Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.

4. Ponaanje AB grede izloene savijanju

4.1. Jednostruko armirana greda izloena momentu savijanja

4.1.1. Osobine betona

Za odreivanje granine otpornosti presjeka koriste se dva idealizirana modela betona.
Prvi je dijagram parabola pravac koji se najee upotrebljava, a drugi tzv. blok dijagram
je opisan u dodatku.
Kao to samo ime kae, dijagram parabola pravac sastoji se od kvadratne parabole na
dijelu od
c
= 0 do
c
= - 2 prema formuli

| |

|
\ .
c c
c

= 2-
2 2

cd
f (
c
u ) (4.1)
i pravca koji predstavlja konstantan napon u betonu na dijelu od
c
= - 2 do
c
= - 3.5 .
Dilatacija
c
= - 3.5 predstavlja graninu dilataciju za koju nastupa lom u betonu pri
savijanju.

Raunska vrstoa betona na pritisak odreuje se kao:

ck
cd
c
f
f = (4.2)

Openito se normalna sila nalazi kao integral normalnih napona po povrini (rezultanta
napona) pa je prema tome sila pritiska u betonu:

( )

}
x
cd c z'
0
F = b dz' (4.3)

Ista sila moe se dobiti ako neki prosjeni (konstantni) napon
m
izraen u funkciji graninog
napona
m
=
R
f
cd
integriramo po povrini pritisnute zone, pa imamo:

( )
( )


}
}
x
m c z'
0
x
R cd c z'
0
b dz' = b x
b dz' = f b x

( )


}
x
c z'
0
R
cd
b dz'
=
f b x
(4.4)

R
zovemo koeficijent punoe.

1
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.
Vrijednosti
R
se mogu dati tabelarno (radi efikasnijeg koritenja) ili se raunaju prema (4.4)
odakle nalazimo:

- Dilatacija na pritisnutom rubu podruje 0 < |
c2
|< 2

2
c2 c2
R

= -
2 12
(4.5)
- Dilatacija na pritisnutom rubu podruje 2 < |
c2
|< 3.5

cu
R
cu
3 - 2
=
3
(4.6)

Za
c2
=
cu
= - 3.5 :

cu
R
cu
3 - 2
17
= = =0.8
3 21
095
f


Sada se granina vrijednost sile pritiska u betonu F
cd
za pravokutnu pritisnutu zonu visine x i
poznatu rubnu dilataciju betona
c2
moe napisati kao:


cd R cd
F = x b (4.7)

Rastojanje od teita zategnute armature do pritisnutog ruba u armiranom betonu se naziva
statika visina d (ili korisna visina). Sa slike (...) se sada moe odrediti visina pritisnute
zone odnosno rastojanje od neutralne linije do pritisnutog ruba kao:


c2 c2
c2 s1
c2 s1 c2 s1

x = d sa = i , u
+ +
[] (4.8)
f

x
x = d

= x/d relativna visina pritisnute zone

F
cd
je sada:


cd R cd
F = d b (4.9)

Poloaj rezultujue sile pritiska u betonu F
cd
nalazimo iz uslova ravnotee momenata oko
neutralne osovine (tj. F
cd
djeluje u teitu povrine koju zatvara dijagram parabola - pravac):

( )
( )

}
cd c z'
0
F x - a = z' b dz' (tj.
( )
( )
( )


} }
}
x x
c z' c z'
0 0
x
cd
c z'
0
z' b dz' z' b dz'
x - a = =
F
b dz'
)
odakle nalazimo koeficijent poloaja sile pritiska u betonu k = a/x kao
2
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.

( )

}
x
c z'
0
cd
z' b dz'
k =1-
F x
(4.10)

Izraunavanjem gornjeg integrala za karakteristine intervale nalazimo:

- Dilatacija na pritisnutom rubu podruje 0 < |
c2
|< 2

c2
c2
8-
k =
24- 4
(4.11)

- Dilatacija na pritisnutom rubu podruje 2 < |
c2
|< 3.5



2
c2 c2
2
c2 c2
3 - 4 +2
k =
6 - 4
(4.12)

Za
c2
=
cu
= - 3.5 :



2
c2 c2
2
c2 c2
3 - 4 +2
99
k = = =0.4160
6 - 4 238


Sa poznatim poloajem sile pritiska moemo odrediti rastojanje z izmeu sile pritiska u
betonu F
cd
i sile zatezanja u armaturi F
s1
:

z = d a = d - kx = d(1 - kx/d) = d(1 - k ) (4.13)

Uvoenjem jo jedne bezdimenzionalne veliine - relativnog kraka unutranjih sila imamo:

= z/d = 1 - k (4.14)



4.1.2. Osobine armature

Raunska granica teenja armaturnog elika odreuje se kao:

ck
yd
s
f
f = (4.15)

Sila u armaturi nalazi se:

F
s
=
s
A
s
(4.16)

3
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.
gdje je napon u eliku
s
jednak:

-
s

sy

s
= f
yd

-
s
<
sy

s
= E
s

s



4.1.3. Uslovi ravnotee

Pod pretpostavkom da zanemarimo vrstou betona na zatezanje (tj. integral napona
zatezanja = silu zatezanja u betonu) u AB presjeku javljaju se dvije sile sile pritiska u betonu
i sila zatezanja u armaturi. Poto za sada ne djeluju vanjske normalne sile, uslov ravnotee
normalnih sila svodi se na:


cd s1 R cd s1 s
N=0 F =F x b f = A (4.17)

Unutranje sile tvore spreg koji se suprotstavlja momentu savijanja od vanjskog optereenja,
pa iz uslova ravnotee momenata oko teita armature A
s1
nalazimo:

s1
M =0
( )
2
Ed cd Ed R cd R cd R cd
M =F z M = x b f d- k x = d b f d= b f d (4.18)

4.1.4. Odreivanje M krive za popreni presjek

Da bi odredili M krivu armirano betonskog presjeka uz gore navedene izraze
pretpostavit emo da ravni presjeci ostaju ravni i nakon deformacije te da beton i armatura
koji se nalaze u istom vlaknu imaju istu dilataciju. Proraun emo izvriti sa srednjim
vrijednostima vrstoa materijala.

Dato:

- Materijali: C30/37 E
c
= 31 900 N/mm
2
, f
cm
= f
ck
+ 8 = 38 N/mm
2

f
ctm
=f
ct,eff
= 2.9 N/mm
2
,
ct
= 0.09091
BSt 500 S(A) E
s
= 200 000 N/mm
2
, f
yk
= 500 N/mm
2
,

yk
= 0.0025,
u
= 0.025
- Popreni presjek: b = 30 cm, h = 60 cm
- Armatura: 5 20 (A
s
= 15.70 cm
2
)
- Zatitni sloj: c = 3 cm d
1
= 5 cm

Trai se:

- M kriva

Rjeenje:

a) Stadij I nema pukotina u betonu

4
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.
U stadiju I neutralna linija je u teitu presjeka i dilatacije rastu proporcionalno odstojanju od
teita. Naponi se mogu odrediti iz deformacija pod pretpostavkom linearno elastinog
ponaanja, sve dok je napon u zategnutim vlaknima manji od vrstoe na zatezanje betona.

y

/ /
/ /
~
M I
= M=
I y
M I E
y'' = = = =
EI E I y E y y

= tan
y

krivina

Iz slinosti trokutova krivina se moe izaunati kao:

c2 c1 c2 s1
+ +
= =
h d


Pretpostavimo da je dilatacija na zategnutom rubu jednaka
ct
i da uzimamo u obzir nosivost
betona na zatezanje. Iz nalazimo

N=0

( )
cc s1 ct
c ctm
F =F +F
1 1
x b = f h- x b+A
2 2
s1 s


Poto su presjeci ravni, uspostavljamo sljedee relacije:





s
s s ct
ct
cc
c c ct
ct
h- x - 5 h- x - 5
= =E
h- x h- x
x x
= =E
h- x h- x


( )
2
1 x 1
31 900 0.00009091 300 = 2.9 600- x 300+1570 200 000 0.00009091
2 600- x 2 600- x
550- x

Rjeavanjem kvadratne jednadbe nalazimo visinu pritisnute zone:

x = 312.96 mm = 31.3 cm

Zatim izraunavamo:

5
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.


2
c c ct
cc c
x 312.96
=E =31900 0.00009091 =3.16 N/mm
h- x 600- 313.58
1 1
F = x b = 3.16 313.58 300 =148855.9 N = 148.85 kN
2 2

( ) ( )
ct ctm
1 1
F = f h- x b = 2.9 600- 312.96 300 =124862.4 N = 124.8 kN
2 2



2
s s ct
s s s
h- x - 5 550- 312.96
=E = 200000 0.00009091 =15.01 N/mm
h- x 600- 312.96
F = A =15.01 1570 = 23570.7 N = 23.57 kN


(kontrola N = 0)

Uoavamo da je doprinos armature u ukupnoj nosivosti na zatezanje vrlo mali.

Moment koji presjek moe preuzeti izraunavamo oko neutralne osovine:

( ) ( )

3
cr i i
i
2 2
M = Fd =148.85 0.313+124.8 0.6- 0.313 +23.57 0.6- 0.05- 0.313 = 60.55 kNm
3 3


-4 ct
cr
0.00009091
= = =3.15 10 rad/
h- x 0.6- 0.312
m

Prethodni rezultat smo mogli priblino odrediti zanemarenjem armature, odnosno
pretpostavivi da je kompletan presjek od betona tako da neutralna linija prolazi kroz teite
presjeka. U tom sluaju imamo:

2
cr
max
-4 ct
cr
M I 300 600
= y M = = W= 2.9 =52.2 kNm
I y 6
0.00009091
= = =3.03 10 rad/m
h/2 0.3



b) Stadij II beton ispucao

Pod uslovom da armatura nije u stanju teenja, krivina u stadiju II moe odrediti iz uslova
ravnotee


s s s s1
M=F z = A E z odnosno

s1
s s
M
=
E A z

i geometrijskog uslova

c2 s1 s1
+
= =
d d- x


6
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.
odakle imamo

( )
s s
M
=
E A z d- x


Uporedimo li ovaj izraz sa krivinom u stadiju I ( = M/EI) moemo odrediti krutost u stadiju II
koja iznosi:

( ) ( )
s s
II
EI =E A z d- x

Preimo na odreivanje ostalih taaka na dijagramu M .

N = 0
cc s1
F =F


R cm s1
x b f = A
s


U gornjoj jednadbi nepoznati su
s
i x. Postupamo tako to pretpostavimo dilataciju u betonu

c
iz koje odredimo
R
, a zatim:

1) pretpostavimo da je armatura u stanju teenja, tj.
s
= f
yk
i odredimo x. Provjerimo je li
armatura doista u stanju teenja, i ako jeste proraun se nastavlja.

s1 yk
s c
R cm
A f
d- x
x = =
b f x
2


IF
s
<
sy
= 2.5 THEN

GO TO 2)

ELSE CONTINUE

2) ako je armatura u elastinoj fazi, koritenjem pretpostavke o ravnim presjecima
izrazimo dilataciju u armaturi pomou dilatacije u betonu


s1
s s c2
c2
d- x d- x
= =E
x x


i zatim odredimo visinu pritisnute zone x iz


R cm s1 s c2
d- x
x b f = A E
x


Sa poznatim
c2
i x moemo odrediti moment nosivosti i krivinu prema:

7
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.
( )
R cm
M= x b f d- k x

=
c2
/x


Uz prethodno odreene
cr
= 3.1510
-4
rad/m i M
cr
= 60.55 kNm, sada imamo (v.Tabelu 4.1.)

Tabela 4.1. Odreivanje M krive.

c2
[] 0.1 0.175 0.25 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5

R
0.0492 0.0849 0.1198 0.2292 0.4167 0.5625 0.6667 0.7333 0.7778 0.8095
k 0.3347 0.3358 0.3370 0.3409 0.3500 0.3611 0.3750 0.3909 0.4048 0.4160
x [mm] 149.7 150.5 151.4 154.2 160.5 122.4 103.3 93.9 88.5 85.1

s
[] 0.27 0.46 0.66 1.28 2.43 5.24 8.65 12.14 15.64 19.13

s
[N/mm2] 53.5 92.8 131.6 256.7 485.4 500 500 500 500 500
M [kNm] 41.94 72.83 103.1 200.3 376.4 397.0 401.3 402.9 403.6 403.9
[10e-4 rad/m] 6.6 11.6 16.5 32.4 62.3 122.5 193.6 266.2 338.8 411.4

Napomena.

Koeficijenti
R
i k su odreeni prema ranije navedenim izrazima zavisno od dilatacije u
betonu. U sluaju da je
s
<
sy
= 2.5 kvadratna jednadba po x je rijeena u MATLAB u.

M - kriva
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450
Krivina [10e-4 rad/m]
M
o
m
e
n
t

M

[
k
N
/
m
]


Uoavamo da se pritisnuta zona smanjuje nakon kada armatura potee, to za posljedicu ima
poveanje kraka unutranjih sila. Poto je sila u armaturi nepromijenjena, poveanjem kraka
neznatno se poveava i moment sa M
y
do M
u
. Faktor duktilnosti presjeka odreuje se kao
odnos krivine pri lomu i krivine na poetku teenja, to u naem sluaju priblino daje:

8
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.
~
u
y
411.4
= =
62.3
6.6

Faktor duktilnosti nam je posebno interesantna veliina u projektovanju na seimika dejstva
jer povrina ispod dijagrama M predstavlja disipiranu energiju. to je vei, to je
mogunost disipacije energije savijanjem vea. Nasuprot tome, prearmirani presjeci ili
presjeci sa velikom normalnom silom ponaaju se krto, tj. lom je nenajavljen ( 0), a
disipirana energija je mala jer je M priblino linearna. Ovo je izrazito nepovoljno i treba
izbjegavati.


4.1.5. Odreivanje trilinearne M krive za popreni presjek pojednostavljena
varijanta M krive

U pojednostavljenoj verziji M krive, traimo 3 take na dijagramu koje odgovaraju
momentu (krivini) za prvu naprslinu, na granici teenja i na granici loma.

a) prva naprslina

2
cr
cr
max
-4 ct
cr
M I 300 600
= y M = = W= 2.9 =52.2 kNm
I y 6
0.00009091
= = =3.03 10 rad/m
h/2 0.3


b) granica loma

u
= 3.5 granica loma u betonu
R
= 0.8095, k = 0.416

X = 0
R
f
cm
bx = Asfck

0.809538300x = 1570500 x = 85.1 mm = 8.51 cm

M =
R
f
cm
bx (d - kx) = 0.80953830085.1 (550 0.41685.1) = 403.9 kNm

=
u
/x = 3.5/(10000.0851 m) = 0.0421 rad/m

c) granica teenja

Ovdje se radi jednostavnosti pretpostavlja da se beton ponaa linearno. Dilatacija u armaturi
iznosi 2.5 . Trebamo odrediti visinu pritisnute zone iz uslova ravnotee horizontalnih sila:

X = 0 1/2
c
bx = A
s
f
yk


Poto je napon u betonu nepoznat, koristimo dodatni uslov pretpostavku o ravnim
presjecima (kompatibilnost deformacija):

9
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.

c
c y
y
c cm y
x x
= =
d- x d- x
x
=E
d- x


A zatim se vraamo na prvu jednadbu odakle uvrtavanjem
c
nalazimo:


s yk cm y
1 x
A f = E bx
2 d- x
1 2.5 x
1570 500 = 31900 300 x
2 1000 550- x
x =159.98 mm = 15.9 cm

2
c c c
2.5 159.98
=E =31900 =32.71 N/mm
1000 550-159.98


Komentar:
Vidimo da je napon u betonu
c
jako blizu vrstoe betona na pritisak. Pretpostavka o
linearnoj raspodjeli napona pritiska vai ugrubo u granicama
c
0.5 f
cm
, to kod nas nije
sluaj. Proraun treba ponoviti uzimajui u obzir parabolini dijagram napona pritiska,
R
uzeti
za podruje dilatacija 0
c
2 , a zatim odrediti
c
iz uslova ravnotee horizontalnih sila.

Ako nastavimo proraun sa dobivenim vrijednostima, dobija se:

| | | |

| |
\ . \ .
s yk
x 159.98
M= A f d- =1570 500 550- =389.88 kNm
3 3


y -3
y
2.5

1000
= = = 6.4 10 rad/
d- x 0.55- 0.1598
m

elimo li odrediti krivinsku duktilnost, onda traimo odnos krivine za moment pri lomu i krivine
na poetku teenja, dakle:

-3
u
-3
y
42.1 10
= = = 6.57
6.4 10

10
Betonske konstrukcije I primjeri Zlatar M./Madarevi M./Medi S.
11
Trilinearna M - kriva
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450
Krivina k [10e-4 rad/m]
M
o
m
e
n
t

M

[
k
N
m
]

Usporedimo na kraju dobivene dijagrame:

Poreenje krivih M -
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450
Krivina [10e-4 rad/m]
M
o
m
e
n
t

M

[
k
N
/
m
]
M-k Trilinearna M - k


Domaa zadaa:
Odrediti M k i faktor duktilnosti za isti betonski presjek i to za sluajeve da: a) armature ima
duplo vie b) armature ima 4 puta vie nego u primjeru sa vjebi. Dati komentare.

Literatura:

[1] J. Kollegger: Betonbau I Skriptum zum Vorlesung, III Auflage, Wien, 2001
[2] A. Belarbi: Advanced behaviour of reinforced/prestressed concrete, Course notes,
Houston, TX, 2011