Ugroenosti izvori i posljedice

Sve mogue vrste i oblike ugroavanja ljudi,

njihovih dobara i ekosistema moemo, s obzirom na

njihov uzrok podijeliti na prirodne i antropogene.
Prirodni izvori ugroenosti posljedica su djelovanja
razliitih prirodnih sila, zakona ili fenomena u
ljudskom okruenju. Po svom porijeklu mogu biti
tektonska, hidroloka, vulkanska, geoloka,
klimatska, pedoloka, vegetacijska i njihove
kombinacije.
Antropogeni izvori ugroavanja vezani su, posredno
ili neposredno, uz djelovanje samog ovjeka. To
moe biti iz neznanja, nehata ili sluajno, ali i
namjernim djelovanjem (iskustva iz rata).

Sluajna (nenamjerna) ugroavanja manifestuju se kao:

Prometne havarije (na cestama, eljeznicama, u zranom
prometu ili vodama)
Poari (vegetacija, uma, naselja i sl.)
Eksplozije (industrijskih postrojenja, rudnika,
uskladitenih opasnih tvari i sl.)
Ruenja graevinskih objekata (brana, mostova i sl.)
Radioaktivna zraenja i isputanja opasnih plinova
(kontaminacija)
Ekoloka zagaenja (u uem smislu rijei) vode, zraka,
tla, flore i faune.

Namjerna, svesno isplanirana ugroavanja

ljudskim djelovanjem jesu ratna stanja. Ratne
katastrofe mogu biti izazvane razliitim ratnim
sredstvima:
- Konvencijalnim orujem,
- Nuklearnim orujem
- Hemijskim bojnim sredstvima
- Biolokim agensima
- Meteorolokim sredstvima
- Primjenom laserskih i termikih bojevih
sredstava
- Razliitim kombinacijama navedenih sredstava

 Prirodni izvori ugroavanja manifestuju se kao : potresi,

poplave, sue, snjene lavine, olujna nevremena, odroni i

klizanja tla, vulkanske erupcije.
Zajedniko ovim prirodnim izvorima je to to oni ne
ugroavaju prirodnu ravnoteu i stoga ne remete
ekosistem. Ipak, usljed drastinih promjena u ljudskom
ivotu, vezano za promjene u stanovanju (moderan ovjek
ivi u velikim urbanim cjelinama zbog ega se takvim
prirodnim djelovanjem ugroavaju brojni ljudi
istovremeno), kao i promjena u nainu proizvodnje
(industrijski nain proizvodnje svega potrebnog za ivot),
ovakvim prirodnim pojavama ugroava se ivot i
egzistencija velikog broja ljudi te njihova materijalna
dobra.

Te katastrofe dogaaju se u razliito doba

dana i godine, u svim meteorolokim
uslovima, teko ih je predvidjeti i stoga je
potrebno u sistem zatite objediniti sve snage
i sredstva redovnih slubi i djelatnosti: strune
i drutvene organizacije, naune institucije,
ekoloke i druge pokrete, kako bi se
pridonijelo veoj efikasnosti zatite.
Istraivanjem uzroka prirodnih katastrofa, za
to je potrebna sinteza razliitih nauka, nastoji
se te prirodne pojave drati pod kontrolom i
zatitnim djelovanjem preduhidriti njihove
posljedice.

Tehniko-tehnoloke katastrofe
Razliite ugroenosti, koje nastaju namarom ili nehatom,

ali kao posljedica ljudskog djelovanja manifestuju se

kao radioaktivna zraenja, isputanja tetnih plinova,
eksplozije , ruenja graevinskih objekata i sl.
Zajedniko ovim havarijama je da izazivaju, osim ljudskih
rtava koje mogu biti brojnije ili manje brojnije te vee ili
manje materijalne tete, i ekoloka zagaenja koja mogu
imati za posljedice narauavanje bioravnotee, klimatske
promjene i ostale posljedice koje posredno ugroavaju i
sam opstanak ljudske vrste. Naroito ugroenost okolia
oneienje zraka, vode, tla te flore i faune poprimaju
alarmantne razmjere. Unitavanjem nae prirodne
sredine reemo granu na kojoj sjedimo i danas za
opstanak ovjeka najvea je prijetnja sam ljudski in.

Tehnolokim razvojem, eksploatacijom,

nekritikim iskoritavanjem svih raspoloivih

prirodnih resursa (energenata, izvora hrane i dr.
sirovina i sl.) koncentracijom opasnih tvari
(radioaktivnih, eksplozivnih, lakozapaljivih,
otrovnih) sami sebi stvaramo pogodne uslove
za masovne nesree. Tolikom koncentracijom
opasnih tvari postoji nevano da li su te tvari
deponovane u blizini velikih urbanih sredina ili
dalje od njih, jer odloene koliine svojim
isputanjem u atmosferu postaju opasne za
itavu planetu i izazivaju posljedice koje se
osjeaju i u najudaljenijim dijelovima Zemlje.

Ratna razaranja i njihove posljedice

Ratna razaranja su katastrofe koje , naalost,

ovjek namjerno planira i svjesno izaziva. Tolike

vrste, razliiti oblici i koliina oruja pokazuju
ovjekovu iskljuivu namjeru da svjesno i
planski, uz obilnu primjenu znanja i moi,
organizirano sprovodi masovno unitavanje,
razaranje i ubijanje.
Ljudsko znanje tako postaje istovremeno i uslov
naeg opstanka na planeti i ljudskog progresa i
najvea opasnost i prijetnja samom opstanku.

 Svjetska iskustva iz dosad najveeg, II svjetskog rata,

govore o katastrofalnim posljedicama koje je ta katastrofa

izazvala. Gledano sa dananjeg stanovita oruje
koriteno tokom II svjetskog rata bilo je, po svom
savrenstvu i razornoj moi, neusporedivo s orujima
kojima danas raspolau vee ili manje sile/drave.
Savremeni ratovi postaju sve totalniji, intenzivniji i
razorniji. U njima se angauju sve ljudske snage,
cjelokupni materijalno-tehniki potencijal i ukupni
teritorij. Procjenjuje se da je nakon II svj. Rata u svijetu
bilo preko 500 ratnih sukoba i vojnih intervencija, koji su
obuhvatili teritorij 79 zemalja uz angaovanje oruanih
snaga 96 drava te ostavili iza sebe oko 35 milijuna
poginulih. Naroito je u porastu broj rtava meu civilnim
stanovnitvom (odnos otprilike 10 civila na 1 vojnika)

Upotreba nuklearnog oruja dugotrajno

zagauje teritorij nad kojim je takvo sredstvo

upotrijebljeno, i taj teritorij ini zagaenim i
neupotrebljivim za ivot i za proizvodnju hrane
za vrlo dug period. Ali, osim toga radioaktivna
zraenja se atmosferom ire i na druga
podruja, zagaujui puno vei prostor od
onog nad kojim je upotrijebljeno, a posljedice
se osjete i nad itavom planetom.
Bioloka oruja izazivaju posljedice
djelovanjem patogenih mikroorganizama koje
izazivaju zarazne bolesti kod ljudi, ivotinja i
biljaka te se pojavljuju epidemije, epizootije,
masovna trovanja bakterijskim toksinima.
Njihova djelovanja takoe je vrlo teko izolirati
na jednom podruju i zadrati pod kontrolom.

Upotrebom razliitih laserskih ratnih

sredstava, termikih bojnih sredstava ili pak

mateorolokih izazivaju se posljedice koje
mogu posredno ili neposredno uticati na
klimatske promjene (uz brojne ljudske rtve,
to nije potrebno niti spominjati), a naroito
ako se one kombinuju upotrebom prema
proizvodnim pogonima, skladinim prostorima
ili deponijama na kojima su smjetene razliite
opasne tvari iz tehnolokog procesa.
O ugroenosti klasinim, kao i hemijskim
sredstvima koja su takoe postala u neku ruku
klasina, nije potrebno ni govoriti, jer su
njihove posljedice svima jako poznate.

Ono to je vano istai je da upotreba svih

nabrojanih ratnih sredstava, u dananjem

modernom svijetu, nije vie ekskluzivno pravo
samo drava i ratova meu njima. Ova oruja
postaju dostupna i manjim grupama ljudi, tako
da njihova primjena postaje mogua i vrlo
realna opasnost kao oruje teroristikih
skupina kojima cilj najee opravdava
upotrebu svakog dostupnog sredstva, a
mogua je upotreba ovih oruja u sukobima
razliitih kriminalnih skupina (radi ucjene i sl.)

 Prirodne nepogode, tehniko-tehnoloke nesree i ekoloke

katastrofe ugroavaju sve ljude i godinje nanose svjetkom

gospodarstvu tete cca. 30 milijardi dolara. U ovu brojku nije
ubrojeno ono najvrednije ljudski ivot (koji se gubi
nepovratno). Samo od prirodnih nepogoda u svijetu godinje
izgubi ivot oko 350.000 ljudi.
Uz sve drastine promjene koje je ljudska epoha doivjela u
20. stoljeu, koje po razmjerama odgovaraju promjenama
tokom itavih geolokih razdoblja, opstanak ljudi nikad nije bio
toliko ugroen kao danas. Ali vjerovatno i nikad nismo bili
svjesno da ugroavanje tolikog broja biljnih i ivotinjskih vrsta
znai poremeaj u prirodnoj ravnotei, koji iz temelja ugroava i
na opstanak. (da li smo i dovoljno svjesni?)
A tek rat? Rat ujedinjava i istodobno potencira sve vrste
ugroenosti. Modernim orujem mogu se izazvati Prirodne
nepogode (potresi, olujna nevremena, sua... moe se pomoi
tehniko-tehnolokim katastrofama da se one stvarno i dogode
(havarije nuklearnih elektrana ili hemijskih postrojenja, ruenja
graevinskih objekata, brana i sl. a moe se jednim potezom
plodno podruje uiniti nenastanjivim za bilo kakav ljudski,
ivotinjski ili biljni svijet.

Opte su posljedice svih ovih oblika ugroavanja

ljudske rtve, materijalna teta, a kako su esto

ugroeni i ekoravnotea i prirodni okoli, niti
jedna cijena zatite i spaavanja nije previsoka.
Najskuplje je otklanjati posljedice, koje uvijek
nisu i potpuno otklonjive.
Katastrofa je nepredviena opasnosti
veih razmjera.
Katastrofa je prekid funkcionisanja
zajednice, uzrokujui velike ljudske
gubitke, materijalne tete, tete u okoliu
koje premauju sposobnost pogoene
zajednice da ih rijei upotrebom vlastitih
sredstava.

 Katastrofa je snaan, razoran i, manje ili vie, iznenadan

poremeaj ustanovljenog poretka u prirodi ili ljudskom

drutvu, ija je posljedica velika materijalna teta i veliki
broj mrtvih i povrijeenih osoba.
Oko 95% prirodnih katastrofa javlja se u zemljama u
razvoju. U industrijaliziranim zemljama prirodne
katastrofe rijetko uzrokuju mnogo smrtnih sluajeva.
Faktori koji utiu na rizik su:
gustoa naseljenosti
struktura graevina
trajanje dogaaja
stupanj njegove iznenadnosti i neoekivanosti
uestalost pojave takvih dogaaja i broj nezgoda koje mu
prethode.

 Primjeri opasnosti vezani uz prirodne katastrofe jesu brane,

trusna podruja, rijene obale i planinska podruja.

Razmjere u kojima ljudi mogu smanjiti uinke prirodne
katastrofe ovise o njihovoj informiranosti o vjerovatnosti
katastrofe i tete koja bi mogla biti izazvana. Ljudsko vienje
rizika igra u tome veliku ulogu. Na primjer odreena
podruja uz rijeke u vedskoj podlona su odronima. Neka
stambena podruja smatraju se nestabilnim i kue bi mogle
zavriti u rijeci ako bi dolo do odronjavanja. elja da se
ostane stanovati na istom mjestu na kome su proveli cijeli
ivot, jaa je od sagledanog rizika. Ljudi koji ive u
novoizgraenim podrujima zabrinutiji su zbog
svakodnevnih opasnosti koje se kriju u prometu, zloinu i
oneienju, nego zbog relativno malog rizika od
odronjavanja. To znai kako politiari i odgovorne osobe u
tijelima lokalne vlasti moraju pokazati svijest o riziku za
okoli u poetnoj fazi planiranja. Npr. odron ispod hemijskog
postrojenja mogao bi imati katastrofalne posljedice.

Posljedice katastrofe
1. smrtni sluaj i povrede
2. tete
3. prekid proizvodnje
4. prekid uobiajenog naina ivota
5. gubitak osnovnih sredstava za ivot
6. gubitak zaposlenja
7. unitena infrastruktura
8. ukupni gospodarski gubici
9. socijalne i psiholoke posljedice
10. izbjeglice
11. prekid ulaganja dravnih i stranih investicija

Svi ovi elementi su u okviru katastrofa obino vei

nego u sluaju nezgode ili nesretnog sluaja.

S obzirom na to da posljedice nastaju kao

rezultat djelovanja prirodnih i drugih nesrea,

a one najee ne pogaaju samo usko
podruje nego se reflektuju na iru regiju,
nuno se namee potreba vre i intenzivnije
saradnje izmeu svih tijela i institucija u
zajednici koje se bave ovom problematikom ali
i meusobne saradnje zemalja u regiji.
U tom smislu definisana su tri temeljna pravca
djelovanja:
Preventivno djelovanje
Djelovanje u sluaju prirodnih i drugih
nesrea, i
Saniranje posljedica

Udar katastrofe

PRIPREMNOST

PRUANJE POMOI

SMANJIVANJE
RIZIKA KOJI
PRETHODI
KATASTROFI

REHABILITACIJA

UBLAAVANJE

PONOVNA IZGRADNJA

Kontinuitet upravljanja katastrofom

FAZA
OPORAVKA
NAKON
KATASTROFE