Elaborat PEIT D 23-24

SVEUČILIŠTE U SPLITU
Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet
ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU
SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

POMORSKE ELEKTROTEHNIČKE I INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE
Split, ožujak 2023

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU
Naziv visokog učilišta Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet
Adresa Ruđera Boškovića 37, 21000, Split, Hrvatska
Telefon 021 619 399
Fax 021 619 499
E-mail adresa office@pfst.hr
Web stranica https://www.pfst.unist.hr/hr/
OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU
Naziv studijskog programa Pomorske elektrotehničke i informatičke tehnologije
Nositelj studijskoga programa Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet

Sunositelj studijskoga programa
Vrsta sveučilišni
Razina Diplomski
Akademski/stručni naziv koji se Sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka pomorskih

stječe po završetku studija elektrotehničkih i informatičkih tehnologija (univ. mag. ing. el.)
1. UVOD
1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Zahtjevi za povećanje sigurnosti i zaštite posade broda, putnika i tereta, sprečavanje mogućeg
zagađenja morskog okoliša, podizanje razine sigurnosti rada brodarskih organizacija i
informacijskih tokova s jedne strane i sve oštrija tržišna konkurentnost s druge strane nameću
uvođenje i primjenu novih tehnologija u pomorstvu. Ovi trendovi zahtijevaju visoku stručnost
članova posade brodova koji održavaju brodske elektotehničke sustave. Zbog sve kompleksnijih i
zahtjevnijih sustava elektronike i automatike na brodovima je, pored nautičara i brodostrojara,
bilo potrebno uvesti i novo pomorsko zvanje u pomorsku struku, i to zvanje časnika brodske
elektrotehnike, što je omogućilo studentima prijediplomskog studija pomorskih elektrotehničkih
i informatičkih tehnologija lako nalaženje posla na tržištu rada.
Međutim, prijediplomski je studij uglavnom orijentiran na brodske sustave. Ti kadrovi ne mogu
odgovoriti novim integriranim tehnologijama koje su vezane za pomorstvo, a nalaze se na
kopnu, kao što su kompleksni robotizirani sustavi za iskrcaj i ukrcaj, bežični informatičko-
komunikacijski sustavi nadzora prometa brodova i slično. Svjedoci smo ubrzanog uvođenja
elektronike, automatike, komunikacija i informatike u sustave nadzora i upravljanja
automatiziranim svjetionicima i slično. Sve se više u poduzećima i organizacijama na kopnu koje
se bave upravljanjem i sigurnošću pomorskog prometa te u lukama s automatiziranim lučkim
sustavima za prekrcaj tereta traže stručnjaci koji poznaju nove tehnologije u elektrotehnici,
računarstvu, automatskom upravljanju i informatici.
Stoga je nakon prijediplomskog studija potrebno nastaviti daljnje školovanje na diplomskom
studiju i školovati se za sveučilišnog magistra pomorskih elektrotehničkih i informatičkih
tehnologija, koji, ne samo da će imati integrirana znanja iz automatike komunikacija i
informatike, nego će moći pratiti razvoj novijih tehnologija u daljnjem životu.
Završetak ovog diplomskog studija omogućava studentima zaposlenje na najsuvremenijim
tehnološki opremljenim brodovima svjetske flote, u tvrtkama u kojima se primjenjuju suvremene
tehnologije za nadzor prometa, obalnoj straži, lukama, kao i tvrtkama koje se bave razvojem,
projektiranjem, instaliranjem elektroničke i informatičke opreme u brodogradnji. Diplomirani
magistri inženjeri moći će projektirati, instalirati i održavati računalne, komunikacijske
informacijske sustave, navigacijske sustave, sustave za automatsko upravljanje te ostale
elektroničke sustave koji se primjenjuju u prometu.
1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo,

civilno društvo...)
Sa stanovišta procjene svrhovitosti ovoga studija i s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i
privatnom sektoru, ovaj studij omogućuje školovanje kadrova osposobljenim za rad na
najsloženijim elektrotehničkim i informatičkim sustavima te sustavima automatskog upravljanja
najsuvremenijih prometnih sustava. Studenti su nakon završenog studija osposobljeni za rad na
održavanju najsloženijih nadzornih prometnih sustavima na kopnu, kao što su nadzorni centri za
upavljanje pomorskim prometom i sl.
Studij nalazi primjenu u svim granama gospodarstva koje su povezane s pomorstvom i različitim
područjima znanosti te ujedno čini osnovu za uspješno međudjelovanje poduzetništva i
mjerodavnih društvenih i državnih struktura. Nakon završetka studija dobivenim je znanjem
studentima omogućeno zapošljavanje u pomorskim, prometnim i gospodarskim tvrtkama.
1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja
Ovakav diplomski studij Pomorske elektrotehničke i informatičke tehnologije predstavlja logičan i
sadržajan nastavak prijediplomskog studija na Pomorskom fakultetu u Splitu.
Pri izradi programa posebno se vodilo računa o usklađivanju nastavnih sadržaja i predmeta s
drugim međunarodnim preporukama vodećih svjetskih institucija, i to prvenstveno: International
maritime organization (IMO), International telecommunication union (ITU), Association of
computer machinery (ACM), Institute of electrical and electronic engineers (IEEE), International
Federation for Information processing (IFIP), UNESCO i European computer driving licence
foundation (ECDLF).
Nastavni programi diplomskog studija u potpunosti su usuglašeni s duhom i intencijama STCW
konvencije (International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for
Seafarers), IMO i ISO standarda, a njihova je specifičnost obrazovanje pomoraca s gledišta
povećanja znanja u primjeni elektrotehničkih i informatičkih tehnologija te podizanja razine
sigurnosti u pomorskom prometu u najširem smislu.
1.4. Partneri izvan visokoškolskog sustava

Osim poduzeća i ustanova iz uže pomorske industrije (vezanih za rad na moru) tu su i poduzeća
iz pomorske industrije vezane za kopno (brodogradilišta, remontni zavodi, elektronički centri,
projektne ustanove) te pomorske agencije za ukrcaj i izobrazbu pomoraca.
Tijekom studija, studenti se potiču te imaju mogućnost upoznati se s radom, te sudjelovati u
radu partnerskih istraživačkih centara, partnerskih tvrtki te sudjelovati u znanstvenim
istraživanjima i transferu tehnologije. Neki od domaćih partnerskih istraživačkih i industrijskih
centara su:
- Hrvatski hidrografski institut (HHI) - državni znanstveno-istraživački institut koja aktivno
provodi hidrografska istraživanja, hidrografsko-geodetska istraživanja Jadranskog mora, izrađuje
navigacijske karte, obavlja podmorska istraživanja i objavljuje znanstvene publikacije s područja
hidrografije.
- Pomorski centar za elektroniku d.o.o. (PCE) - državna tvrtka za razvoj mornaričke elektronike
i podršku mornarici koja ima značajnu razvojnu i istraživačku komponentu.
- Končar Institut za elektrotehniku - razvojno-istraživački institut koji se bavi istraživanjima i
razvojem elektroenergetske opreme i opreme za korištenje obnovljivih izvora energije.
Neki od istaknutijih domaćih gospodarskih subjekata s kojima Pomorski fakultet u Splitu ima
partnerske sporazume su: Jadrolinija d.o.o, Plovput d.o.o., Pasat d.o.o., Sonata d.o.o., Bureau
Veritas Croatia d.o.o., Socius d.o.o, Lučka kapetanija Split.
Pomorski fakultet u Splitu je nizom partnerskih sporazuma povezan sa brojnim istraživačkim
institucijama i tvrtkama u inozemstvu. Među istaknutim inozemnim parnerima nalaze se: NYK
Shipmanagement Pte. Ltd., Tokyo, Japan; CMA CGM Marseille, France; Moscow State Academy of
Water Transport.
Studenti također imaju mogućnost sudjelovati u radu partnerskih istraživačkih centara i
partnerskih gospodarskih subjekata kroz predmet Stručna praksa u nastavnoj bazi gdje mogu
steći i nadograditi stručne i istraživačke kompetencije.
1.5. Način financiranja

Studijski program primarno se financira iz proračuna MZO-a te jednim dijelom iz prihoda
Fakulteta za posebne namjene.
1.6. Usporedivost studijskog programa s programima akreditiranih

visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji
Pri izradi programa posebno se vodilo računa o usklađivanju nastavnih programa i predmeta s
drugim uglednim inozemnim učilištima kako bi programi bili međusobno usporedivi.
Treba naglasiti da je sustav obrazovanja pomorskih stručnjaka u svijetu vrlo raznolik te ne
postoje dvije države u kojima je sustav obrazovanja jednak.
To se odnosi na gotovo sve sastavnice obrazovanja: uvjete upisa, cilj i svrhu obrazovanja, vrstu i
organizaciju studija, trajanje studija, nazive visokoškolskih ustanova itd.
Analizom srodnih institucija u svijetu, osobito u Europskoj uniji, koje se bave obrazovanjem
pomoraca, utvrđen je visok stupanj usporedivosti nastavnih programa studija. To se osobito
odnosi na sljedeće institucije:
1. Faculty of Marine Electrical Engineering, Gdynia Maritime Academy, Gdynia, Poljska.
2. World Maritime University, Malmö, Švedska.
1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj,

vertikalnoj, u RH i međunarodnoj)
Program diplomskog studija sličan je odgovarajućim studijima na pomorskim fakultetima u
Rijeci, Fakultetu prometnih znanosti iz Zagreba, ali i na drugim visokoškolskim ustanovama u
svijetu s kojima je Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu uspostavio više oblika suradnje. To pruža
jamstvo da upravo s tim ustanovama može započeti ostvarivanje ciljeva Bolonjske deklaracije:
kompatibilnost studijskih programa i pokretljivost nastavnika i studenata.
1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa

strateškim dokumentom mreže visokih učilišta
Studijski program Pomorskih elektrotehničkih i informatičkih tehnologija u potpunosti je
usklađen s misijom i strategijom Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te s nacrtom misije i
strategije Sveučilišta u Splitu.
1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Pomorski fakultet u Splitu ima dugogodišnje iskustvo (ranije i kao Visoka pomorska škola) u
provođenju veoma sličnih prijediplomskih programa, odnosno studija pod nazivima Brodska
elektroenergetika i elektronika, u trajanju od dvije godine i Pomorske elektrotehničke i
informacijske tehnologije u trajanju od tri godine te diplomskih programa Pomorske
elektrotehničke tehnologije u trajanju od dvije godine.
S obzirom na pomorsku orijentaciju Hrvatske i težnju da ostanemo u svjetskom pomorskom
vrhu, smatramo da je vrhunska naobrazba pomoraca, elektroinženjera i informatičara upoznatih s
novim tehnologijama u pomorskom prometu temeljni preduvjet za ostvarenje tog cilja. Na
Sveučilištu u Splitu ne postoji diplomski studij koji integrira znanja iz automatizacije,
elektrotehnike, informatike i komunikacija te ih primjenjuje na pomorske sustave.
2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA
2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga Tehničke znanosti; Tehnologija prometa i transport;
programa Pomorski i riječni promet
Trajanje studijskoga programa 2 godine

Minimalni broj ECTS bodova potreban za
120
završetak studija
Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Završen sveučilišni prijediplomski studij.
2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja)

1. Riješiti problem iz područja brodskih informatičkih i automatskih sustava korištenjem
znanstvene metodologije te samostalno valorizirati dobivene rezultate.
2. Kritički prosuđivati o hijerarhiji, organizaciji i upravljanju informacijskim i komunikacijskim
integriranim brodskim sustavima te predložiti odgovarajuća rješenja na brodu i kopnu.
3. Usporediti primjenjivost i kvalitetu kontinuiranih i diskretnih sustava automatske regulacije.
4. Osmisliti sustave upravljanja uporabom SCADA sustava i PLC uređaja i primijeniti na
pomorskim brodskim i kopnenim sustavima.
5. Opravdati uporabu metoda i tehnika razvoja programskih sustava u suvremenim razvojnim
okolinama uporabom mjerljivih parametara.
6. Vrednovati i primijeniti koncepte objektno orijentiranog programiranja u razvijanju
programskih aplikacija.
7. Odabrati metodu analize mjerenih signala, procijeniti i klasificirati parametre koji utječu na
upravljanje brodskih sustava.
8. Kritički procijeniti razvoj ekspertnih sustava za optimalno upravljanje, dijagnostiku i
preventivno održavanje broda.
9. Razviti model pomorskog prometnog sustava te sintetizirati nadzorni sustav za izbjegavanje
kritičnih stanja u prometu.
10. Kritički prosuđivati o primjeni obnovljivih izvora energije u pomorstvu s aspekta količine
dobivene energije i stupnja utjecaja na čovjekov okoliš.
11. Procijeniti uporabu mehatroničkih sustava u pomorstvu i industrijama vezanim za more.
12. Kritički procijeniti uporabu elektrotehničkih materijala u pomorstvu s posebnim osvrtom na
otpisivanje plovila.
13. Planirati i izvesti primjenjeno istraživanje zasnovano na prikupljenim podacima o
elektromehaničkim, elektroničkim i upravljačkim komponentama brodskog sustava koristeći
fundamentalne znanstvene metode.
14. Utvrditi utjecaj profesionalne aktivnosti na društveni, ekonomski i kulturni razvoj te dobrobit
15. Preporučiti implementaciju spektra senzora i aktuatora specifičnih za površinske i podvodne
robote. Vrjednovati njihovo funkcioniranje i ograničenja u morskom okruženju.
16. Modelirati utjecaj vanjskih sila na robotske sustave te koristiti simulacijske alate u svrhu
predviđanja ponašanja robotskih sustava u morskom okruženju.
17. Predvidjeti tehnološku primjenu morskih robotskih sustava u priobalnom području i na
otvorenom moru u svrhu navigacije, nadzora, nadgledanja morskog okoliša i obnovljivih izvora
energije.
2.3. Mogućnost zapošljavanja
Studenti koji završe studij mogu se zaposliti u poduzećima iz pomorske industrije
(brodogradilišta, remontni zavodi, pomorski elektronički centar, prateći servisi), domaćim i
inozemnim brodarskim kompanijama, pomorskim agencijama za ukrcaj i izobrazbu pomoraca,
Hrvatskoj vojsci, Hrvatskoj ratnoj mornarici, Obalnoj straži.
2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Da. Studij je moguće nastaviti na doktorskom studiju.
2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je

moguć upis na predloženi studij
Diplomski studij može upisati osoba sa završenim sveučilišnim prijediplomskim
studijem pomorskih elektrotehničkih i informatičkih tehnologija (studijem u kojem su
obuhvaćeni sadržaji STCW II/2 ) ili osoba koja ima završeni srodni sveučilišni prijediplomski studij
pomorskog, prometnog ili tehničkog fakulteta.
2.6. Uvjeti i način studiranja

Diplomski studijski program Pomorskih elektrotehničkih i informatičkih tehnologija organiziran je
u trajanju od 2 godine, kroz 4 semestara, na kojem studenti ostvaruju najmanje 120 ECTS
bodova.
Uvjeti upisa u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu, definirani su u skladu s Pravilnikom o
studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu te Pravilnikom o studiranju na Pomorskom
fakultetu u Splitu i odlukama Fakultstkog vijeća.
Studentu koji je prekinuo studij može se odobriti nastavak studija sukladno Pravilniku o
studiranju na Pomorskom fakultetu u Splitu i odlukama Fakultetskog vijeća.
Studentu koji je izgubio pravo studiranja na drugom visokom učilištu ili drugoj sastavnici
Sveučilišta može se odobriti nastavak i završetak studija pod uvjetima i u rokovima sukladno
Pravilniku o studiranju na Pomorskom fakultetu u Splitu i odlukama Fakultetskog vijeća.
Broj studenata u studijskim grupama za predavanje ovisi o broju studenata koji su upisali
pojedine predmete. Kod predmeta s većim brojem studenata veličina grupe u pravilu ne prelazi
brojku od 15 studenata. Grupe za vježbe također su prilagođene broju upisanih studenata na
predmetima, pri čemu se broj studenata kreće do 15. Vježbe u dvjema računalnim učionicama
ograničene su brojem računala na 16 i 20 studenata.
Veličina grupa na svim oblicima vježbi omogućava učinkovitost i interaktivnu nastavu sa
studentima.
2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Na Pomorskom fakultetu u Splitu nema formalnog sustava savjetovanja studenata, ali voditelj
studija u stalnoj je komunikaciji sa studentima te ih savjetuje i pomaže svakom studentu kojem je
to potrebno. Dekan i prodekan za nastavu također imaju predviđene termine za razgovor sa
studentima.
Svaki od nastavnika takođe ima zakazane termine konzultacija sa studentima.
2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

-
2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku
-
2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Prijenos ECTS bodova može se provesti između različitih studija. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS
bodova propisuju se pravilnikom Sveučilišta, odnosno Pravilnikom o studiranju na Fakultetu.
2.11. Završetak studija

Način završetka studija Diplomski rad
Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili Uvjet za prijavu diplomskog rada su položeni svi
završnoga/diplomskoga ispita predmeti predviđeni planom i programom studija.
U skladu s Pravilnikom o diplomskim i drugim

Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita
ocjenskim radovima Fakulteta i Protokolom obrane
te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada
diplomskog rada.
2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta
Popis kolegija
Godina studija: 1.
Semestar: 1.
Sati u semestru
Status Kod Kolegij ECTS
P S V T
Brodski upravljački sustavi 15 0 45 0 5
Metodologija znanstvenoistraživačkog rada 30 0 0 0 4
Modeliranje i simuliranje 15 0 45 0 5
Obvezni Napredni elektrotehnički materijali 30 0 15 0 4
Objektno orijentirano programiranje 30 0 30 0 6
PFP114 Primijenjena matematika 30 0 45 0 6
Ukupno obvezni 150 0 180 0 30
Izborni
*P=Predavanja, S=Seminari, V=Vježbe, T=Terenska nastava
Popis kolegija
Godina studija: 1.
Semestar: 2.
Sati u semestru
P S V T
Integrirane komunikacijske i informacijske tehnologije 30 0 30 0 6
Izabrana poglavlja iz brodskih elektroenergetskih sustava 30 0 30 0 6

Obvezni Mehatronika 30 0 30 0 6
Napredno upravljanje i dijagnostika 30 0 15 0 4
Aplikativno programiranje 15 0 30 0 4
Daljinsko istraživanje u funkciji održivog razvoja 30 0 15 0 4

Izborni PFN217 Ergonomija navigacijskih podsustava 30 0 0 0 3
PFS218 Održavanje i pouzdanost brodskih strojnih sustava 30 0 15 0 4
Zelene tehnologije u pomorstvu 30 0 15 0 5

Popis kolegija
Godina studija: 2.
Semestar: 3.
Sati u semestru
P S V T
Brodski SCADA sustavi i upravljanje 30 0 30 0 6
Diskretni sustavi upravljanja 30 0 30 0 6
PFE312 Obnovljivi izvori energije 30 0 15 0 4

Obvezni
Računalna sigurnost brodskih sustava 30 0 15 0 4
PFE306 Sinteza nadzornih prometnih i proizvodnih sustava 30 0 15 0 4
PFN213 Hidrografsko inženjerstvo 30 0 15 0 4
Navigacijski integrirani sustavi 30 0 30 0 5

Izborni Stručna praksa u nastavnoj bazi 0 0 150 0 5
PFN209 Upravljanje kvalitetom u pomorstvu 30 0 15 0 5

Vizualizacija u autonomnom pomorstvu 15 0 15 0 3
Popis kolegija
Godina studija: 2.
Semestar: 4.
Sati u semestru
P S V T
PFE500 Diplomski rad 0 0 150 0 15
Dizajn brodskih digitalnih sustava 15 0 45 0 5

Obvezni Napredna poglavlja iz obrade signala 30 0 15 0 4
Pomorski robotski sustavi 30 0 30 0 6
Izborni
2.13. Opis predmeta
Naziv kolegija Brodski upravljački sustavi
Kod Godina studija 1.
Nositelj/i kolegija Bodovna

izv. prof. dr. sc. Petar Matić 5.0
vrijednost (ECTS)
Suradnici Način izvođenja P S V T

nastave (broj sati
u semestru) 15 0 45 0
Status kolegija Postotak primjene

Obvezni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Ovladati temeljnim znanjima o načinu rada brodskih upravljačkih sustava.
Razumjeti način rada komponenti za realizaciju brodskih upravljačkih
sustava.
Upoznati način projektiranja brodskih upravljačkih sustava.
Naučiti formirati električni upravljački sklop.
Analizirati ispravnost rada električnih, relejnih upravljačkih sklopova na
temelju sheme i na temelju stvarnog sklopa.
Ispitati ispravnost rada brodskih električnih upravljačkih sklopova i sustava.
Uvjeti za upis kolegija i ulazne

kompetencije potrebne za Nema uvjeta.
kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Valorizirati načine rada upravljačkog sustava na temelju strujne
razini kolegija (4-10 ishoda upravljačke sheme.
učenja) 2. Odabrati optimalne komponente za formiranje upravljačkog sklopa.
3. Usporediti različite načine upravljanja i procijeniti optimalan izbor.
4. Predvidjeti način implementacije upravljački sustav.
5. Ispitati ispravnost rada brodskog upravljačkog sustava i pojedinačnih
komponenti sustava.
6. Izabrati rješenja jednostavnih upravljačkih sustava.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja:

razrađen prema satnici nastave 1. Uvodno predavanje. Predstavljanje sadržaja predmeta, ciljeva, ishoda
učenja,
načina realizacije nastave te načina polaganja ispita.
2. Opis načina rada, simbola, karakteristika i načina spajanja (ožičenja)
komponenti za zaštitu električnih strujnih krugova: prekidača, osigurača,
sklopki.
komponenti za realizaciju relejnih upravljačkih sklopova: sklopnici i releji.
senzora: položaja, temperature, tlaka.
5. Izvedbe i način rada jednostavnih relejnih upravljačkih sklopova: izravno
pokretanje trofaznog asinkronog motora.
6. Izvedbe i način rada jednostavnih relejnih upravljačkih sklopova: izravno
pokretanje trofaznog asinkronog motora s mogućnosti promjene smjera
vrtnje.
7. Izvedbe i način rada složenijih relejnih upravljačkih sklopova: neizravno
pokretanje trofaznog asinkronog motora ručnim preklapanjem spojeva
statorskih namotaja.
pokretanje trofaznog asinkronog motora automatskim preklapanjem
spojeva statorskih namotaja.
pokretanje trofaznog asinkronog motora automatskim preklapanjem
spojeva statorskih namotaja i mogućnosti promjene smjera.
10. Izvedbe i način rada složenih relejnih upravljačkih sklopova: uvjetno
upravljanje brodskim strojevima.
11. Projektiranje relejnih upravljačkih sklopova: uvjetno pokretanje i
automatsko pokretanje (re-start), preklapanje te zaustavljanje brodskih
strojeva.
12. Programibilni logički regulatori (PLC): način rada, ožičenje, programiranje.
Sličnosti i različitosti s relejnim upravljačkim sklopovima.
13. Sklopovi energetske elektronike za upravljanje brodskim pogonskim
sustavima: frekvencijski pretvarači i uređaji za meko pokretanje (soft-start
uređaji) elektromotornih pogona.
14. Opis načina rada i namjena različitih brodskih sustava. Razmještaj i
organizacija upravljačkih ormara na brodu. Grupni uputnici.
15. Opis način rada i izvedbe upravljačkog sustava za primjer različitih
brodskih sustava. Interpretacija rada sustava temeljem električne i
upravljačke sheme.
Vježbe (3 sata/tjedno auditorne, laboratorijske):

1. Crtanje električnih i upravljačkih shema u CAD-based programu Schrack
Design: sučelje, izbor komponenti, baze podataka, način rada u programu i
izrade tehničke dokumentacije projektiranog sklopa.
2. Način rada i rukovanje mjernim instrumentima i alatima potrebnim za
realizaciju, ispitivanje ispravnosti i održavanje brodskih upravljačkih sustava i
sklopova.
3. Projektiranje relejnog upravljačkog sklopa za izravno pokretanje trofaznog
asinkronog motora (Projekt 1).
4. Realizacija relejnog upravljačkog sklopa za izravno pokretanje trofaznog
5. Projektiranje relejnog upravljačkog sklopa za izravno pokretanje trofaznog
asinkronog motora s mogućnosti izbora smjera vrtnje (Projekt 2).
6. Realizacija relejnog upravljačkog sklopa za izravno pokretanje trofaznog
7. Projektiranje relejnog upravljačkog sklopa za neizravno pokretanje
trofaznog asinkronog motora ručnim preklapanjem spojeva statorskih
namotaja (Projekt 3).
8. Realizacija relejnog upravljačkog sklopa za neizravno pokretanje trofaznog
asinkronog motora ručnim preklapanjem spojeva statorskih namotaja
(Projekt 3).
trofaznog asinkronog motora automatskim preklapanjem spojeva statorskih
10. Realizacija relejnog upravljačkog sklopa za neizravno pokretanje
namotaja i mogućnosti izbora smjera vrtnje (Projekt 5).
12. Realizacija relejnog upravljačkog sklopa za neizravno pokretanje
namotaja i mogućnosti izbora smjera vrtnje (Projekt 5).
13. Projektiranje relejnog upravljačkog sklopa za uvjetno upravljanje
(pokretanje, preklapanje i zaustavljanje) brodskim elektromotornim
pogonom (individualni zadatak, Projekt 6).
14. Realizacija relejnog upravljačkog za uvjetno upravljanje (pokretanje,
preklapanje i zaustavljanje) brodskim elektromotornim pogonom
(individualni zadatak, Projekt 6).
15. Ispitivanje ispravnosti sklopa i demonstracija rada: rješenje individualnog
zadatka (Projekt 6).
Vrste izvođenja nastave Predavanja Terenska nastava

Seminari Samostalni zadaci
Vježbe Multimedija
On line u cijelosti Laboratorij
Mješovito e-učenje Mentorski rad
Obveze studenata Obveze redovnih studenata/ica:

Pohađanje nastave obvezno je za redovne studente. Uvjet za dobivanje
prava pristupanja ispitu je nazočnost na najmanje 80 % nastave. U slučaju
nedovoljnog broja dolazaka na nastavu studenti nemaju pravo pristupanja
ispitu i dužni su upisati kolegij ponovo sljedeće godine.
Obveze izvanrednih studenata/ica:

Uvjet je za dobivanje prava pristupanja ispitu je nazočnost na najmanje 50 %
nastave. U slučaju nedovoljnog broja dolazaka na nastavu studenti nemaju
pravo pristupanja ispitu i dužni su upisati kolegij ponovo sljedeće godine.
Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1.5 Istraživanje Praktični rad 1.5
udio u ECTS bodovima za svaku
Eksperimentalni rad Referat Projektni zadaci 2
aktivnost tako da ukupni broj
ECTS bodova odgovara Esej Seminarski rad
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji Usmeni ispit
Pismeni ispit Projekt
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Ocjenjivanje i vrednovanje rada redovnih studenata/ica:

studenata tijekom nastave i na Tijekom semestra studenti rješavaju niz od 6 projekata (zadataka) i za svaki
završnom ispitu dobivaju ocjenu, a ukupna je ocjena rezultat zbroja pojedinačnih ocjena s
pripadajućim težinskim faktorom, odnosno s različitim udjelom u konačnoj
ocjeni koji je proporcionalan težini, odnosno složenosti zadatka, kako je
definirano tablicom za kontinuirano vrednovanje studenata.
Ocjenjivanje i vrednovanje rada izvanrednih studenata/ica:

Kriteriji ocjenjivanja i vrednovanja su isti kao i kod redovnih studenata.
Kontinuirano vrednovanje studenata
Elementi vrednovanja Uspješnost (min %) Udio u ocjeni (%)
Pohađanje nastave 80 0
Projekt 1 100 5
Projekt 2 100 10
Projekt 3 100 15
Projekt 4 100 15
Projekt 5 100 20
Projekt 6 100 35
Ocjenjivanje
Bodovi (%) Kriterij Ocjena
0 - 40 ne zadovoljava minimalne kriterije nedovoljan (1)
41 - 59 zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)
60 - 75 prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima dobar (3)
76 - 89 iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom vrlo dobar (4)
90 - 100 izniman uspjeh izvrstan (5)

Obvezna literatura (dostupna u Broj Dostupnost
knjižnici i putem ostalih medija) Naslov primjeraka putem ostalih
u knjižnici medija
Vlastiti materijali za predavanja i vježbe-u

izradi.
D. T. Hall. Practical Marine Electrical

1 DA
Knowledge, Second Edition. Witherby, 1999.
A. Yakimchuk. Ship Automation For Marine

Engineers and ETOs,. Scotland, UK: Witherby 1 DA
Seamanship Inernational, 2012.
Dopunska literatura 1. The Maritime Engineering Reference Book-A Giude to Ship Design,
Construction and Operation. Elsevier: Butterworth-Heinemann, 2008.
2. M. R. Patel. Shipboard Electrical Power Systems. Boca Raton, USA: CRC
Press, 2012.
3. A. K. Adnanes. Maritime Electrical Instalations and Diesel Electric
Propulsion. Oslo, Norway: ABB, 2003.
4. P. Manley. Essential Boat Electrics. Chichester, UK: Wiley,2007.
5. H. D. McGeorge. Marine Electrical Equipment and Practice, Second edition
reprint. Oxford, UK: Butterworth-Heinemann, 2004.
Načini praćenja kvalitete koji Sveučilišna anketa, evidencijska lista studenata, nadzor nastave od strane
osiguravaju stjecanje utvrđenih Povjerenstva za nastavu, samoevaluacija nastavnika, analiza prolaznosti na
ishoda učenja kraju akademske godine, vanjsko vrednovanje procesa ocjenjivanja.
Ostalo (prema mišljenju

predlagatelja)
Naziv kolegija Metodologija znanstvenoistraživačkog rada

prof. dr. sc. Merica Slišković 4.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Savladavanjem temeljne spoznaje o pojmu, metodologiji i tehnologiji

znanstvenog i stručnog istraživanja osposobiti studente za samostalnu
provedbu jednostavnijih istraživanja te pisanje, izlaganje i prezentiranje
radova.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Protumačiti opći pojam znanosti te temeljna obilježja i klasifikaciju
razini kolegija (4-10 ishoda znanosti.
učenja) 2. Razlikovati i klasificirati vrste i strukturu znanstvenih i stručnih djela.
3. Planirati i organizirati tehnologiju znanstvenog istraživanja.
4. Predložiti i primijeniti metode znanstvenoga istraživanja.
5. Prezentirati vještine u pisanju, tehničkoj obradi, izlaganju i prezentaciji
rada.

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod u predmet.
2. O znanosti. Osobine suvremene znanosti.
3. Znanstvenoistraživačka djelatnost.
4. Tehnologija znanstvenog istraživanja.
5. Uočavanje znanstvenog problema.
6. Postavljanje hipoteze.
7. Izrada plana istraživanja.
8. Sastavljanje radne bibliografije, prikupljanje, selekcija i proučavanje
literature i znanstvenih informacija.
9. Metodologija znanstvenog istraživanja.
10. Znanstvene metode.
11. Znanstvene metode.
12. Primjena znanstvenih metoda prilikom pisanja radova.
13. Znanstvena i stručna djela.
14. Pripremanje strukture znanstvenog i stručnog djela.
15. Pisanje teksta i tehnička obrada znanstvenog i stručnog djela.

Vježbe Multimedija

Studentima su predavanja obvezna te se vodi evidencija dolazaka na
nastavu. Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, redovni su studenti dužni biti
nazočni na najmanje 80 % predavanja. U slučaju nedovoljnog broja dolazaka
na nastavu studenti nemaju pravo pristupanja ispitu i dužni su ponovno
upisati kolegij sljedeće godine. Studenti su dužni tijekom semestra odraditi
samostalne zadatke, obraditi i prezentirati seminarski rad prema dobivenim
uputama.
Uvjet je za dobivanje prava pristupanja ispitu nazočnost na najmanje 50 %
predavanja. Studenti su dužni tijekom semestra odraditi samostalne zadatke,
obraditi i prezentirati seminarski rad prema dobivenim uputama.
Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0.75 Istraživanje Praktični rad
Eksperimentalni rad Referat Samostalni zadaci 1.25
ECTS bodova odgovara Esej Seminarski rad 2

studenata tijekom nastave i na Rad studenata kontinuirano se vrednuje tijekom semestra. Studenti su dužni
završnom ispitu samostalno ili u timu odraditi zadatke koji nose 30 % ocjene za vrijeme
seminara i predati ih u zadanom terminu. Samostalni seminarski rad studenti
moraju izraditi i predati prema zadanim pravilima i u zadanim terminima.
Seminarski se rad mora izložiti kolegama prema unaprijed planiranom
predlošku. Pismena i usmena prezentacija seminarskog rada čine 60 %
ocjene kolegija.
Studenti koji su kontinuiranom provjerom prikupili dovoljan broj bodova
tijekom nastave dužni su prijaviti ispit na Studomatu za prvi ispitni rok nakon
predavanja i, ovisno o postignutom rezultatu, ocjena im se upisuje u
Studomat.

Samostalni/timski zadaci 50 30
Seminarski rad 50 60
Ocjenjivanje

u knjižnici medija
S, S. Carey. A Beginner's Guide to Scientific

Method, 4th Edition. USA: Wadsworth, DA
Cengage Learning, 2012.
R. Kumar. Research Methodology a step-by-

step guide for beginners. SAGE Publications DA
Ltd., 2011.
R. Zelenika. Metodologija i tehnologija 5

izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka:
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2000.
Dopunska literatura 1. Z. Kulenović. Metodologija istraživačkog rada. Split: Pomorski fakultet

Sveučilišta u Splitu, 2005.

predlagatelja)
Naziv kolegija Modeliranje i simuliranje

vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Studenti se upoznaju s načinom izrade matematičkih i simulacijskih modela

koristeći programski paket Matlab/Simulink. Modeliraju, simuliraju i
obrađuju rezultate simulacije na primjeru različitih tehničkih sustava s
naglaskom na elektrotehničke sustave, ali također modeliraju i simuliraju i
mehaničke, fluidičke i toplinske sustave. Studenti samostalno obrađuju,
analiziraju i interpretiraju rezultate simulacije i provode naknadnu obradu
podataka u Matlabu ili izvoze podatke u drugi program za dodatnu obradu.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Primjenjivati računalne programe Matlab/Simulink u rješavanju problema

razini kolegija (4-10 ishoda kroz modeliranje i simuliranje sustava.
učenja) 2. Kreirati matematičke i simulacijske modele koji su bliski realnim
slučajevima i razmatrati sve posljedice pojedinih zanemarenja.
3. Valorizirati rezultate simulacije dobivene u programskom paketu
Matlab/Simulink i zaključke primjenjivati na stvarne sustave.
4. Predvidjeti nepoželjne pojave u sustavu i unaprijediti rad stvarnog sustava
simulacijskim putem.
5. Koristiti simulacijske modele razvijene u programskom paketu
Matlab/Simulink prilikom projektiranja sustava automatskog upravljanja i
podešavanja regulatora.

razrađen prema satnici nastave 1. Uvodno predavanje i upoznavanje s pravima i obvezama studenata na
predmetu. Uvod u rad s programskim paketon Matlab/Simulink.
2. Formiranje matematičkih i simulacijskih modela sustava pomoću
Matlab/Simulink programskog paketa.
3. Definiranje parametara sustava pomoću skripti i povezivanje s modelom
sustava.
4. Modeliranje i simuliranje sustava opisanih jednadžbama i sustava opisanih
prijenosnom funkcijom.
5. Iscrtavanje rezultata simulacije i naknadna obrada rezultata.
6. Interakcija Matlaba i drugih programskih paketa, prenošenje podataka iz
jednog programa u drugi.
7. Analiza vremenskog odziva sustava i interpretacija rezultata simulacije.
8. Analiza sustava u frekvencijskom području
9. Modeliranje i simuliranje složenih električnih sustava pomoću
10. Modeliranje i simuliranje složenih elektromehaničkih sustava pomoću
11. Modeliranje i simuliranje drugih složenih tehničkih sustava pomoću
12. Projektiranje sustava automatskog upravljanja pomoću programskog
paketa Matlab/Simulink.
13. Problem modeliranja nelinearnih složenih sustava, statistički modeli
vremenske serije
14. Problem modeliranja nelinearnih složenih sustava, identifikacija sustava
temeljem mjerenih vrijednosti, primjenom alata Curve Fitting u Matlabu.
15. Modeliranje temeljem podataka, pomoću alata umjetne inteligencije u
Matlabu, Neural Network Toolbox.
Vježbe:
1. Upoznavanje s programom MATLAB/Simulink. Rješavanje općih primjera
modeliranja sustava na temelju diferencijalnih jednadžbi i prijenosne funkcije
te izrada simulacijskog modela za simuliranje u Matlab/Simulinku.
2. Modeliranje i simuliranje jednostavnih električnih sustava na temelju
matematičkog modela sustava u obliku diferencijalnih jednadžbi i prijenosne
funkcije.
3. Modeliranje i simuliranje jednostavnih mehaničkih sustava na temelju
matematičkog modela sustava u obliku diferencijalnih jednadžbi i prijenosne
funkcije.
4. Modeliranje i simuliranje složenog sustava zadanog blok dijagramom,
prijenosnom funkcijom i diferencijalnom jednadžbom.
5. Modeliranje i simuliranje elektromehaničkog sustava (DC-motor).
6. Projektiranje sustava automatske regulacije pomoću simulacijskog modela
u Simulinku na primjeru DC motora upravljanog strujom uzbude i armature.
Usporedba oba načina upravljanja.
7. Podešavanje PID regulatora pomoću simulacijskog modela u Simulinku
(na primjeru DC motora).
8. Modeliranje složenog elektromagnetskog/elektroenergetskog sustava u
Simulinku, energetskog transformatora u različitim režimima rada
(pogonskim stanjima) te pri različitim opterećenjima na sekundaru.
9. Modeliranje i simuliranje asinkronog motora.
10. Modeliranje i simuliranje fluidnih procesa.
11. Projektiranje i podešavanje samoregulacijskog fluidnog procesa pomoću
modela u Simulinku.
12. Modeliranje i simuliranje toplinskih procesa, zagrijavanje prostorije
grijane električnim grijačem uz modeliranje gubitaka.
13. Modeliranje i simuliranje zagrijavanja električnog stroja i analiza utjecaja
promjene opterećenja na zagrijavanje stroja.
14. Modeliranje nelinearnosti u Matlabu primjenom alata Curve Fitting i
metode parametarske identifikacije na primjeru modeliranja permeabilnosti.
15. Modeliranje nelinearnosti u Matlabu primjenom neuronskih mreža.

Vježbe Multimedija

Pohađanje nastave obvezno je za redovne studente. Uvjet za dobivanje
prava pristupanja ispitu je nazočnost na najmanje 80 % nastave. U slučaju
ispitu i dužni su upisati kolegij ponovo sljedeće godine.

nastave. U slučaju nedovoljnog broja dolazaka na nastavu studenti nemaju
pravo pristupanja ispitu i dužni su upisati kolegij ponovo sljedeće godine.
Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje

1.5 Istraživanje Praktični rad
udio u ECTS bodovima za svaku nastave
Eksperimentalni
ECTS bodova odgovara Referat Računalne vježbe-izvješće 1.5
rad
bodovnoj vrijednosti kolegija)
Seminarski Rješenje problema
Esej 2
rad (zadataka)
Seminarski rad (za

Usmeni
Kolokviji rješavanje 2
ispit
problema/zadataka)

studenata tijekom nastave i na Studenti polažu predmet rješavanjem problema u Matlab/Simulink
završnom ispitu programskog okruženju, i to mogu napraviti na dva načina.
PRVI NAČIN:
Vježbe se sastoje od demonstracije riješenih primjera i samostalnog
rješavanja zadataka. Student ispravnim rješavanjem i obrazlaganjem rješenja
tijekom semestra dobiva ocjenu za svaki zadatak, a srednja vrijednost svih
ocjena daje konačnu ocjenu.
DRUGI NAČIN:
Student u potpunosti obrađuje jednu temu, samostalno formira model
sustava, analizira i interpretira rezultate simulacije te piše seminarski rad koji
izlaže na kraju semestra.

Uspješnost (min Udio u ocjeni

Elementi vrednovanja
%) (%)
Srednja vrijednost iz rješavanja

40 80
zadataka na nastavi
Seminarski rad (alter. za zadatke) 40 80
Ocjenjivanje
60- 75 prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima dobar (3)

u knjižnici medija
I. Vujović. Modeliranje i simuliranje u

elektrotehnici Matlab/Simulink. Split: DA
Pomorski fakultet u Splitu, 2014.
Matlab Tutorial and Help Desk, dostupno na:

DA
www.mathworks.com
Prezentacije i zabilješke s nastave, datoteke

DA
modela.
Dopunska literatura 1. R. Priemer. Matlab for Electrical and Computer Engineering Students and
Professionals with Simulink. Edison, NJ: Scitech Publishing, 2013.
2. Ž. Ban, J. Matuško, I. Petrović. Uvod u programski sustav Matlab. Zagreb:
FER, 2010.
3. M. Corinthios. Signals, Systems, Transforms and Digital Signal Processing
with MATLAB. New York: CRC Press, 2009.
4. B. D. Hahn, D. T. Valentine. Essential MATLAB for Engineers and Scientists.
Amsterdam: Elsevier Ltd., 2007.
5. S. T. Karris. Introduction to Simulink with Engineering Applications. UK:
Orchard Publications, 2006.
6. T. Petković, T. Kratke upute za korištenje MATLAB-a. Zagreb: FER, 2005.
7. Uvod u Simulink, on-line: http://www.tel.fer.hr/_download/repository/
matlab_pred_2_simulink%5b1%5d.pdf
8. I. Kuzmanić, I. Vujović. Automatizacija broda I-računalne vježbe. Split:
9. S. T. Karris. Signals and Systems with MATLAB® Applications. UK: Orchard
Publications, 2003.
10. MATLAB, The Language of Technical Computing. The MathWorks, Inc.,
2002.

predlagatelja)
Naziv kolegija Napredni elektrotehnički materijali
Nositelj/i kolegija doc. dr. sc. Ivana Golub Medvešek Bodovna

4.0
izv. prof. dr. sc. Igor Vujović vrijednost (ECTS)

Miro Petković nastave (broj sati

Obvezni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Upoznavanje s novim tehnologijama i materijalima (npr. nanomaterijali,

materijali i tehnologija 3D printanja i dr.). Stjecanje iskustva u radu s
optičkim mikroskopom. Stječe se znanje o termičkom projektiranju
elektroničkih uređaja, njihovom pakiranju. Upoznavanje s programima za
simulaciju molekularne razine materije, vizualizaciju CFD problema i
termičkog projektiranja (elektro)tehničkih sustava. Upoznavanje s testiranjem
elektrotehničkih materijala i testovima za sigurnost i otpis, degradacijom
svojstava materijala i utjecajem korozije, termičkog projektiranja i okoline na
funkcioniranje električne i elektroničke opreme.
Ponavljanje i proširivanje gradiva obrađenih na preddiplomskom studiju iz
STCW 7.03: Competance 1.1- Technology of electrical materials 1.1.9.
Appendix 5: 1.1., 1.2., 1.3.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Argumentirati iznošenje etičkih dilema u primjeni nanotehnologije na

razini kolegija (4-10 ishoda čovječanstvo i njegovu budućnost.
učenja) 2. Izabrati prikladan računalni program za vizualizaciju, molekularne
simulacije i termičko projektiranje u elektrotehnici i tehnologiji
elektrotehničkih materijala.
3. Vrednovati, uspoređivati i poznavati pakiranja elektroničkih komponenti.
4. Predvidjeti pojavu narušavanja supravodljivosti kod supravodljivih
materijala u danom radnom okružju.
5. Klasificirati koroziju i utvrditi prikladani prijedlog rješenja problema.
6. Procijeniti stanje elektrotehničkih materijala s obzirom na sigurnost daljnje
primjene i otpis plovila.

razrađen prema satnici nastave 1. Podjela materijala. Mikrosvemir i makrosvemir. Materijali na atomskoj
razini. Moderni pogledi na model atoma i materije. Standardni model.
2. Klauza-Klein teorija. Moderne teorije o materiji i svemiru. Način
povezivanja atoma (veze).
3. Električna svojstva materijala. Klasična teorija elektrona. Sommerfeldov
model metala.
4. Nemetalni vodiči. Teorija slobodnih elektrona u metalima. Teorije pojaseva
u krutinama. Toplinska svojstva materijala. Teorijski gubitak snage.
5. Programi za termički inženjering. CFD programi. Navier-Stoksove
jednadžbe.
6. Pakiranje elektroničkih komponenti: paketi za površinsko postavljanje,
otvoreni izrezak, sastavljanje modula, pakiranje veličine čipa.
7. Pakiranje elektroničkih komponenti: flip čip, paketi za postavljanje u utore,
chip on board.
8. Definicije i podjele nanotehnologije. Alati nanotehnologije.
9. Načela rada instrumenata za proučavanje nanomaterijala. Sastavnice
nanotehnologije. Novi trendovi i mogući razvoj nanotehnologije.
Proizvodnja nanomaterijala.
10. Temelji 3D printanja. Femtotehnologija.
11. Supravodljivost – teorije i trendovi.
12. Kompoziti. Programabilna materija. Pametni materijali. Biomimetički
materijali.
13. Degradacija elektrotehničkih materijala i veza s otpisom plovila.
Termografsko testiranje materijala.
14. Korozija i zaštita od nje.
15. Dielektrici, kabeli i optički kabeli. Testiranje materijala i standardi.
Vježbe:
1. Optički USB mikroskop.
2. Optički USB mikroskop
3. Optički USB mikroskop
4. Oslikavanje znanstvenih podataka programom Se.La.Vi.
5. Oslikavanje s Autodesk CFD prikazivačem.
6. LAMMPS molekularne simulacije i Ovito oslikavanje dobivenih podataka.
7. Ninithi program za nanotehnologiju.
8. Pamela-program za proračun energije elektrona u nanotehnologiji u
Matlabu.
9. Simulacije nanorazine-Molecular Workbench.
13. Uvod u tehnologiju 3D tiska: kreiranje modela u 123D.
14. 3D tiskanje.
15. 3D tiskanje.

Vježbe Multimedija

Pohađanje nastave obvezno je za redovne studente. Uvjet je za dobivanje
prava pristupanja ispitu nazočnost na najmanje 80 % predavanja te na 100 %
računalnih i laboratorijskih vježbi. Ako student opravdano nije mogao biti
nazočan na dijelu nastave, taj dio može nadoknaditi seminarskim radom ili
projektom.

nazočan na dijelu nastave, taj dio može nadoknaditi seminarskim radom ili
projektom.

Eksperimentalni Pisani ispit (altern.
ECTS bodova odgovara Referat 2.375
rad kolokviji))
Seminarski Laboratorijske
Esej 0.5
rad vježbe-izvješće
Kolokviji 2.375 Usmeni ispit

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu dva kolokvija. Prvi kolokvij koji obuhvaća pitanja iz
završnom ispitu gradiva od prvog do sedmog predavanja piše se nakon sedmog tjedna
nastave. Drugi kolokvij obuhvaća pitanja iz gradiva od osmog do petnaestog
predavanja i piše se u petnaestom tjednu nastave. Primjeri pitanja za kolokvij
studentima su dostupni na web stranicama. Na svakom kolokviju potrebno
je ostvariti najmanje 40 % bodova za prolaz. Student koji ne pristupe jednom
kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare minimalni postotak imaju
mogućnost ispravka. Za ove studente organizirat će se ispravak.

Pohađanje nastave - predavanja 80 0
Pohađanje nastave - vježbe 100 0
1. kolokvij 40 50
2. kolokvij 40 50
Završna procjena
Pohađanje nastave - predavanja 80 (50-izv.) 0
Pismeni ispit 40 100
Ocjenjivanje

u knjižnici medija
I. Vujović. Nove tehnologije elektrotehničkih

materijala (radni materijal). Split: Pomorski DA
fakultet u Splitu, 2019.
Dopunska literatura 1. I. Vujović, I., Kuzmanić, Z. Kulenović. Dielectric Materials' Selection for
Marine Applications. Saarbrücken: LAP LAMBERT Academic Publishing, 2014.
2. W. D. Callister. Materials Science and Engineering-An Introduction, sedmo
izdanje. New York: John Wiley & Sons, 2007.
3. S. O. Kasap. Principles of Electronic Materials and Devices, treće izdanje.
New York: McGraw Hill, 2006.
4. N. Spaldin Magnetic Materials-Fundamentals and Device Applications.
Cambridge: Cambidge University Press, 2006.
5. R. E. Hummel. Electrical Properties of Materials, treće izdanje. New York:
Springer, 2005.
6. L. Solymar, D. Walsh. Electrical Properties of Materials, sedmo izdanje.
Oxford: Oxford University Press, 2004.
7. I. Kuzmanić, R. Vlašić, I. Vujović. Elektrotehnički materijali. Split: Visoka
pomorska škola u Splitu, 2003.
8. A. J. Moulson, J. M. Herbert (ur.). Electroceramics: Materials, Properties,
Applications, drugo izdanje. New York: John Wiley & Sons, Ltd., 2003.
9. R. Remsburg Thermal Design of Electronic Equipement. London: CRC
Press, 2001.
10. N. C. Lee. Reflow Soldering Processes and Throubleshooting: SMT, BGA,
CSP and Flip Chip Technologies. Oxford: Newnes, 2002.
11. R. Remsburg. Thermal Design of Electronic Equipement, Boca Raton: CRC
Press, 2001.
12. G. R. Blackwell. The Electronic Packaging Handbook, New York: IEEE
Press, 2000.
13. T. H. Courtney. Mechanical Behaviour of Materials, drugo izdanje. Long
Grove: Waveland Press, 2000.
14. L. Tsakalakas. Nanotechnology for Photovoltaics. New York: CRC Press,
2010.
G. L. Hornyak, H. F. Tibbals, J. Dutta, J. J. Moore. Introduction to Nanoscience
& Nanotechnology. New York: CRC Press, 2009.

predlagatelja)
Naziv kolegija Objektno orijentirano programiranje

prof. dr. sc. Anita Gudelj 6.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 20%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Cilj je kolegija uputiti studente u osnovne ideje i pojmove objektno
orijentiranog programiranja. Nakon što uspješno položene predmet,
studenti će moći pristupiti timskom i samostalnom razvijanju aplikacija
korištenjem objektno orijentirane paradigme.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Razviti objektno-orijentirane programske aplikacije koje uključuju: više
razini kolegija (4-10 ishoda klasa, rad s osnovnim statičkim i dinamičkim strukturama podataka,
učenja) datoteke.
2. Prezentirati osnovne i predvidjeti mogućnost korištenja koncepata
objektno-orijentiranog programiranja, kao što je u prvom redu
enkapsulacija, skrivanje podataka, nasljeđivanje, polimorfizam.
3. Prezentirati i implementirati apstraktne tipove podataka korištenjem klasa.
4. Dizajnirati modularno softversko rješenje korištenjem osnovnih koncepata
objektno-orijentiranog programiranja u programskom jeziku C++.
5. Razviti vlastite klase.
6. Preporučiti i valorizirati inženjerski pristup u rješavanju problema, polazeći
od usvojenih znanja iz klasa i nasljeđivanja.

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod. Pregled tehnika programiranja (nestrukturirano, proceduralno,
modularno i objektno-orijentirano programiranje).
2. C++. Standardni tipovi. Tijek programa: grananja i petlje; uvjetne naredbe.
3. Funkcije.
4. Pokazivači i reference.
5. Klase: gniježdenje podataka, metode; tvorba objekata.
6. Polja i klase.
7. Pokazivači i klase.
8. Preopterećenje operatora.
9. Stringovi klasa.
10. Nasljeđivanje.
11. Apstraktne klase, polimorfizam, virtualne klase.
12. Tokovi i datoteke.
13. Generičko programiranje.
14. Predlošci.
15. Prezentiranje seminarskih radova.
Vježbe:
1. Upoznavanje s razvojnom okolinom i uvod u C++. Ulazno-izlazni tokovi.
2. Naredbe kontrole toka programa.
3. Kreiranje vlastitih funkcija. Prijenos parametara po referenci i rekurzija.
4. Koncept globalnih i lokalnih varijabli, poziv po referenci.
5. Klasa, objekt, specifikatori pristupa, pokazivač this.
6. Polja i klase.
7. Priprema za kolokvij.
8. KOLOKVIJ 1.
9. Preopterećenje operatora.
10. Nasljeđivanje.
11. Polimorfizam.
12. Datoteke. Ulazni i izlazni tokovi povezani s datotekama.
13. Predlošci.
14. Rad s kompleksnim primjerima koda.
15. KOLOKVIJ 2.

Vježbe Multimedija

Pohađanje je nastave obvezno za redovne studente. Da bi dobili pravo
pristupanja ispitu, studenti moraju biti nazočni na najmanje 80 % predavanja
i na 100 % vježbi.

predavanja i vježbi.
Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1.5 Istraživanje Praktični rad 1.5
Eksperimentalni rad Referat Aktivnosti na nastavi 0.5
ECTS bodova odgovara Esej Seminarski rad 0.5
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji 1.5 Usmeni ispit 0.5

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu dva kolokvija iz vježbi i kratke provjere teorijskog dijela
završnom ispitu kolegija. Kolokviji iz vježbi uključuju praktičan rad na računalu i polažu se u
8. i 15. tjednu nastave.
Studenti koji ne polože kolokvije dužni su izaći na pismeni i/ili usmeni dio
ispita u terminu ispitnog roka.

Ocjenjivanje i vrednovanje isti su kao i kod redovnih studenata.
Udio u ocjeni
Elementi vrednovanja Uspješnost (min %)
(%)
Pohađanje nastave Ovisno o aktivnosti 10
Kratke provjere znanja 50 10
Aktivnost na vježbama 50 20
Provjera laboratorijskih vježbi: [br]1.

50 20
kolokvij
Provjera laboratorijskih vježbi: [br]2.

50 30
kolokvij
50, ovisno o težini

Seminarski rad 10
teme
Ukupno 100
Završna procjena
Uspješnost Udio u
(min %) ocjeni (%)
Praktični ispit (pismeni) 50 50
Teorijski ispit (usmeni) 50 40
Prethodne aktivnosti (uključuju nazočnost

50 10
na predavanjima i vježbama)
Ukupno 100
Ocjenjivanje
50 - 61.9 zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)
62 - 74.9 prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima dobar (3)
75 - 87.9 iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom vrlo dobar (4)

u knjižnici medija
I. Mateljan. OOP, skripta. Split: FESB 2003. 10 DA
D. Radošević. Programiranje 2. TIVA Tiskara

DA
Varaždin i Fakultet organizacije i informatike.
Dopunska literatura 1. B. Motik, J. Šribar. Demistificirani C++. Zagreb: Element, 1997.

2. S. B. Lippman. Inside the C++ Object Model. Boston, USA: Addison-
Wesley Reading, 1996.

predlagatelja)
Naziv kolegija Primijenjena matematika
Kod PFP114 Godina studija 1.

prof. dr. sc. Tatjana Stanivuk 6.0
vrijednost (ECTS)

Goran Kovačević, pred. nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Osposobiti studenta za primjenu matematičkih metoda potrebnih u pristupu

novim oblicima poslovanja i modernoj tehnologiji u pomorstvu te bavljenju
znanstvenim radom iz navedenog područja

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Odabrati prikladnu metodu rješenja dvostrukih integrala.

razini kolegija (4-10 ishoda 2. Preporučiti prikladno rješenje krivuljnih i plošnih integrala.
učenja) 3. Primjenjivati Laplaceove transformacije u rješavanju diferencijalnih
jednadžbi.
4. Formulirati matematičke probleme u praksi i izabrati prikladan numerički
postupak rješenja matematičkog problema.
5. Utvrditi veličinu pogreške aproksimacije rješenja i izabrati prikladnu
metodologiju rješenja matematičkih problema.
6. Analizirati i procijeniti utjecaj pojedinih varijabli na proučavani fenomen.
7. Valorizirati grafičke i numeričke metode.
8. Primijeniti koncepte vjerojatnosti u rješavanju inženjerskih problema.
9. Argumetirati postupak postavljanja i testiranja hipoteze te vrednovati
ishod usvajanja/odbijanja hipoteze.

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod u kolegij. Dvostruki integrali i primjena;
2. Krivuljni integral prve i druge vrste;
3. Primjene krivuljnih integrala i Greenova formula;
4. Plošni integral prve i druge vrste; Primjene;
5. Laplaceove transformacije.
6. Odabrana poglavlja numeričke matematike: Greške u numeričkom
računanju;
7. Interpolacija;
8. Numeričko rješavanje jednadžbi;
9. Numeričko integriranje.
10. Uvod u vjerojatnost i statistiku: Kombinatorika;
11. Pojam i osnovna svojstva vjerojatnosti;
12. Slučajne varijable;
13. Numeričke karakteristike slučajnih varijabli;
14. Opisna (deskriptivna) i inferencijalna statistika.
15. Pregled gradiva i rasprava o primjeni istoga.
Vježbe:
1. Dvostruki integrali i primjena;
2. Krivuljni integral prve i druge vrste;
3. Primjene i Greenova formula;
4. Plošni integral prve i druge vrste;
5. Laplaceove transformacije.
6. 1. Kolokvij. Pogreške u numeričkom računanju;
7. Interpolacija;
8. Numeričko rješavanje jednadžbi;
9. Numeričko integriranje.
10. 2. Kolokvij. Kombinatorika;
11. Primjeri vjerojatnosti i uvjetna vjerojatnost;
12. Slučajne varijable;
13. Numeričke karakteristike slučajnih varijabli;
14. Metode deskriptivne statistike i metode statističkog zaključivanja, (1/2)
15. Metode statističkog zaključivanja. (2/2) 3. Kolokvij.

Seminari Samostalni zadaci Konzultacije
Vježbe Multimedija

Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 80
% predviđene satnice. Aktivno sudjelovanje u nastavi i redovito pristupanje
kolokvijima (tri parcijalna ispita) koja se polažu tijekom nastave. Položena sva
tri kolokvija oslobađaju studenta završnog pismenog ispita koji se organizira
u terminu ispitnog roka predavača, i to uz prijavu na Studomatu. Nakon
položenog pismenog dijela ispita student pristupa usmenom dijelu ispita.
U slučaju nedovoljnog broja dolazaka na nastavu studenti nemaju pravo
pristupanja ispitu i dužni su ponovno upisati kolegij sljedeće godine.

Razlikuju se od obveza redovnih studenata samo u sljedećim stavkama:
1. Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje
50 % predviđene satnice.
2. Mogućnost polaganja kolokvija u dogovoru s predmetnim nastavnikom
ako student, iz opravdanih razloga, nije mogao pristupiti polaganju kolokvija
u za to predviđenom terminu.

1.875 Istraživanje 0.5 Praktični rad 0.5
ECTS bodova odgovara Referat 2
rad kolokviji))
Seminarski
Esej
rad
Kolokviji 2 Usmeni ispit 1.125

studenata tijekom nastave i na Svaki student pristupa pismenom i usmenom polaganju ispita.
završnom ispitu Pismeni dio ispita sastoji se od tri parcijalna ispita (kolokvija), koja se polažu
tijekom nastave (6., 10., i 15. tjedan nastave) ili završnog pismenog ispita,
koji se organizira u terminu ispitnih rokova. Nakon položenog pismenog
dijela ispita student pristupa usmenom dijelu ispita. Student može biti
oslobođen usmenog dijela ispita ako se osobito zalagao za vrijeme nastave
te je zadovoljan ocjenom ostvarenom na pismenom dijelu ispita. Da bi
student položio kolokvij, mora sakupiti najmanje 50 % od maksimalnog
broja bodova. Sva tri položena kolokvija oslobađaju studenta završnog
pismenog ispita. Ako je student položio jedan ili dva kolokvija (od moguća
tri), tog je dijela gradiva oslobođen na završnom pismenom ispitu te piše
samo onaj dio gradiva koji nije zadovoljio. Ocjena pismenog dijela ispita
formira se kao srednja vrijednost bodova ostvarenih kolokvijima ili bodova
ostvarenih na završnom pismenom ispitu (ako student nije položio
kolokvije).
Za vrijeme nastave prati se dolazak i aktivnost svakog studenta u vezi s
nastavnim gradivom te se evidencija pridodaje ukupnoj ocjeni nastavnog
kolegija.

Pohađanje nastave 80 31.4
Praktični rad 100 8.3
Istraživanje 100 8.3
1. kolokvij 50 11.1
2. kolokvij 50 11.1
3. kolokvij 50 11.1
Usmeni ispit 50 18.7
Ocjenjivanje

u knjižnici medija
Merlin; https://moodle.srce.hr/2021-2022/ DA
B. P. Demidovič i dr., Zadaci i riješeni primjeri

iz matematičke analize za tehničke fakultete. 15 DA
Zagreb: Tehnička knjiga, 1995.
B. Draščić Ban, T. Poganj. Primijenjena

matematika. Rijeka: Pomorski fakultet u DA
Rijeci, 2009.
N. Elezović. Fourierov red i

integral/Laplaceova transformacija. Zagreb: 4
Element, 2010.
E. Kovač Striko, N. Kapetanović, B. Ivanković.

DA
Vjerojatnost i statistika. skripta. 2005.
M. Tomašević, P. Ristov, T. Stanivuk.

15
Statističke metode u istraživanju. Split, 2007.
Dopunska literatura 1. B. Apsen. Repetitorij više matematike III. dio. Zagreb: Tehnička knjiga d.d,
1994.
2. N. Elezović. Vjerojatnost i statistika. Slučajne varijable. Zagreb: Element,
2007.
3. I. Ivanšić. Funkcije kompleksne varijable. Laplaceova transformacija. SN
Liber, 1987.
4. Ž. Pauše. Riješeni primjeri i zadaci iz teorije vjerojatnosti i statistike. skripta.
Zagreb, 1990.
5. R. Scitovski. Numerička matematika. Osijek: Sveučilište u Osijek, 2004.
6. I. Šošić. Primijenjena statistika. Zagreb: Školska knjiga, 2004.
7. P. Vranjković. Zbirka zadataka iz vjerojatnosti i statistike s uputama i
rješenjima. Zagreb: Školska knjiga, 1992.

predlagatelja)
Naziv kolegija Aplikativno programiranje

doc. dr. sc. Hrvoje Dodig 4.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Izborni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Nadogradnja znanja iz objektnog programiranja i izrada aplikacija s

grafičkim sučeljem (GUI) u programskom jeziku C++. Osnovni elementi
aplikacija sa grafičkim sučeljem i njihova nadogradnja. Izrada dijaloga kod
GUI aplikacija. Vizualni dizajn korisničkog sučelja i kontrole. Višenitno
programiranje.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Razviti funkcionalnu aplikaciju s GUI sučeljem u programskom jeziku C++.
razini kolegija (4-10 ishoda 2. Predvidjeti upotrebu mehanizma poruka između vizualnih elemenata GUI
učenja) aplikacije.
3. Upotrijebiti virtualne funkcije programskog jezika C++ u svrhu
modificiranja vizualnih elemenata GUI aplikacije.
4. Kreirati dijaloški okvir GUI aplikacije.
5. Implementirati višenitnu GUI aplikaciju.
6. Dizajnirati GUI aplikacije koje koriste Ethernet LAN.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja (15 sati):

razrađen prema satnici nastave 1. Uvodno predavanje.
2. Virtualne metode u programskom jeziku C++ i virtualne klase.
3. Korištenje referenci u programskom jeziku C++.
4. Templateovi u programskom jeziku C++ i njihovo korištenje.
5. Biblioteke algoritama-STL.
6. Upoznavanje s programskom bibliotekom Qt.
7. Izrada GUI aplikacije u programskom jeziku C++.
8. Komuniciranje između vizualnih elemenata: poruke, signali i slotovi.
9. Programski meniji kod GUI aplikacija.
10. Dijalozi kod GUI aplikacija.
11. Izrada kontrola za GUI aplikacije (pushbutton, radio-button,edit box...).
12. Komuniciranje između kontrola i prozora.
13. Pristup bazama podataka u programskom jeziku C++.
14. Višenitno programiranje u programskom jeziku C++.
15. Primjeri korištenja višenitnog programiranja kod GUI aplikacija.
Vježbe (30 sati-auditorne, simulacijske):

1. Izrada jednostavne aplikacije s GUI sučeljem i ispisom teksta.
2. GUI aplikacija s pushbutton kontrolama.
3. Komunikacija pushbutton kontrole s aplikacijom (signali i slotovi).
4. Izrada glavnog menija GUI aplikacije.
5. Komunikacija menija s GUI aplikacijom (akcije).
6. Izrada aplikacije s edit i pushbutton kontrolama.
7. Dinamičko pozicioniranje vizualnih elemenata.
8. Virtualne funkcije i nasljeđivanje.
9. Izrada custom kontrole korištenjem mehanizma virtualnih funkcija.
10. Izrada dijaloga GUI aplikacije i prijenos podataka između dijaloga i
aplikacije.
11. Animacije vizalnih elemenata pomoću višenitnog programiranja.
12. Responsivnost GUI-a korištenjem višenitnog programiranja.
13. Pohrana podataka u bazu podataka putem GUI-a.
14. Izrada GUI server/klijent aplikacije.
15. Izrada web browser GUI aplikacije.

Vježbe Multimedija
Obveze studenata Obveze izvanrednih studenata/ica:

prava pristupanja ispitu nazočnost na najmanje 80 % predavanja, auditornih
i laboratorijskih vježbi.

Pohađanje nastave obvezno je za izvanredne studente. Uvjet za dobivanje
prava pristupanja ispitu nazočnost je na najmanje 50 predavanja, auditornih i
laboratorijskih vježbi.
Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1.125 Istraživanje 0.125 Praktični rad 0.75
Eksperimentalni rad Referat
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji Usmeni ispit 1

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu dva seminarska rada. Prvi seminarski rad obuhvaća
završnom ispitu teorijska pitanja iz gradiva od prvog do sedmog predavanja te se daje na
uvid u sedmom tjednu nastave. Drugi seminarski rad obuhvaća teorijska
pitanja iz gradiva od osmog do petnaestog predavanja i daje se na uvid u
petnaestom tjednu nastave. Primjeri kvalitetnih seminarskih radova
studentima dostupni su na web stranicama. Prilikom ocjenjivanja
seminarskog rada potrebno je ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz.
Student može i usmeno obrazložiti seminarski rad, odnosno pojedine
djelove seminarskog rada. Studentima koji zakasne s predajom seminarskog
rada iz objektivnog razloga rok za predaju rada može se produljiti.


Seminarski rad I 50 30
Seminarski rad II 50 30
Laboratorijske vježbe 100 30
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
B. Stroustrup. The C++ Programming

Language. USA: Addison-Wesley, 2013.
M. Summerfield. Rapid GUI Programming

with Python and Qt: The Definitive Guide to
PyQt Programming. New Jersey, USA:
Prentice Hall, 2007.
Dopunska literatura

predlagatelja)
Naziv kolegija Daljinsko istraživanje u funkciji održivog razvoja
Nositelj/i kolegija prof. dr. sc. Anita Gudelj

doc. dr. sc. Zdeslav Jurić
Bodovna
izv. prof. dr. sc. Maja Krčum 4.0
vrijednost (ECTS)
prof. dr. sc. Merica Slišković
izv. prof. dr. sc. Igor Vujović

nastave (broj sati

Izborni 20%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Omogućiti studentima/cama stjecanje znanja o daljinskom istraživanju

podataka u svrhu održivog razvoja luka i marina, pomorskog prometa te
gradova čiju su sastavni dio.
Podrška u izgradnji kapaciteta za preuzimanje daljinskih podataka i razvoj
digitalnih vještina studenata/ca.
Usvojenim znanjima i vještinama studenti/ce će biti u mogućnosti iste
koristiti za daljnja istraživanja/zapošljavanje/prijavu projekata u svrhu
doprinosa održivom razvoju luka (energetska učinkovitost, onečišćenje
mora….) i samih gradova.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Analizirati slike koristeći ENVI s različitim vrstama podataka.
razini kolegija (4-10 ishoda 2. Analizirati uvjete u kojima se podaci preuzeti putem satelita mogu
učenja) prilagoditi za određene potrebe (emisija, onečišćenje, ispušni plinovi…).
3. Pocijeniti kvalitetu morskog okoliša metodom daljinskog istraživanja.
4. Procijeniti energetski (eksergijski) potencijal segmenta vlažnog zraka u
okolnoj atmosferi.
razrađen prema satnici nastave 1. Uvod u daljinska istraživanja. Sateliti - definicije i osnovni pojmovi.
2. Istraživanje i prikupljanje podataka pomoću satelita.
3. Analiza podataka.
4. Tipovi signala. Obrada i analiza signala – osnovni pojmovi. Prostori boja i
konverzija. Šum. Super-rezolucija. Specifičnosti slika s udaljenih pokretnih
senzorskih platformi.
5. Filtriranje slikovnih podataka. Obrada slikovnih signala. Komprimiranje i
kodiranje slika.
6. Energetska učinkovitost – praćenje emisije štetnih plinova. Prijedlog za
poboljšanje posebno u lukama (urbane sredine) – obnovljivi izvori energije.
7. Energetska učinkovitost – praćenje emisije štetnih plinova. Prijedlog za
poboljšanje posebno u lukama (urbane sredine) – nove tehnologije.
8. Energetska učinkovitost – analiza i sinteza svih podataka koji se mogu
razmatrati s utjecajem na energetsku učinkovitost iz pomorskog prometa.
9. Praćenje kvalitete mora u lukama metodom daljinskog istraživanja.
10. Praćenje kvalitete većih morskih područja metodom daljinskog
istraživanja.
11. Praćenje kvalitete mora metodom daljinskog istraživanja primjeri dobre
prakse.
12. Izgaranje fosilnih goriva – usporedba rezultata dobivenih teoretskom
analizom s metodom daljinskog istraživanja.
13. Termodinamički proces uzdizanja vlažnog zraka u gravitacijskom polju,
eksergija vlažnog zraka - termodinamička analiza.
14. Termodinamički proces uzdizanja vlažnog zraka u gravitacijskom polju –
usporedba rezultata dobivenih teoretskom analizom s metodom daljinskog
istraživanja.
15. Analiza i sinteza podataka.
Vježbe:
1. Uvod (1 sat).
2. Početak rada s ENVI.
3. Početak rada s ENVI.
4. Uvod u obradu I analizu podataka.
5. Uvod u obradu I analizu podataka.
6. Obrada i analiza podataka na primjeru Sentinel-3 Marine Data.
7. Obrada i analiza podataka na primjeru Sentinel-3 Marine Data.
8. Primjer proračuna emisije štetnih plinova
9. Primjer proračuna emisije štetnih plinova.
10. Usporedba izračunatih emisija s podacima koji se dobivaju putem
satelita.
11. Usporedba izračunatih emisija s podacima koji se dobivaju putem
satelita.
12. Unos slikovnih podataka u Matlab. Tipovi slikovnih podataka. Zapisivanje
slikovnih podataka. Prostori boja i konverzije.
13. Unos slikovnih podataka u Matlab. Tipovi slikovnih podataka. Zapisivanje
slikovnih podataka. Prostori boja i konverzije.
14. Analiza slikovnih signala. Filtriranje slika. Kodiranje i dekodiranje slika.
15. Analiza slikovnih signala. Filtriranje slika. Kodiranje i dekodiranje slika.

Vježbe Multimedija
Obveze studenata Obveze redovnih studenata:

Studentima su predavanja obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na
nastavu. Da bi stekli pravo pristupanja ispitu, studenti moraju obavezno
prisustvovati na 80% predavanja i 80% vježbi. U slučaju nedovoljnog broja
dolazaka na nastavu studenti neće ostvariti pravo pristupanja ispitu i moraju
upisati kolegij ponovno sljedeće akademske godine.
Studenti imaju mogućnost položiti ispit kontinuiranim vrednovanjem tijekom
semestra. Studenti samostalno ili u timu moraju obraditi zadane teme kroz
samostalni zadatak.
Studenti/ice koji su prikupili dovoljan broj bodova tijekom nastave dužni su
prijaviti ispit putem Studomata za prvi ispitni rok nakon predavanja i u
terminu ispita doći na upis ocjene ili odgovarati za veću ocjenu.
Obveze izvanrednih studenata:

Kako bi ostvarili pravo pristupanja ispitu studenti su obvezni prisustvovati na
50% predavanja i 50% vježbi. Načini polaganja ispita isti je kao i za redovite
studente.
Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1.125 Istraživanje 0.75 Praktični rad
Eksperimentalni Laboratorijske
aktivnost tako da ukupni broj Referat 0.5
rad vježbe
ECTS bodova odgovara
bodovnoj vrijednosti kolegija) Seminarski
Esej Samostalni zadaci 0.5
rad

studenata tijekom nastave i na Nakon položenih kolokvija iz predavanja tj. odrađenih svih obveza, studenti
završnom ispitu mogu pristupiti usmenom dijelu ispita. Usmenog dijela ispita su oslobođeni
studenti koji uspješno polože kolokvij iz teorije tijekom predavanja
(platforma za e-učenje Merlin ).
Kolokviji (dijelovi ispita) polažu se putem platforme za e-učenje Merlin za
vrijeme slušanja predmeta, a završni (konačni) ispit polaže se u terminima
službenih ispitnih rokova. Primjeri pitanja za kolokvij studentima su dostupni
na platformi za e-učenje Merlin. Na svakom je kolokviju potrebno ostvariti
najmanje 50 % bodova za pozitivan rezultat. Tijekom semestar studenti
prezentiraju rezultate istraživanja i samostalne zadatke.
Ako student ne položi sve kolokvije, može mu se priznati jedna cjelina,
odnosno može tijekom završnog ispita polagati dio kojeg nije položio
tijekom semestar kroz kontinuirano praćenje. Student koji ne pristupe
jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare minimalni postotak
imaju mogućnost ispravka. Usmenog dijela ispita oslobađaju se studenti koji
su položili kolokvije i savladali obveze istraživanja (zadanog) i samostalnog
zadatka.
U konačnu ocjenu ubrajaju se nazočnost na nastavi, rezultati kolokvija,
istraživanja i samostalnih zadataka.

1. kolokvij 50 12
2. kolokvij 50 12
3. kolokvij 50 12
4. kolokvij 50 12
5. kolokvij 50 12
Samostalni zadatak 75 10
Istraživanje 75 10
Ocjenjivanje

u knjižnici medija
Cengel, Y., and Boles, M., Thermodynamics:

An Engineering Approach, ‎ McGraw-Hill
Education, 2014.
Zou Guangrong: Ship energy efficiency DA

technologies − now and the
future,https://publications.vtt.fi
/pdf/technology/2017/T306.pdf, 2017.
Prevention of Pollution from Ships

(MARPOL).”
https://www.imo.org/en/about/Conventions
/Pages/International-Convention-for-the-
Prevention-of-Pollution-from-Ships-
(MARPOL).aspx (accessed Feb. 13, 2023)
Dopunska literatura Ulyssys Water Quality Viewer, (2020). https://custom-

scripts.sentinelhub.com/sentinel2/ulyssys_water_quality_viewer
Zlinszky, A.; Padányi-Gulyás, G. (2020). Ulyssys Water Quality Viewer
Technical Description Supplementary. Preprints, 2020010386 (doi:
10.20944/preprints202001.0386.v1).

predlagatelja)
Naziv kolegija Ergonomija navigacijskih podsustava
Kod PFN217 Godina studija 1.

doc. dr. sc. Dario Medić 3.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Izborni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Cilj je ovog kolegija upoznati studente s važnim čimbenicima koji utječu na
interakcije u okviru sustava čovjek-stroj, odnosno uređaj. Cilj je posebno
upoznati elemente i funkcioniranje pojedinih elemenata interakcije
podsustava čovjek. Upoznati se s normama EU-a i HN-a koje mora
zadovoljavati svaki uređaj. Utjecaj radne sredine na rad. Metodologija
optimizacije sustava čovjek-stroj.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Usporediti različita područja ergonomskog projektiranja.

razini kolegija (4-10 ishoda 2. Procijeniti rad u ergonomskim i neergonomskim uvjetima.
učenja) 3. Preporučiti načine ergonomskog projektiranja.
4. Argumentirati u iznošenju ekspertnog mišljenja o primjeni ergonomije
navigacijskih podsustava.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja (2h):

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod u kolegij.
2. Antropometrijski aspekt sustava stroj – čovjek.
3. Antropometrijski aspekt sustava stroj – čovjek.
4. Osnovne karakteristike rada.
5. Energetika rada.
6. Norme (hrvatske i evropske) koje moraju udovoljavati brodski navigacijski
podsustavi.
7. Interakcija u sustavu čovjek – stroj.
8. Prilagođavanje čovjeka radu.
9. Utjecaj tehnoloških promjena na ulogu čovjeka u radnom procesu.
10. Radna sredina.
11. Utjecaj umora i monotonije na radni učinak.
12. Nezgode na radu.
13. Metodologija optimizacije sustava čovjek – stroj.
14. Metodologija optimizacije sustava čovjek – stroj.
15. Razvoj sustava čovjek – uređaj (stroj).

Vježbe Multimedija
Obveze studenata Obveze redovitih studenata/ica:

Studentima su predavanja obvezna i vodi se evidencija dolazaka na nastavu.
Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, studenti moraju obvezno biti nazočni
na najmanje 80 % nastave. U slučaju nedovoljnog broja dolazaka na nastavu
student neće dobiti pravo pristupanja ispitu, niti ostvariti pravo izlaska na
ispit. Ispričnice ne mogu opravdati, niti zamijeniti nazočnost na nastavi.
Studentima koji zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga nisu
zadovoljili uvjete za dobivanje prava pristupanja ispitu i nedostaje im do 20
%, moći će to odraditi konzultativno i izradom dodatnih zadataka. Svi ostali
studenti, tj. oni koji su ostvarili manje od 50 % dolazaka na nastavu, nemaju
pravo pristupanja ispitu i dužni su ponovno upisati kolegij sljedeće godine.
Studenti su obvezni izraditi i prezentirati seminarski rad.

Obveze su iste kao i za redovne studente s tim da studenti moraju obvezno
biti nazočni na najmanje 50 % nastave.

rad kolokviji))
Seminarski
Esej
rad
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Ocjenjivanje i vrednovanje rada redovnih studenata:

studenata tijekom nastave i na Studentima su predavanja obvezna. Vodi se evidencija dolazaka na nastavu.
završnom ispitu Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, studenti moraju obvezno prisustvovati
predavanjima. U slučaju nedovoljnog broja dolazaka na nastavu student
neće ostvariti pravo pristupanja ispitu. Na temelju odrađenih obaveza
studenti mogu pristupiti usmenom dijelu ispita. Studenti izrađuju seminarski
rad. Završni je ispit u okviru službenih ispitnih rokova. Primjeri ispitnih
pitanja dostupni su na platformi za e-učenje Merlin. Studentima koji
predmet ponovno upišu u sljedećoj se godini ne priznaju dijelovi ispita.
U konačnu ocjenu ubrajaju se nazočnost na nastavi i rezultati kolokvija.
Studenti koji ne polože kolokvije tijekom semestra, a imaju pravo pristupanja
ispitu, dužni su izaći na pismeni ispit u ispitnom roku. Za ispitni rok vrijede
isti kriteriji ocjenjivanja kao i za kontinuiranu provjeru znanja.
Ocjenjivanje i vrednovanje rada izvanrednih studenata:

1. kolokvij 50 45
2. kolokvij 50 45
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
V. Bulat. Sistem čovjek-stroj. Zagreb:
1 DA
Informator, 1981.
M. Kiperaš. Ergologija. Dubrovnik:
1 DA
Veleučilište u Dubrovniku, 1998.
Dopunska literatura 1. Skupina autora. Ergonomske metode. Zagreb: SIZ za zapošljavanje, 1976.
2. J. Plenković. Društvo i tehnologija. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, 1995.
3. E. Kiperaš. Ergonomsko oblikovanje radnih i životnih uvjeta na brodu.
Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa Društvo i tehnologija
'97. Rijeka, 1997.

predlagatelja)
Naziv kolegija Održavanje i pouzdanost brodskih strojnih sustava
Kod PFS218 Godina studija 1.

izv. prof. dr. sc. Tina Perić 4.0
vrijednost (ECTS)

Ladislav Stazić nastave (broj sati

Izborni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Cilj je nastave studijskog predmeta upoznavanje studenata s temeljnim

znanjima i zakonitostima pojavljivanja kvarova u tehničkim sustavima. Cilj
jesteći znanja o pouzdanosti tehničkih sustava i modernih pristupa
održavanju baziranih na pouzdanosti tehničkih sustava te ta znanja prenijeti
na brodske sustave i brod u cjelini.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Utvrditi i rangirati troškove održavanja.

razini kolegija (4-10 ishoda 2. Valorizirati principe nastajanja i vrste kvarova.
učenja) 3. Utvrditi pouzdanost tehničkih sustava.
4. Definirati i opisati koncepte održavanja brodskih strojnih sustava
5. Izabrati opciju upravljanja planskim održavanjem na brodu.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja: (2 sata)

razrađen prema satnici nastave 1. Uvodno predavanje: upoznavanje sa sadržajem kolegija, definicija
tehničkog sustava sustava, životni ciklus tehničkog sustava.
2. Oštećenja, kvarovi i neispravnosti: definiranje oštećenja i kvara; početni,
slučajni, vremenski kvarovi; funkcija distribucije kvarova; gustoća kvarova,
indeks kvarova.
3. Pojam i značaj održavanja broda kao tehničkog sustava, definicije i zadatci
održavanja broda, osnovni ciljevi funkcije održavanja brodskog strojnog
sustava.
4. Troškovi održavanja: direktni, indirektni troškovi održavanja, utjecaj na
troškove održavanja u cijelom životnom ciklusu opreme, utjecaj sudionika na
troškove održavanja.
5. Definiranje pouzdanosti tehničkih sustava: pouzdanost sustava,
raspoloživost sustava, pogodnost za održavanje, pouzdanost s obzirom na
početne kvarove, slučajne kvarove, vremenske kvarove; standardna krivulja
pouzdanosti; složena pouzdanost; zalihost, raspoloživost i uporabljivost.
6. Određivanje funkcije pouzdanosti, funkcija intenziteta otkaza i vijek
trajanja sustava, očekivano vrijeme bezotkaznog rada.
7. Modeli pouzdanosti, serijski model pouzdanosti, paralelni model
pouzdanosti, serijsko-paralelni model pouzdanosti.
8. Predviđanje pouzdanosti, cilj predviđanja pouzdanosti, blok-dijagram
pouzdanosti, procedura predviđanja pouzdanosti tehničkih sustava.
9. Strategije održavanja, osnovne strategije pouzdanosti, usmjereno
održavanje. Reliability Centered Maintenance RCM, totalno produktivno
održavanje (Total Productive Maintenance TPM).
10. Osnovni koncepti održavanja: korektivno održavanje, preventivno
održavanje: preventivni pregledi, čišćenja i podmazivanja; traženje i
otklanjanje slabih mjesta; kontrolni pregledi; planski popravci.
11. Održavanje prema stanju: karakteristična veličina stanja tehničkog
sustava; tehnička dijagnostika; metode tehničke dijagnostike, proaktivno
održavanje.
12. Organizacija i tehnologija održavanja u brodarstvu, utjecaj
međunarodnih propisa na održavanje broda, utjecaj klasifikacijskih društva
na održavanje.
13. Upravljanje sigurnim i učinkovitim postupcima održavanja i popravaka
obzirom na sukladno brodskom SMS.
14. Upravljanje rezervnim dijelovima u procesu održavanja brodskih strojnih
sustava.
15. Računarski programi za potporu održavanja i planiranje održavanja.
Vježbe:
1. Konfiguracije brodskih sustava i pouzdanost uz zahvate – računski
primjeri.
2. AMOS Računarski program za potporu održavanja i planiranje održavanja
– upoznavanje s programom.
3. AMOS Izrada računarne konfiguracije održavanja brodskih sustava.
4. AMOS Izrada računarne konfiguracije održavanja brodskih sustava
dodavanje sustava, podsustava, komponenti.
5. AMOS Primjeri konfiguriranja kritične opreme.
6. AMOS Primjeri listanja dospjelih stavki za održavanje.
7. AMOS Primjeri izrade radnih naloga po stavkama.
8. AMOS Primjeri izvještavanja o izvršenom zahvatu.
9. AMOS Statistička analiza udjela korektivnog održavanja u planskom
održavanju.
10. AMOS Primjeri izrade izvješća o utrošenim rezervnim dijelovima.
11. AMOS Primjeri analize stanja skladišta rezervnih dijelova.
12. AMOS Primjeri izrade zahtijeva za narudžbu rezervnih dijelova.
13. AMOS Primjeri ažuriranja skladišta rezervnih dijelova (utrošak / primitak).
14. AMOS Primjeri evidencije servisnih dopisa proizvođača opreme.
15. AMOS Primjeri praćenja održavanja brodskih sustava sukladno zahtijevu
klasifikacijskih društava PMS te kontrola statusa brodskih svjedodžbi.

Vježbe Multimedija

Studenatima su predavanja obvezna te se vodi evidencija dolazaka na
nastavu. Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, studenti obvezno moraju biti
nazočni na najmanje 80 % nastave. U slučaju neispunjenja tog uvjeta,
dobivanje prava pristupanja ispitu uvjetuje se izradom dodatnih zadataka
(seminarski rad). Studenti koji zbog bolesti ne dođu na predavanja moraju
donijeti važeću ispričnicu od liječnika. Studenti koji ostvare manje od 50 %
dolazaka na nastavu nemaju pravo pristupanja ispitu i dužni su ponovno
upisati kolegij sljedeće godine. Tijekom izvođenja nastave predviđeno je
polaganje kolokvija koji se održavaju nakon što su na predavanjima i
vježbama obrađene određene cjeline gradiva. Studenti imaju mogućnost
položiti ispit kontinuiranim vrednovanjem tijekom semestra, i to polaganjem
dvaju kolokvija. Student je dužan pristupiti svim kolokvijima. Studenti mogu
ponovno polagati samo jedan kolokvij koji nisu položili. Studenti koji ne
polože kolokvije tijekom semestra, a imaju pravo pristupanja ispitu, dužni su
izaći na pismeni/usmeni ispit u ispitnom roku. Studenti koji su prikupili
dovoljan broj bodova tijekom nastave dužni su prijaviti ispit na Studomatu
za prvi ispitni rok nakon predavanja kako bi im se upisala ocjena ili u terminu
ispita odgovarati za veću ocjenu.

Ukupne obveze nazočnosti na nastavi izvanrednih studenata ne mogu biti
manje od polovice broja sati određenih za redovne studente. Načini
polaganja ispita isti su kao i kod redovnih studenata. U slučaju neispunjenja
tog uvjeta dobivanje prava pristupanja ispitu uvjetuje se izradom dodatnih
zadataka (seminarski rad). Studenti koji zbog bolesti ne dođu na predavanja
moraju donijeti važeću ispričnicu od liječnika. Studenti koji ostvare manje od
20 % dolazaka na nastavu nemaju pravo pristupanja ispitu i dužni su
ponovno upisati kolegij sljedeće godine.
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji 2.875 Usmeni ispit

studenata tijekom nastave i na Tijekom semestra kontrolira se aktivno sudjelovanje na nastavi i vježbama.
završnom ispitu Uvjet prava pristupanja ispitu je nazočnost studenata na najmanje 80 %
predavanja i vježbi. U slučaju neispunjenja tog uvjeta (ako studenti ne
prisustvuju nastavi u postotku od 80 %) organizirat će se nadoknadna
nastava za one studente koji su opravdano izostali s do 20 % nekog oblika
nastave te nisu stekli pravo pristupanja ispitu. Studenti koji zbog bolesti ne
dođu na predavanja moraju donijeti važeću ispričnicu od liječnika. U
semestru se pišu 2 kolokvija. Prvi kolokvij koji obuhvaća gradivo od prvog do
osmog predavanja piše se u osmom tjednu nastave. Drugi kolokvij koji
obuhvaća gradivo od osmog do petnaestog predavanja piše se u
petnaestom tjednu nastave. Studenti mogu ponovno polagati samo jedan
kolokvij koji nisu položili. Studenti koji ne polože kolokvije tijekom semestra,
a imaju pravo pristupanja ispitu, dužni su izaći na pismeni/usmeni ispit u
ispitnom roku.
Primjeri pitanja za kolokvij studentima su dostupni na platformi za e-učenje
Merlin. Na svakom kolokviju potrebno je ostvariti najmanje 50 % bodova za
prolaz. Studenti koji ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne
ostvare minimalni postotak imaju mogućnost ispravka. Ispravak kolokvija
organizirat će se u terminu ispita na prvom Ispitnom roku. Kolokvij se
održava u pismenom obliku, a za pozitivnu ocjenu potrebno je ostvariti
najmanje 50 bodova. Student koji pozitivno riješi sve kolokvije oslobođen je
pismenog/usmenog ispita i, ovisno o postignutom rezultatu, na prvom
ispitnom terminu upisuje mu se ocjena u Studomat. Studentima koji su
pozitivno riješili neki od kolokvija gradivo obuhvaćeno tim kolokvijem
priznaje se kao dio položenog završnog ispita. Preostali dio gradiva polaže
se na pismenom/usmenom ispitu. U konačnu ocjenu ubrajaju se nazočnost
na nastavi i rezultati kolokvija. Studenti koji ne polože kolokvije tijekom
semestra, a imaju pravo pristupanja ispitu, dužni su izaći na pismeni/usmeni
ispit u ispitnom roku. Za ispitni rok vrijede isti kriteriji ocjenjivanja kao i za
kontinuiranu provjeru znanja.

1. kolokvij 50 45
2. kolokvij 50 45
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
J. Lovrić. Osnove brodske terotehnologije.

Dubrovnik: Pomorski fakultet, 1989.
N.Vujanović. Teorija pouzdanosti tehničkih

sistema. Beograd: Vojnoizdavački centar,
1987.
Dopunska literatura
predlagatelja)
Naziv kolegija Zelene tehnologije u pomorstvu

prof. dr. sc. Gorana Jelić-Mrčelić 5.0
vrijednost (ECTS)

Petra Jakulica nastave (broj sati

Izborni 20%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Temeljna znanja o morskim tehnologijama-iskorištavanje i zaštita morskih i

podmorskih živih i neživih bogatstava mora. Pojam morske tehnologije.
Transfer morskih tehnologija. Crpljenje nafte i plina iz podmorja. Morske
platforme. Morsko rudarstvo. Izdvajanje minerala i pitke vode iz mora-
desalinizacija. Morske nastambe i odobalna komunalna djelatnost. Odobalna
industrija. Podmorski cjevovodi. Polaganje podmorskih kabela.
Hidroakustične komunikacije. Brodogradnja. Tegljenje i spašavanje.
Oslobađanje energije akumulirane u moru (toplinska energije, energije plime
i oseke, valova...). Ribolov i proizvodnja hrane uzgojem morskih organzama
(marikultura). Nautički turizam. Istraživanje mora i podmorja. Planiranje
objekata MT. Interakcija objekata MT s okruženjem: tehnološki i ekološki
aspekt interakcije. Zaštita i očuvanje morskog okoliša. Konvencije koje
uključuju teme iskorištavanja i zaštite mora. Konvencije o pravu mora.
Integralno upravljanje obalnim područjem (Integrated Coastal Zone
Managment). Održivi razvoj.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Utvrditi i primijeniti mjerodavne konvencije koje pokrivaju iskorištavanje i
razini kolegija (4-10 ishoda zaštitu mora.
učenja) 2. Usporediti pojmove integralnog upravljanje obalnim područjem
(Integrated Coastal Zone Managment) i održivog razvoja.
3. Analizirati različite grane morskih tehnologija s tehnološkog, znanstvenog,
gospodarskog, socijalnog i ekološkog aspekta.
4. Valorizirati različite tehnologije i metode
5. Utvrditi utjecaj profesionalne aktivnosti na društveni, ekonomski i kulturni
razvoj te dobrobit

razrađen prema satnici nastave 1. Definicija morske tehnologije. Transfer MT. Povijesni razvoj. Konvencija
UN-a o pravu mora. Podjela mora i podmorja.
2. Crpljenje nafe i plina iz podmorja. Nafta kao izvor energije. Upotreba i
zalihe nafte. Problemi upotrebe fosilnih goriva. Emisija štetnih pinova i efekt
staklenika. Alternativni izvori energije-biodizel i vodik.
3. Crpljenje nafe i plina iz podmorja. Platforme. Tipovi platformi. Principi
konstrukcije. Sidrenje platformi. Sigurnost na platformama.
4. Morsko rudarstvo. Manganski noduli. Načini sakupljanja/vađenja ruda iz
podmorja.
5. Izdvajanje minerala i pitke vode iz morske vode-desalinizacija. Načini i
uređaji za desalinizaciju. Brodski desalinizator.
6. Oslobađanje energije akumulirane u moru: toplinska energija-solarna
energija, OTEC, energija plime i oseke, valova... Vjetroelektrane na moru.
7. Morske nastambe, odobalna komunalna djelatnost. Umjetni otoci.
8. Odobalna industrija. Podmorski cjevovodi. Polaganje kabela.
Hidroakustične komunikacije.
9. Brodogradnja. Planiranje objekata MT. Interakcija objekata MT s
okruženjem: tehnički i ekološki aspekt interakcije.
10. Ribolov i proizvodnja hrane uzgojem morskih organizama. Tehnike
ribolova i uzgoja. Brodovi za ulov. Problemi prelova i problemi uzgoja.
Zaštita ribljeg fonda i okoliša.
11. Istraživanje mora. Povijest istraživanja. Podmorske nastambe-laboratoriji.
12. Nautički turizam. Tegljenje i spašavanje.
13. Zaštita i očuvanje morskog okoliša. Međunarodni propisi u službi zaštite
okoliša.
14. Integralno upravljanje obalnim područjem. Studije slučaja.
15. Održivi razvoj.
Vježbe:
1. Crpljenje nafte i plina iz podmorja. Posjet virtualnoj platformi.
2. Problemi upotrebe fosilnih goriva. Emisija štetnih pinova i efekt staklenika.
Posjet stranci kanadskog univerziteta-on line streaming.
3. Alternativni izvori energije.
4. Načini sakupljanja/vađenja ruda iz podmorja-virtualni posjet japanskom
pneumatskom brodu za jaružanje-štetne poslijedice jaružanja.
5. Oslobađanje energije akumulirane u moru-virtualni posjet brani La Rance,
OTEC elektrani i brani pogonjenoj valovima.
6. Izdvajanje minerala i pitke vode iz morske vode-desalinizacija. Načini i
uređaji za desalinizaciju. Brodski desalinizator. Posjet digitalnoj enciklopediji
DESWARE.
7. Umjetni otoci-studija projekta otočja The World.
8. Podmorski cjevovodi. Polaganje kabela. Hidroakustične komunikacije.
Filmovi i fotografije s brodova polagača kabela.
9. Gradnja objekata MT-projektiranje i planiranje.
10. Brodovi za teške terete-tipovi i prinipi konstrukcije.
11. Brodovi za izlov morskih organizama. Štetne posljedice ulova.
12. Brodovi tvornice za preradu morskih organizama.
13. Brodovi za istraživanje. Podmorske nastambe-laboratoriji.
14. Brodovi za traganje i spašavanje.
15. Evaluacija principa održivog razvoja (primjer iz Hrvatske-studija slučaja
Mljeta).

Vježbe Multimedija

Studentima su predavanja obvezna (vodi se evidencija dolazaka na nastavu).
Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, studenti obvezno moraju biti nazočni
na najmanje 80 % predavanja. U slučaju nedovoljnog broja dolazaka na
nastavu studenti nemaju pravo pristupanja ispitu i dužni su ponovno upisati
kolegij sljedeće godine.

Ukupne obveze prisutnosti na nastavi izvanrednih studenata ne mogu biti
manje od polovice broja sati određenih za redovne studente.
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji 3.875 Usmeni ispit

studenata tijekom nastave i na Studenti imaju mogućnost položiti ispit kontinuiranim vrednovanjem tijekom
završnom ispitu semestra pismeno polažući ukupno 2 kolokvija (15 pitanja), i to u sedmom i
četrnaestom tjednu nastave. Na svakom je kolokviju potrebno ostvariti
najmanje 50 % bodova za prolaz. Student je dužan pristupiti svim
kolokvijima prema izabranom modelu kolokviranja. Studenti koji ne pristupe
imaju mogućnost ispravka, i to najviše jednom. Studenti koji ne polože prvi
kolokvij ne mogu pristupiti pisanju drugog kolokvija. Studenti koji ne polože
kolokvije tijekom semestra, a imaju pravo pristupanja ispitu, dužni su izaći na
pismeni ispit. Studenti koji su prikupili dovoljan broj bodova tijekom nastave
dužni su prijaviti ispit na Studomatu za prvi ispitni rok nakon predavanja da
im se unese ocjena ili doći odgovarati za veću ocjenu.


Pohađanje nastave 80 22.6
1. kolokvij 50 38.7
2. kolokvij 50 38.7
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
G. Jelić Mrčelić. Morske tehnologije,

DA
(nastavni materijali). Split: PFST, 2015.
Dopunska literatura Č. Dundović. Pomorski sustavi i pomorska politika. Rijeka: Pomorski fakultet,
2003.

predlagatelja)
Naziv kolegija Integrirane komunikacijske i informacijske tehnologije

doc. dr. sc. Dean Sumić 6.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Osposobljavanje studenata za:

1. poznavanje i razumijevanje temeljnih koncepata rada brodskih pristupnih
komunikacijskih mreža,
2. poznavanje strukture i načina rada integriranih brodskih komunikacijsko-
informacijskih sustava,
3. planiranje i projektiranje pristupnih brodskih komunikacijskih mreža,
4. sudjelovanje u održavanju pristupnih brodskih komunikacijskih mreža,
5. trajno stjecanje znanja o novim tehnologijama pristupnih brodskih
komunikacijskih mreža.
kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Odabrati među temeljnim konceptima rada brodskih žičanih i bežičnih
razini kolegija (4-10 ishoda pristupnih komunikacijskih mreža.
učenja) 2. Predvidjeti principe rada mrežnih uređaja u pristupnoj brodskoj
komunikacijskoj mreži.
3. Planirati i osmisliti arhitekturu brodskih pristupnih komunikacijskih mreža.
4. Usporediti različita rješenja integriranih brodskih komunikacijskih sustava i
odabrati optimalne u danom slučaju.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja (2 školska sata):

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod. Primjeri integriranih brodskih i komunikacijskih sustava. Uloga
informacijskih i komunikacijskih tehnologija u integriranom funkcioniranju
broda. Koncept integriranog funkcioniranja broda.
2. Povezivanje broda tehnologijom analognog modema i žičanom ISDN
tehnologijom (vrste modema i princip rada, prijenosne brzine modema, vrste
ISDN tehnologija, ISDN PRI i BRI tehniologije...).
3. Povezivanje broda žičanim xDSL tehnologijama (prijenos informacija po
bakrenoj parici, vrste xDSL tehnologija, prijenosne brzine xDSL tehnologija,
komponente xDSL mreža...).
4. Povezivanje broda tehnologijom ATM i Carrier Ethernet kroz zakup voda
(leasd line) i vezama od točke do točke (point-to-point).
5. Povezivanje broda analognom i IP telefonijom (analogna i digitalna
telefonska linija, H.323 protokol, SIP protokol, komponete IP telefonskog
sustava, RTP protokol...).
6. Povezivanje broda optičkim komunikacijskim sustavima-FTTB (zakonitosti
propagacije signala kroz optičko vlakno, vrste vlakna, optički kabeli, optički
izvori i prijemnici, filtri, mutipleksori, modulatori, pojačala, pasivne
komponente za obradu).
7. Povezivanje broda komunikacijskim sustavima temeljenim na konceptu
„Internet stvari“ (Internet of ThingsIoT, senzorske mreže, bežične isprepletene
mreže, ZigBee tehnologija, ugradbeni sustavi...).
8. Kolokvij.
9. Povezivanje broda ćelijskim komunikacijskim sustavima druge (2G)
generacije (GSM i EDGE tehnologija, frekvencije, kanali, modulacija,
prijenosne brzine...).
10. Povezivanje broda ćelijskim komunikacijskim sustavima treće (3G)
generacije (UMTS i HSDPA tehnologija, frekvencije, kanali, modulacija,
prijenosne brzine...).
11. Povezivanje broda ćelijskim komunikacijskim sustavima četvrte (4G)
generacije (LTE i LTE-A tehnologija, frekvencije, komunikacijski kanali,
modulacija, prijenosne brzine...).
12. Povezivanje broda satelitskim komunikacijskim sustavima (LEO, GEO i
MEO sateliti, frekvecnijska područja, prijenosne brzine,komunikacijski kanali...
).
13. Povezivanje broda bežičnim komunikacijskim tehnologijama WLAN i
WiMAX (vrste WLAN i WiMAX tehnologija, prijenosne brzine, kanali,
frekvencije...).
14. Sigurnosni aspekti umrežavanja brodskih komunikacijskih sustava (vrste
Internet napada, enkriptiranje, sigurnsone politike, vatrozid, autentifikacija,
digitalna enkripcija i potpisi...).
15. Kolokvij.
Laboratorijske vježbe (2 školska sata):

1. Osnovni elementi brodskih komunikacijskih sustava.
2. Umrežavanje broda temeljeno na ISDN modemu.
3. Umrežavanje broda temeljeno na xDSL usmjerniku.
4. Simulacija umrežavanja broda ATM tehnolgijom.
5. Pružanje telefonske usluge analognim i IP telefonima.
6. Pružanje telefonske usluge analognim i IP telefonima.
7. Optička vlakna struktura i spajanje vlakana.
8. Optička vlakna struktura i spajanje vlakana.
9. Optički komunikacijski sustavi-pasivni i aktivni elementi.
10. Senzorske isprepletene mreže temeljene na ZigBee tehnologiji.
11. Konfiguracija i podešavanje paramteara bazne postaje 2. generacije
(GSM).
12. Konfiguracija i podešavanje paramteara bazne postaje 3. generacije
(UMTS).
13. Konfiguracija i podešavanje paramteara bazne postaje 4. generacije (LTE).
14. Konfiguracija WLAN mreže.
15. Kolokvij.

Vježbe Multimedija

Pohađanje nastave obvezno je za redovne studente. Uvjet za izvršavanje
obveza i izlazak na ispit nazočnost je na najmanje 80 % predavanja te na 100
% laboratorijskih vježbi. Ako ne ispune navedene uvjete, studenti neće
ostvariti pravo pristupanja ispitu.

Uvjet je za izvršavanje obveza i ostvarivanja prava pristupanja ispitu je
nazočnost na najmanje 50% predavanja i 75% vježbi.

Eksperimentalni
ECTS bodova odgovara Referat Laboratorijske vježbe 0.75
rad
Seminarski
Esej Samostalno učenje 1.25
rad
Pripreme za
Kolokviji 1.125 Usmeni ispit 0.25
laboratorijske vježbe
Pismeni ispit (altern.

Pismeni ispit Projekt 1.125
kolokviji)

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu 2 kolokvija. Prvi kolokvij koji obuhvaća pitanja iz gradiva
završnom ispitu od prvog do sedmog predavanja a piše se nakon sedmog tjedna nastave.
Drugi kolokvij obuhvaća pitanja iz gradiva od osmog do petnaestog
predavanja piše se u petnaestom tjednu nastave. Primjeri pitanja za kolokvij
studentima su dostupni na web stranicama. Na svakom kolokviju potrebno
je ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz. Studenti koji ne pristupe
imaju mogućnost ispravka. Za ove studente u petnaestom će se tjednu
organizirati ispravak.

Pohađanje nastave - predavanja 80 0

1. kolokvij 50 50
2. kolokvij 50 50
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
A. Bažant i dr. Osnovne arhitekture mreža.
Zagreb: Element, 2004.
A. S. Tanenbaum, D. J. Wetherall. Computer

Neworks, 5th edition. Pearson, 2012.
D. E. Comer. Computer Networks and

Internets, 6th Edition. Pearson, 2014.
Dopunska literatura 1. M. Liping. Information and Communication Technologies for Integrated

Operations of Ships. PhD Thesis. University of Agder: Faculty of Engineering
and Science, 2013.,.
2. M. Cvijetić, I. B. Đorđević Advanced Optical Communication Systems and
Networks. Artech House, 2013.
3. Lj Šuško. QAM modulacija i podignuti kosinusni filtar na modelu RF
satelitskog linka. Split: Pomorski fakultet u Splitu, 2013.
4. D. W. Stacks, M. B. Salwen. An Integrated Approach to Communication
Theory and Research. Routledge Communication Series, 2008.
5. An Integrated Wireless Communication Architecture for Maritime Sector,
Multiple Access Communications. Lecture Notes in Computer Science,
Volume 6886, Springer, 2011.
6. Integrated ship systems (SYS), dostupno na:
http://www1.veristar.com/veristar/bvrules/A_1_s2_6_5.htm
7. V. Sruk. Digitalna logika, poglavlje 8-kodiranje. Zagreb: FER, 2015.,
dostupno na: www.fer.hr.
8. Ž. Ilić. Uvod u lokalne mreže. Zagreb: FER, 2015., dostupno na: www.fer.hr
9. Ž. Ilić. Osnove Etherneta. Zagreb: FER, 2015., dostupno na: www.fer.hr
10. Ž. Ilić. Brzi Ethernet. Zagreb: FER, 2015., dostupno na: www.fer.hr
11. Ž. Ilić. Gigabitni Ethernet., Zagreb: FER, 2015., dostupno na: www.fer.hr
12. Ž. Ilić. Povezivanje lokalnih mreža., Zagreb: FER, 2015., dostupno na:
www.fer.hr
13. T. Beriša, Ž. Ilić. VLAN laboratorij., Zagreb: FER, 2015., dostupno na:
www.fer.hr
14. A. Caplić, Ž. Ilić. Protokol SNMP., Zagreb: FER, 2015., dostupno na:
www.fer.hr
15. A. Bažant Lokalne mreže, I. i II. dio. Zagreb: FER, 2010., dostupno na:
www.fer.hr
16. I. Barović, Ž. Ilić. Bežične lokalne mreže. Zagreb: FER, 2015.

predlagatelja)
Naziv kolegija Izabrana poglavlja iz brodskih elektroenergetskih sustava

vrijednost (ECTS)

Nur Assani nastave (broj sati

Obvezni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Upoznati studente s izvedbama brodskih elektroenergetskih sustava,

posredstvom modernog simulatora brodske strojarnice koji raspolaže
različitim modelima putničkih, trgovačkih i vojnih brodova opremljenih
visokonaponskim i niskonaponskim centralama s dizel-mehaničkom ili
električnom propulzijom. Pomoću vjerodostojnih simulacija upoznati
studente s brodskom opremom, organizacijom strojarnice, sustavima
upravljanja i automatizacije, nadzora i uzbune, sučeljima čovjeka i stroja koja
se nalaze na brodovima. Također, cilj je naučiti studente postupke i
procedure upravljanja brodskim resursima, s naglaskom na
elektroenergetske resurse u različitim režimima rada sustava.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Predvidjeti generatore za rad i upravljati procesom proizvodnje električne
razini kolegija (4-10 ishoda energije na brodovima s visokonaponskim električnim centralama.
učenja) 2. Analizirati razvod električne energije složene brodske električne mreže.
3. Predvidjeti potrošnju električne energije na brodu.
4. Rangirati postupke upravljanja brodskom električnom centralom.
5. Preporučiti postupke električne izolacije trošila velike snage i dijelova
električne mreže.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja (2 sata tjedno):

razrađen prema satnici nastave 1. Uvodno predavanje: opis sadržaja kolegija, prava i obaveza studenata,
načina . polaganja ispita.
2. Opis i organizacije brodske strojarnice brodova s električnom propulzijom
i visokonaponskom električnom centralom.
3. Opis načina rada i upravljanja brodskih elektroenergetskih sustava: sustav
za opskrbu električnom energijom u nuždi.
4. Opis načina rada i upravljanja uslužnih sustava brodske električne centrale:
sustav pare.
5. Opis načina rada i upravljanja uslužnih sustava brodske električne centrale:
sustavi rashladne slatke i morske vode, sustav goriva, sustav zraka za
upućivanje i upravljanje.
6. Brodski generatori: izvedbe, način rada, karakteristike, način spajanja i
zaštite.
7. Brodska električna centrala: glavna sklopna ploča i razvod električne
energije. Brodski transformatori: način rada, karakteristike, izvedbe i
namjena.
8. Električna propulzija: izvedbe sustava za električnu propulziju broda.
9. Električna propulzija: elektromotori za realizaciju propulzije broda.
10. Upravljanje električnom propulzijom, frekvencijski pretvarači: izvedbe i
način rada.
11. Opis načina rada i upravljanja pomoćnim brodskim sustavima:
ventilacijski sustav. Rashladni i klimatizacijski sustavi.
12. Opis načina rada i upravljanja pomoćnim brodskim sustavima: sustav za
zbrinjavanje otpada. Spalionica smeća. Sustav za zbrinjavanje kaljužnih i
otpadnih voda. Vakuum sustav.
13. Opis načina rada i upravljanja palubnim strojevima i sustavima: sustav
upravljanje teretom. Sustav za spuštanje i podizanje brodica za spašavanje.
Sustavi za sidrenje i privezivanje broda.
14. Protupožarni sustavi i sigurnosni sustavi. Automatska vrata (Watertight,
Fire doors). Dizala i pokrete trake. Emergency Shut Down (ESD) sustavi za
prekid rada u nuždi.
15. Napajanje broda električnom energijom s kopna.
Vježbe na simulatoru brodske strojarnice (2 sata tjedno):

1. Priprema rada i upravljanje pomoćnim strojevima brodske električne
centrale. upoznavanje sa sustavom, simbolima i oznakama, programskim
sučeljem i fizičkim komponentama simulatora.
2. Priprema od stanja raspremljenog pogona do stanja spremnosti za rad;
opskrba broda električnom energijom za nuždu, uključenje rasvjete,
ventilacije za nuždu.
3. Priprema pomoćnih sustava nužnih za rad dizel generatora: sustav mora,
rashladne vode, zraka za upućivanje, podmazivanje pogonskog stroja.
4. Priprema pomoćnih sustava nužnih za rad dizel generatora: sustav pare.
5. Priprema pomoćnih sustava nužnih za rad dizel generatora: sustav goriva,
priprema i upućivanje dizel generatora.
6. Opskrba brodske električne mreže električnom energijom pomoću dizel
generatora; upućivanje dizel generatora i prelazak s opskrbe za nuždu na
redovnu opskrbu električnom energijom, opterećenje generatora i regulacija
parametara mreže.
7. Sinkronizacija i upravljanje radom generatora, spajanje generatora na
mrežu u paralelni rad i raspodjela snage, isključivanje generatora s mreže.
8. Analiza rada brodske električne mreže, električne izolacije pojedinih
dijelova mreže, zamjena napajanja redundantnih strojeva.
9. Ispitivanje zaštita dizel generatora, ispitivanje ispravnosti sustava za
uključivanje generatora za nužnost.
10. Upravljanje procesom proizvodne i potrošnje električne energije na
brodu: automatski režimi rada brodske električne centrale.
11. Opskrba broda električnom energijom u različitim fazama eksploatacije
broda: uplovljavanje i isplovljavanje iz luke, manevriranja brodom.
Upravljanje električnom propulzijom.
12. Opskrba broda električnom energijom u različitim fazama eksploatacije
broda: plovidba.
13. Nestanak električne energije (Black-out) i povratak na redovnu opskrbu
električnom energijom. Ispitivanje ispravnosti i pripravnosti generatora za
nuždu.
14. Opskrba broda električnom energijom u luci i mogućnost priključivanja
na kopno.
15. Postupak električne izolacije električne propulzije.

Vježbe Multimedija

prava pristupanja ispitu nazočnost na najmanje 80 % nastave. U slučaju
ispitu i dužni su upisati kolegij ponovno sljedeće godine.

prava pristupanja ispitu nazočnost na najmanje 50 % nastave. U slučaju
ispitu i dužni su upisati kolegij ponovno sljedeće godine.
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji 3 Usmeni ispit 1.5
Pismeni ispit 3 Projekt

studenata tijekom nastave i na Za vrijeme semestra studenti pišu tri kolokvija koji se održavaju u šestom,
završnom ispitu jedanaestom i petnaestom tjednu nastave. Studenti na kraju semestra (ili na
usmenom dijelu ispita) polažu i test na simulatoru kojim demonstriraju
vještine snalaženja u rješavanju problema te upravljačke sposobnosti.

Pohađanje nastave 80 (50) 10
1. kolokvij 40 20
2. kolokvij 40 20
3. kolokvij 40 20
4. kolokvij 40 30
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
Vlastiti materijali za predavanja i vježbe-u

izradi.
A. Hermansen. K-Sim Engine Room

Simulator Machinery and Operation DE-III,
DA
Approved by: Halvorsen. L.P., KONGSBERG
MARITIME AS, 2014.
Wartsila Engine Room Simulator-Manual DA
Dopunska literatura 1. A. K. Adnanes. Maritime Electrical Instalations and Diesel Electric

Propulsion. Oslo, Norway: ABB, 2003.
2. The Maritime Engineering Reference Book-A Giude to Ship Design,
Construction and Operation. Elsevier: Butterworth-Heinemann, 2008.
3. M. R. Patel. Shipboard Electrical Power Systems,. Boca Raton, USA: CRC
Press, 2012.

predlagatelja)
Naziv kolegija Mehatronika

vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Nadogradnja temeljnog znanja iz mehatroničkih sustava. Projektiranje

ugradbenih (embedded) računala u svrhu projektiranja mehatroničkog
sustava. Kreiranje prototipova mehatroničkih sustava pomoću 3D printera.
Upoznavanje i implementiranje komunikacijskih protokola između digitalnih
mehatroničkih komponenti. Upoznavanje i implementiranje brodskog
protokola NMEA 2000 unutar mehatroničkog sustava. Povezivanje digitalnih
sklopova s aktuatorima i senzorima. Fizikalne simulacije mehatroničkih
sustava i simulacijski alati. Algoritmi za upravljanje mehatroničkim sustavom
i implementacija u programskom jeziku C++.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Dizajnirati i implementirati upravljački sustav mehatroničkog sustava.

razini kolegija (4-10 ishoda 2. Primijeniti teoretske metode pri implementaciji mehatroničkog sustava.
učenja) 3. Valorizirati industrijski proces u pomorstvu i predložiti rješenje problema
pomoću mehatroničkog sustava.
4. Integrirati elektroničke i mehaničke komponenete mehatroničkog sustava.
5. Procijeniti prikladnu primjenu računalnog algoritma unutar
mehatroničkog sustava.
6. Preporučiti implementaciju spektra senzora i aktuatora specifičnih za
površinske i podvodne robote. Vrjednovati njihovo funkcioniranje i
ograničenja u morskom okruženju.
7. Modelirati utjecaj vanjskih sila na robotske sustave te koristiti simulacijske
alate u svrhu predviđanja ponašanja robotskih sustava u morskom
okruženju.
2. Dizajn mehatroničkih sustava.
3. Fizikalni modeli mehatroničkih sustava.
4. Metode upravljanja mehatroničkih sustava.
5. Neizraziti (fuzzy) sustavi upravljanja.
6. Neuronske mreže i primjena kod mehatroničkih sustava.
7. Senzori za mjerenje kuta, pozicije, tlak, temperature, kapacitivni i
induktivnisenzori, optički senzori i kamere.
8. Kondicioniranje signala i šum.
9. Pregled modernih ARM mikrokontrolera i procesora.
10. Upravljanje koračnim motorima i algoritmi, implementacija u
programskom jeziku C++.
11. Upravljanje DC motorima bez četkica i algoritmi, implementacija u
12. Projektiranje digitalnih komponenti mehatroničkog sustava i softwerski
alati za projektiranje i simuliranje.
13. Komunikacijski protokoli digitalnih komponenti: SPI, I2C, SAI, I2S.
14. Izlazni komunikacijski protokoli: ethernet, USB, RS485, NMEA2000.
15. Projektiranje mehatroničkog sustava i integracija elektroničkih i
mehaničkih komponenti.
Vježbe (30 sati – auditorne, simulacijske):

1. Projektiranje sustava termoregulacije.
2. Odabir senzora za sustav termoregulacije i projektiranje sklopa za
kondicioniranje signala sa senzora.
3. Simuliranje sklopa za kondicioniranje signala sa senzora pomoću
simulacijskih softverskih alata.
4. Projektiranje digitalnog dijela sustava termoregulacije i izrada električne
sheme pomoću programskog paketa NI Utilboard.
5. Projektiranje sklopa za upravljanje fenom za sustav termoregulacije.
6. Integriranje komponenti sustava termoregulacije i izrada upravljačkih
algoritama u programskom jeziku C++.
7. Upoznavanje s industrijskim 3D CAD alatima za projektiranje mehaničkih
komponenti.
8. Projektiranje kućišta i ostalih mehaničkih komponenti sustava
termoregulacije pomoću 3D CAD alata.
9. Izrada mehaničkih komponenti sustava termoregulacije pomoću 3D
printera.
10. Integriranje komponenti sustava termoregulacije i testiranje.
11. Projektiranje izlaznog sklopa za upravljanje koračnim motorom.
12. Integriranje izlaznog sklopa za upravljanje koračnim motorom s ARM
mikrokontrolerom.
13. Integracija senzora kuta zakreta s koračnim motorom.
14. Implementacija algoritama za upravljanje koračnim motorom u
15. Implementacija algoritama za regulaciju brzine okretanja koračnog
motora u programskom jeziku C++.

Vježbe Multimedija
Obveze studenata Obveze izvanrednih studenata/ica:


prava pristupanja ispitu nazočnost je na najmanje 50 % predavanja,
auditornih i laboratorijskih vježbi.
Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1.5 Istraživanje 1.25 Praktični rad 1
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji Usmeni ispit 1

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu 2 seminarska rada. Prvi seminarski rad obuhvaća teorijska
završnom ispitu pitanja iz gradiva od prvog do sedmog predavanja te se predaje na uvid u
sedmom tjednu nastave. Drugi seminarski rad obuhvaća teorijska pitanja iz
gradiva od osmog do petnaestog predavanja i daje se na uvid u petnaestom
tjednu nastave. Primjeri kvalitetnih seminarskih radova studentima su
dostupni na platformi za e-učenje Merlin. Kod ocjenjivanja seminarskog rada
potrebno je ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz. Student može i
usmeno obrazložiti seminarski rad, odnosno pojedine djelove seminarskog
rada. Studentima koji ne predaju seminarski rad na vrijeme iz objektivnog
razloga može se produljiti rok za predaju seminarskog rada.


Ocjenjivanje

u knjižnici medija
R. Merzouki, A. K. Samantaray, P. M. Pathak,

B. O. Bouamama. Intelligent Mechatronics
Systems. USA: Springer, 2012.
C. W. de Silva. Mechatronics: A Foundation

Course. USA: CRC Press, 2010.
J. Awrejcewicz, R. Szewczyk, M. Trojnacki, M.
Kaliczyńska. Mechatronics: Ideas for
Industrial Applications., USA: Springer, 2014.
W. Bolton. Mechatronics, 5. izdanje. London,

UK: Pearson Education Limited, 2013.
Z. Kovačić, V. Krajči, S. Bogdan. Osnove

5
robotike. Zagreb: Grafis, 2000.
Dopunska literatura P. Hehenberger,D. Bradley. Mechatronics futures. USA: Springer, 2016.


predlagatelja)
Naziv kolegija Napredno upravljanje i dijagnostika

izv. prof. dr. sc. Igor Vujović 4.0
vrijednost (ECTS)

Miro Petković nastave (broj sati

Obvezni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Upoznavanje s novim tehnologijama i tehnikama u dijagnostici kvarova i

upravljanju sustavima, posebice onih na brodu. Znanja o načinima
implementacije i metodologijama primjene novih tehnologija i tehnika
dijagnostike i upravljanja. Proračun vremena do otkaza i servisnih intervala
kod održavanja. Upoznati se s novim tehnologijama na području upravljanja
sustavima, poput Interneta stvari (IoT), oblaka (cloud computing), infracrvene
dijagnostike, dijagnostike iz vibracija signala, neizrazitom logikom,
ekspertnim sustavima, umjetnim neuronskim mrežama, pametnim
električnim mrežama, fuzijom podataka dobivenih s više senzora i
integriranim funkcioniranjem brodskih sustava.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Kritički prosuditi o načinu na koji je uvedena redundantnost sustava.
razini kolegija (4-10 ishoda 2. Kvantificirati pouzdanost (brodskog) sustava.
učenja) 3. Utvrditi opravdanost uvođenja senzorske fuzije u pojedinoj primjeni.
4. Procijeniti je li moguće izvršiti sljedeće putovanje iz termografskog
izvješća i podataka o srednjem vremenu do otkaza.
5. Prosuditi o stručnosti ekspertnog sustava na svom radnom mjestu.
6. Argumentirati postojanje pričuvnog sustava na nekom mjestu u sustavu.
7. Predvidjeti opasnosti upotrebe ANN, IoT, oblaka, neizrazite logike ili
ekspertnog sustava na nekom mjestu u sustavu.
8. Planirati i izvesti primjenjeno istraživanje zasnovano na prikupljenim
podacima o elektromehaničkim, elektroničkim i upravljačkim
komponentama brodskog sustava koristeći fundamentalne znanstvene
metode.

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod. Pojmovi u dijagnostici kvarova i upravljanju. Određivanje
pouzdanosti i raspoloživosti sustava.
2. Integracija brodskih sustava. Uloga informacijskih i komunikacijskih
tehnologija u integriranom funkcioniranju broda. Koncept integriranog
funkcioniranja broda. Dijagnostika i upravljanje brodskih pogonskih sustava.
3. Mogućnosti unaprjeđenja postojećih sustava upravljanja i dijagnostike
brodskih (npr. dizelskih) motora. FDI shema temeljena na relacijama
simptomi-kvarovi i trend analizi.
4. Dijagnostika kvarova senzora i aktuatora. Umrežavanje senzora. Sheme
upravljanja s tolerancijom kvarova. Softverske strukture SU tolerantnog na
kvarove.
5. Internet stvari-pojmovi, opasnosti, prednosti.
6. Analiza vibracija brodskog stroja frekvencijskim i vremensko-
frekvencijskim postupcima s ciljem otkrivanja kvarova.
7. Frekvencijski odziv karakterističnih kvarova strojeva.
8. Infracrvene kamere, načelo rada i karakteristike.
9. Termografska dijagnostika kvarova. Primjeri izvješća termografske analize
brodskih sustava.
10. Umjetne neuronske mreže primjer obrade senzorskih signala brodskih
dizelskih motora.
11. Pametne mreže-pojam, primjeri, moderne tehnologije dijagnostike u
prijenosnom sustavu pametnih mreža.
12. Ekspertni sustavi-pojmovi, tipovi i primjeri u pomorstvu.
13. Neizrazita logika.
14. Multisenzorska fuzija-prednosti, primjena u civilnim i vojnim sustavima,.
15. Tehnologija oblaka-pojmovi, mogućnosti, prednosti i nedostatci.
Vježbe:
1. Ispitivanje signala vibracija ležaja.
2. Analiza podataka o dostupnosti.
3. Pouzdanost i raspoloživost računalnog sustava (Simulink).
4. Pouzdanost i raspoloživost računalnog sustava (Simulink).
5. Uvod u UNM s komandnim prozorom i GUI.
6. Uvod u UNM s komandnim prozorom i GUI.
7. CNN primjer primjer u industriji.
8. CNN primjer primjer u industriji.
9. CNN primjer primjer u pomorstvu.
12. Fuzzy logika.
13. Senzorska fuzija.
14. Infracrvena kamera.
15. Infracrvena kamera.

Vježbe Multimedija

nazočan na dijelu nastave, moguće je taj dio nadoknaditi seminarskim
radom ili projektom.

prava pristupanja ispitu nazočnost je na najmanje 50 % predavanja i na 100
% računalnih i laboratorijskih vježbi. Ako student opravdano nije mogao
nazočiti dijelu nastave, moguće je nadoknaditi taj dio seminarskim radom ili
projektom.

Eksperimentalni
ECTS bodova odgovara Referat Vježbe - izvješća 0.75
rad
Seminarski Pismeni ispit (altern.
Esej 2.125
rad kolokvijima)

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu 2 kolokvija. Prvi kolokvij koji obuhvaća pitanja iz gradiva
završnom ispitu od prvog do sedmog predavanja piše se nakon sedmog tjedna nastave,
Drugi kolokvij obuhvaća pitanja iz gradiva od osmog do petnaestog
predavanja i piše se u petnaestom tjednu nastave. Primjeri pitanja za kolokvij
studentima su dostupni na platformi za e-učenje Merlin. Na svakom
kolokviju potrebno je ostvariti najmanje 40 % bodova za prolaz. Student koji
ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare minimalni
postotak imaju mogućnost ispravka. Za ove će se studente organizirati
ispravak.


1. kolokvij 40 50
2. kolokvij 40 50
Završna procjena
Pismeni ispit 40 100
Ocjenjivanje

u knjižnici medija
R. Antonić. Nove tehnologije dijagnostike i

upravljanja. Split: Pomorski fakultet u Splitu, DA
2010.
I. Vujović. Zabilješke s predavanja, Split:

DA
I. Vujović. Vježbe na računalu. Split:

DA
Dopunska literatura 1. I. Kuzmanić, I. Vujović. Reliability and Availability of Quality Control Based
on Wavelet Computer Vision, Springer Briefs in Electrical and Computer
Engineering. Berlin: Springer Verlag, 2014.
2. I. Vujović. Multiresolution Approach to Processing Images for Different
Applications-Interaction of Lower Processing with Higher Vision,
SpringerBriefs in Electrical and Computer Engineering. Heidelberg: Springer
Verlag, 2015.
3. M. Blanke et al. Diagnosis and Fault-Tolerant Control. Berlin: Springer,
2003.
4. A. Zilouchian, M. Jamshidi. Intelligent Control Systems Using Soft
Computing Methodoligies. London: CRC Press, 2001.
5. J. Yen, R. Langari, L. A. Zadeh. Industrial Applications of Fuzzy Logic and
Intelligent Systems. New York: IEEE Press, 1995.
6. M. Margaliot, G. Langholz. New Approaches to Fuzzy Modelling and
Control-Design and Analysis. Bombai: World Scienientific Publishing Co.,
2001.
7. C. J. Lakhmi, W. S. Clarence. Intelligent Adaptive Control-Industrial
Applications. New York: CRC Press, 1999.
8. Cloud Computing Tutorial, www.tutorialapoint.com.

predlagatelja)
Naziv kolegija Brodski SCADA sustavi i upravljanje

izv. prof. dr. sc. Joško Šoda 6.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Usvajanje znanja potrebnih za razumijevanje principa upravljanja različitih

automatskih brodskih sustava, njihove međusobne korelacije, fuzije
senzorskih informacija i integracije sustava upravljanja temeljenih na uporabi
PLC uređaja ili mikrokontrolera. Temeljna znanja o hijerarhijskoj strukturi
upravljanja na brodovima. Razumijevanje sklopovske i programske potpore
PLC uređaja. Interakcija između čovjeka i PLC uređaja korištenjem SCADA i
HMI sustava.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Odabrati pogodnu mrežnu strukturu za izgradnju brodskog automatskog
razini kolegija (4-10 ishoda sustava.
učenja) 2. Predvidjeti način komunikacije i elemente odabranog automatskog
brodskog sustava.
3. Preporučiti pogodni način realizacije sustava.
4. Usporediti ostale načine s odabranim načinom.
5. Valorizirati opravdanost izbora sustava.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja (2 sata):

razrađen prema satnici nastave 1. Ulazno-izlazne veličine procesa i najčešće korišteni standardi.
2. Zaštita signala.
3. Zaštita signala.
4. Hijerarhijska struktura upravljanja na brodovima. Pregled korištenja mreže
po svjetskim područjima (Amerika, Europa, Azija).
5. Pregled mrežnih sustava upravljanja, razina polja: AS-i sustav.
6. Pregled mrežnih sustava upravljanja, razina polja: AS-i sustav.
7. Razina upravljanja: PROFIBUS.
8. Razina upravljanja: PROFIBUS.
9. Razina nadgledanja PROFINET.
10. SCADA i HMI sustavi.
11. SCADA i HMI sustavi.
12. Temeljna sklopovska struktura PLC uređaja.
13. Programiranje PLC uređaja.
14. Specijalističke naredbe kod programiranja PLC uređaja.
15. Uporaba razvojnog sučelja Siemensovih PLC uređaja za konfiguraciju,
programiranje i prenošenje programa u i iz PLC uređaja.
Vježbe (2 sata):
1. Upoznavanje s laboratorijem.
2. Temeljni elementi upravljačke strukture temeljeni na uporabi PLC uređaja.
3. Ljestvičasti način programiranja uz primjenu na brodskim sustavima.
4. Ljestvičasti način programiranja uz primjenu na brodskim sustavima.
5. Napredno programiranje uz primjenu na brodskim sustavima.
6. Napredno programiranje uz primjenu na brodskim sustavima.
7. HMI paneli temeljeni na Siemensovoj ponudi.
8. HMI paneli temeljeni na Siemensovoj ponudi.
9. Daljinsko upravljanje sustavom temeljeno na Siemensovoj SCALANCE
opremi.
10. Daljinsko upravljanje sustavom temeljeno na Siemensovoj SCALENCE
opremi.
11. Upravljanje sustavom motor-generator temeljenog na PLC uređaju.
12. Upravljanje sustavom motor-generator temeljenog na PLC uređaju.
13. Sustav za regulaciju klime.
14. Sustav za regulaciju pare.
15. Sustav za regulaciju nagiba broda.

Vježbe Multimedija

prava pristupanju ispita je nazočnost na najmanje 80 % predavanja,

rad kolokviji))
Esej
rad

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu 2 kolokvija. Prvi kolokvij obuhvaća teorijska pitanja iz
završnom ispitu gradiva od prvog do sedmog predavanja piše se u sedmom tjednu nastave.
Drugi kolokvij obuhvaća teorijska pitanja iz gradiva od osmog do
petnaestog predavanja i piše se u petnaestom tjednu nastave. Primjeri
pitanja za kolokvij studentima su dostupni na web stranicama. Na svakom
kolokviju potrebno je ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz. Studenti koji
ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare minimalni
postotak imaju mogućnost ispravka. Za ove će se studente u petnaestom
tjednu organizirati ispravak.


1. kolokvij 50 45
2. kolokvij 50 45
Ocjenjivanje

u knjižnici medija
J. Šoda. Bilješke za pripremu predavanja.

DA
2012.
S. M. Beroš. Programibilni logički regulatori.

Bilješke za pripremu predavanja. Split: FESB, DA
2010.
R. Antonić. Automatizacija broda II. Split:
5
Dopunska literatura 1. T. I. Fossen. Marine Control Systems-Guidance, Navigation and Control of

Ships, Rigs and Underwater Vehicles. Trondheim, Norway: Marine
Cybernetics, 2002.
2. C. T. Kilian. Modern Control Technology: Components and Systems.
Second Edition. New York, USA: Delmar Thompson Learning, 2000.
3. Siemens, SIMATIC, S7-200 Programmable Controller, , System Manual,
Edition 05/2003.
4. J. R. Hackworth, F. D. Hackworth. Programmable Logic Controllers:
Programming Methods and Applications. USA: Prentice-Hall, 2003.
5. L. A. Bryan, A. E. Bryan. Programmable Controllers: Theory and
Implementation, Second Edition. Atlanta, Georgia, USA: An Industrial Text
Company Publication, 1997.
6. D. M. Scott. Industrial Process Sensors. USA: CRC Press, 2008.

predlagatelja)
Naziv kolegija Diskretni sustavi upravljanja

vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Ovladati temeljnim znanjima diskretnih sustava upravljanja vođenih

vremenom. Usporediti prednosti i mane kontinuiranih i diskretnih sustava.
Razumjeti principe uzorkovanja i restauracije signala te posljedice A/D i D/A
pretvorbe na diskretni sustav regulacije. Izvršiti analizu i jednostavniju
sintezu diskretnog sustava vođenog vremenom.
kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Usporediti kontinuirani i diskretni sustav upravljanja.

razini kolegija (4-10 ishoda 2. Procijeniti vrijeme uzorkovanja analognog signala.
učenja) 3. Odabrati način rekonstrukcije diskretnog signala.
4. Procijeniti stupanj stabilnosti diskretnog sustava.
5. Preporučiti način smanjivanja smetnji u regulacijskom krugu.
6. Činjenično argumentirati način podešavanja diskretnih regulatora.
7. Preporučiti način poboljšanja regulacijskog vladanja diskretnih sustava.

razrađen prema satnici nastave 1. Ponavljanje kontinuiranih sustava upravljanja.
2. Uvodno predavanje o linearnim diskretnim sustavima.
3. Uzorkovanje. Frekvencijska svojstva i Laplaceova transformacija.
4. Rekonstruiranje signala (ZOH, FOH).
5. Opis linearnih diskretnih sustava pomoću jednadžbi diferencija i pomoću
Z transformacije.
6. Svojstva Z i modificirane Z transformacije.
7. Inverzna Z transformacija.
8. Prijenosna funkcija linearnih diskretnih sustava. Blokovska algebra
linearnih diskretnih sustava.
9. Opis linearnih diskretnih sustava u prostoru stanja.
10. Stabilnost linearnih diskretnih sustava.
11. Analitički postupci sinteze regulatora.
12. Strukture digitalnih PID-regulatora. Primjena digitalnih regulatora.
13. Dodatne funkcije: smanjenje utjecaja šuma, impulsnih smetnji i efekta
zaleta.
14. Poboljšanje regulacijskog vladanja pomoću složenijih struktura
upravljanja.
15. Podešavanje digitalnih regulatora.
Vježbe (2 sata-auditorne, simulacijske):

1. Ponavljanje pojmova kontinuiranih sustava.
2. Jednadžbe diferencija sustava prvog i drugog reda.
3. Uzorkovanje i ZOH. Transformacija kontinuiranih sustava u diskretne
sustave.
4. Uzorkovanje i ZOH. Transformacija kontinuiranih sustava u diskretne
sustave.
5. Z-transformacija.
6. Z-transformacija i modificirana z-transformacija.
7. Impulsna prijenosna funkcija i rad s blokovima.
10. Prijelazne pojave kod diskretnih sustava.
11. Prijelazne pojave kod diskretnih sustava.
12. Stabilnost kod diskretnih sustava.
13. Stabilnost kod diskretnih sustava.
14. Pogreške kod ustaljenog stanja.
15. Diskretni PID regulator i analiza.

Vježbe Multimedija

Pohađanje je nastave obvezno za redovne studente. Uvjet je za dobivanje
prava pristupanja ispitu je nazočnost na najmanje 80 % predavanja,

Pohađanje nastave je obavezno za redovne studente. Uvjet je za prava
pristupanja ispitu je nazočnost na najmanje 50 % predavanja, auditornih i
laboratorijskih vježbi.
rad kolokviji))
Esej
rad

završnom ispitu gradiva od prvog do sedmog predavanja 1-7 i piše se u sedmom tjednu
nastave, Drugi kolokvij obuhvaća teorijska pitanja iz gradiva od osmog do
pitanja za kolokvij studentima su dostupni na platformi za e-učenje Merlin.
Na svakom kolokviju potrebno je ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz.
Studenti koji polože oba kolokvija položili su i ispit. U konačnu ocjenu
ubrajaju se nazočnost na nastavi i rezultati kolokvija.
Studenti koji ne pristupe jednom kolokviju iz određenih razloga ili ne ostvare
minimalni postotak imaju mogućnost ispravka. Za ove će se studente u
petnaestom tjednu organizirati ispravak.
Studenti koji ne polože kolokvije tijekom semestra, a imaju prava pristupanja
ispitu, dužni su izaći na ispit u ispitnom roku. Za ispitni rok vrijede isti kriteriji
ocjenjivanja kakvi su navedeni u tablici pod nazivom Kontinuirano
vrednovanje studenata.

1. kolokvij 50 45
2. kolokvij 50 45
Ocjenjivanje

u knjižnici medija
N. Perić. Diskretni sustavi upravljanja.

DA
(interna skripta, dostupno na www.fer.hr)
D. Stipaničev, J. Marasović. Digitalno
vođenje. (online skripta) Split: FESB, DA
dostupno na www.fesb.hr.
Z. Vukić, Lj. Kuljača. Automatsko upravljanje-

analiza linearnih sustava. Zagreb: Kigen 5
d.o.o., 2005.
Dopunska literatura 1. K. M. Moudgalya. Digital control. Willey, 2007.

2. B. C. Kuo. Digital Control Systems. UK: Oxford University Press, 1995.
3. C. G. Cassandrass, S. Lafortune. Introduction to Discrete Event Systems.
The Netherlands: Kluwer Academic Publishers, 1999.
4. J. Marasović. Diskretni kontrolni sustavi, zbirka zadataka. Split: FESB, 1984.

predlagatelja)
Naziv kolegija Obnovljivi izvori energije
Kod PFE312 Godina studija 2.

vrijednost (ECTS)

Marko Zubčić nastave (broj sati

Obvezni 20%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Usvajanje specifičnih znanja potrebnih za rješavanje praktičnih problema

primjene tehnologija obnovljivih izvora energije sa stanovišta pomorskog
inženjerstva.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Odabrati obnovljive izvore u energetskoj potrošnji s aspekta pomorskog
razini kolegija (4-10 ishoda inženjerstva.
učenja) 2. Usporediti primjenu obnovljivih izvora u pomorstvu i kopnenim
tehnologijama.
3. Procijeniti energetsku efikasnost primjenom novih tehnologija.
4. Argumentirati odabrana rješenja obnovljivih izvora primjenjena u
pomorskom inženjerstvu.
5. Preporučiti obnovljive izvore s obzirom na njihovu primjenu u pomorskom
inženjerstvu.

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod. Politika i zakonodavstvo EU-a u području energetske efikasnosti i
obnovljivih izvora. Udio obnovljivih izvora u energetskoj potrošnji u skladu s
EU-om.
2. Zakon o energiji Republike Hrvatske. Ekonomsko-financijski aspekti
implementacije nacionalnih energetskih programa Republike Hrvatske.
Preporuke za stvaranje poticajnog zakonodavnog okruženja.
3. Preporuke IMO-a po pitanju energetske efikasnosti i primjene obnovljivih
izvora.
4. Proizvodnja energije. Pregled obnovljivih izvora energije. Principi
obnovljive energije. Integracija obnovljivih energetskih tehnologija i koncept
samoodrživog razvoja.
5. Biomasa.
6. Biogoriva.
7. Geotermalna energija. Hidroenergija. Potencijal malih hidroelektrana.
8. Energija valova. Energija plime i oseke.
9. Vjetroenergija.
10. Sunčevo zračenje. Pretvorba sunčeve energije u električnu
energiju(fotonaponska konverzija). Solarni fotonaponski sustavi.
11. Gorivni članci i baterije.
12. Tehnologije pohrane energije: primarne baterije, akumulatori,
superkondezatori, zamašnjaci.
13. Kogeneracijski sustavi.
14. Integrirani energetski sustavi.
15. Mogućnosti koreštenja HOGA programa.
Vježbe:
1. Auditorne vježbe - praćenje skica, shema
2. Auditorne vježbe - praćenje skica, shema
3. Auditorne vježbe - pokazna vježba za odabir obnovljivih izvora energije
4. Auditorne vježbe - proračun
7. Auditorne vježbe - pokazna vježba za odabir obnovljivih izvora energije
8. Upoznavanje s programom HOGA (ili slični)
9. Upoznavanje s programom HOGA (ili slični)
10. Odabir parametara
11. Odabir parametara
12. Primjer proračuna - samostalni zadaci
13. Primjer proračuna - samostalni zadaci
14. Primjer proračuna - HOGA
15. Posjet – energana – obnovljivi izviri - prilagoditi mogućnostima tj. kada
institucije u koje se ide u posjet prihvate termin obilaska

Vježbe Multimedija

Studentima su predavanja obvezna (vodi se evidencija prisustvovanja na
nastavi). Studenti moraju biti nazočni na najmanje 80 % nastave. U slučaju
nedovoljnog broja dolazaka na nastavu studenti neće imati pravo
pristupanja ispitu. Studenti koji zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog
razloga nisu zadovoljili uvjet, a imaju udio nazočnosti na nastavi u iznosu od
70 % i više, moći će ostatak (do 80 %) odraditi u dopunskim terminima,
tijekom semestra i poslije, ali ne u periodu duljem od dva mjeseca po
završetku nastave. Svi ostali studenti, tj. oni koji su ostvarili manje od 70 %
dolazaka na nastavu, nemaju pravo na polaganje ispita i dužni su ponovno
upisati kolegij sljedeće godine.

Izvanredni studenti moraju biti nazočni na najmanje 50 % nastave, a ostalo
isto kao i kod redovnih studenata.
Eksperimentalni rad Referat Samostalni zadaci 0.375
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji 1 Usmeni ispit 1

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu dva kolokvija. Prvi kolokvij koji obuhvaća teorijska pitanja
završnom ispitu iz gradiva od prvog do sedmog predavanja piše se u sedmom tjednu
nastave. Drugi kolokvij obuhvaća teorijska pitanja iz gradiva od osmog do
Na svakom je kolokviju potrebno ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz.
Tijekom semestar studenti prezentiraju seminarske radove i samostalne
zadatke.
Student koji ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne ostvare
minimalni postotak imaju mogućnost ispravka. Usmenog dijela ispita
oslobađaju se studenti koji su položili prvi i drugi kolokvij i savladali obveze
seminarskog rada i samostalnog zadatka.
Vrijeme pisanja kolokvija je jedan školski sat.
U konačnu ocjenu ubrajaju se nazočnost na nastavi, rezultati kolokvija,
seminarskih radova i samostalnih zadataka.

1. kolokvij 50 30
2. kolokvij 50 30
Seminar 100 10
Samostalni uradak 70 10
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
P. Kulišić. Novi izvori energije-sunčana
energija i energija vjetra. Zagreb: Školska
knjiga, 1991.
V. Potočnik, V. Lay. Obnovljivi izvori energije

i zaštita okoliša u Hrvatskoj. Zagreb: MZOPU,
2003.
B. Labudović. Obnovljivi izvor energije.

Zagreb: Energetika marketing, 2002.; pp.
809.
Dopunska literatura 1. Grupa autora. SUNEN-Program korištenja energije sunca, Zagreb:

Energetski institut Hrvoje Požar, 1998.
2. Grupa autora- ENWIND-Program korištenja energije vjetra, Zagreb:
3. Grupa autora. BIOEN-Program korištenja energije biomase i otpada.
Zagreb: Energetski institut Hrvoje Požar, 1998.
4. Grupa autora. MAHE-Program izgradnje malih hidroelektrana. Energetski
institut Hrvoje Požar. 1998.
5. Grupa autora. GEOEN-Program korištenja geotermalne energije. Zagreb:

predlagatelja)
Naziv kolegija Računalna sigurnost brodskih sustava

prof. dr. sc. Anita Gudelj 4.0
vrijednost (ECTS)

dr. sc. Mirko Čorić nastave (broj sati

Obvezni 20%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija 1. Pružiti studentima ključne definicije i aspekte vezane za računalnu

sigurnost i dati uvid u važne čimbenike za sprečavanje kibernetičkih (cyber)
napada brodskih sustava.
2. Dati pregled različitih metoda koje koriste kriminalci da bi zaobišli
sigurnosne mjere.
3. Razviti sposobnost kritičke procjene i analize kibernetičkih rizika.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Identificirati prijetnje računalnoj sigurnosti brodskih sustava.

razini kolegija (4-10 ishoda 2. Primjerom prezentirati osnovne sigurnosne usluge (authentication, access
učenja) control, data confidentiality, data integrity).
3. Analizirati ranjivost sustava za pohranu zaporki u računalnim sustavima.
4. Kritički prosuditi slabosti i jakosti primijenjenih mehanizama računalne
sigurnosti brodskih sustava.
5. Sastaviti učinkovitu procjenu rizika računalne sigurnosti brodskih sustava.
6. Preporučiti sigurnosne mjere za zaštitu podataka u brodskim računalnim
sustavima.
Sadržaj kolegija detaljno [ b]Predavanja:

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod u kolegij. Računalna sigurnost: osnovni pojmovi.
2. Sigurnosni trokut (engl. CIA triad). Kriptiranje.
3. Prijetnje računalnoj sigurnosti.
4. Napadi na zaporke: napadi silom, rječnikom i rainbow tablicama.
5. Socijalni inženjering. Phishing. Oblici i mjere zaštite.
6. Maliciozni softver: virusi, računalni crvi, trojanski konji, ransomware,
spyware, botnet. Zaštita od malicioznog softvera.
7. Vrste napada na bežične mreže. Metode zaštite bežičnih mreža.
8. Prvi kolokvij.
9. Računalna sigurnost broda. Primjeri cyber napada na brod.
10. Upravljanje cyber rizicima na brodu: odnos IT (/i]information technology)
i OT(operational technology) na brodu.
11. Identifikacija ranjivosti brodskih sustava.
12. Analiza i upravljanje rizikom.
13. Plan za provedbu računalne sigurnosti na brodu.
14. Upravljanje cyber sigurnošću.
15. Sigurnost brodske mreže.
16. Drugi kolokvij.
Vježbe:
1. Uvod u sigurnost i kriptografiju: CrypTool (http://www.cryptool.org).
2. Uvod u sigurnost i kriptografiju: CrypTool (http://www.cryptool.org).
3. Autentifikacija korisnika u Windows sustavima.
4. Kontrola pristupa (Windows). Penetracijsko testiranje zaporki.
5. igurna konfiguracija hardvera i softvera na mobilnim uređajima,
prijenosnim računalima i radnim stanicama.
6. Zaštita e-pošte i web-preglednika.
7. Ispitivanje ranjivosti web aplikacija.
8. Obrana od zlonamjernog softvera.
9. Snimanje korisničkog unosa putem tipkovnice (keylogger).
10. Oporavak podataka.
11. Zaštita podataka.
12. Ispitivanje ranjivosti računala.
13. Ispitivanje ranjivosti bežičnih mreža.
14. Prezentacija seminarskih radova.

Vježbe Multimedija

Pohađanje nastave obvezno je za redovne studente. Uvjet je za donivanje
prava pristupanja ispitu nazočnost na najmanje 80 % predavanja.
U okviru kolegija organizirat će se praktične (hands-on) laboratorijske vježbe.
Student je dužan prisustvovati svim vježbama te izraditi i predati
odgovarajuća izvješća (predana izvješća s laboratorijskih vježbi preduvjet su
za upis ocjene).

predavanja i vježbi. Student je dužan biti nazočan na 50 % vježbi te izraditi i
predati odgovarajuća izvješća (predana izvješća s laboratorijskih vježbi
preduvjet su za upis ocjene).

Eksperimentalni
ECTS bodova odgovara Referat Praktični rad - izvješća 0.475
rad
e-learning (On-line
Seminarski
Esej 0.4 provjera znanja kroz 0.5
rad
testove)
Usmeni Pismeni (altern.

Kolokviji 1 0.5 1
ispit kolokvijima)

studenata tijekom nastave i na Predviđena su dva kolokvija iz teoretskog dijela ispita i pišu se u sedmom i
završnom ispitu petnaestom tjednu nastave.
Studenti/ice koji ne polože kolokvije tijekom semestra, a imaju prava
pristupanja ispitu, dužni su izaći na pismeni i/ili usmeni ispit u ispitnom roku.

predana izvješća s
Laboratorijske vježbe 10
vježbi (80 %)
[i]On-line[/i] testovi 0 20
Seminarski rad 50 10
Kontinuirana provjera 1. kolokvij 30 [br]2.

50
predavanja kolokvij 30
Ukupno 100
Završna procjena
Laboratorijske vježbe predana izvješća s vježbi (80 %) 10
[i]On-line[/i] testovi 0 20
Pismeni ispit 50 50
Usmeni ispit 50 20
Ukupno 100
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
1. Prezentacije s predavanja i vježbi. DA
2. H. Boyes, R. Isbell. Code of practice: cyber

security for ships. London, UK: Institution of
Engineering and Technology, 2017.
DA
(https://www.gov.uk/government/publicatio
ns/ship-security-cyber-security-code-of-
practice)
3. Guide for Cybersecurity Implementation

for the Marine and Offshore Industries. DA
American Bureau of Shipping, 2016.
Dopunska literatura 1. M. Bača. Uvod u računalnu sigurnost. Zagreb: Narodne novine, 2004.
2. MSC-FAL.1/Circ. 3 Guidelines on Maritime Cyber Risk Management. Ross
Anderson: Security Engineering, 2008.

predlagatelja)
Naziv kolegija Sinteza nadzornih prometnih i proizvodnih sustava

prof. dr. sc. Danko Kezić 4.0
vrijednost (ECTS)

dr. sc. Ivan Pavić nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Kolegij osigurava odgovarajuća temeljna znanja iz područja nadzornog

upravljanja prometnim sustavima s diskretnim događajima. Razmatraju se i
fleksibilni proizvodni sustavi koji se sve više uvode u brodogradnji i
pomorstvu. Studenti će biti osposobljeni za analizu sustava te za sintezu
jednostavnih upravljačkih algoritama kojima se povećava iskoristivost i
učinkovitost proizvodnih resursa primjenom teorije sustava s diskretnim
događajima, teorije automata i Petrijevih mreža.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Klasificirati i usporediti vrste proizvodnih struktura.

razini kolegija (4-10 ishoda 2. Prezentirati osnovna i strukturna svojstva Petrijevih mreža.
učenja) 3. Kreirati diskretni model prometnog sustava.
4. Otkriti postojanje zastoja u diskretnom sustavu.
5. Preporučiti način izbjegavanja konflikta i zastoja.
6. Preporučiti načine poboljšanja nadzornih sustava upravljanja.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja (2h):

razrađen prema satnici nastave 1. Sustavi s diskretnim događajima-proizvodni i prometni.
2. Elementi fleksibilnog proizvodnog sustava.
3. Osnovne strukture fleksibilnih proizvodnih sustava.
4. Modeliranje sustava s diskretnim događajima.
5. Analiza sustava s diskretnim događajima.
6. Petrijeve mreže. Jednadžba prijelaza stanja Petrijeve mreže.
7. Osnovna svojstva Petrijevih mreža.
8. Strukturna svojstva Petrijevih mreža.
9. Analiza konflikta i zaglavljenja.
10. Nadzorno upravljanje proizvodnih sustava.
11. Sinteza nadzornog upravljanja proizvodnih sustava.
12. Matrični model fleksibilnog proizvodnog sustava.
13. Nadzorno upravljanje prometnih sustava.
14. Sinteza nadzornog upravljanja prometnih sustava.
15. Primjer nadzornog upravljanja prometom Singapurskog tjesnaca.
Vježbe:
1. Konačni automati – modeliranje i sinteza diskretnih sustava
5. Petrijeve mreže, vremenske mreže, hibridne mreže
9. Modeliranje i simuliranje nadzornika prometa
13. Nadzorno upravljanje fleksibilnim proizvodnim sustavoma

Vježbe Multimedija



rad kolokviji))
Seminarski
Esej
rad

završnom ispitu gradiva od prvog do sedmog predavanja i piše se u sedmom tjednu nastave.
Drugi kolokvij obuhvaća teorijska pitanja iz gradiva od osmog do
Studenti koji polože oba kolokvija položili su i ispit. U konačnu ocjenu
ubrajaju se nazočnost na nastavi i rezultati kolokvija.
Studenti koji ne pristupe jednom kolokviju iz određenih razloga ili ne ostvare
minimalni postotak imaju mogućnost ispravka. Za ove će se studente u
petnaestom tjednu organizirati ispravak.
ispitu, dužni su izaći na ispit u ispitnom roku. Za ispitni rok vrijede isti kriteriji
ocjenjivanja kao što je navedeno u tablici pod nazivom Kontinuirano
vrednovanje studenata.


1. kolokvij 50 45
2. kolokvij 50 45
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
Z. Kovačić, S. Bogdan, V. Krajči. Osnove
5
robotike. Zagreb: Graphis, 2002.
Bogdan, Sustavi s diskretnim događajima-

predavanja, dostupno na DA
http://www.fer.unizg.hr/predmet/ssdd
Dopunska literatura C. G. Cassandrass, S. Lafortune. Introduction to Discrete Event Systems. The

Netherlands: Kluwer Academic Publishers, 1999.

predlagatelja)
Naziv kolegija Hidrografsko inženjerstvo

doc. dr. sc. Jakša Mišković 4.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Izborni 30%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija 1. Usvojiti znanja o organizacijskom, tehničko-tehnološkom i pravnom okviru

hidrografske djelatnosti.
2. Ovladati temeljnim načelima hidrografskog premjera i postupcima izrade
pomorskih karata i navigacijskih publikacija.
3. Osposobiti studente za primjenu usvojenih znanja i vještina u području
hidrografije.
4. Usvojiti znanja vezana za primjenu suvremenih tehnologija u razvoju
hidrografske djelatnosti.
5. Usvojiti znanja o izradi, održavanju i zaštiti podataka elektroničkih
navigacijskih karata.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Prezentirati organizaciju međunarodne hidrografske djelatnosti.
razini kolegija (4-10 ishoda 2. Procijeniti ulogu Međunarodne hidrografske organizacije u razvoju
učenja) hidrografske djelatnosti.
3. Procijeniti načela provedbe hidrografskog premjera.
4. Usporediti principe rada, mogućnosti i ograničenja tehničko-tehnoloških
sredstava u hidrografskom premjeru.
5. Valorizirati podatke dobivene hidrografskim premjerom.
6. Prosuditi načela izrade pomorskih karata i navigacijskih publikacija.
7. Procijeniti prednosti i ograničenja korištenja elektroničkih navigacijskih
karata.
Sadržaj kolegija detaljno Predavanja

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod u predmet. Pravni okvir međunarodne hidrografske djelatnosti.
2. Organizacija hidrografske djelatnosti u svijetu.
3. Hidrografska djelatnost u Republici Hrvatskoj.
4. Uloga Međunarodne organizacije za hidrografiju u razvoju hidrografske
djelatnosti.
5. Hidrografski premjer. Standardi hidrografskog premjera.
6. Povijesni razvoj mjerenja na moru. Primjena mehaničkih mjernih uređaja u
hidrografiji.
7. Propagacija ultrazvučnih valova u morskoj vodi.
8. Primjena ultrazvučnih sredstava u hidrografiji.
9. Laserska sredstva u hidrografiji. Satelitska sredstva u hidrografiji.
10. Izrada pomorskih karata.
11. Batimetrijske karte.
12. Suvremeni načini organizacije, prikaza i korištenja geoprostornih
podataka.
13. Osnovne značajke elektroničkih navigacijskih karata i sustava za prikaz
karata.
14. Standardi za digitalne hidrografske podatke
15. Proizvodnja elektroničkih navigacijskih karata, zaštita podataka i
održavanje.
Vježbe
1. Analiza granica na moru prikazanih na pomorskim kartama.
2. Sustav izrade pomorskih karata i navigacijskih publikacija.
3. Izrada hidrografskog izvornika.
4. Analiza informacijskog sadržaja batimetrijske karte.
5. Kreiranje digitalne batimetrijske karte.
6. Analiza informacijskog sadržaja pomorskih karata Hrvatskog
hidrografskog instituta.
7. Analiza informacijskog sadržaja pomorskih planova Hrvatskog
hidrografskog instituta.
8. Analiza informacijskog sadržaja temeljnih navigacijskih publikacija
Hrvatskog hidrografskog instituta.
9. Analiza informacijskog sadržaja ostalih važnijih navigacijskih publikacija
Hrvatskog hidrografskog instituta.
10. Analiza informacijskog sadržaja pomorskih karata Hidrografskog ureda
Velike Britanije.
11. Analiza informacijskog sadržaja temeljnih navigacijskih publikacija
Hidrografskog ureda Velike Britanije.
12. Analiza informacijskog sadržaja ostalih važnijih navigacijskih publikacija
Hidrografskog ureda Velike Britanije.
13. Značajke prikaza rasterske navigacijske karte.
14. Značajke prikaza elektroničke navigacijske karte.
15. Analiza sustava održavanja i zaštite podataka elektroničkih navigacijskih
karata.

Vježbe Multimedija

Studentima su predavanja i vježbe obvezni i vodi se evidencija dolazaka na
nastavu. Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, redoviti studenti moraju biti
nazočni na najmanje 80 % predavanja i vježbi. U slučaju nedovoljnog broja
dolazaka na nastavu studenti nemaju pravo pristupanja ispitu i dužni su
ponovno upisati kolegij sljedeće godine.
Ispit se može polagati kontinuirano kolokvijima ili završnim ispitom (pismeni
ispit).
Obveze izvanrednih studenata:

Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, studenti su obvezni biti nazočni na 50
% predavanja i 50 % vježbi te su dužni položiti prvi i drugi kolokvij. U slučaju
da ne polože kolokvijima, gradivo su dužni položiti ispitom.

rad kolokviji))
Seminarski
Esej
rad

studenata tijekom nastave i na Predviđena su dva kolokvija iz teorijskog dijela ispita.
završnom ispitu Student je dužan pristupiti svim kolokvijima. Na svakom kolokviju potrebno
je ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz.
Kolokvij iz teorijskog dijela održava se u pismenom obliku. Student koji
pozitivno riješi oba kolokvija oslobođen je pismenog ispita. Studentima koji
su pozitivno riješili jedan kolokvij, gradivo se priznaje kao dio položenog
završnog ispita. Preostali dio gradiva polažu na pismenom dijelu završnog
ispita u terminu ispitnog roka predavača, i to uz prijavu na Studomatu, uz
uvjet da imaju status odslušanog predmeta.
Za studente koji ne polože prvi ili drugi kolokvij iz teorijskog dijela
organizirat će se popravni kolokvij. Studenti koji pozitivno riješe jedan
kolokvij i popravni kolokvij oslobođeni su pismenog ispita.
Studenti koji su prikupili dovoljan broj bodova tijekom nastave (položili su
oba kolokvija) dužni su prijaviti ispit na Studomatu za prvi ispitni rok nakon
predavanja i, ovisno o postignutom rezultatu, upisuje im se ocjena u
Studomat.
Studenti koji ne polože kolokvije tijekom semestra, a imaju status
odslušanog predmeta, dužni su izaći na pismeni ispit u ispitnom roku. Za
ispitni rok vrijede isti kriteriji ocjenjivanja kao i za kontinuiranu provjeru
znanja.

1. kolokvij 50 45
2. kolokvij 50 45
Ocjenjivanje

50 - 61.9 zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)
62 - 74.9 prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima dobar (3)
75 - 87.9 iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom vrlo dobar (4)

u knjižnici medija
B. Pribičević. Pomorska geodezija. Zagreb;

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
2005.
IHO: M-13, Manual on Hydrography, 1st

edition. Monaco: International Hydrographic DA
Bureau, 2005.
IHO: Hydrographic Dictionary, Special

Publication No. 32, Vol. 1, 5th Edition.
DA
Monaco: International Hydrographic Bureau,
1994.
IHO: S-44, IHO Standards for Hydrographic

Surveys 5th Edition. Monaco: International DA
Hydrographic Bureau, 2008.
IHO: S-52, Specifications for Chart Content DA

and Display Aspects of ECDIS, Ed. 6.1(.1).
2014.
IHO: S-57, IHO Transfer Standard for Digital

Hydrographic Data. Monaco: International DA
IHO: S-63, IHO Data Protection Scheme,

Edition 1.2.0. Monaco: International DA
IHO: S-65, ENCs: Production, Maintenance

and Distribution Guidance, Edition 2.1.0.
DA
2017.
IHO: S-66, Facts about Electronic Charts and

Carriage Requirements. Monaco: DA
International Hydrographic Bureau, 2017.
Dopunska literatura 1. M. W. Braestrup et al. Design and Installation of Marine Pipelines. Oxford,
UK: Blackwell Publishing, 2005.
2. J. Carpine-Lancre et al. (eds.). The History of GEBCO (1903 – 2003). Utrecht:
GITC bv – Lemmer, 2003.
3. IHO: M-1, Basic Documents of the International Hydrographic
Organization (IHO), Revised version 2007. Monaco: International
4. M. Pahernik. Uvod u geografsko informacijske sustave. Zagreb:
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 2006.
5. A. C. Palmer, R. A. King. Subsea Pipeline Engineering, 2nd Edition. Tulsa,
Oklahoma, USA: Pennwell Books, 2008.
6. M. Perić. Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje
nafte i plina, INA Industrija nafte d.d., Sektor korporativnih komunikacija.
Zagreb; Grafocolor, 2007.
7. R. Becker-Heins. ECDIS Basics, A guide to Operational Use of Electronic
Chart Display Information System, 1st Edition. Geomares Publishing, 2014.

predlagatelja)
Naziv kolegija Navigacijski integrirani sustavi

doc. dr. sc. Ivana Golub Medvešek 5.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Izborni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Znanja neophodna za razumijevanje načina rada i osposobljenost za

upravljanje navigacijskim integriranim sustavima.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Rangirati obilježja navigacijskih integriranih sustava.
razini kolegija (4-10 ishoda 2. Procijeniti rad navigacijskih integriranih sustava, pogreške, točnost i
učenja) načine održavanja.
3. Preporučiti načine upravljanja navigacijskim integriranim sustavima.
4. Prezentirati i argumentirati primjenjene tehnologije kod navigacijskih
integriranih sustava.
5. Prezentirati i preporučiti sustave dinamičkog pozicioniranja.

razrađen prema satnici nastave 1. Navigacijski integrirani sustav.
2. Jednostavni i složeni navigacijski integrirani sustav.
3. Raščlamba na podsustave.
4. Ergonomski zahtjev.
5. Brodski navigacijski integrirani sustav.
6. Integrirani protusudarni navigacijski sustav.
7. Integrirani mosni sustav.
8. Most podataka.
9. Elektronički navigacijski uređaji u funkciji navigacijskog integriranog
sustava.
10. Izvedbe navigacijskih integriranih sustava.
11. Modularni pristup.
12. Pouzdanost i učinkovitost navigacijskih integriranih sustava.
13. Specifični zahtjevi i očekivani razvoj.
14. Navigacijski integrirani sustavi i sustavi dinamičkog pozicioniranja.
15. Utjecaj na sigurnost plovidbe.
Vježbe (2 sata):
1. Pojam NIS-a i podjela (video prezentacije).
2. Računalna podrška i primjeri iz prakse.
3. Brodski navigacijski integrirani sustav na pojedinim vrstama brodova.
4. Optimizacija plovidbe.
5. Video prezentacija.
6. Novogradnja.
7. Novogradnja.
8. Novogradnja.
9. Novogradnja.
10. Analiza tehničkih rješenja NIS-ova različitih proizvođača.
14. Analiza tehničkih rješenja NIS-ova i DP-a različitih proizvođača.
15. Analiza tehničkih rješenja NIS-ova i DP-a različitih proizvođača.

Vježbe Multimedija
nastavu. Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, studenti moraju obvezno biti
nazočni na najmanje 80 % nastave (predavanja i vježbe). U slučaju
nedovoljnog broja dolazaka na nastavu student neće ostvariti pravo
pristupanja ispitu, niti pravo izlaska na ispit.
Ispričnice ne mogu opravdati ili zamijeniti nazočnost na nastavi. Studenti koji
zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga nisu zadovoljili uvjete za
dobivanje prava pristupanja ispitu i nedostaje im do 20 %, moći će to
nadoknaditi konzultativno i izradom dodatnih zadataka. Svi ostali studenti, tj.
oni koji su ostvarili manje od 50 % dolazaka na nastavu, nemaju pravo
pristupanja ispitu i dužni su upisati kolegij sljedeće godine. Studenti su
obvezni izraditi i prezentirati seminarski rad.

nastavu. Da bi dobili pravo pristupanja ispitu, studenti moraju obvezno biti
nazočni na najmanje 50 % nastave (predavanja i vježbe). U slučaju
nedovoljnog broja dolazaka na nastavu student neće ostvariti pravo
pristupanja ispitu, niti pravo izlaska na ispit. Ostale obveze su iste kao i kod
redovnih studenata.
rad kolokviji))
Esej
rad

studenata tijekom nastave i na Studentima su predavanja i vježbe obvezni. Na temelju odrađenih obveza
završnom ispitu studenti mogu pristupiti ispitu. Studenti mogu izraditi seminarski rad.
Završni je ispit u okviru službenih ispitnih rokova. Primjeri ispitnih pitanja
dostupni su na platformi za e-učenje Merlin. Studentima koji predmet
ponovno upišu u sljedećoj se godini ne priznaju dijelovi ispita.
ispita, dužni su izaći na pismeni ispit u ispitnom roku. Za ispitni rok vrijede

1. kolokvij 50 45
2. kolokvij 50 45
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
N. Bowditch. American Practical Navigator.

1 DA
USA: DMAHC, 2002.
R. Hobbs. Piloting, Celestial and Electronic
DA
Navigation. Naval Institute Press, 2004.
J. Kasum. Radioslužba za pomorce. HHI,

5 DA
2010.
Guidelines for The Design and Operation of

Dynamically Positioned Vessels. IMCA.
DA
(http://www.imca-int.com/marine-
division/dynamic-positioning.aspx).
Dopunska literatura F. Benković et al. Terestrička i elektronska navigacija. Split: HIRM, 1986.
predlagatelja)
Naziv kolegija Stručna praksa u nastavnoj bazi
Nositelj/i kolegija doc. dr. sc. Marko Katalinić Bodovna

5.0
dr. sc. Ivan Pavić vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Izborni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Cilj kolegija jest sudjelovanje studenta u poslovnom ili istraživačkom procesu
jedne od partnerski tvrtki ili institucija. Sudjelovanjem u poslovnom procesu
student se familijalizira sa poslovnim procesom te stiče poslovne i
ekonomske kompetencije i komunikacijske vještine u realnom poslovnom
okruženju. Upoznavanje s osnovnim brodskim elektroničkim i
elektroenergetskim sustavima u njihovom realnom okruženju na brodu te
upoznavanje s osnovnim postupcima održavanja, detekcije i prevencije
kvarova te rukovanje mjernom opremom na siguran način. Upoznavanje s
različitim senzorima na brodu te sustavom alarma i detekcije požara.
Poznavanje uloge najvažnijih brodskih elektromotora te osnovnih načina
integriranja s elektromehaničkim uređajima. Upoznavanje s komponentama
navigacijskih i komunikacijskih uređaja. Student će moći prepoznati osnovne
komponente navigacijskih i komunikacijskih sustava, antenskih sustava te
identificirati kvarove i koristiti osnovnu mjernu opremu na siguran način.
Uvjeti za upis kolegija i ulazne S obzirom na raspoloživa mjesta za praksu u nastavnim bazama, u slučaju
kompetencije potrebne za većeg broja prijavljenih studenata od broja raspoloživih mjesta za stručnu
kolegij praksu, u prihvatnim organizacijama provodi se selekcijski postupak prema
Pravilniku o stručnoj praksi Pomorskog fakulteta.
Očekivani ishodi učenja na 1. Opisati poslovni proces u parnerskoj tvrtci ili instituciji i razviti
razini kolegija (4-10 ishoda komunikacijske vještine u realnom okruženju.
učenja) 2. Opisati funkciju najvažnijih elektromotora na brodu kao i osnovnu
integraciju s brodskim elektromehaničkim i mehaničkim uređajima.
3. Opisati funkciju osnovnih brodskih elektroničkih senzora te biti upoznat s
radom brodskih alarma.
4. Ispitati rad komunikacijske, navigacijske opreme te navigacijskih svjetala.
5. Identificirati brodske sustave napajanja i brodskih baterija te mjeriti
parametre sustava.
6. Upoznati komponente navigacijskih sustava (kompas, žiroskop, GPS) te
detektirati osnovne kvarove.
7. Upoznati se s brodskim antenskim sustavima.
8. Koristiti teorijska znanja o mjernim uređajima u svrhu lociranja kvara.
Rukovati mjernim uređajima u elektrotehnici i elektronici na ispravan i
siguran način.
9. Izraditi električnu shemu jednostavnog neispravnog uređaja te
identificirati neispravnu elektroničku komponentu. Izraditi dokumentaciju o
kvaru.
10. Prepoznati i locirati elektrotehničke sustave i elektroničke uređaje na
brodu te će moći prepoznati komponente komunikacijskih i električnih
mreža i instalacija na brodu.
Sadržaj kolegija detaljno Predmet „Stručna praksa u nastavnoj bazi“ upisuju studenti koji se prijave te
razrađen prema satnici nastave budu odabrani preko raspisanog natječaja.
Vježbe Multimedija
Obveze studenata Student koji upiše Stručnu praksu obvezan je sukladno definiranom
rasporedu od strane mentora iz nastavne baze odraditi 128 sati u 16 radnih
dana. Student je obvezan pratiti upute mentora i marljivo odrađivati
postavljene radne zadatke. Po završetku stručne prakse student je dužan
izraditi Izvještaj o stručnoj praksi, kojega mora obraniti pred mentorom i
studentima s Pomorskog fakulteta u Splitu.

Istraživanje Praktični rad 4.5
Eksperimentalni Izrada izvještaja o
rad stručnoj praksi
Seminarski Obrana izvještaja o
Esej 0.2
rad stručnoj praksi
Kolokviji Usmeni ispit

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Stručnu praksu opisno ocjenjuju mentori nastavne baze i Pomorskog
studenata tijekom nastave i na fakulteta u Splitu. Mentor iz nastavne baze kontinuirano prati urednost
završnom ispitu dolaženja na praksu i marljivost u rješavanju postavljenih radnih zadatka te
na kraju stručne prakse studentu dodjeljuje jednu od sljedeće dvije opisne
ocjene:
• Student je uspješno odradio stručnu praksu
• Student nije uspješno odradio stručnu praksu.
Ako je mentor iz nastavne baze donio ocjenu „Student nije uspješno odradio
stručnu praksu“, treba ocjenu obrazložiti pismeno. U tom slučaju mentor s
Pomorskog fakulteta u Splitu ne ocjenjuje Izvještaj o stručnoj praksi, već
samo definira konačnu ocjenu stručne prakse „Nije položeno“.
Ako je ocjena mentora iz nastavne baze „Student je uspješno odradio
stručnu praksu“, mentor s Pomorskog fakulteta u Splitu analizira Izvještaj o
stručnoj praksi, raspravlja o radnim zadatcima sa studentom i na osnovu
toga dodjeljuje studentu jednu od sljedeće dvije opisne ocjene:
• Student je uspješno izradio i obranio Izvještaj o stručnoj praksi
• Student nije uspješno izradio i obranio Izvještaj o stručnoj praksi.
Ako je mentor s Pomorskog fakulteta u Splitu donio ocjenu „Student nije
uspješno izradio i obranio Izvještaj o stručnoj praksi“, ocjenu treba
obrazložiti pismeno.
Predmet Stručna praksa smatra se položenim samo u slučaju kada su opisne
ocjene oba mentora potvrdile uspješnu realizaciju stručne prakse/Izvještaja o
stručnoj praksi. Ako su opisne ocjene oba mentora pozitivne, mentor s
Pomorskog fakulteta u Splitu Studomat studenta upisuje opisnu ocjenu
„Položeno“.

u knjižnici medija
Stručnu literaturu definira mentor iz

nastavne baze.
Dopunska literatura Stručnu literaturu definira mentor iz nastavne baze.


predlagatelja)
Naziv kolegija Upravljanje kvalitetom u pomorstvu

vrijednost (ECTS)

dr. sc. Marina Brodarić- Ivačić
nastave (broj sati
Helena Ukić Boljat

Izborni 30%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Sposobnost razumijevanja sustava kvalitete i međunarodnih normi. Razvoj

strategije te postupka uspostavljanja, održavanja i unapređenja sustava
kvalitete u pomorskim sustavima i procesima.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Poznavati i razumjeti stručna i znanstvena načela i postupke važne za
razini kolegija (4-10 ishoda pomorsku struku sa svrhom uspostave integriranog sustava upravljanja.
učenja) 2. Primijeniti metode i alate u poboljšanju kvalitete procesa (naglasak je je na
institucije/tvrtke u pomorstvu).
3. Implementirati odgovarajuće tehnike neprekidnog poboljšanja sustava
upravljanja kvalitetom.
4. Analizirati vezu između upravljanja potpunom kvalitetom, održivog
razvoja i društvene odgovornosti.
5. Interpretirati i vrednovati međunarodni i nacionalni sustav sigurnosti na
moru, elemente spašavanja te upravljati rizicima u pomorstvu.

razrađen prema satnici nastave 1. Uvodne napomene o načinu izvođenja nastave, ishodima učenja, pravilima
pisanja i izlaganja seminarskih radova, ocjenjivanju, polaganju ispita.
Definicija kvalitete i objašnjenje relevantnih pojmova s različitih stajališta.
Utvrditi percepciju kvalitete od strane korisnika proizvoda/usluge.
2. Povijesni razvoj kvalitete: razvoj kvalitete tijekom povijesti i usporedba sa
sadašnjim zahtjevima; Gurui kvalitete – Deming, Crosby, Feigenbaum,
Ishikawa, Taguchi, Jurana – njihov značaj u razvoju kvalitete.
3. Razvoj i definiranje kvalitete – statistička kontrola kvalitete i
ispitivanja,osiguranje kvalitete, upravljanje kvalitetom.
4. Upravljanje kvalitetom: Totalno upravljanje kvalitetom - TQM – pojam,
značenje i načela; Integralno upravljanje kvalitetom; Totalna kvaliteta.
5. Upravljanje kvalitetom: Šest Sigma.
6. Razvoj i primjena standarda serije ISO 9001…
7. Upravljanje procesom. Politika kvalitete. Dokumentacija. Motivacija.
Vođenje.
Spirala kvalitete. Procesni pristup. Prosudba. Implementacija sustava
upravljanja valitetom. Kontrola kvalitete. Marketing kvalitete.
8. Uvođenje sustava kvalitete. Preispitivanje sustava kvalitete. Unutarnja i
vanjska prosudba (I. kolokvij).
9. Metode i alati za upravljanje kvalitetom – primjena osnovnih alata za
upravljanje kvalitetom.
10. Metode i alati za upravljanje kvalitetom – primjena dodatnih alata za
upravljanje kvalitetom.
11. Metode i alati za upravljanje kvalitetom - obrazložiti, interpretirati i
preporučiti primjenu metoda za upravljanje kvalitetom.
12. Troškovi kvalitete.
13. Integrirani sustavi upravljanja kvalitetom – u svrhu održivog razvitka
argumentirati važnost integriranih sustava - sustavi upravljanja kvalitetom,
sustavi upravljanja okolišem, sustavi upravljanja sigurnošću i zaštitom na
radu, sustavi upravljanja sigurnošću hrane, sustavi upravljanja
informacijskom sigurnošću, sustavi upravljanja energijom, društvena
odgovornost).
14. Međunarodni kodeks rukovođenja i sigurnog upravljanja brodom i
zaštitom od zagađivanja. Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u
pomorskim
tvrtkama, ustanovama, pomorskim učilištima: osobnosti, očekivanja,
mogućnosti, teškoće, korist – primjeri dobre prakse. Akreditacija, certifikacija
i
nadzor.
15. Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u pomorskim tvrtkama,
ustanovama, pomorskim učilištima: osobnosti, očekivanja, mogućnosti,
teškoće,
korist – primjeri dobre prakse. Akreditacija, certifikacija i nadzor (II.
KOLOKVIJ).
Vježbe:
1. Proračuni-auditorne vježbe.
2. Proračuni–auditorne vježbe.
3. Određivanje tema seminarskog rada i naputak za izradu.
4. Primjena statističkih metoda za ocjenu kvalitete.
5. Primjer dobre prakse. Posjet studenata izabranoj organizaciji (npr.
Brodospas). Prilagođeno terminu posjeta radnim sredinama.
6. Primjer dobre prakse. Posjet studenata izabranoj organizaciji (npr. marina).
Prilagođeno terminu posjeta radnim sredinama.
7. Primjer primjene uspostave sustava upravljanja-Pomorski fakultet u Splitu.
Prezentacija seminarskih radova.
8. Primjer primjene unutarnje prosudbe-Pomorski fakultet u Splitu.
Prezentacija seminarskih radova.
9. Primjer primjene vanjske prosudbe-Pomorski fakultet u Splitu. Prezentacija
seminarskih radova.
10. Upoznavanje s alatima kontrole kvalitete. Prezentacija seminarskih
radova.
11. Izraditi dijagram uzroka i posljedica za područje koje treba biti
poboljšano (za svaki smjer specifičan zadatak, npr. PN-sigurnost plovidbe).
Prezentacija seminarskih radova,
12. Izraditi kontrolnu listu (PM-kvaliteta usluge u marinama). Prezentacija
seminarskih radova.
13. Procjena rizika-tablična metoda.

Vježbe Multimedija
Pohađanje je nastave obvezno i vodi se evidencija o nazočnosti studenata na
nastavi (obrazac F04). Redovni student nije izvršio svoje obveze propisane
studijskim programom ako je izostao s više od 20 % nastavnih sati
predavanja i auditornih vježbi. U slučaju nedovoljnog broja dolazaka na

Izvanredni student nije ispunio svoje obveze propisane studijskim
programom ako je izostao s više od 50 % nastavnih sati predavanja i
auditornih vježbi. Na laboratorijskim vježbama (praktična nastava) student
mora biti nazočan u potpunosti. U slučaju nedovoljnog broja dolazaka na

1.125 Istraživanje 1 Praktični rad
Pismeni i usmeni
ECTS bodova odgovara Eksperimentalni
Referat 0.25 ispit (altern. 1.875
bodovnoj vrijednosti kolegija) rad
kolokviji))
Seminarski
Esej Domaći rad 0.375
rad
Kolokviji 1.875 Usmeni ispit Auditorne vježbe 0.375

studenata tijekom nastave i na Student može ostvariti uvjete za dobivanje zaključne ocjene predmeta na
završnom ispitu dva načina:
1. PRVI NAČIN-kontinuirana provjera znanja:
Na temelju ostvarenih i ocjenjenih bodova iz kontinuiranog praćenja,
vrednovanju nazočnosti na nastavi, izradi i prezentaciji seminara te ocjeni iz
kolokvija.
Tijekom semestra piše se kolokvij-praktična primjena (zadatci, proračuni-30
%) i izrađuje se i prezentira seminarski rad (30 %). Prilikom kontinuiranog
praćenja važno je napomenuti da studenti pišu kolokvij iz teorijskog dijela ili
odgovaraju usmeno (30 %). Kolokvij koji uključuje zadatke organizira se više
puta tijekom semestra. U konačnu ocjenu ubraja se nastavna aktivnost (10
%) koja podrazumijeva nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama te
rezultati kolokvija.
2. DRUGI NAČIN:
Na temelju ostvarenih i ocjenjenih bodova a obzirom na nazočnost na
nastavi i ocjene prethodnog praćenja rada te pisanja završnog ispita
(pismeni dio) i polaganja usmenog ispita.
Ako student ne ostvari pozitivnu ocjenu kontinuiranom provjerom znanja ili

ne pristupi kontinuiranoj provjeri znanja tijekom semestra, može pristupiti
ispitu u redovnim ispitnim rokovima.
Ispit u redovnim ispitnim rokovima sastoji se od pismenog i usmenog dijela.
Student koji je pozitivno ocijenjen na pismenom ispitu, uz prethodno
izrađeni seminarski rad (prezentacija prije ispita), može pristupiti usmenom
dijelu ispitu. Usmeni dio ispit održat će se najkasnije 5 dana od pismenog
dijela ispita.


%) (%)
Nastavna aktivnost (predavanja,

80 - 100 10
auditorne vježbe)
Kolokvij (zadaci) 50 - 100 30
Seminar 50 – 100 30
Teorijski dio 50 – 100 30
Završna procjena
%) (%)
Praktični dio (pismeni) 50 – 100 40
Teorijski ispit (pismeni i/ili

50 – 100 50
usmeni)
Prethodne aktivnosti 50 – 100 10
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
T. Lazibat. Upravljanje kvalitetom. Zagreb:

DA
Sinergija, 2009.
M. Š. Kuliš, D. Grubišić. Upravljanje

1
kvalitetom. Split, 2010.
B. Zlatković Upravljanje kvalitetom. Zagreb:

Sveučilište u Zagrebu, 1984.
Dopunska literatura 1. N. Injac. Mala enciklopedija kvalitete I. Upoznajmo normu ISO 9000.
Zagreb, Oskar, 2002.
2. N. Injac. Mala enciklopedija kvalitete II. Informacije; dokumentacija; auditi.
Zagreb: Oskar, 2002.
3. N. Injac. Mala enciklopedija kvalitete III. Moderna povijest kvalitete.
Zagreb: Oskar, 2001.

predlagatelja)
Naziv kolegija Vizualizacija u autonomnom pomorstvu

izv. prof. dr. sc. Igor Vujović 3.0
vrijednost (ECTS)

dr. sc. Mirko Čorić nastave (broj sati

Izborni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Upoznavanje s modernim načinima upravljanja na daljinu koji uključuju

tehnologije računalno potpomognute vizualizacije stvarnosti, pomaknute
stvarnosti, miješane virtualnosti. Izrada interaktivnih programskih sučelja i
njihova upotreba u pomorstvu.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Predvidjeti potrebne ulazne i izlazne naprave i softver za potrebe sustava
razini kolegija (4-10 ishoda virtualne stvarnosti.
učenja) 2. Valorizirati realističnost scenarija virtualne stvarnosti.
3. Procijeniti kvalitetu izrade softverskog rješenja problema virtualne
stvarnosti.
4. Procijeniti realističnost taktilnih, vizualnih i audio sučelja.

razrađen prema satnici nastave 1. Podjele sustava vizualizacije prema virtualnosti. Česta sredstva primjene
pomaknute stvarnosti i virtualnosti.
2. Mogućnosti primjene miješanih i virtualnih oblika stvarnosti u pomorstvu.
3. Postojeći sustavi za virtualnost. Zeltzerova klasifikacija.
4. Pregled ljudske psihologije i uporabljivih čimbenika. Ljudska osjetila.
5. Hardver za virtualnu i miješanu stvarnost.
6. Ulazni kontroleri, trakeri kretanja, navigacijsko upravljanje i upravljanje
gestikulacijama.
7. Izlazne naprave-naočale za miješanu i virtualnu stvarnost, obješeni zasloni.
Dodirne i vibrotaktilne naprave.
8. Softver za virtualnu stvarnost.
9. 3D interaktivna i proceduralna grafika.
10. 3D zvuk. Zvuk u virtualnom okolišu.
11. Arhitektura sustava i integrativna medijska platforma.
12. Brza izrada prototipa.
13. VR programiranje.
14. Izrada modela virtualnog svijeta.
15. Tehnike poboljšanja virtualnosti za postizanje realističnijih svjetova.
Vježbe:
1. Odabir i karakteristike ulaznih naprava.
2. Odabir i karakteristike izlaznih naprava.
3. Programski paketi za programiranje virtualne stvarnosti.
4. Upotreba VR naočala.
5. Upotreba VR naočala.
6. Pokretanje i izlazak iz sustava za virtualnu stvarnost.
7. Uvođenje slike u virtualni svijet.
8. Programiranje virtualnog svijeta.
9. Programiranje virtualnog svijeta.
10. Uvođenje zvuka u virtualni svijet.
11. Programiranje zvuka virtualnog svijeta.
12. Programiranje zvuka virtualnog svijeta.
13. Taktilna i druga sučelja i njihovo programiranje.
14. Izrada prototipa pomorskog sustava.
15. Izrada prototipa pomorskog sustava.

Vježbe Multimedija

Studenti su dužni pohađati nastavu, i to 80 % predavanja i 100 % vježbi. Ako
iz opravdanih razloga ne uspiju biti nazočni u propisanoj normi, trebaju
izraditi seminarski rad za nadoknadu.

Studenti su dužni pohađati nastavu, i to 50 % predavanja i 100 % vježbi. Ako
iz opravdanih razloga ne uspiju biti nazočni, trebaju izraditi seminarski rad
kao nadoknadu.
Pismeni ispit Projekt 2.25

studenata tijekom nastave i na Studenti izrađuju model virtualne stvarnosti i programiraju module. Rad u
završnom ispitu izvornom i izvršenom obliku te tekst s objašnjenjima predaju nastavniku za
vrijeme semestra ili u ispitnom roku.


Projekt 50 100
Završna procjena
Projekt 50 100
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
Merlin; https://moodle.srce.hr/2021-2022/ DA
Dopunska literatura 1. K. M. Stanney (ed.). Handbook of virtual environments- design,

implementation, and applications. Mahwah, New Jersey: Lawrence Erlbaum
Associates Publishers, 2008.
2. K. S. Hale (ed.), K. M. Stanney (ed.). Handbook of Virtual Environments:
Design, Implementation and Applications, Second Edition. Human Factors
and Ergonomics, 2014. (ISBN-13: 978-1466511842).
3. J. Jerald. The VR Book: Human-Centered Design for Virtual Reality.
Association for Computing Machinery and Morgan & Claypool Publishers.
2015. (http://doi.org/10.1145/2792790)
4. T. Parisi. Learning Virtual Reality. 2015. (ISBN: 9781491922828)
5. P. Fuchs. Appropriate use of VR headsets.
(http://worldvrforum.com/product/appropriate-use-virtual-reality-head/)
6. L- Turchet. Designing presence for real locomotion in immersive virtual
environments: An affordance-based experiential approach. Virtual Reality 19,
3–4: 277–290., 2015. (http://doi.org/10.1007/s10055-015-0267-3)
7. G. C. Burdea, P. Coiffet. Virtual Reality Technology, Second Edition. John
Wiley & Sons, Inc. 2003.

predlagatelja)
Naziv kolegija Diplomski rad

15.0
vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 0%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija
Nema uvjeta.
kompetencije potrebne za
kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Riješiti problem iz područja brodskih informatičkih i automatskih sustava
razini kolegija (4-10 ishoda korištenjem znanstvene metodologije, te samostalno valorizirati dobivene
učenja) rezultate,
2. Kritički prosuđivati o hijerarhiji, organizaciji i upravljanju informacijskim i
komunikacijskim integriranim brodskim sustavima te predložiti odgovarajuća
rješenja na brodu i kopnu,
3. Usporediti primjenjivost i kvalitetu kontinuiranih i diskretnih sustava
automatske regulacije,
4. Osmisliti sustave upravljanja uporabom SCADA sustava i PLC uređaja i
primijeniti na pomorskim brodskim i kopnenim sustavima,
5. Opravdati uporabu metoda i tehnika razvoja programskih sustava u
suvremenim razvojnim okolinama uporabom mjerljivih parametara,
6. Vrednovati i primijeniti koncepte objektno orijentiranog programiranja u
razvijanju programskih aplikacija,
7. Odabrati metodu analize mjerenih signala, procijeniti i klasificirati
parametre koji utječu na upravljanje brodskih sustava,
8. Kritički procijeniti razvoj ekspertnih sustava za optimalno upravljanje,
dijagnostiku i preventivno održavanje broda,
9. Razviti model pomorskog prometnog sustava te sintetizirati nadzorni
sustav za izbjegavanje kritičnih stanja u prometu,
10. Kritički prosuđivati o primjeni obnovljivih izvora energije u pomorstvu s
aspekta količine dobivene energije i stupnja utjecaja na čovjekov okoliš,
11. Procijeniti uporabu mehatroničkih sustava u pomorstvu i industrijama
vezanim za more,
12. Kritički procijeniti uporabu elektrotehničkih materijala u pomorstvu s
posebnim osvrtom na otpisivanje plovila.

Vježbe Multimedija
Obveze studenata Diplomskim radom student treba pokazati da je sposoban primjenjivati

znanja stečena tijekom studija i dokazati da može uspješno rješavati zadatke
na razini zvanja kojeg stječe.
Diplomski rad ne mora imati svojstvo izvornog rada, ali mora biti samostalno
izrađen od strane studenta uz stručnu pomoć i nadzor mentora.
Diplomski rad student izrađuje samostalno i uz stručni nadzor mentora.
Tijekom izrade diplomskog rada student je dužan izvještavati i konzultirati
mentora, a naročito u razdoblju idejne zamisli rješenja, glavne zamisli
rješenja i realizacije rada.
Student formira diplomski rad u konceptu sa svim pripadajućim dijelovima.
Koncept rada se daje mentoru na uvid i pregled. Student je dužan postupiti
prema uputama i primjedbama mentora. Ako student ne postupi po
naputcima i primjedbama mentora, rad se vraća studentu na doradu.
Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Istraživački rad 6.5
ECTS bodova odgovara Esej Seminarski rad Izrada završnog rada 6.5
bodovnoj vrijednosti kolegija) Kolokviji Usmeni ispit Obrada završnog rada 2
Ocjenjivanje i vrjednovanje rada

Ocjenjivanje i vrednovanje završnog rada vrši tročlana komisija nakon izrade,
studenata tijekom nastave i na
prezentacije studenta i odgovora na postavljena pitanja.
završnom ispitu
Obvezna literatura (dostupna u Naslov Broj primjeraka u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija
knjižnici i putem ostalih medija)
-
Dopunska literatura
Načini praćenja kvalitete koji
osiguravaju stjecanje utvrđenih
ishoda učenja

predlagatelja)
Naziv kolegija Dizajn brodskih digitalnih sustava

vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Realizacija digitalnih sklopova pomoću standardnih digitalnih komponenti te

ARM mikroporocesora i Arduino platforme. Dizajn embedded računalnih
sustava za industrijske i brodske aplikacije. Dizajn i realizacija paralelne i
serijske sabirnice. Dizajn i realizacija analogno/digitalnih sučelja. Dizajn
memorijskog podsustava i sustava permanentne pohrane podataka.
Digitalna komunikacija u industrijskom i brodskom okruženju. Simulacije
digitalnih sklopova pomoću SPICE simulatora.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Dizajnirati i simulirati digitalne module embedded sustava.

razini kolegija (4-10 ishoda 2. Razvijati digitalne sklopove pomoću standardnih komponenti i integrirati s
učenja) ARM mikroprocesorom i Arduino platformom.
3. Razvijati paralelni i serijski bus digitalne komunikacije
4. Primijeniti EDA softverske alate kod dizajna digitalnih embedded računala.
5. Kritički prosuditi o pitanjima problematike digitalne komunikacije u
industrijskom i brodskom okruženju.
6. Simulirati digitalne komponente embedded sustava pomoću SPICE
simulatora.

2. Mikrokontroleri i tipične periferije kod mikrokontrolera.
3. Arduino platforma.
4. ARM Cortex mikrokontroleri i arhitektura.
5. Standardne digitalne komponente embedded sustava.
6. Tipovi memorija i povezivanje s ARM Cortex mikrokontrolerom.
7. Projektiranje paralelnih i serijskih sabirnica kod embedded sustava.
8. Korištenje A/D i D/A modula ARM Cortex mikrokontrolera.
9. Brodski komunikacijski protokoli za povezivanje embedded računala s
brodskim komunikacijskim sustavom (NMEA).
10. Simulacijski alati za simuliranje digitalnih i analognih sastavnica.
11. SPICE modeli i SPICE simulacije digitalnih integriranih krugova.
12. Programski jezici za programiranje mikrokontrolera: C++ i Python.
13. Real-time operativni sistemi (RTOS).
14. Projektiranje elektroničkih tiskanih pločica pomoću EDA alata.
15. Problemi kod embedded sustava: crosstalk i šum.

1. Upoznavanje s modulom NI Ultiboard softvera za izradu električnih
shema.
2. Simuliranje sklopova digitalne tehnike pomoću SPICE modela i simulatora.
3. Simulacije analognih sklopova pomoću NI Multisim softvera: AC,
tranzijentne, Monte Carlo i Fourier simulacije.
4. Upoznavanje s modulom NI Ultiboard softvera za izradu tiskanih pločica.
5. Upoznavanje s programskim okruženjem za programiranje ARM Cortex
mikrokontrolera.
6. Povezivanje ARM Cortex mikrokontrolera s FLASH memorijom.
7. Projektiranje električne sheme sklopa za povezivanje ARM Cortex
mikrokontrolera sa SD-card memorijom.
mikrokontrolera s TFT zaslonom.
mikrokontrolera na brodski NMEA protokol.
10. Programiranje ARM Cortex mikrokontrolera u programskom jeziku C++.
11. Upoznavanje s RTOS operativnim sustavom na ARM Cortex
mikrokontroleru.
12. Izrada električne sheme embedded sustava zasnovanom na ARM Cortex
mikrokontroleru.
13. Izrada tiskane pločice za embedded sustav.
14. Upoznavanje s programskim okruženjem za programiranje Arduino
platforme.
15. Upravljanje izlazima i ulazima na Arduino platformi.

Vježbe Multimedija


Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1.125 Istraživanje 0.125 Praktični rad 1
Pismeni ispit Projekt 2

studenata tijekom nastave i na Tijekom semestra u dogovoru s nastavnikom izrađuje se projekt embedded
završnom ispitu računala, zasnovano bilo na ARM Cortex mikrokontroleru, bilo na Arduino
platformi. Projekt se daje na uvid nastavniku na kraju semestra. Primjeri
kvalitetnih projekata studentima su dostupni na web stranicama. Kod
ocjenjivanja projekta potrebno je ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz.
Student može i usmeno obrazložiti projekt, odnosno njegove pojedine
djelove. Studentima koji zakasne s predajom projekta iz objektivnog razloga
može se produljiti rok za predaju projekta.


Projekt 50 60
Ocjenjivanje


u knjižnici medija
J. Yiu. The Definitive Guide to ARM®

Cortex®-M3 and Cortex®-M4 Processors.
The Netherlands: Elsevier, 2014.
J. D. Bakos. Embedded Systems: ARM

Programming and Optimization. The
Netherlands: Elsevier, 2016.
Ralph Morisson. Digital Circuit Boards: Mach
1 GHz. New Jersey, USA: Wiley, 2012.
Dopunska literatura S. Chen, M. Ali Mazidi, E. Ghaemi. STM32 Arm Programming for Embedded
Systems: Using C Language with STM32 Nucleo. MicroDigitalEd, 2018.

predlagatelja)
Naziv kolegija Napredna poglavlja iz obrade signala

vrijednost (ECTS)

nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Ovladati temeljnim metodama i znanjima na naprednim poglavljima iz

obrade signala. Na osnovu preuzetog ili mjerenog signala izabrati pogodnu
metodu za obradu signala i procjene relevantnih parametara. Vrednovati i
rangirati dobivene rezultate.

kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Odabrati pogodnu metodu analize kod slučajnih signala.
razini kolegija (4-10 ishoda 2. Procijeniti vrijednosti parametara kod slučajnih signala.
učenja) 3. Usporediti različite metodološke pristupe kod obrade slučajnih signala.
4. Rangirati i vrednovati rezultate provedenih metodoloških postupka u
protokolu rješenja problema.

razrađen prema satnici nastave 1. Uvod i terminologija.
2. Empiričko modeliranje i aproksimacija.
3. Metoda najmanjih kvadrata i aproksimacije signala.
4. Uvod u vjerojatnost i karakteristike signala.
5. Uvod u slučajne procese i svojstva signala.
6. Metode glavnih komponenti (PCA) i primjena.
7. Slučajni signali, linearni spektar i spektar snage.
8. Analiza spektra signala kod slučajnih procesa: ne-parametarske metode.
9. Analiza spektra signala kod slučajnih procesa: ne-parametarske metode.
10. Uvod u modeliranje slučajnih signala i parametarska procjena spektra
signala.
11. Uvod u modeliranje slučajnih signala i parametarska procjena spektra
signala.
12. Uvod u teoriju i primjenu funkcije kros-korelacije, korelacije i koherencije.
13. Uvod u teoriju i primjenu funkcije kros-korelacije, korelacije i koherencije.
14. Obrada signala uporabom envelope i tzv. kernel funkcije.
15. Uvod u vremensko-frekvencijsku analizu signala, valićna transformacija.
Vježbe (1 sat-auditorne, simulacijske):

1. Ponavljanje temeljnih pojmova kod obrade signala.
2. Predstavljanje signala u programskom paketu MATLAB.
3. Predstavljanje signala u programskom paketu MATLAB.
4. Modeliranje signala upotrebom metode najmanjih kvadrata i kubične
aproksimacije (cubic spline).
5. Modeliranje signala upotrebom metode najmanjih kvadrata i kubične
aproksimacije (cubic spline).
6. Analiza signala upotrebom Fourierove transformacije u programskom
paketu MATLAB.
7. Analiza signala upotrebom Fourierove transformacije u programskom
paketu MATLAB.
8. Slučajni signali i procjena parametara slučajnih signala uz uporabu
programskog paketa MATLAB.
9. Slučajni signali i procjena parametara slučajnih signala uz uporabu
programskog paketa MATLAB.
10. Primjeri analize signala i procjena parametara kod vibracijskih i
biomedicinskih signala u programskom paketu MATLAB.
11. Primjeri analize signala i procjena parametra kod vibracijskih i
biomedicinskih signala u programskom paketu MATLAB.
12. Direktne i indirektne metode kod procjene spektra kod slučajnih signala.
13. Direktne i indirektne metode kod procjene spektra kod slučajnih signala.
14. Analiza slučajnih signala upotrebom funkcije ovojnice na primjeru
akustičkih signala.
15. Primjena metode glavnih komponenti kod 1D signala.
Vježbe Multimedija



rad kolokviji))
Seminarski
Esej
rad

studenata tijekom nastave i na U semestru se pišu dva kolokvija. Prvi kolokvij koji obuhvaća teorijska pitanja
završnom ispitu iz gradiva od prvog do sedmog predavanja piše se u sedmom tjednu
nastave. Drugi kolokvij obuhvaća teorijska pitanja iz gradiva od osmog do
Na svakom kolokviju potrebno je ostvariti najmanje 50 % bodova za prolaz.
Studenti koji ne pristupe jednom kolokviju iz objektivnih razloga ili ne
ostvare minimalni postotak imaju mogućnost ispravka. Za ove će se studente
u petnaestom tjednu organizirati ispravak.
isti kriteriji ocjenjivanja kao i za kontinuiranu provjeru znanja


1. kolokvij 50 45
2. kolokvij 50 45
Ocjenjivanje

u knjižnici medija
J. Šoda: Bilješke za pripremu predavanja. DA

R. Shiavi: Introduction to Applied Statistical
Signal Analysis, 3rd Edition. The
DA
Netherlands: Elsevier Inc., 2007. (ISBN: 0-12-
088581-6)
Dopunska literatura 1. S. M. Kay. Fundamentals of Statistical Signal Processing, Vol. I, II and III.
New Jersey, USA: Prentice-Hall, 2011. (ISBN: 0-13-345711-7).
2. H. L. van Trees, K. L. Bell, Z, Tian. Detection, Estimation, and Modulation
Theory, Part I – Detection, Estimation and Filtering Theory. 2nd Edition. USA:
John Wiley & Sons, Inc, 2013. (ISBN: 978-0-470-54296-5).
3. A. Antoniou. Digital Signal Processing; Signals, Systems and Filters. New
York, USA: McGraw-Hill, 2006.
4. J. G. Proakis, D. K. Manolakis. Digital Signal Processing, 4th Edition. New
Jersey, USA: Prentice-Hall, 2006. (ISBN: 978-0-131-87374-2).
predlagatelja)
Naziv kolegija Pomorski robotski sustavi
Nositelj/i kolegija doc. dr. sc. Hrvoje Dodig

Bodovna
vrijednost (ECTS)
izv. prof. dr. sc. Igor Vujović

nastave (broj sati

Obvezni 10%
e-učenja
Opis kolegija
Ciljevi kolegija Kolegij daje uvod u pomorsku robotiku te student stječe kompetencije za
primjenu i dizajn robotskih sustava u pomorstvu.
Industrijski roboti, njihova struktura i primjene u pomorstvu. Operacije s
ROV/AUV plovilima i podvodna robotika. Upravljački sustavi ROV plovila.
Letjelice za traganje i spašavanje na moru i termovizijski sustavi. Dronovi za
prikupljanje hidrografskih podataka. Dronovi za kartografiranje i batimetriju.
Automatizirane plutače za prikupljanje podataka. Autonomni intelignetni
robotski sustavi.
kolegij
Očekivani ishodi učenja na 1. Usporediti vrste i primjene pomorskih robotskih sustava, uključujući etiku i
razini kolegija (4-10 ishoda odgovornost kod pomorskih operacija.
učenja) 2. Rangirati operacijske parametre te identificirati najvažnije parametre
robotskog plovila/vozila ovisno o vrsti operacije.
3. Opisati tipične arhitekture pomorskih robotskih sustava i objasniti njihove
upravljačke mehanizme.
4. Valorozirati sustav vođenja, navigacije i upravaljanja pomorskog
robotskog sustava.
5. Kritički vrednovati tipične senzore kod pomorskih robotskih sustava te
tehnike procesiranja signala i analize podataka.
6. Objasniti korisnu nosivost pomorskog robotskog sustava i utjecaj tereta
na upravljanje robotom.
7. Predvidjeti tehnološku primjenu morskih robotskih sustava u priobalnom
području i na otvorenom moru u svrhu navigacije, nadzora, nadgledanja
morskog okoliša i obnovljivih izvora energije.

2. Vrste pomorskih robotskih sustava: AUV, ASV, ROV.
3. Dizajn pomorskih robotskih sustava.
4. Ključni parametri pomorskih robotskih sustava: tlak, istisnina, snaga,
brzina, doseg i cijena transporta.
5. Primjena različitih senzora kod pomorskih robotskih sustava.
6. Navigacijske strategije i algoritmi: dead-reckoning i statistički pristup.
7. Algoritmi za planiranje putanje robotskog sustava, line-of-sight metoda.
8. Planiranje putanje robotskog plovila/vozila pomoću metode potencijala.
9. Planiranje putanje robotskog plovila/vozila pomoću Dijkstra i A* algoritma
10. Aktuatori i dinamika pomorskog robotskog sustava.
11. Modeliranje i upravljanje pomorskim robotskim sustavom pomoću PID
regulatora i arhitekture robotskih sustava.
12. Arhitekture dronova za traganje i spašavanje na moru.
13. Dronovi za prikupljanje hidrografskih podataka.
14. Robotski sustavi za podvodno kartografiranje.
15. Dizajn plutača za prikupljanje hidrografskih podataka.
1. Upoznavanje s robotskim manipulatorom.
2. Upravljanje robotskim manipulatorom.
3. Praktična primjena povratne veze kod autonomnih plovila/vozila.
4. Povezivanje mikrokontrolera s elektromotorom i upravljanje.
5. Povezivanje mikrokontrolera sa senzorima-prikupljanje i pohrana
podataka.
6. Planiranje putanje plovila pomoću metode potencijala-vježba u Matlabu.
7. Korištenje Dijkstra algoritma za planiranje putanje robotskog plovila-
vježba u Matlabu.
8. Korištenje A* algoritma za planiranje putanje robotskog plovila-simulacija
u Matlabu.
9. Primjena inercijskog navigacijskog sustava u podvodnoj robotici.
10. Povezivanje mikrokontrolera s troosnim akcelerometrom i žiroskopom.
11. Izračun akceleracija pomoću troosnog akcelerometra i žiroskopa.
12. Mjerenje trajektorija robotskog plovila.
13. Senzorska fuzija: kombiniranje troosnog akcelerometra i žiroskopa sa
senzorom nagiba.
14. Kalibracija trajektorije robotskog plovila.
15. Dizajn plutače za prikupljanje hidrografskih podataka.

Vježbe Multimedija


Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1.5 Istraživanje 1.25 Praktični rad 1.25

studenata tijekom nastave i na Drugi seminarski rad obuhvaća teorijska pitanja iz gradiva od osmog do
završnom ispitu petnaestog predavanja i daje se na uvid u petnaestom tjednu nastave.
Primjeri kvalitetnih seminarskih radova studentima su dostupni na platformi
za e-učenje Merlin. Kod ocjenjivanja seminarskog rada potrebno je ostvariti
najmanje 50 % bodova za prolaz. Student može i usmeno obrazložiti
seminarski rad, odnosno pojedine dijelove seminarskog rada. Studentima
koji zakasne s predajom seminarskog rada iz objektivnog razloga može se
produljiti rok za predaju rada.
U konačnu ocjenu ubrajaju se nazočnost na nastavi i rezultati seminarskih
radova.


Ocjenjivanje


u knjižnici medija
S. M. LaValle. Planning Algorithms. UK:

Cambridge University Press, 2006.
N. Correll. Introduction to Autonomous
Robots: Kinematics, Perception, Localization
and Planning. Magellan Scientific, 2016.
G. Antonelli. Underwater Robots. New York,

USA: Springer, 2014.
Dopunska literatura T. Braunl. Embedded Robotics: Mobile Robot Design and Applications with
Embedded Systems. USA: Springer, 2010.

predlagatelja)
3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA
3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu
izgradnju)
Identifikacija zgrade Pomorski fakultet u Splitu

Ruđera Boškovića 37, 21000
Lokacija zgrade
Split
Godina izgradnje 2016.
Ukupna površina u m2 4.370,82

3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima
Kolegij Nastavnici i suradnici
Aplikativno programiranje Hrvoje Dodig
Brodski SCADA sustavi i upravljanje Joško Šoda
Brodski upravljački sustavi Petar Matić
Maja Krčum
Anita Gudelj
Daljinsko istraživanje u funkciji održivog razvoja Merica Slišković
Igor Vujović
Zdeslav Jurić
Diplomski rad
Diskretni sustavi upravljanja Joško Šoda

Dizajn brodskih digitalnih sustava Hrvoje Dodig
Ergonomija navigacijskih podsustava Dario Medić
Hidrografsko inženjerstvo Jakša Mišković
Integrirane komunikacijske i informacijske tehnologije Dean Sumić

Petar Matić
Izabrana poglavlja iz brodskih elektroenergetskih sustava
Nur Assani
Mehatronika Hrvoje Dodig
Metodologija znanstvenoistraživačkog rada Merica Slišković

Modeliranje i simuliranje Petar Matić
Napredna poglavlja iz obrade signala Joško Šoda
Ivana Golub Medvešek

Napredni elektrotehnički materijali Miro Petković
Igor Vujović
Miro Petković
Napredno upravljanje i dijagnostika
Igor Vujović
Navigacijski integrirani sustavi Ivana Golub Medvešek

Objektno orijentirano programiranje Anita Gudelj
Maja Krčum
Obnovljivi izvori energije
Marko Zubčić
Tina Perić
Održavanje i pouzdanost brodskih strojnih sustava
Ladislav Stazić
Hrvoje Dodig
Pomorski robotski sustavi Igor Vujović
Joško Šoda
Goran Kovačević
Primijenjena matematika
Tatjana Stanivuk
Anita Gudelj
Računalna sigurnost brodskih sustava
Mirko Čorić
Danko Kezić
Sinteza nadzornih prometnih i proizvodnih sustava
Ivan Pavić
Marko Katalinić
Stručna praksa u nastavnoj bazi
Ivan Pavić
Upravljanje kvalitetom u pomorstvu Maja Krčum
Helena Ukić Boljat
Marina Brodarić- Ivačić
Igor Vujović
Vizualizacija u autonomnom pomorstvu
Mirko Čorić
Petra Jakulica
Zelene tehnologije u pomorstvu
Gorana Jelić-Mrčelić
3.3. Podaci o nastavnicima
Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Danko Kezić
Kolegij koji predaje na

predloženom studijskom Sinteza nadzornih prometnih i proizvodnih sustava
programu
OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU
Adresa Velebitska 7
Telefon 095/3822449
E-mail
Osobna web stranica www.pfst.hr/~danko
Godina rođenja 24.01.1960.
Matični broj iz Upisnika

197501
znanstvenika
Znanstveno ili umjetničko

zvanje i datum posljednjega znanstveni savjetnik 31.3.2011
izbora
Znanstveno-nastavno,
umjetničko-nastavno ili
redoviti profesor u trajnom zvanju 29. 9. 2016.
nastavno zvanje i datum
posljednjega izbora
Područje i polje izbora u
područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika (znanstveni savjetnik), polje
znanstveno ili umjetničko
tehnologije i transport (znanstveni suradnik)
zvanje
PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet
Datum zaposlenja 10.01.1992.
Naziv radnoga mjesta (profesor,

redoviti profesor u trajnom zvanju
istraživač, suradnik i sl.)
Područje rada brodska elektrotehnika, energetska elektronika, automatika
Funkcija nastavnik na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju
PODACI O ŠKOLOVANJU - Najviši postignuti stupanj
Zvanje doktor znanosti

Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu
Mjesto Zagreb
Nadnevak 12.04.2003.
PODACI O USAVRŠAVANJU
Godina 2005
Mjesto Split
Ustanova Sveučilište u Splitu, Pomorski Fakultet
Područje usavršavanja održavanje nautičkog simulatora

MATERINSKI I STRANI JEZICI
Materinski jezik hrvatski
Strani jezik i poznavanje jezika engleski (4)

na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5
(izvrsno)
Strani jezik i poznavanje jezika

na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 talijanski (3)
(izvrsno)

(izvrsno)
KOMPETENCIJE ZA PREDMET
Ranije iskustvo u nositeljstvu Na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku radi na ustrojavanju studija Brodske
sličnih kolegija (navesti naziv elektroenergetike i elektronike i uvodi kolegije:
kolegija, studijskoga programa Mikroelektronika I, (pred. i vj. do 1993, pred. 1993. – 1995.) – u Dubrovniku
na kojem se izvodi/izvodio i Mikroelektronika II, (pred. i vj. do 1993, pred. 1993. – 1995.) – u Dubrovniku
razinu studijskoga programa) Mikroelektronika III, (pred. i vj. do 1993, pred. 1993. – 1995.) – u Dubrovniku
Održavanje i pouzdanost brodskih elektroničkih uređaja, (pred. i vj. do 1993,
pred. 1993. – 1998.), - u Dubrovniku i Splitu
Mjerenja u elektronici, (pred. i vj. do 1993, pred. 1993. – 1995.) – u
Dubrovniku
Brodska energetska elektronika, (pred. i vj. do 1993, pred. 1993. – 1998.) – u
Dubrovniku.
Na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu izvodi nastavu od 1995. godine
iz predmeta B1.4. i B1.6. te inovira kolegij
Brodska procesna računala i informacijski sustavi (pred. i vj. od 1996.) – u
Dubrovniku i Splitu.
Od akademske 2004./2005. godine radi na uvođenju novih programa za
trogodišnji preddiplomski sveučilišni studij Pomorske elektrotehničke i
informatičke tehnologije i diplomski sveučilišni studij Pomorske
elektrotehničke tehnologije po Bolonjskom procesu.
Na preddiplomskom sveučilišnom studiju uvodi kolegije:
Računalno upravljanje tehničkim sustavima, Elektronički sigurnosni sustavi u
pomorstvu, Računalne mreže.
Na diplomskom sveučilišnom studiju inovira uvodi ili sudjeluje u uvođenju

kolegija: Mehatronika, Diskretni sustavi upravljanja.
Na poslijediplomskom stručnom magistarskom studiju nautike uvodi kolegij
Primjena simulatora i trenažera u pomorstvu.
Na međusveučilišnom doktorskom studiju pomorstva uvodi kolegij
Upravljanje robotskim proizvodnim sustavima.
Na doktorskom studiju Pomorskog fakulteta u splitu uvodi dva nova kolegija
iz područja modeliranja i automatizacije.
Autorstvo Energetska elektronika – priručnik za simulaciju pretvaračkih sklopova,

sveučilišnih/fakultetskih Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2007., ISBN: 978-953-6655-41-0
udžbenika iz područja kolegija (elektroničko izdanje dostupno na internetu www.pfst.hr).
Radiotehnika za pomorske nautičare - web skripta 2014.
Stručni, znanstveni i umjetnički Bošnjak, Rino; Kezić, Danko; Vidan, Pero; Kavran, Zvonko : Collision
radovi objavljeni u posljednjih prevention in Singapore Strait by using Timed Petri Net. // Transport, 34
pet godina iz područja kolegija (2019), 5; 1-10 doi:10.3846/transport.2019.11623 (međunarodna recenzija,
(najviše 5 referenca) članak, znanstveni)
Bošnjak, Rino; Kezić, Danko; Vidan, Pero: Methodology of synthesis of the

supervisors by using Petri net. // Brodogradnja, Vol 68 (2017), Number 3; 57-
66 doi:10.21278/brod68304 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
Bošnjak, Rino; Kezić, Danko; Mikelić, Zoran; Perić, Tomislav Sinteza

nadzornika u sustavu kontrole brodova s ciljem sprečavanje sudara. // 39.
skup o prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem
AUTOMATIZACIJA U PROMETU 2019 / Šakić, Željko (ur.). Zagreb: Korema,
2019. str. 42-47. (https://www.bib.irb.hr/1035994) (predavanje, recenziran,
cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
Matković, Josip; Kezić, Danko; Bošnjak, Rino

Sinteza nadzornika pomorskog prometa. // Automatizacija u prometu 2017 /
Šakić Željko (ur.). Zagreb: Korema, 2017. str. 113-116.
(https://www.bib.irb.hr/909305) (predavanje, međunarodna recenzija,
cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
Mlačić, Dino; Kezić, Danko; Matić, Petar Analiza rada upravljačkog sustava
brodskog generatora pare. // 38th Proc. on Transportation Systems with
International Participation AUTOMATION IN TRANSPORTATION 2018 Osijek:
Korema, 2018. str. 32-36 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad
(in extenso), stručni)
Stručni i znanstveni radovi iz

metodike i kvalitete nastave
objavljeni u posljednjih pet
godina (najviše 5 referenca)
Stručni, znanstveni i umjetnički

projekti iz područja kolegija koji
su se provodili u posljednjih pet
U sklopu kojega programa i u

kojem je opsegu nositelj stekao
metodičko- psihološko-
didaktičko -pedagoške
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Priznanja i nagrade za nastavni i

znanstveni rad/umjetnički rad
Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Maja Krčum
Kolegij koji predaje na Daljinsko istraživanje u funkciji održivog razvoja

predloženom studijskom Obnovljivi izvori energije
programu Upravljanje kvalitetom u pomorstvu
Adresa Bijankinijeva 8, Split
Telefon 0912067044
E-mail
Osobna web stranica

znanstvenika

zvanje i datum posljednjega Viši znanstvnei suradnik, 26.veljače, 2020.
izbora
Izvanredni profesor, 5., ožujka, 2020.
posljednjega izbora
Područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport, grana
pomorski i riječni promet
zvanje


izvanredni profesor
Područje rada elektroenergetski sustavi, primjena visokonaponskih tehnologija, upravljanje
kvalitetom , energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije
Funkcija Predstojnica zavoda/ravnateljica Centra za kvalitetu
Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pomorski Fakultet
Mjesto Rijeka
Godina 2016-2022
Mjesto Split
Ustanova Hrvatski registar brodova; Sveučilište u Splitu,Tallinn
Područje usavršavanja Sustav upravljanja kvalitetom; Engleski jezik, Teaching star

na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 engleski (5)
(izvrsno)
(izvrsno)

(izvrsno)
Ranije iskustvo u nositeljstvu 1. Elektromotorni pogoni – studiji pomorske elektrotehničke informatičke

sličnih kolegija (navesti naziv tehnologije, preddiplomski studij (Pomorski fakultet)
kolegija, studijskoga programa 2. Obnovljivi izvori energije - diplomski studij pomorskih elektrotehničkih i
na kojem se izvodi/izvodio i informatičkih tehnologija (PF)
razinu studijskoga programa) 3. Visokonaponske tehnologije u pomorstvu- diplomski studij
brodostrojarstva (PF)
4. Upravljanje elektromotornim pogonima- specijalistički studij
elektroenergetike – Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije
5. Izabrana poglavlja iz električnih strojeva - specijalistički studij
elektroenergetike – Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije
6. Brodski elektroenergetski sustavi I - preddiplomski studij brodostrojarstva
(PF)
7. Brodski elektroenergetski sustavi II - preddiplomski studij brodostrojarstva
(PF)
Autorstvo
sveučilišnih/fakultetskih
udžbenika iz područja kolegija
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Krčum, Maja; Zubčić, Marko; Kaštelan, Nediljko; Gudelj,
radovi objavljeni u posljednjih Anita: Reducing the Dimensions of the Ship’s Main Switchboard—A
pet godina iz područja kolegija Contribution to Energy Efficiency // Energies, 14 (2021), 22; 7567, 21
(najviše 5 referenca) doi:10.3390/en14227567
2. Zubčić, Marko; Kaštelan, Nediljko; Krčum, Maja; Peša,

Tomislav: MOTOR DRIVE EXPERIMENTAL SETUP PARAMETERS
DETERMINATION // NAŠE MORE 2021 - 2 nd International Conference of
Maritime Science & Technology / Mišković, Darijo (ur.). Dubrovnik: University
of Dubrovnik, Maritime Department, 2021. str. 408-417
3. Kaštelan, Nediljko; Zubčić, Marko; Krčum, Maja;

Petković, Miro: Contribution to the reduction of the ship's switchboard by
applying sensor technology // Pedagogika-Pedagogy, 93 (2021), 6s; 235-249
doi:10.53656/ped21-6s.21con
4. Petković, Miro; Zubčić, Marko; Krčum, Maja; Pavić, Ivan:

Wind Assisted Ship Propulsion Technologies – Can they Help in Emissions
Reduction? // Naše more : znanstveni časopis za more i pomorstvo, 68
(2021), 2; 102-109 doi:10.17818/NM/2021/2.6
5. Krčum, Maja; Zubčić, Marko; Dlabač, Tatjana:

Electromechanical Analysis of the Medium Voltage Earthing Switch due to
Short-Time and Peak Withstand Current Test // Energies, 12 (2019), 16; 3189,
17 doi:10.3390/en12163189 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)

Maritime Science & Technology / Mišković, Darijo (ur.). Dubrovnik:
University of Dubrovnik, Maritime Department, 2021. str. 408-417
Petković, Miro: Contribution to the reduction of the ship's

switchboard by applying sensor technology // Pedagogika-Pedagogy, 93
(2021), 6s; 235-249 doi:10.53656/ped21-6s.21con

Maritime Science &amp;amp; Technology / Mišković, Darijo (ur.).
Dubrovnik: University of Dubrovnik, Maritime Department, 2021. str. 408-417
Petković, Miro: Contribution to the reduction of the

ship&amp;#039;s switchboard by applying sensor technology //
Pedagogika-Pedagogy, 93 (2021), 6s; 235-249 doi:10.53656/ped21-6s.21con
Stručni i znanstveni radovi iz 1. Kuzmanić, Ivica; Krčum, Maja; Vujović, Igor:

metodike i kvalitete nastave CONTRIBUTION TO MARINE ELECTRICAL ENGINEERING AND INFORMATION
objavljeni u posljednjih pet TECHNOLOGIES CURRICULUM // 7th International Maritime Science
godina (najviše 5 referenca) Conference - Book of Proceedings / Vidan, Pero ; Račić, Nikola ; Twrdy, Elen ;
Skočibušić, Mihaela Bukljaš; Radica, Gojmir; Vukić, Luka; Mudronja, Luka (ur.).
Split: Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet u Splitu, 2017. str. 187-192
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Istraživač na projektu - Internacionalizacija studijskih
projekti iz područja kolegija koji programa Morskog ribarstva i Vojnog pomorstva na Sveučilištu u Splitu
su se provodili u posljednjih pet UP.03.1.1.02.0046; prijavitelj projekta: Sveučilište u Splitu. Trajanje: 12.
godina (najviše 5 referenca) listopada 2018. - 11. listopada 2021. Voditelj za PFST: Izv. prof. dr. sc. Merica
Slišković.
2. Istraživač na projektu - Pomorski menadžment za 21.

stoljeće – održiv i inteligentan razvoj obalnog područja kroz razvoj standarda
zanimanja i standarda kvalifikacije u području Pomorskog menadžmenta te
unapređenje istoimenoga sveučilišnoga diplomskog studija, dr.sc. Merica
Slišković stručni voditelj projekta
3. Voditeljica projekta: CEKOM - Centar kompetencija za

naprednu mobilnost, KK.01.2.2.03.0022, IRI 13 – Razvoj i izrada kompaktnog
brodskog srednje naponskog sklopnog bloka 15/17,5 (BSSB 17,5), Trajanje
projekta 10.09.2020-10.09.2023.
4. Istraživač na projektu – Funkcionalna integracija Sveučilišta u

Splitu, PM/PFST/KTF kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u
Zgradi tri fakulteta
Obrazovni proces i kompetencije nastavnika u visokom obrazovanju,
INTERIV projekt, 2019. (30 sati)
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Hrvoje Dodig
Kolegij koji predaje na Aplikativno programiranje

predloženom studijskom Dizajn brodskih digitalnih sustava
programu Mehatronika
Pomorski robotski sustavi
Adresa Podglavica 8
Telefon +385(0)98 1909 426
E-mail
Osobna web stranica www.hdodig.com

358544
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega Znanstveni suradnik, 09.02.2018
izbora
docent, 1. 5. 2018.
posljednjega izbora

znanstveno ili umjetničko elektrotehnika
zvanje

docent
Područje rada elektronika, primjenjena matematika, numeričke metode u elektrotehnici,

teorija elektromagnetizma, mehatronika

Ustanova Wessex Institute of Technology (University of Wales)
Mjesto Southampton, UK
Godina 2003
Mjesto Southampton, UK
Ustanova Wessex Institute of Technology (University of Wales)
Područje usavršavanja numeričke metode u elektrotehnici
Materinski jezik hrvatski jezik

na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 engleski jezik (5)
(izvrsno)
na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 Engleski jezik, 5
(izvrsno)

(izvrsno)
Ranije iskustvo u nositeljstvu

sličnih kolegija (navesti naziv
kolegija, studijskoga programa
na kojem se izvodi/izvodio i
razinu studijskoga programa)
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Šušnjara, Anna; Dodig, Hrvoje; Poljak, Dragan; Cvetković, Mario: “
radovi objavljeni u posljednjih Stochastic-Deterministic Thermal Dosimetry Below 6 GHz for 5G Mobile
pet godina iz područja kolegija Communication Systems”, IEEE transactions on electromagnetic
(najviše 5 referenca) compatibility, 63 (2021), 5; 1667-1679 doi:10.1109/TEMC.2021.3098431
2. Dodig, Hrvoje; Poljak, Dragan; Cvetković, Mario: “ On the edge element
boundary element method/finite element method coupling for time
harmonic electromagnetic scattering problems”, International journal for
numerical methods in engineering, 122 (2021), 14; 3613-3652
doi:10.1002/NME.6675
3. Dodig, Hrvoje, “ Direct Derivation of Liénard–Wiechert Potentials,
Maxwell’s Equations and Lorentz Force from Coulomb’s Law”, Mathematics,
9 (2021), 3; 9030237, 29 doi:10.3390/math9030237
4. Cvetković, Mario; Dodig, Hrvoje; Poljak, Dragan: "On the use of
Compound and Extracted Models in Thermal Dosimetry
Assessment", Mathematical problems in engineering, 2020
(2020), 2020; 8598010, 18 doi:10.1155/2020/8598010
5. Šušnjara, Anna; Dodig, Hrvoje; Cvetković, Mario; Poljak, Dragan:
"Stochastic Dosimetry of a Three Compartment Head
Model", Engineering analysis with boundary
elements,117(2020),332-345 doi:10.1016/j.enganabound.2020.04.010

Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Sustainable development of BLUE economies through higher Education
projekti iz područja kolegija koji and innovation in Western Balkan Countries – „BLUEWBC“, 15.1.2020-
su se provodili u posljednjih pet 14.01.2023, Erasmus+
godina (najviše 5 referenca) 2. CEKOM - Centar kompetencija za naprednu mobilnost, KK.01.2.2.03.0022,
IRA 13: Razvoj i izrada kompaktnog brodskog srednje naponskog sklopnog
bloka 15/17,5 (bssb 17,5); 10.9.2020. – 10.9.2023., EU fondovi
3. Istraživanje inovativnih tehnologija u pomorstvu uz opremanje
znanstvenog laboratorija Pomorskog fakulteta, kod projekta PFST-2019-01,
VIF sredstva.

kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Ivana Golub Medvešek

Napredni elektrotehnički materijali
predloženom studijskom
Navigacijski integrirani sustavi
programu
Adresa Put štalija 2, Kaštel Stari
Telefon 0953838473
E-mail
Osobna web stranica

304590
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega Znanstveni suradnik 06.12.2021.
izbora
Docent 01.05.2022.
posljednjega izbora
znanstveno ili umjetničko Tehničke znanosti, tehnologija prometa i transport
zvanje


docent
Područje rada Tehnologija prometa i transport

Ustanova Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet u Splitu
Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova
Područje usavršavanja

(izvrsno)
Strani jezik i poznavanje jezika talijanski (3)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički Golub Medvešek, Ivana: A Method of Hydrographic Survey Technology
radovi objavljeni u posljednjih Selection Based on the Decision Tree Supervised Learning, 2021., doktorska
pet godina iz područja kolegija disertacija, Pomorski fakultet, Split
(najviše 5 referenca) Golub Medvešek, Ivana; Vujović, Igor; Šoda, Joško; Krčum, Maja: A Novel
Method on Hydrographic Survey Technology Selection Based on the
Decision Tree Supervised Learning // Applied Sciences-Basel, 11 (2021), 11;
4966, 19 doi:10.3390/app11114966
Perić, Tina; Mihanović, Vice; Golub Medvešek, Ivana: Analysis of cruise ship
traffic in the Port of Split // Journal of applied engineering science, 17
(2019), 3; 304-310 doi:10.5937/jaes17-22822 (međunarodna recenzija,
članak, znanstveni)
Karin, Ivan; Golub Medvešek, Ivana; Matić, Petar; Jurčević, Stipe: Raising the
level of navigation safety using the AIS system, 10th International Maritime
Science Conference, Solin 2023.



kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Anita Gudelj

predloženom studijskom Objektno orijentirano programiranje
programu Računalna sigurnost brodskih sustava
Adresa Velebitska 58, Split
Telefon 913807023
E-mail
Osobna web stranica

278411
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega znanstveni savjetnik 6. 6. 2019.
izbora
redoviti profesor 4.02 2022.
posljednjega izbora
društvene znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana
informacijski sustavi i informatologija
zvanje


redoviti profesor
Područje rada informacijski sustavi i informatologija
Funkcija predsjednica Odbora za unaprjeđenje kvalitete, ECTS povjernica, ISVU

koordinatorica
Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike
Mjesto Varaždin
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)
(izvrsno)

(izvrsno)

Napredno programiranje, PEIT, prijediplomski studij
Primjena računala, Pomorska nautika, prijediplomski studij
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Anita Gudelj, Maja Krčum, Roko Sikimić: Cybersecurity in the Maritime
radovi objavljeni u posljednjih Sector: Issues, Challenges and Learned Lessons, 2nd Kotor International
pet godina iz područja kolegija Maritime Conference (KIMC 2022), 27-30 November 2022, Kotor,
(najviše 5 referenca) Montenegro
2. Vidan, Pero; Gudelj, Anita; Čorić, Mirko; Vukša, Srđan: Contribution to the
safety of navigation by introducing of new technologies in fairway marking
// Journal of applied engineering science, 18 (2020), 1; 55-63
3. Čorić, Mirko; Gudelj, Anita; Lušić, Zvonimir; Mandžuka, Sadko: E-
Navigation Architecture Overview and Functional Connection Analysis //
Naše more : znanstveni časopis za more i pomorstvo, 66 (2019), 3; 120-129
4. Čorić, Mirko; Gudelj, Anita; Krčum, Jelena: Biometrics and the Significance
of Biometric Data Compression in Transport Systems // 18th International
Conference on Transport Science – ICTS 2018, Conference Proceedings,
Portorož, 2018. str. 82-88
5. Pivac, Martina; Ristov, Pančo; Gudelj Anita: Security flaw of information
resources on ships // Book of Proceedings 7th International Marine Science
Conference Solin, Hrvatska, 2017. str. 83-93.
1. Krčum, Maja; Zubčić, Marko; Kaštelan, Nediljko; Gudelj, Anita Reducing the
Dimensions of the Ship’s Main Switchboard—A Contribution to Energy
Efficiency // Energies, 14 (2021), 22; 7567, 21 doi:10.3390/en14227567
2. Karna, Hrvoje; Gudelj, Anita; Kokan, Silvana: Text Analysis of the Hybrid
Digital Corpora // Proceedings of the 29th Conference on Software,
Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM 2021) / Rožić,
Nikola ; Begušić, Dinko (ur.). Split: IEEE, 2021, 2021. str. 1-6
doi:10.23919/SoftCOM52868.2021.9559119
3. Čorić, Mirko; Mandžuka, Sadko; Gudelj, Anita; Lušić, Zvonimir: Quantitative
Ship Collision Frequency Estimation Models: A Review // Journal of marine
science and engineering, 9 (2021), 5; 1-28 doi:10.3390/jmse9050533
4. Gudelj, Anita; Jurišić, Ivona Petra; Čorić, Mirko; Medić, Dario: Excel-access
aplikacija za automatsko upravljenje podatcima pri zapošljavanju pomoraca
// Zbornik radova 38. skupa o prometnim sustavima s međunarodnim
sudjelovanjem: Automatizacija u prometu / Šakić, Željko (ur.). Zagreb:
KOREMA, 2018. str. 48-52
Stručni i znanstveni radovi iz 1. Gudelj, Anita; Ukić Boljat, Helena; Slišković, Merica: Identification of
metodike i kvalitete nastave Features Associated with University Dropout-a case study of University of
objavljeni u posljednjih pet Split, Faculty of Maritime Studies // Proceedings of the International
godina (najviše 5 referenca) Association of Maritime Universities (IAMU) Conference / Kurshubadze, Nino
; Sviličić, Boris (ed.). Batumi: Batumi State Maritime Academy, Georgia, 2022.
str. 308-316
2. Gudelj, Anita; Liģere, Jeļena; Zaitseva-Pärnaste, Inga; Załęska-Fornal,
Agata: Survey Of Maritime Student Satisfaction: A Case Study On The
International Student Survey To Identify The Satisfaction Of Students In
Mathematical Courses // Pedagogika (Sofia), 93 (2021), 6; 9-23
doi:10.53656/ped21-6s.01sur
3. Slišković, Merica; Perić Hadžić, Ana; Gudelj, Anita; Ukić Boljat, Helena:
Challenges of maritime higher education-meeting the quality requirements
// Naše more 2021. Conference Proceedings / Mišković, Darijo ;
Hasanspahić, Nermin (ur.). Dubrovnik: University of Dubrovnik, Maritime
Department, 2021. str. 309-316
4. Gudelj, Anita; Boljat, Helena Ukic; Sliskovic, Merica: The functions of
learning outcomes as coordination mechanisms between the labour market
and education system: a case study using the Maritime Management
curriculum // Scientific journals of the Maritime University of Szczecin, 54
(2018), 126; 133-141 doi:10.17402/295
4. Gudelj, Anita; Boljat, Helena Ukic; Sliskovic, Merica: The functions of

learning outcomes as coordination mechanisms between the labour market
and education system: a case study using the Maritime Management
curriculum // Scientific journals of the Maritime University of Szczecin, 54
(2018), 126; 133-141 doi:10.17402/295
projekt CEKOM - Centar kompetencija za naprednu mobilnost,
KK.01.2.2.03.0022; IRA 13: Razvoj i izrada kompaktnog brodskog srednje
naponskog sklopnog bloka
U sklopu kojega programa i u studij matematike i informatike, Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno-
kojem je opsegu nositelj stekao matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu;
metodičko- psihološko- stekla naziv profesor matematike i informatike
kompetencije? poslijediplomski studij iz područja društvenih znanosti, polje informacijske
znanosti - smjer: Baze podataka, Fakultet organizacije i informatike u
Varaždinu, Sveučilište u Zagrebu
PRIZNANJA I NAGRADE
Priznanja i nagrade za nastavni i nagrada The International Institute for Advanced Studies in Systems
znanstveni rad/umjetnički rad Research and Cybernetics, Baden - Baden, 2. kolovoza 2018.
Titula, ime i prezime nositelja Petra Jakulica

predloženom studijskom Zelene tehnologije u pomorstvu
programu
Adresa Doverska 21, 21000 Split
Telefon 097 662 0773

E-mail
Osobna web stranica

388211
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega
izbora
Asistent (listopad, 2020. godine)
posljednjega izbora
znanstveno ili umjetničko Tehničke znanosti
zvanje


asistent
Područje rada tehničke znanosti, tehnologija prometa i transport
Funkcija asistent u nastavi
Zvanje Mag.ing.admin.nav.
Mjesto Split
Godina 2020
Mjesto Split
Područje usavršavanja Područje usavršavanja Poslijediplomski studij Tehnologije u pomorstvu

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo

radovi objavljeni u posljednjih
pet godina iz područja kolegija
(najviše 5 referenca)



kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Gorana Jelić-Mrčelić

predloženom studijskom Zelene tehnologije u pomorstvu
programu
Adresa Vukovarska 57, Split
Telefon 913806998
E-mail
Osobna web stranica

252566
znanstvenika

izbora
redoviti profesor 28. 11. 2019.
posljednjega izbora
znanstveno ili umjetničko biotehničke znanosti, poljoprivreda, ekologija i zaštita okoliša
zvanje


redoviti profesor
Područje rada ekologija i zaštita okoliša
Funkcija šef katedre PTJM
Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
Mjesto Zagreb
Godina 2007
Mjesto Zagreb
Ustanova E-learning Academy - Carnet
Područje usavršavanja E-learning

(izvrsno)

(izvrsno)

na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 francuski (2)
(izvrsno)

ICZM, diplomski PM, PN
Morske tehnologije, diplomski PM, PN, BS
Autorstvo
E-udžbenik: ICZM, PFST, 2023.
E-udžbenik: Morske tehnologije, PFST, 2023.
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Jelić Mrčelić, Gorana; Jurić, Majda; Supić, Nastjenjka; Dutour Sikirica,
radovi objavljeni u posljednjih Mathieu. 2023. The Impact of LNG Offshore Terminal on Sea Temperature
pet godina iz područja kolegija and Sea Currents in the Northern Adriatic Sea. Mediterranean Marine
(najviše 5 referenca) Science
2. Jelić Mrčelić, Gorana; Nerlović, Vedrana; Slišković, Merica; Zubak Čižmek,
Ivana. 2023. An Overview of Atlantic Bluefin Tuna Farming Sustainability in
the Mediterranean with Special Regards to the Republic of Croatia.
Sustainability, 15), 4; 2976, 15
3. Dorigatti, Josip; Perić, Tina; Jelić Mrčelić, Gorana, 2022. Cruise industry
trends and cruise ships navigational practices in the Central and South part
of the Adriatic East Coast affecting navigational safety and sustainable
development. Applied Sciences, 12, 6994
4. Jurić, Majda; Dundović, Čedomir; Perić, Tina; Jelić Mrčelić, Gorana. 2021.
The selection of LNG terminal location based on the evaluation of potential
terminal impact on marine environment, safety and costs, Scientific Journals
of the Maritime University of Szczecin, 68 (140), 26-37 ISSN printed: 1733-
8670, ISSN on-line: 2392-0378
5. Jelić Mrčelić, Gorana; Miletić, Ivana; Piria, Marina; Grgičević, Ambroz
(student); Slišković, Merica. 2020. The Peculiarities and Farming Challenges
Of Atlantic Bluefin Tuna (Thunnus thynnus, L. 1758), Croatian Journal of
Fisheries, 78(2020), 1, 33-44.
Stručni i znanstveni radovi iz 1. Belev, Blagovest; Jelic Mrcelic, Gorana; Juric, Zdeslav, Karin, Ivan. 2020.
metodike i kvalitete nastave Analysis of Female Interest in Maritime Education at Nikola Vaptsarov Naval
objavljeni u posljednjih pet Academy Varna and at University of Split, The Faculty Of Maritime Studies,
godina (najviše 5 referenca) ToMS, 9(2), 342 – 349. https://doi.org/10.7225/toms.v09.n02.016
2. Belev, Blagovest; Nikolov, Nikola; Dorigatti, Josip; Jelić Mrčelić, Gorana.
2022. Students’ Attitude to Online Emergency Remote Teaching (ERT) at
Nikola Vaptsarov Naval Academy and Faculty of Maritime Studies Split
during COVID-19 crisis, Transactions on Maritime Science ToMS, 11 (1), 296-
306
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Erasmus+ project: SEA EU European University of the Seas (2020-2026)
projekti iz područja kolegija koji 2. Erasmus+ project: Sustainable development of BLUE economies through
su se provodili u posljednjih pet higher education and innovation in Western Balkan Countries Project no.
godina (najviše 5 referenca) 609693-EPP-1-2019-1-NO-EPPKA2-CBHE-JP (2020-2023) – voditeljica
projekta
3. Erasmus+ project: Capacity building for Blue Growth and curriculum
development of Marine Fishery in Albania – ALMARS 598550-EPP-1-2018-1-
HR-EPPKA2-CBHE-JP (2019-2023)
4. VIF project: Mjerenje i validacija buke okoliša na području luke Split (2021-
2023)
5. ESF projekt: Internacionalizacija studijskih programa Morskog ribarstva i
Vojnog pomorstva na Sveučilištu u Splitu (UP.03.1.1.02.0046) (2018-2021)
6. VIF project: Tjelesna aktivnost, san i psihološki stres skipera i nautičara
(2018 – 2020)

metodičko- psihološko- E-learning Academy, Carnet, Zagreb
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Marko Katalinić

predloženom studijskom Stručna praksa u nastavnoj bazi
programu
Adresa Starčevićeva 24D
Telefon 021/619-453
E-mail
Osobna web stranica

342985
znanstvenika

izbora
docent 15. 11. 2019.
posljednjega izbora
znanstveno ili umjetničko tehničke znanosti, polje brodogradnja
zvanje

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Split, Pomorski fakultet

docent
Područje rada brodogradnja
Funkcija nastavnik na preddiplomskom i diplomskom studiju, prodekan za

međunarodnu suradnju

Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Mjesto Zagreb
Godina 2010-2012
Mjesto Liege (Belgija), Nantes (Francuska), La Spezia (Italija)
Ustanova Universite de Liege (Belgium), Ecole Central de Nantes (France), Università

degli Studi di Genova (Italy)
Područje usavršavanja Integrated Advanced Ship Design

(izvrsno)
(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Titula, ime i prezime nositelja Goran Kovačević

predloženom studijskom Primijenjena matematika
programu
Adresa Doverska 17, Split
Telefon 0976463666
E-mail
Osobna web stranica

znanstvenika

izbora
predavač, 23. studeni 2021.
posljednjega izbora
znanstveno ili umjetničko Područje prirodnih znanosti, polje matematika
zvanje


predavač
Područje rada Matematička analiza
Funkcija nastavnik na preddiplomskom i diplomskom studiju
Zvanje dipl. profesor matematike i fizike

Ustanova Sveučilište u Splitu, PMF
Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Petar Matić
Kolegij koji predaje na Brodski upravljački sustavi

predloženom studijskom Izabrana poglavlja iz brodskih elektroenergetskih sustava
programu Modeliranje i simuliranje
Adresa Križanićeva 7
Telefon 098 735 196

E-mail
Osobna web stranica

291716
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega viši znanstveni suradnik, 13. siječnja 2023.
izbora
izvanredni profesor, 13. travnja 2023.
posljednjega izbora
viši znanstveni suradnik iz područja tehničkih znanosti, polja elektrotehnike,
grana automatizacija i robotika
zvanje


izvanredni profesor
Područje rada elektrotehnika, automatika

Ustanova FESB, Sveučilište u Splitu
Mjesto Split
Godina 2012-2013
Mjesto MS Zuiderdam
Ustanova Holland-America Line
Područje usavršavanja Brodska elektrotehnika


(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)
Ranije iskustvo u nositeljstvu Automatizacija broda 2, Automatizacija brodskih strojnih sustava 1,

sličnih kolegija (navesti naziv Automatizacija brodskog pogonskog sustava, Automatizacija i upravljanje,
kolegija, studijskoga programa Automatizacija u pomorskom prometu, Brodska elektrotehnika i elektronika,
na kojem se izvodi/izvodio i Brodski električni strojevi i sustavi, Brodski električni sustavi, Brodski
razinu studijskoga programa) električni uređaji, Brodsko automatsko upravljanje, Diskretni sustavi
upravljanja, Energetska elektronika, Mikro i osobna računala, Modeliranje i
simuliranje u elektrotehnici (Matlab/Simulink), Osnove automatizacije,
Plovidbena praksa, Praktikum vođenja brodskih sustava, Primjena
elektroničkih računala 1, Računalno upravljanje tehničkim sustavima.
Autorstvo
R. Antonić, P. Matić, Osnove automatizacije i upravljanja, ISBN: 978-953-
6655-44-1, Pomorski fakultet u Splitu, 2007.
Stručni, znanstveni i umjetnički Gledić, I., Petranović, T., Katalinić, M., Vujičić, S., Matić, P., Ćatipović, I. and
radovi objavljeni u posljednjih Parunov, J., 2022. Comparison of full-scale measurements and seakeeping
pet godina iz područja kolegija calculations for two research vessels in the Adriatic Sea. Ocean Engineering,
(najviše 5 referenca) 266, p.113135.
Assani, N., Matić, P. and Katalinić, M., 2022. Ship’s Digital Twin—A Review of
Modelling Challenges and Applications. Applied Sciences, 12(12), pp.6039.
Matić, P. Bego, O. and Maleš, M., 2022. Complex Hydrological System Inflow
Prediction using Artificial Neural Network. Tehnički vjesnik, 29(1), pp.172-
177.
Assani, N.; Matić, P.; Kezić, D. Flow control process identification using
Matlab's System Identification Toolbox // CoDIT 2022 : IEEE 8th International
Conference on Control, Decision and Information Technologies /, Istanbul,
2022
Matić, P., Katalinić, M. Artificial neural network boat seakeeping model based
on full scale measurements // ICTS 2020 Maritime, transport and logistics
science conference proceedings. Portoroz, 2020. str. 226-230
Assani, N.; Matić, P.; Kezić, D. Flow control process identification using
Matlab's System Identification Toolbox // CoDIT 2022 : IEEE 8th
International Conference on Control, Decision and Information Technologies
/, Istanbul, 2022

Stručni, znanstveni i umjetnički VIF: Ship Motions dataBASE (član)

projekti iz područja kolegija koji HRZZ-lP-2019-04-2085 (član)
su se provodili u posljednjih pet CEKOM - KK.01.2.2.03.0022 - IRA13 (član)
godina (najviše 5 referenca) 3F - KK.01.1.1.02.0018 (član)

kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Priznanja i nagrade za nastavni i Najbolje ocjenjeni nastavnik Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu u
znanstveni rad/umjetnički rad akademskoj godini 2021-22 prema studentskim anketama
Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Tina Perić

predloženom studijskom Održavanje i pouzdanost brodskih strojnih sustava
programu
Adresa Sarajevska 46 e, 21000 Split
Telefon 021619450
E-mail
Osobna web stranica

315735
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega viši znanstveni suradnik, 7.12.2022.
izbora
izvanredni profesor, 23.12.2022.
posljednjega izbora

znanstveno ili umjetničko tehničke znanosti, tehnologija prometa i transport
zvanje


izvanredni profesor
Područje rada tehnologija prometa i transport, ekologija i zaštita mora
Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet
Mjesto Rijeka
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)

Tehnička mehanika (PEIT_B)
Tehnička mehanika 1 (BS_B)
Terotehnologija (PM_B i PTJM_B)
Održavanje i pouzdanost brodskih strojnih sustava (PEIT_M)
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički Perić, T.; Stazić, L.; Bratić, K.: Potential Benefits of Electrically driven ferry, case
radovi objavljeni u posljednjih study, Pedagogika-Pedagogy, 93, 7s (2021), 217-224.
(najviše 5 referenca) Perić, T.; Mihanović, V.; Račić N.: Evaluation Model of Marine Pollution by
Wastewater from Cruise Ships; Brodogradnja, 70 (2019), 3; 79-92.
Perić, T.; Komadina, P.; Račić N.: Wastewater Pollution from Cruise Ships in
the Adriatic Sea; Promet – Traffic&Transportation, 28 (2016), 4; 425-433.
Golub Medvešek, I.; Šoda, J.; Perić T.: Fault Tree Analysis in the Reliability of
Heavy Fuel Oil Supply; TOMS, 3 (2014), 2; 131-136.
Perić, T.; Kulenović, Z.; Dobrota, Đ.: Automated wastewater treatment plant
on cruisers, 6th International Scientific Conference on Ports and Waterways,
POWA 2011; 77-87; Zagreb, 2011.



Edukacija „Nastavni proces i kompetencije nastavnika u visokom školstvu“ u
trajanju od 30 sati u sklopu projekta InteRiV.
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja Miro Petković

Napredni elektrotehnički materijali
Napredno upravljanje i dijagnostika
programu
Adresa Kneza Višeslava 13
Telefon 091 516 1170
E-mail
Osobna web stranica

35114
znanstvenika

izbora
Asistent , 01.10.2018
posljednjega izbora

znanstveno ili umjetničko područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika
zvanje


asistent
Područje rada elektrotehnika
Zvanje mag.ing.el.
Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Merica Slišković

Daljinsko istraživanje u funkciji održivog razvoja
Metodologija znanstvenoistraživačkog rada
programu
Adresa Cesta mira 18b, Split
Telefon 021/619474
E-mail
Osobna web stranica

252443
znanstvenika

izbora
Redoviti profesor, 28. studenog 2019.
posljednjega izbora

znanstveno ili umjetničko Biotehničke znanosti, poljoprivreda, ekologija i zaštita okoliša
zvanje


redoviti profesor
Područje rada ekologija i zaštita okoliša
Funkcija prodekanica za znanstveni i stručni rad, voditelj studija Vojno pomorstvo

Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet
Mjesto Zagreb
Godina 2016, 2020
Mjesto
Ustanova LLoyds Maritime Academy, London (United Kingdom)
Područje usavršavanja Certificate in Maritime Environment Management, Marine Pollution

Prevention and Management Course

(izvrsno)
(izvrsno)

(izvrsno)

kolegija, studijskoga programa Akademsko pisanje, preddiplomski studij
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Jelić Mrčelić, Gorana; Nerlović, Vedrana; Slišković, Merica; Zubak Čižmek,
radovi objavljeni u posljednjih Ivana: An Overview of Atlantic Bluefin Tuna Farming Sustainability in the
pet godina iz područja kolegija Mediterranean with Special Regards to the Republic of Croatia. //
(najviše 5 referenca) Sustainability, 15 (2023), 4; 2976, 15 doi:10.3390/su15042976 (međunarodna
recenzija, pregledni rad, znanstveni)
2. Runko Luttenberger, Lidija; Slišković, Merica; Ančić, Ivica; Ukić Boljat,
Helena: Environmental Impact of Underwater Noise. // Pomorski zbornik, 4
(2022), 45-54 doi:10.18048/01 (međunarodna recenzija, pregledni rad,
znanstveni)
3. Slišković, Merica; Piria, Marina; Nerlović, Vedrana; Pavičić Ivelja K.;
Gavrilović, Ana; Jelić Mrčelić, Gorana: Non-Indigenous Species Likely
Introduced by Shipping into the Adriatic Sea. // Marine policy, 129 (2021),
104516, 10 doi:10.1016/j.marpol.2021.104516
4. Ukić Boljat, Helena; Grubišić, Neven; Slišković, Merica: The Impact of
Nautical Activities on the Environment—A Systematic Review of Research. //
Sustainability, 13 (2021), 10552; 10552, 19
doi:https://.org/10.3390/su131910552
5. Slišković, Merica; Ukić Boljat, Helena; Gudelj, Anita: Analysis of Ballast
Water Management And Pollution Prevention Deficiencies - Effects On
Environmental Protection. // International Conference on Smart
&amp;amp;amp; Green Technology for Shipping and Maritime
Industries (Including Ballast Water Management) – SMATECH, Glasgow,
Škotska, 2021. str. 1-5 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti
rad (in extenso), znanstveni)

Stručni, znanstveni i umjetnički 1. European University of Seas SEA-EU 2.0. prijavitelj projekta: Sveučilište u
projekti iz područja kolegija koji Splitu.
su se provodili u posljednjih pet 2. MareLaw - Upgrading and harmonization of Maritime law STCW based
godina (najviše 5 referenca) curriculum for Maritime students. Trajanje: 1. prosinca 2022. do 30. studenog
2024. dr.sc. Merica Slišković u statusu istraživača.
3. Mjerenje i validacija buke okoliša na području luke Split (VIF projekt).
Trajanje: 26. travnja 2021. – 26. travnja 2023. (produljen do 26. listopada
2023.)
3. Internacionalizacija studijskih programa Morskog ribarstva i Vojnog
pomorstva na Sveučilištu u Splitu UP.03.1.1.02.0046; prijavitelj projekta:
Sveučilište u Splitu. Trajanje: 12. listopada 2018. - 11. listopada 2021. Voditelj
za PFST: dr. sc. Merica Slišković.
4. Pomorski obrazovni standard u brodarstvu i brodskom menadžmentu
(MEDUSA); prijavitelj projekta: Pomorski Fakultet, Sveučilište u Rijeci. Trajanje:
23. ožujka 2019. - 22. rujan 2021. Voditelj za PFST: dr. sc. Merica Slišković.
Stručne studije:
1. Preliminarna maritimna studija za sidrišta u Splitsko – dalmatinskoj
županiji I faza, naručitelj Splitsko – dalmatinska županija, voditelj izv. prof. dr.
sc. Pero Vidan, Split, 2017., dr.sc. Merica Slišković dio stručnog tima.
2. Maritimna studija za ugradnju pontona za prihvat hidroaviona na dijelu
obale kneza Domagoja u Gradskoj luci Split, naručitelj European Coastal
Airlines d.o.o., voditelj izv. prof. dr. sc. Pero Vidan, Split, 2015; dr.sc. Merica
Slišković dio stručnog tima.
3. Maritimna studija za koncesijska polja-ribogojilišta u zoni Lamjana (G, B,
VŠ1, VŠ2, VŠ3), naručitelj Cromaris d.d., izvođač Pomorski fakultet u Splitu,
Split, 2014.,voditelj doc. dr. sc. Zvonimir Lušić, dr.sc. Merica Slišković dio
stručnog tima.
U sklopu kojega programa i u CARNet E-learning Tutoring Akademiju (SRCE)
kojem je opsegu nositelj stekao Radionicu Active learning in STEM education u organizaciji Prirodoslovno-
metodičko- psihološko- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu i PennState University
didaktičko -pedagoške Radionica Pedagoško didaktičkih kompetencija (30 sati) u organizaciji
kompetencije? Filozofskog fakulteta u Splitu
PRIZNANJA I NAGRADE
Priznanja i nagrade za nastavni i 2019. – Nagrada za znanost Sveučilišta u Splitu za dosadašnji doprinos u
znanstveni rad/umjetnički rad području biotehničkih znanosti
Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Tatjana Stanivuk

predloženom studijskom Primijenjena matematika
programu
Adresa Ruđera Boškovića 37
Telefon +385(0)913807013
E-mail
Osobna web stranica

znanstvenika

zvanje i datum posljednjega znanstveni savjetnik, 10. svibnja 2023.
izbora
znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor, 10. svibnja 2023.
posljednjega izbora
znanstveno ili umjetničko područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport
zvanje

redoviti profesor
Područje rada znanstveno istraživanje, nastava
Funkcija nastavnik na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju,
znanstveno istraživanje

Ustanova Sveučilište u Splitu, Ekonomski Fakultet
Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)
(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Priznanja i nagrade za nastavni i Priznanje - 2011. nominirana je od strane studenata, te ujedno i izabrana kao
znanstveni rad/umjetnički rad jedna od trinaest NajProfesora Sveučilišta u Splitu;
Studentske ankete Sveučilišta u Splitu – prosječna ocjena 4.8 (maksimum 5).
Titula, ime i prezime nositelja Ladislav Stazić

predloženom studijskom Održavanje i pouzdanost brodskih strojnih sustava
programu
Adresa Getaldićeva 5
Telefon
E-mail
Osobna web stranica

365520
znanstvenika

izbora
Asistent
posljednjega izbora

zvanje


asistent
Područje rada
Zvanje mag. ing. nav. mech

Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)

na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 španjolski (3)
(izvrsno)

Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički Stanivuk, Tatjana; Vidović, Frane; Stazić, Ladislav; Damjanić, Dinko: Kreiranje
radovi objavljeni u posljednjih sustava održavanja pogonskih motora broda, primjer iz prakse // Zbornik
pet godina iz područja kolegija Veleučilišta u Rijeci, 10 (2022), 1; 439-450 doi:10.31784/zvr.10.1.24
(najviše 5 referenca) (međunarodna recenzija, članak, stručni)
Vukić, Luka; Stazić, Ladislav; Pijaca, Marija; Peronja, Ivan: Modelling the
optimal delivery of spare parts to vessels: Comparison of three different
scenarios // Cogent Engineering, 8 (2021), 1; 1-19
doi:10.1080/23311916.2021.1920565 (međunarodna recenzija, članak,
znanstveni)
Stazić, Ladislav; Knežević, Vlatko; Račić, Nikola; Orović, Josip:Fault Tree
Analysis as a replacement for manufacturers maintenance instructions // 2nd
International Conference of Maritime Science & Technology Naše more
2021, Conference proceedings / Mišković, Darijo ; Hasanspahić, Nermin (ur.).
Dubrovnik: University of Dubrovnik, Maritime Department, 2021. str. 325-331
(predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
Stanivuk, Tatjana; Stazić, Ladislav; Vidović, Frane; Bratić, Karlo: Assessment of
the Concept of the New Methodology for the Evaluation of Ship Planned
Maintenance System // International Journal on Marine Navigation and
Safety of Sea Transportation, 15 (2021), 4; 739-742
doi:10.12716/1001.15.04.03 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
Stazić, Ladislav; Knežević, Vlatko; Orović, Josip; Mihanović, Luka:
Maintenance Interval Adjustment Based on the Experience, Case Study of
Marine Air Compressor System // Naše more : znanstveni časopis za more i
pomorstvo, 67 (2020), 2; 146-152 doi:10.17818/NM/2020/2.7 (međunarodna
Stručni i znanstveni radovi iz Bratić, Karlo; Vidović, Frane; Stazić, Ladislav: Use of Merlin System and
metodike i kvalitete nastave Recorded Instructions in Engine Room Simulator Training // Proceedings TIE
objavljeni u posljednjih pet 2020. 8th International Scientific Conference Technics and Informatics in
godina (najviše 5 referenca) Education / Milićević, Ivan (ur.). Čačak, Serbia: University of Kragujevac,
Faculty of Technical Sciences Čačak, Serbia, 2020. str. 282-285 (predavanje,
međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
Stazić, Ladislav; Bratić, Karlo; Stanivuk, Tatjana; Vidović, Frane: Student
Advancement During Simulator Training // Book of Abstracts / Ivošević,
Špiro ; Dževerović Pejović, Milena ; Đurović, Zorica (ur.). Kotor: Faculty of
Maritime Studies Kotor, University of Montenegro, 2021. str. 38-38
(predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Dean Sumić

predloženom studijskom Integrirane komunikacijske i informacijske tehnologije
programu
Adresa Ruđera Boškovića 37
Telefon -
E-mail
Osobna web stranica

314580
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega znanstveni suradnik 8. prosinca 2021.
izbora
docent 8. ožujka 2022.
posljednjega izbora
zvanje

docent
Područje rada Pomorske komunikacije

Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Mjesto Zagreb
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)

sličnih kolegija (navesti naziv Pomorske komunikacije; Pomorske komunikacije 1 i 2, Pomorska nautika,
kolegija, studijskoga programa Pomorski sustavi i procesi, Pomorske tehnologije jahta i marina, Pomorski
na kojem se izvodi/izvodio i menadžment; sveučilišni studij, sveučilišni preddiplomski studij
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički Maleš, Lada; Sumić, Dean; Rosić, Marko; Applications of Multi-Agent Systems
radovi objavljeni u posljednjih in Unmanned Surface Vessels // Electronics (Basel), 11 (2022), 19; 3182, 14
pet godina iz područja kolegija doi:10.3390/electronics11193182
(najviše 5 referenca) Maleš, Lada; Sumić, Dean; Rosić, Marko; A Simulation Model of Autonomous
Ship Firefighting // CoDIT 2022: 8th International Conference on Control,
Decision and Information Technologies: Proceedings / Dotoli, Mariagrazia ...
[et al.] (ur.). Istanbul, Turska: IEEE, 2022. str. 130-134
doi:10.1109/CoDIT55151.2022.9804038
Sumić, Dean; Maleš, Lada; Rosić, Marko; An Agent-Based Ship Firefighting
Model // Journal of marine science and engineering, 9 (2021), 8; 1-13
doi:10.3390/jmse9080902 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
Sumić, Dean; Maleš, Lada; Rosić, Marko; Agent Based Onboard Firefighting
System // Transactions on maritime science, 10 (2021), 1; 101-111
doi:10.7225/toms.v10.n01.007
Stručni i znanstveni radovi iz Sumić, Dean; Elaborat o studijskom programu: Diplomski sveučilišni studij
metodike i kvalitete nastave Pomorske nautike, 2019.
objavljeni u posljednjih pet Sumić, Dean; Elaborat o studijskom programu: Preddiplomski sveučilišni
godina (najviše 5 referenca) studij Pomorske nautike, 2019.
Stručni, znanstveni i umjetnički VIF – primjena radiolociranja u SAR operacijama, voditelj: izv. prof. dr. sc.
projekti iz područja kolegija koji Zvonimir Lušić, 9. ožujka 2018. – 9. ožujka 2020.
su se provodili u posljednjih pet Voditelj projekta: Testiranje prototipa "ForE računalno upravljane
godina (najviše 5 referenca) pametne mini punionice" za e-bicikle i e-vozila, III faza projekta br.
ugovora 2021 od 29.11.2021. (referentna oznaka: KK.03.2.2.03.370)
Voditelj projekta: Demonstracijske aktivnosti i završna izvješća prototipa
"ForE računalno upravljane pametne mini punionice" za e-bicikle
i e-vozila, IV faza projekta br. ugovora 2021 od 29.11.2021. (referentna
oznaka: KK.03.2.2.03.370)

kojem je opsegu nositelj stekao Projekt Internacionalizacije studijskih programa Morskog ribarstva i Vojnog
metodičko- psihološko- pomorstva na Sveučilištu u Splitu, Pedagoško-didaktička edukacija, 11. – 15.
didaktičko -pedagoške veljače 2019.
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja Helena Ukić Boljat

predloženom studijskom Upravljanje kvalitetom u pomorstvu
programu
Adresa Perišića 7
Telefon 095 53 96 775

E-mail
Osobna web stranica

362030
znanstvenika

izbora
Asistent
posljednjega izbora
zvanje

asistent
Područje rada Menadžment pomorskih tehnologija
Zvanje mag. ing.

Mjesto
Godina 2016
Mjesto Split
Ustanova Uhy consulting
Područje usavršavanja Eu škola, Eu project manager certificate


(izvrsno)
Strani jezik i poznavanje jezika njemački (3)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Igor Vujović

predloženom studijskom Napredni elektrotehnički materijali
programu Napredno upravljanje i dijagnostika
Adresa Pazdigradska 22, Split
Telefon 913807016
E-mail
Osobna web stranica www.pfst.hr/~ivujovic

260951
znanstvenika

izbora
izvanredni profesor 2. 5. 2018.
posljednjega izbora

zvanje

izvanredni profesor
Područje rada tehničke znanosti, elektrotehnika
Funkcija nastavnik na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju, urednik

znanstvenog časopisa, voditelj doktorskog studija
Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split
Godina 2018
Mjesto On-line
Ustanova Mathworks inc.
Područje usavršavanja MATLAB Onramp, MATLAB Deep Learining Onramp

Strani jezik i poznavanje jezika engleski (4)

(izvrsno)

na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 njemački (2)
(izvrsno)

(izvrsno)

Obrada i analiza signala, Nove tehnologije u dijagnostici i upravljanju - PFST
Digitalna obrada signala - OSS
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Petković, Miro; Vujović, Igor; Lušić, Zvonimir; Šoda, Joško
radovi objavljeni u posljednjih Image Dataset for Neural Network Performance Estimation with Application
pet godina iz područja kolegija to Maritime Ports // Journal of marine science and engineering, 11 (2023), 3;
(najviše 5 referenca) 578, 14 doi:10.3390/jmse11030578
2. Vujović, Igor; Petković, Miro; Kuzmanić, Ivica; Šoda, Joško
ANN IN COUNTING AND CLASSIFICATION OF VESSELS FOR TRAFFIC
RESEARCH // 20TH INTERNATIONAL CONFERENCE ON TRANSPORT
SCIENCE ICTS 2022, CONFERENCE PROCEEDINGS / Zanne, Marina ; Bajec,
Patricija ; Twrdy, Elen (ur.).
Portorož: FPP Portorož, 2022. str. 421-424
3. Vujović, Igor; Petković, Miro; Kuzmanić, Ivica; Šoda, Joško
Visualization Approach to Presentation of New Referral Dataset for Maritime
Zone Video Surveillance in Various Weather Conditions // Engineering
Design Applications IV: Structures, Materials and Processes / Öchsner,
Andreas ; Altenbach, Holm ; von Guericke, Otto (ur.).
Cham: Springer Nature Switzerland, 2022. str. 163-176 doi:10.1007/978-3-
030-97925-6_11
4. Petković, Miro; Kezić, Danko; Vujović, Igor; Pavić, Ivan
Target detection for visual collision avoidance system // Pedagogika-
Pedagogy, 93 (2021), 7s; 159-166 doi:10.53656/ped21-7s.14targ
5. Petković, Miro; Vujović, Igor; Kuzmanić, Ivica
An Overview on Horizon Detection Methods in Maritime Video Surveillance
// Transactions on maritime science, 9 (2020), 1; 106-112
doi:10.7225/toms.v09.n01.010
Stručni i znanstveni radovi iz 1. Kuzmanić, Ivica; Vujović, Igor; Terzić, Vice; Petković, Miro; Šoda, Joško
metodike i kvalitete nastave Additive manufacturing in marine engineering education // Progress in
objavljeni u posljednjih pet Additive Manufacturing, 7 (2022), s40964-022-00278-7, 10
godina (najviše 5 referenca) doi:10.1007/s40964-022-00278-7
2. Vujović, Igor; Rajković, Nikša; Petković, Miro; Kuzmanić, Ivica; Šoda, Joško
Distance Measurement Sensors – A Comparative Case Study with Example
from Education // Časopis Pomorskog fakulteta Kotor − Journal of Maritime
Sciences (JMS), 23 (2022), 1; 55-64 doi:10.56080/jms220504
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Uspostava referalne baze za istraživanje utjecaja vremenskih prilika na
projekti iz područja kolegija koji video nadzor u pomorskom prometu ERDBSIWCMVS (broj 2673./2017.)
su se provodili u posljednjih pet 9.3.2018-9.3.2022.
godina (najviše 5 referenca) 2. Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PFST te KTF-ST kroz
razvoj znanstveno - istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta;
(1.9.2018-1.4.2021.) KK.01.1.1.02.0018
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja Marko Zubčić

predloženom studijskom Obnovljivi izvori energije
programu
Adresa Radmilovićeva 9
Telefon +385(0)958274879
E-mail
Osobna web stranica

367046
znanstvenika

izbora
posljednjega izbora
zvanje


asistent
Područje rada elektroenergetika
Zvanje mag. ing.

Mjesto Split
Godina 2015-2016
Mjesto Bukurešt / Split
Ustanova ALSTOM, Pomorsko učilište Atlantis
Područje usavršavanja C264 Controller, Visoki napon-upravljačka razina


(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)
Ranije iskustvo u nositeljstvu Sveučilište u Splitu

sličnih kolegija (navesti naziv Pomorski fakultet
na kojem se izvodi/izvodio i • Brodski elektroenergetski sustavi I, Brodostrojarstvo, preddiplomska razina
razinu studijskoga programa) • Brodski elektroenergetski sustavi II, Brodostrojarstvo, preddiplomska razina
• Obnovljivi izvori energije, Pomorske elektrotehničke i informatičke
tehnologije, diplomska razina
• Brodske visokonaponske tehnologije, Pomorske elektrotehničke i
informatičke tehnologije, preddiplomska razina
• Brodska elektrotehnika i elektronika, Pomorska nautika, preddiplomska
razina
• Elektromotorni pogoni, Pomorske elektrotehničke i informatičke
tehnologije, preddiplomska razina
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Zubčić, Marko; Krčum, Maja

radovi objavljeni u posljednjih Power Frequency Withstand Voltage Type Testing and FEM Analysis of the
pet godina iz područja kolegija Medium-Voltage Switchgear Busbar Compartment // 2018 17th International
(najviše 5 referenca) Symposium INFOTEH-JAHORINA (INFOTEH 2018)
East Sarajevo, RS, Bosnia-Herzegovina: IEEE, 2018. str. 23-27 (predavanje,
međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
2. Krčum, Maja; Zubčić, Marko; Žanić-Mikuličić, Jelena
BRODSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV - MREŽE ISTOSMJERNE STRUJE //
KoREMA 37 th Conference on transportation Systems with International
Participation Automatio in Transportation 2017 / Šakić, Željko (ur.).
Zagreb: KoREMA, Unska 3, Zagreb, Hrvatska, 2017. str. 125-128 (predavanje,
3. Zubčić, Marko; Krčum, Maja; Šakić, Zvonimir
„GREEN SHIP“ – Perspective and development // 18th International
Conference on Transport Science – ICTS 2018, CONFERENCE PROCEEDINGS /
Zanne, Marina ; Bajec, Patricija (ur.).
Portorož: Fakulteta za pomorstvo in promet Portorož, 2018. (predavanje,
4. Petković, Miro; Zubčić, Marko; Krčum, Maja; Vujović, Igor
Maritime Green Solution for Traffic Congestion // TransNav 2019 / Weintrit,
Adam ; Neumann, Tomasz (ur.).
Gdynia ; Poland, 2019. str. 48-48 (predavanje, međunarodna recenzija,
sažetak, znanstveni)
5. Krčum, Maja; Zubčić, Marko; Gudelj, Anita
A Review and Comparison of Ship Power Simulation Methods // Naše more,
Vo. 65. No.4 (2018), 284-288 doi:10.17818/NM/2018/4SI.22 (međunarodna


kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Joško Šoda
Kolegij koji predaje na Brodski SCADA sustavi i upravljanje

predloženom studijskom Diskretni sustavi upravljanja
programu Napredna poglavlja iz obrade signala
Adresa Liveja II 28
Telefon
E-mail
Osobna web stranica

248935
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega Viši znanstveni suradnik 09/2019.
izbora
Izvanredni profesor 06/2020
posljednjega izbora

zvanje

izvanredni profesor
Područje rada elektrotehnika, elektronika, biomedicinska obrada signala, automatika,

vođenje procesa

Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)
na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 slovenski (2)
(izvrsno)

(izvrsno)
Ranije iskustvo u nositeljstvu sudjelovao u nastavi i izvođenju slijedećih kolegija na FESBu:

sličnih kolegija (navesti naziv "Vođenje procesa", "Programibilni logički
kolegija, studijskoga programa regulatori", "Primjena računala u vođenju procesa",
na kojem se izvodi/izvodio i "Tehnička kibernetika", "Digitalna instrumentacija 1",
razinu studijskoga programa) "Digitalna instrumentacija 2"
Autorstvo
sveučilišnih/fakultetskih S. M. Beroš, J. Šoda: "Digitalna instrumentacija 2", FESB-Split
Stručni, znanstveni i umjetnički 1. Kuzmanić, Ivica; Vujović, Igor; Terzić, Vice; Petković, Miro; Šoda, Joško,
radovi objavljeni u posljednjih Additive manufacturing in marine engineering education. // Progress in
pet godina iz područja kolegija Additive Manufacturing, 7 (2022), s40964-022-00278-7, 10
(najviše 5 referenca) doi:10.1007/s40964-022-00278-7 (međunarodna recenzija, članak,
znanstveni)
2. Pavić, Ivan; Šoda, Joško; Gašparić, Vlatko; Ivanda, Mile; Raman and
Photoluminescence Spectroscopy with a Variable Spectral Resolution. //
Sensors, 21 (2021), 23; 7951, 11 doi:10.3390/s21237951 (međunarodna
recenzija, članak, znanstveni)
3. Golub Medvešek, Ivana; Vujović, Igor; Šoda, Joško; Krčum, Maja, A Novel
Method on Hydrographic Survey Technology Selection Based on the
Decision Tree Supervised Learning. // Applied Sciences-Basel, 11 (2021), 11;
4966, 19 doi:10.3390/app11114966 (međunarodna recenzija, članak,
znanstveni)
4. Vujović, Igor; Šoda, Joško; Kuzmanić, Ivica; Petković, Miro, Parameters
Evaluation in 3D Spare Parts Printing. // Electronics, 10 (2021), 4; 365, 9
doi:10.3390/electronics10040365 (međunarodna recenzija, članak,
znanstveni)
5. Šoda, Joško; Rogić Vidaković, Maja; Lorincz, Josip; Jerković, Ana; Vujović,
Igor; A Novel Latency Estimation Algorithm of Motor Evoked Potential
Signals. // IEEE access, 8 (2020), 2020; 193356-193374
doi:10.1109/ACCESS.2020.3033075 (međunarodna recenzija, članak,
znanstveni)
Stručni i znanstveni radovi iz 1. Vujović, Igor; Petković, Miro; Kuzmanić, Ivica; Šoda, Joško, Visualization
metodike i kvalitete nastave Approach to Presentation of New Referral Dataset for Maritime Zone Video
objavljeni u posljednjih pet Surveillance in VariousWeather Conditions. // Engineering Design
godina (najviše 5 referenca) Applications IV: Structures, Materials and Processes / Öchsner, Andreas ;
Altenbach, Holm ; von Guericke, Otto (ur.). Cham: Springer Nature
Switzerland, 2022. str. 163-176 doi:10.1007/978-3-030-97925-6_11
2. Kuzmanić, Ivica; Vujović, Igor; Terzić, Vice; Petković, Miro; Šoda, Joško,
Additive manufacturing in marine engineering education. // Progress in
Additive Manufacturing, 7 (2022), s40964-022-00278-7, 10
doi:10.1007/s40964-022-00278-7 (međunarodna recenzija, članak,
znanstveni)


kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

2015 majbolji poster na konferenciji u Berlinu
Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Marina Brodarić- Ivačić

predloženom studijskom Upravljanje kvalitetom u pomorstvu
programu
Adresa Tršćanska 25, 21000 Split
Telefon 098 781 690

E-mail
Osobna web stranica

znanstvenika

izbora
Asistent, 23.12.2022.
posljednjega izbora
znanstveno ili umjetničko Područje društvenih znanosti, polje ekonomija
zvanje

Ustanova zaposlenja BRODOSPAS d,d,

Voditelj opće službe
Područje rada
Funkcija Voditelj opće službe
Zvanje Doktorica društvenih znanosti iz polja ekonomije

Ustanova Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu
Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Dario Medić

predloženom studijskom Ergonomija navigacijskih podsustava
programu
Adresa Put Jakova Rotonda 21, 21218 Seget Donji
Telefon 091/5288113
E-mail
Osobna web stranica

346923
znanstvenika

izbora
Docent 03/2020
posljednjega izbora
zvanje


docent
Područje rada Pomorski promet i sigurnosti pomorske plovidbe Traganje I spašavanje na
moru Optimizacija logističkih procesa u pomorskom prometu Upravljanje
rizikom u pomorskom prometu

Mjesto Split
Godina 2017
Mjesto Borre, Norway

Ustanova Buskerud and Vestfold University Colledge
Područje usavršavanja korištenje nautičkih simulatora na nastavi

(izvrsno)
(izvrsno)

(izvrsno)
Ranije iskustvo u nositeljstvu Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet

kolegija, studijskoga programa Elektronička navigacija, Pomorska nautika, preddiplomska razina
na kojem se izvodi/izvodio i Elektronički navigacijski uređaji, Pomorska nautika, preddiplomska razina
razinu studijskoga programa) Tehnika rukovanja brodom, Pomorska nautika, preddiplomska razina
Planiranje putovanja, Pomorska nautika, preddiplomska razina
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički Medić, Dario; Krile, Srećko; Jelaska, Igor; Bošnjak, Rino:
radovi objavljeni u posljednjih „Adriatic Sea Hub Ports Feeder Service Optimization Using Multi-Criteria
pet godina iz područja kolegija Decision-Making Methods“, Sustainability, 13 (2021), 21; 12325, 12
(najviše 5 referenca) doi:10.3390/su132112325
Medić, Dario; Bukljaš, Mihaela; Bošnjak, Rino; Vukša, Srđan; „Research Study
and the Model for Improving the Safety of Navigation when Using the AIS“,
// TransNav, 15 (2021), 3; 577-582 doi:10.12716/1001.15.03.10
(međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
R. Bošnjak, M. Bukljaš, D. Medić, S. Vukša; “Optimization of ship’s crew

change schedule“, Scientific Journals of the Maritime University of Szczecin,
ISSN 1733-8670 (Printed), ISSN 2392-0378 (Online), DOI: 10.17402/349 Vol.
59(2019), 131, str. 29-33
D. Medić, A. Gudelj, N. Kavran; “Overview of the Development of the

Maritime Search and Rescue System in Croatia”, Promet -
Traffic&Transportation, ISSN 1848-4069 (Online), ISSN 0353-5320 (Tisak),
DOI: 10.7307/ptt.v31i2.2895, Vol. 31, No. 2, str. 205-212, prethodno
priopćenje / znanstveni.
D. Medić, Z. Lušić, R. Bošnjak; “Comparative Analysis of the Maritime Venture

Risk and the Cost of Averting a Fatality in the Republic of Croatia”, Naše
more : znanstveni časopis za more i pomorstvo, ISSN 1848-6320 (Online),
ISSN 0469-6255 (Tisak), DOI: 10.17818/NM/2019/2.3, Vol. 1, No. 2, str. 62-69,
prethodno priopćenje / znanstveni.



Sudjelovanje na edukaciji Nastavni procesi i kompetencije nastavnika u
visokom školstvu.
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Priznanja i nagrade za nastavni i Distinguished Scholarship Award for outstanding scholarship that
znanstveni rad/umjetnički rad significantly contributes and advances knowledge in the field of decision
technology, The International Institute for Advanced Studies in Systems
Research and Cybernetics, Baden-Baden, 2018.
Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Mirko Čorić

Računalna sigurnost brodskih sustava
programu
Adresa Miroslava Krleže 51, 21 000 Split
Telefon 0915968294
E-mail
Osobna web stranica

367035
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega Znanstveni suradnik, 08.02.2023
izbora
Docent, 17.04.2023
posljednjega izbora
Znanstveno područje tehničkih znanosti, znanstveno polje tehnologija
prometa i transport
zvanje

Asistent
Područje rada Tehnologija prometa i transport
Funkcija Asistent u nastavi i znanstvenik
Zvanje Doktor znanosti

Mjesto Zagreb
Godina
Mjesto
Ustanova
Materinski jezik Hrvatski jezik

na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 Engleski jezik (5)
(izvrsno)
Strani jezik i poznavanje jezika Njemački jezik (2)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Ivan Pavić

Sinteza nadzornih prometnih i proizvodnih sustava
Stručna praksa u nastavnoj bazi
programu
Adresa Solinska 9, 21000 Split
Telefon +385915962497
E-mail
Osobna web stranica

354301
znanstvenika

izbora
viši asistent
posljednjega izbora

zvanje


viši asistent
Područje rada Automatizacija u pomorstvu, elektrotehnika i informatika
Funkcija viši asistent u nastavi
Ustanova Pomorski fakultet
Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički - Method for analyzing AIS dana and determination of simultaneously ships
radovi objavljeni u posljednjih passage via Strait of Split; Journal: International Journal on Marine
pet godina iz područja kolegija Navigation and Safety of Sea Transportation, Volume 12 Number 4,
(najviše 5 referenca) December 2018.
- Autonomous Systems & Ships – Training and Education on Maritime
Faculties, International Maritime Science Conference, 2019.
- Review of Autonomous and Remotely Controlled Ships in Maritime Sector,
Transaction on Maritime Science 2019.
- New Approach in Designing Raman Spectrometer with Variable Spectral
Resolution, Humboldt-Kolleg Zagreb, 2019.
- Raman and Photoluminescence Spectroscopy with a Variable Spectral
Resolution, MDPI Sensors, 2021.



kojem je opsegu nositelj stekao Potvrda o sudjelovanju na edukaciji „Nastavni proces i kompetencije
metodičko- psihološko- nastavnika u visokom školstvu“ Projekt InteRiV, Split, ožujak 2019. u trajanju
didaktičko -pedagoške od 30 sati.
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Jakša Mišković

predloženom studijskom Hidrografsko inženjerstvo
programu
Adresa Mosorska 43b, Žrnovnica, Split
Telefon +385913329949
E-mail
Osobna web stranica

393802
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega Znanstveni suradnik, 27. 4. 2022.
izbora
Docent, 9. lipnja 2022.
posljednjega izbora
Tehničke znanosti, polje tehnologija prometa i transport, pomorski i riječni
promet
zvanje

docent
Područje rada Tehničke znanosti, polje tehnologija prometa i transport

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet
Mjesto Rijeka
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)
Ranije iskustvo u nositeljstvu Pomorstvo I, Vojno pomorstvo, (D)

sličnih kolegija (navesti naziv Pomorstvo II, Vojno pomorstvo, (D)
kolegija, studijskoga programa Sigurnost na moru, Vojno pomorstvo, (D)
na kojem se izvodi/izvodio i Organizacija rada i upravljanje na brodu, Vojno pomorstvo, PN i BS (D)
razinu studijskoga programa) Plovidbena praksa I., Vojno pomorstvo (D)
Plovidbena praksa II., Vojno pomorstvo, PN (D)
Pomorski oružni sustavi, Vojno pomorstvo, BS (D)
Pomorski oružni sustavi II, Vojno pomorstvo, PN (D)
Sigurnost na moru, Pomorski fakultet u Splitu, PEIT (PD i D)
Međunarodni sustav pomorske sigurnosti, Pomorski fakultet u Splitu, PN (D)
Hidrografsko inženjerstvo, Pomorski fakultet u Splitu,PN (D)
Hidrografsko inženjerstvo, Pomorski fakultet u Splitu,PEIT (D)
Hidrografsko inženjerstvo, Vojno pomorstvo, PN i BS (D)
Tehnologija putničkog prijevoza, Pomorski fakultet u Splitu, PN (PD)
Stručna praksa, Pomorski fakultet u Splitu, PN (PD)
Autorstvo
Stručni, znanstveni i umjetnički Radić, T., Pavić, I., Mišković, J.: Comparison of Hydrographic Survey Data with
radovi objavljeni u posljednjih Crowdsourced Bathymetry Data, International Journal of Maritime Science
pet godina iz područja kolegija &amp; Technology, “Naše more”, 2023. DOI
(najviše 5 referenca) 10.17818/NM/2023/2.3
Mišković, J., Pavić. I, Vidan, P. , Vukša, S.: Overview of the development of

nautical charts. Book of Abstracts 2nd Kotor International Maritime
Conference November 27–30, 2022, Kotor, Montenegro / Ivošević, Špiro
(ur.). Kotor, Montenegro, 2022. 1, 1
Mišković, J., Pavić, I., Kasum, J.: Analysis of the use of charts on SOLAS and
non-SOLAS vessels from the point of view of navigational safety,
International Conference on Sustainable Transport, Book of Abstracts /
Vukelić, Goran ; Brčić, David (ur.). Rijeka, Croatia: University of Rijeka, Faculty
of Maritime Studies, Rijeka, Croatia, 2022. str. 1-1
Pavić, Ivica; Mišković, Jakša; Kasum, Josip; Alujević, Davor Analysis of

Crowdsourced Bathymetry Concept and Its Potential Implications on Safety
of Navigation. // TransNav, 14 (2020), 3; 681-686 doi:10.12716/1001.14.03.21
(međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


U sklopu kojega programa i u „Nastavni proces i kompetencije nastavnika u visokom školstvu“, edukacija,
kojem je opsegu nositelj stekao Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2019.
kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE
Titula, ime i prezime nositelja Nur Assani

predloženom studijskom Izabrana poglavlja iz brodskih elektroenergetskih sustava
programu
Adresa Petravićeva 20
Telefon 097 694 2401
E-mail
Osobna web stranica

400311
znanstvenika

izbora
asistent, 09. 05. 2022.
posljednjega izbora

znanstveno područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i
transporta, grana pomorski i riječni promet
zvanje

asistent
Područje rada znanstveno područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i

transporta, grana pomorski i riječni promet

Zvanje Magistar inženjer pomorskih elektrotehničkih i informatičkih tehnologija
Mjesto Split
Godina
Mjesto
Ustanova

(izvrsno)
(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Zdeslav Jurić

predloženom studijskom Daljinsko istraživanje u funkciji održivog razvoja
programu
Adresa Iločka 5
Telefon 0913807002
E-mail
Osobna web stranica

276782
znanstvenika

zvanje i datum posljednjega znanstveni suradnik
izbora
docent, lipanj. 2021.
posljednjega izbora

područje tehničkih znanosti, polje strojarstvo, grana procesno-energetsko
strojarstvo
zvanje


docent
Područje rada procesno-energetsko strojarstvo
Funkcija Voditelj studija brodostrojarstva
Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
Mjesto Split
Godina 2011
Mjesto Zagreb
Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Područje usavršavanja Mjere energetske učinkovitosti na brodovima

(izvrsno)

(izvrsno)

(izvrsno)

Autorstvo




kompetencije?
PRIZNANJA I NAGRADE

3.4. Optimalan broj studenata
Optimalan je broj studenata 15.
3.5. Procjena troškova studija po studentu

Procijenjeni trošak studija prema Odluci o uvjetima, kriterijima i načinu subvencioniranja i
sufinanciranja materijalnih troškova po studentu po akademskoj godini iznosi 1.061,78 EUR-a.
3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima
(prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na
temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga
programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.
Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:
- Pravilnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji):

https://www.pfst.unist.hr/dokumenti/akti-fakulteta/PFST%20-%20Pravilnik%20-
%20Sustav%20osiguravanja%20kvalitete.pdf
- Priručnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice:
- Priručnik sustava upravljanja kvalitetom (ISO:9001): https://www.pfst.unist.hr/dokumenti/kvaliteta/PFST%20-
%20Prirucnik%20sustava%20upravljanja%20kvalitetom%20ISO9001.pdf
- Pravilnik o unutarnjoj periodičnoj prosudbi sustavu osiguravanja kvalitete na Pomorskom fakultetu Sveučilišta
u Splitu: https://www.pfst.unist.hr/dokumenti/kvaliteta/Prirucnik_Kvaliteta_PFST-sok.pdf
Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa:

- za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski
upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan
provedbe
- ako je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.
Studentsko vrednovanja nastavnog rada (članak 6.9 u Priručniku)

Anketiranje se provodi jednom u svakom semestru.
Izvođač: Ured za kvalitetu Sveučilišta, Centar, Odbor za unapređenje kvalitete
Fakulteta (u daljnjem tekstu: Odbor).
Postupak anketiranja nastavnika i suradnika o njihovim pogledima na nastavu,
opterećenja, znanstveni/umjetnički i stručni rad, kao i o uvjetima napredovanja
Vrjednovanje rada
(članak 6.7.u Priručniku, Obrazac za vrednovanje nastavnika o uvjetima rada
nastavnika i suradnika
(Prilog u Priručniku)
Izvođač: Ured za kvalitetu, Odbor.
Postupak se provodi svake dvije godine.
Rezultati se prezentiraju na Fakultetskom vijeću i objavljuju na mrežnim
stranicama Fakulteta.
https://www.pfst.unist.hr/fakultet/kvaliteta/aktivnosti-izvjesca
Praćenje ocjenjivanja i
usklađenosti ocjenjivanja s Povjerenstvo za nastavu s izabranim predstavnikom studenta studijskog smjera
očekivanim ishodima prati usklađenost ocjenjivanja s ishodima učenja.
učenja
Vrjednovanje dostupnosti Studentsko vrednovanje rada administrativnih i stručnih službi (članak 6.10;
resursa (prostornih, Prilog 9 u Priručniku)
ljudskih, informacijskih) za Izvođač: Ured za kvalitetu, Odbor.
proces učenja i poučavanja Postupak se provodi krajem akademske godine.
Rezultati se prezentiraju Fakultetskom vijeću i objavljuju na mrežnoj stranici
Fakulteta.
Vrednovanje knjižničnih usluga i analiza rezultata (članak 5.3.15: Obrazac za
anketiranje studenata o zadovoljstvu knjižničnih usluga, Prilog 9 u Priručniku)
Izvođač: voditelj knjižnice, Odbor.
Dostupnost i vrjednovanje
podrške studentima Postupak studentskog vrednovanja cjelokupnog studija (članak 6.5 u Priručniku).
(mentorstvo, tutorstvo, Izvođač: Ured za kvalitetu, Odbor
savjetovanje)
Postupak se provodi prema članku 6.6 u Priručniku.

Izvođač: voditelji studija, Studentska služba, prodekan za nastavu.
Praćenje studentske
Prodekan za nastavu na Odboru i Fakultetskom vijeću prezentira Izvješće o
prolaznosti po predmetima
rezultatima uspješnosti polaganja ispita (po studiju) kao i predložene mjere
i na studiju u cjelini
poboljšanja.
Analiza se provodi najmanje jednom godišnje.
Postupak studentskog vrednovanja cjelokupnog studija (članak 6.5 u Priručniku)

Izvođač: Ured za kvalitetu, Odbor.
Postupak se provodi nakon obrane završnog/diplomskog rada, jednom godišnje.
Zadovoljstvo studenata
Sumarno Izvješće o postupku vrednovanja s predloženim mjerama za
programom u cjelini
poboljšanje i s usporedbama s rezultatima iz prethodnih akademskih godina
prezentira se i usvaja na sastanku Odbora i na sjednici Fakultetskog vijeća.
Anketiranje poslodavaca (Članak 6.5; Prilog "Obrazac za anketiranje poslodavaca"
u Priručniku)
Anketiranje ALUMNI članova
Postupci za dobivanje
Jednom godišnje provodi se analiza o zapošljivosti diplomiranih studenata
povratnih informacija od
anketom za diplomirane studente, anketom za članove Alumnija i anketom za
vanjskih dionika (alumni,
poslodavce; analizom podataka od Zavoda za zapošljavanje (čl. 5.3.10, Obrazac
poslodavci, tržište rada i
za anketiranje diplomiranih studenata i ALUMNI u Priručniku).
ostale relevantne
Izvođač: Odbor.
organizacije)
Rezultati se prezentiraju na Fakultetskom vijeću i objavljuju na mrežnoj stranici
Fakulteta.
Fakultet u suradnji s nastavnim bazama organizira stručnu praksu (Pravilnik o

stručnoj praksi studenata)Analiza kvalitete stručne prakse (Članak 16. u
Pravilniku),
Vrjednovanje studentske
Nakon obavljene stručne prakse, student popunjava i predaje mentoru s
prakse, ako postoji (kratki
Fakulteta Anketu o zadovoljstvu stručnom praksom, koja je sastavni dio
opis postupaka provođenja
Pravilnika o stručnoj praksi studenata Sveučilišta u Splitu.
i ocjenjivanja te
Prodekan za razvoj i međunarodnu suradnju obrađene ankete dostavlja Odboru.
osiguravanje kvalitete)
Temeljem analize kvalitete stručne prakse i zadovoljstva studenata Uprava
Fakulteta/Fakultetsko vijeće donosi odluku o nastavku suradnje s prihvatnom
organizacijom ili nastavnom bazom (Članak 17. u Pravilniku).
Analiza zainteresiranosti potencijalnih studenata za njihovo upisivanje (čl. 5.2.1 u

Ostali postupci
Priručniku)
vrjednovanja koje provodi
Anketiranje studenata i nastavnika u dolaznoj i odlaznoj mobilnosti (Obrasci,
predlagatelj
Prilog 9 u Priručniku)
Opis postupaka
Javno objavljivati izvedbene planove svakog studijskog programa (čl. 5.2.2 u
informiranja vanjskih
Priručniku)
dionika o studijskom
Sastanci s radnim skupinama za praćenje ishoda studija. Članovi radnih skupina
programu (studenti,
vanjski su dionici.
poslodavci, alumni)

Elaborat PEIT D 23-24

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elaborat PEIT D 23-24

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U SPLITU

Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

Split, ožujak 2023

Naziv visokog učilišta Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet

Adresa Ruđera Boškovića 37, 21000, Split, Hrvatska

Telefon 021 619 399

Fax 021 619 499

E-mail adresa office@pfst.hr

Web stranica https://www.pfst.unist.hr/hr/

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskog programa Pomorske elektrotehničke i informatičke tehnologije

Nositelj studijskoga programa Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet

Akademski/stručni naziv koji se Sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka pomorskih

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo,

1.4. Partneri izvan visokoškolskog sustava

1.5. Način financiranja

1.6. Usporedivost studijskog programa s programima akreditiranih

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj,

1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa

1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

2.1. Opći dio

Trajanje studijskoga programa 2 godine

Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Završen sveučilišni prijediplomski studij.

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja)

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je

2.6. Uvjeti i način studiranja

2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

2.11. Završetak studija

U skladu s Pravilnikom o diplomskim i drugim

Brodski upravljački sustavi 15 0 45 0 5

Metodologija znanstvenoistraživačkog rada 30 0 0 0 4

Objektno orijentirano programiranje 30 0 30 0 6

PFP114 Primijenjena matematika 30 0 45 0 6

Ukupno obvezni 150 0 180 0 30

Integrirane komunikacijske i informacijske tehnologije 30 0 30 0 6

Izabrana poglavlja iz brodskih elektroenergetskih sustava 30 0 30 0 6

Napredno upravljanje i dijagnostika 30 0 15 0 4

Ukupno obvezni 120 0 105 0 22

Daljinsko istraživanje u funkciji održivog razvoja 30 0 15 0 4

PFS218 Održavanje i pouzdanost brodskih strojnih sustava 30 0 15 0 4

Zelene tehnologije u pomorstvu 30 0 15 0 5

Brodski SCADA sustavi i upravljanje 30 0 30 0 6

Diskretni sustavi upravljanja 30 0 30 0 6

PFE312 Obnovljivi izvori energije 30 0 15 0 4

PFE306 Sinteza nadzornih prometnih i proizvodnih sustava 30 0 15 0 4

Ukupno obvezni 150 0 105 0 24

PFN213 Hidrografsko inženjerstvo 30 0 15 0 4

Navigacijski integrirani sustavi 30 0 30 0 5

PFN209 Upravljanje kvalitetom u pomorstvu 30 0 15 0 5

PFE500 Diplomski rad 0 0 150 0 15

Dizajn brodskih digitalnih sustava 15 0 45 0 5

Ukupno obvezni 75 0 240 0 30

Kod Godina studija 1.

Nositelj/i kolegija Bodovna

Suradnici Način izvođenja P S V T

Status kolegija Postotak primjene

Uvjeti za upis kolegija i ulazne

Sadržaj kolegija detaljno Predavanja: