Napomene za izradu diplomskog rada

Mr. sc. eljko Popovi, prof. visoke kole ( interno za diplomante lipanj 2004.), popovic@ffos.hr

Ope upute
Diplomski rad je samostalno i struno djelo studenta u kojem pod vodstvom mentora
obrauje utvrenu temu. Pravilnikom o reimu studija utvreni su nastavni predmeti,
odnosno nastavni programi iz kojih se mogu raditi diplomski radovi1.
Osnovna svrha izrade diplomskog rada je u tome da student nakon poloenih ispita,
izrade seminarskih radova, provedene strune prakse i izvrenih svih drugih obaveza
tijekom studija dokae sposobnost samostalnog rjeavanja kompleksnog problema i
snalaenja u rjeavanju teorijskih i praktinih istraivakih problema koji ne moraju
imati karakter originalnosti.
U izradi diplomskog rada student mora dokazati sposobnost primjene teorijskog i
praktinog znanja steenog tijekom studija te sposobnost samostalnog sluenja
aktualnom stranom i domaom literaturom u pismenoj obradi teme.
Izradom diplomskog rada student mora dokazati:
sposobnost primjene strunih i znanstvenih metoda te odgovarajueg strunog
ili znanstvenog instrumentarija u obradi aktualne teme
sposobnost koritenja relevantnih tuih spoznaja, stavova i znanstvenih
injenica koje su objavljene u literaturi
sposobnost pravilne obrade ilustracija (tabela, grafikona, fotografija, crtea).
Tema diplomskog rada odabire se u pravilu tijekom posljednje godine studija. Nakon
to student odabere podruje ili temu koje ga zanima, treba se posavjetovati s
nastavnikom koji predaje predmete to pokrivaju to podruje. Nastavnik e razmotriti
ideju, predloiti studentu mogue teme i poeljna istraivanja te ga uputiti na
potrebnu literaturu. S odabranim nastavnikom-mentorom treba dogovoriti slijed i
dinamiku izrade diplomskoga rada te se iste i drati koliko, je to mogue, zbog
specifinosti pojedine teme. Koristiti konzultacije, ali pokazati veliku samostalnost.
Rad treba na vrijeme prijaviti najkasnije prije poetka posljednjeg semestra studija.
Diplomski rad se prijavljuje u studentsku Referadu na posebnom obrascu kojeg
potpisuju student-diplomant i nastavnik-mentor uz naznaku naslova teme
diplomskoga rada i predmeta (ili podruja znanosti) iz kojeg e rad biti izraen.
lanovi katedre, posebno povjerenstvo ili dekan osobno odreuju mentora, utvruju
toan naslov rada i povjerenstvo od tri lana za ocjenu i obranu diplomskog rada
(jedan od lanova je uvijek mentor) te zavrnog (diplomskog) ispita. Naslove tema
diplomskih radova i mentore potvruje Fakultetsko vijee Uiteljskog fakulteta. Tek
nakon to nastavnik-mentor pregleda diplomski rad i pozitivno ga ocijeni, student
moe predati tri uvezana i tiskana primjerka diplomskog rada (kao i dva na
prikladnom elektronikom mediju - CD-u ili disketi). Diplomski ispit prijavljuje se
molbom (obrascem) u studentskoj Referadi najmanje tjedan dana prije planirane
obrane. lanovi povjerenstva dobiju svaki na uvid i ocjenu po jedan primjerak
diplomskog rada. Jedan od tih primjeraka vraa se studentu nakon obranjenog
diplomskog rada; drugi primjerak (zajedno s jednim elektronikim primjerkom) ostaje
1

Zelenika, Ratko, 1990.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela. 2. izd.
Partizanska knjiga, Rijeka, str. 138.

nastavniku-mentoru, a trei se evidentira i ostaje u Knjinici Uiteljskoga fakulteta

zajedno s drugom elektronikim primjerkom.
Obrana je javna i uz lanove komisije mogu je sluati i drugi zainteresirani. Na
diplomskom ispitu pie se zapisnik koji potpisuju lanovi ispitnog povjerenstva.
Diplomski rad se moe izraditi kao teorijski i kao istraivaki ili (najee) kao
kombinacija oba. Diplomski rad na Uiteljskom fakultetu moe sadravati metodiki
dio koji je vezan za primjenu istraenoga u osnovnoj koli ili vrtiu.
Za samu obranu treba dobro pripremiti izlaganje diplomskog rada u trajanju
dvadesetak minuta (ili krae). Mogu se koristiti sredstva za prezentaciju (npr.
program MS Power Point). Nakon izloenog rada slijede pitanja lanova
povjerenstva.
Treba napomenuti da je obrana diplomskog rada sveani in koji predstavlja krunu
napora kojeg je student uloio tijekom studiranja, a ujedno je i zavrni ispit nakon
kojega stjee odgovarajuu visoku strunu spremu i naziv s titulom koja pristupniku
pripadaju prema zakonu.
Upute o pisanju
Diplomski rad se pie u prvom licu jednine, kao i drugi kvalifikacijski radovi
(magistarski radovi i doktorske disertacije) to za druge radove ne vrijedi (u njima je
uobiajeno pisati u prvom licu mnoine).
Sve stranice se numeriraju.
Tablice se nadpisuju jasnim i konciznim naslovima koji objanjavaju tablice i
numeriraju se slijedom od 1. Npr. Tablica 1. ili Tab. 1.
Slike se podpisuju jasnim i konciznim naslovom koji objanjava sliku i numeriraju
slijedom od 1. Npr. Slika 1. ili Sl. 1.
Svi prilozi se numeriraju i imaju naslove; popis priloga je na poetku poglavlja s
prilozima.
Izvore preuzetih tablica, slika ili drugih priloga moraju se navesti u zagradi iza
naslova slike. Popis izvora preuzetih fotografija, tablica ili slika moe se dati u prilogu
rada kao posebno poglavlje uz poglavlje Literetura. U tekstu se poziva na pojedine
slike i tablice.
Svi navodi u tekstu moraju biti potkrepljeni dokazom: ili vlastitim rezultatima
istraivanja ili citiranjem (parafraziranjem) iz literature ili drugih izvora (o nainu
citiranja pogledati primjere u prilogu). Vano je napomenuti da u tekstu diplomskoga
rada svaku tvrdnju preuzetu iz nekog izvora treba citirati navoenjem prezimena
autora i godine izdanja tog izvora u zagradi; na primjer:
Izvanuionika nastava ima veliku vanost jer se predmeti spoznavanja nalaze u svom
prirodnom okruenju ili mjestu proizvodnje (De Zan, 1999.).
Ili
De Zan (1999.) istie vanost izvanuionike nastave jer se predmeti spoznavanja nalaze u
svom prirodnom okruenju ili mjestu proizvodnje.

Sve latinske nazive roda i vrste organizama piu se kurzivom (italic fontom), a ostale
latinske nazive velikim poetnim slovom, ako je sistematska jedinica via od roda.
Vrsta i sistematske jedinice nie od vrste piu se malim poetnim slovom. Hrvatska
se imena piu malim slovima npr.:

Nerium oleander L., oleandar

Aquifoliaceae
Ilex aquifolium L., boikovina ili zelenika.

Iznimno, to ne mora biti potovano u tablicama ili zasebnim popisima.

Optimalan opseg diplomskog rada je izmeu 20 i 40 stranica, ali to ovisi o temi,
prilozima i dr. Uobiajeno je da se obian tekst pie na papiru A4 formata, veliinom
slova (Font Size) 12 i to Arial ili Times New Roman, a prored je 1,5 ili 2 u programu
za obradu teksta MS Word. To ne mora vrijediti za grafikone, priloge, naslove,
naslovnu stranicu.
Tekst diplomskoga rada treba biti napisan na korektnom hrvatskom knjievnom
jeziku, zato je tekst nakon zavretka pisanja potrebno jo jednom pozorno proitati i
lektorirati. Ovdje uveliko pomau spell checkeri ugraeni u mnoge tekst procesore
dananjih raunalnih programa za obradu teksta. Tekst engleskog saetka treba biti
napisan na korektnom engleskom jeziku, takoer dodatno provjeren od jezinog
strunjaka.
Iza naslovne stranice (primjer pogledati u prilogu) koja je jednaka onoj na koricama,
moe se napisati zahvala u kojoj se spomene gdje je rad nainjen, iz kojeg je
predmeta napisan, kod kojeg mentora-nastavnika, te osobe ili ustanove (kole) koje
su pomogle pri izradi diplomskoga rada. Npr.:
Diplomski rad izraen je na Katedri za prirodoslovlje Uiteljskog fakulteta u Osijeku iz kolegija
Prirodoslovlje.
Zahvaljujem mentoru mr. sc. eljku Popoviu, profesoru visoke kole, na suradnji i pomoi.
Veliko hvala Eko centru Caput insulae- Beli, posebno dr. Goranu Suiu i prof. Tei Perini,
koji su mi omoguili boravak u Eko centru i pomogli u prikupljanju materijala.
Posebno zahvaljujem Nadi Vukovi profesorici biologije iz Osijeka, lanici projekta Alternativa
nasilju koja mi je pomogla u prikupljanju razliitih pedagokih radionica.
Takoer, zahvaljujem uiteljici urici Pavi (Osnovna kola Antuna Gustava Matoa iz
Zaboka) to mi je omoguila da s njezinim razredom boravim u tjednom kolskom taboru u
Belom. Zahvaljujem joj na suradnji i savjetima.

Nakon zahvale slijedi Sadraj koji pregledno donosi naslove i podnaslove pojedinih
poglavlja diplomskoga rada sa stranicama na kojima se u radu nalaze. Prva, poetna
stranica diplomskoga rada je Sadraj (naslovnica i zahvala se ne numeriraju).
Umjesto ili nakon zahvale moe uslijediti Predgovor.
Elemente diplomskog rada student dogovara s mentorom, ali openito, diplomski rad
treba imati sljedea poglavlja:
1. UVOD
1.1.
1.2.
1.3.

u ovom dijelu mogu se objasniti osnovni pojmovi vezani uz diplomski

rad (naslov npr. Pojam ).
u ovom dijelu moe se prikazati povijesni ili literaturni pregled
dosadanjih istraivanja (naslov npr. Dosadanja istraivanja).
ovdje se trebaju jasno istaknuti svrha (ili cilj) i zadatci diplomskoga rada
piu se u buduem vremenu (naslov npr. Svrha diplomskoga rada).

2. TEORIJSKI DIO
u ovom poglavlju, koji moe nositi drugaiji naslov, mogu se obraditi teorijske
postavke samoga rada. Ovaj je dio kod teorijskih radova opsean s mnogo
literaturnih citata, a kod istraivakih radova je manje opsean. Moe
sadravati vie razliitih poglavlja ovisno o odabranoj temi. Kod ekolokih
tema obino stoji: PODRUJE ISTRAIVANJA u kojima su priloene karte i
geografski ili geoloki podatci i opisi.
3. MATERIJAL I METODE ili ISPITANICI I METODE
3.1. Materijal ili Ispitanici
ovdje se spomene biljni, ivotinjski materijal ili se navedu kole, odjeli,
broj ispitanika po razrednim odjelima i dr.
3.2. Metode
u ovom poglavlju napiu se metode ispitivanja, koji su testovi
primijenjeni, koji instrumenti, vremensko razdoblje istraivanja. Paziti da
se tono istaknu autori pojedinih primijenjenih metoda i literaturni izvori.
3.2.1. Statistike metode
ovdje se navedu primijenjene statistike metode obrade podataka s
obveznim navodom primijenjene literature.
4. REZULTATI (moe biti i REZULTATI I RASPRAVA)
4.1. u podpoglavljima se navode - dokumentiraju rezultati mjerenja i drugi
dobiveni podatci po segmentima istraivanja: tablino, grafikonima, slikama,
fotografijama i obvezno tekstom. Ovdje treba opisati eksperimentalne pristupe,
ali bez ponavljanja detalja o materijalima i metodama. Cijelo ovo poglavlje
treba pisati u prolom vremenu, iznosei injenice, brojke i rezultate
potkrijepljene statistikom, slikama i drugim analizama koje su obavljene
tijekom istraivanja. Pisati treba loginim slijedom to esto nije i slijed kojim
se radilo. Ovaj dio diplomskoga rad treba biti najopseniji.
5. PRAKTINO IZVOENJE NASTAVE
(Ovo poglavlje kod pojedinih tema moe izostati).
Ovo poglavlje moe dominirati itavim diplomskim radom ako je osnovna tema
metodika rada u nastavi, ali moe biti samo ilustrativno tako da prikae
podruje u kojem se istraeno moe primijeniti u nastavi.
5.1. Priprema za nastavu (prilae se pisana opirna Priprema, koja moe
stajati i u poglavlju Prilozi).
5.2. Rasprava o provedenoj nastavi
6. RASPRAVA (moe biti i REZULTATI I RASPRAVA)
U ovom se poglavlju pie o znaenju dobivenih rezultata i o njima se
raspravlja: komentarom, usporedbom, analizom. Ovdje se mogu oblikovati
novi grafikoni i tablice koji pregledno daju usporedbe pojedinih dijelova
istraivanja. Objanjavajui rezultate mogu se formulirati hipoteze, moe se i
spekulirati, ali treba jasno istaknuti gdje spekulacija poinje, a gdje zavrava.
U drugom dijelu rasprave (koji moe biti podpoglavlje) komentiraju se
istraivanja koja su na isti ili slian (usporediv) nain provodili drugi autori.
Ovdje se prenose citiraju njihovi rezultati te usporeuju s onima dobivenim
vlastitim istraivanjima. Tu se pokuava prosuditi koliko su rezultati samog

rada doprinijeli razvoju struke, a pokazuje se i koliko student zaista vlada

literaturom i podrujem koje je sam odabrao. Ovo je svakako intrigantan,
najzanimljiviji i najvrjedniji dio rada koji pokazuje koliko je student-apsolvent
sposoban samostalno (uz pomo mentora) donositi sudove u struci koju stjee
nakon poloenog diplomskog ispita.
Na kraju rasprave se poziva na svrhu cilj rada i na pitanje postavljeno u
uvodu. Sada se ovdje moe (i mora) argumentirano odgovoriti na postavljene
zadatke.
7. ZAKLJUAK
U zakljuku se doslovno mogu prepisati ili parafrazirati osnovne misli iz
rasprave. One se samo nabroje suvislim redoslijedom onako kako je teklo
istraivanje. Dozvoljeno je i numeriranje zakljuaka. U zakljuku se ne donose
nove teze tome je mjesto u raspravi.
8. SAETAK
Saetak predstavlja cjelokupni diplomski rad u malome. Treba sadravati
osnovne misli iz svih poglavlja. Ne preporuuje se da je dulji od jedne do jedne
i pol tiskane stranice. U zaglavlju ovog poglavlja stoji referentni dio (naziv
sveuilita, fakultet, naslov diplomskog rada, autor, mentor, grad i godina kada
je izdan) koji slii naslovnoj stranici u nekoliko redaka, nakon ega slijedi
tekstualni dio saetka. Prije tekstualnog dijela, mogue je staviti i druge
referentne dijelove: broj slika, tablica, fotografija, priloga, literaturnih jedinica i
dr. Hrvatski i engleski saetak slue kao referenca o tome to je u diplomskom
radu uraeno.
9. SUMMARY je tono prevedeni saetak sa hrvatskoga na engleski jezik.
10. LITERATURA
Ovom poglavlju je potrebno posvetiti veliku pozornost zbog moguih netonih
navoda. Literaturni podatci se numeriraju i navode abecednim redom prema
prezimenima autora knjiga, asopisa, periodike Interneta i drugih izvora. Svaki
spomenuti izvor podataka koji su navedeni u diplomskom radu moraju se
navesti u literaturi, a isto se ne moe neto spomenuti u Literaturi to nije
spomenuto u tekstu. Citirati treba samo radove koje se zaista proui. Potrebno
je iz originalnih izvora prepisati sve potrebne podatke i iste naknadno jo
jednom provjeriti. Nakon to je diplomski rad obranjen vrlo se esto autor i
mnogi drugi itai rado obraaju ovom poglavlju iz kojih crpe nove (i stare)
podatke o ranije izdanim radovima na pojedinu temu. Osobitu pozornost treba
posvetiti jednoobraznosti i nainu citiranja razliitih izvora (npr. izvora s
Interneta) o tome pogledati prilog.
11. PRILOZI (- ako postoje)
U ovo poglavlje se stavlja sve ono to ini cjelinu koju zbog opsenosti ili
cjelovitosti treba staviti zasebno: fotokopije dokumenta, ankete, karte, mape,
obrasci, kopije originalnih tekstova zakona ili dr. Prilozi trebaju biti numerirani,
a popis priloga moe biti istaknut na poetku ovog poglavlja. Stranice priloga
imaju svoje brojeve koji se nastavljaju iza glavnog dijela rada.
12. BILJEKE objasnidbene i bibliografske biljeke (- ako postoje)

U tekstu diplomskog rada pozivanje na koritenu literaturu (bibliografske

biljeke) ili objanjenje nekog pojma ili postupka (sadrajne ili objasnidbene
biljeke) naznauju se stavljanjem u zagradu broja biljeke (ili indeksnim
brojem) na koju se autor poziva. Biljeke se numeriraju arapskim brojevima u
zagradi, konsekutivno kroz itav rad. Na kraju diplomskog rada u poglavlju
Biljeke navodi se potpuni sadraj svake biljeke.
Sadrajne biljeke
Sadrajne ili objasnidbene biljeke se koriste za objanjavanje neke
pojedinosti u vezi predmeta o kojemu se govori. Kako ove biljeke mogu
odvlaiti pozornost od problema preporuuje se da se koriste razmjerno
rijetko.
Umjesto umetanja biljeki u dnu teksta (fusnota) preporuuje se numeriranje
biljeke brojem u zagradi te stavljanje teksta biljeke na kraju uz pripadajui
broj u poglavlju Biljeke (u istom nizu s bibliografskim biljekama).
Bibliografske biljeke
Pozivanje na koritenu literaturu naznauje se brojem pod kojim se u poglavlju
Biljeke navodi potpuni bibliografski navod (kao i citiranje literature). Ako je u
djelu naveden doslovan citat iz literature onda navod mora sadravati i tonu
stranicu s koje je preuzet citat. Ukoliko se na odreeno djelo poziva nekoliko
puta za redom, svako pozivanje dobija sljedei novi broj biljeke, a u sadraju
biljeke ne ponavlja se potpuni navod ve se koristi izraz "isto" ili latinska
skraenica "ibid." Ukoliko je pozivanje na isti navod razdvojeno objasnidbenom
biljekom ili kojom drugom biljekom, mora se ponoviti bibliografski navod na
koji se biljeka odnosi.
Openito se ne preporuuje esto koritenje biljeki.
PRIMJER NASLOVNE STRANICE :

Sveuilite Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku

UITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU
Uiteljski studij

MARIJA GRAH

EDUKACIJSKI PROGRAM UITI PRIRODU

DIPLOMSKI RAD

Osijek , 2004.