SPECIJALNA MINIRANJA NA DIJELOVIMA JADRANSKE

AUTOCESTE U HRVATSKOJ

Prof. dr.sc. Branko Božić

GEOTEHNIČKI FAKILTET VARAŽDIN SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
42 000 Varaždin, Hallerova 7, Hrvatska
Tel-fax: ++ 385 1 6222950
E-mail : Geologos@htnet.zg.hr
Biografija

Dr Branko Božić rođen je 3. listopada 1944. godine u Vinkovcima. Godine 1970. diplomirao je na
Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u propisanom roku, Odjel geološki, smjer
Inženjerska geologija.
Magistarski rad pod naslovom "Klasifikacije tehničkog kamena za masovnu eksploataciju u
kamenolomima" obranio je 1977. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Centar za postdiplomski studij i
stekao zvanje magistra u području geologije,
Doktorsku disertaciju pod naslovom "Utvrđivanje najpovoljnijih parametara za površinsku
eksploataciju dolomita i vapnenca u izgradnji cesta" obranio je 4.siječnja 1985. godine na Rudarsko-
geološko naftnom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i time stekao zvanje doktora tehničkih znanosti iz
područja rudarstva,
Od 1971. do 1985. godine bio je zaposlen u GRO "Viadukt" Zagreb, u svojstvu direktora OOUR-a za
rudarsko-geološke radove i OOUR-a za dubinsko bušenje.

Kroz tih 14 godina godina u GRO "Viadukt" radio je na otvaranju i eksploataciji kamenoloma
dolomita i vapnenca za izgradnju prometnica. Uz masovna miniranja u kamenolomima izvodio je
podvodna miniranja, miniranja usjeka i zasjeka pri izgradnji prometnica, kao i specijalna miniranja na
rušenju mostova i ostalih graditeljskih objekata u blizini naselja i u urbanim sredinama,

Pravo za obavljanje navedenih poslova stekao je polaganjem stručnih ispita.

Od 1985. godine radi na Višoj geotehničkoj školi Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Varaždinu,

sada Geotehničkom fakultetu Varaždin kao sveučilišni profesor.

Član je "International Society for Rock Mechanics", kao i Društva za mehaniku stijena u Hrvatskoj.
Član je i Društva hrvatskih rudarskih inženjera, gdje je izabran u komisiju za međunarodnu suradnju.
Član je "International Society of Explosives Engineers" Cleveland, USA.

Sažetak

U radu se daje pregled projektiranja veličina miniranja računalskim programom i predviđanja

fragmentacije minirane mase simulacijama, na dijelovima jadranske autoceste u Hrvatskoj
Prikazani su i načini aktiviranja minskih polja tako da se miniranjem dobiju glatke strane usjeka i
zasjeka.
Također se daju podaci mjerenja seizmičkih efekata uz najbliže objekte uz trasu gdje se izvode
miniranja a na temelju kojih su određene količine za miniranja s kojima ne može biti štetnih posljedica
na najbliže objekte.
Daju se podaci o specijalnom miniranju izvedbe usjeka izlazne ceste kod čvora Vrpolje ispod
željezničke pruge kod Ripišta.
Ključne riječi: miniranje, računalskim programom, simulacije, minska polja, seizmički efekati
UVOD

Za svaku trasu u izvođenju postavljenim projektnim zadatkom daju se rješenja za

sve radove bušenja i miniranja, uz razrađene sigurnosne mjere i postupke pri
miniranjima.

Minerski radovi moraju se tehnološki, tehnički i organizacijski izvoditi tako da se

osigura zaštita ljudi, prirode, građevina, opreme i dr., od svih oblika djelovanja
eksplozije, a osobito od:

1) seizmičkog (potresnog) djelovanja;

2) rasprsnutih odnosno odbačenih komada miniranog materijala;
3) djelovanja zračnog udarnog vala (tlaka);
4) otrovnog i zagušljivog djelovanja plinovitih produkata eksplozije i
5) toplinskog djelovanja.

Projektom bušenja i miniranja treba odrediti količine eksplozivnog punjenja za

različite dubine trase, geometrije bušenja, shema povezivanja minskih bušotina i način
aktiviranja.

U blizini stambenih i drugih objekata uz trasu, vodovoda, dalekovoda, telefonskih

instalacija treba izvesti pri probnim miniranjima mjerenja seizmičkih efekata i
odrediti sigurnosne režime miniranja, pri kojima neće biti oštećenja po navedene
objekte

1. VAŽNOST POZNAVANJA INŽENJERSKO GEOLOŠKIH I

HIDROGEOLOŠKIH ZNAČAJKI TRASE

Inženjersko geološke i hidrogeološke značajke trase je bitno poznavati jer o njenoj

građi zavisi tehnologija izvođenja radova, kao i režim miniranja, te se za dobivanje
podataka o stijenskoj masi na trasi izvode se kompleksna istraživanja.

Terenskim i laboratorijskim ispitivanjima na lokacijama objekata i na trasi dobivaju

su podaci o stijenskoj masi potrebiti za geomehaničku klasifikaciju, kao i za izradu
prognoznih geotehničkih profila za trasu. Također se ispituje stanje stijene kao :
kompaktnost, trošnost, pukotinske sisteme i karakter njihove ispunjenosti.

U usjecima i zasjecima, gdje su predviđene berme i određeni završni pokosi , režime

miniranja treba tako projektirati da se oni moraju izvesti u skladu s projektnom
dokumentacijom.

Nivo podzemne vode mora se odrediti kao i njegov utjecaj na izvođenje radova na
trasi, a koji također utječu na određivanje metode miniranja i odabir vrsta eksploziva.

Potrebito je poznavati prisustvo humusa te njegovu debljinu kao glinovitih

komponenti koje mogu otežavati bušenje i punjenje minskih bušotina.
2. BUŠAČKO MINERSKI RADOVI

2.1. Priprema trase

Tehnološki proces uključuje slijedeće radove autocesti :

-radove na otkrivci,
- bušenje minskih bušotina i masovno miniranje,
- utovar i izravni transport miniranog materijala,
- odvajanje i sekundarno usitnjavanje negabarita.

Radovi na otkrivci potrebni su zbog odstranjivanja tankog sloja površinske jalovine -

humusa, trošnog vapnenca, makije. Na slici 1 vidi se zatečeno područje trase
autoceste a na slici 2 trasa pripremljena za radove bušenja i miniranja.

Slika 1. Izgled terena na području trase autoceste

Slika 2. Trasa pripremljena za radove bušenja i miniranja

2.2. Bušenje minskih bušotina

Tijekom bušenja potrebno je nadzirati i kontrolirati geometriju bušenja, nagib

bušotine i dubinu bušenja koji su predviđeni projektnim rješenjem. Potrebito je
izraditi planove bušenja minskih bušotina i voditi dnevnik bušenja, U ovom dnevniku
voditi evidenciju o svim promjenama zapaženim tijekom bušenja, kao što su nailasci
na kaverne, pukotine, promjene u materijali i ostale promjene. Sve ove promjene
evidentirane treba uzeti u obzir pri punjenju minskih bušotina.

U pripremi minske bušotine moraju se dobro pročistiti strujom zraka, a zatim

izmjeriti i prekontrolirati duljinu bušotine. Pripremljene patrone eksploziva zajedno s
detonatorima stavljaju se u bušotinu i drvenom palicom potisnu na odgovarajuće
mjesto. Kod etažnih, razdjelnih eksplozivnih punjenja za među čep najčešće se koristi
pijesak ili glina. Napunjene minske bušotine se zatim do ušća zapune pijeskom ili
glinom.
Poznato je da se izborom nagiba minskih bušotina smanjuju seizmički efekti
miniranja jer se veći dio energije eksploziva troši na odlom i drobljenje stijene, a
manji dio na seizmički efekt. Također nije preporučiva uporaba detonirajućeg štapina
gdje trasa buduće autocese prolazi neposredno uz zaštićene objekte ili stambene
građevine. Iniciranje eksplozivnog punjenja gdje se stambene građevine nalaze
neposredno uz trasu buduće autoceste treba izvoditi sa Nonel sustavom ili električnim
detonatorima uz uvažavanje dopuštene količine eksploziva po stupnju paljena.

2.3 Miniranje

Masovno miniranje na proširenju trase mora se izvoditi prema zakonu o rudarstvu. Za

svako masovno miniranje izrađuje se "Elaborat o miniranju", koji mora sadržavati:

- mikro lokaciju minskog polja,

- podatke o minskom polju (dužina, širina, visina etaže, obračun masa,
specifični, utrošak eksploziva, ukupnu dužinu bušotina, ukupan
 utrošak eksploziva itd.),
- podatke o bušotinama (promjer, nagib, razmak, broj bušotina, izbojnica, ...),
- podatke o eksplozivnim sredstvima (vrsta, količina, pakiranje, ...),
- podatke za sredstva za paljenje i usporenje,
- shematski prikaz minskog polja s detaljima vezivanja,
- shematski prikaz konstrukcije bušotine i način čepljenja i
- organizacija radilišta i mjere zaštite.

Iskop miniranjem u stijeni za potrebe gradnje trase autoceste, izvodi se u složenim

uvjetima. Takvi uvjeti nameću najstrože kriterije koji moraju zagarantirati sigurnost
za okoliš najviše od seizmičkih efekata miniranja i mehaničkih oštećenja.

Obzirom na različite udaljenosti do pojedinih objekata, prilikom napredovanja

minskog polja, tehnologija miniranja različita je i mijenja se duž trase iskopa.

Navedena situacija upućuje na oprez kojim je potrebno eliminirati sva nepoželjna

djelovanja detonacije kao što su: seizmički efekt, djelovanje zračnog udarnog vala i
razbacivanje miniranog materijala.

Na slici 3 vidi se fragmentacija minirane trase.

Slika 3. Fragmentacija minirane mase na trasi

2.4. Proračuni veličina miniranja

Linija najmanjeg otpora (izbojnica) za terene sličnih značajki proračunata je i iznosi

2,5 m.

Duljina bušotine - L (m):

  H 
L=  + L pod.
 sin α 

H - visina etaže,

α - kut nagiba minske bušotine

Lpod. - dužina podbušenja =(10 do 12 x Øbušotine)/1000 (m)

Duljina glavnog punjenja Lg = 2 (m)

Duljina čepa Lč = B(m)

B-izbojnica

Duljina stupnog punjenja - Ls (m): Ls = L - Lg - Lč

Količina eksploziva za glavni naboj Qg (kg):

2
φ 
Qg = Lg ⋅  b  ⋅ π ⋅ ρg
 2 

φb - promjer bušotine,

ρg - gustoća glavnog punjenja

Količina eksploziva za stupno punjenje Qs (kg):

2
φ 
Qs = Ls ⋅  b  ⋅ π ⋅ ρs
 2 

φs - promjer bušotine,

ρs - gustoća stupnog punjenja

Ukupno eksplozivno punjenje - Q (kg): Q = Qg + Qs

Volumen izbijanja po bušotini - V (m3): V = a ⋅w ⋅H

Specifična potrošnja eksploziva - q (kg/m3):

Q
q=
V

Q - ukupno eksplozivno punjenje,

V - volumen odminirane mase

 Qg
Koncentracija ekplozivnog punjenja za glavni naboj - Pg (m’): Pg =
Lg

Qs
Koncentracija ekplozivnog punjenja za stupno punjenje - Ps (m’): Ps =
Ls

V
Učinak miniranja - u (m3/m’): u=
L

L
Normativ bušenja minske bušotine - kb (m/m3): k b =
V

Prema višegodišnjim praćenjima miniranja na trasama u Hrvatskoj može se zaključiti

da se optimalni rezultat postiže korištenjem emulzijskog eksploziva kao glavnog
punjenja, te ANFO eksploziva kao stubnog punjenja, te emulzijsko eksplozivno
punjenje konturnih bušotina, ili primjenom štapina C80.
Zbog promjenljive visine etaža mijenjaju se duljine i količine eksplozivnih naboja
minskih bušotina.

2.5.“ SB “ Računalski program

Zadnjih godina, poboljšane su empirijske metode za prognoziranje fragmentacije koja

će se dobiti iz :

- zadane strukturne geologije,

- tipa stijene,
- vrste uporabljenog eksploziva i
- rasporeda bušotina.

Empirijska prognoza očekivane fragmentacije najčešće se provodi korištenjem Kuz-

Ram modela. To je primjena Rosin-Rammlerove teorije koja daje razuman opis
fragmentacije za zdrobljene ili odminirane stijene, koju je prvi predlozio V.M.
Kuznetsov. Kasniji radovi drugih, osobito Claude Cunninghama, poslužili su daljnje
povečanje učinkovitosti tog prikaza.

Korištenjem tog prikaza, računa se faktor stijene koji opisuje prirodu i geologiju
stijene. Dobiva se također i indeks jednoličnosti koji karakterizira eksplozivno
punjenje, tip i dimenzije rasporeda bušotina. Time je omogućeno izračunavanje
karakteristićne veličine i razdiobe veličine fragmenata u skladu s postupkom Rosin-
Rammlerove teorije.

Vrijednosti BD odnose se na brzinu detonacije eksploziva i to na nominalnu i

efektivnu. Brzina detonacije nekog eksploziva jest brzina kojom se detonacijski val
giba kroz eksplozivno punjenje. Ona je važni indikator detonacijskih svojstava
eksploziva. Na ovu brzinu utjecu: sastav eksploziva, promjer minske bušotine,
gustoća eksploziva, veličina čestica eksploziva i stupanj zatvorenosti eksplozivnog
punjenja. Brzina detonacije eksploziva upravlja brzinom oslobadanja energije
eksploziva, a ima utjecaja i na podjelu energije, obzirom na udar i energiju plina.
Eksploziv sa niskom brzinom detonacije oslobađa energiju polaganije. Veći dio od
ukupne energije obično je, u tom slućaju, u obliku energije plina ili energije dizanja.
Eksplozivi sa visokim brzinama detonacije imaju veču komponentu u energiji udara i
trebali bi biti povoljniji za miniranje tvrde stijene.

Brzina detonacije eksploziva pokazuje učinkovitost kojom neki eksploziv detonira.

Uspoređuje se izmjerena brzina detonacije sa teorijski maksimalnom brzinom
detonacije. Stvarna brzina detonacije može se koristiti za izračunavanje volumnog
udjela eksploziva koji sudjeluje u reakciji na fronti detonacije.

Potisna snaga odnosi se na relativnu potisnu snagu eksploziva E koju daje

proizvodać, a o njoj ovisi srednja veličina fragmenta (x).

Boljim razumijevanjem problema kvantificiranja geoloških varijacija, operaciju

miniranja možemo optimalno projektirati, odnosno kvalitetno odrediti faktor stijene A
o kojima ovisi o slijedecim karakteristikama stijenske mase:

- opisnoj vrijednosti za stijensku masu (prahovita, blokovita, masivna),

- razmaku između pukotina (nema, < 0,1m, >0.1-1.0 m i > 1.0 m),
- padu pukotina (horizontalno, odradnog čela, okomito na čelo i
u radno čelo),
- gustoći stijenske mase i
- faktoru tvrdoće (Youngov Modul i aksijalna čvrstoća).

Poznavajući vrijednost faktora stijene A (dobiven opažanjem na terenu i

laboratorijskim ispitivanjima ili kalibriranu na spomenuti način) izračunavamo
srednju veličinu fragmenata (x) , a iz tog izraza lako se izračunava potrebna
specifična potrošnja eksploziva, ako se zahtijeva određena srednja fragmentacija.
Razdiobu veličine fragmenata R(x) određuje se prema jednadžbi Rosin-Rammler, a
indeks jednoličnosti n koji je potreban za proračun razdiobe fragmenata.

Na osnovu Rosin-Ramllerove distribucije program predvida kumulativni dijagram

svih frakcija i daje dijagram u obliku pite koji prikazuju zastupljenost frakcija < 4
cm, 4 - 8 cm, 8 - 16 cm, 16 - 32 cm, 32 - 64 cm i > od 64 cm u postocima .

U prilogu br.1. daje se predviđanje fragmentacije i određivanje veličina miniranja

prema navedenom programu, u prilogu br.2. daje se grafički prikaz predviđene
fragmentacije i u prilogu br.3. proračun veličina miniranja za različite visine etaža.

2.6. Veličine konturnog miniranja

Zadatak konturnog miniranja je pravilan odlom po kosini usjeka. Metoda konturnog

miniranja bit će presspliting. Ova metoda izvodi se na način da se po konturi budućeg
usjeka izbuši red minskih bušotina s izbojnicom manjom od izbojnice koja se koristi
u proizvodnom miniranju usjeka.

Presspliting red bušotina aktivira se prije proizvodnih bušotina. Za iniciranje se može

koristiti detonirajući štapin C 80 (80 g/m) i patrona emulzije kao udarna patrona pri
dnu minske bušotine, pri čemu su bušotine međusobno povezane detonirajućim
štapinom C 12 ( slika 4. ). U slučaju korištenja ovog načina konturnog miniranja
preporuča se razmak između konturnih bušotina od 0.8 do 0.9 m (promjer konturnih
bušotina Ø 76 i promjera udarne patrone Ø 70). Dužina čepa 1.5 m kod bušotina do 5
m, ako su bušotine duljine od 6 do 8 m dužina čepa od 1.8 m, a za bušotine duže od 9
m dužina čepa od 2.0 m

Slika 4. Aktiviranje minskog polja

3. SPECIJALNO MINIRANJE ISPOD PRUGE KOD MJESTA RIPIŠTE

Izlaz sa autoceste od čvora Vrpolje prema staroj cesti kod Prgometa ide ispod
željezničke pruge Šibenik – Perković.
Masovna miniranja izvođena su na udaljenosti 20 metara s južne i sjeverne strane do
pruge .
Na slici 5 vidi se minsko polje uz prugu.
Slika 5. Minsko polje uz prugu

Ostatak trase od 20 metara s južne i sjeverne strane do željezničke pruge bušen je

plitkim minskim bušotinama i miniran eksplozivom promjera 28 mm.

Izradom privremenih i kasnije stalnih upornjaka željezničke konstrukcije pruge,

tračnice kao i nasip su uklonjeni i minira se stijena u duljini 15 m i širini stijene oko
12 m i u dubinu oko 6 m.

Minsko polje se sastoji od

Izbojnica: 2,0 m
Broj redova: 4 kom
Razmak između redova: 2,5 m
Razmak između bušotina: 2,5 m
Dubina bušotine: 6 m
Duljina čepa: 2,5 m
Ukupan broj bušotina: 24 kom
Nagib bušotine: 85 °
Promjer bušotine: ∅ 76 mm
Ukupno izbušeno: 144 m

Svaki red i minske bušotine u redu odvojiti milisekundnim usporivačima, tako da se

svaka minska bušotina aktivirana posebno. Na slici 6 vidi se izmještena pruga i
bušenje u stijeni ispod pruge.
Slika 6. Bušenje minskih bušotina u stijeni ispod pruge

Na slici 7 vidi se trenutak specijalnog miniranja, a na slici 8 izgled fragmentacije

minirane mase ispod pruge.

Slika 7. Trenutak specijalnog miniranja stijene ispod pruge kod Ripišta

Slika 8. Fragmentacija minirane mase terena ispod pruge.

Na slici 9 vidi se utovar minirane mase ispod provizorija pruge po kojoj se je odvijao
željeznički prijevoz.

Slika 9. Utovar minirane mase ispod provizorija pruge

4. ZAKLJUČAK

U radu se daju pregled načina izvođenja miniranja na trasi autocesta i specijalno

miniranje na primjeru izmještanja pruge kod Ripišta.
Projekti bušenja i miniranja na autocesta izrađuju se da se stručno i tehničko osoblje
pridržava svih navedenih propisa i uputa tijekom bušenja i miniranja.
Proračunate veličine miniranja nisu optimalne, nego je potrebito tijekom radova na
miniranju ovisno o promjenama stijenske mase izvršiti dodatne proračune i simulacije
kako u pogledu određivanja optimalnih veličina linije najmanjeg otpora, razmaka
između minskih bušotina tako i konstrukcije minske bušotine te načina aktiviranja
minskog polja. U radu se daje prikaz proračuna veličina miniranja računalskim
programom SB.
Za miniranje predviđeni su eksplozivi i to : za glavno eksplozivno punjenje
Emulzijski eksploziv a za pomoćno eksplozivno punjenje ANFO eksploziv.
Na svim radnim mjestima moraju raditi kvalificirani i osposobljeni radnici, svi
strojevi moraju biti ispravni i s certifikatima, a svi radnici moraju nositi zaštitnu
opremu i propisana zaštitna sredstva.
Literatura
1. Božić,B.; Miniranje u rudarstvu, graditeljstvu i geotehnici. Sveučilište u
Zagrebu. Geotehnički fakultet Varaždin, 1998.

2. Olofsson,S.O. (1990) : Applied explosives technology for construction and

mining. Nora Boktryckeri AB. Sweden.

3. Persson,A., Holmberg,R. & Lee,J. (1993) : Rock blasting and explosives

engineering. CRC Press. USA.

4. Projekti trasa Jadranske autoceste.

Prilog br.1. Predviđanje fragmentacije i određivanje veličina miniranja prema SB

programu
Prilog br.2. Grafički prikaz predviđene fragmentacije
Prilog br.3. Proračun veličina miniranja za različite visine etaža.