanje: Dipl.ing. elektrotehnike, Sveuilite u Zagrebu, 1970. Mr.sc., Sveuilite u Zagrebu, 1970. Dr.sc., Sveuilite u Zagrebu 1980. Zaposlenje: 1971.- Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Splitu Specijalizacije i meunarodna suradnja: 1976. stipendija Mombusho, Sveuilite u Osaki, Jap an 1979. Stevens Institute of Technology, Hoboken, New Yersey, SAD Znanstvena i nastavna podruja: Poluvodiki elektroniki elementi i sklopovi, sunane elije Najvaniji radovi u posljednjih 5 godina: 1. Dubek, Pavo; Pivac, Branko; Milat, Ognjen; Bernstorff, Sigrid; Zulim, Ivan. Study of structural changes in Krypton implanted silicon // Nuclear Instruments and Methods in Physics Research B. 215 (2004) ; 122-128 2. Pivac, Branko; Pavlovi, Mladen; Kovaevi, Ivana; Etlinger, Boidar; Zulim, Ivan. UV light induced defects in amorphous silicon thin films // Vacuum. 71 (2003) ; 135-139 3. Pivac, Branko; Kovaevi, Ivana; Zulim, Ivan. Defects introduced in amorphous silicon thin films by light soaking // Thin Solid Films. 403-404 (2002) ; 513-516 4. Pivac, Branko; Kovaevi, Ivana; Zulim, Ivan. Effects of Light Soaking on Amorphous Silicon Thin Films // 19th European Photovoltaic Solar Energy Conference, 7-11 June 2004, Palais des Congres, Paris, France 5. Gradinik, Vera; Pavlovi, Mladen; Pivac, Branko; Zulim, Ivan. The Transient Photodark Current Ratio of a-Si:H p-i-n Photodiode // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference 1. Pivac, Branko; Pavlovi, Mladen; Kovaevi, Ivana; Etlinger, Boidar; Zulim, Ivan. UV light induced defects in amorphous silicon thin films // Vacuum. 71 (2003) ; 135-139 2. Pivac, Branko; Kovaevi, Ivana; Zulim, Ivan. Defects introduced in amorphous silicon thin films by light soaking // Thin Solid Films. 403-404 (2002) ; 513-516 3. Mati, Zdeslav; Zulim, Ivan. A Novel System for Measurement of Diffuse and Direct Solar Radiation in Split: A Multipyranometer Array // Meunarodni kongres Energija i okoli 2004. International Congress Energy and the Environmen t 2004, Vol. I 4. Pivac, Branko; Kovaevi, Ivana; Zulim, Ivan. Effects of Light Soaking on Amorphous Silicon Thin Films // 19th European Photovoltaic Solar Energy Conference, 7-11 June 2004, Palais des Congres, Paris, France 5. Zulim, Ivan; Betti, Tihomir; Mati, Zdeslav. Optimum Tilt Angle Of A Photovoltaic Module // PV in Europe - From PV Technology to Energy Solutions, 7-11 October 2002, Rome, Italy 6. Gradinik, Vera; Pavlovi, Mladen; Pivac, Branko; Zulim, Ivan. The Transient Photodark Current Ratio of a-Si:H p-i-n Photodiode // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference 20. lipnja 2002. Industrijska elektronika (izborni predmet) Osnove elektronike (izborni predemet)
176
D I P L O M S K I
S T U D I J :
Dr. sc. Draen ivkovi, red. prof. Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Drazen.Zivkovic@fesb.hr ----Datum roenja: 02.12.1957. Mjesto roenja: Split Obrazovanje: dipl.ing. strojarstva, FESB Split, Sveuilite u Splitu, 1981. mr.sc., FSB Zagreb, 1990. dr.sc., FESB Split, 1999. Zaposlenje: 1981. 1982. Pripravnik, Asistent - FESB Split 1983. 1991. Asistent - FESB Split 1991. 1993. Znanstveni asistent - FESB Split 1993. 1999. Asistent FESB Split 1999. 2002. Vii asistent FESB Split 2002. 2006. Docent FESB Split 2006. 2009. Izvanredni profesor FESB Split 2009. redovni profesor FESB Split Znanstvena i nastavna podruja: Materijali, posebno Fe i Al legure Proizvodni postupci (posebno lijevanje) Tribologija Goriva i maziva (posebno maziva) 1. ivkovic D., Anzulovic B.: The fatigue 0f 5083 aluminum alloy welds with the shot-peened crater hot-crcks, Materials & Design 26 (2005), str. 247-250, UK 2. ivkovic D. Baji D., Mari G.: The shot-peened surface of AA 5083 under the influence of elevated temperature, Kovove Materialy Metalic Materials 45 (2007), 5, str. 263-267, Slovakia 3. Baji D., Lela B., ivkovi D.: Modelling of machined surface roughness and optimization of cutting parameters in face milling, Metalurgija 47, (2008), 4, str. 331 334, Hrvatska 4. ivkovi D., Alujevi A.: Heat treatment of BSt 500S steel rebar, Zbornik radova meunarodnog savjetovanja MATRIB 2006, Vela Luka , HR 5. ivkovi D., Ursi T., Lela B.: Microstructure and properties of aluminium alloy cast piston, Zbornik radova meunarodnog savjetovanja MATRIB 2008, Vela Luka, HR 1. ivkovi D.: Triboloki mehanizmi troenja cjevovoda za transport itarica , Strojarstvo 34, str. 225-228, 1993. 2. ivkovi D., Anzulovi B.: The fatigue of 5083 aluminium alloy welds with shotpeened crater hot-cracks, Materials & Design, vol.26, p. 247-250, 2005, UK 3. ivkovi D., Baji D.: Energy absorbing structures for the roadside safety equipment, Pozvano predavanje, MATRIB 2008. Vela Luka, HR 4. Baji D., Cebalo R., ivkovi D.: Modelling and optimization of superfinishing process 2nd International Maritime Scientific Conference, Zagreb 2008. 03.04.2009. Redovni profesor Materijali 1, Materijali 2, Tehnologija 1, Tribologija, Goriva i maziva, Osnove tribologije
177
D I P L O M S K I
S T U D I J :
4.5.
Popis nastavnih radilita (nastavnih baza)
4.6.
Optimalan broj studenata
Optimalan broj je 50 studenata.
4.7.
Procjena trokova studija po studentu
Godinji trokovi studija po studentu iznose 35.000,00 kuna.
4.8.
Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa
Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda, efa katedre, itd.
178

260 DDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

260 DDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

Prof. dr. sc. Tomislav Kili

Prof. dr. sc. Ivan Pavi

PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Split, 07. srpnja 2010.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Diplomski studij: Strojarstvo

Dosadanja iskustva u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ostali elementi i potrebni podaci

Vrsta studija Naziv Nositelji

Trajanje ECTS Uvjeti za upis

Kompetencije koje se stjeu zavretkom studija

Popis obveznih i izbornih predmeta

IV. semestar Kod Naziv predmeta Nastava * P+D+V+L+K ECTS

2. USMJERENJE: RAUNALNO PROJEKTIRANJE I INENJERSTVO

IV. semestar Kod Naziv predmeta Nastava * P+D+V+L+K ECTS

3. USMJERENJE: PROIZVODNO STROJARSTVO

IV. semestar Kod Naziv predmeta Nastava * P+D+V+L+K ECTS

Preduvjeti za upis Sadraj

Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom i engleskom jeziku.

Interna evaluacija i ankete studenata.

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS

Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

Nain provjere znanja i polaganja ispita

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Mogua nastava na engleskom jeziku.

Interna evaluacija i ankete studenata.

Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS

Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis Sadraj

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita

Interna evaluacija i ankete studenata.

Gorivne elije fesl29 Predavanja / Vjebe Izborni Srednja Semestar/trimestar 5 ECTS

Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave

Nain provjere znanja i polaganja ispita

Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave

Nain provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

Kompetencije koje se stjeu

Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj

Interna evaluacija i ankete studenata.

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS

Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis Sadraj

Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

Preporuena literatura Dopunska literatura

Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis Sadraj

Oblici provoenja nastave Nain provjere