Sveuilite u Splitu

Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja

Sveuilita u Splitu

PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Inenjerska fizika, usmjerenja: Termodinamiki

ureaji i Mehaniki sustavi
Split, 21. oujka 2005.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Diplomski studij: Inenjerska fizika, usmjerenja : Termodinamiki ureaji i

Mehaniki sustavi

Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu

Teslina 12, HR-21000 Split
Telefon: + 385 21 385 133
Telefaks: + 385 21 385 431
dekanat@pmfst.hr
http: //www.pmfst.hr

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

1.
1.1.

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Uvod
Razlozi za pokretanje studija

Tehnike znanosti imaju svoje temelje u fizici. Zbog njihovog brzog razvoja nastavni
materijali u studijima tehnikih znanosti postali su izuzetno obimni. U tenji da se obim studija
stavi u razumne okvire dolo je do snanog smanjivanja nastave fizike.
Za cjelovito razumijevanje tehnikih rjeenja ili za njihovu ostvarenje potrebno je
razumijevanje fizikalnih osnova procesa koji su involvirani u tim rjeenjima. Sadanji studiji
tehnika na Sveuilitu u Splitu, a i u Hrvatskoj, u nastojanju da studentima prue to ire znanje iz
tehnikih znanosti i informatike, su raeni pod stalnim pritiskom za smanjenjem sadraja fizike i
temeljnih, tehniki orijentiranih kolegija mehanike i termodinamike. Istovremeno ve vie od
stoljea mehanike i termodinamika su relativno zanemarene na prirodoslovno-matematikim
studijima u Hrvatskoj i kao tehnike preputene su uglavnom razvitku na tehnikim fakultetima
i institutima.
Uviajui obje injenice, gubitak povezanosti fizike i tehnike, neopravdano stalno
saimanje temeljnih tehnikih kolegija iz termodinamike i mehanike u programima tehnikih
fakulteta te neopravdano zanemarivanje tehniki primjenjivih grana fizike na prirodoslovnomatematikim studijima, ovim programom rjeavaju se oba spomenuta problema. Program e se
ostvariti u suradnju odgovarajuim katedrama Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje.
Ovako koncipiran diplomski studij obrazuje strunjake sposobne primjenjivati suvremene
znanstvene spoznaje na praktine probleme vezane uz termodinamike ureaje i mehanike
sustave.
Ovaj studij daje uvid u rad postojeih termodinamikih ureaja i mehanikih sustava,
uvodi studenta u razvoj i projektiranje ureaja i sustava. Nakon zavrenog diplomskog studija
magistri e biti sposobni raditi u razvojnim i istraivakim laboratorijima, sudjelovati u projektnim
timovima za termodinamike ureaje i mehanike sustave.
Ovo je prvi put da se pokree studij ove vrste u Hrvatskoj. Do sada su se maturanti sa
sklonostima i prema fizici i prema tehnici morali odluiti za studij ili fizike ili tehnike. Po prvi
put zahvaljujui ovom programu imaju priliku razviti oba talenta.
Zbog rastueg problema globalnog zatopljenja klimatizacijski ureaji postaju sve
potrebniji za normalnu radnu aktivnost tijekom vruih ljetnih dana. Stoga potreba za strunjacima
ove vrste stalno raste. Ne postoji mjesto u Dalmaciji s barem nekoliko tisua stanovnika bez
tvrtke koja se bavi klimatizacijskim poslovima. U takvim tvrtkama magistar inenjerske fizike
smjera termodinamiki ureaji moe obavljati bilo koji struni posao. Nadalje neto vea mjesta
imaju niz specijaliziranih servisa za odravanje motornih vozila. Magistar inenjerske fizike oba
usmjerenja sposoban je voditi ustanove ove vrste. Konano moe raditi i u tvornici motora, kao
to je Tvornica motora Brodogradiline industrije u Splitu.
Mnoga sveuilite u svijetu nude i programe u kojima se uz fiziku izuavaju i predmeti
jedne tehnike discipline. U engleskom govornom podruje ovi programi se najee nalaze pod

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

nazivom Engineering Physics. Vrlo esto se kao tehnika disciplina pojavljuje strojarstvo. Takve
programe, meu ostalima, nude Carl v. Ossietzky sveuilite iz Oldenburga u Njemakoj
http://www.physik.uni.-oldenburg.de/EP/
i University of British Columbia (UBA) iz Vancouver-a u Kanadi
http://www.engphys.ubc.ca/courses.html
Program Engineering Physics Sveuilita iz Oldenburgu kao tehniku disciplinu sadri
zvuk i vibracije, dok se u ovim usmjerenjima nude termodinamiki ureaji i mehaniki sustavi.
Oba programa se koncepcijski podudaraju na nain da uz fiziku i tehniku disciplinu (vibracije i
zvukovi odnosno termodinamiki ureaji i mehaniki sustavi) kao glavne discipline izuavanja,
sadre i elektrotehniku i informatiku kao pomone discipline.
Dio program studija Engineering Physics s UBC sveuilita u Vancouveru koji se odnosi
na strojarstvo sadri predmeta iz termodinamike i mehanike. U ovom programu ove discipline se
posebno izuavaju u pojedinim usmjerenjima. Kolegiji koji se odnose na mehanike sustave
(termodinamike ureaje) u usmjerenju Termodinamiki ureaji (Mehaniki sustavi),
nadomjeteni su kolegijima iz elektrotehnike i informatike. Danas su praktiki svi termodinamiki
i mehaniki ureaji, kao to su motori i klimatizacijski ureaji, opremljeni kontrolnim
elektronikim ureajima te su i informatizirani. Ovim studijem formira se strunjak koji e moi
sagledati sve segmente rad tako sloenih ureaja i sustava.

1.2.

Dosadanja iskustva u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

Predloeni program se prvi put predlae u Hrvatskoj. Iskustva sveuilita koji imaju programe ove
vrste jako su dobra. Ovako kolovani strunjaci kompetentni su i u fizici i tehnici pa su vrlo traeni.

1.3.

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ovaj studij mogu upisivati i studenti sa Sveuilita u Osijeku, Sveuilita u Rijeci, Sveuilita u
Zagrebu i Sveuilita u Mostaru. Oekuje se i reciprona doputenja sa sveuilita u spomenutim
gradovima.

1.4.

Ostali elementi i potrebni podaci

Studij e se ostvariti u suradnji s Fakultetom elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Dio programa koji ukljuuje matematiku i prirodne znanosti ostvarivat e se na ovom Fakultetu, dok e
se dio programa koji sadri kolegije vezane uz temeljne tehnike i tehnike znanosti ostvarivati na
Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Imajui u vidu trend informatizacije termodinamikih ureaja i mehanikih sustava ovaj
program omoguava studentu da stekne osnovna znanja iz elektrotehnike i informatike. Na taj nain
on stjee cjelovit uvid u rad tih ureaja i sustava.
Posebnost ovog studija je i velik izbor humanistikih kolegija kao izbornih kolegija. Na taj
nain omoguuje se studentima da steknu uvid u drutvene odnose, koji e ih uz struku, neminovno
pratiti u njihovom buduem radu.

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

2.

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Opi dio

Vrsta studija

Diplomski

Naziv

Inenjerska fizika, usmjerenja: Termodinamiki ureaji i Mehaniki sustavi

Nositelji

Predlagai

Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja

Sveuilita u Splitu

Izvoai

Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja

Sveuilita u Splitu
i
Fakultet elektrotehnike ,strojarstva i brodogradnje u Splitu

Trajanje

2 godine

ECTS

120
a)Preddiplomski studij inenjerska fizika, termodinamika i mehanika.
b)Preddiplomski studiji fizike, matematike i fizike, fizike i informatike, fizike i
tehnike. Dodatni uvjet je upisivanje razlikovnih kolegija iz Preddiplomskog
studija inenjerske fizike, termodinamika i mehanika. To su: Statika, Mehanika
materijala I, Tehnika dinamika, Mehanika materijala II, Osnove prijenosa
topline, Elementi strojeva, Tehnika termodinamika, Mehanika fluida I Osnove
elektrotehnike.

Uvjeti za upis

Kompetencije koje
se stjeu
zavretkom studija

Primijeniti temeljne fizikalne zakone iz mehanike, termodinamike, elektriciteta i

magnetima, vibracija, valova, statistike mehanike i kvantne mehanike na
probleme inenjerske fizike. Objasniti rad standardnih strojeva kao to su pumpe,
ventilatori, turbine, motori, toplinske pumpe.
Primijeniti i rijeiti diferencijalne jednadbe naprezanja materijala, mehanike
fluida i toplinskih procesa . Sudjelovanje u razvojnim i projektnim timovima koji
se bave termodinamikim ureajima i mehanikim sustavima. Procijeniti utjecaj
termodinamikih ureaja i mehanikih sustava na okolinu. Objasniti rad osnovnih
analogni i digitalnih sklopova. Objasniti koncept negativne povratne veze koristei
blok dijagrame. Objasniti uvjete stabilnosti sustava za upravljanje. Objasniti rad
Unix operacijskog sustava pomou blok dijagrama. Primjena osnovnih naredbi i
alata Unix operacijskog sustava. Objasniti principe upravljanja strojeva pomou
kompjutera.

Mogunosti
nastavka studija

Doktorski studiji iz fizike, usmjereni na primjenu, i doktorski studiji strojarstva

Struni ili
akademski naziv ili
stupanj koji se
stjee zavretkom
studija

Magistar inenjerske fizike

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

3.
3.1.

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Opis programa
Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar
Kod

Nastava
P+S+V+L

Naziv predmeta

Fizika materijala
30+0+15+0
Inenjersko modeliranje
30+15+15+15
Objektno orijentirano programiranje
30+0+30+0
Predmeti usmjerenja Termodinamiki ureaji
Toplinski strojevi i ureaji
45+0+30+0
Termodinamika nepovratnih procesa
30+0+15+0
Osnove procesa i sustava klimatizacija
30+0+30+0
Predmeti usmjerenja Mehaniki sustavi
Mehanika neprekidnih sredina
30+30+15+0
Mehanika fluida II
30+0+30+0
Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan)
Uvod u astronomiju i astrofiziku
30+0+0+0
Uvod u simboliku logiku
15+0+15+0
UKUPNO:
390(345)

U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehaniki sustavi

5

ECTS
3
6
5
6
3
5
7
7
2
2
30

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

II. semestar
Kod

Nastava
P+S+V+L

Naziv predmeta

ECTS

Elektroniki elementi
30+0+0+30
5
Operacijski sustavi
30+0+30+0
5
Optimiranje u tehnici
30+0+15+0
5
Predmeti usmjerenja Termodinamiki ureaji
Obnovljivi izvori energije i odrivi razvoj
30+0+0+0
3
Termodinamika analiza
30+0+30+0
5
Izborni seminari usmjerenja Termodinamiki ureaji
(upisuju se jedan)
Seminar iz Toplinskih strojeva i ureaja
0+30+0+0
5
Seminar iz Obnovljivih izvora energije i
0+30+0+0
5
odrivog razvoja
Seminar iz Osnova procesa i sustava
0+30+0+0
5
klimatizacije
Predmeti usmjerenja Mehaniki sustavi
Vibracije
30+0+30+0
5
Mehanika materijala III
30+0+30+0
4
Izborni predmeti usmjerenja Mehaniki sustavi (upisuje se jedan)
Tankostijene konstrukcije
45+0+30+0
4
Pogonska vrstoa
30+0+30+0
4
Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan)
Epistemologija i dinamika znanja
30+0+0+0
2
Fizika nanostruktura
30+0+0+0
2
UKUPNO:
315(375 ili 390)
30

U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehaniki sustavi

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

III. semestar
Naziv predmeta

Nastava
P+S+V+L

Kod

ECTS

Elektroniki sklopovi
45+0+30+30
8
Sustavi za upravljanje
30+0+30+30
7
Predmeti usmjerenja Termodinamiki ureaji
Gorivne elije
30+15+0+0
3
Izborni seminari usmjerenja Termodinamiki ureaji (upisuju se jedan )
Seminar iz Toplinskih strojeva i ureaja
0+30+0+0
5
Seminar iz Obnovljivih izvora energije i
0+30+0+0
5
odrivog razvoja
Seminar iz Osnova procesa i sustava
0+30+0+0
5
klimatizacije
Predmeti usmjerenja Mehaniki sustavi
Teorija mehanizama
30+0+30+0
4
Prijenosnici snage
30+0+30+0
4
Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan)
Osnove likovnih umjetnosti
30+0+0+0
2
Marketing
30+0+0+0
2
UKUPNO:
300(345)
30

IV. semestar
Naziv predmeta
Kod
Magistarski rad
UKUPNO:

Nastava
P+S+V+L

ECTS

0+300+0+0
300

30
30

Legenda:
P-predavanja
S-seminar
V-auditorne vjebe
L-laboratorijske vjebe
*

U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehaniki sustavi

7

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

3.2.

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Opis predmeta

Naziv predmeta

Fizika materijala

Kod
Vrsta

Teorijski

Razina

Srednja

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

Semestar

AKTIVNOST
Broj kolskih satii
Predavanja
30
Auditorne vjebe
15
Samostalni rad
Konzultacije
UKUPNO
Doc. dr. sc. Pako upanovi

I
Broj sati
22.5
11.25
53.25
3
90

ECTS
0.75
0.375
1.775
0.1
3

Kompetencije koje Razumijevanje pojava u kristalima, posebno onih vezanih uz mehanika svosjtva
kristala, unutar jednoestinog ili fenomenolokog pristupa.
se stjeu
Preduvjeti za upis Kvantna mehanika i Statistika mehanika
Sadraj

Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Kristalna struktura. Difrakcija valova i reciprona reetka. Brillouinova zona.

Kohezija kristala. Fononi. Debyeva teorija toplinskog kapaciteta. Model slobodnog
elektronskog plina. Toplinski kapacitet metala. Elektrina i toplinska vodljivost
metala. Wiedemann-Franzov zakon. Kronig-Penney model. Enegijske vrpce.
upljine. Poluvodii. Dielektrina svojstva kristala. Magnetska svojstva kristala.
Supravodljivost. Laseri. Povrine i tokasti defekti. Difuzija. Dislokacije.
Deformacije i lom..
21Y. Quere, Physics of materials, Gordon and Breach Scientific Publishers,
Amsterdam, 1998.
2.C.A. Wert and R.M. Thomsom, Physics of Solids, Mc Graw-Hill, Inc,NY, 1964.
1. V. ips, Uvod u fiziku vrstog stanja, kolska knjiga Zagreb, 1991.
2. C. Kittel, Introduction to Solid State Physics, 5th edition, John Wiley & Sons,
Inc.,
1976
Predavanja . Rjeavanje zadataka na auditornim vjebama. Zadavanje zadataka
studentima za samostalno rjeavanje. Provjera rjeenja i diskusija na satovima
predvienim za konzultacije.
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji moe obuhvaati
cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski

Nain praenja
kvalitete i

Studentske ankete

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Inzenjersko modeliranje

Kod

Razina

Predavanja / Auditorne vjebe / Konstrukcijske vjebe /Seminar

Obvezatni
Predmet temeljne razine

Godina

Vrsta

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)
Nastavnik

I
Semestar
6 (30 sati predavanja i 45 sati vjebi --> 3 ECTS,
domai rad i 60 sati samostalno uenje --> 3 ECTS)
eljan Lozina

Kompetencije koje Razumijevanje principa inenjerskog modeliranja. Primjena metode konanih

elemenata. Koritenje gotovih paketa za konane elemente u analizi konstrukcija.
se stjeu
Preduvjeti za upis Kompetencije i vjetine koje se stjeu sluanjem/poloenim ispitom iz predmeta:
Matematika I-IV, Fizika I-IV, Tehnika dinamika, Tehnika termodinamika
Uvod. Diskretni sustavi. Elementi diskretnih sustava. Lokalne i globalne matrice.
Sadraj
Transformacija koordinata. Formiranje globalne matrice. Kontinuum i polja.
Diferencijalne jednadbe matematike fizike. Metode aproksimacije. Prostor
aproksimacije i test prostor. Numeriko rjeavanje diferencijalnih jednadbi. Jaka i
slaba formulacija. Varijacijska formulacija i funkcija potencijala. Metoda
virtualnog rada. Konani elementi: linijske, ravninski i prostorni. Izoparametarski
konani element. Numerika integracija. Srodne numerike metode, prikaz i
usporedba. Primjena na odabrana podruja: provoenje topline, potencijalno
strujanje, elastinost. Primjena u analizi konstrukcija. Programiranje u konanim
elementima. Primjena postojeih programa (ADINA).
Lozina, .: Uvod u metodu konanih elemenata, skripta, FESB, Split, 1994.
Preporuena
Lozina, .: FEMFESB II, program za proraun metodom KE, FESB, Split, 1994.
literatura
Jovi, V.: Uvod u inenjersko modeliranje, Aquarius engineering, Split, 1993.
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave

Klaus-Juergens Bathe: Finite Element Procedures, Prentice Hall Inc., 1996

Thomas J.R. Hughes: The Finite Element Method, Dover Publications Inc., 2000.
R.D. Cook, D.S. Malkus and M.E. Plesha: Concepts and Applications of Finite
Element Analysis, John Wiley & Sons, 1989.
Predavanja. Auditorne vjebe. Domai rad. Konzultacije, Seminar.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: provjera domaih radova.

Ispit: pismeni/usmeni/

Jezik poduke

Nastava se izvodi na hrvatskom

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o
kvaliteti nastave.

10

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Naziv predmeta

Objektno orijentirano programiranje

Kod

Kod e biti naknadno usklaen s ostalim kolegijima

Vrsta

Predavanja i vjebe.

Razina

Osnovna

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

5 ECTS

Nastavnik

Doc. dr. sc. Marko Rosi

Kompetencije koje
se stjeu

Cilj predmeta je upoznati studenta s temeljnim elementima objektno orijentiranog

programiranja. Student je po uspjeno poloenom predmetu u mogunosti pristupiti
timskom i samostalnom radu koritenjem objektno orijentirane paradigme. Cilj
predmeta se postie kroz upoznavanje s teorijskim postavkama na predavanjima kao i
samostalnim i timskim objektno orijentiranim programiranjem na vjebama.

Semestar

30 k. sati predavanja i 30 k. sati vjebi = 45 sati = 1.5 ECTS

45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS
30 sati proucavanje literature = 1 ECTS
30 sati izrada zavrnog rada = 1 ECTS

Preduvjeti za upis
Sadraj

Preporuena
literatura
Dopunska
literatura

Definicija razreda (klase). Objekti. Varijable unutar objekta. Postupci unutar objekta.
Elementi razreda i kontrola pristupa. Privatni, zatieni i javni lanovi. Postupci
ugraeni u razrede. Prijateljske funkcije i operatori. Poruke i nain uporabe. ivotni
vijek objekta. Polimorfizam, lista raznorodnih objekata i virtualne funkcije.
Nasljeivanje. Kontrola pristupa nad razredima. Vrste razreda. Hijerarhija razreda.
Mrea razreda. Pregled objektno orijentiranih jezika i odgovarajuih razvojnih
okruenja. Uvod u tehnologije raspodijeljenih objekata.
M.Abadi, L.Cardelli: A Theory of Objects, Springer-Verlag, 1996.
G. Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications,
Benjamin/Cummings Publishing Co., 1994.
I. Graham, Object Oriented Methods, Addison-Wesley Publishing Company Inc.,
London, 1994.

Oblici provoenja
nastave

Predavanja i laboratorijske vjebe.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Praktini ispit i usmeni ispit.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski / Engleski

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvedbe
svakog predmeta i
/ili modula

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata podruja.

11

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Toplinski strojevi i ureaji

Kod
Vrsta
Razina

Predavanja / Vjebe
Obvezatni
Predmet osnovne razine

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

Prof.dr.sc.Neven Nini

Semestar

Kompetencije koje Poznavanje osnovnih termotehnikih i termoenergetskih ureaja i

strojeva.Poznavanje koliinskih veza meu glavnim parametrima ovih ureaja.
se stjeu
Osposobljenost za pisanje jednadbi bilanci energije i stupnjeva djelovanja.
Preduvjeti za upis Teaj Tehnike termodinamike i Osnova prijenosa topline na prethodnom studiju.
Rekuperativni izmjenjivai topline. Naelo rada i primjena rashladnih tornjeva.
Sadraj
Parni kotlovi. Shema toplinskog prorauna parnih kotlova. Regulacija, tipovi i
primjena parnih kotlova. Parno energetska postrojenja i uloga parnih turbina.
Pretvorba energije u parnim turbinama. Akcioni i reakcioni turbinski stupanj.
Unutarnji stupanj djelovanja. Shema termodinamiko-strujnog prorauna parnih
turbina. Konstruktivne izvedbe za razliite primjene parnih turbina. Plinske turbine
za pogon i propulziju. Izbor optimalnih parametara, podjela i primjene.Turbo i
klipni kompresori Rad idealnog i stvarnog klipnog kompresora.Kapacitet, snaga i
regulacija kompresora. Motori sa unutarnjim izgaranjem idealizirani procesi i
podjela. Stvarni procesi, indicirani dijagram tlaka i stupnjevi djelovanja. Veze
meu pojedinim parametrima i specifina snaga motora.regulacija snage i
pogonske karakteristike motora Uloga prednabijanja.Specifinosti i primjena
pojedinih tipova motora.Moderna kogeneracijska postrojenja.
Shvets I.S. i ostali: Heat Engeering, Mir Publishers, Moscow 1975.
Preporuena
O'Neill: Industrial compressors, Butherworth, London 1993.
literatura
Grljui M.: Motori sa unutranjim izgaranjem, sveuilite u Splitu, Split
2000.
neller S.: Pogon broda I, Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zagreb 1996.
neller S.,Parat .: Pogon broda II, Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zagreb
1999
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave

Mills A.E.: Heat transfer, Prentice Hall, 1999.

Saarlas M.: Steam and gas turbines for marine propulsion, Naval institute press
Annapolis, Maryland, 1987.
Predavanja.. Auditorne vjebe. Konzultacije.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

seminarski radovi,...
Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Nain praenja
kvalitete i

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o
kvaliteti nastave.
12

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa

katedre, itd.

13

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Termodinamika nepovratnih procesa

Kod
Vrsta

Teorijska

Razina

Srednja

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

Semestar

AKTIVNOST
Broj kolskih sati
Predavanja
30
Auditorne vjebe
15
Samostalni rad
Konzultacije
UKUPNO
Doc. dr. sc. Pako upanovi

III
Broj sati
22.5
11.25
53.25
3

ECTS
0.75
0.375
1.775
0.1
3

Kompetencije koje Razumijevanje nepovratnih procesa unutar fenomenoloke teorije. Postavljanje

jednadbi i njihovo rjeavanja za sluajeve kada nepovratni procesi interferiraju.
se stjeu
Preduvjeti za upis
Sadraj

Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Termodinamiki zakoni. Princip lokalne ravnotee. Proizvodnja entropije.

Difuzija, prijenos topline i viskoznost. Termodinamike sile i konjugirani tokovi.
Onsagerove relacije reciprociteta. Linearna neravnotena termodinamika i princip
maksimalne proizvodnje entropije. Termoelektrini efekti. Difuzija veeg broja
tekuina. Kemijske reakcije veeg broja komponenti. Kirchhoffovo pravilo petlje i
neravnotena termodinamika.
1.P. upanovi: Predavanja iz Ope fizike IV, skripta za internu uporabu
2.I. Prigogine: Uvod u termodinamiku neravnotenih procesa, Graevinska knjiga,
Beograd, 1967.
1.D. Kondepudi and I. Prigogine: Modern thermodynamics, John Wiley & Sons,
NY, 2002.
2.L. Onsager, Phys. Rev. 37 (1931), 405-426.
Predavanja. Rjeavanje zadataka na auditornim vjebama. Zadavanje zadataka
studentima za samostalno rjeavanje. Provjera rjeenja i diskusija na satovima
predvienim za konzultacije.
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji moe obuhvaati
cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula

Studentske ankete

14

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Osnove procesa i sustava klimatizacije

Kod
Vrsta

Struni kolegij

Razina

Predmet srednje razine

Godina

ECTS

5 ECTS boda (2+2)

Predavanja: 30 sati:
Projekt: 30 sati:
Vjebe: 30 sati:
Priprema za ispit: 60 sati
Dr.sc. Orest Fabris, red. prof.

Nastavnik
Kompetencije koje
se stjeu
Preduvjeti za upis
Sadraj

Preporuena
literatura

Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Semestar

1 ECTS bod
1 ECTS bod
1 ECTS bod
2 ECTS boda

Studenti se osposobljavaju za analiziranje i samostalno rjeavanje zadataka iz ove

oblasti: uvjeti i prorauni potreba za grijanjem i klimatizacijom, projektiranje osnovnih
sustava, analiza i izbor potrebne opreme, izvoenje instalacija, te problematika u
eksploataciji i odravanju.
Poznavanje Termodinamike, Hidromehanike, Toplinskih strojeva, Hidraulikih
strojeva i Automatizacije.
Fizioloko-higijenski uvjeti u prostoru i unutarnje projektne temperature. Klimatskometeoroloki uvjeti okoline i vanjske projektne temperature. Proraun gubitaka topline
kod grijanja. Ogrjevna tijela. Sustavi centralnog grijanja. Cijevne mree. Kotlovi i
kotlovnice. Proraun dobitaka topline kod hlaenja (klimatizacije). Fan-coil aparati.
Centralni (vodeni) sustavi klimatizacije. Koliine zraka za klimatizaciju. Kanali i
distributori zraka. Klima komore. Toplinske pumpe.
- O. Fabris: Grijanje i klimatizacija, FESB, Interna skripta, Split, 2000
- Recknagel, Sprenger, Schramek, eperkovi: Grijanje i klimatizacija 2002,
Energetika marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemakog)
- ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment,
Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004
- asopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb
- asopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA
Nastava se sastoji od predavanja sa izvoenjima i prikazima svih fenomena, sustava i
instalacija koje se tumae. Nastavu prate vjebe gdje se daju primjeri prorauna i
tipinih rjeenja u praksi. Trei dio nastave se izvodi prikazom eksponata i
eksperimentalnih ureaja u laboratoriju, te obilaskom veih i novijih instalaciji u
praksi. Studenti samostalno rade projekt i manji seminarski rad.
Ispit se sastoji iz dva dijela: pregled i ocjena studentskom projekta i seminarskog rada,
te pitanja iz teoretskog dijela nastave. Ispit je usmeni.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvedbe
svakog predmeta i
/ili modula

Interna evaluacija i ankete studenata.

15

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Mehanika neprekidnih sredina

Kod
Vrsta

Teorijski

Razina

Srednja

Godina

II

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

Semestar

AKTIVNOST
Broj kolskih satii
Predavanja
30
Auditorne vjebe
15
Seminar
30
Samostalni rad
Konzultacije
UKUPNO
Doc. dr. sc. Pako upanovi

III
Broj sati
22.5
11.25
22.5
150.75
3

ECTS
0.75
0.375
0.75
5.025
0.1
7

Kompetencije koje Postavljanje jednadbi koje opisuju deformaciju vrstih tijela i laminarnog toka
viskozniih tekuina te njihovo rjeavanje.
se stjeu
Preduvjeti za upis
Sadraj

Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Kinematika deformabilnih tijela. Staika deformabilnih tijela. Dinamika

defromabilnih tijela. Teorija vrtloga. Valovi. Navier-Stokesove jednadbe.
Protjecanje tekuine uz dane granine uvjete. Hidrodinamika teorija
podmazivanja. Osnove teorije elastinosti.
A. Sommerfeld: Mechanics of Deformable Bodies, Volume II, Academic Press,
NY,1950
1.D.J. Acheson Elementary Fluid Dynamics, Claredon Press, Oxford UK, Oxford,
1995.
2. L.D. Landau i E.M. Lific, Mehanika neprekidnih sredina, Graevinska knjiga,
Beograd, 1965.
Predavanja. Rjeavanje zadataka na auditornim vjebama. Zadavanje zadataka
studentima za samostalno rjeavanje. Provjera rjeenja i diskusija na satovima
predvienim za konzultacije..
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji moe obuhvaati
cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
predmeta

Studentske ankete

16

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Mehanika fluida II

Kod

Razina

Predavanja i vjebe
Obvezatni
Predmet napredne razine

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

7
1
(30 sati predavanja)
1
(30 sati auditornih i laboratorijskih vjebi)
1
(30 sati za rasprave, izvjetaje )
4
(120 sati samostalnog uenja)
Dr. sc. Zoran Milas

Vrsta

Nastavnik

Semestar

Kompetencije koje Upoznavanje s bitnim postavkama ovisnosti naprezanja u fluidu o strujanju i s

jedn. strujanja realnog fluida.
se stjeu
Razumijevanje bitnih znaajki teorije podmazivanja. Produbljivanje znanja o
graninom sloju i primjena teorije graninog sloja na ravnu plou. Upoznavanje s
analizom strujanja u mlazu-tragu.
Razumijevanje prednosti i ogranienja analize strujanja uz pretpostavku
potencijalnog karaktera strujanja.
Razumijevanje ovisnosti koeficijenta uzgona/otpora o geometrijskim znaajkama
profila-lopatice i znaajkama napadne struje.
Sposobnost primjene Navier Stokes-ove jedn. za analizu razvijenih laminarnih
tokova. Sposobnost prorauna raspodjele tlaka, tangencijalnog naprezanja i
nosivosti uljnog filma. Sposobnost prorauna difuzije mlaza. Sposobnost primjene
principa superpozicije potencijalnih strujanja. Sposobnost koritenja
eksperimentalnih podataka o koeficijentu uzgona/ otpora/ momenta uz ispravak
ovisno o obliku obstrujavanog tijela i znaajkama strujanja.

Preduvjeti za upis

Mehanika fluida I

Sadraj

Tenzor naprezanja, rotacija i deformacija, Stokes-ove konstitutivne jedn., NavierStokesove jedn. Teorija hidrodinamikog podmazivanja, strujanje kroz porozan
sloj, puzajui tokovi. Jedn. graninog sloja, laminarni i turbulentni granini
slojevi, mlaz, trag, konvektivni tokovi. Ravninsko/osnosimetrino potencijalno
strujanje, funkcija toka, elementarna/sloena potencijalna strujanja, Magnus-ov
efekt, stavak Kutta-ukovskog za osamljeni profil i profilan niz, prividno
poveanje mase. Kompleksan potencijal/brzina strujanja. Preslikavanje strujanja,
posebne funkcije preslikavanja, profil ukovskoga. Teorija uzgona. Lopatica/krilo
konane duljine, obstrujavanje rubova, vrtloni list, induciran otpor, ispravak
polare. Eksperimentalni podatci o aero/hidro dinamikim znaajkama profila.
Industrijska aerodinamika.

Preporuena
literatura

1. Pili-Rabadan, Lj.: Mehanika fluida, FESB, Split, 1993,

ISBN 0-07-069710-8.

Dopunska
literatura

1. White, F. M.: Viscous Fluid Flow, McGraw Hill, New York, 1974, ISBN 0-47182106-3, 1985

17

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Oblici provoenja
nastave

Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije. Samostalno

istraivanje studenata.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, testovi

postignua, seminarski radovi,...
Ispit: pismeni/usmeni

Jezik poduke

Nastava se provodi na hrvatskom

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o
kvaliteti nastave.

18

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Uvod u astonomiju i astrofiziku

Kod
Vrsta

Teorijski i praktini

Razina

Osnovni

Godina

I (diplomski)

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

2 ECTS
- 20 k. sati predavanja, 5 sati terenskog rada ~ 19 sati direktne nastave ~
0.6 ECTS
- oko 41 sat samostalnog rada studenta uz konzultacije ~ 1.4 ECTS
Doc. dr. sc. Leandra Vranje

Nastavnik

Semestar

Kompetencije koje Orijentacija na nebeskoj sferi. Spoznaja o materiji u svemirskim dimenzijama,

tumaenje grae i razvoja nebeskih tijela i svemira u cjelini.
se stjeu
Preduvjeti za upis Kompetencije steene u opim fizikama.
Sadraj

Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Povijest astronomije. Gibanje Zemlje i pojave na nebeskoj sferi. Fizika gravitacije i

nebeska mehanika. Sunev sustav. Teleskopi. Zvijezde, odreivanje opih
svojstava. Spektralna klasifikacija zvijezda. Hertzsprung- Russellov dijagram.
Nastanak i razvoj zvijeda. Meuzvjezdana tvar. Mlijeni put. Metode mjerenje
udaljenosti. Galaktike i kozmologija.
1. V. Vujnovi, Astronomija I, kolska knjiga Zagreb, 1993
2. V. Vujnovi, Astronomija II, kolska knjiga Zagreb, 1994
1. razliite www stranice
2. M. Zeilik, Astronomy: The Evolving Universe, Cambridge University Press;
9 edition, 2002
3. Carl Sagan, Kozmos, Sveuilina knjiara-Zagreb, 2004.
Predavanja uz koritenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija,
rjeavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi te uz diskusiju.
U okviru terenskog rada studenti upoznaju promatraku astronomiju.
Usmeni ispit.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

hrvatski, engleski (mogunost praenja)

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Studentske ankete.

19

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Uvod u simboliku logiku

Kod
Vrsta

Teorijski

Razina

Uvodni teaj iz logike.

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

2 ECTS boda

Nastavnik

Nastavu izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i vie iz

znanstvenog podruja humanistikih znanosti, polje filozofija.

Semestar

doc. dr. sc. Berislav arni

Kompetencije koje Predmet je usmjeren prema razvoju i usavravanju analitikih sposobnosti i
vjetina. Na razini logike prvoga reda student postaje osposobljen za logiku
se stjeu

analizu reenica prirodnog jezika, za utvrivanje ispravnosti zakljuka

primjenom razliitih metoda, za izradu dokaza, za logiko strukturiranje sustava
uvjerenja.

Preduvjeti za upis

Nema.

Sadraj

Sadraj kolegija odgovara ubrzanom logikom teaju na uvodnoj i srednjoj

razini. Glavne cjeline su: (a) jezik logike prvoga reda, (b) sustav prirodne
dedukcije za logiku prvog reda, (c) prirodni jezik i jezik logike prvoga reda, (d)
usporedba razliitih deduktivnih sustava, (e) osnove formalne semantike, (f)
osnove metateorije logike prvoga reda.
U cjelini (a) student upoznaje jezik logike prvoga reda (istinitosno-funkcionalni
veznici, identitet, kvantifikacija) i osposobljava se za prevoenje reenica u
prirodnom jeziku na jezik logike prvoga reda i obratno. U cjelini(b) student
usvaja i primjenjuje pravila prirodne dedukcije u dokazivanju i osposobljava se
za izradu formalnih i neformalnih dokaza onih tvrdnji koje se mogu iskazati u
jeziku logike prvoga reda. U cjelini (c) upoznaju se izraajne mogunosti i
ogranienja jezika prvoga reda te se razmatraju pitanja o odnosu logikih naela
i naela kooperativne komunikacije. U cjelini (d) usporeuju se aksiomatski
sustavi i tableau-metoda sa sustavom prirodne dedukcije. U cjelini (e) uvodi se
pojam strukture prvoga reda i na njega oslonjeni semantiki pojmovi. U cjelini
(f) definiraju se osnovni metateorijski pojmovi i daje se pregled osnovnih
metateorijskih rezultata.

Preporuena
literatura

[udbenici]
Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language,
Proof and Logic. CSLI Publications. Center for
the study of Language and Information Stanford
University. Seven Bridges Press. New
York London.
[skripta]
20

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

arni, Berislav (2004) Simbolika logika .

(http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf)
Cauman, Leigh (2004) Uvod u logiku prvog reda.
Zagreb: Jesenski i Turk d.o.o.
Jeffrey, Richard. Formal Logic: its Scope and Limits.
(1989) McGraw-Hill Book Company
Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova]
priredio Zvonimir iki. Beograd : Nolit
Quine, Willard Van Orman. Methods of Logic. (1978)
London: Routledge & Kegan Paul
ari, Ljiljana. Kvantifikacija u hrvatskome jeziku.(2002)
Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Vukovi, Mladen. Matematika logika I. (2000) Zagreb:
PMF -- Matematiki odjel
arni, Berislav (2004) Interaktivna logika [kompilacija
interaktivnih sredstava za uenje logike].
(http://www.vusst.hr/~logika/pilot)

Dopunska
literatura

Oblici provoenja
nastave

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih

sredstava i uz naglaenu primjenu logikog obrazovnog software-a. Seminari se
provode u raznim oblicima meu kojima prevladavaju dijaloki oblik i primjena
obrazovnog software-a. Za svrhu praenja rada na zadacima za samostalan
rad i za svrhu nastavne komunikacije koristi se "online" dionica teaja
(koritenjem WebCT-a).

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Pismeni i usmeni ispit.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Mogunost praenja na engleskom jeziku.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

21

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Elektroniki elementi

Kod
Vrsta

Predavanja i laboratorijske vjebe

Razina

Osnovni

Godina

1.

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)
Nastavnik

II.
Semestar
5 ECTS (30 sati predavanja + 30 lab.vjebi ~ 2 ECTS; samostalno uenje +
pripreme za vjebe ~ 3 ECTS)
Doc.dr.sc.Vladan Papi, Prof.dr.sc. Dragan Poljak

Kompetencije koje Na kraju predavanja student e biti u stanju opisati i objasniti rad dioda, tranzistora
i ostalih elektronikih elemenata.
se stjeu
Preduvjeti za upis Odsluan uvodni kolegij elektrotehnike.
Sadraj

Definicija valentne i vodljive elektronske vrpce. Intrisini poluvodii. Manjinski i

veinski nosioci naboja. Vodljivost i pokretljivost nosilaca naboja. Primjese u
poluvodiima. Generacija i rekombinacija nositelja naboja. Koncentracija nositelja
naboja. Vodljivost poluvodia. Difuzija u poluvodiima. P-N spoj. P-N spoj pod
djelovanjem napona. Strujno-naponska karakteristika P-N dioda. Vrste dioda.
Ogranienje snage u poluvodikim diodama. Princip rada bipolarnog tranzistora.
Tranzistorski efekt i irina baze. PNP i NPN tranzistori. Statike karakteristike
tranzistora. Ebers-Mollov model tranzistora. Ogranienja u radu tranzistora.
Dinamika svojstva bipolarnih tranzistora. Tranzistor kao etveropol. Unipolarni
tranzistori JFET. Statike karakteristike JFET-a. MOSFET. Statike karakteristike
MOSFET-a. Tiristori. Senzori. Prikazni element (Display).

Preporuena
literatura

V.Papi, Predavanja iz Osnova elektronike, Sveuilina skripta, 2005.

Juzbai, Elektroniki elementi, , kolska knjiga, Zagreb, 1984.

Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave

Predavanja i laboratorijske vjebe (30+30). U nastavi se upotrebljavaju audiovizualna pomagala i raunalo.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Usmeni i praktini ispit. Potrebni elementi: kolokvirane vjebe, poloen usmeni i

praktini ispit. Dva kolokvija vezana za gradivo s predavanja tijekom semestra.
Ukoliko je student uspjeno kolokvirao oba kolokvija, oslobaa se usmenog dijela
ispita.
Predavanja se odravaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na
engleskom jeziku.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Kvaliteta izvedbe predmeta e biti praena internom evaluacijom i na temelju

ankete studenata.

22

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Operacijski sustavi

Kod
Vrsta

Predavanja i vjebe

Razina

Osnovna

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)
Nastavnik

I
Semestar
5 ECTS: 30 k. sati predavanja i 30 k. sati vjebi = 45 sati = 1.5 ECTS
45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS
30 sati proucavanje literature = 1 ECTS
30 sati izrada zavrnog rada = 1 ECTS
Mr. sc. Toni Dadi, predava

Kompetencije koje Razumijevanje principa rada i uloge operacijskog sustava u raunalnom sustavu.
Operativna sposobnost koritenja UNIX sustava, te osnovno administriranje
se stjeu
Windows Server operacijskog sustava. Steena znanja su primjenjiva u izradi
vienitnih programskih aplikacije.
Preduvjeti za upis
Sadraj

Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave

Poznavanje raunalnog sklopovlja, sustava prekida, te prikazivanja algoritama

pseudokodom.
Hijerarhijska struktura i zadae operacijskog sustava. Povijesni razvoj. Upravljanje
procesima, niti izvoenja, kritini odsjeci, potpuni zastoj. Upravljanje resursima.
Datoteni sustav, vanjski ureaji. Sigurnost i zatita.
Primjeri nekih najrairenijih operacijskih sustava: glavne karakteristike i
komparacija.
Silberschatz,A.,Galvin,P.B.:Operatin System Concepts,Addison-Wesley,1994.
1. Tanenbaum,A.S.:Woodhull,A.S.:Operating Systems:Design and
Implementation, Prentice Hall,1997.
2.Stalings,W.:Operating Systems,Prentice Hall,1996.
Predavanja, vjebe na raunalu

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata podruja,

uspjenosti na ispitima.

23

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Optimiranje u tehnici (3+1)

Kod
Vrsta

Predavanja / Vjebe
Obvezatni

Razina

Predmet temeljne razine

Godina

ECTS

ECTS bodovi 5

Semestar

Predavanja: 45 sati:
Vjebe: 15 sati:
Seminarski rad
Priprema za ispit: 60 sati
Dr.sc. Damir Vuina
Kompetencije
koje se stjeu

Stjecanje teorijskih i aplikativnih znanja iz:

modeliranje i formuliranje problema optimiranja, funkcije cilja i ogranienja,
nelinearno programiranje, evolucijski postupci, diskretni problemi. Stjecanje
znanja potrebnih za izradu programa za numeriko optimiranje. Primjena u
inenjerskim problemima.

Preduvjeti za upis

Odsluani temeljni kolegiji iz podruja matematike i mehanike. Poznavanje

osnova programiranja. Poznavanje engleskog jezika.

Sadraj

- uvod, pojmovi, osnovni teorijski aspekti

- linearno programiranje, Simpleks metoda
- nelinearno programiranje, 1-dimenzionalne (1D) metode: postupci metode
polovljenja intervala, metoda Fibonacci, metoda zlatni rez, interpolacijski
postupci, nain svoenja nD problema na 1D probleme
- nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez
ogranienja:
- direktne metode (metode sluajnog koraka i smjera, metoda Hookee Jeeves,
Powell-ova metoda, Nelder - Mead simplex metoda, drugi srodni postupci);
- gradijentne metode (metoda najbreg spusta i konjugiranih gradijenata, Newtonova metoda, kvazi-Newton metode, ...)
- nelinearno programiranje, nD metode kod problema sa ogranienjima:
- osnovni pojmovi iz: direktne metode (metoda dopustivih smjerova, metoda
generaliziranog reduciranog gradijenta, metode sekvencijalnog linearnog

24

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

programiranja, metoda sekvencijalnog kvadratnog programiranja),

- transformacijske metode (metode vanjske kaznene funkcije, metode unutarnje
kaznene funkcije)
- Osnovni pojmovi iz: evolucijske metode i posebna poglavlja: metoda
simuliranog arenja, metode genetskih algoritama, primjena neuralnih mrea kao
funkcijskih aproksimatora
- osnovni pojmovi: optimiranje kod problema sa diskretnim varijablama
- primjeri inenjerske primjene
Primjeri se rjeavaju uz programiranje u jeziku C i izradu programskih skripti u
paketu Matlab.
Preporuena
literatura

1.

D. Vuina, 'Metode numerikog optimiranja', udbenik (u postupku

recenzije)

2. J. S. Arora, Introduction to Optimum Design, McGraw Hill, 1989

3. A. D. Belegundu, T. R. Chandrupatla, Optimization Concepts and
Applications in Engineering, Prentice Hall, 1999
4. S.S. Rao, Engineering Optimization, Wiley Interscience, 1996
5. G. Vanderplaats, "Numerical Optimization Techniques for Engineering
Design", Vanderplaats Research and Development, 1999
6. D.E. Goldberg, "Genetic algorithms in search, optimization and machine
learning", Addison Wesley, 1989
7. S. Haykin, "Neural Networks", Prentice Hall International, 1999
8. G. Magazinovi: "Metode optimiranja, Biljeke uz vjebe", interni
materijal, 1996
Dopunska
literatura

MATLAB User's Guide: The Mathworks, 2003

o

"Optimization Toolbox",

"Genetic Algorithm and Direct Search Toolbox"

"Neural Network Toolbox"

W. Cheney, D. R. Kincade, "Numerical Mathematics and Computing",

Brooks/Cole Publishing, 1980

G. Lindfield, J. Penny, "Numerical Methods using Matlab", Ellis

Horwood 1995

W. H. Press, S. A. Teukolsky, W. T. Vetterling, B. P. Flannery,

"Numerical Recipes", Cambridge University Press, 1992

J. Blachut, "Emerging Methods for Treating Multidisciplinary

Optimization Problems", CISM Udine 2000

G.N. Vanderplaats, "Numerical Optimization: a Powerful Tool for

Engineering Design", Computer Modelling and Simulation in
Engineering, Vol.1, pg. 107-126, 1996, SAGE Science Press

. Lozina, "Uvod u programiranje", Sveuilite u Splitu, u tisku

25

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

http://www.optimization-online.org/

http://www-fp.mcs.anl.gov/otc/Guide/

http://www.ece.northwestern.edu/OTC/

http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Electrical-Engineering-and-ComputerScience/6-252JNon-linearProgramingSpring2003/CourseHome/index.htm

Oblici provoenja
nastave

Predavanja, vjebe, laboratorijske vjebe na raunalu.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Pismeni ispit ili obranjeni seminarski rad koji zamjenjuje pismeni ispit.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Interna evaluacija i ankete studenata.

Usmeni ispit.

Nastava se po potrebi moe u potpunosti odrati i na engleskom jeziku.

26

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Obnovljivi izvori energije i odrivi razvoj

Kod
Vrsta

Teorijski i praktini

Razina

Srednja

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

Semestar

AKTIVNOST
Predavanja
Seminar
Samostalni rad
Konzultacije
UKUPNO
Prof. dr. sc. Frano Barbir

Broj kolskih sati

30

II
Broj sati
22.5

ECTS
0.75

60
7.5

2
0.25
3

Kompetencije koje Poznavanje vrsta obnovljivih izvora energija. Vaznost energije za razvoj drustva.
Uloga obnovljivih izvora energije. Procjena potencijala obnovljivih izvora
se stjeu
energije. Tehnologije za iskoristavanje obnovljivih izvora energija.
Proracun solarnog zracenja. Proracun solarnih instalacija. Proracun vodnih turbina.
Potencijal i iskoristivost energije vjetra. Proracun vjetroenergana.
Definicije odrzivog razvoja. Vaznost obnovljivih izvora energije za odrzivi razvoj.
Preduvjeti za upis
Sadraj

Zavrsen preddiplomski studij iz inzenjerske fizike ili drugi tehnicki studij s

polozenom Tehnickom termodinamikom i Mehanikom fluida
Osnovni pojmovi: sila, energija, snaga. Pretvorba energije: glavni zakoni
termodinamike. Opskrba energijom. Pregled obnovljivih izvora energije i njihovih
potencijala. Suncevo zracenje, ekstrateresticko zracenje, rasprseno i prizemno
zracenje. Pretvorba suncevog zracenja u toplinsku energiju: aktivni i pasivni
sustavi, proizvodnja elektricne energije iz toplinske
Pretvorba suncevog zracenja direktno u elektricnu energiju; fotonaponski sustavi,
princip rada, vrste fotonaponskih uredjaja.
Energija iz biomase, pretvorba suncevog zracenja u biomasu, izgaranje biomase,
pretvorba biomase u plinska i tekuca goriva
Hidroenergija, turbine, protocne i akumulacijske elektrane
Energija plime i oseke, Energija iz valova, Energija iz morskih struja
Energija vjetra, kineticka energija, aerodinamika turbine, izvedbe turbine
Geotermalna energija, Energija u razlici temperatura morska povrsina kao
kolektor suncevog zracenja
Prenosnici energije, uloga vodika u koristenju obnovljivih izvora energije
Socio-ekonomski aspekti koristenja obnovljivih izvora energije, odrzivi razvoj.

Preporuena
literatura

G. Boyle, Renewable Energy, Oxford University Press, Oxford, 2nd Ed., 2004

Dopunska
literatura

B. Sorensen, Renewable Energy, Academic Press, London, 3rd Ed. 2004

G. Boyle, Energy Systems and Sustainability, Oxford University Press, Oxford,
2003
P. Berinstein, Alternative Energy: Facts, Statistics, and Issues, Oryx Press, 2001
V. Knapp i P. Kulisic, Novi izvori energije, Skolska knjiga, Zagreb, 1985 (ili
novije izdanje)
B. Labudovic (ed.), Obnovljivi Izvori Energije, EnergetikaMarketing, Zagreb, 2002

27

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Oblici provoenja
nastave
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Predavanja popraena primjerima iz prakse. Zadavanje zadataka studentima za

samostalno rjeavanje. Provjera rjeenja i diskusija na satovima predvienim za
konzultacije.
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji moe obuhvaati
cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski (sluzenje engleskom literaturom)

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Studentske ankete, kvizovi (pismeni)

28

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Termodinamika analiza

Kod

Razina

Predavanja / Vjebe
Obvezatni
Napredni

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

Prof.dr.sc. Neven Nini

Vrsta

Semestar

Kompetencije koje Osposobljenost za analizu kvalitete procesa pretvorbe energije

se stjeu
Preduvjeti za upis Teaj Tehnike termodinamike
Sadraj
Preporuena
literatura

Dopunska
literatura

Eksergetska i entropijska analiza procesa. Mehanika energija i eksergija u

protonim procesima. Analiza dekompozicijom. Uinkovitost i optimizacija
energetskih i termotehnikih procesa na bazi drugog zakona termodinamike
Bonjakovi F. Nauka o toplini I, II, III Tehnika knjiga, Zagreb 1983
Baehr H.D. : Thermodynamik, Springer verlag, Berlin 1981.
Alefeld G.:. Probleme mit der Exergie, BWK 40.no.3 1988.
Nini N.: Uvod u termodinamiku i njene tehnike primjene, Sveuilite u Splitu,
FESB Split, (u pripremi)
Thermodynamic optimisation of complex energy systems, Proceedings Nato
Advanced study institute, Neptun, Romania ,1988.

Oblici provoenja
nastave

Predavanja. Auditorne vjebe. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

seminarski radovi,...
Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o
kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa
katedre, itd.

29

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Seminar iz Toplinskih strojeva i ureaja

Kod
Vrsta

Praktian

razina

Osnovni

Godina

1 (2)

ECTS

Nastavnik

Prof.dr.sc. Neven Nini

Semester/trimestar

2 (3)

Kompetencije koje Samostalno rjeavanje praktinih zadataka i primjena znanja steena u teaju.
Bolje razumijevanje pretvorbi energije, energetskih bilanci
se stjeu
i prorauna glavnih parametara ureaja.
Preduvjeti za upis Teaj Toplinskih strojeva i ureaja
Proraun izmjenjivaa voda zrak suprotnih, paralelnih i krinih tokova fluida.
Sadraj
Analiza i diskusija rezultata.
Shvets I.S. i ostali: Heat Engeering, Mir Publishers, Moscow 1975.
Preporuena
O'Neill: Industrial compressors, Butherworth, London 1993.
literatura
Grljui M.: Motori sa unutranjim izgaranjem, sveuilite u Splitu, Split
2000.
neller S.: Pogon broda I, Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zagreb 1996.
neller S.,Parat .: Pogon broda II, Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zagreb
1999
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave

Mills A.E.: Heat transfer, Prentice Hall, 1999.

Saarlas M.: Steam and gas turbines for marine propulsion, Naval institute press
Annapolis, Maryland, 1987.
Student e dobiti projektni zadatak i upute za rad, te raditi samostalno. Nadzor i
provjera preko konzultacija.

Nain provjere
znanja i polaganje

Odbrana i predstavljanje projekta. Verbalno ispitivanje.

Jezik

Hrvatski

Nain praenja
kvalitete

Konzultacije sa studentima

30

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Seminar iz obnovljivih izvora energije

Kod
Vrsta

Praktini

Razina

Srednja

Godina

I i II

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

II i III

Semestar

AKTIVNOST
Predavanja
Seminar
Samostalni rad
Konzultacije
UKUPNO
Prof. dr. sc. Frano Barbir

Broj kolskih sati

Broj sati

ECTS

30

22.5
97.5
30

0.75
3.25
1
5

Kompetencije koje Samostalan pristup rjesavanju prakticnih problema

Primjena stecenih znanja
se stjeu
Bolje poznavanje problematike obnovljivih izvora energija.
Detalji instalacija
Preduvjeti za upis Zavrsen preddiplomski studij iz inzenjerske fizike ili drugi tehnicki studij s
polozenom Tehnickom termodinamikom i Mehanikom fluida. Upisan predmet
Obnovljivi izvori energije i odrzivi razvoj
Prakticni zadaci iz primjene obnovljivih izvora energije, kao na primjer:
Sadraj
Proracun solarne instalacije za konkretnu zgradu
Proracun i dizajn vjetroenergane
Modeliranje i numericka simulacija fotonaponskog postrojenja
Dimenzioniranje skladistenja proizvedene energije
Proracun i dimenzioniranje uredjaja za proizvodnju vodika iz energije vjetra i
sunceve energije.
Proracun i dizajn energetski samodostatne zgrade ili naselja
Procjena isplativosti solarne energije
Analiza energetske intenzivnosti materijala upotrebljenih za koristenje obnovljivih
izvora energije.
Preporuena
literatura

G. Boyle, Renewable Energy, Oxford University Press, Oxford, 2nd Ed., 2004

Dopunska
literatura

B. Sorensen, Renewable Energy, Academic Press, London, 3rd Ed. 2004

P. Berinstein, Alternative Energy: Facts, Statistics, and Issues, Oryx Press, 2001
V. Knapp i P. Kulisic, Novi izvori energije, Skolska knjiga, Zagreb, 1985 (ili
novije izdanje)
B. Labudovic (ed.), Obnovljivi Izvori Energije, EnergetikaMarketing, Zagreb, 2002

Oblici provoenja
nastave

Studentima ce biti zadan projekt i smjernice za izradu istog. Samostalni rad.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i

Provjera progresa i diskusija na satovima predvienim za konzultacije.

Prezentacija projekta. Usmeni ispit.

Hrvatski (sluzenje engleskom literaturom)

31

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Konzultacije

32

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Seminar iz osnova procesa i sustava klimatizacije

Kod
Vrsta

Praktini

Razina

Kolegij srednje razine

Godina

1(2)

ECTS

5 ECTS boda (0+2)

Nastavnik

Projekt: 30 sati:
3 CTS bod
Priprema za ispit: 60 sati
2 ECTS boda
Dr.sc. Orest Fabris, red. prof.

Semestar

2(3)

Kompetencije koje Student samostalno analizira, rjeava i prezentira neki specifini problem iz
procesa i sustava klimatizacije
se stjeu
Preduvjeti za upis Poznavanje Termodinamike, Hidromehanike, Toplinskih strojeva, Hidraulikih
strojeva i Automatizacije.
Praktini zadaci iz izvoenja i primjene procesa i sustava klimatizacije, kao na
Sadraj
primjer;
- Optimizacija temperature vode za centralno grijanje
- Analiza i definiranje broja izmjene zraka u prostoru
- Tehniki, ekonomski i strateki parametri za izbor primarnog goriva
- Analiza godinjih pogonskih trokova
- Koritenje otpadne energije za grijanje i klimatizaciju
- Kue sa nultom potronjom energije
- O. Fabris: Grijanje i klimatizacija, FESB, Interna skripta, Split, 2000
Preporuena
Recknagel, Sprenger, Schramek, eperkovi: Grijanje i klimatizacija 2002,
literatura
Energetika marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemakog)
- ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment,
Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004
- asopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb
Dopunska
- asopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA
literatura
Oblici provoenja Studentima se zadaje pojedinaan zadatak i preporuuje literatura.
Studenti rade seminar samostalno uz konsultacije sa nastavnikom.
nastave
Prezentacija projekta. Usmeni ispit.
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita
Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski
Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Interna evaluacija i ankete studenata.
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula

33

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Vibracije

Kod

Razina

Predavanja / Vjebe / Seminar / Praktini rad

Obvezatni / Izborni / Fakultativni
Predmet temeljne razine [uvodni]

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

eljan Lozina

Vrsta

Semestar

Kompetencije koje Razumijevanje vibracija. Sposobnost rjeavanja jednostavnih problema.

se stjeu
Preduvjeti za upis Numerike metode inenjerskog modeliranja
Sadraj

Preporuena
literatura

Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave

Diferencijalne jednadbe gibanja. Hamiltonov princip i Lagrangeove jednadbe.

Diskretni sustavi s jednim, dva i vie stupnjeva slobode. Kontinuirani sustavi.
Linearni i nelinearni problemi. Deterministiki i stohastiki pristup. Harmonijska
pobuda i metoda superpozicije. Prolazne pojave. Primjena numerikih metoda u
dinamikoj analizi: metoda konanih elemenata, parcijalna diskretizacija.
Integracija u vremenskom podruju: implicitne i eksplicitne metode. Primjena na
konstrukcije, strojeve i mehanizme. Tehnika modalne sinteze. Primjena FFT.
Mjerenje vibracija i buke i sanacija problema. Utjecaj vibracija na ovjeka te
strojeve i konstrukcije. Izolacija vibracija i buke. Modeliranje razliitih tipova
konstrukcija.
Ray, W. Clough & Joseph Penzien: Dynamics of Structures, McGraw Hill, 1975.
Bathe, K.-J.: Finite Element Procedures in Engineering Analysis, Prentice Hall,
1982.
Senjanovi, I.: Metoda konanih elemenata u strukturnoj analizi brodskih
konstrukcija, Sveuilite u Zagrebu, 1975.
Zienkiewicz, O.C.: The Finite Element Method, 3th Edition, McGraw-Hill,
London, 1977.
Cartmell, M.: Introduction to Linear, Parametric and Nonlinear Vibrations,
Chapman and Hall, 1990.
Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaih radova, Seminarski radovi

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.

Jezik poduke

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o
kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa
katedre, itd.

34

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Mehanika materijala 3

Kod
Vrsta

Predavanja/vjebe

Razina

Predmet srednje razine

Godina

1 (Diplomski studij
Semestar
inenjerske fizike)
4,0 ECTS boda (2+2)
Predavanja: 30 sati:
1,0 ECTS bod
Vjebe: 30 sati:
1,0 ECTS bod
Priprema za ispit: 60 sati
2,0 ECTS boda
Dr.sc. Radoslav Pavazza, red. prof.

ECTS

Nastavnik

Kompetencije koje Student se upoznaje s osnovama teorije elastinosti i primjenom u analizi

mehanikih konstrukcija, posebno tankostjenih konstrukcija.
se stjeu
Preduvjeti za upis Poznavanje tapa i sustava tapova, kao o osnovnog vrstog deformabilnog tijela i
sustava takvih tijela kolegiji Mehanika materijala 1 i 2.
Sadraj
Uvod u ravninsku teoriju elastinosti. Temeljne jednadbe ravninske teorije
elastinosti. Aryjeva funkcija naprezanja. Rjeenje s pomou polinoma u
pravokutnim koordinatama. Utjecaj smicanja na savijanje tapova. Uvijanje
tapova neokruglog presjeka. Membransko-torzijska analogija. Zatvoreni i otvoreni
tankostjeni presjeci. Uvod u teoriju tapova otvorenog tankostjenog presjeka.
Sektorske karakteristike otvorenog tankostjenog presjeka. Sredite
savijanja/uvijanja/smicanja. Uvijanje tapova otvorenog tankostjenog presjeka.
Preporuena
literatura
Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

1. Pavazza, R.; Uvod u analizu tankostjenih tapova, Fakultet.

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split (u tisku)
2. Alfirevi, I.: Linearna analiza konstrukcija, Sveuilite u Zagrebu,
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.
1. Filin, A.P.: Prikladnaja mehanika tverdogo deformireumogo tela, tom I,
Nauka, Moskva, 1975.
2. Solecky, R., Conant, R. J.: Advanced Mechanics of Materials, Oxford
University Press, New York, Oxford, 2003.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vjebi. Na predavanjima studenti stjeu
teorijske osnove predmeta. Na auditornim vjebama ilustrira se steeno teorijsko
znanje na primjerima iz inenjerske prakse.
Tijekom izvoenja nastave odravaju se dva kolokvija. Studenti koji zadovolje
kolokvije oslobaaju se pismenog dijela ispita. Studenti koji ne zadovolje
kolokvije piu pismeni dio ispita, nakon kojega polau usmeni dio ispita. Kolokvij
se sastoji iz kratkih pitanja kojima se provjerava teorija i primjera. Studenti mogu
pristupit kolokvijima samo ako redovno prisustvuju auditornim vjebama.
Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.
Interna evaluacija i studentske ankete.

35

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Tankostjene konstrukcije

Kod
Vrsta

Predavanja/vjebe

Razina

Predmet napredne razine

Godina

1 (Diplomski studij
Semestar
inenjerske fizike)
4,0 ECTS boda (3+2)
Predavanja: 45 sati:
1,5 ECTS bod
Vjebe: 30 sati:
1,0 ECTS bod
Priprema za ispit: 45 sati
1,5 ECTS boda
Dr.sc. Radoslav Pavazza, red. prof.

ECTS

Nastavnik
Kompetencije koje
se stjeu
Preduvjeti za upis
Sadraj

Student se upoznaje s osnovama teorije tankostjenih konstrukcija i primjenom u analizi

strojarskih i brodograevnih konstrukcija. Posebno se prouavaju konstrukcije
sastavljene od tapova otvorenog tankostjenog presjeka.
Poznavanje mehanike materijala kolegiji preddiplomskog i diplomskog studija
Mehanika materijala 1, 2 i 3.
Teorija tapova otvorenog tankostjenog presjeka. Karatakteristike tankostjenih
presjeka. Rastezanje, savijanje i uvijanje tapova otvorengo tankostjenog presjeka.
Granini sluajevi. Utjecaj smicanja na savijanje i uvijanje tapova otvorenog
tankostjenog presjeka. Ravninski sustavi tapova otvorenog tankostjenog presjeka.
Statika neodreenost sustava. Metoda izjednaenja pomaka. Metoda poetnih
parametara. Matrina formulacija problema. Vektor sila i vektor pomaka. Matrica
podatljivosti i matrica krutosti. Matrica transformacije. Metoda sila i metoda pomaka.

Preporuena
literatura

|1| Pavazza, R.: Uvod u analizu tankostjenih tapova, FESB (u tisku).

|2| Kollbrunner, C.F., Hajdin, N.: Duenwandige Stabe, Band I, Springer Verlag,
Berlin, New York, 1972.
|3| Kollbrunner, C,F., Hajdin, N., Krajcinovic, D.: Matrix analysis of thinwalled
structures, Verlag Leeman, Zuerich, 1969.
|4| Gjelsvik, A.: The theory of thin-walled bars, Joh Whiley & Sons, New York,
1981.
|5| Alfirevi, I.: Linearna analiza konstrukcija, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet,
stojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.

Dopunska
literatura

|1|

Oblici provoenja
nastave
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Filin, A.P.: Prikladnaja mehanika tverdogo deformireumogo tela, tom I,

Nauka, Moskva, 1975.
|2| Pavazza, R.: Primjeri ravninske teorije elastinosti, FESB (interna skripta).
|
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vjebi i seminarskih radova. Na predavanjima
studenti stjeu teorijske osnove predmeta. Na auditornim vjebama ilustrira se steeno
teorijsko znanje na primjerima iz strojarske i brodograevne prakse.
Obrana seminarskih radova i usmeni ispit

Jezik poduke

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Interna evaluacija i studentske ankete.

36

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Pogonska vrstoa

Kod
Vrsta

Predavanja + vjebe

Razina

Predmet napredne razine [ daljnje uvrivanje steenog znanja]

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)
Nastavnik

2
Semestar
4 (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno
uenje 60 sati - 2 ECTS)
Dr. sc. eljko Domazet, red. Prof

Kompetencije koje Pravilno i optimalno dimenzioniranje i izrada komponenti, strojeva i konstrukcija u

uvjetima realnog koritenja pogonski uvjeti.
se stjeu
Preduvjeti za upis Kompetencije i vjetine koje se stjeu poloenim ispitom iz Materijala 1 i 2,
Engleskog jezika (1 i 2 semestar), Mehanike (1, 2 i 3) Nauke o vrstoi 1 i 2, i
Elemenata strojeva 1 i 2.
. Vrste pogonskih optereenja. Ponaanje raznih vrsta materijala. Metode
Sadraj
odreivanja pogonskih optereenja. Prikazivanje pogonskih optereenja.
Periodino i nepravilno promjenjiva optereenja jedno i dvodimenzionalno
prikazivanje pogonskih optereenja. Odreivanje histograma pogonskih
optereenja teorijskim i eksperimentalnim putem. Odreivanje ponaanja
materijala pri pogonskim optereenjima. Whlerova krivulja i krivulja pogonskog
vijeka trajanja. Odreivanje vijeka trajanja konstrukcija. Izbor materijala, uzimanje
u obzir zahtjeva raznih standarda i propisa i zahtjeva za sigurnost vrenja
odreenih pogonskih funkcija. Tehnoloke metode za povienje vijeka trajanja,
podaci za vrenje ekspertiza, primjeri iz prakse.
Grubii, V., Domazet, .: Pogonska vrstoa, skripta predavanja i vjebi
Preporuena
literatura
Dopunska
literatura

O.Buxbaum,Betriebsfestigkeit

Oblici provoenja
nastave

Predavanja, auditorne i laboratorijske vjebe te interaktivan rad kao priprema za

izradu seminarskog rada.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada.

Ispit: Pismeni ispit ili prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

37

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Epistemologija i dinamika znanja

Kod
Vrsta

Predavanja.

Razina

Teaj srednje razine sloenosti iz filozofske logike.

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

2 ECTS boda

Nastavnik

Nastavu iz izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i vie

iz znanstvenog podruja humanistikih znanosti, polje filozofija.

Semestar

II

[20 sati predavanja i 10 sati seminara]

doc. dr. sc. Berislav arni

Kompetencije koje Ciljevi kolegija obuhvaaju: upoznavanje studenata s logikim naelima teorijskih
se stjeu
promjena u prirodnim znanostima, osposobljavanja studenata za filozofsku
refleksiju, za izradu popularizacijskih prikaza znanstvenih rezultata te za analizu
znanstvenih tekstova koji obrauju filozofske teme.
Preduvjeti za upis

Logiko i filozofsko predznanje.

Sadraj

Dominantna tendencija u epistemologiji i filozofiji znanosti shvaa znanje kao

proces. U kolegiju se izlau utjecajni neformalni i formalni pristupi objanjavanju
promjena teorija. U uvodnom dijelu kolegija daje se kratki pregled stajalita o
razvoju znanstvenih teorija. U drugom dijelu uvode se logiki pojmovi potrebni za
formalizaciju teorijskih promjena, odreuje se odnos logike prema drugim
znanostima i daje se pregled osnovnih logikih metateorijskih rezultata. U treem
dijelu detaljnije se obrauje logika promjene teorije kao dinamika epistemika
logika (kontrakcija, ekspanzija i revizija teorije).

Preporuena
literatura

Dopunska
literatura

Thagard, Paul (1992) Conceptual Revolutions. Princeton

University Press. [poglavlja: 1, 2, 3, 4, 8]
Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language,
Proof and Logic. CSLI Publications. Center for
the Study of Language and Information Stanford
University. Seven Bridges Press. New
York London. [poglavlja: 17, 18, 19]
Hansson, Sven Ove (1999) A Textbook of Belief
Dynamics: Theory Change and Database
Updating. Kluwer Academic Publishers.
[poglavlja: 1, 2, 3, 4]
Izbor lanaka iz asopisa Foundations of Physics,
Journal of Philosophical Logic, Studies in
History and Philosophy of Science...

Oblici provoenja
nastave

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih

sredstava i uz primjenu logikog obrazovnog software-a.

Nain provjere

Izrada eseja. Studenti u skladu sa svojim interesima trebaju izraditi prikaz jednog
38

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

znanja i polaganja
ispita

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

od ponuenih lanaka (iz asopisa Foundations of Physics, Journal of

Philosophical Logic, Studies in History and Philosophy of Science...) i izloiti ga u
seminaru.
Usmeni ispit.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Mogunost praenja na engleskom jeziku.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

39

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Fizika nanostruktura

Kod
Vrsta

Predavanje

Razina

Napredni predmet

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

2 ECTS

Nastavnik

Doc.dr.sc. Magdi Lui Lavevi

Semestar

II

Kompetencije koje Nakon odsluanog predmeta, student bi trebao:

-znati objasniti specifinosti struktura s karakteristinim dimenzijama izmeu 1 nm
se stjeu
i 100 nm;
-razumjeti naela preparativnih tehnika za dobivanje individualnih nanoestica,
vrstih neureenih nanostruktura i nanostrukturnih kristala;
-razumjeti naela karakterizacijskih tehnika koje omoguuju uvid u strukturu i
svojstva nanostrukturnih materijala;
-objasniti utjecaj takozvanog efekta veliine i oblika na fizikalna
svojstva (mehanika, toplinska, elektrina i optika) odabranih nanostrukturnih
materijala;
-znati odabrane primjere primjene nanostruktura.
Preduvjeti za upis

Poloen kolegij Fizika vrstog stanja

Sadraj

Specifinosti struktura ije su dimenzije u nanometarskom podruju, tj.

usporedive s karakteristinim duljinama fizikalnih procesa u vrstim tijelima.
Fundamentalni i praktini razlozi za istraivanje nanostruktura. Primjenjivost
metoda fizike vrstog stanja. Klase, svojstva i primjena nanostruktura.
Metode mjerenja svojstava nanostruktura: difrakcijske, mikroskopske i
spektroskopske metode.
Sinteza i svojstva individualnih nanoestica: metalni nanoklasteri, poluvodike
nanoestice, klasteri inertnih plinova i molekularni klasteri.
Metode preparacije i fizikalna svojstva nanostrukturnih materijala: vrste
neureene strukture, nanostrukturni slojevi i nanostrukturni kristali.
Ugljine nanostrukture: ugljine molekule, klasteri i cijevi.
Kvantne toke i ice.
Nano-naprave: mikroelektromehaniki i nanoelektromehaniki sustavi;
pametni materijali. Osnove nanotribologije.
Bioloke nanostrukture: samo-oblikovanje i samo-organizacija. Nanostrukture
inspirirane biolokim nanostruktrurama.

Preporuena
literatura

Skripta;
Handbook
of
nanoscience,
engineering
and
technology,
Ed.W.A.Goddard,III,D.W.Brenner,S.E.Lyshevski, G.J.Iafrate, CRC Press, New York,
2003.
C. Kittel: Introduction to solid state physics, John Wiley&Sons, 2005; Guozhong
Cao: Nanostructures and nanomaterials, Imperial College Press, 2004.

Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave

Predavanja popraena demonstracijama/simulacijama.

40

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Usmeni ispit
*usmeni ispit, pismeni ispit, usmena prezentacija, test, rad, teza, izvjetaj o
odraenoj praksi, izvjetaj s rada na terenu, kontinuirano ispitivanje

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula

41

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Elektroniki sklopovi

Kod
Vrsta

Predavanja, auditorne vjebe, laboratorijske vjebe

Razina

Napredni

Godina

2.

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

8 ECTS
(45 sati predavanja+30 auditornih vjebi+30 sati lab.vjebi) ~ 3.5 ECTS
(uenje za ispit + priprema za lab.vjebe) ~ 4.5 ECTS

Nastavnik

Doc.dr.sc.Vladan Papi

Semestar

III.

Kompetencije koje Student je u stanju opisati i objasniti rad osnovnih elektronikih sklopova.
Razumijevanje principa digitalne tehnike i uzorkovanja.
se stjeu
Preduvjeti za upis Elektroniki elementi
Sadraj

Preporuena
literatura
Dopunska
literatura

Oblici provoenja
nastave

Prijelazne pojave u RC strujnom krugu. Vrijeme kanjenja. Ispravljai. Poluvalno,

punovalno ispravljanje. Gretzov spoj. Zenner dioda kao zatita ureaja od
naponskog udara. Pojaala. Decibeli. Strujni i naponski izvori. Ulazni otpor.
Naponsko pojaanje i frekvencijski odziv. Millerov teorem. Donja i gornja
granina frekvencija pojaanja, irina pojasa pojaanja. Pojaala s bipolarnim
tranzistorima. Pojaala s unipolarnim tranzistorima. Tranzistor kao sklopka.
Kaskadna pojaala. Darlingtonov spoj. Diferencijalno pojaalo. Strujno zrcalo.
Povratna veza. Oscilatori. Operacijska pojaala. Osnove Boolove algebre. Logiki
sklopovi. Tehnike realizacije logikih sklopova. Teorem uzorkovanja.
Sekvencijalna logika. Razinom okidani bistabili. Bridom okidani bistabili.
Analogno-digitalni i digitalno-analogni pretvarai. Preciznost pretvaraa, broj
kanala, ulazne i izlazne karakteristike. um digitalizacije.
V.Papi, Predavanja iz Osnova elektronike, Sveuilina skripta, 2005.
B.Grob, Basic electronics, McGraw-Hill, 1996.
Biljanovi, Elektroniki sklopovi, kolska knjiga, Zagreb, 1989.
Slapniar, Impulsna i digitalna tehnika, FESB, Sveuilite u Splitu, 1990.
Storey, Electronics: A Systems Approach, Prentice Hall, 1998.
Slapniar, Gotovac, Elektroniki sklopovi, Sveuilite u Splitu, 2000.
Predavanja (45), auditorne vjebe (30) i laboratorijske vjebe (30). U nastavi se
upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i raunalo.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Ispit: praktini, pismeni i usmeni

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Predavanja se odravaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na

engleskom jeziku.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Kvaliteta izvedbe predmeta e biti praena internom evaluacijom i na temelju

ankete studenata.

42

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Sustavi za upravljanje

Kod
Vrsta

Predavanja, auditorne vjebe, laboratorijske vjebe

Razina

Osnovni

Godina

2.

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

7 ECTS
(30 sati predavanja + 30 sati aud.vjebi + 30 sati lab.vjebi) ~ 3 ECTS
(uenje za ispit +priprema za lab.vjebe) ~ 4 ECTS

Nastavnik

Doc.dr.sc.Vladan Papi

Semestar

III.

Kompetencije koje Poznavanje i razumijevanje osnova upravljanja. Osposobljenost za analiziranje i

sintezu sustava upravljanja.
se stjeu
Preduvjeti za upis
Sadraj

Preporuena
literatura

Osnovni pojmovi i terminologija. Elementi sustava. Laplaceova transformacija.

Negativna povratna veza. Primjeri povratne veze. Blokovska algebra. Prijenosna
funkcija. Analiza linearnih kontinuiranih sustava upravljanja. Fluktuacija izlazne
veliine zbog tromosti sustava (tonost i osjetljivost). Stabilnost sustava. Kriteriji
stabilnosti sustava upravljanja. Nyquistov i Bodeov dijagrami. Varijable stanja.
PID regulator. Grafoanalitiki i analitiki postupci sinteze sustava upravljanja.
Digitalni upravljaki sustavi. Diskretizacija kontinuiranih signala. Analiza
digitalnih sustava upravljanja.
T. urina, Automatska regulacija, kolska knjiga, Zagreb, 1981.

Dopunska
literatura

V.Zanchi: Automatika - I dio, FESB-Split, Sveuilite u Splitu, Split, 1990.

Oblici provoenja
nastave

Predavanja (30), auditorne vjebe (30) i laboratorijske vjebe (30). U nastavi se

upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i raunalo.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Ispit: praktini, pismeni i usmeni

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Predavanja se odravaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na

engleskom jeziku.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Kvaliteta izvedbe predmeta e biti praena internom evaluacijom i na temelju

ankete studenata.

43

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Gorivne elije

Kod
Vrsta

Teorijski i praktini

Razina

Srednja

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

Semestar

AKTIVNOST
Predavanja
Seminari
Samostalni rad
Konzultacije
UKUPNO
Prof. dr. sc. Frano Barbir

Broj kolskih sati

30
15

III
Broj sati
22.5
11.25
41.25
15

ECTS
0.75
0.375
1.375
0.5
3

Kompetencije koje Razumijevanje principa rada gorivnih elija. Znanje o elektrokemijskim

reakcijama. Razlikovanje izmeu teoretskog i praktinog stupnja korisnog
se stjeu
djelovanja. Usporedba gorivnih elija s drugim pretvorbama energije.
Razumijevanje kompletnog ciklusa goriva. Prednosti i primjene gorivnih elija.
Modeliranje sloenih procesa koji obuhvaaju elektrokemijske reakcije, prijenos
topline i mase, mehaniku fluida.
Preduvjeti za upis Zavren preddiplomski studij iz inenjerske fizike ili drugi tehniki studij s
poloenom Tehnikom termodinamikom
Vrste gorivnih elija. Osnovne kemijske i elektrokemijske reakcije.
Sadraj
Termodinamika pretvorbe energije u gorivnim elijama. Kinetika elektrode.
Butler-Volmerova jednadba odnos gustoe struje i napona. Nepovratni gubici.
Aktivacijska polarizacija, gubici napona uslijed ionskog i elektronskog otpora.
Koncentracijska polarizacija. Polarizacijska karakteristika gorivne elije. Glavni
elementi gorivne elije i njihove karakteristike. Rad gorivne elije radni uvjeti:
protok, temperatura, pritisak, vlanost. Inventura/ravnotea mase i energije.
Izvedba sklopa gorivnih elija. Numeriko modeliranje procesa u gorivnoj eliji.
Metode za dijagnosticiranje rada gorivne elije. Pomoni ureaji za rad gorivnih
elija. Sustavi vodik-kisik, vodik-uzduh. Proizvodnja vodika iz ugljikovodika.
Optimizacija sustava gorivnih elija. Primjene gorivnih elija. Vodik kao gorivo
opis vodikovog energetskog sustava.
Frano Barbir, PEM Fuel Cells: Theory and Practice, Elsevier/Academic Press,
Preporuena
2005
literatura
Dopunska
literatura

J. Larminie and A. Dicks, Fuel Cell Systems Explained, J. Wiley, New York, 2nd
ed. 2003
U.S. Department of Energy, Fuel Cell Handbook, NETL, 7th Ed., 2004 (CD)
Odabrani lanci po preporuci nastavnika

Oblici provoenja
nastave

Predavanja popraena primjerima iz prakse. Zadavanje zadataka studentima za

samostalno rjeavanje. Provjera rjeenja i diskusija na satovima predvienim za
konzultacije.
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji moe obuhvaati
cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke i
mogunosti

Hrvatski (sluenje engleskom literaturom)

44

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

praenja na
drugim jezicima
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula

Studentske ankete, kvizovi (pismeni)

45

T E R M O D I N A M I K I

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Teorija mehanizama

Kod

Razina

Predavanja / Vjebe / Seminar / Praktini rad

Obvezatni / Izborni / Fakultativni
Predmet temeljne razine [uvodni]

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

eljan Lozina i Damir Vuina

Vrsta

Semestar

III

Kompetencije koje Razumijevanje vibracija sustava. Sposobnost rjeavanja jednostavnih problema u

mehanizmima.
se stjeu
Preduvjeti za upis Mehanika I-III
Sadraj

Uvod: definicije, podjela, povijesni razvoj. Kinematiki par. Osnovni tipovi

mehanizama: etverotapni, stapni, grebenski, kulisni, mehanizam. Otvoreni i
zatvoreni lanci. Nain opisivanja mehanizma: Lagnangeove i poopene koordinate.
Kinematika analiza: Analiza poloaja, brzine i ubrzanja. Koeficijenti brzina i
ubrzanja. Analitiki, numeriki i grafiki postupci. Homogene transformacije i
otvoreni lanci. Dinamika analiza. Kinetika energija i snaga. Diferencijalne
jednadbe gibanja mehanizma. Matrine metode. Strukturna i dimenzionalna
analiza i sinteza. Kinematika sinteza mehanizma. Mjerenje mehanikih veliina
kod mehanizama.

Preporuena
literatura

Lozina, ., Vuina, D.: Uvod u teoriju mehanizama, Interna skripta, FESB, Split,
1992.

Dopunska
literatura

Haug, E.J.: Computer-Aided Kinematics and Dynamics of Mechanical systems,

Allyn and Bacon, 1989.

Oblici provoenja
nastave

Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Konzultacije.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaih radova, Seminarski radovi

Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.

Jezik poduke

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o
kvaliteti nastave.
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ efa
katedre, itd.

46

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Prijenosnici snage

Kod
Vrsta

Predavanja + vjebe

Razina

Predmet napredne razine [ daljnje uvrivanje steenog znanja]

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)
Nastavnik

3
Semestar
4 (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno
uenje 60 sati - 2 ECTS)
Dr. sc. eljko Domazet, red. prof

Kompetencije koje Poznavanje, dimenzioniranje i primjena svih vanih komponenti strojeva i

konstrukcija.
se stjeu
Preduvjeti za upis Mehanika, Materijali, Tehniko crtanje, Mehanika materijala, Elementi strojeva.
Sadraj
Preporuena
literatura

Zupanici (proraun, konstruktivni oblici, materijal, troenje), reduktori, puni

prijenosnici, planetarni prijenosnici, harmonic drive, ostali prijenosi i prijenosnici.
E. Obermit: Ozubljenja i zupanici, SNL Zagreb 1982.

Dopunska
literatura

G. Niemann: Machinnenelemente III, Springer-Verlag

Oblici provoenja
nastave

Predavanja i auditorne vjebe te interaktivan rad kao priprema za izradu

seminarskog rada.

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada.

Ispit: Pismeni ispit ili prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti izvdbe
svakog predmeta i
/ili modula

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

47

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Osnove likovnih umjetnosti

Kod
Vrsta

Predavanja, seminari

Razina

Osnovni predmet

Godina

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)
Nastavnik

III
Semestar
2 ECTS boda (30 sati predavanja i 30 sati individualnog studentskog rada u
biblioteci na pripremi za seminare, nastavu i ispit).
Prof. dr. sc. Ivo Babi / struni suradnik Barbara Gaj

Kompetencije koje Usvojeno znanje omoguuje nastavak studija.

se stjeu
Preduvjeti za upis Upis na studij
Sadraj

Upoznavanje s osnovnim pojmovima percepcije i povijesti umjetnosti. Posebna

panja pridaje se teoriji percepcije s aspekta teorije informacije. Tematski blok
posveen je pitanjima ope morfologije. Posebno se razmatra slikarstvo, kiparstvo
i arhitektura u sinkronijskom i dijakronijskom pristupu. U dijakronom pristupu
uvodi se prepoznavanje stilova.

Preporuena
literatura

P.Breber, D.Leg, Percepcija i informacija, Beograd 1976.

R.Arnhajm, Umetnost i vizualno opaanje, Beograd 1981.
R.Ivanevi, Perspektive, Zagreb 1996.
E.H.Gombrih, Umetnost i iluzija, Beograd 1984.
C. Semenzato, Svijet umjetnosti, Zagreb 1991.
W. Mueller, G. Vogel , Atlas arhitekture, I knjiga, Zagreb , 1999.
P.Vitruvius, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1997.
B.Zevi, Gledati arhitekturu, Zagreb 2000.
+ odabrana poglavlja iz dostupne literature
Frontalna nastava uz koritenje multimedijalnih sredstava.

Dopunska
literatura
Oblici provoenja
nastave
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

Seminarski rad (30% ocjene) i zavrni ispit (70% ocjene).

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Hrvatski i engleski jezik.

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula

Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.

48

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Marketing

Kod
Vrsta

Teorijski

Razina

Predmet temeljne razine

Godina

2.

ECTS
(uz odgovarajue
obrazloenje)

Nastavnik

Semestar

AKTIVNOST
Broj kolskih sati
Predavanja
30
Samostalni rad
Konzultacije
UKUPNO
Dr.sc. Biljana Crnjak-Karanovi, izvanredni profesor

3.
Broj sati
22.5
34.5
3

ECTS
0.75
1.15
0.1
2

Kompetencije koje Razumijevanje uloge i znaenja primjene marketinga u drutvu i u organizacijama.

Razvijanje sposobnosti razumijevanja i analiziranja razliitih trinih situacija s
se stjeu
kojima se mogu susresti u poslovanju. Usvajanje temeljnih marketinkih znanja i
tehnika bitnih pri rjeavanju praktinih problema vezanih za trino poslovanje.
Preduvjeti za upis

Sadraj

Propisani Statutom Fakulteta prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih

podruja.
Priroda marketinga: Temeljne odrednice i dimenzije marketinga, Sutina
Marketinke koncepcije, Marketinke filozofije i pristupi poslovanja tvrtki
(Koncepcija proizvodnje, Koncepcija proizvoda, Prodajna koncepcija, Marketinka
koncepcija, Koncepcija drutvenog marketinga).
Istraivanje mogunosti i analiza trinih prilika: Proces istraivanja trita i
informacijski sustavi u marketingu, Ponaanje potroaa i poslovnih kupaca,
Identificiranje trinih segmenata, odabir ciljnih trita i pozicioniranje.
Planiranje marketinkih taktika oblikovanje marketinkog miksa:
Proizvod kao element miksa (Trina svojstva proizvoda, Razvoj novog proizvoda
i proces prihvaanja, Koncept ivotnog ciklusa proizvoda, Marke proizvoda i
odluke o markama);
Prodaja i distribucija kao element miksa (Odabir i upravljanje marketinkim
kanalima);
Cijene kao element miksa (Determinante politike cijena, Strateki ciljevi i
politike cijena, Metode odreivanja cijena, Iniciranje promjena i reakcije na
promjene u cijenama);
Promocija kao element miksa (Marketinka komunikacija i promotivni miks,
Elementi procesa i upravljanje promocijom, Strategije promocije).

Preporuena
literatura

1. Previi, J. i Ozreti Doen, . (urednici): Marketing (2. izdanje), Zagreb, 2004,

Adverta.

Dopunska

1. Kolter, P.,: Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola,

49

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

literatura

Zagreb, Informator, 2001.

2. Dibb, S., Simkin, L., Pride, W. .,Ferrel, O. C.,: Marketing, Europsko
(studentsko) izdanje, Mate, Zagreb, 1995.

Oblici provoenja
nastave

Predavanja, konzultacije

Nain provjere
znanja i polaganja
ispita

1. Kolokviji tijekom izvoenja nastave (2 u semestru).

2. Ispit: pisani i usmeni. Pozitivno ocijenjeni pisani ispit uvjet je za pristupanje
usmenom dijelu ispita.

Jezik poduke i
mogunosti
praenja na
drugim jezicima

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku.

Mogunost izvoenja nastave na Engleskom jeziku

Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula

1. Miljenje studenata o kvaliteti putem anketa.

2. Eksterna evaluacija od strane ovlatene agencije.

50

D I P L O M S K I S T U D I J : I N E N J E R S A
U R E A J I I M E H A N I K I S U S T A V I

Naziv predmeta

F I Z I K A ,

U S M J E R E N J A :

T E R M O D I N A M I K I

Diplomski rad

Kod
Vrsta

Seminar

Razina

Napredna

Godina

II.

ECTS

30 ECTS
10 sati seminara (po studentu), oko 900 h samostalnog rada studenta s
konzultacijama
Voditelj diplomskog rada

Nastavnik

Semestar

IV.

Kompetencije koje Kompetencije u pripremi i provoenju istraivanja, prikupljanju, obradi podataka

te analizi dobivenih rezultata. Kompetencije u pisanju znanstvenog izvjea.
se stjeu
Preduvjeti za upis Ostvarene kompetencije koje su potrebne za provoenje aktivnosti koje zahtjeva
problematika predloenog rada. O kompetencijama odluuje odgovarajui
nastavnik.
Ovisno o odabiru teme, odabir, pretraivanje i prouavanje potrebne literature.
Sadraj
Priprema i provoenje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvjea.
Ovisno o odabiru teme
Preporuena
literatura
Ovisno o odabiru teme
Dopunska
literatura
Oblici provoenja Voenje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike
nastave.
nastave
Pregled diplomskog rada i njegova obrana pred strunim povjerenstvom
Nain provjere
znanja i polaganja
ispita
Hrvatski
Jezik poduke i
Engleski (mogunost)
mogunosti
praenja na
drugim jezicima
Razgovori sa studentima, prije i po zavretku aktivnosti.
Nain praenja
kvalitete i
uspjenosti
izvedbe svakog
predmeta

51