You are on page 1of 44

vod (1)

Leaj je mosta mjesto ili ureaj preko kojeg se optereenje


rasponskoga sklopa (RS) prenosi na potpore i koji
omoguuje ograniene pomake RS to potjeu od
djelovanja promjene temperature okolia, skupljanja i
puzanja betona, te djelovanja vodoravnih sila: od pokretanja
ili zaustavljanja vozila, vjetra itd.
Vidjeli smo da leaj moe biti nepomian ili pomian (u
jednom ili svim smjerovima), a u svakom je sluaju
zaokretljiv najmanje oko jedne osi.
Leaj zaokretljiv oko jedne osi zove se crtastim (linijskim), a
svestrano zaokretljiv tokastim.
1
( )
radivu od kojeg se izrauju leajevi mogu biti:
miranobetonski,
lini,
elastomerni,
elino-elastomerni (lonasti) i
lonasti teflonski.

U ovom emo izlaganju prikazati uglavnom sva rjeenja


leajeva to su se rabila u zadnjih 60-ak godina i jo se rabe,
bez obzira na to to se danas najvema rabe elastomerni i
lonasti leajevi.
Naime, jo ima u uporabi mostova u koje su ugraeni stariji
tipovi leajeva, koji mogu doi na red za popravak, pa moe
biti nuno poznavati i ta rjeenja.
2
( )
ednostavniji i najjeftiniji zaokretljivi nepomini leaj jest
miranobetonski zglob (slika 2.1).

Slika 2.1: Betonski zglob kao nepomian zaokretljiv crtasti leaj;


lijevo: na upornjaku; desno: na dnu stupa
Moe biti svestrano zaokretljiv (tokast) ili zaokretljiv oko
jedne osi (crtast).
Ovi leajevi mogu podnijeti vrlo velike pridrajne sile
(> 10 MN).
S druge strane crtasti zglobovi mogu preuzeti znatne
momente savijanja poprijeko na most, to je vano pri
podupiranju betonskih sanduastih sklopova.
3
( )
an je razmjerno velik kut zaokreta kako bi AB zglob
eo djelovati u skladu s proraunskim predpostavkama.
S druge strane nije nuna zatita od korozije ovih leajeva i
dugo im ne treba nikakvo uzdravanje.
Za nain oblikovanja (konstruiranja) i armiranja AB zglobova
vrijede osobita pravila.
Na slici 2.2 predoeni su geometrijski odnosi, sile to djeluju u
zglobu, dotino u prileeim dijelovima nosivoga sklopa
mosta, te tijek (dijagram) poprenih naprezanja (osobito
vlanih) u osi zgloba. O njima e potanje biti rijei u daljem
izlaganju.

4
( )

Slika 2.2: Geometrijski odnosi, sile to djeluju u zglobu,


te tijek poprenih naprezanja u osi zgloba
5
( )
i da je zglob to zaokretljiviji to mu je tanji vr at
ina a na slici 2.2), nastaju znatne sile cijepanja u
eeim betonskim dijelovima nosivoga sklopa
(leajnomu poprenom nosau, stupu itd.).Te sile nastaju
zbog jakoga skretanja silnica tlanih naprezanja.
Zato te dijelove sklopa treba jako armirati u dvama
poprenim smjerovima i jo opasati (sapeti) vodoravnim
sponama. Na slici 2.3 prikazan je nain armiranja i
razmjetaj armaturnih ipaka u svim trima smjerovima i to s
jedne strane zglobe s druge je strane stanje naelno
jednako.
Armatura to probada zglob zapravo nije nuna, ali se ipak
ugrauje u obliku okomitih ipaka-trnova to moraju biti u
osi zgloba.

6
( )

Slika 2.3: Nain armiranja i razmjetaj armaturnih ipaka u svim trima smjerovima
7
( )
armaturne ipke poveavaju otpor zaokretanju pri veim
ovima zaokreta.
ustivi tlak u vratu zgloba to je vei to je vei omjer d/a.
Pri malim kutovima zaokreta nastaju u neraspucalom betonu
vrata zgloba i tlana i vlana naprezanja, ali pri veima beton
puca (slika 2.4).

Slika 2.4: Pukotina u vratu zgloba 8


zglobu zaokreti mogu naizmjence biti u oba smjera bez
bitka sigurnosti. Zbog toga je oito da se pukotina mora
otezati kroz cijeli vrat. Meutim, pukotina se istodobno
vara na dijelu vrata to je pod tlakom i tako zglob
zadrava nosivost.
Laboratorijski pokusi u vicarskom Saveznom zavodu za
ispitivanje gradiva (Eidgenossisches Materialprfungs-
anstalt, EMPA), gdje je jedan predloak zgloba za eljezniki
most to je tada bio projektiran bio podvrgnut sili od 9,0
MN i naizmjeninim zaokretima po 12o/oo i to 37 106
puta (!) pokazali su da su AB zglobovi dorasli i jakim
dinamikim optereenjima i to pri razmjerno velikim
kutovima zaokreta.
Izmjere zgloba bile su 15,0 70,0 cm 2, a uporabno
optereenje 4,5 MN .
9
ici 2.5 prikazano je (shematski) stanje naprezanja u vratu
oba pri istodobnom djelovanju poprenog momenta
ijanja.
j pripomenuti da je dijagram naprezanja u poprenom
presjeku pogrjeno nacrtan: tjeme parabole mora biti uz
oznaku m ax x.

Slika 2.5: Stanje naprezanja u vratu zgloba pri istodobnom


djelovanju poprenog momenta savijanja
10
( )
2.6 prikazuje nain armiranja zgloba optereena velikim
prenim momentom.

Slika 2.6:Armiranje zgloba to


preuzima veliki popreni moment

11
raju, na slici 2.7 predoen je svestrano zaokretljivi AB
ob s odgovarajuom armaturom.

Slika 2.7: Svestrano zaokretljivi AB zglob s odgovarajuom armaturom 12


su se leajevi rabili do prije 30-ak 40-ak godina. Ipak,
og toga to jo uvijek ima mostova s takvim leajevima, a
je e zacijelo trebati popravljati, dobro je poznavati ih.
e se s pomou elinih leajeva mogu ispuniti svi zahtjevi
to se postavljaju na leaj mosta.
Na slici 3.1 prikazan je uvrijeeni nepomini crtasti leaj
izraen od debelih elinih limova.

Slika 3.1: Jednostavni nepomini leajevi od elinih limova


13
vije doba rabljeno je rjeenje po desnoj slici, gdje se
varuje valjkasto podebljanje od tvrdog elika (corroweld)
mjestu najveih naprezanja.
Sidreni trnovi navareni su na limove, a gr aninici (po dva
trna po leaju) uputaju se u valjkaste utore na krajevima
limova.
Za velike pridrajne sile
prikladan je elini
lijev s ukrutnim
rebrima (slika 3.2).

Slika 3.2: Nepomini crtasti leaj


od elinog lijeva
14
ni crtasti leajevi (valjkasti) predoeni su na slici 3.3.
oputaju pomake u jednom smjeru i zaokret oko jedne
i.

Slika 3.3: elini valjkasti leajevi 15


su osjetljivi na mimoosna naprezanja okomito na os
ka to nastaju savijanjem leajnoga poprenog nosaa ili
og torzije na leaju. Zato im duljina mora biti ograniena.
Za preuzimanje ogranienih vodoravnih sila u smjeru osi
valjka slue eline vodilice uputene u utore u valjku i
privarene na leajne limove.
Na krajevima valjci imaju privarene graninike to se uputaju
u ureze u leajnim limovima.
Promjer valjka moe se smanjiti ako se na leajne limove
navari sloj tvrda elika (corroweld, slika 3.3 dolje lijevo).

16
evi s vie valjaka odavno se ne rabe jer iziskuju jo jedan
asti leaj iznad valjaka kako bi valjci bili jednoliko
tereeni (skica desno dolje na slici 3.3).

Valjkasti su se leajevi proizvodili tvorniki i svaki je


isporuitelj davao sve nune podatke (dopustivu pridrajnu
silu, dopustivi pomak, otpor kotrljanju itd.). Otpor kotrljanju
obino je iznosio 1 % do 2 % pridrajne sile.

17
omer (trgovaki naziv neopren) jest umjetna guma
ntetski kauuk) koja pri normalnim temperaturama ima
stitosti sline onima prirodne gume, s tim to je mnogo
pornija na djelovanje okolia (atmosferilija, osobito sunca)
i starenja.
Ogranienje: ne smije se rabiti tamo gdje temperatura okolia
moe pasti ispod -30 C, jer postaje vrlo kruta, pa ne moe
ispunjavati zahtjeve na leaj.
Nearmirana gumena prizma moe izdrati ograniene leajne
pritiske. Pri viima prizma se jako izobliuje iri se bono i
stlauje se, tj. snizuje se za t (slika 4.1 lijevo).

Slika 4.1: Izoblienje elastomerne prizme pod okomitom silom 18


u gumenu prizmu umetnemo nekoliko slojeva lima od
hrajueg elika velike vrstoe, oni e znatno smanjiti
preno irenje gume, pa e i stlaenje gumene prizme
biti viekratno manje zapravo jedva zamjetno (slika 4.1
desno).
Mehaniki podatci za ove leajeve:

N m ax = 12,0 MN
fm ax = 10 15 N/mm2
fmin = 3 5 N/mm2
S porastom tlocrtne plotine leaja raste dopustivi tlak, fmax,
ali i najmanji potrebni tlak, fmin.
Leajevi su prizmasta ili valjkasta oblika, pri emu im je visina
najmanja izmjera.
19
vi elastomera najee su debeli 7 mm (6 8), a elinog
a 3 mm (2 4).
nienjem leajnoga tlaka odozdol jami se da ne e doi
do klizanja rasponskoga sklopa po leaju, dotino leaja po
leajnoj klupi.
Pod djelovanjem vodoravne sile leaj se posmino izobliuje,
tako da mu se gornja ploha pomakne u odnosu na donju za
veliinu
= t t an
a pod djelovanjem momenta za kut (slika 4.2).

Slika 4.2: Izoblienje elastomerne prizme pod djelovanjem


vodoravne sile (lijevo) i momenta (desno) 20
takoer je ogranien:
t an 0,7
og se uvjeta odreuje visina leaja, jer je pomak RS na
dotinom mjestu zadan.
Uvrijeeno je da leajevi imaju do 7 slojeva gume.
Ako je naprezanje na dodiru s leajem < 3 N/mm2, biva
svladano trenje izmeu betona i leajnog uloka, pa se ne
moe ostvariti posmino izoblienje leaja, to znai da se
ne moe prenijeti vodoravna sila.
Tada treba leaj usidriti, to
se postie privarivanjem
sidrenih trnova za limove
privrene vulkaniziranjem
za gumu (slika 4.3).
Slika 4.3: Usidreni elastomerni leaj
21
lo djelovanja elino-elastomernog (lonastog) leaja
kazano je na slici 5.1.
Cijeli leaj doista izgleda poput lonca ispunjena elastomernim
ulokom.Ako se ovaj uloak podvrgne tlaku preko
poklopca, stijenke lonca sprjeavaju izobliavanje
elastomernog uloka u dvama smjerovima, a u treem
smjeru to ine poklopac i dno, pa se elastomer nalazi pod
svestranim tlakom.

Slika 5.1: Naelo djelovanja


lonastog leaja 22
kvim okolnostima on se ponaa poput tekuine u
raulikom tijesku (prei).
Lonasti leaj moe preuzeti vrlo veliku pridrajnu silu, a pod
djelovanjem momenta moe se i zaokretati za kut uz vrlo
mali otpor.
Na slici 5.2 prikazan je elino-elastomerni (lonasti) leaj,
proizvod njemake tvrtke GHH.
Uoimo da je lonac izvrnut naglavce, dakle poklopac je na
dnu!

Slika 5.2: elino-elastomerni


(lonasti) leaj 23
no i uz poklopac privareni su sidreni limovi s provrtima
vijke s pomou kojih se leaj privruje za rasponski
sklop i leajnu klupu. Zahvaljujui tomu leaj moe preuzeti
vodoravnu silu. Opisani je leaj dakle nepomian.
Pomini klizni leaj djeluje na posve drukijem naelu.
Naime, na vrlo kruti leajni lim umeu se teflonski uloci na
tri razliita naina.
Ali, prvo valja rei to je t eflon.To je trgovaki naziv za
tetrafluoretilensku smolu visokomolekularne teine.
Vana mu je vlastitost da mu se pri poveanju okomitog tlaka
smanjuje koeficijent trenja.
Tako je u laboratorijskom pokusu pri tlaku 30 N/mm2 i brzini
klizanja 2 mm/s postignut koeficijent trenja od svega 1 %.
24
u praksi se rauna sa znatno viim vrijednostima, pa se za
rijeeni tlak od 20 N/mm2 uzima da je 4 %.
Zbog ovih vlastitosti teflon je izvrsno gradivo za izradbu
kliznih leajeva.
Vratimo se trima nainima umetanja teflonskih uloaka (slika
5.3).

Slika 5.3: Razliiti oblici teflonskih umetaka na kliznoj plohi 25


prvom nainu kruni teflonski uloak ima pravilno
sporeena kruna udubljenja u obliku kuglina odsjeka
(na slici lijevo).
Po drugom kruni su kolaii usaeni u tanji lim tako da
stre oko 2 mm (u sredini).
Po treem su teflonski tapii usaeni u odgovarajue rupe
u tanjem limu i stre kao u predhodnom sluaju (na slici
desno).
U sva se tri sluaja na gornji leajni lim, privren za RS,
postavlja klizna ploha navlaka od tvrdoga kroma ili
austenitskog elika s hrapavou 1 m, koja se premazuje
silikonskom mau.
Spomenute mjere slue smanjenju plohe na koju djeluje tlak,
jer se poveanjem tlaka smanjuje koef. trenja.
26
ost je elastomernog uloka 40 do 60 godina, dakle sasvim
stojna.
Opisano vrijedi za manje leajeve.
Vei se leajevi izrauju tako da dno lonca (okrenuto prema
gore!) slui kao vrlo kruti leajni lim, a klizna je ploha iznad
teflonskog uloka.
eli li se postii pominost u jednom smjeru, ugrauju se
rubne eline vodilice privrene vijcima uz gornji leajni
lim (slika 5.4).
Uz njihove unutarnje poboke takoer se moraju ugraditi
teflonski uloci kao klizne plohe.

27
Slika 5.4: elino-elastomerni (lonasti) klizni
leaj pomian samo u uzdunom smjeru;
vodilice na bokovima
28
enito su pomaci ovih leajeva znatno vei od onih u
stomernih.
Zaokretljivost i dobro centriranje jame jednolik tlak, to je
nuno radi ostvarenja jednolikih naprezanja u teflonskom
uloku.
Na slici 5.5 prikazan je
detalj kliznog leaja
njemake izradbe
(tvrtka GHH).

Slika 5.5: Detalj kliznog lonastog


leaja
29
ostova s izrazito manjim rasponima krajnjih polja
javljuju se negativne (odizne) pridrajne sile. Odizanje
sponskoga sklopa od leaja mora se sprijeiti ako se eli
odrati pristojna razina udobnosti prijelaza.
Ako je krajnji leaj nepomian
moe se u osi leaja provui
natega za prednapinjanje, pri
emu to moe biti i kroza
sam lonasti leaj ili pokraj
njega (slika 6.1).

Slika 6.1: Natege za prednapinjanje to preuzimlju


odiznu pridrajnu silu
30
ge treba napeti silom veom od najnunije za oko 20 %,
ko bi se sprijeilo odizanje leaja zbog produljenja natege
pod djelovanjem odizne sile.
Ako krajnji leajevi na kojima se pojavljuju odizne pridrajne
sile moraju biti pomini u smjeru osi mosta, mogu se
primijeniti elini vlani lanci sa svornjacima kao
zglobovima.
Ako pomaci nisu preveliki, najbolje je odabrati vitke stupove-
njihala, obostrano prikljuene zglobno ili dapae upete,
lagano prednapete sidrenom nategom (slika 6.2).
Budui da su stupovi armirani protiv prekomjerna
raspucavanja, dopustiva su i znatnija izoblienja upetoga
stupa.
31
aokretu zgloba natega se savija, pa to treba omoguiti na
statno dugu potezu (slika 6.2 desno).

Slika 6.2: Stupovi-njihala kao uzduno pomini leajevi 32


eajevi domae proizvodnje
tvrtka Polirol iz Zagreba)
Tip1: Neusidreni elastomerni leaj

Tip 2: Usidreni, svestrano


pomini elastomerni leaj
33
( )
eajevi domae proizvodnje (2)
tvrtka Polirol iz Zagreba)

Raspored sidrenih
trnova
34
( )
eajevi domae proizvodnje (3)
tvrtka Polirol iz Zagreba) Tablica podataka za leaj (1)

35
( )
eajevi domae proizvodnje (4)
tvrtka Polirol iz Zagreba) Tablica podataka za leaj (2)

36
( )
eajevi domae proizvodnje (5)
tvrtka Polirol iz Zagreba) Uzduno nepomini elastomerni leaj

Tablica s podatcima

37
( )
eajevi domae proizvodnje (6)
tvrtka Polirol iz Zagreba)

Prerezani uzorci elastomernih leajeva 38


( )
eajevi vicarske tvrtke MAGEBA (1)
Svestrano nepomini
leaj za preuzimanje
SAMO vodoravnih sila

39
( )
eajevi vicarske tvrtke MAGEBA (2)

Jednostrano pomini
leaj za preuzimanje
SAMO vodoravnih sila

40
( )
eajevi vicarske tvrtke MAGEBA (3)
Shema razmjetaja razliitih tipova leajeva

Jednostrano pomini
lonasti leaj 41
( )
eajevi vicarske tvrtke MAGEBA (4)

Popreni presjek jednostrano pominoga lonastog leaja

Bono ugaanje s pomou graninika Klizni leaj za postupno navlaenje RS 42


( )
eajevi vicarske tvrtke MAGEBA (5)

Lonasti leaj za velike zaokrete Lonasti leaj protiv odizanja

Lonasti leaj za elini sklop Usklaivanje visine s pomou limenih umetaka 43


( )
eajevi vicarske tvrtke MAGEBA (6)

Ugradba lonastih leajeva


44

You might also like