II DIO

ISTRAŽNI RADOVI – OPCENITO

BRANE
Definicija brane
Podjela brana
• prema velicini
• prema materijalu
• prema nacinu prijenosa opterecenja
Sile koje djeluju na branu
• Vanjske sile koje djeluju na brane .
• Unutarnje sile koje djeluju na brane.
Provjera stabilnosti i elasticnih uvjeta kod betonske masivne gravitacijske brane.

BETONSKE BRANE
Podjela betonskih brana
Osnovne karakteristike betonske masivne gravitacijske brane (opis, skica).
Osnovne karakteristike rašclanjenih betonskih brane (opis, skica).
Osnovne karakteristike rjecnih pokretnih brana (opis i skica).
Osnovne karakteristike prednapregnute brane
Osnovne karakteristike lucne brane

NASUTE BRANE
Podjela nasutih brana.
Zaštita od procjedivanja kod nasutih brana.
Zaštita od regresivne erozije.

PRELJEVI I TEMELJNI ISPUSTI

Preljevi
Temeljni ispust
Riblje staze
Zapornice i zatvaraci

1
ISTRAŽNI RADOVI – OPCENITO

VRSTE ISTRAŽIVANJA SU:

TOPOGRAFSKA ISTRAŽIVANJA

KLIMATOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
• temperatura vode i zraka
• vlažnost zraka
• vjetar
• ishlapljivanje s površine vode i tla
• oborine

HIDROLOŠKA ISTRAŽIVANJA
• vodostaji
• protoci
• led
• morfološka svojstva (presjeci korita, nanos..)
• hidraulicka svojstva (brzina , pad vodnog lica, vucne sile, koeficijent hrapavosti korita)
• fizikalno kemijska svojstva vode (boja okus, miris, temperatura mutnoca// salinitet tvrdoca,
radioaktivnost...)
• biološka svojstva vode ( organska tvar, bakterije...)

INŽENJERSKO GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

• stratigrafski odnosi (vrsta i starost pojedinih slojeva)
• litološka svojstva (vrste stijena)
• tektonska svojstva (razlomljenost terena)
• hidrogeološka svojstva (stanje vode u tlu – vododrživost, tokovi)
• geotehnicka svojstva (cvrstoca, stišljivost, vodopropusnost)

SEIZMICKE KARAKTERISTIKE PODRUCJA

• makrorajonizacija
• mikrorajonizacija

POSTUPCI ISTRAŽIVANJA SU:

• daljinska istraživanja (scaner, radar, satelit)
• geofizika (geoelektrika, seizmika)
• u prirodi (uzimanje uzoraka, mjerenje, bušenje)
• u laboratorijiu

2
BRANE

BRANE SU USPORNE GRAÐEVINE KOJIMA SE TRAJNO ILI POVREMENO NADVISUJE

PRIRODNI VODOSTAJ VODNOG TOKA.
Omogucuju:
• zahvat i skretanje vode do dovodnih organa,
• ostvarenje pada i
• ostvarenje akumulacije za spremanje vode

PODJELA PO VELICINI:
• velike brane
• male brane

Velike brane su brane cija je visina od najniže kote temeljne plohe do krune jednaka ili veca od
15m. Velike brane su i brane cija je visina od najniže kote temeljne plohe do krune jednaka ili
veca od 5 m a manja od 15 m ako je volumen akumulacije jednak ili veci od 3,0 mil m3

PODJELA PO MATERIJALU:
• od vezanog materijala (betonske, armirano betonske, zidane)
• nasuti materijal

PODJELA PREMA NACINU SUPROSTAVLJANJA PRITISKU VODE:

• gravitacijske – odupiru se svojom težinom
• lucne – odupiru se na svojim osloncima

SILE KOJE DJELUJU NA BRANU

VANJSKE AKTIVNE VANJSKE PASIVNE

• tlak vode i zemlje • reakcija tla
• uzgon • trenje izmedu temeljne plohe i tla
• pritisak leda • prionljivost izmedu temeljne plohe i tla
• sile potresa
• valovi

UNUTARNJE AKTIVNE UNUTARNJE PASIVNE

• vlastita težina • naprezanja izazvana svim spomenutim
• tlak vode u porama brane silama
• sile nastale od promjene temperature,
• stezanja betona
• smrzavanja vode u betonu

3
VLASTITA TEŽINA BRANE

G=?gV

?...... gustoca materijala od kojega je brana izgradena

V......volumen brane

PRITISAK VODE I UZGON

SKICA 1

LED
Sila kojom led djeluje na branu ovisi o debljini, promjeni temperature i suncevoj radijaciji

debljina leda bez radijacije s radijacijom

porast temp 3oC/h porast temp 8,5oC/h
m kN/m kN/m
1,0 100 200
0,3 30 120

POTRES
1) Utjecaj inercijalne sile

SKICA 2
a koeficijent seizmicnosti iz tablica ovisno o stupnju potresnosti

4
2) hidrodinamicki pritisak - povecanje pritiska vode – dodaje se na hidrostatski

po Westergrad Karman (po elipsi) -staticki

a koeficijent seizmicnosti (0,1 za 7-8 stupanj MCS)

p0=0,7*h*?*g*a= 7ha (kN/m2)

π
H B = h * p0 * = 5,5 * α * h 2 [kN / m]
4
sila Hs djeluje na udaljenosti 0,425h od dna brane

SKICA 3

OSNOVNO OPTERECENJE
• vlastita težina
• hidrostatski pritisak
• uzgon
• led
• nanos

DOPUNSKO OPTERECENJE
a) seizmicka sila po spektralnoj analizi
b) hidrodinamicki seizmicki pritisak
c) Z1 najjaci ocekivani potres u periodu trajanja (200 g)
d) Z2 najjaci ocekivani potres uopce (1000-10000 g)

Osnovno +a)+b) – naponi dozvoljeni 50% veci nego za osnovno opterecenje; Fs(klizanje)>1,15

Osnovno +b)+c) – naponi tlaka ne veci od 0,7 MB, a vlaka ne veci od0,1 MB; Fs(klizanje)>1,0

Osnovno +b)+d) – naponi tlaka ne veci od MB, a vlaka ne veci od 0,15 MB; Fs(klizanje)<1,0 osim
za lucne brane

5
PROVJERA STABILNOSTI KOD BETONSKE MASIVNE GRAVITACIJSKE BRANE

1. ni na jednom dijelu spoja tla i konstrukcije ne smiju se prijeci dopuštena naprezanja s time
da vlacna naprezanja nisu dopuštena
2. sigurnost protiv prevrtanja
3. sigurnost protiv klizanja

NAPONI

SKICA 4

PREVRTANJE

SKICA 5

6
KLIZANJE

SKICA 6

f koeficijent trenja betona i stijene - obicno 0,65 – 0,75

7
BETONSKE BRANE

Podjela betonskih brana

• masivne gravitacijske
• rašclanjene - olakšane
• pokretne rijecne brane
• prednapregnute
• lucne

BETONSKE MASIVNE GRAVITACIJSKE BRANE

Osnovne karakteristike betonske masivne gravitacijske brane :
• visina brane (kota krune brane) - H
• širina stope – B
• širina krune - b
• dužina u kruni - L
• volume brane - V
• volumen akumulacije koja se ostvaruje izgradnjom brane - A

Osnovni oblik je trokut - modifikacija u konacno oblikovanje brane

SKICA 7

Betonske gravitacijske brane ne ovise o mehanickoj otpornosti bokova doline i u pravilu se

temelje na stijeni.

8
GRADNJA U BLOKOVIMA

Za betonske gravitacijske brane potrebne su velike kolicine betona što uzrokuje velike
temperature u betonu usljied hidratacije.
Vrlo je važna njega betona.
Ovisno o prilikama potrebno je hladenje betona - hladenje agregata i hladenje vode

Izvedba se provodi u naizmjenicnim blokovima širine 7-8 m (15-20 m) ovisno o temperaturi

okoline koja je bitna za hladenje betona i odvodenje hidratacijske topline te o
karakteristikama betona.

SKICA 8

9
RAŠCLANJENE, OLAKŠANE ILI BRANE SA STUPOVIMA

Vrste
• Marcello s dva rebra
• Noetzli s jednim rebrom
• Ambursen s rebrima i ravnom plocom
• višelucne

SKICA 9

10
višelucna brana

11
 UTJECAJ NA UZGON

SKICA 10

Osnovne karakteristike rašclanjene betonske brane.

PREDNOSTI:
• manja kolicina betona
• bolje iskorišten materijal
• smanjen utjecaj uzgona
• smanjen iskop za temelje
• povoljnije za diferencijalno slijeganje

MANE:
• velika kolicina oplate
• armirani beton – veca cijena
• poteškoce kod izrade preljeva, temeljnog ispusta , mosta – vezani za relativno tanke
elemente na koje se trebaju vezati ili kroz njih probijati.

12
 RIJECNE POKRETNE BRANE

Rijecne pokretne brane su brane koja imaju pokretne dijelove – zapornice , kojima se postiže
najveci dio uspora i služe za regulaciju uzvodnog vodostaja.

SKICA 11

Osnovno svojstvo rijecne pokretne brane je da:

• usporavaju male vode a
• za vrijeme velikih voda stvaraju mali uspor

Zapornice na rijecnoj pokretnoj brani mogu biti:

• plocaste
• segmentne
• sektorske

13
 PREDNAPREGNUTE BRANE

Prednapregnute brane su brane kod kojih se sidrenjem u tlo aktivira sila koja povecava težinu
brane i njenu stabilnost

SKICA 12

Primjenjuje se uglavnom kod potrebe nadvišenja brana

14
 LUCNE BRANE

Lucne brane su brane kod kojih se sila hidrostatskog pritiska ne prenosi na tlo u temelju
(podnožju) brane vec se svodnim djelovanjem prenosi na bokove doline.

Profil doline za lucnu branu treba biti :

• oblikovno povoljan i
• mehanicke karakteristike stijene moraju biti pogodne

15
 SKICA 13

Staticki orjentacijski racun – kotlovska formula

SKICA 14

OPTERECENJA
-uobicajena kombinacija opterecenja - temperaturne promjene imaju veliki znacaj,
uzgon u temelju ima mali znacaj

DIMENZIONIRANJE

Lucna brana je 3D elasticna ljuska i neno dimenzioniranje predstavlja složen matematicki

problem.

1) Niz horizontalnih lukova – kotlovska formula

2) Niz lukova i vertikalnih konzola – rešetka – uvjeti jednakih pomaka u cvorovima
3) Niz lukova i vertikalnih konzola – rešetka – uvjeti jednakih zaokreta u cvorovima
4) Metode koje se zasnivaju na teoriji ljuske (matematicki modeli konacnih elemenata i
diferencija)
5) Fizikalni modeli

16
NASUTE BRANE

Osnovne karakteristike betonske masivne gravitacijske brane :

• visina brane (kota krune brane) - H
• širina temelja – B
• širina krune – b
• dužina u kruni - L
• volume brane - V
• volumen akumulacije koja se ostvaruje izgradnjom brane - A

Osnovni oblik nasute brane je trapez.

Širina krune odreduje se da je branu moguce izgraditi (prolaz strojeva za nasipavanje i
nabijanje) ; empirijski izraz - b=1,65*H1/2
Nagib uzvodnog i nizvodnog pokosa odreduje se iz uvjeta stabilnosti kliznih ploha.
Kotu krune brane posebno je važno dobro odrediti da ne bi došlo do preljevanja vode iz
akumulacije što bi uzrokovalo rušenje brane.

PREDNOSTI NASUTIH BRANA:

Može se izvoditi na svakom tlu zbog prenosa sila na veliku površinu

MANE NASUTIH BRANA:

Velike kolicine materijala
Osjetljive na preljevanje preko krune
Skuplji preljev i temeljni ispust

17
Podjela nasutih brana.
• homogene – iz jednolicnog materijala koji je vododrživ
• zonirane – više vrsta materijala (jedan je vododrživ, a ostali imaju staticku ulogu)

Podjela nasutih brana prema materijalu.

• zemljane
• kamene

SKICA 15

HOMOGENE NASUTE BRANE

- izradene iz jedne vrste materijala koji je nepropusni
- mora imati drenove jer nije trajno stabilna (horizontalni ili vertikalni). To je zaštita od
erozije nizvodnog pokosa.

SKICA 16

ZONIRANE NASUTE BRANE

- odijeljena funkcija brtvljenja i staticka funkcija
- obavezna je zona malopropusnog materijala - jezgra
- na granici razlicitih materijala, struja može iznositi cestice i uzrokovati eroziju -
FILTARSKI SLOJEVI

18
ISPITIVANJE STABILNOSTI NASUTIH BRANA:
• Staticka sigurnost – ispitivanje kliznih ploha i slijeganja
• Hidraulicka stabilnost – unutarnja erozija i regresivan erozija

Regresivna erozija – pojava iznošenja materijala iz temeljnog tla uslijed pojave izlaznog
gradijenata veceg od kriticnog.

Mjere za sprecavanje regresivne erozije su produžetak puta toka vode ili premještanje toka
procjedivanja na mjesto gdje su dozvoljeni veci gradijenti:
• izvedba tepiha
• injekcijska zavjesa
• glinena jezgra - membrana
• odteretni bunari
• drenaža

SKICA 17

Unutrašnja erozija – ako je strujni tlak veliki tada na granici razlicitih materijala, struja može
iznositi cestice i uzrokovati eroziju - FILTARSKI SLOJEVI

19
FUNKCIJSKI ELEMENTI BRANE - PRELJEVI I TEMELJNI ISPUSTI

PRELJEV
Preljev služi za propuštanje velikih voda. Sastoji se od krune, protocnog dijela i bucnice.

Postavljaju se na :
• brani
• boku doline
• unutar jezera

20
 SKICA 18

Preljev može biti:

• fiksni (nema zapornica)
• s pokretnim uredajem, zapornicom

SKICA 19

21
Osnovni izraz za racun protoka kod preljeva prakticnog profila:

Q = m * b * 2g * H 3/ 2

gdje je:

Q (m3/s) - protok preko preljeva

b (m) - širina preljeva
g =9,81 m/s2
m =f(p/H) - koeficijent preljevanja m=0,48 za preljev prakticnog profila i p/H>1,5
p (m) - visina od dna korita do kote krune preljeva

Princip sploštenja vodnog vala prilikom nailaska na akumulaciju (retenciju) kod koje je
evakuacija velikih voda rješena fiksnim preljevom (bez zapornica).

SKICA 20

22
TEMELJNI ISPUST služi za
• pražnjenje akumulacije. Akumulaciju treba moci isprazniti dovoljno brzo , obicno se
uzima da treba isprazniti 1/3 akumulacije.
• doziranje vode nizvodno
• ispuštanje nanosa

SKICA 21

RIBLJE STAZE SU GRAÐEVINE KOJE OMOGUCAVAJU PROLAZ RIBAMA UZVODNO I

NIZVODNO PREKO IZGRAÐENIH PREPREKA - BRANA

23
ZAPORNICE

Zapornice služe za kontrolu rada protocnih dijelova (preljeva, temeljnog ispusta, zahvata)

Po režimu rada mogu biti regulacijske ili neregulacijske (siguronosne-pomocne).

Po funkciji mogu biti:

• osnovni – za kontrolu protoka vode
• remontni – za zatvaranje u mirnoj vodi zbog radova
• havarijski – brzo reagiraju kod pojave kriticnih stanja (automatika)

Neki tipovi na površinskim tokovima:

• gredne zapornice
• plocasti – klizni
• segmentni
• sektorski

24
Neki tipovi na cijevima pod tlakom
• tablasti
• segmentni
• leptirasti
• kuglasti
• konicni
• iglasti

tablasti zatvarac

konicni zatvarac Howell-Bunger

25