Zbornik Radova 7 Konferencija o Vodama 2019

&0421)ȧ)-,$#0#,!
'(ȧ-ȧ4-"+
$30"5*"/8"5&34*/&/7*30/.&/5"-"/%/"563&1305&$5*0/
ȧ&0421)ȧ)-,$#0#,!'(ȧ-ȧ4-"+ȧȧȧȧRFȧ!0-2',ȧ52#0ȧ!-,$#0#,!#
1ȧ +#£3,0-",'+ȧ 13"(#*-4,(#+
)37"54,&70%& )37"54,&70%&6;"À5*5*
6;"À5*5*0,0-*À" 0,0-*À"*13*30%&
*13*30%&
RFȧ!0-2',ȧ52#0ȧ!-,$#0#,!#ȧ5'2&ȧ',2#0,2'-,*ȧ.02'!'.2'-,
$30"5*"/8"5&34
*/&/7*30/.&/5"-"/%/"563&
1305&$5*0/
8 -0,')ȧ0"-4ȧ ȧ.0-!##"',%1
-.2'(
ȧ
-.2'(
ȩȩQTG@LH?ȩ +?W ȩȩȩJGNLH?ȩ (SLC ȩ
7. HRVATSKA KONFERENCIJA O VODAMA
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI

OKOLIŠA I PRIRODE
7th CROATIAN WATER CONFERENCE

WITH INTERNATIONAL PARTICIPATION
CROATIAN WATERS IN
ENVIRONMENTAL AND NATURE
PROTECTION
ZBORNIK RADOVA
PROCEEDINGS
OPATIJA 30. SVIBNJA (MAY) - 1. LIPNJA (JUNE) 2019.

HRVATSKE VODE
Zagreb, Ulica grada Vukovara 220
Uredništvo
Marija Vizner, dipl.ing.
Likovno rješenje ovitka
DIO d.o.o. Rijeka
DIO d.o.o. Rijeka
Tisak
ISBN 978-953-7672-19-5
7 . H RVAT S K A K O N F E R E N C I J A O V O D A M A
7 th C R O A T I A N WA T E R C O N F E R E N C E
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI

OKOLIŠA I PRIRODE
CROATIAN WATERS IN
ENVIRONMENTAL AND NATURE PROTECTION
ZBORNIK RADOVA
PROCEEDINGS
UREDNIK
EDITOR
MARIJA VIZNER
OPATIJA 2019.
Uvod ............................................................................................................................................... 17
REFERATI PO POZIVU
RAZVOJNI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI U

VODNOM GOSPODARSTVU ................................................................................... 23
P 02. Dragan Zeljko
0(Ĉ81$52'1$685$'1-$82.9,586$96.(.20,6,-(...................... 53
TEMA 1. STANJE VODA I O VODI OVISNIH EKOSUSTAVA, HIDROLOŠKI

EKSTREMI I NJIHOVE POSLJEDICE, TRENDOVI - OBORINE,
KOPNENE POVRŠINSKE VODE, PODZEMNE VODE, PRIJELAZNE
VODE I PRIOBALNO MORE
UTJECAJ KOREKCIJE PRISTRANOSTI KLIMATSKIH MODELA NA

67$7,67,ý.(0-(5(7(03(5$785(,2%25,1(........................................ 67
O METODI I PROBLEMIMA IZRADE KRIVULJA INTENZITETA –

TRAJANJA – POVRATNOG RAZDOBLJA ........................................................... 75
UPRAVLJANJE RIZICIMA OD POPLAVA USLIJED JAKIH OBORINA -

PROJEKT RAINMAN ................................................................................................ 85
352-(.75$,10$15(*,21$/1(63(&,),ý1267,0-(52'$91,+
-$.,+2%25,1$1$3,/2732'58ý-,0$8+59$76.2- .......................... 93
PROJEKT RAINMAN - USPOREDBA PTP KRIVULJA OMBROGRAFSKIH

3267$-$1$3,/2732'58ý-,0$,675(,=$*5(%$................................ 101
(.675(01,0(7(252/2â.,,+,'52/2â.,'2*$Ĉ$-,
1$32'58ý-8.21$926.2*32/-$8*2',1, ............................... 111
REZULTATI PROJEKTA DRIDANUBE ZA HRVATSKU .................................. 121
23(5$7,91,6867$9³085$'5$9$))6´.$23202û35,
UPRAVLJANJU DRAVSKIM HIDROELEKTRANAMA
KOD VELIKIH VODA ............................................................................................. 133
.2,1&,'(1&,-$9(/,.,+92'$1$â,5(06(.72588âû$5(.(
'5$9(8'81$935,0(1205$=/,ý,7,+352&('85$02'(/$
PROIL I KOPULA .................................................................................................... 143
VIII. 6$'5ä$-
92'267$-,.23$ý.2*5,7$8*52=$02ý9$5( ................................. 153
021,725,1*8ý,1.29,7267,/$7(5$/12*
.$1$/$=0$-(9$&.1(ä(9,9,12*5$',............................................... 163
352*1267,ý.,6867$98)81.&,-,3/29,'%(
DUNAVOM U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................. 173
HIDROLOŠKA ANALIZA RIJEKE VUKE ........................................................... 183
HIDROLOŠKI MODEL ZA KONTINUIRANU SIMULACIJU

OTJECANJA U KRŠU .............................................................................................. 191
92'1,6867$93/,79,ý.,+-(=(5$5(&(171,+,'52/2â.,
0(Ĉ82'126,,87-(&$-, .................................................................................. 201
02*8û,87-(&$-./,0$76.,+3520-(1$1$
27-(&$1-(.25$1(.2'/8.(7,û$........................................................... 211
VELIKE VODE NA MALIM SLIVOVIMA I PROBLEMI NJIHOVOG

DEFINIRANJA .......................................................................................................... 221
HIDROLOŠKI EKSTREMI NA SLIVU RIJEKE BREGANE ............................ 231
PROCJENA BILANCE VODA NA SLIVU RIJEKE KRAPINE

KORIŠTENJEM SUVREMENIH TEHNIKA ........................................................ 241
,17(*5,5$1,5$âý/$1-(1,02'(/%,/$1&(92'$³,925´.............. 251
UTJECAJ PRAGA KOD TE - TO ZAGREB NA VODOSTAJE

RIJEKE SAVE I PODZEMNE VODE ZAOBALJA .............................................. 261
Ian C. Fuller
MORFOLOŠKE PROMJENE I PROMJENE USLUGA
EKOSUSTAVA SAVE U BLIZINI ZAGREBA ....................................................... 269
32-$912675$=/,ý,7,+6.83,1$)$50$&(87,.$
U RIJECI SAVI .......................................................................................................... 279
RAZINE ORGANSKOG UGLJIKA U GLAVNOM MELIORACIJSKOM

KANALU (LONJSKO POLJE) ............................................................................... 287
6$'5ä$- IX.
67$7,67,ý.$=1$ý$-1267,6725,-6.,+323/$9$6$9(
8352),/8ä83$1-$ ............................................................................................ 293
.5,372'(35(6,-(-(=(56.,+6867$9$1$32'58ý-8
HRVATSKOG PRIOBALJA - HIDROLOŠKO STANJE I RIZICI
2'1(ä(/-(1,+3520-(1$ ............................................................................. 301
HIDROLOŠKA ANALIZA VARIJACIJA RAZINE VODE

JEZERA VRANA NA OTOKU CRESU .................................................................. 311
HIDROMORFOLOŠKO STANJE PRIRODNIH JEZERA U HRVATSKOJ ..... 321
DUGOTRAJNE PROMJENE U SASTAVU ZAJEDNICE

PLANKTONSKIH RAKOVA AKUMULACIJE BUTONIGA ............................. 331
USPOREDBA METODA EVALUACIJE EKOLOŠKOG

POTENCIJALA AKUMULACIJSKOG JEZERA BRLJAN
3202û80$.52=22%(1726$352)81'$/$,/,725$/$ ................. 341
KONCENTRACIJE METALA U VODI I ŠKOLJKAŠIMA

%5/-$16.2*,9,629$ý.2*-(=(5$........................................................... 351
0(72'$3525$ý81$'1(91,+35272.$
1(5(79(80(7.29,û8.................................................................................... 361
SUSTAV OCJENE EKOLOŠKOG STANJA VELIKIH RIJEKA

TEMELJEM MAKROZOOBENTOSA .................................................................. 371
83275(%$6752-12*8ý(1-$802'(/,5$1-892'(1,+
EKOSUSTAVA ........................................................................................................... 381
323,635$û(1-$ ................................................................................................... 391
ESTROGENI SPOJEVI U POVRŠINSKOJ VODI ............................................... 399
2'5(Ĉ,9$1-(.$5$.7(5,67,.$6/,9$3202û8
+,'52/2â.2+,'5$8/,ý.,+02'(/$,+,'52/2â.(
ANALIZE, PRIMJER SLIVA REKE SAVINJE ..................................................... 407
ANALIZA DOTOKA U HIDROAKUMULACIJU “MODRAC”,

3$'$/,1$,.2(),&,-(1$7$27-(&$1-$=$6/,91232'58ý-(
HIDROAKUMULACIJE “MODRAC” .................................................................. 417
X. 6$'5ä$-
OCJENA STANJA I PROCJENA RIZIKA ZA GRUPIRANA TIJELA

PODZEMNIH VODA U PANONSKOM DIJELU REPUBLIKE HRVATSKE .. 427
.5â.,,=925,89$5$ä',16.2-ä83$1,-, ................................................. 437
2'5(Ĉ,9$1-(+,'5$8/,ý.(92'/-,9267,,2&-(',7(
POROZNOSTI TEKTOFACIJESA DOLOMITNOG GRUSA
ä80%(5$ý.,+*251-275,-$6.,+'2/20,7$ ....................................... 447
$1$/,=$3529('(1,+0,.52=21,5$1-$1$32'58ý-8
JADRANSKOG SLIVA ............................................................................................. 457
KEMIJSKO STANJE PODZEMNIH VODA NA MONITORING POSTAJAMA

1$32'58ý-8-$'5$1$8*2',1,....................................................... 467
35(*/('67$1-$=$â7,7(,=925,â7$1$32'58ý-8
SJEVERNOGA JADRANA ...................................................................................... 473
KOLEBANJE RAZINA PODZEMNIH VODA NA KLIZIŠTU GROHOVO

ZA RAZDOBLJE 2016. - 2018. GODINE ............................................................... 483
PROJEKT AMIIGA - INTEGRIRANI PRISTUP UPRAVLJANJU

KVALITETOM PODZEMNIH VODA ................................................................... 493
MONITORING PODZEMNIH VODA U KRŠKOM VODONOSNIKU

,=5$'20,675$ä1,+%8â27,1$..................................................................... 503
³129,21(ý,âû,9$ý,´832'=(01,092'$0$+59$76.(
– PRIMJER PROJEKATA GEOTWINN I BODEREC-CE ................................. 513
PRISTUP UPRAVLJANJU GEOTERMALNIM I MINERALNIM

VODAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................... 523
PERSPECTIVES FOR IMPROVING GROUNDWATER

PROTECTION ON ALLUVIAL PLAIN IN SLOVENIA ..................................... 537
PRIJEDLOG PRIMJENE IMPOSEKSA KOD OCJENE

EKOLOŠKOG STANJA PRIOBALNIH VODA JADRANA ................................ 545
35$û(1-(=$*$Ĉ(1-$2%$/12*32'58ý-$+59$76.2*
JADRANA TRIBUTIL KOSITROVIM SPOJEVIMA .......................................... 555
6$'5ä$- XI.
PROMJENE SVOJSTAVA ORGANSKE TVARI U SJEVERNOM

-$'5$185(=8/7$7,'8*252ý1,+,675$ä,9$1-$ ............................. 565
PARTIKULARNI FOSFOR U PRIJELAZNIM I PRIOBALNIM VODAMA

SREDNJEG JADRANA ............................................................................................ 573
MIKROBNA EKOLOGIJA - POKAZATELJ ZDRAVSTVENOG STANJA

MORSKOG OKOLIŠA U MALOSTONSKOM ZALJEVU ................................. 585
TEMA 6867$9,85(Ĉ(1-$,.25,â7(1-$92'$,=(0/-,â7$67$1-(,
RAZVOJNI PROJEKTI
NOVELACIJA PRETHODNE PROCJENE RIZIKA OD POPLAVA ................. 595
35(*/('323/$91,+'2*$Ĉ$-$35(0$5(*,6758323/$91,+
'2*$Ĉ$-$ ............................................................................................................... 605
DEVELOPMENT OF AN APPLICATION FOR ESTIMATING

THE BENEFITS OF STRUCTURAL AND NON - STRUCTURAL
MEASURES FOR FLOOD RISK REDUCTION .................................................. 615
Trenc
92'12*2632'$56792,=$â7,7$35,52'(=$-('1,ý.2
2ý89$1-(92'(1,+(.26867$9$................................................................. 625
OBRANA OD POPLAVA U SKLOPU ZAŠTITE PRIRODE ............................... 631
PRIMJENA VIŠEKRITERIJSKE ANALIZE U UPRAVLJANJU

32'58ý-,0$,=/2ä(1,0(52=,-6.,0352&(6,0$ .............................. 641
PROJEKT „FRISCO 1“ ........................................................................................... 651
MONITORING PROPISANIH UVJETA ZAŠTITE PRIRODE

PRILIKOM REKONSTRUKCIJE MURSKOG NASIPA .................................... 667
REVITALIZACIJA RUKAVACA NA RIJECI DRAVI

U SKLOPU DRAVA LIFE PROJEKTA .................................................................. 673
3529-(5$8ý,1.29,7267,6867$9$=$2%5$182'
POPLAVA NA RIJECI DRAVI KORIŠTENJEM 2D MODELA ......................... 683
XII. 6$'5ä$-
ANALIZA RIZIKA OD LEDENIH POPLAVA NA RIJECI DRAVI ................... 691
025)2',1$0,ý.($1$/,=(9$5,-$171,+5-(â(1-$
85(Ĉ(1-$8âû$5,-(.('5$9(...................................................................... 701
+,'52/2â.2+,'5$8/,ý.($1$/,=(352%/(0$7,.(
ZAŠTITE OD POPLAVA GRADA OGULINA ....................................................... 713
SUSTAV OBRANE OD POPLAVA GRADA KARLOVCA -

OSJETLJIVOST ULAZNIH PARAMETARA ....................................................... 723
81$35-(Ĉ(1-(6867$9$2%5$1(2'323/$9$1$
RIJECI SAVI OD JESENICA DO NOVE GRADIŠKE ........................................ 735
02'(51,=$&,-$/,-(922%$/1,+6$96.,+1$6,3$2'5$ý,129$&$
DO NOVE GRADIŠKE - OKOLIŠNI ASPEKT .................................................... 745
5(1$785$/,=$&,-$'21-(*72.$5-(ý,1(
02*8û1267,,,=$=29, .................................................................................... 755
VIŠENAMJENSKI HIDROENERGETSKI PROJEKT

REVERZIBILNA HIDROELEKTRANA BLACA ................................................ 763
SMANJENJE RIZIKA OD POPLAVA U SINJSKOM POLJU

IZGRADNJOM RHE BLACA ................................................................................. 773
PROCESI, DINAMIKA I TREND ZASLANJENJIVANJA VODA I TLA U

32/-235,95('12032'58ý-8'2/,1(5,-(.(1(5(79( ................ 783
85(Ĉ(1-(32'58ý-$'21-(1(5(79( ...................................................... 793
HIDROMELIORACIJSKI SUSTAVI ZA ODVODNJU U FUNKCIJI

237,0$/12*92'12=5$ý12*5(ä,0$32/-235,95('1,+
ZEMLJIŠTA ............................................................................................................... 809
USPOREDBA KONCENTRACIJA NITRATA, OBORINA I RAZINA

32'=(01,+92'$23$ä(1,+1$32.8612-',21,&,.$1$/$ ......... 825
35,.$=,675$ä,9$1-$=$'5ä$9$1-$7(â.,+0(7$/$81$1268
MELIORACIJSKIH KANALA ............................................................................... 835
6$'5ä$- XIII.
DINAMIKA POVRŠINSKOG OTJECANJA I KONCENTRACIJE

1,75$7$61$*1872*9,12*5$'$56.2*32/2ä$-$
86/,-('5$=/,ý,72*,17(1=,7(7$2%25,1$ ......................................... 843
8ý,1.29,7267&,-(91('5(1$ä(1$36(8'2*/(-8
MJERENA U 20 – GODIŠNJEM RAZDOBLJU ................................................... 853
6,021$352-(.7863267$9(6867$9$1$'=25$.$.92û(
'5(1$ä12*6(',0(17$'81$96.2*6/,-(9$ ....................................... 861
POGODNOST POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ZA NAVODNJAVANJE

NA LOKACIJAMA IDEJNIH PROJEKATA SUSTAVA NAVODNJAVANJA U
REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................................................................... 869
$1$/,=$2'$%,5$7(+1,ý.,+5-(â(1-$=$+9$7$92'(,=
VODOTOKA ZA POTREBE NAVODNJAVANJA ................................................ 879
87-(&$-2%/,.$860-(5,9$ý$72.$1$32/-(%5=,1(8
DOVODNOM KANALU ........................................................................................... 891
UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA UROD

,.$.92û8=51$.8.858=$=($0$<6/ ............................................. 901
PLANOVI NAVODNJAVANJA I ULOGA VIŠENAMJENSKIH

AKUMULACIJA NA DRAVI U NJIHOVOJ REALIZACIJI .............................. 915
.217,18,5$1235$û(1-(92'12*5(ä,0$7$/$,.$.92û(
92'$8$*52(.26867$9,0$1$32'58ý-80(/,25$&,-6.2*
.$1$/$=$1$92'1-$9$1-(%,Ĉ%26876.2*32/-$ ........................ 923
$1$/,=$32-$9(+,'5$8/,ý.2*8'$5$1$6867$98
NAVODNJAVANJA VALTURA ................................................................................ 933
OPTIMALIZACIJA PROJEKTNOG RJEŠENJA SUSTAVA NAVODNJAVANJA

/,â$16.232/-(±32'58ý-(ä$ä9,û635,.$=20$1$/,=(
NESTACIONARNIH POJAVA ................................................................................. 943
1$92'1-$9$1-(6,1-6.2*32/-$±.$.23267,û,2'5ä,9267".... 955
XIV. 6$'5ä$-
6867$9=$=$61-(ä(1-(67$=$=$6.,-$â.275ý$1-(
JAVOROVA KOSA .................................................................................................... 965
FUNKCIONALNOST RIBLJIH STAZA ................................................................ 975
+,'5$8/,ý.$$1$/,=$5,%/-,+67$=$'(1,/292*7,3$ .................. 985
PRIMJENA BIM PRISTUPA KOD UPRAVLJANJA MOSTOVIMA NA

RIJEKAMA ................................................................................................................ 995
DJELOVANJE PLIMNIH OSCILACIJA NA CIRKULACIJU

KROZ PROPUSTE ................................................................................................. 1005
TEMA 6867$9,-$91(92'2236.5%(2'92'1-(,352ý,âû$9$1-$
OTPADNIH VODA - STANJE I RAZVOJNI PROJEKTI
PRIPREMA I ODOBRENJE VODNO-KOMUNALNOG PROJEKTA

ZA EU SUFINANCIRANJE .................................................................................... 1017
IZAZOVI U PROVEDBI EU PROJEKATA ......................................................... 1031
ANALIZA ULOGE I ODGOVORNOSTI VODITELJA PROJEKATA

SUFINANCIRANIH SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE ................................ 1043
PRIMJENA THP - PROCESA NA UPOV-IMA

- PRIMJER NA UPOV-U RIJEKA ........................................................................ 1057
5-(â(1-(2'92'1-(,352ý,âû$9$1-$273$'1,+92'$
GRADA DUBROVNIKA ........................................................................................ 1071
URBANI VODNI SUSTAV U FUNKCIJI ZAŠTITE OKOLIŠA ........................ 1079
+,'5$8/,ý.,02'(/92'2236.5%12*6867$9$26,-(.6$1$/,=20
92'1,+*8%,7$.$,',1$0,ý.,035,.$=205(=8/7$7$.25,67(û,
7232/2â.,*,602'(/8'2.58ä(1-8................................................ 1091
KLIMATSKE PROMJENE, EKSTREMNA STANJA NA KRŠKIM

,=925,0$,1-,+2987-(&$-1$2'5ä,926792'2236.5%( ......... 1103
180(5,ý.$$1$/,=$.9$/,7(7(723/(92'(8&,/-8.21752/(
RIZIKA RAZVOJA LEGIONELE ........................................................................ 1113
6$'5ä$- XV.
UPOTREBA KIŠNICE U ZGRADAMA ............................................................... 1121
5($/7,0(0$1$*(0(172)+,*+:$<5812))75($70(17
OF CHRONIC EFFECTS AND PROTECTION FROM ACUTE
())(&76217+((19,5210(17&$86('%</,48,'63,//6........... 1129
TEMA 4. VODNA POLITIKA, OBRAZOVANJE, VODNOGOSPODARSKO PLANI-

5$1-(0(Ĉ81$52'1$685$'1-$,68'-(/29$1-(-$91267,
R 4.01. Desanka Sarvan

=$.212'$91285(Ĉ(1-(/-8'6.2*35$9$1$92'8
U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................................ 1139
=1$ý(1-(92'12*2632'$56.,+'-(/$71267,,
86752-6792'5ä$91(835$9(=$92'(................................................. 1147
9$ä1267'8*252ý1,+,675$ä,9$1-$82.2/,â8 ............................. 1159
3/$1835$9/-$1-$92'1,032'58ý-,0$835$.6,
INFORMACIJE O VODNIM TIJELIMA I RIZICIMA OD POPLAVA ........... 1167
USLUGE EKOSUSTAVA U INTEGRALNOM UPRAVLJANJU VODAMA ... 1177
35,0-(1$=(/(1(,1)5$6758.785(885%$1,032'58ý-,0$
1$35,0-(58',-(/$*5$'6.(ý(7957,623278=$*5(%8 ......... 1187
-$ý$1-(.85,.8/80$',3/206.,+678',-$8835$9/-$1-8
VODNIM RESURSIMA - PROJEKT SWARM ................................................... 1197
INTERNATIONAL POSTGRADUATE COURSE ON FLOOD

MANAGEMENT AT THE RIVER DANUBE BASIN ......................................... 1205
KAZALO AUTORA ................................................................................................................1217

UVOD
-
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE.
1. Stanje voda i o vodi ovisnih ekosustava, hidrološki ekstremi i njihove posljedice,

trendovi - oborine, kopnene površinske vode, podzemne vode, prijelazne vode i
priobalno more,
6XVWDYLXUHÿHQMDLNRULãWHQMDYRGDL]HPOMLãWDVWDQMHLUD]YRMQLSURMHNWL
6XVWDYL MDYQH YRGRRSVNUEH RGYRGQMH L SURþLãüDYDQMD RWSDGQLK YRGD VWDQMH L
razvojni projekti,
9RGQD SROLWLND REUD]RYDQMH YRGQRJRVSRGDUVNR SODQLUDQMH PHÿXQDURGQD VX-
radnja i sudjelovanje javnosti,
-
-
-
XVIII. UVOD
Organizatori konferencije:
Glavni tradicionalni suorganizator konferencije:
Visoki pokrovitelji konferencije:
3RþDVQLRGERUNRQIHUHQFLMH
=QDQVWYHQRVWUXþQLRGERUNRQIHUHQFLMH
Organizacijski odbor konferencije:
-
UVOD XIX.
Referati po pozivu:
Tema 1.: Stanje voda i o vodi ovisnih ekosustava, hidrološki ekstremi i njihove po-
sljedice, trendovi - padaline, kopnene površinske vode, podzemne vode, prijelazne
vode i priobalno more
7HPD6XVWDYLXUHÿHQMDLNRULãWHQMDYRGDL]HPOMLãWDVWDQMHLUD]YRMQLSURMHNWL
7HPD6XVWDYLMDYQHYRGRRSVNUEHRGYRGQMHLSURþLãüDYDQMDRWSDGQLKYRGDVWDQ-
je i razvojni projekti
7HPD9RGQDSROLWLNDREUD]RYDQMHYRGQRJRVSRGDUVNRSODQLUDQMHPHÿXQDURGQD
suradnja i sudjelovanje javnosti
-
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE
OPATIJA 30. SVIBNJA - 1. LIPNJA 2019.
REFERATI PO POZIVU
'DQNR%LRQGLü
P 01.
RAZVOJNI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI U VODNOM

GOSPODARSTVU
=RUDQĈXURNRYLü'DQNR%LRQGLü
-
-
INFRASTRUCTURE DEVELOPMENT PROJECTS IN

WATER MANAGEMENT
24 =RUDQĈXURNRYLü'DQNR%LRQGLü
1. UVOD
-
-
-
vne vodoopskrbe i navodnjavanja.
-
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE 25
2. ZAŠTITA OD POPLAVA
2GUåDYDQMHSRVWRMHüLKVXVWDYDLRSHUDWLYQHREUDQHRGSRSODYD
-
3
-
-
-
-
-
-
3
(Odransko polje, Lonjsko polje,
-
3
-
-
-
-
-
-
-
vodila se 2012. godine.
-
-
-
3 3
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Zadra iz rujna 2017. godine).
-
2.2. Razvojni EU projekti u realizaciji i pripremi

-
-
-
POZIV NAZIV IZNOS STATUS
1 2 3 4
KK.05.2.1.01 WƌŝƉƌĞŵĂƐƚƵĚŝũƐŬŽĚŽŬƵŵĞŶƚĂĐŝũĞǌĂƉƌŽũĞŬƚĞ ϯϴ͘Ϭϵϵ͘ϯϳϱ ĂǀƌƓĞŶ x
ƵƉƌĂǀůũĂŶũĂƌŝǌŝĐŝŵĂŽĚƉŽƉůĂǀĂ
KK.05.2.1.06 DŽĚĞƌŶŝǌĂĐŝũĂůŝũĞǀŽŽďĂůŶŝŚƐĂǀƐŬŝŚŶĂƐŝƉĂŽĚ ϯϲϵ͘ϳϰϰ͘ϬϮϱ WƌŽǀĞĚďĂ x
ZĂēŝŶŽǀĂĐĂĚŽEŽǀĞ'ƌĂĚŝƓŬĞ
WƌŽũĞŬƚǌĂƓƚŝƚĞŽĚƉŽƉůĂǀĂŐƌĂĚĂKŐƵůŝŶĂ ϭϴϯ͘ϱϭϵ͘ϲϬϬ WŽǌŝǀ x
WƌŽũĞŬƚƵŶĂƉƌũĞĜĞŶũĂŶĞŐƌĂĜĞǀŝŶƐŬŝŚŵũĞƌĂ ϯϱϯ͘Ϭϰϵ͘ϳϳϰ WŽǌŝǀ x

ƵƉƌĂǀůũĂŶũĂƌŝǌŝĐŝŵĂŽĚƉŽƉůĂǀĂƵZĞƉƵďůŝĐŝ
,ƌǀĂƚƐŬŽũ
WƌŽũĞŬƚǌĂƓƚŝƚĞŽĚƉŽƉůĂǀĂŬĂƌůŽǀĂēŬŽͲƐŝƐĂēŬŽŐ ϵϬϬ͘Ϯϴϳ͘ϬϬϬ WƌŝƉƌĞŵĂ x
ƉŽĚƌƵēũĂ
„Priprema studijske dokumentacije za projekte upravljanja rizicima od poplava“
-
koj.
Ä0RGHUQL]DFLMDOLMHYRREDOQLKVDYVNLKQDVLSDRG5DþLQRYDFDGR1RYH*UDGLãNH³
-
-
-
-
-
-
„Zaštita od poplava grada Ogulina“

-
“
podra-
-
-
Ä3URMHNW]DãWLWHRGSRSODYDNDUORYDþNRVLVDþNRJSRGUXþMD³
-
“
-
2014. - 2020.
-
-
-
slivu rijeke Kupe.
Mjera 3 - Prokop Korana Kupa,
Mjera 6 - Desnoobalni nasip Kupe od Brodaraca do Pivovare,

• Zakon o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe
•
Odluku o proglašenju projekta
„Projekt zaštite od poplave Grada Karlovca“ strateškim investicijskim projektom
Republike Hrvatske.
.
Ä3URMHNW XQDSUMHÿHQMD QHJUDÿHYLQVNLK PMHUD XSUDYOMDQMD UL]LFLPD RG SRSODYD X

5+³9RGQR(NRORãNR3UDüHQMH$QDOL]HL5MHãHQMD9(3$5
-
-
„Program suradnje INTERREG V A Slovenija - Hrvatska“ (FRISCO1, FRISCO

2.1, FRISCO 2.2, FRISCO 2.3)
-
-
-
.
38
3. VODNO-KOMUNALNI PROJEKTI
3.1. Javna vodoopskrba
-
-
EU projekti vodoopskrbe
-
-
dine.
- Nadzor,
2GYRGQMDLSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGD
-
-
9HOLþLQDDJORPHUDFLMH(6
Osjetljivost
2.000-10.000 10.000-15.000 15.000-50.000 50.000-150.000 >150.000
sekundarno naprednije naprednije
Crnomorski sliv - osjetljivo QDSUHGQLMHSURþLãüDYDQMH
SURþLãüDYDQMH SURþLãüDYDQMH SURþLãüDYDQMH
SRGUXþMH
31.12.2023. 31.12.2020. 31.12.2018. 31.12.2018.
sekundarno (ili
naprednije naprednije
Jadranski sliv - osjetljivo RGJRYDUDMXüH QDSUHGQLMHSURþLãüDYDQMH
SRGUXþMHLVSXãWDQMHQDNRSQX SURþLãüDYDQMH SURþLãüDYDQMH
SURþLãüDYDQje
i na dijelu osjetljivog mora)
31.12.2023. 31.12.2020 31.12.2018. 31.12.2018.
RGJRYDUDMXüH sekundarno sekundarno sekundarno sekundarno
Jadranski sliv - SRGUXþMH SURþLãüDYDQMH SURþLãüDYDQMH SURþLãüDYDQMH SURþLãüDYDQMH SURþLãüDYDQMH
ÄQRUPDOQRJPRUD³ 31.12.2018.
31.12.2023. 31.12.2023. 31.12.2018. 31.12.2018.
31.12.2020.**
*- SULREDOQDSRGUXþMD
** - SULREDOQHDJORPHUDFLMHVD]QDþDMQLPXGMHORPWXUL]PDXXNXSQRPRSWHUHüHQMXYHüHPRG %)
-
-
-
ZŽŬ DũĞƐĞĐƐƚƵƉĂŶũĂŶĂ hĚŝŽh

hŬƵƉŶŝƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŝ hĚŝŽhƐƵĨŝŶĂŶĐŝƌĂŶũĂ
Z͘ďƌ͘ ƵƐŬůĂĜĞŶũĂƐ hƉƌŽũĞŬƚ ƐŶĂŐƵƵŐŽǀŽƌĂŽ ƐƵĨŝŶĂŶĐŝƌĂŶũĂ
ƚƌŽƓĂŬ;,Z<Ϳ ;,Z<Ϳ
ŝƌĞŬƚŝǀŽŵ ĚŽŶĂĐŝũŝ ;hZͿ
ϭ ϮϬϮϬ WĞƚƌŝŶũĂ ϯϰϰ͘ϵϮϮ͘Ϯϳϵ͕ϱϮ Ϯϰϰ͘ϴϵϰ͘ϴϬϯ͕ϵϭ Ϭϳ͘ϮϬϭϲ͘ ϯϮ͘ϮϮϯ͘ϬϬϭ
Ϯ ϮϬϭϴ ZŽǀŝŶũ ϮϮϯ͘ϴϲϮ͘ϴϲϴ͕ϬϬ ϭϲϬ͘ϱϴϱ͘ϱϭϮ͕ϲϴ ϭϮ͘ϮϬϭϲ͘ Ϯϭ͘ϭϮϵ͘ϲϳϯ

ϯ ϮϬϮϬ <ƌŬ ϱϭϬ͘ϵϭϯ͘Ϯϱϳ͕ϬϬ ϯϲϵ͘ϭϯϴ͘ϲϲϬ͕ϬϬ Ϭϳ͘ϮϬϭϳ͘ ϰϴ͘ϱϳϬ͘ϴϳϲ
ϰ ϮϬϭϴ KƐŝũĞŬͲĨĂǌĂϮ ϮϬϬ͘ϲϳϵ͘ϳϯϳ͕ϬϬ ϭϰϲ͘ϲϳϵ͘ϴϯϮ͕ϬϬ Ϭϳ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϵ͘Ϯϵϵ͘ϵϳϴ
ϱ ϮϬϭϴ WŽƌĞēͲĨĂǌĂϮ Ϯϴϲ͘ϱϰϮ͘ϳϰϳ͕ϬϬ ϮϭϮ͘Ϭϲϴ͘ϴϱϰ͕ϯϰ Ϭϳ͘ϮϬϭϳ͘ Ϯϳ͘ϵϬϯ͘ϳϵϳ

ϲ ϮϬϭϴ sŝƌŽǀŝƚŝĐĂͲĨĂǌĂϮ ϭϯϭ͘ϴϮϲ͘ϲϱϵ͕ϵϬ ϵϮ͘ϱϲϭ͘ϲϳϱ͕ϵϲ Ϭϳ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϮ͘ϭϳϵ͘ϭϲϴ
ϳ ϮϬϭϴ ƵƉĂŶũĂͲĨĂǌĂϮ ϱϲ͘ϴϭϳ͘ϯϴϱ͕ϵϲ ϰϬ͘ϰϬϯ͘ϬϯϬ͕ϳϰ Ϭϳ͘ϮϬϭϳ͘ ϱ͘ϯϭϲ͘ϭϴϴ
ϴ ϮϬϭϴ sƵŬŽǀĂƌͲĨĂǌĂϮ ϯϭϰ͘ϭϰϰ͘ϯϬϭ͕ϬϬ ϮϮϭ͘ϴϯϳ͘ϰϯϯ͕ϬϬ Ϭϳ͘ϮϬϭϳ͘ Ϯϵ͘ϭϴϵ͘ϭϯϲ

ϵ ϮϬϭϴ EŽǀĂ'ƌĂĚŝƓŬĂͲĨĂǌĂϮ ϭϮϱ͘ϱϬϳ͘ϵϱϮ͕Ϭϰ ϴϴ͘ϮϬϰ͘ϱϱϰ͕ϳϲ Ϭϳ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϭ͘ϲϬϱ͘ϴϲϮ
ϭϬ ϮϬϮϯ sŽĚŝĐĞͲĨĂǌĂϮ ϴϰ͘Ϯϯϯ͘ϵϴϱ͕ϯϳ ϲϮ͘ϮϬϱ͘ϭϭϬ͕ϭϱ Ϭϳ͘ϮϬϭϳ͘ ϴ͘ϭϴϰ͘ϴϴϯ

ϭϭ ϮϬϭϴ sĂƌĂǎĚŝŶ ϲϴϰ͘ϲϲϰ͘ϭϲϭ͕ϬϬ ϰϴϴ͘ϳϯϴ͘ϵϬϯ͕ϬϬ ϭϬ͘ϮϬϭϳ͘ ϲϰ͘ϯϬϳ͘ϳϱϬ
ϭϮ ϮϬϮϯ sĂƌĂǎĚŝŶƐŬĞdŽƉůŝĐĞ ϰϵ͘ϲϴϰ͘ϳϮϯ͕ϬϬ ϯϱ͘ϰϮϮ͘ϲϲϭ͕ϬϬ ϭϬ͘ϮϬϭϳ͘ ϰ͘ϲϲϬ͘ϴϳϲ

ϭϯ ϮϬϭϴ ZƵŐǀŝĐĂͲƵŐŽ^ĞůŽ ϭϳϯ͘Ϭϳϵ͘ϵϭϬ͕ϬϬ ϭϮϭ͘ϱϰϮ͘ϭϮϱ͕ϬϬ ϭϬ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϱ͘ϵϵϮ͘ϯϴϱ
ϭϰ ϮϬϭϴ ŽŶũĂƵďƌĂǀĂ ϭϴϵ͘ϬϴϬ͘ϲϱϬ͕ϬϬ ϭϯϱ͘ϲϱϮ͘ϰϭϰ͕ϰϭ ϭϬ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϳ͘ϴϰϵ͘ϬϬϮ
ϭϱ ϮϬϮϬ DƵƌƐŬŽ^ƌĞĚŝƓđĞ ϭϴϭ͘ϳϳϳ͘ϯϭϬ͕ϬϬ ϭϮϴ͘ϳϳϯ͘ϵϯϳ͕ϵϬ ϭϬ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϲ͘ϵϰϯ͘ϵϯϵ

ϭϲ ϮϬϮϬ :ĂƐƚƌĞďĂƌƐŬŽ ϭϯϱ͘ϰϭϯ͘ϳϭϭ͕ϰϱ ϵϳ͘ϴϯϲ͘ϲϳϯ͕ϲϬ ϭϬ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϮ͘ϴϳϯ͘Ϯϰϳ
ϭϳ ϮϬϭϴ sŝŶŬŽǀĐŝ ϯϴϰ͘ϱϲϬ͘ϵϱϮ͕ϭϭ ϮϳϮ͘ϭϯϰ͘Ϭϯϱ͕ϬϬ ϭϮ͘ϮϬϭϳ͘ ϯϱ͘ϴϬϳ͘ϭϭϬ
ϭϴ ϮϬϭϴ ĂŬŽǀŽ Ϯϭϯ͘ϴϱϭ͘ϲϮϳ͕Ϭϱ ϭϱϮ͘Ϯϲϭ͘ϯϱϳ͕ϰϲ ϭϮ͘ϮϬϭϳ͘ ϮϬ͘Ϭϯϰ͘ϯϴϵ

ϭϵ ϮϬϮϬ WůĞƚĞƌŶŝĐĂ ϭϰϭ͘ϰϮϲ͘ϳϵϮ͕ϭϬ ϵϵ͘Ϭϵϵ͘ϭϬϯ͕ϬϬ ϭϮ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϯ͘Ϭϯϵ͘ϯϱϲ
ϮϬ ϮϬϭϴ WŽǎĞŐĂ ϭϳϭ͘ϳϳϳ͘ϭϴϲ͕ϵϬ ϭϮϰ͘ϰϰϰ͘ϴϰϭ͕ϵϯ ϭϮ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϲ͘ϯϳϰ͘ϯϮϭ
Ϯϭ ϮϬϭϴ >ŝƉŝŬͲWĂŬƌĂĐ ϭϱϯ͘ϱϰϲ͘ϰϬϴ͕ϰϬ ϭϭϬ͘ϯϴϵ͘ϭϭϵ͕ϯϵ ϭϮ͘ϮϬϭϳ͘ ϭϰ͘ϱϮϰ͘ϴϴϰ

ϮϮ ϮϬϭϴ sĂůƉŽǀŽͲĞůŝƓđĞ Ϯϳϭ͘ϱϳϴ͘ϵϲϴ͕ϬϬ ϭϴϵ͘ϱϲϭ͘ϭϭϰ͕ϬϬ ϭϮ͘ϮϬϭϳ͘ Ϯϰ͘ϵϰϮ͘ϮϱϮ
Ϯϯ ϮϬϮϬ EŝŶͲWƌŝǀůĂŬĂͲsƌƐŝ ϯϭϳ͘ϳϳϲ͘Ϭϳϴ͕ϰϬ ϮϮϰ͘ϵϳϰ͘ϯϰϭ͕ϯϰ Ϭϭ͘ϮϬϭϴ͘ Ϯϵ͘ϲϬϭ͘ϴϴϳ
Ϯϰ ϮϬϭϴ sĞůŝŬĂ'ŽƌŝĐĂ ϯϵϴ͘ϴϵϬ͘ϭϮϭ͕ϬϬ Ϯϲϴ͘ϳϴϴ͘ϭϲϯ͕ϬϬ Ϭϭ͘ϮϬϭϴ͘ ϯϱ͘ϯϲϲ͘ϴϲϰ

Ϯϱ ϮϬϭϴ aŝďĞŶŝŬ ϯϵϳ͘ϬϮϱ͘ϬϵϬ͕ϬϬ ϮϳϮ͘ϬϬϰ͘ϭϬϱ͕ϱϮ Ϭϯ͘ϮϬϭϴ͘ ϯϱ͘ϳϵϬ͘Ϭϭϰ
Ϯϲ ϮϬϭϴ ĂďŽŬͲůĂƚĂƌ ϰϳϴ͘ϰϳϵ͘ϯϰϴ͕Ϯϭ ϯϮϭ͘ϯϱϱ͘ϵϲϮ͕ϰϰ Ϭϱ͘ϮϬϭϴ͘ ϰϮ͘Ϯϴϯ͘ϲϳϵ
Ϯϳ ϮϬϭϴ ZŝũĞŬĂ ϭ͘ϳϲϭ͘ϱϲϯ͘ϰϲϮ͕ϬϬ ϭ͘Ϯϱϲ͘ϱϰϴ͘ϰϴϬ͕ϬϬ Ϭϳ͘ϮϬϭϴ͘ ϭϲϱ͘ϯϯϱ͘ϯϮϲ
ZŽŬ DũĞƐĞĐƐƚƵƉĂŶũĂŶĂ hĚŝŽh

hŬƵƉŶŝƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŝ hĚŝŽhƐƵĨŝŶĂŶĐŝƌĂŶũĂ
Z͘ďƌ͘ ƵƐŬůĂĜĞŶũĂƐ hƉƌŽũĞŬƚ ƐŶĂŐƵƵŐŽǀŽƌĂŽ ƐƵĨŝŶĂŶĐŝƌĂŶũĂ
ƚƌŽƓĂŬ;,Z<Ϳ ;,Z<Ϳ
Ϯϳ ŝƌĞŬƚŝǀŽŵ
ϮϬϭϴ ZŝũĞŬĂ ϭ͘ϳϲϭ͘ϱϲϯ͘ϰϲϮ͕ϬϬ ϭ͘Ϯϱϲ͘ϱϰϴ͘ϰϴϬ͕ϬϬ ĚŽŶĂĐŝũŝ
Ϭϳ͘ϮϬϭϴ͘ ;hZͿ
ϭϲϱ͘ϯϯϱ͘ϯϮϲ
Ϯϴ ϮϬϮϯ ĞƚŝŶĂͲDƵƌƚĞƌ ϭϮϰ͘ϲϵϭ͘ϰϭϯ͕ϬϬ ϴϱ͘ϲϰϱ͘ϯϵϱ͕ϲϭ Ϭϲ͘ϮϬϭϴ͘ ϭϭ͘Ϯϲϵ͘ϭϯϭ

Ϯϵ ϮϬϮϬ EŽǀƐŬĂ ϵϴ͘ϵϬϱ͘ϬϮϳ͕ϲϴ ϳϬ͘ϭϬϱ͘ϵϮϭ͕ϰϱ Ϭϳ͘ϮϬϭϴ͘ ϵ͘ϮϮϰ͘ϰϲϯ
ϯϬ ϮϬϭϴ hŵĂŐͲEŽǀŝŐƌĂĚ ϰϰϱ͘ϯϱϱ͘ϰϳϬ͕ϲϲ ϯϭϲ͘ϴϭϬ͘Ϯϵϰ͕ϯϵ Ϭϳ͘ϮϬϭϴ͘ ϰϭ͘ϲϴϱ͘ϱϲϱ
ϯϭ ϮϬϭϴ sƌďŽǀĞĐ ϭϱϭ͘ϯϴϯ͘ϲϭϬ͕ϭϮ ϭϬϭ͘ϱϯϮ͘Ϭϱϵ͕ϰϱ Ϭϳ͘ϮϬϭϴ͘ ϭϯ͘ϯϱϵ͘ϰϴϮ

ϯϮ ϮϬϮϯ EŽǀŝsŝŶŽĚŽůƐŬŝ ϯϲϳ͘ϲϯϲ͘Ϯϳϲ͕Ϯϴ Ϯϲϭ͘ϭϭϵ͘ϱϲϳ͕Ϭϯ Ϭϳ͘ϮϬϭϴ͘ ϯϰ͘ϯϱϳ͘ϴϯϴ
ϯϯ ϮϬϮϯ EŽǀĂůũĂ Ϯϰϴ͘ϯϱϯ͘ϰϴϵ͕ϲϵ ϭϳϮ͘ϰϵϰ͘ϰϯϱ͕ϴϬ Ϭϳ͘ϮϬϭϴ͘ ϮϮ͘ϲϵϲ͘ϲϯϲ
ϯϰ ϮϬϭϴ ^ŝŶũ ϯϬϮ͘ϲϲϵ͘ϴϬϭ Ϯϭϭ͘ϲϭϬ͘Ϭϴϲ Ϭϰ͘ϮϬϭϵ͘ Ϯϳ͘ϴϰϯ͘ϰϯϮ

ϯϱ ϮϬϭϴ <ƵƚŝŶĂ ϯϵϬ͘ϳϯϭ͘ϳϮϱ ϮϲϮ͘ϵϲϳ͘Ϯϴϰ Ϭϰ͘ϮϬϭϵ͘ ϯϰ͘ϲϬϬ͘ϵϱϴ
ϯϲ ϮϬϭϴ ũĞůŽǀĂƌ ϮϬϱ͘ϵϳϴ͘ϯϭϭ ϭϰϳ͘ϲϴϭ͘ϯϬϬ Ϭϰ͘ϮϬϭϵ͘ ϭϵ͘ϰϯϭ͘ϳϱϬ
h<hWEK͗ ϭϬ͘ϳϭϵ͘ϯϯϮ͘ϳϵϲ͕ϴϰ ϳ͘ϱϲϴ͘Ϭϳϯ͘ϭϰϵ͕Ϯϲ ϵϵϱ͘ϳϵϵ͘Ϭϵϴ
ZŽŬƵƐŬůĂĜĞŶũĂƐ hŬƵƉŶŝƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŝ hĚŝŽh hĚŝŽh

Z͘ďƌ͘ hƉƌŽũĞŬƚ
ŝƌĞŬƚŝǀŽŵ ƚƌŽƓĂŬ;,Z<Ϳ ƐƵĨŝŶĂŶĐŝƌĂŶũĂ;,Z<Ϳ ƐƵĨŝŶĂŶĐŝƌĂŶũĂ;hZͿ
ϭ ϮϬϭϴ <ĂƓƚĞůĂͲdƌŽŐŝƌ ϭ͘ϭϱϭ͘ϬϯϬ͘ϱϵϱ ϴϬϱ͘Ϭϵϭ͘ϰϰϰ ϭϬϱ͘ϵϯϯ͘Ϭϴϱ
Ϯ ϮϬϭϴ ĂƉƌĞƓŝđ ϱϰϳ͘ϬϰϬ͘ϴϵϬ ϯϴϳ͘ϳϵϮ͘ϬϭϮ ϱϭ͘ϬϮϱ͘Ϯϲϱ
ϯ ϮϬϭϴ <ĂƌůŽǀĂĐϮ ϯϱϴ͘ϱϲϯ͘ϳϲϮ Ϯϱϱ͘ϲϯϭ͘Ϯϲϯ ϯϯ͘ϲϯϱ͘ϲϵϯ
ϰ ϮϬϮϯ ƵƌĜĞǀĂĐ Ϯϳϵ͘ϯϬϰ͘ϳϲϱ ϭϵϱ͘ϭϱϱ͘ϯϰϵ Ϯϱ͘ϲϳϴ͘ϯϯϱ
ϱ ϮϬϮϯ ƌĞƐ>ŽƓŝŶũ ϯϴϳ͘ϬϮϬ͘ϭϱϲ Ϯϲϯ͘ϯϱϱ͘ϰϴϵ ϯϰ͘ϲϱϮ͘Ϭϯϴ

ϲ ϮϬϮϯ WŝƚŽŵĂēĂ ϮϬϵ͘ϲϮϯ͘ϲϰϱ ϭϰϵ͘ϯϰϭ͘ϳϴϴ ϭϵ͘ϲϱϬ͘Ϯϯϱ
ϳ ϮϬϮϯ ^ĞŵĞůũĐŝ ϭϳϱ͘ϲϱϯ͘ϴϬϵ ϭϮϭ͘ϳϯϰ͘ϭϵϲ ϭϲ͘Ϭϭϳ͘ϲϱϳ
ϴ ϮϬϮϯ KƚŽŬͲdƌŝůũͲŝĐŵŽ ϭϵϳ͘ϵϴϳ͘ϵϬϬ ϭϯϮ͘ϴϴϳ͘ϬϬϬ ϭϳ͘ϰϴϱ͘ϭϯϮ

ϵ ϮϬϭϴ ĞůŝDĂŶĂƐƚŝƌ ϭϭϲ͘ϲϴϮ͘ϵϲϯ ϴϰ͘ϭϯϯ͘ϬϯϮ ϭϭ͘ϬϳϬ͘ϭϯϲ
ϭϬ ϮϬϭϴ /ŵŽƚƐŬŝ ϮϮϵ͘ϰϭϮ͘ϴϬϱ ϭϲϭ͘ϳϭϱ͘Ϭϴϱ Ϯϭ͘Ϯϳϴ͘ϯϬϭ
ϭϭ ϮϬϭϴ ^ƉůŝƚͲ^ŽůŝŶ ϭ͘ϰϲϵ͘ϳϴϬ͘ϴϬϳ ϭ͘ϬϭϬ͘ϲϮϲ͘ϲϬϭ ϭϯϮ͘ϵϳϳ͘ϭϴϰ
ϭϮ ϮϬϭϴ ĂĚĂƌ ϰϱϯ͘ϲϰϭ͘ϳϳϮ ϯϭϯ͘ϲϱϵ͘ϳϱϱ ϰϭ͘Ϯϳϭ͘ϬϮϬ
ϭϯ ϮϬϮϬ /ǀĂŶĞĐ ϭϳϭ͘ϬϬϱ͘ϭϮϬ ϭϭϵ͘ϯϵϳ͘ϱϵϲ ϭϱ͘ϳϭϬ͘ϮϭϬ

ϭϰ ϮϬϭϴ EĂƓŝĐĞ ϭϲϲ͘Ϯϱϴ͘ϱϳϬ ϭϭϲ͘ϯϴϬ͘ϵϲϮ ϭϱ͘ϯϭϯ͘Ϯϴϰ
ϭϱ ϮϬϮϬ :ĞůƐĂͲsƌďŽƐŬĂ ϯϳϴ͘ϵϯϯ͘ϲϵϴ Ϯϱϵ͘Ϭϴϴ͘ϵϯϲ ϯϰ͘ϬϵϬ͘ϲϱϬ

ϭϲ ϮϬϭϴ <ŽƉƌŝǀŶŝĐĂ ϰϴϬ͘ϭϵϲ͘ϲϴϮ ϯϮϳ͘ϳϱϴ͘ϲϯϵ ϰϯ͘ϭϮϲ͘ϭϯϳ
ϭϳ ϮϬϭϴ DĞƚŬŽǀŝđ ϯϱϴ͘ϵϮϵ͘ϴϴϵ Ϯϱϯ͘ϵϲϵ͘ϯϳϵ ϯϯ͘ϰϭϳ͘ϬϮϯ
h<hWEK ϳ͘ϭϯϭ͘Ϭϲϳ͘ϴϮϴ ϰ͘ϵϱϳ͘ϳϭϴ͘ϱϮϱ ϲϱϮ͘ϯϯϭ͘ϯϴϰ
-
ZŽŬƵƐŬůĂĜĞŶũĂƐ hŬƵƉŶŝƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŝ hĚŝŽh hĚŝŽh

Z͘ďƌ͘ hƉƌŽũĞŬƚ
ŝƌĞŬƚŝǀŽŵ ƚƌŽƓĂŬ;,Z<Ϳ ƐƵĨŝŶĂŶĐŝƌĂŶũĂ;,Z<Ϳ ƐƵĨŝŶĂŶĐŝƌĂŶũĂ;hZͿ
ϭ ϮϬϮϬ ^ůĂƚŝŶĂ ϮϭϮ͘ϬϵϬ͘Ϯϰϳ ϭϱϬ͘ϯϯϴ͘ϵϬϯ ϭϵ͘ϳϴϭ͘ϰϯϱ
Ϯ ϮϬϭϴ ƵďƌŽǀŶŝŬ ϲϱϴ͘ϭϬϵ͘ϴϮϲ ϰϲϴ͘ϵϯϵ͘ϰϰϳ ϲϭ͘ϳϬϮ͘ϱϱϵ
ϯ ϮϬϮϬ WůŽēĞ ϮϬϬ͘ϰϳϵ͘ϬϬϬ ϭϯϴ͘ϲϲϯ͘ϬϬϬ ϭϴ͘Ϯϰϱ͘ϭϯϮ
ϰ ϮϬϭϴ /ǀĂŶŝđ'ƌĂĚ Ϯϭϲ͘ϮϬϴ͘ϰϰϲ ϭϰϯ͘ϲϬϵ͘ϬϬϬ ϭϴ͘ϴϵϱ͘ϵϮϭ
ϱ ϮϬϭϴ <ƌŝǎĞǀĐŝ Ϯϱϳ͘ϮϬϰ͘ϱϳϱ ϭϴϬ͘ϳϭϭ͘ϵϯϰ Ϯϯ͘ϳϳϳ͘ϴϴϲ
ϲ ϮϬϮϬ WƵůĂ^ũĞǀĞƌ ϯϯϮ͘ϯϳϳ͘ϭϬϯ Ϯϯϲ͘ϯϮϴ͘ϰϯϬ ϯϭ͘Ϭϵϱ͘ϴϰϲ
ϳ ϮϬϭϴ WƵůĂĞŶƚĂƌ ϲϱϬ͘ϴϮϱ͘ϰϰϮ ϰϵϭ͘ϵϱϴ͘ϵϱϭ ϲϰ͘ϳϯϭ͘ϰϰϭ
-
-
-
-
-
-
-
4. NAVODNJAVANJE
-
-
u Europskoj uniji.
-
-
-
-
navodnjavanja.
-
WƌŽĐŝũĞŶũĞŶĂ KĚŽďƌĞŶĂƐƌĞĚƐƚǀĂ
ZĞĚ͘ WŽǀƌƓŝŶĂ
ƵƉĂŶŝũĂ EĂǌŝǀƉƌŽũĞŬƚĂ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚƉƌŽũĞŬƚĂ ͲƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŝƚƌŽƓĂŬ KƐŶŽǀŶŝƉŽĚĂĐŝŽƉƌŽũĞŬƚƵ ŝŶĂŵŝŬĂŝǌŐƌĂĚŶũĞ
ďƌ͘ ;ŚĂͿ
ƐWsͲŽŵ;<ŶͿ ;ŬŶͿ
WŽēĞƚĂŬ ZŽŬ
hŬƵƉŶŽϵƉƌŽũĞŬĂƚĂ ϯ͘ϲϮϯ ϯϳϮ͘ϬϬϬ͘ϬϬϬ ϯϱϲ͘ϴϯϴ͘ϴϯϲ ŝǌŐƌĂĚŶũĞ ;ŵũĞƐĞĐŝͿ
ǌĂŚǀĂƚŝǌƌ͘ƌĂǀĞ͖^ϰϰϬůͬƐ͖dD
ϭ sŝƌŽǀŝƚŝēŬŽͲƉŽĚƌĂǀƐŬĂ EŽǀŝ'ƌĂĚĂĐͲĞƚŬŽǀĂĐ ϳϱϬ ϰϱ͘ϬϬϬ͘ϬϬϬ ϰϯ͘ϭϭϯ͘ϭϵϱ ϭϯ͘ϴ͘ϮϬϭϴ ϭϰ
Ϯϯ͕ϮϭŬŵ͖ϭϳϱƉƌŝŬůũƵēĂŬĂ͖
Ϯ sŝƌŽǀŝƚŝēŬŽͲƉŽĚƌĂǀƐŬĂ ŽůƚĂ ϭϲϭ ϭϰ͘ϬϬϬ͘ϬϬϬ ϭϮ͘ϰϮϭ͘Ϯϭϱ ϮǌĚĞŶĐĂϮǆϯϬůͬƐ͖dDϳ͕ϰϲŬŵ ϭϯ͘ϴ͘ϮϬϭϴ ϭϰ
ǌĂŚǀĂƚŝǌƌ͘ŽƐƵƚ͖^ϰϴϬůͬƐ͖dD
ϯ sƵŬŽǀĂƌƐŬŽͲƐƌŝũĞŵƐŬĂ ^ŽƉŽƚ ϳϬϰ ϯϳ͘ϬϬϬ͘ϬϬϬ ϯϲ͘ϵϳϬ͘ϲϱϬ Ϯϭ͘ϴ͘ϮϬϭϴ ϭϰ
ϭϲ͕ϳϵŬŵ
ǌĂŚǀĂƚŝǌǀŽĚŽƚŽŬĂŝƚƵůũĂ;ŝĜͿ͖^
ϰ sƵŬŽǀĂƌƐŬŽͲƐƌŝũĞŵƐŬĂ ůĂƚĂͲĞƌŶĂ ϱϬϬ ϯϱ͘ϱϬϬ͘ϬϬϬ ϯϰ͘Ϯϵϭ͘ϴϭϮ ϯϮϮůͬƐ͖dDϭϱ͕ϭϮŬŵ͖ϭϱϯ Ϯ͘ϴ͘ϮϬϭϴ ϭϰ
ƉƌŝŬůũƵēŬĂ͖
ǌĂŚǀĂƚŝǌƌ͘^ĂǀĞ͕^ͲϭϯϯϴůͬƐ͖^ͲϮ
ϱ ƌŽĚƐŬŽͲƉŽƐĂǀƐŬĂ KƌƵďŝĐĂ ϯϮϲ ϰϴ͘ϬϬϬ͘ϬϬϬ ϰϱ͘Ϯϴϯ͘ϴϵϱ ϮϴϴůͬƐ͖dDϭϬ͕ϯϱŬŵ͖ϵϵ Ϯϯ͘ϴ͘ϮϬϭϴ ϯϭ
ƉƌŝŬůũƵēĂŬĂ
ŵŝŬƌŽĂŬƵŵƵůĂĐŝũĂϴϲϱ͘ϬϬϬŵϯ͖^
ϲ /ƐƚĂƌƐŬĂ ĞƌǀĂƌͲWŽƌĂƚͲĂƓĂƌŝŶŬĂ ϰϵϬ ϭϬϲ͘ϱϬϬ͘ϬϬϬ ϭϬϰ͘ϭϵϮ͘ϭϭϴ ϭϱϬůͬƐ͖dDϮϮ͕ϬϯŬŵ͕ϮϮϳ ϭϮ͘ϰ͘ϮϬϭϵ ϯϲ
^ϲϬůͬƐ͖dDϭϵ͕ϭϱŬŵ͖ϴϵ
ϳ ĂĚĂƌƐŬĂ ĂƓƚŝĐĂϮ͘ĨĂǌĂ ϭϱϬ Ϯϯ͘ϬϬϬ͘ϬϬϬ ϮϮ͘ϴϴϵ͘ϵϳϯ ϭϬ͘ϴ͘ϮϬϭϴ ϭϱ
ϮǌĚĞŶĐĂϰϬůͬƐ͖ŵŝŬƌŽĂŬƵŵƵůĂĐŝũĂ
ϴ ĂĚĂƌƐŬĂ >ŝƓĂŶƐŬŽƉŽůũĞ ϮϯϮ ϯϰ͘ϱϬϬ͘ϬϬϬ ϯϮ͘ϯϬϵ͘ϲϯϬ ϴϬ͘ϬϬϬŵϯ͖^ϭϮϬůͬƐ͖dDϵ͕ϵϬ ϭϯ͘ϵ͘ϮϬϭϴ Ϯϰ
Ŭŵ͖ϰϭƉƌŝŬůũƵēĂŬ
ǌĂŚǀĂƚŝǌDĂůĞEĞƌĞƚǀĞ͕^ϮϰϮůͬƐ͖
ϵ ƵďƌŽǀĂēŬŽͲŶĞƌĞƚǀĂŶƐŬĂ 'ůŽŐ ϯϭϬ Ϯϴ͘ϱϬϬ͘ϬϬϬ Ϯϱ͘ϯϲϲ͘ϯϰϴ ϯϭ͘ϴ͘ϮϬϭϴ Ϯϲ
dDϭϵ͕ϮϬŬŵ͖ϭϴϳƉƌŝŬůũƵēĂŬĂ
WƌŽĐũĞŶũĞŶĂ
ZĞĚ͘ WŽǀƌƓŝŶĂ
ƵƉĂŶŝũĂ EĂǌŝǀƉƌŽũĞŬƚĂ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ
ďƌ͘ ;ŚĂͿ
ƐWsͲŽŵ;<ŶͿ
hŬƵƉŶŽϵƉƌŽũĞŬĂƚĂ ϰ͘ϭϳϵ ϯϴϲ͘ϵϳϵ͘ϲϯϵ
ϭ KƐũĞēŬŽͲďĂƌĂŶũƐŬĂ WŽůũŽƉƌŝǀƌĞĚŶŝŝŶƐƚŝƚƵƚKƐŝũĞŬ ϭϲϱ ϭϯ͘ϭϰϴ͘ϮϱϬ
Ϯ KƐũĞēŬŽͲďĂƌĂŶũƐŬĂ DĂůĂƓƵŵĂsĞůŝŬŝǀƌƚ ϳϴ ϵ͘ϰϮϳ͘ϳϱϬ
ϯ KƐũĞēŬŽͲďĂƌĂŶũƐŬĂ ƵĚŝŵĐŝͲ<ƌŶĚŝũĂ ϲϬϬ Ϯϲ͘Ϯϲϴ͘ϯϱϳ
ϰ KƐũĞēŬŽͲďĂƌĂŶũƐŬĂ Ăůũϭ͘ĨĂǌĂ ϳϯϬ ϳϴ͘ϲϯϱ͘ϭϱϱ
ϱ sŝƌŽǀŝƚŝēŬŽͲƉŽĚƌĂǀƐŬĂ <ĂƉŝŶĐŝsĂƓŬĂͲϮ͘ĨĂǌĂ ϳϱϬ ϯϲ͘ϴϴϰ͘ϬϬϬ
ϲ sƵŬŽǀĂƌƐŬŽͲƐƌŝũĞŵƐŬĂ >ŝƉŽǀĂĐ ϴϬϬ ϲϴ͘ϭϮϭ͘ϯϳϱ
ϳ sƵŬŽǀĂƌƐŬŽͲƐƌŝũĞŵƐŬĂ ƌǀĞŶŝĐĂ ϲϴϬ ϲϱ͘ϱϳϲ͘ϴϯϳ
ϴ ĂĚĂƌƐŬĂ ŽŶũĂĂƓƚŝĐĂͲ'ƌĂďŽǀĂĐ ϭϬϮ ϴ͘ϱϭϰ͘ϬϬϬ
ϵ aŝďĞŶƐŬŽͲŬŶŝŶƐŬĂ ŽŶũĞWŽůũĞͲ:ĂĚƌƚŽǀĂĐ Ϯϳϰ ϴϬ͘ϰϬϯ͘ϵϭϱ
=$./-8ý$.
-
-
LITERATURA
[1]
[2]
.
[3]
[4]
[5] (Narodne novine, broj
[6] -
[7] -
[8] ,
AUTORI
a
,
52 HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE
P 02.
0(Ĉ81$52'1$685$'1-$82.9,586$96.(
KOMISIJE
Dragan Zeljko
-
nakon usvajanja
-
-
la
INTERNATIONAL COOPERATION IN THE FRAMEWORK OF THE

SAVA COMMISSION
-
-
54 Dragan Zeljko
1. UVOD
(
-
-
Hercegovina i Srbija.
Anek-
rijeke Save
-
Protokol o Potpisan Na snazi od

Kranjska Gora, 3. prosinca 2002. 29. prosinca 2004.
Beograd, 1. lipnja 2009.
voda uslijed plovidbe
razini
2. STATUS PROVEDBE OKVIRNOG SPORAZUMA

2.1. Integralno upravljanje vodama
-
-
-
-
-
-
-
-
-
56 Dragan Zeljko
rijeke Save
2017.
-
Protoko-
Save.
-
-
loga
-
-
58 Dragan Zeljko
kacije.
'UåDYD Institucija Napomena

Slovenija ARSO, Ljubljana
DHMZ, Zagreb 3. backup
Bosna i Hercegovina FHMZ, Sarajevo

Bosna i Hercegovina RHMZ RS, Banja Luka
Bosna i Hercegovina AVP Sava, Sarajevo 2. backup
Bosna i Hercegovina JU Vode Srpske, Bijeljina
Srbija RHMZ, Beograd 1.
Crna Gora ZHMS, Podgorica
-
2.2. Plovidba
-
, na
-
-
60 Dragan Zeljko
organizacija i lokalne zajednice;
aplikacije za izradu
rijeke Save (CEV-

NI
-
-
-
vidbe.
-
2.3. Upravljanje podacima i informacijama
(Sava GIS; -
-
-
-
-
62 Dragan Zeljko
Hidrološke postaje BA HR ME RS SI Ukupno

34 22 2 18 17 93
Sava HIS (2019) 104 131 11 25 33 304
Meteorološke postaje BA HR ME RS SI Ukupno
28 11 3 6 5 53
Sava HIS (2019) 53 49 5 12 76 195
0HÿXVHNWRUVNDLUD]YRMQDSLWDQMD
. -
-
-
(2013.), -
( Okvira
-
Okvir
-
-
tavi
-
-
-
voja.
U skladu s
-
Save
-
kroz
-
ji,
=$./-8ý$.
-
64 Dragan Zeljko
LITERATURA
[1]
[2] (Narodne no-
[3]
[4] (Narodne no-
[5] (Narodne
, 9. svibnja 2019.
[8]
, 9. svibnja 2019.
[9] of the water-food-
UNECE (2015), -
, 9. svibnja 2019.
[10] (2017),
, 9. svibnja 2019.
AUTOR
Dragan Zeljko, dipl. ing. a,
a
H RV A T S K E V ODE N A I NVE ST I C I J SKOM V AL U
TEMA 1.
STANJE VODA I O VODI OVISNIH
I NJIHOVE POSLJEDICE, TRENDOVI -
PODZEMNE VODE, PRIJELAZNE VODE

I PRIOBALNO MORE
5RNR$QGULþHYLü0DULMDQ%DELü'DQNR%LRQGLü5DQNR%LRQGLü*RUGDQD
%XãHOLü,UHQD&LJOHQHþNL-XãLü.VHQLMD&LQGULü.DOLQ,YDQýDQMHYDF0DWH
'DEUR%RMDQD+RUYDW1HYHQ.XVSLOLü*UR]GDQ.XãSLOLüäHOMNR/LQãDN9ODGLPLU
0LüRYLü=ODWNR0LKDOMHYLü0DUNR0LOLãD=RUDQ1DNLü0DMD2ãWULü1HYHQND
2åDQLü0DUD3DYHOLü0ODGHQ3HWULþHF$QÿHOND3OHQNRYLü0RUDM-RVLS5XELQLü
/LGLMD7DGLü-RVLS7HU]Lü'XãDQ7UQLQLü7DWMDQD9ODKRYLü'DULMD9XNLü/XãLü
5DQNRäXJDM
R 1.01.
UTJECAJ KOREKCIJE PRISTRANOSTI

./,0$76.,+02'(/$1$67$7,67,ý.(
MJERE TEMPERATURE I OBORINE
5HQDWD6RNRO-XUNRYLü,YDQ*WWOHU
korelacije
INFLUENCE OF BIAS CORRECTION IN CLIMATE MODELS

ON STATISTICAL MEASURES OF TEMPERATURE AND
PRECIPITATION
68 5HQDWD6RNRO-XUNRYLü,YDQ*WWOHU
1. UVOD
2. PODACI, METODE I REZULTATI

=$./-8ý$.
ZAHVALA
LITERATURA
29.
, J.
AUTORI
a
,
R 1.02.
O METODI I PROBLEMIMA IZRADE KRIVULJA

INTENZITETA – TRAJANJA – POVRATNOG RAZDOBLJA
5HQDWD6RNRO-XUNRYLü,UHQD1LPDF.VHQLMD&LQGULü.DOLQ
,17(16,7<±'85$7,21±5(78513(5,2')5(48(1&<,')

CURVES: METHOD OF DESIGN AND POTENTIAL PITFALLS
-
76 5HQDWD6RNRO-XUNRYLü,UHQD1LPDF.VHQLMD&LQGULü.DOLQ
1. UVOD
*RGLãQMLPDNVLPXPL
JRGLãQMLK
Procjene
2SüDUD]GLRED Usporedba s
NROLþLQD NLãRPMHURP
oborine
Prilagodba Odabir najbolje ITP

krivulja ITP
krivulje krivulja
krivulje
2. PODACI, METODE I REZULTATI
).
dovoljno dug).
= 0 +Į(1í e í )/ k (1)
gdje su 0, ik
0
k
- nagib , , .
T
= í ln ln(T /(T í 1)) (2)

k>0 k<0
= 0 +Į\ (3)
T godina.
-
T P
T
-
–
razdoblje
T (god) 2 5 10 25 50 100
P (%) 50 80 90 96 98 99
-2.7 -0.5 -0.9 2.8 4.6 1.4
0.7 6.0 -1.3 -8.4 -1.0 -2.3
2.6 10.2 1.0 -7.8 -4.0 -7.1
0.8 4.7 2.4 0.1 -0.2 -5.4
-2.2 9.7 1.1 -2.6 -3.0 -7.1
-2.8 8.5 3.4 0.9 -1.7 -9.8
-3.1 6.5 4.7 0.9 -1.0 -9.0
-4.1 7.8 5.9 0.2 -0.7 -6.3
-4.2 7.6 4.0 -1.8 -1.7 -5.1
-4.3 7.3 5.8 -0.3 -1.8 -5.9
-4.4 6.7 4.1 -0.8 1.0 -3.2
-4.7 5.5 3.2 0.1 -1.1 -0.9
-
=$./-8ý$.
DHMZ-u u planu izrada
ZAHVALA
LITERATURA
vode, 22, 89, 239-250.

-
koj.
, Ok-
Intenziteti oborine -
AUTORI
a
a
,
a
a
R 1.03.
UPRAVLJANJE RIZICIMA OD POPLAVA USLIJED JAKIH

OBORINA - PROJEKT RAINMAN
$ODQ&LELOLü'DUNR%DUEDOLü-RVLS5XELQLü
Barbara Karleuša, Nino Krvavica
+($9<5$,1)/22'5,6.0$1$*(0(17±5$,10$1352-(&7
86 %DUEDUD.DUOHXãD1LQR.UYDYLFD
1. UVOD
DHMZ-a (2019).
2. OPIS PROJEKTA
-
venciju rizika
2.1. Alati i metode za procjenu i izradu karata rizika od obilnih oborina

(RP1)
2.2. Mjere smanjivanja rizika radi smanjivanja šteta od obilnih oborina

(RP2)
i regionalne akcijske planove.
3LORWDNWLYQRVWL]DSURYMHUXLXQDSUMHÿHQMHPHWRGDUD]YLMHQLK]D
procjenu i prevenciju rizika (RP3)
2.4. Komplet alata “RAINMAN-Toolbox” o smanjivanju rizika (RP4)

=$./-8ý$.
provedba p
LITERATURA
Projekt
Istre i Zagreba
AUTORI
a
a
,
b
jrubinic@
,
R 1.04.
352-(.75$,10$1±5(*,21$/1(63(&,),ý1267,
MJERODAVNIH JAKIH OBORINA NA PILOT
32'58ý-,0$8+59$76.2-
1LQR.UYDYLFD-RVLS5XELQLü
PROJECT RAINMAN – REGIONAL CHARACTERISTICS OF DE-

SIGN STORMS IN PILOT AREAS IN CROATIA
1. UVOD
94 1LQR.UYDYLFD-RVLS5XELQLü
2. METODOLOGIJA DEFINIRANJA MJERODAVNE OBORINE
i)
ii
2.1. Obrada ombrografskih podataka

se
H, a
tk
i (1, 1).
0HWRGDSURVMHþQHYDULMDELOQRVWL
N
N
3. REZULTATI PROVEDENIH OBRADA PLJUSKA

ZA PROJEKTIRANJE
5HJLRQDOQHVSHFL¿þQRVWLSOMXVND]DSURMHNWLUDQMH
98
3ULPMHUSURUDþXQDRWMHFDQMDSRPRüXSOMXVND]DSURMHNWLUDQMH
RAINMAN
H10god za t < 1,03 h (1)
gdje je H10god t
oborine.
L
B I S
n .
=$./-8ý$.
LITERATURA
[1] .
186, 1-4, 351-363.
[5]
AUTORI
doc. dr. sc. Nino Krvavica a
a
a
-
ka, ,
R 1.05.
PROJEKT RAINMAN - USPOREDBA PTP KRIVULJA

20%52*5$)6.,+3267$-$1$3,/2732'58ý-,0$
ISTRE I ZAGREBA
-RVLS5XELQLü.VHQLMD&LQGULü.DOLQ0DMD5DGLãLü
,YDQ*WWOHU1LQR.UYDYLFD
PROJECT RAINMAN – COMPARISON OF RDF CURVES FROM OM-

BROGRAPHIC STATIONS IN ISTRIA AND ZAGREB PILOT AREAS
102 ,YDQ*WWOHU1LQR.UYDYLFD
1. UVOD
-
-
-
(SHMZ, 2003).
-
-
2. METODOLOGIJA I PODLOGE
-
-
-
).
Razdoblje rada
visina Nepouzdane godine
=DJUHEDþNRSRGUXþMH
Zagreb-
123 1961.-2016.
157 1961.-2016. 1973., 1988.
1961.-2006., 2008.- 1981., 1984., 1990., 1992., 1993., 1998.,
988
2016. 2003.
1980.-2012., 2015.-
Zagreb-Bijenik 220 1993.
2016.
200 1968.-2007. 1991., 1992., 1993.
Istra
15 1984.-2016. 1986., 1992., 1993.
1961., 1962., 1966., 1975., 1977., 1978.,
Pula 43 1961.-2016.
1979., 1980., 1981., 1992., 1993.
85 1962.-2016. 1962., 1964., 1973., 1975., 1981.
1971., 1972., 1974., 1975., 1987., 1988.,
Pazin 291 1963.-2016.
1989.
100 1987.-2016.
50 1987.-2016. 1991., 1992.
Celega 25 1982.-2011. 1985., 1986., 1998., 1999.
425 1985.-2016. 1992.
3. REZULTATI I RASPRAVA
-
-
-
ZAGREB ISTRA
TRAJANJE
10 30 120 360 1440 10 30 120 360 1440
Sr 10,3 19,3 28,4 38,5 54,3 13,5 26,0 41,4 54,0 71,9
0,39 0,71 0,67 2,26 4,6 1,07 1,74 3,07 4,01 6,74
Cv 0,037 0,037 0,023 0,059 0,085 0,079 0,067 0,074 0,074 0,094
10,9 20,2 29,3 41,8 61,8 14,8 28,4 47,7 63,1 85,5
Min 9,9 18,3 27,7 36,4 50,2 11,4 22,6 37,5 50,5 65,4
MAX 25,4 46,9 69,3 106,9 127,1 42,1 71,5 94,5 168,5 198,6
70 10 min 30 min 120 min 360 min 1440 min

60
50
SR (mm)
40
30
20
10
0
10 min 30 min 120 min 360 min 1440 min
150
MAX (mm)
100
50
0
MAKSIMIR 'Z/ BIJENIK KZ PUNTIJARKA
Postaja

-
100 10 min 30 min 120 min 360 min 1440 min
80
SR (mm)
60
40
20
10 min 30 min 120 min 360 min 1440 min
250
200
MAX (mm)
150
100
50
0
PULA WKZ CELEGA BOTONEGA PAZIN ABRAMI 'Z/E// LETAJ
Postaja
-
-
-
-

ϭϮϬ ^Z/ƐƚƌĂ
ϭϬϬ
KďŽƌŝŶĂ;ŵŵͿ
ϴϬ
ц^ƚĚĞǀͬϮͲ
ϲϬ
/ƐƚƌĂ
ϰϬ ^ZĂŐƌĞď
ϮϬ
Ϭ

ϮϬϬ ^Z/ƐƚƌĂ
KďŽƌŝŶĂ;ŵŵͿ
ϭϱϬ ц^ƚĚĞǀͬϮͲ
/ƐƚƌĂ
ϭϬϬ ц^ƚĚĞǀͬϮͲ
/ƐƚƌĂ
ϱϬ ^ZĂŐƌĞď
Ϭ ц^ƚĚĞǀͬϮͲ
ϭϬŵŝŶ ϯϬŵŝŶ ϭϮϬŵŝŶ ϯϲϬŵŝŶ ĂŐƌĞď
ϭϰϰϬŵŝŶ
dƌĂũĂŶũĞ;ŵŝŶͿ

-
=$./-8ý$.
LITERATURA
,
, Geing,
, Spring-
Floods in Cro-
-
likog intenziteta
Regionalne razlike jakih kratkotrajnih oborina
Analiza kiša jakog intenziteta, M
, Zbornik
Intenziteti oborine
-
ta kiša
AUTORI
a
a
jrubinic@
maja.radisic@uniri.hr
b
cindric@cirus.
,
R 1.06.
EKSTREMNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI

'2*$Ĉ$-,1$32'58ý-8.21$926.2*32/-$
U 2018. GODINI
Dijana Oskoruš, 7DWMDQD9XMQRYLü.RUQHOLMD0DFH

0DULQ0LOLQ0DUNR'åDMD
-
-
-
vosko polje
(;75(0(0(7(252/2*,&$/$1'+<'52/2*,&$/(9(176,1
THE KONAVLE FIELD IN 2018
ABSTRACT -
-
112 Dijana Oskoruš, 7DWMDQD9XMQRYLü.RUQHOLMD0DFH0DULQ0LOLQ0DUNR'åDMD
are also included.
1. UVOD
Godine 1910.
2. HIDROGRAFIJA KONAVOSKOG POLJA
3
dani
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
19
32
19
34
19
36
19
38
19
40
19
42
19
44
19
46
19
3
48
19
50
19
52
19
54
19
56
19
58
19
60
19
62
19
64
19
66
19
68
19
70
19
72
godine
19
74
19
76
19
78
19
80
19
82
19
84
19
86
19
88
19
90
19
92
19
94
19
96
19
98
20
00
20
02
20
04
20
06
20
08
113
2.1. Ekstremne oborine
U
NAZIV MP 28.10. 29.10. 30.10. 19.11. 20.11. 21.11.

GMP Dubrovnik 7,1 5 28,4 2,9 54,9 27,3
DWZ<Ks/ 6,4 4,7 13 2,6 85 15,7
GMP DUBROVNIK AERODR. 19 4,4 52,2 1,4 108 13,8
AMP PREVLAKA 15,9 20,8 22,9 1,7 231,3 1,8
/ kišomjer 3,2 10,0 50,0 0 14,0 59,0
PRIDVORJE kišomjer 11,7 33,2 68,3 0 20,3 76,9
500 ^ĂƚŶĞǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝŽďŽƌŝŶĂŝǀŽĚŽƐƚĂũĂ 20
ǌĂƌĂǌĚŽďůũĞϮϴ͘Ͳϯϭ͘ϭϬ͘ϮϬϭϴ͘
400
oborina: GMP Dubrovnik aero.
15
300 ǀŽĚŽƐƚĂũ͗,W<ŽŶĂǀŽēŝĐĂͲ'ƌƵĚĂ
vodostaj: HP Ljuta - Gruda
200 ǀŽĚŽƐƚĂũ͗,W<ŽƉĂēŝĐĂͲ'ƌƵĚĂ
P (mm)
H (cm)
vodostaj: HP Ljuta - Dvori nizv.

10
100
0
5
-100
-200 0
0 24 48 72 sati 96
700 ^ĂƚŶĞǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝŽďŽƌŝŶĂŝǀŽĚŽƐƚĂũĂ 50
600 ǌĂƌĂǌĚŽďůũĞϮϬ͘ͲϮϭ͘ϭϭ͘ϮϬϭϴ͘ 45
40
500 35
30
400
P (mm)
H (cm)
oborina: AMP Prevlaka

25
ǀŽĚŽƐƚĂũ͗,W<ŽŶĂǀŽēŝĐĂͲ'ƌƵĚĂ
300
vodostaj: HP Ljuta - Gruda 20
ǀŽĚŽƐƚĂũ͗,W<ŽƉĂēŝĐĂͲ'ƌƵĚĂ
200 15
vodostaj: Ljuta - Dvori nizv.
10
100
5
0 0
0 24 48
sati
2.2. Hidrološka prognoza

rognoz
2.3. Krivulje protoka
.ULYXOMDSURWRND.23$ý,&$*58'$
1.1.2017. - 31.12.2017.
180
160
140
120
, ǀ Y
ĂƚƵŵ͗ ;ĐŵͿ ;ŵͬƐͿ ;ŵϯͬƐͿ
H (cm)
100
80 02.03.2018. 80 0,50 6,80
30.10.2018. 110 0,47 8,08

60
30.10.2018. 78 0,43 5,33
40
30.10.2018. 39 0,20 1,66
20 30.10.2018. 31 0,11 0,79

, ǀ Y
1,0 2,0 3,0 4,0 5,0 6,0 7,0 8,0 9,0 10,0 11,0 12,0 13,0 14,0 15,0 16,0 17,0
Q (m3/s)
.ULYXOMDSURWRND.21$92ý,&$*58'$8=9
6.6.2017. - 31.12.2017.
150
140
130
120
110
100 , ǀ Y
ĂƚƵŵ͗ ;ĐŵͿ ;ŵͬƐͿ ;ŵϯͬƐͿ
H (cm)
90
80
30.10.2018 32 0,06 0,17
70
60
20.11.2018 140 1,04 32,60
50 20.11.2018 121 1,00 22,40
40 20.11.2018 50 0,19 1,81

30
5,00 10,00 15,00 20,00 25,00 30,00

Q (m3/s)
3 3
3 3
k k
=$./-8ý$.
LITERATURA
, Proceed-
[4] HIS2000
hidro.dhz.hr
[5]
[6] Higra d.o.o., Doverska 13, Split
AUTORI
a
a
oskorus@cirus.
, ,
b
R 1.07.
REZULTATI PROJEKTA DRIDANUBE ZA HRVATSKU
.VHQLMD&LQGULü.DOLQ,YDQD0DULQRYLü,]LGRU3HODMLü
.RUQHOLMDâSROHUýDQLü%ODåHQND0DWMDþLü/LGLMD6UQHF/RYUR.DOLQ
-
-
DRIDANUBE PROJECT RESULTS FOR CROATIA

-
-
122 .RUQHOLMDâSROHUýDQLü%ODåHQND0DWMDþLü/LGLMD6UQHF/RYUR.DOLQ
-
-
-
1. UVOD
-
'URXJKW:DWFK3/$7)250$=$35$û(1-(68â(
-
-
2.1. Usporedba klimatskih indikatora s anomalijama NDVI i SWI

-
i SWI.
oborina.
-
125
2018 Oborina SWI SWI NDVIa

Oborinske NDVI
1., 2., 3. raspo 1., 2., 3. 1., 2., 3.
priike prilike raspon
dekada n Kraj dekada Kraj dekada
ZAGREB
Lipanj VXãQR N N K 8, 16 11, 16 - - - -2.7, 6.5 -1, 6.5 -
Srpanj N K N 16, 26 16, 17 0 - 0.5, 8 6.5, 4.3 - -
Kolovoz VXãQR S VS S 10, 17 17, 12 0- - 0 0.3, 4.3 4.3, 2.3 -
-17.5,- -12,-
N N N -5, 6 0, 5 - - - -
12 17.5
N N N 0, 15 5, 1 - - - -
OSIJEK
Lipanj NLãQR VK K K -5.5, 8 -1, 5 - - -5, 2 -5, 2
Srpanj NLãQR N N VK 4, 14 5, 13.5 0 - -2.5, 2 2, -2.5 - 0 -
Kolovoz S S N 2, 18 13.5, 7 - - - -3, 0.5 -2.5, 0.5 -
-19, - -1.5, -
L VXãQR N S S -6, -18 - - - -16, -1.5 - -
6 6.5
-25.5,
VXãQR VS VS S -18, -8 0- - - -6.5. -6 -6.5. -6
-4
SPLIT
-7.8, -
Lipanj N N N -4, 6 5, -3 0- - - -5, -7.8 -
2.5
-5, -
Srpanj N N N -3, -2 - -7.8, -3 -7.8, -3 -
0.5
-9, -
Kolovoz VXãQR N N S -2, -9 - - - -4, -3 -3, -4 -
0.5
-5.2, -
VK K N -3.5, 8 -0.5, 8 - - - -5.2, 0 -
1.5
-1.5, -
S S N -5, 12 8, 3 - - -4.5, 1 - -
- 4.5
-
.DUWHXþLQDNDVXãHSUHPDSURFMHQLL]YMHVWLWHOMDX5+
-
-
=$./-8ý$.
LITERATURA
, VII.
[2]
AUTORI
a
cindric@cirus.
, , ,
, , ,
R 1.08.
23(5$7,91,6867$9Ä085$'5$9$))6³.$23202û
PRI UPRAVLJANJU DRAVSKIM HIDROELEKTRANAMA
KOD VELIKIH VODA
'DPLU%HNLü.ODXGLMD%DãLü7LQ.XOLü'DQLMHO%XQLü/HRQDUG6HNRYDQLü
7RPLVODYâOHKWD,JRU7RãLü
obrana od poplava
23(5$7,1*6<67(0´085$'5$9$))6³$66833257727+(
0$1$*(0(172)+<'5232:(53/$176217+('5$9$5,9(5
DURING FLOOD EVENTS
134 7RPLVODYâOHKWD,JRU7RãLü/HRQDUG6HNRYDQLü7RPLVODYâOHKWD,JRU7RãL
1. UVOD
1 2
2
35('0(71232'58ý-(,32'$&,
i Vrdoljak, 2016).
Mjerenja 3RVWRMHüHKLGURORãNHSrognoze
=GUXåHQL
+LGURORãND H 4 0DÿDUVNLPRGHO Vozni red
Vodotok model
postaja od-do od-do (hydroinfo.hu) HED
(Steiermark)
Mura Gornja Radgona 1989-2015 1993-2015
.XþQLFD Cankova
âþDYQLFD
Ledava ýHQWLED 2005-2016 2005-2016
Kerka 7RUPDIऺOGH 1990-2016 1990-2016
Trnava 'RQML+UDãüDQ 1991-2016 2007-2015
Mura 0XUVNR6UHGLãüH 1982-2017 1998-2017
Mura *RULþDQ 1982-2017 1998-2017 s
Drava HE Dubrava 2013-2017 s -
Drava Donja Dubrava 1982-2017 2003-2017
Drava Ö 2000-2017 2004-2017 s
Drava 1982-2016 2001-2016 s
2013).
3. METODOLOGIJA
od nekoliko dana unaprijed.

Podaci Izvor Prikupljanje

Izmjereni p HE u Sloveniji Agencija Republike Slovenije za okolje eb
podaci p HE server
pRVWDMHX0DÿDUVNRM Nacionalna uprava za YRGH0DÿDUVND eb
3URJQRVWLþNL za Muru, LedavuâþDYQLFu i Kerku =GUXåHQLPRGHOMure eb
podaci z *RULþDQÖ eb
4. REZULTATI
139
Prognoze vodostaja i protoka daju se za hidrološke postaje na Muri (Petanjci, Mursko

Središće i Goričan) i Dravi (Donja Dubrava, Örtilos i Botovo). Kalibracija hidrološkog
modela na Muri i Dravi provedena je za 9, a verifikacija za 5 velikovodnih događaja
usporedbom odstupanja računskih od zabilježenih hidrograma na hidrološkim postajama
(Slika 3). Analiza rezultata kalibracije i verifikacije modela na Muri za h.p. Goričan
pokazuje srednju, maksimalnu i minimalnu vrijednost apsolutne pogreške protoka za
5 događaja od 5.1 [m3/s], 90.9 [m3/s] i -60.6 [m3/s], a što odgovara relativnoj pogrešci
protoka od 1.1 %, 14.5 % i -9.0 %.
Jedan od glavnih rezultata operativnog sustava je određivanje graničnog hidrograma

Drave nizvodno od HE Dubrava do 48 sati unaprijed te izrada i diseminacija izvještaja.
Granični hidrogram na HE Dubrava predstavlja preporuku za upravljanje dravskim
hidroelektranama kod velikih voda na način da se na h.p. Botovo ne premaše redovne
mjere obrane od poplava. Granični hidrogram određuje se svaki sat kao razlika između
preporučenog maksimalnog protoka Drave na ušću Mure (h.p. Örtilos) i prognostičkog
hidrograma Mure na ušću uz uvažavanje nepouzdanosti hidroloških prognoza.
Izvještaji hidroloških prognoza i graničnog hidrograma na HE Dubrava izrađuju se u
grafičkom i tabličnom obliku s prikazima računskih i prognostičkih vodostaja i protoka
na Muri i Dravi do 48 sati unaprijed (Slika 4). Izrađuju se dva tipa izvještaja ovisno o
trenutačnom stanju i prognozama na Muri i Dravi. U uvjetima malih i srednjih voda
Mure i Drave izrađuje se „Redovni izvještaj prognoza“ jednom dnevno, a „Posebni izvještaj
prognoza“ izrađuje se u satnim intervalima u uvjetima velikih voda Mure i/ili Drave.
Diseminacija izvještaja i upozorenja izvršava se putem e-mail-a (png, pdf i csv formati)
i „Telegram“ aplikacije (png format). Svi procesi unutar operativnog sustav „MuraDrava-
FFS“ su u potpunosti automatizirani i instaliran je na PC računalo u Hrvatskim vodama u
Centru za obranu od poplava Varaždin.
=$./-8ý$.
LITERATURA
, Zbornik radova skupa
41-62.
06.03.2019.
05.03.2019.
Hidroelektrane na Dravi,
.
[15] Werner, M., Schellekens, J., Gijsbers, P., van Dijk, M., van den Akker, O., Heynert,
K. (2013): The Delft-FEWS ﬂow forecasting system, Environmental Modelling &
Software, pp. 65-77.
AUTORI
a
, ,
b
, ,
,
R 1.09.
KOINCIDENCIJA VELIKIH VODA NA ŠIREM SEKTORU

8âû$5(.('5$9(8'81$935,0(1205$=/,ý,7,+
PROCEDURA – MODELA PROIL I KOPULA
6WHYDQ3URKDVND$OHNVDQGUD,OLü%RULV3RNRUQL
FLOOD FLOW COINCIDENCE IN THE GREATER AREA OF THE

'$18%($1''5$9$&21)/8(1&(%<$33/,&$7,212)',))(5-
ENT PROCEDURES – PROIL MODEL AND COPULA PROCEDURE
-
144 6WHYDQ3URKDVND$OHNVDQGUD,OLü%RULV3RNRUQL
-
-
1. UVOD
0(72'(3525$ý81$
0DUJLQDOQHYHURYDWQRüH
f f
f ,x ³f , , f x, ³f , (1)
f f
1MLKRYHNXPXODWLYQHYHURYDWQRüHVXRQGD
t z
F ( ,x ) ³ f (t ,x )dt , F ( x, ) ³ f ( x, z )dz (2)
t f z f
8 XVWDOMHQRM SURFHGXUL SUL RGUHÿLYDQMX YHURYDWQRüH SUHYD]LODåHQMD RGDEUDQH
2 2
9HURYDWQRüDSUHYD]LODåHQMDXGYRGLPHQ]LRQDOQRPSURVWRUX±352,/
model
1
ª
P 2 2U P P P 2 º»
« (3)
« V V »
2 §¨ 1 U 2 ·¸ ¬ V
2 V2
1 ¼
f , e © ¹
2S V V 1 U 2
t z
F( , ) P> d d @ ³ ³ f (t , z )dtdz (4)
t f z f
t f z f
)( , ) ³ ³ f (t , z )dtdz P> ! ! @ 1 P> @
t z
(5)
1 F ( ,x ) F ( x, ) F ( , )
ŇRŇıR (6)
2.3. Kopule
Neka je RN ே
ሺܺ ǡ ܺǡ ǥ ǡ ܺ1ሻ ‫ ܴ א‬VOXþDMQLYHNWRUVDNXPXODWLYQRPUDVSRGHORP
1 2 N
F 1 , 2 ,..., N P^ 1 d 1, 2 d 2 ,..., N d N `
Fn n P^ n d n `, 1d n d N .
N
Kopula C raspodele F N
i i
Kopula C raspodele F i
F 1 , 2 ,..., NC F1 1 , F2 2 ,..., FN N .
C
C MH REH]EHÿHQD SRG RGUHÿHQLP XVORYLPD NRML VX
(Nelsen, 2006).
C , v C 1 ,1 v v 1 za , v >0,1@2 (7)
2FHQDNYDOLWHWDSULODJRÿDYDQMDNRSXODX]RUNX
Sn
Ako je
3. ULAZNI PODACI
'H¿QLVDQMHSURPHQOMLYLK
-
4. REZULTATI
reka Dunav reka Drava

9HURYDWQRüD
. Bezdan
3 3 3
MOM LMOM MOM LMOM MOM LMOM

(LP3) (GEV) (LP3) (GEV) (LP3) (GEV)
0.1 10058 13078 10842 16048 3258 3164
1 8302 9708 9183 11538 2542 2513
2 7763 8793 8653 10363 2336 2315
5 7029 7641 7912 8915 2064 2051
Dravi i na Dunavu, po proceduri opisanoj u poglavlju 2.4

4000
3000
2000
MIHOLJAC 4max (m3/s)
50%
1000
5%
900
800 1%
700
0.1%
600
500
p=5%
p=2%
p=1%
p=0.1%
400
3500
4000
4500
10000
15000
1500
2000
2500
3000
1000
5000
4 3
Slika 2. Frankova kopula preživljavanja

za slučaj max. protoka Drave i odg.
Dunava
-
nava i reke Drave
9HURYDWQRü HS Bezdan HS Bogojevo

Bez Bog DM Bog Bez DM DM Bog Bez
a odg1, odg1, odg1, odg 2, odg 2, odg 2,
0.1 10058 9500 1000 10842 7800 1100 3258 5700 4000
1.0 8302 7300 500 9183 6500 700 2542 4000 3000
2.0 7763 6750 460 8653 6150 600 2336 3500 2800
5.0 7029 6000 400 7912 5800 500 2064 3000 2500
HS Bezdan HS Bogojevo
9HURYDWQRü
Bez Bog DM Bog Bez DM DM Bog Bez
a odg1, odg1, odg1, odg 2, odg 2, odg 2,
0.1 9504 11137 714 10539 9278 744 2715 5812 5012
1.0 8075 9191 585 9012 7935 688 2198 5351 4508
2.0 7570 8574 573 8551 7433 590 1997 5340 4465
5.0 6906 7686 519 7817 6733 547 1828 4940 4027
=$./-8ý$.
ZAHVALNICA
LITERATURA
,
Vol. 52, No. 1, pp. 105-124
. 2nd ed.
-
likih voda, Vode Vojvodine, Novi Sad.
, Beograd.
-
, DOI
[10] Yevjevich V., 1972: Probability and Statistics in Hydrology, Water Resources Publica-
tions, Fort Collins, Colo. U.S.A
AUTORI
dr Boris Pokorni c
a
Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”, Jaroslava Černog 80, 11226 Beograd, Srbija,
stevan.prohaska@jcerni.rs
b
Građevinsko-arhitektonski fakultet, Aleksandra Medvedeva 14,18000 Niš, Srbija, alek-
sandra.ilic@gaf.ni.ac.rs
c
Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”, Jaroslava Černog 80, 11226 Beograd, Srbija,
boris.pokorni@jcerni.rs
R 1.10.
92'267$-,.23$ý.2*5,7$8*52=$02ý9$5(
6LQLãD0DULþLü
-
-
-
-
:$7(5/(9(/6$7.23$ý.,5,7(1'$1*(5(':(7/$1'
-
154 6LQLãD0DULþLü
1. UVOD
1(.(2'5('1,&(.23$ý.2*5,7$
-
-
-
-
$1$/,=(92'267$-$%,71,+=$.23$ý.,5,7
-
-
156 6LQLãD0DULþLü
7UHQGRYLNDUDNWHULVWLþQLKYRGRVWDMDLQMLKRYHSURPMHQH
-
-
.RUHODFLMVNLRGQRVLYRGRVWDMD±UHåLPSURPMHQDVWDQMD5LWD
-
157
158
(nailaska valova), a bolju korelaciju za opadanje (odlazak) valova.

3URPMHQHWUDMDQMDYRGQRVWL.RSDþNRJULWD±XJUR]DPRþYDUQRVWL
1949. - 1990. -
160
=$./-8ý$.
LITERATURA
; III.
, Hidroing d.o.o. Osijek;

The Water Bal-
661-666;
-
[6]
(ed.
rit
-
[10]
-
AUTOR
a
a
Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, Ul. V. Preloga 3, 31 000 Osijek, R. Hrvatska,
smaricic@gfos.hr
R 1.11.
021,725,1*8ý,1.29,7267,/$7(5$/12*.$1$/$
=0$-(9$&.1(ä(9,9,12*5$',
/LGLMD7DGLü7DPDUD%UOHNRYLü'XQMD%ODåHYLü,YDQ/HQLQJHU
021,725,1*2)7+(/$7(5$/&$1$/=0$-(9$&.1(ä(9,
9,12*5$',()),&,(1&<
2
164 /LGLMD7DGLü7DPDUD%UOHNRYLü'XQMD%ODåHYLü,YDQ/HQLQJHU
1. UVOD
ďͿ
ĂͿ ďͿ
2SLVSRGUXþMD
166
167
1.2. Analiza vode i sedimenta na teške metale
za ponavljanje uzorkovanja.
180(5,ý.,02'(/
je na slici 7.
ĂͿ ďͿ
=$./-8ý$.
LITERATURA
, U.S. Geo-
Sci
-
AUTORI
a
a
,
a
, ,
R 1.12.
352*1267,ý.,6867$98)81.&,-,3/29,'%(
DUNAVOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
5HQDWD9LGDNRYLüâXWLü'LMDQD2VNRUXã
)25&$67,1*6<67(0)25385326(62)1$9,*$7,21217+(
DANUBE IN CROATIA
-
-
174 5HQDWD9LGDNRYLüâXWLü'LMDQD2VNRUXã
,
River
1. UVOD
=1$ý$-.(352*1267,ý.2*6867$9$
proizvoljno odabrana razdoblja.
2.1. Hidrološki podaci i analize

176
+LGUDXOLþNLPRGHO
.
3ULPMHQDPRGXOD]DSURJQR]LUDQMHQDL]UDÿHQLKLGUDXOLþNLPRGHO
koraka.
178
8VSRVWDYDRSHUDWLYQRJKLGURORãNRJSURJQRVWLþNRJVXVWDYD
Dunavu
.RQWURODWRþQRVWLSURJQR]D
σ೙
೔సభశ೗೟ሺு೘೔ିு೚೔ ሻ
మ
ܴ௠ ൌ ටͳ െ σ೙ ഥ మ
(1)
೔సభశ೗೟ሺு೚೔ ିு೚ ሻ
ܴ௠ - -
Hoi - RSDåHQLYRGRVWDM i
‫ܪ‬ഥ௢ - SURVMHþQLRSDåHQLYRGRVWDM
H i- i
lt -
.RULMHQVUHGQMHNYDGUDWQHSRJUHãNH506(
ሺு೘೔ ିு೚೔ ሻమ
ܴ‫ ܧܵܯ‬ൌ ටσ௡௜ୀଵା௟௧ (2)
௡
మ
௡ σ೙ మ ೙
೔సభశ೗೟ሺு೘೔ ିு೚೔ ሻ ି൫σ೔సభశ೗೟ሺு೘೔ ିு೚೔ ሻ൯
ߜ ൌඨ (3)
௡ሺ௡ିଵሻ
OBUHVAT PROGNOZE
1-2 dana 3-5 dana
NSE >0.95 >0.85
STATISTIČKA MJERA
RMSE <20 <40
GREŠKE
SD <20 <40
=$./-8ý$.
dionicu Dunava od
korisnik je
za plovidbu.
LITERATURA
;
[4] ;
[5]
[6]
AUTORI
a
b
-
ka,
R 1.13.
HIDROLOŠKA ANALIZA RIJEKE VUKE
7DWMDQD0LMXãNRYLü±6YHWLQRYLü0DULMDâSHUDF0DWHM-HOHQLü
+<'52/2*,&$/$1$/<6,62)7+(98.$5,9(5
-
184
1. UVOD
i sliva.
2. ANALIZA VODOSTAJA I PROTOKA RIJEKE VUKE

$QDOL]LUDQRSRGUXþMH
-
Slika 1
2. 2. Analiza vodostaja rijeke Vuke
ϮϱϬ
Zs/- NIVOGRAM
ϮϬϬ
2000. - 2014.
ϭϱϬ
VODOSTAJ (cm)
ϭϬϬ
y = -0,0043x + 42,192
ϱϬ
ͲϱϬ
VRIJEME (dani)
186
ϮϱϬ
Zs/- NIVOGRAM
ϮϬϬ
2000. - 2014.
ϭϱϬ
VODOSTAJ (cm)
ϭϬϬ
y = -0,0043x + 42,192
ϱϬ
ͲϱϬ
VRIJEME (dani)
ϱϱϬ
ϱϬϬ TORDINCI - NIVOGRAM
ϰϱϬ 2008. - 2017͘
ϰϬϬ
ϯϱϬ
VODOSTAJ (cm)
ϯϬϬ
ϮϱϬ
y = -0,015x + 152,33
ϮϬϬ
ϭϱϬ
ϭϬϬ
ϱϬ
Ϭ
VRIJEME (dani)
VODOSTAJ
VODOMJERNA
BROJ SREDNJI MINIMUM MAKSIMUM
STANICA PODATAKA (cm) (cm) datum (cm) datum
Zs/ ϰϲϴϮ ϯϬ͕Ϯϲ Ͳϭϯ ϭ͘ϰ͘ϮϬϭϮ͘ Ϯϭϵ ϲ͘ϵ͘ϮϬϬϭ͘
BEKETINCI ϰϴϴϳ ϳϲ͕Ϭϱ ϭϲ ϯϭ͘ϭϮ͘ϮϬϭϮ͘ ϰϭϯ Ϯϯ͘ϴ͘ϮϬϬϱ͘
TORDINCI ϮϴϯϬ ϭϮϵ Ϯϲ Ϯϰ͘ͲϮϱ͘ϴ͘ϮϬϭϮ͘ ϱϭϵ ϭϵ͘ϱ͘ϮϬϭϰ͘
PROTOK
SREDNJI MINIMUM MAKSIMUM
(m3/s) (m3/s) datum (m3/s) datum
Zs/ ϰϲϳϱ Ϭ͕ϭϳ Ϭ͕ϬϬϮ Ϯϵ͘Ͳϯϭ͘ϭϮ͘ϭϮ͘ϮϬϬϴ͘ ϱ͕ϰϭ ϲ͘ϵ͘ϮϬϬϭ͘
ϯ͘Ͳϲ͘ϭ͘ϮϬϬϵ͘
BEKETINCI ϰϴϴϳ Ϭ͕ϲϴ Ϭ͕ϬϯϮ ϭϮ͘ϭϮ͘ϮϬϬϬ͘ Ϯϯ͕ϭ Ϯϯ͘ϴ͘ϮϬϬϱ͘
TORDINCI ϮϴϯϬ ϭϯϮ͕ϴ Ϭ͕ϬϯϮ ϭϴ͘ϭϬ͘ϮϬϭϳ͘ ϯϯ͕ϱϮ ϭϵ͘ϱ͘ϮϬϭϰ͘
2.3. Analiza protoka rijeke Vuke
u opadanju (Slika 9).

ϱ
Zs/- HIDROGRAM
2000. - 2014.
PROTOK (m 3 /s)
y = -2E-05x + 0,2163
Ϯ
VRIJEME (dani)
Ϯϰ
ϮϮ
ϮϬ BEKETINCI - HIDROGRAM
ϭϴ
ϭϲ 2000. -2016.
ϭϰ
PROTOK (m 3 /s)
ϭϮ
ϭϬ
ϴ
ϲ
y = 1E-05x + 0,6469
ϰ
Ϯ
Ϭ
VRIJEME (dani)
40
TORDINCI - HIDROGRAM
2008. - 2018.
30
PROTOK (m 3 /s)
20
10
y = -0,015x + 152,33
VRIJEME (dani)

Slika 7
250 6
MAX
Zs/- VODOSTAJ Zs/- PROTOK MAX
200 5
2001. - 2014. AVG 2001. - 2014. AVG
4
MIN
150 MIN
VODOSTAJ (cm)
y = -6,445x + 13064
PROTOK (m 3 /s)
3
100 y = -0,1666x + 336,92
2
50 y = -1,4805x + 3001,7
y = -0,0038x + 7,7461
1
y = -2,3018x + 4628, y = -0,0001x + 0,2551
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 0
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
-50
VRIJEME (godina) VRIJEME (godina)
188
%UDþHYFL
450 24
MAX
400
BEKETINCI - VODOSTAJI 22 MAX
2001. - 2016. AVG
20
BEKETINCI - PROTOK
AVG
350 MIN 18 2001. -2016.
MIN
300 16
PROTOK (m3/s)
y = -6,1664x + 309,34 14
250
VODOSTAJ (cm)
12
200 10
8 y = -0,1259x + 259,37
150
y = -0,3934x + 79,315 6
100
4
50 y = 0,3893x + 31,237 y = 0,0038x - 7,0468 y = 0,0087x - 17,436
2
0 0
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
VRIJEME (godina) VRIJEME (godina)
2.4. Analiza malih voda rijeke Vuke
od 2001. do 2016.
REDNI DEFICIT TRAJANJE INTENZITET MALOVODNO RAZDOBLJE

BROJ m 3
dani 3
m /dan GODINA WKd< sZad<
ϭ Ϯϰϲ͘ϳϱϴ ϱϱ ϰϰϴϳ ϮϬϬϬ͘ʹϮϬϬϭ͘ ϰ͘ϭϮ͘ϮϬϬϬ͘ Ϯϳ͘ϭ͘ϮϬϬϭ͘
Ϯ ϭϬϰ͘ϴϬϯ ϲϱ ϭϲϭϮ ϮϬϭϮ͘ Ϯϴ͘Ϯ͘ϮϬϭϮ͘ Ϯ͘ϱ͘ϮϬϭϮ͘
ϯ ϭϬϭ͘ϯϰϳ ϰϲ ϮϮϬϯ ϮϬϬϭ͘ ϰ͘Ϯ͘ϮϬϬϭ͘ Ϯϭ͘ϯ͘ϮϬϬϭ͘
ϰ ϱϰ͘ϴϲϰ ϯϲ ϭϱϮϰ ϮϬϭϮ͘ ϭ͘ϭ͘ϮϬϭϮ͘ ϱ͘Ϯ͘ϮϬϭϮ͘
ϱ Ϯϳ͘ϳϯϰ ϭϴ ϭϱϰϭ ϮϬϬϭ͘ ϱ͘ϰ͘ϮϬϬϭ͘ ϮϮ͘ϰ͘ϮϬϬϭ͘
=$./-8ý$.
3
95
3
godine.
LITERATURA
[1]
Zagreb.
[2] -
-
-
[4] Tadić, L., Dadić, T., Bosak, M. (2015): Usporedba različitih metoda za ocjenu suše na
kontinentalnom dijelu Hrvatske, Građevinar, 67, 1, 11 - 22
190
AUTORI
mr. sc. Tatjana Mijušković – Svetinović a
prof. dr. sc. Marija Šperac ࣊
Matej Jelenić ࣎, bacc. ing. aedif.
a
-
b
Građevinski i arhitektonski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Vladimira Preloga 3, OSI-
JEK, 31000, Hrvatska, student, matej.jelenic5@gmail.com
R 1.14.
HIDROLOŠKI MODEL ZA KONTINUIRANU SIMULACIJU

OTJECANJA U KRŠU
,YDQD%DUWROLü0ODGHQ3HWULþHF)LOLS.DOLQLü
+<'52/2*,&$/02'(/)25&217,182865812))6,08/$-
TION IN THE KARST
-
-
192 ,YDQD%DUWROLü0ODGHQ3HWULþHF)LOLS.DOLQLü
1. UVOD
=1$ý$-.(6/,912*32'58ý-$,5(ä,027-(&$1-$
7RSRJUDIVNHLKLGURJHRORãNH]QDþDMNHVOLYQRJSRGUXþMD
2
(EPZ, 2005).
1).
0HWHRURORãNH]QDþDMNHVOLYQRJSRGUXþMD
2018).
gdje su: PET - potencijalna evapotranspiracija u mm/mjesec, t – srednja mjesečna

temperatura zraka u °C, I – godišnji toplinski indeks koji se dobiva zbrajanjem dvanaest
mjesečnih vrijednosti toplinskog indeksa i (i = t/5)1,514, a – vrijednost koja se izvodi iz
godišnjeg toplinskog indeksa a = (1,6/100) . Da bi se dobivena vrijednost PET
mogla koristiti na svim geografskim širinama potrebno je množiti s korekcijskim faktorom
k koji ovisi o geografskoj širini (Gospić Φ=44° 32’ 46” N). Detaljan opis proračuna dan je
195
u radu Thornthwaite and Mather (1957.).

Na slici 2 prikazane su srednje mjesečne količine oborine i srednja mjesečna temperatura
za period 2013. - 2017. kao i proračunate vrijednosti ET. Vidljiva je značajna varijacija
oborina po mjesecima iz godine u godinu dok su temperature ujednačenije. Značajnije
varijacije temperature su prisutne u siječnju i veljači odnosno studenom i prosincu.
Proračunata ET značajno oscilira po godinama u periodu lipanj-kolovoz tj. u sušnijem
dobu godine kada bi retencija Drežničkog polja trebala biti prazna. Prosječna godišnja
količina isparavanja za razdoblje 2013. - 2017. iznosi 620 mm što je oko 15 % manje u
odnosu na period 1964. - 1985. Vidljivo je kako evapotranspiracija varira iz godine u
godinu te ju je za određivanje bilance sliva važno proračunati iz godine u godinu, a ne
uzimati istu prosječnu vrijednost.
2.3. Hidrološka mjerenja na slivu i bilanca voda

3. KALIBRACIJA I VERIFIKACIJA MODELA OTJECANJA SA SLIVA
slici 3.
2
.
197
za razdoblje 1.10.2013.-31.05.2014.
R=0,84.
1.10.2013.-31.05.2014.
=$./-8ý$.
LITERATURA
(MDPI), 9(4),120
AUTORI
a
, ,
R 1.15.
92'1,6867$93/,79,ý.,+-(=(5$±5(&(171,
+,'52/2â.,0(Ĉ82'126,,87-(&$-,
0DMD5DGLãLü-RVLS5XELQLü$QGULMDQD%UR]LQþHYLü1LNROD0DUNLü
äHOMND.OHPDU,JRU5XåLü
6$ä(7$.3OLWYLþNDMH]HUDVXRVHEXMDQYRGQLVXVWDYSRYUãLQVNLKMH]HUDþLMDMHGLQDPLND
NROHEDQMD XYMHWRYDQD NDNR KLGURORãNLP SULOLNDPD WDNR L SURFHVLPD UDVWD L HUR]LMH VH-
GUHQLKEDULMHUD2VLPXQXWDUJRGLãQMHJNROHEDQMDUD]LQHYRGHXMH]HULPDXRYLVQRVWLR
KLGURORãNLPSULOLNDPDMH]HUDNDUDNWHUL]LUDMXLYUORUD]QROLNLWUHQGRYLYLãHJRGLãQMLKKR-
GRYDRGDEUDQLKKLGURORãNLKYHOLþLQDSRND]DWHOMDWLMHNRPUD]GREOMHQDNRQJRGLQH
RGNDGDSRþLQMXKLGURORãNDSUDüHQMDQDGYDPDQDMYHüLPMH]HULPD±3URãüXL.R]MDþNRP
MH]HUX2ERULQHLPDMXEODJLWUHQGVPDQMHQMDQMLKRYLKJRGLãQMLKNROLþLQDVUHGQMHJRGLãQMH
WHPSHUDWXUH ]UDND LPDMX SDN WUHQG SRUDVWD GRN VUHGQMH JRGLãQMH SURWRNH NDUDNWHUL]LUD
WUHQGRSDGDQMDQMLKRYLKYULMHGQRVWL7RVXXRELþDMHQLWUHQGRYL]DãLULUHJLRQDOQLSURVWRU
XYMHWRYDQLSULVXWQLPNOLPDWVNLPYDULMDFLMDPDLSURPMHQDPD1RKRGVUHGQMLKJRGLãQMLK
YRGRVWDMD SRND]XMH YUOR UD]QROLN KRG WUHQG SRUDVWD GR SRþHWND GHYHGHVHWLK SURãORJ
VWROMHüDWHWUHQGVWDJQDFLMHSDLEODJRJDRSDGDQMDQDNRQJRGLQH8UDGXVXDQDO-
L]LUDQHKLGURORãNHSULOLNHNRMHVXPRJXüLX]URNSURPMHQHGLQDPLNHUDVWDVHGUHQLKEDUL-
MHUD 2FLMHQMHQR GD MH QDJODãHQLMD SRMDYD HNVWUHPQLK KLGURORãNLK SULOLND SURWRND NDNR
PDOLK YRGD WDNR L YHOLNLK WLMHNRP SRVOMHGQMH GHFHQLMH X]URþQLN QDJODãHQLMLK SULVXWQLK
SURFHVDHUR]LMHVHGUHQLKEDULMHUDXRGQRVXQDUDQLMHGRPLQDQWQRSULVXWDQUDVWVHGUHQLK
EDULMHUD7RP ]DNOMXþNX LGH X SULORJ L ]DELOMHåHQR RGODPDQMH VHGUHQH EDULMHUH 0LOLQRJ
MH]HUDWLMHNRPSUROMHüDJRGLQH
./-8ý1( 5,-(ý, 13 3OLWYLþND MH]HUD 3URãüDQVNR MH]HUR MH]HUR .R]MDN GLQDPLND
UDVWDVHGUHQLKEDULMHUDKLGURORãNLVXVWDY
:$7(56<67(02)3/,79,&(/$.(6±5(&(17+<'52/2*,&$/
,17(55(/$7,216$1',03$&76
$%675$&7 3OLWYLFH /DNHV DUH D XQLTXH ZDWHU V\VWHP RI VXUIDFH ODNHV ZKRVH G\QDP-
LFVRIÀXFWXDWLRQLVFDXVHGERWKE\WKHK\GURORJLFDOFRQGLWLRQVDQGE\WKHSURFHVVHVRI
JURZWKDQGHURVLRQRIWXIDEDUULHUV,QDGGLWLRQWRDQQXDOÀXFWXDWLRQVRIODNHZDWHUOHYHOV
GHSHQGLQJRQWKHK\GURORJLFDOFRQGLWLRQVWKHODNHVDUHDOVRFKDUDFWHUL]HGE\KLJKO\GL-
YHUVHWUHQGVRIPXOWLDQQXDOGDWDVHULHVRIWKHVHOHFWHGK\GURORJLFDOLQGLFDWRUVLQWKHSH-
ULRGVLQFHZKHQK\GURORJLFDOPRQLWRULQJRQWKHWZRODUJHVWODNHV/DNH3URãüHDQG
0DMD5DGLãLü-RVLS5XELQLü$QGULMDQD%UR]LQþHYLü
1LNROD0DUNLüäHOMND.OHPDU,JRU5XåLü
/DNH.R]MDNEHJDQ7KHDQQXDOUDLQIDOODPRXQWKDVDPLOGGRZQZDUGWUHQGWKHPHDQ
DQQXDODLUWHPSHUDWXUHVKDYHDQXSZDUGWUHQGZKHUHDVWKHPHDQDQQXDOGLVFKDUJHVVKRZ
DGRZQZDUGWUHQG7KHVHDUHFRPPRQWUHQGVLQWKHZLGHUUHJLRQFDXVHGE\WKHH[LVWLQJ
FOLPDWHYDULDWLRQVDQGFKDQJH+RZHYHUWKHPHDQDQQXDOZDWHUOHYHOVUHYHDODKLJKO\
GLYHUVHGDWDVHULHV±DQXSZDUGWUHQGXQWLOWKHVWDUWRIWKHVDQGDVWDJQDWLQJDQG
HYHQVOLJKWO\GRZQZDUGWUHQGDIWHU7KHSDSHUDQDO\VHVWKHK\GURORJLFDOFRQGLWLRQV
WKDWKDYHSRVVLEO\FDXVHGWKHFKDQJHLQWKHG\QDPLFVRIWKHWXIDEDUULHUJURZWK2XUDV-
VHVVPHQWLWWKDWH[WUHPHK\GURORJLFDOGLVFKDUJH HYHQWVERWKORZDQGKLJKZDWHUOHYHOV
LQWKHODVWGHFDGHDUHWKHFDXVHRIDPDUNHGSUHVHQFHRIHURVLRQSURFHVVHVRIWXIDEDUULHUV
LQFRPSDULVRQWRWKHLUHDUOLHUGRPLQDQWJURZWK7KLVFRQFOXVLRQLVDOVRVXSSRUWHGE\WKH
UHFRUGHGGLVLQWHJUDWLRQRIDWXIDEDUULHULQ0LOLQR/DNHGXULQJWKHVSULQJRI
.(<:25'6133OLWYLFH/DNHV3URãüH/DNH.R]MDN/DNHWXIDEDUULHUJURZWKG\QDP-
LFVK\GURORJLFDOV\VWHP
1. UVOD
3OLWYLþND MH]HUD VX SRGUXþMH QDURþLWH SULURGQH YULMHGQRVWL þLML VX WHPHOMQL IHQRPHQ
XSUDYRVHGUHQHEDULMHUH-H]HUVNLVXVWDYþLQLYHüLKLPDQMLKNDVNDGQRSRUHGDQLKMH]HUD
RGLMHOMHQLK VHGUHQLP EDULMHUDPD 6OLND NRMH ]ERJ UD]OLþLWH GLQDPLNH UDVWD L HUR]LMH
SRMHGLQLK EDULMHUD XYMHWXMX QH VDPR UD]OLþLWH YLVLQVNH RGQRVH L]PHÿX SRMHGLQLK MH]HUD
QHJRXWMHþXLQDVDPEURMMH]HUDMHUVHQDJHRORãNRMYUHPHQVNRMVNDOLQHNDMH]HUDVSDMDMX
DQHNDQRYDQDVWDMX
3OLWYLþNDMH]HUDVXRVHEXMDQLYUORRVMHWOMLYKLGURORãNLLELRGLQDPLþNLVXVWDY.DUDNWHUL]LUDMX
JD SURVWRUQR L YUHPHQVNH SURPMHQH KLGURORãNLK ]QDþDMNLL WR NDNR SHULRGLþQHWLMHNRP
XQXWDUJRGLãQMLKUD]GREOMDWDNRLQDYLãHJRGLãQMRMYUHPHQVNRMVNDOL3URPMHQHKLGURORãNLK
SULOLNDXWMHþXQDELRJHQRXYMHWRYDQHSURFHVHUDVWDVHGUHQLKEDULMHUDLQDQMLKRYXHUR]LMX
NDRLQDSURPMHQHQL]DGUXJLKHNRORãNLK]QDþDMNLWRJYRGQRJVXVWDYD*RWRYRVYLSULURGQL
SURFHVL NRML VH RGYLMDMXQD FLMHORMSRYUãLQL 3DUND RGUDåDYDMXVH L L]UDåDYDMXXSUDYR QD
VODSLãWLPD L X MH]HULPD 2SVWDQDN L IXQNFLRQLUDQMH YRGQRJ VXVWDYD 3OLWYLþNLK MH]HUD
XYMHWRYDQ MH PQRJLP IDNWRULPD SRSXW JHRORãNH SRGORJH NOLPDWRORãNLP L KLGURORãNLP
SULOLNDPD YHJHWDFLMVNLP SRNURYRP NDNYRüRP VDPH YRGH WH ¿]LNDOQLP NHPLMVNLP L
ELRORãNLPSURFHVLPDXQXWDUFLMHORJHNRVXVWDYDDSRVHEQRXQXWDUVDPLKMH]HUD%U]LQD
UDVWD VHGUHQRJ REUDãWDMD QD EDULMHUDPD 3OLWYLþNLK MH]HUD GXJR MH YUHPHQD ELOD SUHGPHW
LQWHUHVD QL]D UD]QLK VWUXND DOL QH L KLGURORJLMH EDUHP QH QD QDþLQ GD VH EU]LQD UDVWD
VHGUHQLK EDULMHUD SRNXãD NYDQWL¿FLUDWL QD WHPHOMX SRGDWDND KLGURORãNRJ PRQLWRULQJD
3ULWDNYLPJHQHUDOQLPVDJOHGDYDQMLPDUDVWDEDULMHUDLOLþHãüHSURPDWUDQRVDPHVHGUHQD
SRMHGLQLPGLMHORYLPDEDULMHUD]DLVWDüLMHSULMHVYHJDUDGRYH3HYDOHND
)UDQLüD 3HWULND 0DWRQLþNLQD L GUXJLK 6WRIHUVD
6UGRþD L GUXJLK 0RYþDQD (PHLVD L GUXJLK &KDIHW]D L GUXJLK
+RUYDWLQþLüLGUXJLK+DEGLMHL6WLOLQRYLü*ROXELüLGUXJLK
0LOLãDLGUXJLK%RåLüHYLLGUXJLK

6OLND*HRJUDIVNLSRORåDM1DFLRQDOQRJSDUND3OLWYLþNDMH]HUDKLGURORãNHSRVWDMH
0DWLFD3URãüH5MHþLFD.R]MDNPRVW±QRYDORNDFLMD.R]MDNPRVW±SUH
WKRGQDORNDFLMD
3UYHKLGURORãNHSURFMHQHEU]LQHL]GL]DQMDVHGUHQLKEDULMHUDSRFLMHORPSUR¿OXEDULMHUH
WHPHOMHQHVXQDDQDOL]DPDWUHQGRYDNROHEDQMDYRGRVWDMDLSURWRNDQD.R]MDþNRPMH]HUX
WH VDJOHGDYDQMHP NRQVXPSFLMVNLK RGQRVD X SUHJUDGQRP SUR¿OX =ZLFNHU L 5XELQLü
5XELQLü L =YLFNHU 3UHPD WLP UH]XOWDWLPD XNXSDQ UDVW VHGUHQLK EDULMHUD
NRML VXPDUQR XNOMXþXMX L SURFHVH SRUDVWD EDULMHUD DOL L QMLKRYH HUR]LMH ]D JRGLãQMH
UD]GREOMHRGGRL]QRVLRMHFPRGQRVQRSURVMHþQRFPJRG7RMH
YLãHRGGYRVWUXNRVSRULMHXRGQRVXQDWRþNDVWLSRGDWDNDRUDVWXVHGUHQDGHEOXVPUHNH
SRWRSOMHQRPXMH]HUX.R]MDNJGMHMHWHPHOMHQRQDDQDOL]LVWDURVWL&XWYUÿHQSURVMHþDQ
JRGLãQMLSRUDVWRGFP6UGRþLGUXJL6OLþQHSURFMHQHREU]LQLUDVWDEDULMHUD
VDGUåDQH VX L X UDGX %RåLüHYLüD L GUXJL JGMH VH EH] LVND]D R PHWRGRORJLML
SURYHGHQH SURFMHQH SD MH PRJXüH GD VH UDGL R SUHX]LPDQMX VD]QDQMD L] UDGD 6UGRþD L
GUXJLKQDYRGLGDMHXGDQDãQMHYULMHPHSULUDVWEDULMHUDSURVMHþQRPPJRGLãQMH
3XQRYHüLUDVSRQPRJXüHJUDVWDEDULMHUDSURVMHþQRJRGLãQMHFPGDRMH3HWULN
WHPHOMHQRQDSURFMHQDPDUD]OLNDXJHRGHWVNLPSUHPMHULPDSRORåDMDMH]HUDNRMHMHVWROMHüH
UDQLMHSURYHR2PþLNXVJRGLQHX]QDSRPHQXGDVHYLVLQVNLSRORåDM.R]MDþNRJ
MH]HUDWLMHNRPWRJYUHPHQDQDMPDQMHPLMHQMDR
0RQLWRULQJKLGURORãNLKSULOLNDQD3OLWYLþNLPMH]HULPDSUHNLQXWMHSRþHWNRPGHYHGHVHWLK
JRGLQDSURãORJVWROMHüD]ERJUDWQLKSULOLNDWHMHSRQRYQRSRVWXSQRXVSRVWDYOMHQSRþHWNRP
QRYRJD PLOHQLMD 8RþHQH SURPMHQH X UD]LQDPD YRGH X MH]HULPD WLMHNRP UD]GREOMD RG
GRXRGQRVXQDSUHGUDWQRGXJRJRGLãQMHUD]GREOMHELOHVXSUHGPHWLQWHUHVD
UDGRYD%RQDFFLMDDLEWH%UR]LQþHYLüLGUXJLK1RLVND]DQLQDJOLVNRN
XUD]LQDPDYRGHSULMHLQDNRQSUHNLGDLREQRYHKLGURORãNLKPMHUHQMDQDMH]HUX.R]MDN
SRQDMYLãHMHELRXYMHWRYDQQHRGJRYDUDMXüLPJHRGHWVNLPSRGDFLPDRYLVLQVNRPSRORåDMX
QRYH YRGRND]QH OHWYH QD REQRYOMHQRM KLGURORãNRM SRVWDML D VUHüRP LSDN SXQR PDQMH
PRJXüLPGUXJLPX]URFLPDNRMLVXVSRPLQMDQLXQDYHGHQLPUDGRYLPD
6 RE]LURP QD RNROQRVW GD MH RG L]UDGH VSRPHQXWLK UDGRYD SURWHNOR MRã SHW JRGLQD
XQXWDUNRMLKVXX]JHRGHWVNHNRUHNFLMHUD]LQHYRGHX.R]MDþNRPMH]HUX]DELOMHåHQHL
QHNHHNVWUHPQHVLWXDFLMHDXSUROMHüHJRGLQHþDNLGHVWUXNFLMDRGODPDQMHGLMHOD
VHGUHQHEDULMHUH0LOLQRJMH]HUDXGDQRPUDGXGHWDOMQLMHVXDQDOL]LUDQLUHFHQWQLWUHQGRYLL
PRJXüLX]URFL]DELOMHåHQLKSURPMHQD5DGMHL]UDÿHQMHXVNORSXLVWUDåLYDQMDQDSURMHNWX
+LGURGLQDPLND3OLWYLþNLKMH]HUDNRMLVHSURYRGLXVXUDGQMLWULMXIDNXOWHWD±3ULURGRVORYQR
PDWHPDWLþNRJIDNXOWHWDL]=DJUHEDNRMLMHLQRVLWHOMSURMHNWD*UDÿHYLQVNRJIDNXOWHWDX
5LMHFLNRMLMHQRVLWHOMKLGURORãNLKLVWUDåLYDQMDWH*HRWHKQLþNRJIDNXOWHWDL]9DUDåGLQDNRML
MH QRVLWHOM JHRNHPLMVNLK LVWUDåLYDQMD NDR L X] DNWLYQR XþHãüH LVWUDåLYDþD 13 3OLWYLþND
MH]HUD
+,'52/2â.($1$/,=(
6XVWDYQLKLGURORãNLPRQLWRULQJQDDQDOL]LUDQRPSURVWRUX]DSRþHRMHSRþHWNRPSHGHVHWLK
JRGLQD SURãORJ VWROMHüD NDGD VX JRGLQH XVSRVWDYOMHQH KLGURORãNH SRVWDMH QD
3URãüDQVNRPMH]HUX0DWLFLL3OLWYLFLDLQD.R]MDþNRPMH]HUX.DVQLMHVXSRVWXSQR
REQDYOMDQMH NDR L RVQLYDQH QRYH KLGURORãNH SRVWDMH L QD RVWDOLP SULWRNDPD MH]HUD V
SUHNLGRPPRQLWRULQJDWLMHNRPUDWDXUD]GREOMXRGGRJRGLQH1DNRQ
JRGLQHSRVWXSQRMH]DSRþHODREQRYDPRWUHQMDQDVYLPUDQLMHXVSRVWDYOMHQLPSRVWDMDPD
NDRLQDQHNROLNRQRYLKORNDOLWHWDQDMSULMHVUHJLVWUDFLMRPYRGRVWDMDGRNVHQDYHüLQL
SRVWDMDSURWRFLSRQRYQRRGUHÿXMXWHNRGJRGLQH9RGRND]QDSRVWDMD.R]MDNPRVW
QDNRQREQRYHJRGLQHSRPDNQXWDMHVORNDFLMHQDVDPRPHSMHãDþNRPPRVWXQD
GHVQXREDOXMH]HUDRNRPX]YRGQRRGPRVWDþLPHVXVHGRQHNOHSURPLMHQLOLLYLVLQVNL
RGQRVL]DELOMHåHQLKUD]LQDYRGHQDWRMORNDFLMLNRMDMHQHNDGELODSRGXWMHFDMHPNULYXOMH
GHSUHVLMH]ERJSURPMHQHSDGDYRGQRJOLFDX]RQLXWMHFDMDVODSRYD
8VSRUHGEDVUHGQMLKJRGLãQMLKSURWRNDXVOLYX3OLWYLþNLKMH]HUD]DUD]GREOMHRGGR
6OLNDSRND]XMHGDYRGRWRN0DWLFDSUHGVWDYOMDJODYQLGRSULQRVYRGHMH]HUVNRP
VXVWDYX3OLWYLþNLKMH]HUDSURVMHþDQGRWRN]DDQDOL]LUDQRUD]GREOMHL]QRVLPV2G
RYHNROLþLQHYRGHRWSULOLNHGRWMHþH&UQRPULMHNRPRNR%LMHORPULMHNRPD
RVWDWDNRGRNRþLQHL]UDYQLGRWRFL1DL]OD]XL]MH]HUVNRJVXVWDYQHPDYRGRPMHUQH
SRVWDMHQDNRMRMELVHPRJDRPMHULWLSURWRN1DMEOLåDMHRQDQDL]OD]XL]MH]HUD.R]MDN
JGMHLVWMHþHRNRPV'RSULQRV0DWLFHMHRNRMHGRWRNYRGRWRND5MHþLFD
DMHGRSULQRVL]UDYQLKVOLYRYD3URãüDQVNRJMH]HUD*RUQMLKMH]HUDLMH]HUD.R]MDNL
GRWRNDYRGRWRND6XãDQM
1D VDPRP L]OD]X L] VOLYD 3OLWYLþNLK MH]HUD QHPD SRVWDMH NRMD LPD GRYROMQR GXJL QL]
SRGDWDND WHN JRGLQH XVSRVWDYOMHQD MH KLGURORãND SRVWDMD 6DVWDYFL WH MH DQDOL]D
QDSUDYOMHQD]DSUYXQL]YRGQXSRVWDMXQDULMHFL.RUDQLXSUR¿OX/XNHWLüL2YLPGLMHORP
.RUDQHSURWMHþHRNRPV8VSRUHGERPGRWRNDXJRUQMLWRN.RUDQHSRGDFLVSUR¿OD
.R]MDN PRVW 3OLWYLFD L SURWRND QD SUR¿OX /XNHWLüL YLGOMLYR MH GD VX QD DQDOL]LUDQRM
GLRQLFLWRND.RUDQHSULVXWQL]QDþDMQLJXELFLDNRMLQDUD]LQLJRGLãQMLKYULMHGQRVWLL]QRVH
PV]DUD]GREOMHRGGRJRGLQH1DMYHüLJXELFLELOLVXJRGLQHL
L]QRVLOLVXPV6DPRMHGQHJRGLQHQLMHELORHYLGHQWLUDQLKJXELWDND5DGL
VHRMHGQRPXSURãüHQRPSULND]XPHÿXRGQRVDGRWRNDLJXELWDNDL]MH]HUVNRJVXVWDYDX
NRPHQLVXREUDþXQDYDQLGRWRFLVKLGURORãNLQHNRQWUROLUDQLKGLMHORYDVOLYDNDRLXVOLMHG
SDOLKRERULQDQDMH]HUVNXSRYUãLQXJXELFLQDLVSDUDYDQMHVMH]HUVNHSRYUãLQHNDRQLQD
SRQLUDQMH YRGD 1R L V WDNYLP XSURãüHQLP SURUDþXQRP LVND]DQL ELODQþQL PHÿXRGQRVL
XND]XMX QD GRPLQDQWQL ELODQþQL XWMHFDM GRWRND L] QDMX]YRGQLMHJ GLMHOD VOLYD NRJD þLQH
%LMHOD L &UQD 5LMHND NRML VH ]DMHGQLþNL SUDWH QD KLGURORãNRM SRVWDML 0DWLFD NDR L QD
ELODQþQH RGQRVH QD FMHORNXSQRP QL]YRGQLMHP SRGUXþMX VXVWDYD 3OLWYLþNLK MH]HUD NUR]
NRMDVHUHODWLYQREU]RSURSDJLUDMXSURWRNHVX]YRGQLMHJSRGUXþMD
Matica 8%
ZũĞēŝĐĂ 15%
Razlika 77%
protoka
Crna rijeka
10%
23% Bijela rijeka
67%
Razlika
protoka
[VALUE]
73%
Kozjak jezero + Plitvica most

6OLND8VSRUHGEDVUHGQMLKJRGLãQMLKSURWRNDXVOLYX3OLWYLþNLKMH]HUD]DUD]GREOMHRG
GR
+LGURORãNHSRVWDMH±&UQDULMHND±%LMHODULMHND±0DWLFD±5MHþLFD±3OLW
YLFD±.R]MDNPRVW±.RUDQD/XNHWLüLQRYHOLUDQRRRGQRVXQD0HDãNL
8NROLNRVHSUDWHSURSDJDFLMHYHOLNLKYRGQLKYDORYDQDVDWQRMYUHPHQVNRMVNDOLXWYUÿHQR
MHGDVHQDNRQSRMDYHYUãQHYULMHGQRVWLKLGURJUDPDYRGQRJYDODQD0DWLFLPDNVLPDOQH
YULMHGQRVWL KLGURJUDPD GRWRND X .R]MDþNR MH]HUR MDYOMDMX X SURVMHNX ]D VYHJD VDWL
]DNDãQMHQMD 5DGL VH GDNOH R YUOR EU]RM SURSDJDFLML YHOLNLK YRGD NUR] MH]HUVNL VXVWDY
XNXSQRJ YROXPHQD RG RNR PLOLMXQD P 1R WD VH SURSDJDFLMD QH RGYLMD X QHNLP
VWDFLRQDUQLP XYMHWLPD YHü MH RYLVQD R SUHWKRGQRP VWDQMX KLGURORãNLK SULOLND NDR L R
VDPRMPRUIRORJLMLMH]HUVNRJVXVWDYDXNRPHVHRGYLMDMXSURFHVLUDVWDLHUR]LMHVHGUHQLK
EDULMHUD9HOLNHYRGHVXSRNUHWDþLHUR]LMHLGHVWUXNFLMHEDULMHUDNDRãWRMHELRVOXþDML]
WUDYQMDJRGLQH'DQDRåXMNDGRãORMHGRYHOLNRJYRGQRJYDODYUãQHSURWRNH
RGRNRPV-1 QDSRVWDML.R]MDNNDNYHYHOLNHYRGHSUHWKRGQRQLVX]DELOMHåHQHþDNRG
JRGLQH1DNRQVDPRGDQDWUDYQMDSRQRYQRMHGRãORGRSRMDYHYHOLNRJ
YRGQRJYDODYUãQHSURWRNHRGPV-1 QDSRVWDML.R]MDN.DRSRVOMHGLFDSURWMHFDQMD
GYDMXYHOLNLKYRGQLKYDORYDXNUDWNRPYUHPHQXGRãORMHQDMSULMHGRSXNQXüDDRQGDL
GRMDNHHUR]LMHEDULMHUHQD0LOLQRPMH]HUXQDNRQþHJDVXVHSURPLMHQLOLXYMHWLLVWMHFDQMDL
SURWMHFDQMDXQMHPXDVDPRMH]HURGUDVWLþQRVPDQMLORVYRMHQRUPDOQRYRGQROLFH
2þLWRMHGDVXWUHQGRYLKRGDSRMHGLQLKKLGURORãNLKYHOLþLQDYDåDQLQGLNDWRUKLGURORãNLKL
PRUIRORãNLKSURFHVD1DVOLFLGDQMHSULND]KRGDXNXSQLKJRGLãQMLKRERULQDLVUHGQMLK
JRGLãQMLKWHPSHUDWXUD]UDNDQDSRVWDML3OLWYLFDWHVUHGQMLKJRGLãQMLKYRGRVWDMDLSURWRND
QDKLGURORãNLPSRVWDMDPD3URãüHL.R]MDNPRVWXUD]GREOMXRGGRJRGLQH
.OLPDWRORãNL SRGDFL V ORNDFLMH PHWHRURORãNH SRVWDMH 3OLWYLFD VX GLMHORP QDGRSXQMHQL
SUHNRSURPDWUDQLKSRGDWDNDVSRVWDMH6OXQM
6OLND3ULND]KRGDXNXSQLKJRGLãQMLKRERULQDLVUHGQMLKJRGLãQMLKWHPSHUDWXUD]UDND
QDSRVWDML3OLWYLFDWHVUHGQMLKJRGLãQMLKYRGRVWDMDLSURWRNDQDKLGURORãNLPSRVWDMDPD
3URãüHL.R]MDNPRVW±VR]QDþHQRPVLWXDFLMRPGMHORPLþQRJORPDEDULMHUH
QD0LOLQRPMH]HUXXSUROMHüH
9LGOMLYRMHGDMHVUHGQMHJRGLãQMHWHPSHUDWXUH]UDNDSRND]XMXXVWDOMHQLWUHQGSRYHüDQMD
GRN NRG RERULQD QHPD L]UDåHQRJ WUHQGD QMLKRYD KRGD$QDOL]LUDQR UD]GREOMH SUDüHQMD
YRGRVWDMDLSURWRNDSRGLMHOMHQRXGYDGLMHOD±SULMHUDWQRUD]GREOMHRGGRL
SRVOLMHUDWQRUD]GREOMHRGGRDDQDOL]LUDQLSRGDFLSRND]XMXUD]OLþLWHWUHQGRYH
3RGDFLRVUHGQMLPJRGLãQMLPSURWRNDPDSRND]XMXL]UDåHQLWUHQGRSDGDQMD]DSULMHUDWQR
UD]GREOMHWHWUHQGSRUDVWD]DNDVQLMHUD]GREOMHGRNSRGDFLRYRGRVWDMLPDQDREDMH]HUD
SRND]XMX REUQXWL WUHQG RG SURWRND SRYHüDQMH ]D SULMHUDWQR UD]GREOMH WH EODJL WUHQG
RSDGDQMDXNDVQLMHPUD]GREOMX
1D WHPHOMX DQDOL]H VSRPHQXWLK WUHQGRYD SURYHGHQD MH L XVSRUHGED GLQDPLNH UDVWD
VHGUHQLK EDULMHUD .R]MDþNRJ MH]HUD GR GHYHGHVHWLK JRGLQD SURãORJ VWROMHüD =ZLFNHU L
5XELQLüNDRL]DUHFHQWQRQRYLMHUD]GREOMH3UHPDSURYHGHQLP
DQDOL]DPDSULþHPXMHNRULãWHQDPHWRGRORJLMDRSLVDQDXUDGX=ZLFNHUL5XELQLüD
XWYUÿHQRMHGDMHWLMHNRPWRJUHFHQWQRJVNRURJRGLãQMHJUD]GREOMDGRãORGRSURPMHQH
GLQDPLNH UDVWD L GD MH X QRYLMH GRED GRPLQDQWQLML SURFHV HUR]LMH D QH UDVWD EDULMHUD
1DWHPHOMXDQDOL]LUDQLKWUHQGRYDKRGDVUHGQMLKJRGLãQMLKYRGRVWDMDSURVMHþQRVQLåHQMH
VSRPHQXWHEDULMHUHL]QRVLFPJRGGRNSUHPDSURYHGHQLPDQDOL]DPDKRGDQDMPDQMLK
JRGLãQMLKYRGRVWDMDGLQDPLNDSURVMHþQRJVQLåHQMDEDULMHUHL]QRVLFPJRG2E]LURP
QD RNROQRVW GD VH SUL SURFMHQL GLQDPLNH SURPMHQD QD EDULMHUDPD SRGDFL R VUHGQMLP
JRGLãQMLP YULMHGQRVWLPD L]YHGHQL L] GDOHNR YHüHJ EURMD VXGMHOXMXüLK þODQRYD QL]D X
RGQRVXQDMHGDQJRGLãQMLSRGDWDNR]DELOMHåHQRPPLQLPXPXNDRYMHURGRVWRMQLMLSRGDWDN
PRåHVHX]HWLSRGDWDNRSURVMHþQRPJRGLãQMHPVQLåHQMXEDULMHUHRGFPJRG5DGL
XVSRUHGEH]DUD]GREOMHRGGRSURVMHþDQSULUDVWVSRPHQXWHEDULMHUHNRULVWHüL
REDQL]DSRGDWDNDL]QRVLRMHSURVMHþQRFPJRG6OLþDQKRGLPDLKRGUD]QHYRGH
SULUDVWDEDULMHUHX3URãüDQVNRPMH]HUXLDNRJDVHQHPRåHNYDQWL¿FLUDWLQDSULMHRSLVDQL
QDþLQ L] UD]ORJD ãWR QHGRVWDMX NRQWLQXLUDQD SUDüHQMD SURWRND QD PMHVWX SUHOLMHYDQMD L]
3URãüDQVNRMH]HUR

6OLND3ULND]UH]XOWDWDYRGRPMHUHQMDQDSRVWDML.R]MDNPRVWWLMHNRPUD]GREOMD
WHNRQVXPSFLMVNDNULYXOMD]DJRGLQX
9MHURMDWQLUD]ORJWRPHMHHUR]LMDEDULMHUDLVPDQMHQMHREUDãWDMDQDQMLPDDãWRVHQDMEROMH
PRåH XRþLWL L] PHÿXRGQRVD UH]XOWDWD YRGRPMHUHQMD SURYHGHQLK WLMHNRP UD]GREOMD RG
GRWHSRVOMHGQMHGH¿QLUDQHNRQVXPSFLMVNHNULYXOMH±RQH]DJRGLQXQD
NRMRMMHYLGOMLYQMHQSRPDNXGHVQRXRGQRVXQDUH]XOWDWHUDQLMLKYRGRPMHUHQMDRGQRVQR
YHüD SURWRþQRVW SUL MHGQDNR YHOLNRP VWXSFX YRGH L]QDG VHGUHQLK EDULMHUD .R]MDþNRJ
MH]HUD6OLND
=$./-8ý$.
'DQL UDG VDGUåL SUHJOHG VWDQMD KLGURORãNRJ VXVWDYD 3OLWYLþNLK MH]HUD L PHÿXRGQRVD X
QMHPX 5H]XOWDWL LVWUDåLYDQMD UHFHQWQLK PHÿXRGQRVD GLQDPLNH NROHEDQMD UD]LQH YRGH X
GYDPDQDMYHüLPMH]HULPD.R]MDþNRPL3URãüDQVNRPSRND]XMXSURPMHQHGLQDPLNHUDVWD
VHGUHQLKEDULMHUDRGQRVQRQDGYODGDYDQMDNRPSRQHQWHHUR]LMHEDULMHUDXRGQRVXQDUDVW
EDULMHUDWDNRGDMH]DUD]GREOMHRGGRLVND]DQRSURVMHþQRVQLåHQMH.R]MDþNH
EDULMHUHRGFPJRG.WRPHXSUROMHüHJRGLQHGRãORMHLGRSXFDQMDLUXãHQMD
GLMHOD EDULMHUH QD QDMPDQMHP 0LOLQRP MH]HUX 9MHURMDWQL UD]ORJ WLP SURPMHQDPD VX
SRYHüDQHYULMHGQRVWLPDNVLPDOQLKSURWRND]DELOMHåHQHSRVOMHGQMLKJRGLQDNRMHVYRMRP
NLQHWLþNRPHQHUJLMRPSRWHQFLUDMXHUR]LMVNHSURFHVHNDNRVDPLKVHGUHQLKEDULMHUDWDNR
LREUDãWDMDQDQMLPD5H]XOWDWLSULND]DQLXGDQRPUDGXVXSUHOLPLQDUQLL]UD]ORJDãWRGLR
NRULãWHQLKNOLPDWRORãNLKLKLGURORãNLKSRGORJDL]JRGLQHMRãQLMHSURãDRXRELþDMHQX
YHUL¿NDFLMXYHüVXNRULãWHQHL]YRUQRRVPRWUHQHYULMHGQRVWL
=$+9$/$
5H]XOWDWLRYRJDUDGDYH]DQLVX]DLVWUDåLYDQMDSURYHGHQDXRNYLUXSURMHNWDÄ+LGURGLQDPLND
3OLWYLþNLKMH]HUD³¿QDQFLUDQRJRGVWUDQH-8133OLWYLþNDMH]HUD2YDMUDGMHVX¿QDFLUDOR
L6YHXþLOLãWHX5LMHFLSURMHNWRPXQLULWHKQLF
/,7(5$785$
>@ %RQDFFL 2 D =DEULQMDYDMXüL KLGURORãNL WUHQGRYL QD 3OLWYLþNLP MH]HULPD
+UYDWVNHYRGH
>@ %RQDFFL2E=DEULQMDYDMXüLKLGURORãNLWUHQGXVOLYX3OLWYLþNLKMH]HUD±'R-
GDWDN+UYDWVNHYRGH
>@ %RåLþHYLü 6 6UHPDF - 0DUNRYLü , 3OLWYLþND MH]HUD ± GHVHWOMHüD
VYMHGRþHQMD]QDQVWYHQLND9LMHVWL+*'D±
>@ &KDIHW]+66UGRþ'+RUYDWLQþLü1(DUO\GLDJHQHVLVRI3OLWYLFH/DNHV
ZDWHUIDOODQGEDUULHUWUDYHUWLQHGHSRVLWV*pRJU3K\V4XDWUQ±
>@ (PHLV.&5LFKQRZ++DQG.HPSH67UDYHUWLQHIRUPDWLRQLQ3OLWYLFH
/DNHV1DWLRQDO3DUN<XJRVODYLDFKHPLFDOYHUVXVELRORJLFDOFRQWURO6HGLPHQWRO-
RJ\
>@ )UDQLü'3OLWYLþNDMH]HUDLQMLKRYDRNROLFDYODVWLWDDXWRURYDQDNODGD=D-
JUHEVWU
>@ *ROXELü69LRODQWH&3OHQNRYLü0RUDM$*UJDVRYLü77UDYHUWLQHV
DQGFDOFDUHRXVWXIDGHSRVLWVDQLQVLJKWLQWRGLDJHQHVLV*HRO&URDW±
>@ +DEGLMD,6WLOLQRYLü%,VWUDåLYDQMHVWRSHRVHGUDYDQMDLEU]LQHWUDYHUWLQL

]DFLMHVHGUHQLKEDULMHUDQDSRGUXþMX133OLWYLþNDMH]HUD±]DYUãQLL]YMHãWDM3ULUR-
GRVORYQRPDWHPDWLþNLIDNXOWHW6YHXþLOLãWDX=DJUHEX
>@ +RUYDWLQþLü1ýDOLü5DQG*H\K0$,QWHUJODFLDO*URZWKRI7XIDLQ
&URDWLD4XDWHUQDU\5HVHDUFK
>@ 0DWRQLþNLQ,3DYOHWLü=7DYþDU9.UNDþ1/LPQRORãNDLVWUDåLYDQMD
UHLNRWRSDLIHQRPHQSURWRþQHWUDYHUWLQL]DFLMHX3OLWYLþNLPMH]HULPD$FWDELRO
3ULURGRVORYQDLVWUDåLYDQMD-$=8
>@ 0HDãNL+0RGHO]DãWLWHNUãNLKYRGQLKUHVXUVDQDSULPMHUXQDFLRQDOQRJ
SDUNDÄ3OLWYLþNDMH]HUD³'RNWRUVNDGLVHUWDFLMD6YHXþLOLãWDX=DJUHEX5XGDUVNR
JHRORãNRQDIWQLIDNXOWHW=DJUHEVWU
>@ 0LOLãD0%HODQþLü$0DWRQLþNLQ.HSþLMD56HUWLü3HULü02VWRMLü$+DE-
GLMD,0&DOFLWHGHSRVLWLRQLQNDUVWZDWHUVLVSURPRWHGE\OHDIOLWHUEUHDN
GRZQDQGYLFHYHUVD$QQDOHVGHOLPQRORJLH
>@ 0RYþDQD-UHIX&DUVXV,XJRVODYLDH.Uã-XJRVODYLMH
>@ 3HWULN03ULQRVLKLGURORJLML3OLWYLFD1DFLRQDOQLSDUN3OLWYLþNDMH]HUDXU
âDIDU-3ROMRSULYUHGQLQDNODGQL]DYRG=DJUHE
>@ 3HYDOHN,/DWUDYHUWLQHSK\WRJHQHGHVODFVGH3OLWYLF$FWHVGX,&RQJUHV
GHVHWQRJUDSKHVHWJHRJUDSKHVD3UDJXH3UDJ
>@ 3HYDOHN,'HU7UDYHUWLQXQGGLH3OLWYLFH6HHQ9HUK,QW9HU/LPQRO

>@ 3HYDOHN,%LRGLQDPLND3OLWYLþNLKMH]HUDLQMH]LQD]DãWLWD=DãWLWDSULURGH
=DJUHE
>@ 3HYDOHN,%LRGLQDPLND3OLWYLþNLKMH]HUDLQMHQD]DãWLWD1DFLRQDOQLSDUN
3OLWYLþNDMH]HUD=DJUHE
>@ 5XELQLü - =ZLFNHU * 'LQDPLND UHFHQWQRJ UDVWD VHGUHQLK EDULMHUD
3OLWYLþNLK MH]HUD =ERUQLNX VDåHWDND 7UHüHJ KUYDWVNL JHRORãNL NRQJUHV 2SDWLMD
=DJUHE&URDWLD
>@ 6UGRþ'+RUYDWLQþLü12EHOLü%.UDMFDU,6OLHSþHYLü$3URFHVL
WDORåHQMDNDOFLWDXNUãNLPYRGDPDVSRVHEQLPRVYUWRPQD3OLWYLþNDMH]HUD&DOFLWH
GHSRVLWLRQSURFHVVHVLQNDUVWZDWHUVZLWKVSHFLDOHPSKDVLVRQWKH3OLWYLFH/DNHV
<XJRVODYLD.Uã-XJRVODYLMH-XJRVODNDG]QDQXPMHW=DJUHE
>@ 6WRIHUV35HFHQWFDUERQDWHVHGLPHQWDWLRQLQWKHODNHRI3OLWYLFH-XJRVOD
YLD1HXHV-DKUE0LQHU0K
>@ UNESCO: KWWSZKFXQHVFRRUJHQOLVW
>@ =ZLFNHU*5XELQLü-:DWHU/HYHO)OXFWXDWLRQVDVDQ,QGLFDWRURI7XID
%DUULHU*URZWK'\QDPLFVLQWKH3OLWYLFH/DNHV50=0DWHULDOVDQG*HRHQYLURQ-
PHQW
$8725,
0DMD5DGLãLüPDJLQJDHGLID
GUVF-RVLS5XELQLüGLSOLQJJUDÿD
$QGULMDQD%UR]LQþHYLüPDJLQJELRSURFE
1LNROD0DUNLüGLSOLQJJHROE
äHOMND.OHPDUPDJPDWKF
GUVF,JRU5XåLüGLSOLQJJUDÿG
D
*UDÿHYLQVNLIDNXOWHWX5LMHFL5DGPLOH0DWHMþLü5LMHND+UYDWVND
PDMDUDGLVLF#XQLULKUMUXELQLF#XQLULKU
E
133OLWYLþNDMH]HUD=QDQVWYHQRVWUXþQLFHQWDUÄ'U,YR3HYDOHN³-RVLSD-RYLüD
3OLWYLþND-H]HUD+UYDWVNDDQGULMDQDEUR]LQFHYLF#QSSOLWYLFNDMH]HUDKU
QLNRODPDUNLF#QSSOLWYLFNDMH]HUDKU
F
'UåDYQL+LGURPHWHRURORãNL]DYRG*ULþ=DJUHE+UYDWVND
NOHPDU#FLUXVGK]KU
G
*UDÿHYLQVNLIDNXOWHWX5LMHFL5DGPLOH0DWHMþLü5LMHND+UYDWVND
LUX]LF#XQLULKU
R 1.16.
02*8û,87-(&$-./,0$76.,+3520-(1$1$
27-(&$1-(.25$1(.2'/8.(7,û$
'XãDQ7UQLQLü7RPLVODYD%RãQMDN
POSSIBLE IMPACT OF THE CLIMATE CHANGE ON THE KORANA

5,9(55812))$7/8.(7,û
212 'XãDQ7UQLQLü7RPLVODYD%RãQMDN
1. UVOD
2008).
./,0$76.(.$5$.7(5,67,.($1$/,=,5$12*32'58ý-$
U radu
Parg, Ogulin,
GMS Karlovac 0.01 o

2.1. Usporedba klimatskih parametara-normala

PARG
Parametar 1961.-1990. 1971.-2000. 1981.-2010.
(oC) 7.0 7.2 7.6
T (oC) 33.5 33.5 33.5
T (oC) -21.7 -21.7 -21.7
R 1849.0 1840.9 1813.8
R 2188.5 2106.4 2307.0
R 1438.2 1438.2 1438.2
R 173.5 226.7 226.7
6 1 (d) 103.6 99.7 95.9
6 (d) 64.8 63.8 65.5
6 (d) 31.9 31.2 30.7
6 (d) 13.2 12.7 13.1
S 156 151 141
OGULIN
Parametar 1961.-1990. 1971.-2000. 1981.-2010.
(oC) 9.7 9.9 10.4
T (oC) 38.0 38.0 38.0
T (oC) -26.1 -24.5 -24.5
R 1577.2 1524.8 1513.4
R 2022.7 2022.7 1915.0
R 1103.2 1103.2 1103.2
R 110.8 110.8 110.8
6 (d) 70.7 63.0 62.1
6 (d) 41.8 37.1 39.7
6 (d) 15.8 13.3 14.6
6 (d) 5.9 4.1 5.0
S 110 87 83
RIJEKA
Parametar 1961.-1990. 1971.-2000. 1981.-2010.
(oC) 13.6 13.8 14.2
T (oC) 35.8 38.1 40.0
T (oC) -11.4 -11.4 -11.4
R 1561.4 1552.4 1548.6
R 1973.4 1973.4 2115.9
R 1075.8 1075.8 1021.4
R 210.3 210.3 204.5
6 (d) 2.3 1.4 1.4
6 (d) 0.5 0.4 0.4
6 (d) 0.0 0.0 0.0
6 (d) 0.0 0.0 0.0
S 52 52 28
3. PROMJENE VARIJABILNOSTI I KLIME
o
C (uz
o
razdoblja (DHMZ, 2019).

4. PROMJENE GODIŠNJEG OTJECANJA NA KORANI KOD

/8.(7,û$
6 3
) na Korani
6 3
6 3
4.1 Klimatološke i antropološke promjene i njihov utjecaj na otjecanje
Smanjivanje
Godina JRGLãQMHJ 3RGUXþMH Napomena
otjecanja
2020. do 20- Jug Europe
Evrope
2050. do 20- -
2070. Jug Europe

Evrope
voda
=$./-8ý$.
LITERATURA
jezera,
AUTORI
a
b
R 1.17.
VELIKE VODE NA MALIM SLIVOVIMA I PROBLEMI

NJIHOVOGA DEFINIRANJA
5DQNRäXJDMäHOMNRâWHIDQHN$QD7XUþLQRY0LNXOHF
FLOOD EVENTS IN SMALL BASINS AND ISSUES REGARDING

THEIR DEFINITION
-
-
222 5DQNRäXJDMäHOMNRâWHIDQHN$QD7XUþLQRY0LNXOHF
1. UVOD
= f (A), ukoliko
3 2
)
2
(god), a A )
9(/,.(92'(8.5â8±35,0-(5*52%1,ý.2*$32/-$
2
35272ý1$.5,98/-$*251-('2%5(8352),/8785.29,û,
Hidroing
4. VELIKE VODE U HRVATSKOM ZAGORJU – PRIMJER ŠEMNICE
25
veliku vodu .
50
2
A .
3 3
25 50
3 3
25 50
3
koji iznosi
= f (A
= f (A
= f (A), koje daju preniske

.
3
25
9(/,.(92'(=$*5(%$ý.(0('9('1,&(±35,0-(5
.5$/-(9(ý.2*$3272.$
226
na slici 3.
3 3
100
W100
227
Metoda Qmax100 qmax100 W100

3 3 2 3 Napomena
(formula) (m /s) (m /s/km ) (m )
V.T.Chow 20,8 4,91 173.000 Prema Glavnom projektu, CN = 87
V.T.Chow 16,1 3,80 70.850 Prema IDVOGZ-u; tk = 1 sat; CN = 82
V.T.Chow (12,3) (2,90) 177.740 Prema IDVOGZ-u; tk = 4 sata; CN = 82
V.T.Chow 25,5 6,01 111.940 tk = 1 sat; CN = 89
V.T.Chow (16,5) (3,89) 237.800 tk = 4 sata; CN = 89
Jedin.hidrogr. 25.5 6,01 400.000 Prema VOGZ-u; tk = 24 sata
'6UHEUHQRYLü 34,4 8,11 358.050 Ĳ =2,78 sati; ȕ = 2,0; P = 1200 mm
Racional.for. 31,2 7,37 Tc = 1 sat; c = 0,52
ýHWLULNRHI 26,1 6,16
Müller 41,9 9,88
Espey-Altman 23,8 5,61 173.000 Tc = 46,2 min
Gian.-Vissen. 41,4 9,76 Tc = 1,06 sati
tk
P T je
=$./-8ý$.
= f (A
= f (A
= f (A
= f (A
LITERATURA
1481.
-
gradu, 80.
-
Hidrologija
Analiza dostig-
-
, knjiga 1.1,
-
Hidrološka
[13] Vodoprivredno-projektni biro d.d. (Brkić, B.), Zagreb (2001): Hidrotehničko rješenje
zaštite grada Ogulina izgradnjom retencije, knjiga 2 – stručni elaborat.
AUTORI
Hidroinženjering d.o.o., Okučanska 30, 10 000 Zagreb, Hrvatska,

ranko.zugaj@hidroinzenjering.hr, zeljko.stefanek@hidroinzenjering.hr,
ana.turcinov@hidroinzenjering.hr
R 1.18.
HIDROLOŠKI EKSTREMI NA SLIVU RIJEKE BREGANE
9HGUDQ,YH]Lü6DQMD)LOLSDQ9ODWNR.DGLü
+<'52/2*,&$/(;75(0(6,17+(%5(*$1$5,9(5%$6,1
-
232 9HGUDQ,YH]Lü6DQMD)LOLSDQ9ODWNR.DGLü
1. UVOD
lokaciji.
35('0(71232'58ý-(,8/$=1,32'$&,
pr., 2018).
3 3
(DHMZ, 2018).
Limnigrafska postaja Koretići (šifra postaje 3254) nalazi se na vodotoku Bregana započela
je s radom 01.09.1980. Kota nule postaje nalazi se na 332,288 m n.m. Zabilježeni ekstremi
vodostaja u razdoblju mjerenja 1980. - 2015. iznose: minimum H= 18 cm zabilježen
09.08.1982. te maksimum H= 154 cm zabilježen 23.05.2015. Zabilježeni ekstremi protoka
u razdoblju mjerenja 1980. - 2015. iznose: minimum Q= 0,030 m3/s zabilježen 09.08.1982.
te maksimum Q= 20,61 m3/s zabilježen 23. 5. 2015. (DHMZ, 2018).
Limnigrafska postaja Svinjarići (šifra postaje 3252) nalazi se na vodotoku Breganica
započela je s radom 23.05.1980. Kota nule postaje nalazi se na 235,240 m n.m. Zabilježeni
ekstremi vodostaja u razdoblju mjerenja 1980. - 2015. iznose: minimum H= 6 cm zabilježen
28.08.2012. te maksimum H= 96 cm zabilježen 23. 5. 2015. Zabilježeni ekstremi protoka u
razdoblju mjerenja 1980. - 2015. iznose: minimum Q= 0,015 m3/s zabilježen 21.08.1989.,
te maksimum Q= 9,05 m3/s zabilježen 23.05.2015. (DHMZ, 2018).
3. METODOLOGIJA
Za statističke i hidrološke analize, rezultati kojih su prikazani u ovom radu, korištene su
poznate statističke metode i nastavno se daje pregled odabranih za analize u ovom radu.
Njima se utvrđuju temeljni uvjeti i pretpostavke za podatke i analize.
Da bi se za vremenski niz podataka,vodostaja i protoka, mogle primijeniti statističke
metode i proračun vjerojatnosti, članovi niza te niz moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:
članovi niza moraju biti slučajne varijable, članovi niza moraju biti međusobno neovisni,
članovi niza moraju biti stacionarni, nadalje niz mora biti homogen (istovrstan) te
dovoljno dug.
Provjera homogenosti nizova velikih voda (vodostaja i protoka) vršena je sa svrhom
izdvajanja prirodnih poremećaja od umjetno uzrokovanih promjena. Za ispitivanje
homogenosti nizova korišten je Wilcoxon-Mann-Whitney U test (Wilcoxon, 1945). U test
je neparametarski test, odnosno test rangiranja gdje su oblici razdioba skupova nepoznati.
Za niz koji se testira pretpostavke su da su članovi osnovnih skupova međusobno neovisni
te da su osnovni skupovi neprekinuti. Nulta hipoteza testa je da nema značajnih promjena
u podacima. U slučaju da se nulta hipoteza odbacuje, alternativna hipoteza je da postoje
značajne promjene uzrokovane prirodnim ili umjetnim uzorcima. Mjerilo za prihvaćanje
ili odbacivanje nulte hipoteze je standardno jedinično odstupanje U0. Uz razinu povjerenja
D = 0.05 (vjerojatnost 95 % da je niz homogen) nulta hipoteza se prihvaća ako je -1.96 <
U0 < 1.96.
Provjera duljine niza vršena je na osnovu veličine pogreške koeficijenta varijacije Vcv,
prema metodama koje preporuča UNESCO (McMahon, 1982), odnosno prema Kricky-
Menkelovoj jednadžbi (Srebrenović, 1970). Kod obje metode koeficijent varijacije (Cv) je
relativna mjera disperzije izražena u postocima. Veći koeficijent varijacije pokazuje veću
raspršenost, odnosno manju reprezentativnost aritmetičke sredine. Standardna devijacija
(ʍ) je prosječno odstupanje pojedinačnih vrijednosti numeričkog obilježja od aritmetičke
sredine. Slijedi da je niz dovoljno dug ukoliko je pogreška koeficijenta varijacije Vcv ≤ 0.1.
Vrijednosti maksimalnih vodostaja i protoka za različite vjerojatnosti pojavljivanja
proračunate su prema sljedećim teorijskim funkcijama raspodjele: Gauss (Normalna),
Galton (Logaritamsko –normalna), Gumbel, Pearson III i Log Pearson III (Ožanić, 2004).
Odabir mjerodavne teorijske funkcije raspodjele za proračunate vjerojatnosti ekstremnih
događaja provodi se korištenjem testova dobrote prilagodbe.
Testovi dobrote prilagodbe govore kolika je povezanost mjerenog uzorka s teoretskom

vjerojatnošću distribucijske funkcije. Odnosno, koliko teoretska distribucija odgovara
mjerenim podacima. Primijenjeni testovi prilagodbe su: Kolmogorov-Smirnovljev test
(Stephens, 1973) i Anderson - Darlingov test (Anderson i Darling, 1954).
Linearni trendovi procijenjeni su za godišnje vrijednosti maksimalnih protoka, a
signifikantnost njihovih promjena testirana je neparametarskim Mann-Kendallovim
testom (Gajić-Čapka i Cesarec, 2010).
4. REZULTATI
S obzirom na uočene promjene u nizovima vodostaja i protoka na slivu provedene su
analize za tri različita razdoblja: a) do 1999 – HS Bregana remont 1970. – 1999., HS
Koretići i HS Svinjarići 1980. – 1999.; b) do 2015. – Bregana remont 1970. – 2015., HS
Koretići i HS Svinjarići 1980. – 2015.; c) razdoblje 2000. – 2015. (sve tri postaje).
Provjera homogenosti (Tablica 1) pokazuje da su svi analizirani nizovi na svim hidrološkim
postajama homogeni.
Provjera duljine nizova (Tablica 2) pokazuje da su svi analizirani nizovi vodostaja na
svim hidrološkim postajama dovoljno dugi. No, istovremeno obje metode pokazuju
da su analizirani nizovi protoka za razdoblje 1970.(1980.) – 1999. na svim hidrološkim
postajama dovoljno dugi, dok za kraća razdoblja 1970.(1980.) – 2015. i 2000. – 2015. nisu
dovoljno dugi. Slijedno, daljnjom analizom, metode pokazuju da 46-godišnji niz (1970. –
2015.) nije dovoljno dug, dok iste metode za 30-godišnji niz (1970. – 1999.) pokazuju da je
dovoljno dug. Primjećuje se zanimljivim da su zbog ekstremnih protoka koji su se javili u
periodu 2000. – 2015. zaključci testova duljine niza suprotni pretpostavljenoj i uobičajenoj
hidrološkoj praksi kojom se očekuje da su nizovi maksimalnih protoka duljine 30 ili više
godina, prema različitim autorima, dovoljno dugi za donošenje pouzdanih zaključaka
(Žugaj, 2000).
HS Bregana remont +6.RUHWLüL +66YLQMDULüL

Vodostaj Protok Vodostaj Protok Vodostaj Protok
Razdoblje [cm] >PñV@ Razdoblje [cm] >PñV@ Razdoblje [cm] >PñV@
1970-1999 1980-1999 1980-1999
1970-2015 1980-2015 1980-2015
2000-2015 2000-2015 2000-2015

Unesco
1970-1999 1980-1999 1980-1999 -
1970-2015 - 1980-2015 - 1980-2015 - -
2000-2015 - 2000-2015 - 2000-2015 - -
1970-1999 1980-1999 1980-1999 -

1970-2015 - 1980-2015 - 1980-2015 - -
2000-2015 - 2000-2015 - 2000-2015 - -

1970-1999 Log P III 1980-1999 Log P III Log P III 1980-1999 Log P III
1970-2015 1980-2015 Log P III Log P III 1980-2015 Log P III
2000-2015 2000-2015 Log P III 2000-2015 Log P III
Anderson Darling
1970-1999 Log P III Log P III 1980-1999 Log P III Log P III 1980-1999 Log P III
1970-2015 1980-2015 Log P III Log P III 1980-2015 Log P III Log P III
2000-2015 Log P III Log P III 2000-2015 Log P III Log P III 2000-2015 Log P III Log P III
HS Bregana remont
1970-1999 1970-2015 2000-2015
[god] 3URWRN>PñV@ 3URWRN>PñV@ 3URWRN>PñV@
1000 280.93 47.94 327.86 119.74 450.81 260.89
100 224.30 36.98 256.18 75.73 324.54 151.53
25 192.03 30.59 212.64 53.62 252.70 97.55
10 170.69 26.32 183.18 40.47 205.75 66.76
5 153.89 22.92 159.87 31.09 169.46 45.99
2 128.49 17.75 124.66 18.77 116.49 21.50
+6.RUHWLüL
1980-1999 1980-2015 2000-2015
1000 137.57 29.55 210.01 43.54 291.34 52.15
100 115.61 15.22 153.84 23.10 193.33 30.48
25 102.62 10.06 124.66 14.95 146.28 20.34
10 93.79 7.54 106.58 10.75 118.70 14.63
5 86.70 5.98 93.07 8.06 98.98 10.74
2 75.68 4.20 73.95 4.89 72.55 5.94
+66YLQMDULüL
1980-1999 1980-2015 2000-2015
1000 80.49 8.08 165.07 44.00 207.29 53.98
100 64.10 3.92 107.56 13.42 139.83 21.38
25 54.15 2.44 79.88 6.17 103.93 10.85
10 47.41 1.73 63.65 3.51 81.61 6.32
5 42.08 1.30 52.07 2.18 65.05 3.85
2 34.03 0.81 36.61 1.01 42.16 1.53

Razdoblje Mann Kendall Razdoblje Mann Kendall Razdoblje Mann Kendall
1970-1999 -0.5 3 1980-1999 3
1980-1999 3
3 3 3
1970-2015 1980-2015 1980-2015
3 3 3
2000-2015 2000-2015 2000-2015
5. DISKUSIJA
(Tablica 6).
Povratno Protok [m³/s] Razlika [%]

raz. [god] (1) 1970-1999 (2) 1970-2015 (3) 2000-2015 (2) / (1) (3) / (2) (3) / (1)
1000 47.94 119.74 260.89
100 36.98 75.73 151.53
25 30.59 53.62 97.55
10 26.32 40.47 66.76
5 22.92 31.09 45.99
2 17.75 18.77 21.5
=$./-8ý$.
rijeke Bregane.
LITERATURA
A Test of Goodness-of-Fit
Hidrografski atlas rijeke

Bregane
HIS2000
-
, Zagreb
World
, -
Hidrologija
AUTORI
a
a
vedran.
,
b
R 1.19.
PROCJENA BILANCE VODA NA SLIVU RIJEKE KRAPINE

KORIŠTENJEM SUVREMENIH TEHNIKA
9HGUDQ,YH]Lü'DPLU%HNLü7RPLVODY6XWRQ
-
-
WATER BALANCE ASSESSMENT IN THE KRAPINA RIVER BASIN

86,1*&855(177(&+1,48(6
-
-
-
242 9HGUDQ,YH]Lü'DPLU%HNLü7RPLVODY6XWRQ
1. UVOD
Todini 2007).
35('0(71232'58ý-(,8/$=1,32'$&,
2
na slici (Slika 1).
3. METODOLOGIJA
I, i izlaza vode, O
d6, d62 d633 d63

P= ൬ +(, ൰ + ൬ +(2 +42൰ + ൬ +(7 +(33 +433 ൰ + ൬ +43 ൰ (1)
dt dt dt dt
(SI EI S0 -
E0 0
SPP ET
EPP PP
SP -
P
ܲ ൌ ‫ܧ‬ூ ൅ ‫ܧ‬ை ൅ ܳை ൅ ‫ ்ܧ‬൅ ‫ܧ‬௉௉ ൅ ܳ௉௉ ൅ ܳ௉ (2)

ܲ ൌ ‫ܧ‬ூ + ‫ ܶܧ‬൅ ܳ஽ ൅ ܳ஻ (3)
ܲ ൌ ‫ܧ‬ூ ൅ ‫ ܶܧ‬൅ ܳ (4)
ܲ ൌ ‫ ܧ‬൅ ܳ (5)
E I 0
), ET T
); E0
PP
D 0 PPB
); B B PPS
);
P
( D B
).
3.1 Programiranje u Python programskom jeziku

3.2 Separacija direktnog i baznog otjecanja
ሺͳ െ ‫ܫܨܤ‬௠௔௫ ሻܾܽ௜ିଵ ൅ ሺͳ െ ܽሻ‫ܫܨܤ‬௠௔௫ ‫ݕ‬௜

ܾ௜ ൌ (6)
ͳ െ ܽ‫ܫܨܤ‬௠௔௫
3 3
bi bi-1
3
i
BFI a
slobodnog izbora BFI BFI
3.3 Stvarna evapotranspiracija
‫ܶܧ‬ଶସ௛ ൌ Ȧ ή ‫ܶܧ‬௥ (7)

gdje je: ETr – referentna evaporanspiracija na dan snimke (mm/dan); ȿ – evaporativna

frakcija.
i
Rn
ߣ‫ܶܧ‬ ߣ‫ܶܧ‬
Ȧൌ ൌ (8)
ܴ௡ െ ‫ ܶܧߣ ܩ‬൅ ‫ܪ‬
2
).
4. REZULTATI
Krapine koje iznosi
O
slivu rijeke Krapine koje iznosi B
ET
evaporacije od ET
ET EI
O
=57
B
=$./-8ý$.
ZAHVALA
LITERATURA
A re-
212-213, pp. 198-212

,
, -
-
ration
, Esri,
Redlands, USA
,
,
55(10), pp. 1196-1206
-
120
Data Users Handbook

-
Redlands, USA
-
AUTORI
a
a
vedran.
c
R 1.20.
,17(*5,5$1,5$âý/$1-(1,02'(/%,/$1&(92'$
„IVOR“
9HGUDQ,YH]Lü'DPLU%HNLü)LOLS)HUHQþDN
INTEGRATED DISTRIBUTED WATER BALANCE MODEL IVOR
The paper presents the basic elements of an original integrated distributed

hydrological model (IVOR) for efficient calculation of water balance components based
on the GIS technology and remote sensing using an open-source platform. The model
implements original procedures for integration of remote sensing and standard hydrome-
teorological measurements for obtaining a full spatial distribution of surface water bal-
ance components. The integration of remote sensing enables a more accurate calculation
of spatial and temporal variations of surface water balance components in a basin along
with standard hydrometeorological measurements. The model was implemented in the
Krapina river basin, in which the values of the water balance components for period 2000-
2013 were computed using daily time step. The results of the model calibration/valida-
252 9HGUDQ,YH]Lü'DPLU%HNLü)LOLS)HUHQþDN
tion indicate an average difference of monthly runoff at all hydrological stations of 0.77
mm/1.98 mm and the values of the Nash-Sutcliffe efficiency coefficient of 0.22/0.20. The
developed model enables mid-term and long-term forecasting of water balance as well as
analyses of the impact of various changes (climate, land cover, construction) on the water
availability in a basin. For these reasons, there is a range of water management areas that
would benefit from the application of the model, such as hydrological forecasting, assess-
ment of the impact of changes in the basin status, design variants for mitigation measures,
etc.
1. UVOD
2018b).
35('0(71232'58ý-(
2
3. METODOLOGIJA
I VO R
U prvom koraku razvijene su nove, originalne metode te su korištenjem Python

uređivača PythonWin napisane originalne skripte za svaku od analiziranih komponenti
bilance voda na slivu. Tako je razvijena originalna metoda procjene prostorne raspodjele
temperature zraka na slivu uz integraciju podataka daljinskog mjerenja s izmjerenim
hidrometeorološkim podacima (Ivezić i drugi, 2018a). Ona je korištena i za razvoj
originalne metode procjene evapotranspiracije, ET (mm) na slivu uz parcijalnu integraciju
podataka daljinskog mjerenja (Ivezić i drugi, 2018b), na temelju koje je izrađena originalna
skripta komponente evapotranspiracije na slivu. Modeliranje evaporacije intercepcije EI
(mm) na slivu provedeno je temeljem originalne metode procjena evaporacije intercepcije
na slivu uz parcijalnu integraciju podataka daljinskog mjerenja. Evaporacija intercepcije
modelirana je korištenjem Astonovog intercepcijskog modela (Aston, 1979). Modeliranje
direktnog otjecanja, QD (mm) je provedeno primjenom SCS metode (NRCS, 1997).
Budući da se modelom bilance voda definira prostorna raspodjela vode (volumno),
korišten je samo dio metode koji se na to odnosi. Za korektan kontinuirani izračun

vrijednosti direktnog otjecanja, bilo je potrebno poznavati prethodne uvjete vlažnosti
tla. Otapanje snijega ΔS (mm) modelirano je s obzirom na razlike mjerenja snijega u
odnosu na prethodni dan. Pri tome se vodilo računa da postoji razlika zapremine snijega
s obzirom na zapreminu vode te da prilikom otapanja snijega, zbog vrlo često još uvijek
zaleđenog površinskog sloja tla, dio otopljenog snijega sudjeluje u direktnom otjecanju.
Promjena količine vode akumulirane u tlu.
D
ET
B
4. REZULTATI I DISKUSIJA
za cijeli sliv rijeke Krapine (Tablica 2).

TIP
OTJECANJA KALIBRACIJA VALIDACIJA KALIBRACIJA VALIDACIJA
UKUPNO 0,77 1,98 0,22 0,20
DIREKTNO 0,63 0,81 -0,56 -0,35
BAZNO 0,39 1,88 0,25 0,05
TIP
OTJECANJA KALIBRACIJA VALIDACIJA KALIBRACIJA VALIDACIJA
UKUPNO 0,45 -0,13 0,57 0,66
DIREKTNO -0,2 0,11 0,08 0,19
BAZNO 0,44 -0,03 0,56 0,56
godine
D
godine D
B
ET
u 2003. godini, do ET
ET
ET=100,8
EI=10,90
EI
EI
rujnu 2001. godine EI
=$./-8ý$.
(2007. - 2013.).
ZAHVALA
DOPRINOS AUTORA
LITERATURA
120
,
55(10), pp. 1196-1206
National Engineering
AUTORI
a
a
vedran.
,
b
R 1.21.
UTJECAJ PRAGA KOD TE-TO ZAGREB NA VODOSTAJE

RIJEKE SAVE I PODZEMNE VODE ZAOBALJA
)LOLS.DOLQLü,YDQD,YDQNRYLü,YDQD%DUWROLü0ODGHQ3HWULþHF
IMPACT OF THE TE-TO ZAGREB SILL ON THE SAVA WATER

LEVELS AND GROUNDWATER LEVELS
-
262 )LOLS.DOLQLü,YDQD,YDQNRYLü,YDQD%DUWROLü0ODGHQ3HWULþHF
-
-
-
-
1. UVOD
zaobalju rijeke Save.
2. UTJECAJ PRAGA TE-TO NA VODOSTAJE RIJEKE SAVE

264
Zagreb od praga TE-TO.

265
3. UTJECAJ PRAGA NA RAZINE PODZEMNE VODE

266
=$./-8ý$.
disipaciju.
LITERATURA
16-20.
rada HE na Savi,
[4]
268 )LOLS.DOLQLü,YDQD,YDQNRYLü,YDQD%DUWROLü0ODGHQ3HWULþHF
AUTORI
a
b
ivana.
R 1.22.
MORFOLOŠKE PROMJENE I PROMJENE USLUGA EKO-

SUSTAVA SAVE U BLIZINI ZAGREBA
1HYHQ7UHQF$OMRãD'XSOLü5DPRQD7RSLü%RMDQ0DWRã-RVLSD9HOLü
0DUNRûDOHWD,DQ&)XOOHU
zajednice
0253+2/2*,&$/&+$1*(6$1'&+$1*(6,1(&26<67(0
6(59,&(62)7+(6$9$5,9(5,17+(9,&,1,7<2)=$*5(%
-
1HYHQ7UHQF$OMRãD'XSOLü5DPRQD7RSLü
270 %RMDQ0DWRã-RVLSD9HOLü 0DUNRûDOHWD,DQ&)XOOHU
1. UVOD
1.1. Usluge ekosustava
2ELOMHåMDUD]PDWUDQHGLRQLFH
Zingel streber ), veliki vijun

(Cobitis elongata
), Dunavska paklara (
) iz Save u Zagrebu
2. RASPRAVA
Uska Mean Anastomo- Ograničena Akumu

Ekosistemska usluga Prepletena
dolina ndrirajuća zirajuća nasipima lacija
Odabrani hidromorfološki atributi
Kompleksnost obale L LM H H L M
Broj kanala L L H HM L L
Staništa unutar kanala L LM M H L LM
Stalnost kanala i otoka M M L H M H
Veličina poplavne
ravnice i L MH M H L L
povezanost kanala
Prirodne ekosistemske usluge
Biološka raznolikost L M L H L M
Udio autohtonih vrsti H H H H L L
Prim. i seku. produkcija L M M H L H
Kruženje nutrijenata i
L LM LM H L H
pohrana ugljika
Pohrana vode L LM L H L H
Nanos L M M H L H
Antropocentrične usluge
Produkcija hrane L M L H L M
Rekreacija LM LM L H L H
Ublažavanje prirodnih
L M L H H H
nepogoda
Prijevoz H M L M H H
274
275
=$./-8ý$.
LITERATURA
, Dok-
s.
I
-
-
don (2010)
-
,
HAOP. pp. 33
Potential
OGK ., p.70.
[22] -
.
-
-
bio.2010.60.1.11. (15.3.2018)
Geološki vijesnik, 44,
-
AUTORI
a
a
-
ska, , ,
b
-
,
c
d
R 1.23.
32-$912675$=/,ý,7,+6.83,1$)$50$&(87,.$
U RIJECI SAVI
'UDåHQND6WLSDQLþHY6LQLãD5HSHF
OCCURRENCE OF DIFFERENT GROUPS OF PHARMACEUTICALS

IN THE SAVA RIVER
-
280 'UDåHQND6WLSDQLþHY6LQLãD5HSHF
1. UVOD
-
-
-
).
-
2. MATERIJALI I METODE
2.1. Uzorci i priprema uzoraka
-
. Uzorci su
2.2. Metoda
3.1. Farmaceutici u okolišu
-
dacije
-
i drugi, 2016).
-
-
3.2. Farmaceutici u rijeci Savi i pregled znanstvenih radova

o farmaceuticima u rijekama
-
-
-
-
-
µ
=$./-8ý$.
bazene
-
-
FARMACEUTIK CAS BROJ FARMACEUTSKA SKUPINA GR.KVANT. (µg/l) N D FD (%) PV (µg/L) MEDIAN (µg/L)
15687-27-1 0,0102 78 67 85,9 1,584 0,137
27203-92-5 0,0032 78 53 67,9 0,131 0,007
103-90-2 0,0082 78 41 52,6 0,724 0,014
50-78-2 0,0127 78 61 78,2 0,641 0,099
58-15-1 0,0109 78 39 50,0 0,203 0,014
80-32-0 0,0037 78 64 82,1 0,182 0,012

57-62-5 0,0066 78 61 78,2 0,222 0,025
26787-78-0 0,0215 78 60 76,9 1,923 0,455
7177-50-6 0,0100 78 52 66,7 0,523 0,050
7240-38-2 0,0140 78 46 59,0 0,528 0,075
79-57-2 0,0138 78 43 55,1 0,222 0,021
64-75-5 0,0103 78 42 53,8 0,927 0,014
7081-44-9 0,0033 78 42 53,8 0,177 0,026
24390-14-5 0,0026 78 42 53,8 0,142 0,035
70458-96-7 0,0032 78 41 52,6 0,459 0,005
3LSHPLGLþQDNLVHOLQD 51940-44-4 0,0094 78 40 51,3 0,208 0,013
114-07-8 0,0135 78 38 48,7 0,051 0,009
723-46-6 0,0095 78 36 46,2 0,131 0,011
72-14-0 0,0053 78 35 44,9 0,366 0,034
144-83-2 0,0101 78 32 41,0 1,179 0,015
13412-64-1 0,0034 78 31 39,7 0,871 0,035
83905-01-5 0,0062 78 17 21,8 0,458 0,030
19982-08-2 0,0094 78 46 59,0 0,113 0,027
59729-33-8 0,0049 78 24 30,8 1,334 0,092

93413-62-8 0,0058 78 38 48,7 0,078 0,007
# 486-56-6 0,0106 78 61 78,2 1,506 0,087
60142-96-3 0,0042 78 66 84,6 0,392 0,056

84057-84-1 0,0061 78 42 53,8 0,150 0,011
25451-15-4 0,0040 78 40 51,3 0,099 0,013
298-46-4 0,0052 78 38 48,7 0,017 0,006
29331-92-8 0,0378 78 34 43,6 0,189 0,072
443-48-1 0,0170 78 55 70,5 0,319 0,050

70288-86-7 0,0075 78 42 53,8 0,091 0,011
Ipronidazol 35175-14-5 0,0048 78 31 39,7 0,056 0,009
551-92-8 0,0052 78 22 28,2 1,318 0,010
73334-07-3 0,0154 78 49 62,8 0,907 0,028
50-23-7 0,0091 78 63 80,8 0,139 0,013

2135-17-3 0,0148 78 59 75,6 0,588 0,030
127-31-1 0,0063 78 47 60,3 0,787 0,020
83-43-2 0,0048 78 44 56,4 2,958 0,012
105102-22-5 0,0118 78 43 55,1 0,094 0,014
53716-49-7 0,0052 78 55 70,5 0,509 0,044

22071-15-4 0,0104 78 54 69,2 0,355 0,022
15307-86-5 0,0195 78 48 61,5 0,244 0,023
78715-23-8 Opioid 0,0103 78 43 55,1 0,080 0,013

52485-79-7 Opioid 0,0086 78 31 39,7 0,196 0,011
77-17-8 Opioid 0,0102 78 27 34,6 0,712 0,017
73986-53-5 Opioid 0,0036 78 53 67,9 0,042 0,007
56354-06-4 Opioid 0,0086 78 25 32,1 0,208 0,012
58-08-2 0,0174 78 61 78,2 2,268 0,387
N - Broj uzoraka
'%URMX]RUDNDNRGNRMLKMHL]PMHUHQDNRQFHQWUDFLMDYLãDRGJUDQLFHNYDQWLILNDFLMH
390DNVLPDOQDNRQFHQWUDFLMDXSRYUãLQVNRMYRGL
LITERATURA
(Ed.)
[3]
612.
-
-
Ontario
, En-
-
. Environ. Int. 35,
[14]
-
-
[17]
-
Investiga-
381.
AUTORI
a
,
R 1.24.
RAZINE ORGANSKOG UGLJIKA U GLAVNOM

MELIORACIJSKOM KANALU (LONJSKO POLJE)
3DOPD2UORYLü/HNR,UHQD&LJOHQHþNL,YDQâLPXQLü-HOHQD'DXWRYLü
LEVELS OF ORGANIC CARBON (OC) IN THE MAIN

AMELIORATION DRAINAGE CANAL (LONJA FIELD)
-
288 3DOPD2UORYLü/HNR,UHQD&LJOHQHþNL,YDQâLPXQLü-HOHQD'DXWRYLü
1. UVOD
(Kieber i drugi, 2006).
2. METODE
-3
-3
-3 -
3 -3
-3
-3
-3
, slika 2.
-3
-3
O2 O2.
-3
što ukazuje
na značajnu razgradnju organskog materijala nastalog povećanom primarnom
produkcijom. Snižena koncentracija kisika nije znatno varirala tijekom ostalih
sezona.
=$./-8ý$.
-3
(do )
polje.
-3
ZAHVALA
SPHERE i IP-2018-01-1717, MARRES.
LITERATURA
[1] Seasonal dis-
Controls
277-304.
-
.
[6]
Or-
Char-
tools
Croatia.
AUTORI
a
a
-
;
c
R 1.25.
67$7,67,ý.$=1$ý$-1267,6725,-6.,+323/$9$
6$9(8352),/8ä83$1-$
6WHYDQ3URKDVND9ODGLVODYD%DUWRã'LYDF0LOHQD-HORYDF$OHNVDQGUD,OLü
-
-
P{ )} = P (1)
W
-
STATISTICAL SIGNIFICANCE OF HISTORICAL FLOODS OF THE

6$9$5,9(5$77+(ä83$1-$352),/(
294 6WHYDQ3URKDVND9ODGLVODYD%DUWRã'LYDF0LOHQD-HORYDF$OHNVDQGUD,OLü
P{ )} = P (1)
W
-
1. UVOD
P( > ) = 1 - F( ) (2)
P( >
F( .
gdje je
P )} = . (3)
2. KRATAK PRIKAZ MODELA PROIL
మ
భ ሺೣషഋೣ ሻమ మഐ‫ڄ‬ሺೣషഋೣሻ‫ڄ‬൫೤షഋ೤ ൯ ൫೤షഋ೤ ൯ (4)
ି ‫ڄ‬൥ ି ା ൩
ଵ మ‫ڄ‬൫భషഐమ ൯ ഑మ ഑ೣ‫ڄ‬഑೤ ഑మ
݂ሺ‫ݔ‬ǡ ‫ݕ‬ሻ ൌ మ
‫݁ڄ‬ ೣ ೤
ଶగ‫ڄ‬ఙೣ ‫ڄ‬ఙ೤ ‫ڄ‬ඥଵିఘ
gdje
,
,
,
ߩ
SUYL NRUDN MH RGUHÿLYDQMH PDUJLQDOQLK
YHURYDWQRüD ( ,x) i ݂ሺȈǡ ‫ݕ‬ሻ
௬ୀ
݂ሺ‫ݔ‬ǡȈሻ ൌ ‫׬‬௬ୀି ݂ሺ‫ݔ‬ǡ ‫ݕ‬ሻ݀‫ݕ‬ (5)
௫ୀ
݂ሺȈǡ ‫ݕ‬ሻ ൌ ‫׬‬௫ୀି ݂ሺ‫ݔ‬ǡ ‫ݕ‬ሻ݀‫ݔ‬ (6)
௧ୀ௫
‫ܨ‬ሺ‫ݔ‬ǡȈሻ ൌ ‫׬‬௧ୀି ݂ሺ‫ݐ‬ǡȈሻ݀‫ݐ‬ (7)
z
F ( x, ) ³ f ( x, z )dz (8)
z f
‫ܨ‬ሺ‫ݔ‬ǡ
‫ܨ‬ሺ‫ݔ‬ǡ ‫ݕ‬ሻ
‫ݕ‬ሻ
௧ୀ௫ ௭ୀ௬ (9)
‫ܨ‬ሺ‫ݔ‬ǡ ‫ݕ‬ሻ ൌ ܲሾܺ ൑ ‫ ܻ ת ݔ‬൑ ‫ݕ‬ሿ ൌ ‫׬‬௧ୀି ‫׬‬௭ୀି ݂ሺ‫ݐ‬ǡ ‫ݖ‬ሻ݀‫ݖ݀ݐ‬
ߔሺ‫ݔ‬ǡ
( ‫ݕ‬ሻ
௧ୀା ௭ୀା
ߔሺ‫ݔ‬ǡ ‫ݕ‬ሻ ൌ ‫׬‬௧ୀ௫ ‫׬‬௭ୀ௬ ݂ሺ‫ݐ‬ǡ ‫ݖ‬ሻ݀‫ ݖ݀ݐ‬ൌ ܲሾܺ ൐ ‫ ܻ ת ݔ‬൐ ‫ݕ‬ሿ ൌ ͳ െ
(10)
ܲሾܺ ൏ ‫ ܻ ׫ ݔ‬൏ ‫ݕ‬ሿ ൌ ͳ െ ‫ܨ‬ሺ‫ݔ‬ǡȈሻ െ ‫ܨ‬ሺȈǡ ‫ݕ‬ሻ ൅ ‫ܨ‬ሺ‫ݔ‬ǡ ‫ݕ‬ሻ (10
3. IZBOR KONSTELACIJA PROMENLJIVIH
W . Na osnovu
iW gde je i=1,2,3, … N, a
i W - W
F( -W ) =
HRVATSKE
ܹ௠௔௫ ሻ ൌVODE
‫݌‬ U ZAŠTITI‫݌‬OKOLIŠA I PRIRODE 297
)XQNFLMH UDVSRGHOH OLQLMH SUHYD]LODåHQMD GYRGLPHQ]LRQDOQLK
ܲ൛൫ܳ௠௔௫ ൒ ‫ݍ‬௠௔௫ǡ௣ ൯‫ځ‬൫ܹ݉ܽ‫ ݔ‬൒ ‫ݓ‬௠௔௫ǡ௣ ൯ൟ ൌ ܲ
ܳ௠௔௫ǡ௜ ܹ݅௠௔௫ǡ௜
ܹ݅i௠௔௫ǡ௜
W ko
]LODåHQMD ܲ൛൫ܳ௠௔௫ ൒ ‫ݍ‬௠௔௫ǡ௣ ൯‫ځ‬൫ܹ݉ܽ‫ ݔ‬൒ ‫ݓ‬௠௔௫ǡ௣ ൯ൟ ൌ ͳΨ,
u kojoj su
R
.
หܴொǡௐ ห ൒ ͵ ή ߪோ (11)
2&(1$67$7,67,ý.(=1$ý$-1267,,6725,-6.,+323/$9$
6$9(8352),/8+,'52/2â.(67$1,&(ä83$1-$
௜ ೖ ୀ்బ ା்್
ܹ௠௔௫ǡ௝ ൌ σ ܳ௜ǡ௝ ή ͺ͸ͶͲͲ (12)
௜ ୀ்బ
gde su
ܳ௜ǡ௝ - srednji ݅- ݆-
ܶ଴ - ݆- godini
ܶ௕ - j-
1DWDMQDþLQIRUPLUD se serija PDNVLPDOQLKJRGLãQMLK]DSUHPLQDSRSODYQLKWDODVDܹ௠௔௫ǡ௝ .
W .
)
W
- W
-
Slika 1. PDNVLPDOQLKJRGLãQMLKSURWRND Save i

( iW ) je R ,a R , je
R , odnosno
.
godina,
godina.
=$./-8ý$.
ZAHVALNOST
(TR-37005) za period 2011-2018. godina koji
LITERATURA
1-1046.
[2] .,(2017), -
Bulgaria, 201-214
-
likih voda, Vode Vojvodine, Novi Sad, 201-210
-
ies
[5]
,
-
greb, 159-168
AUTORI
a
a
Milena Jelovac, dipl.ing.
b
a
-
, ,
b
aleksan-
R 1.26.
KRIPTODEPRESIJE JEZERSKIH SUSTAVA NA

32'58ý-8+59$76.2*35,2%$/-$+,'52/2â.2
67$1-(,5,=,&,2'1(ä(/-(1,+3520-(1$
-RVLS5XELQLü0DMD5DGLãLü*RUGDQD%XãHOLü0DMDûXåH'HQRQD
&5<372'(35(66,2162)7+(/$.(6<67(06,17+(
&52$7,$1&2$67$/5(*,21+<'52/2*,&$/67$786
AND RISK OF UNDESIRABLE CHANGES
ABSTRACT:
-
-
302 -RVLS5XELQLü0DMD5DGLãLü*RUGDQD%XãHOLü0DMDûXåH'HQRQD
-
-
1. UVOD
-
-
-
Jezero/ra
Vrana na Vransko jezero kod %DüLQVND
Cresu Biograda na Moru jezera
Pokazatelj:
-61,3 -3,47 391
11,61 0,82 1,37
14,43 2,29 3,90
9,05 -0,16 0,38
5,38 2,45 3,52
2
) 5,59 31,1 1,5
2
) 5,84 38,0 1,9
2
) 5,28 29,3 1,2
3
) 211,1 74,9 18,0
3
) 227,2 121,5 22,0
3
) 197,2 44,9 16,5
3 30,0 76,6 5,5

)
3 -1 0,217 1,12 10,7

s )
30,8 god. 2,1 god. 19,5 dana
58,7 1.326 462
70,2 6.0272 841
22,7 161,7 6
1
2
-
-
-
2. KOLEBANJA RAZINA, ZASLANJENOST, RIZICI I RJEŠENJA

-
-
-
-
vode
=$./-8ý&,,35(3258.(
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
ZAHVALA
LITERATURA
. Ge-
- jezero Crniševo.
25-43.
[5] Nacrt strategije prilagodbe Republike Hrvatske klimatskim promjenama (2017)
( -
).
-
prirode. Park prirode Vransko jezero, Biograd na Moru, 3-7.

-
1924.
471-482.
AUTORI
a
a
,
b
a
jrubinic@
,
b
buselic@cirus.
c
R 1.27.
HIDROLOŠKA ANALIZA VARIJACIJA RAZINE VODE

JEZERA VRANA NA OTOKU CRESU
1HYHQND2åDQLü,YDQD6XãDQMýXOH*RUDQ9ROI1LQR.UYDYLFD(OYLVäLF
2 3
+<'52/2*,&$1$/<6,62):$7(5/(9(/9$5,$7,216,1/$.(
VRANA ON THE ISLAND CRES
2
312 1HYHQND2åDQLü,YDQD6XãDQMýXOH*RUDQ9ROI1LQR.UYDYLFD(OYLVäLF
1. UVOD
3
vodonosnika (slika 2).

+,'52/2â.(=1$ý$-.(6867$9$95$16.2*-(=(5$
17
Trend 1936-1943
16 H = -0.2734x + 25.879
15 Trend 1961-1976
H = -0.1582x + 24.363
.
14
H (m n.m.)
13 Trend 1985-1990
H = -0.4778x + 53.15
Trend 1951-1957
12
H = -0.3122x + 30.081
11
Trend 1929 - 2017
10 H = -0,0404x + 92,365
9
1929 1937 1945 1953 1961 1969 1977 1985 1993 2001 2009 2017
godine

3 -1
s
3 -1
s
2
3 -1
s
3 -1
s .
17 3000
oborine (mm) i crpljenje (1000 m3)
16
2500
15
2000
H(mn.m)
14
13 1500
12
1000
vodostaji
11
500 crpljenja
10
oborine
9 0
1929 1936 1943 1950 1957 1964 1971 1978 1985 1992 1999 2006 2013
godine

6 3
vode
6 3
vode na
352%/(0,ä$â7,7(-(=(5$2'35(&53/-,9$1-$
6 3
6 3
6 3
, a pri
6 3
3 -1
s .
-1
=$./-8ý$.
ZAHVALA
LITERATURA
Sea
Water
, 29(3), 407-414.
, 25(1), 1-15.
2001.-2002. godina
Der Vrana See.
.
Rijeka, Rijeka. 2001.
Zagreb. 1961.
1969.
[20]
[21]
AUTORI
a
doc. dr. sc. Nino Krvavica d

e
;
d
;
e
R 1.28.
HIDROMORFOLOŠKO STANJE PRIRODNIH JEZERA U

HRVATSKOJ
,YDQ0DUWLQLü,YDQýDQMHYDF,YDQ9XþNRYLü
1HQDG%X]MDN/XND9DORåLü
+<'520253+2/2*,&$/67$7862)1$785$//$.(6
IN CROATIA
322 ,YDQ0DUWLQLü,YDQýDQMHYDF,YDQ9XþNRYLü1HQDG%X]MDN/XND9DORåLü
land cover.
1. UVOD
2000).
32'58ý-(,675$ä,9$1-$
Jezero Kozjak
9LVRYDþNRMH]HUR
Vransko jezero
jezero, 2010).
3. METODOLOGIJA
CORINE
Ocjene Hidromorfološko stanje

1 do < 1,5
1,5 do < 2,5
2,5 do < 3,5
3,5 do < 4,5
4,5 do 5
4. REZULTATI
Ocjene Jezero Kozjak Vransko jezero

jezero
1,71 1,42 1,71
ocjena
prirodno)
4 2 1
4 2 3
riparijske zone
3 2 1
2 2 3
2 4 5
slijevu
Jezero Kozjak
slijeva.
9LVRYDþNR MH]HUR
Poljoprivredne
Jezero Kozjak 95,3 2,2 2,4

76,1 22,9 1,0
Vransko jezero 33,8 56,9 9,3
CORINE Land Cover
Vranskog jezera
na obale i priobalnu zonu.

4).
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
, FprEN 16870
Geološki
vjesnik, 37, 231-243.
(2.1.2019.)
Visovac, NP Krka, Nat. Croat

-
[12] Zagreb, 72.

-
eco.1269
[14] Biograd, 2010.
g.
[16] PP Vransko jezero, n.d.,
jezera, Geografski glasnik 38, 246-252.
Geografski glasnik 51, 129-135.
AUTORI
a
, ,
b
R 1.29.
DUGOTRAJNE PROMJENE U SASTAVU ZAJEDNICE

PLANKTONSKIH RAKOVA AKUMULACIJE BUTONIGA
,YDQþLFD7HUQMHM=ODWNR0LKDOMHYLü
LONG-TERM CHANGES IN CRUSTACEAN PLANKTON

ASSEMBLAGES OF THE BUTONIGA RESERVOIR
-
332 ,YDQþLFD7HUQMHM=ODWNR0LKDOMHYLü
1. UVOD
32'58ý-(,675$ä,9$1-$,0(72'(5$'$
0MHVWRLVWUDåLYDQMD
2
Varijabla jedinice
37
6OLYQRSRGUXþMH 6 2
3RYUãLQD 6 2
6 3
12
Srednja dubina 7.04
2.2. Uzorkovanje zooplanktona
2.3. Kemija vode

Kisik u vodi (O2
6WDWLVWLþNDDQDOL]D
log-
2D Stress: 0,14 6LPLODULW\

20
40
2003
2007 2004 2004
1991
2005 1988
1999 1988
2007 2005 2005
1992
1991
2006 1992
20022003
1987
19921990
1988
2004 2007
2005
2006
1989 1987
2006 1990 1991
B2 2003
2002 1990
1991
2007 2003
2002 1989
2006 1989
2007 1990
2004
2002 2001 1988
1999
1999
2001
20012001 1989
2007 A
B1
i s sp.
sp. i
B. longirostris i
, B. longirostris i
, i .
VOLþQRVW UD]OLþLWRVW
54.17 58.45 54.76 79.4 85.21 64.98
Grupa A B1 B2 AxB1 AxB2 B1xB2

Doprinos Doprinos Doprinos Doprinos Doprinos Doprinos
Svojta
% % % % % %
Bosmina longirostris 42.00 18.52 18.23
Ceriodaphnia quadrangula 54.87 26.83 5.7 25.73
Diaphanosoma brachyurum 7.10 5.74 6.31
Daphnia sp. 40.20 5.76 19.97 20.89
Eudiaptomus gracils 28.81 15.72 17.05
Cyclops sp. 26.80 7.20 13.43 13.79 7.99
copepodites 12.79 12.82 9.03 8.52 9.49
nauplii 28.22 9.28 8.62 11.8 11.22 8.77
i (Horn i Horn,
B. longirostris
razdoblja A.
sur., 2005),
=$./-8ý$.
LITERATURA
.
Plank-
-
-
. 23. Edizioni Calderini, Bolo-

gna.
. PMF
Zagreb.
, PMF Zagreb.
. 1.
and .
161-174.
-
blages
AUTORI
a
a
-
,
R 1.30.
USPOREDBA METODA EVALUACIJE EKOLOŠKOG

POTENCIJALA AKUMULACIJSKOG JEZERA BRLJAN
3202û80$.52=22%(1726$352)81'$/$,
LITORALA
1DWDOLMD9XþNRYLü,YDQD3R]RMHYLü0ODGHQ.HURYHF0DULQD9LOHQLFD9DO-
HQWLQD'RULü$QD3UHYLãLü,YDQþLFD7HUQMHM6DQMD*RWWVWHLQ
=ODWNR0LKDOMHYLü
-
-
-
-
-
1DWDOLMD9XþNRYLü,YDQD3R]RMHYLü0ODGHQ.HURYHF0DULQD9LOHQLFD9DOHQWLQD
342 'RULü$QD3UHYLãLü,YDQþLFD7HUQMHM6DQMD*RWWVWHLQ=ODWNR0LKDOMHYLü
COMPARISON OF METHODS FOR ASSESSING THE ECOLOGICAL

POTENTIAL OF BRLJAN RESERVOIR BASED ON MACROZOO-
BENTHOS IN THE PROFUNDAL AND LITTORAL ZONES
-
-
-
1. UVOD
-
-
-
32'58ý-(,675$ä,9$1-$,0(72'(5$'$
2
,
2.1. Profundal
2 2
-
-
- EI (Environmental Index) -
ఀ௡ଵାଶఀ௡
ఀ௡଴ାఀ௡ଵାఀ௡ଶ
9ULMHGQRVWL(,VHNUHüXXUDVSRQXRG–
0RGL¿FLUDQL(,LQGHNVP(,
௖଴ǡହఀ௡଴ ାఀ௡ଵ ାଶఀ௡ଶ ାଷఀ௡ଷ

ఀ௡଴ ାఀ௡ଵ ାఀ௡ଶ ାఀ௡ଷ

0 3
0, 1, 2 ili 3
%HQWLþNLWUR¿þNLLQGHNV%7,
σ ௡೐ೠ ା௡೐ೠష೘೐
σ ௡೚೗ ା௡೚೗ష೘೐
neu
n
nol
n
- - -
2(. RPMHUHNRORãNHNDNYRüH
2.2. Litoral
-
-
- Margalef indeks
- % Chironomini
- N porodica
Margalef
.RQDþQDRFMHQD HNRORãNHNDNYRüHL]UDþXQDQDMHNDRVUHGQMDYULMHGQRVW2(.VYH
-
-
-
(Isopoda). U
SKUPINA Brljan 1 Brljan 2
ACARINAE 48 304
AMPHIPODA 9472 42720
BIVALVIA 1472 2432
COLEOPTERA 5312 10912
CERATOPOGONIDAE 1328 0
CHIRONOMIDAE 6432 8592
DOLICHOPODIDADE 16 0
TIPULIDAE 16 0
EPHEMEROPTERA 432 624
GASTROPODA 75456 153840
HIRUDINEA 624 832
ISOPODA 24896 29296
MEGALOPTERA 16 720
NEMATODA 304 816
NEUROPTERA 288 48
ODONATA 80 112
OLIGOCHAETA 4496 5408
TRICHOPTERA 304 560
TURBELLARIA 2272 5536
UKUPAN BROJ
JEDINKI 133264 262752
SKUPINA BP B BP BP BP BP BP BP
10/10 P11/10 12/10 03/11 04/11 05/11 08/11 10/11
NEMATODA 667 0 0 0 0 0 667 0
GASTROPODA 3333 9999 5333 1333 2666 2000 6000 6666
BIVALVIA 581275 532613 313302 268640 241976 155318 345965 377962
OLIGOCHAETA 4032930 1817152 1426524 2422424 3255674 2210446 5159484 3562310
Nastavak Brojnost
2
SKUPINA BP B BP BP BP BP BP BP
10/10 P11/10 12/10 03/11 04/11 05/11 08/11 10/11
HIRUDINEA 667 2666 8666 4000 3333 2000 4000 667
HYDRACHNIDIA 0 0 667 0 0 0 0 0
OSTRACODA 2000 2000 0 13332 3333 2666 0 1333
ISOPODA 0 11332 73326 1333 0 667 11999 5333
AMPHIPODA 0 0 9999 0 0 0 0 0
EPHEMEROPTERA 0 0 1333 0 0 0 0 0
HETEROPTERA 667 0 0 0 0 0 0 0
COLEOPTERA 0 0 20665 0 0 0 0 667
MEGALOPTERA 0 1333 0 0 0 0 0 0
TRICHOPTERA 0 0 1333 0 0 0 0 0
CHIRONOMIDAE 72660 93324 93991 208646 189981 120655 267973 147319
CERATOPOGONIDAE 0 0 2000 0 667 2666 0 0
UKUPAN BROJ
JEDINKI 4694199 2470419 1957139 2919708 3697630 2496418 5796088 4102257
u rijeku Krku).
-
-
zoobentosa
Profundal Litoral
0,36 1
- 0,72 0,345
- 0,81 Ukupan br. porodica 1
- 0,73
%HQWLþNLWURILþNLLQGHNV%7, 0,53
OEK 0,63 OEK 0,78
=$./-8ý$.
-
-
LITERATURA
-
, Version 1.0,
Feb 2002.
, Annual
Testiranje bioloških
220.
Alternative
57( 2):. 163-166.

AUTORI:
a
b
dr. sc Marina Vilenica
c
a
-
, ivana.pozo-
, , , ivancica.
, ,
b
c
R 1.31.
KONCENTRACIJE METALA U VODI I ŠKOLJKAŠIMA

%5/-$16.2*,9,629$ý.2*-(=(5$
'XãLFD,YDQNRYLü3DXOD'UDJLþHYLü=ULQND'UDJXQ-DVQD/DMWQHU
1HVUHWH.UDVQLüL9ODWND)LOLSRYLü0DULMLü7DWMDQD0LMRãHN
=X]DQD5HGåRYLü0DULMDQD(UN
Anodonta
METAL CONCENTRATIONS IN WATER AND BIVALVES FROM

LAKES BRLJAN AND VISOVAC
Anodonta
'XãLFD,YDQNRYLü3DXOD'UDJLþHYLü=ULQND'UDJXQ-DVQD/DMWQHU 1HVUHWH.UDVQLüL
352 9ODWND)LOLSRYLü0DULMLü7DWMDQD0LMRãHN=X]DQD5HGåRYLü0DULMDQD(UN
1. UVOD
Miljacka.
Anodonta
2. MATERIJAL I METODE
2.1. Uzorkovanje vode i školjkaša
3
,
Anodonta
na -80 °C do analize.
2GUHÿLYDQMHNRQFHQWUDFLMDPHWDODPHWDORLGD
jezerske vode (HNO3
3.1. Koncentracije elemenata u jezerskoj vodi
drugi, 2015).
u oba jezera.
Element Brljan Visovac

Cs <0,001 <0,001
Bi <0,005 <0,005
Sn <0,012 <0,012
Co 0,049±0,002*
Ag <0,064 <0,064
Pb <0,071 <0,071
Ni <0,095 <0,095
Ti 0,157±0,002 <0,120
Cu <0,401 <0,401
Cd 0,006±0,000* 0,002±0,001*
Tl 0,006±0,000 0,005±0,000
Sb 0,028±0,001 0,029±0,005
As 0,150±0,013 0,131±0,040
Se 0,133±0,025* 0,291±0,024*
Rb 0,300±0,001* 0,309±0,005*
Cr 0,312±0,052* 0,467±0,060*
V 0,563±0,019* 0,797±0,032*
U 0,824±0,010* 0,762±0,019*
Mo 0,908±0,018* 0,712±0,023*
Li 1,240±0,009* 0,982±0,013*
Al 2,150±1,341 1,227±0,163
Mn 3,277±0,026* 0,558±0,049*
Fe 3,246±0,255* 1,555±0,150*
Ba 10,7±0,14 11,0±1,3
Sr 891±11* 589±7*
K 0,459±0,010 0,483±0,012
Na 3,000±0,079* 2,364±0,044*
Mg 13,71±0,40* 10,13±0,24*
Ca 100±3 96,1±0,3
.RQFHQWUDFLMHHOHPHQDWDXSUREDYQRMåOLMH]GLãNROMNDãD
Anodonta
u oba jezera (Se, Sn, Cs, Bi, Ti, As, Pb, Fe, Mg i K).
A)
Brljan Visovac
Sb 0,005±0,001 0,004±0,001
U 0,045±0,012 0,035±0,001
V 0,141±0,037 0,107±0,019
Mo 0,225±0,040 0,168±0,039
Al 4,00±1,88 2,53±1,66
Na 209±33 178±24
B) Brljan Visovac
Tl 0,005±0,002 0,039±0,038
Ag 0,013±0,004 0,068±0,076
Cd 0,040±0,009 0,660±0,500
Co 0,111±0,021 0,168±0,088
Cr 0,147±0,071 0,293±0,078
Ni 0,187±0,045 0,290±0,076
Rb 0,252±0,044 0,441±0,047
Cu 2,53±0,61 8,14±4,74
Ba 2,57±3,12 10,9±3,5
Sr 4,98±5,59 24,7±8,26
Zn 12,8±4,85 52,4±34,9
Mn 29,3±47,2 110,7±32,7
Ca 652±752 1242 ±398
C)
Brljan Visovac
Cs 0,001±0,000 0,001±0,000
Sn < 0,003 < 0,003
Bi 0,006±0,001 0,005±0,002
Ti 0,125±0,047 0,140±0,057
Pb 0,182±0,029 0,215±0,111
Se 0,600±0,137 0,612±0,098
As 0,722±0,141 0,783±0,095
Fe 127,0±56,2 141,0±40,2
Mg 131±20,8 134±14,5
K 378±68,7 389±47,2
=$./-8ý$.
Anodonta
Anodonta
ZAHVALA
LITERATURA
Zagreb.
-
Total
Ra-
Narodne novine, 89.
Dinarsko gorje
(20.02.2019.)
AUTORI
a
dr.sc. Zrinka Dragun a

b
dr.sc. Marijana Erk a
, , ,
, , ,
b
-
,
R 1.32.
0(72'$3525$ý81$'1(91,+35272.$1(5(79(
80(7.29,û8
Dijana Oskoruš, Nino Krvavica, Mirjana Švonja
0(7+2')25&$/&8/$7,1*'$,/<',6&+$5*(6
2)7+(1(5(79$5,9(5$70(7.29,û
362 Dijana Oskoruš, Nino Krvavica, Mirjana Švonja
1. UVOD
2. PRIKAZ STANJA
3
> 3
3
sr
WƌŽƚŽŬ;ŵϯͬƐͿ
ϮϬϬ
ϰϬϬ
ϴϬϬ
ϲϬϬ
ϭϬϬϬ
ϭϮϬϬ
ϭϰϬϬ
ϭϲϬϬ
Ϭ
Ϭϭ͘Ϭϭ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϭϬ͘Ϭϭ͘ϭϴ͘Ϯϰ͗ϬϬ
YƐĂƚŶŝ
ϮϬ͘Ϭϭ͘ϭϴ͘Ϯϰ͗ϬϬ WƌŽƚŽŬ;ŵΔϯͬƐͿ
ϯϬ͘Ϭϭ͘ϭϴ͘Ϯϰ͗ϬϬ
Ϭϵ͘ϬϮ͘ϭϴ͘Ϯϰ͗ϬϬ
ϭϵ͘ϬϮ͘ϭϴ͘Ϯϰ͗ϬϬ
ϮϬϬ͕Ϭ
ϰϬϬ͕Ϭ
ϲϬϬ͕Ϭ
ϴϬϬ͕Ϭ
ϭϬϬϬ͕Ϭ
ϭϮϬϬ͕Ϭ
ϭϰϬϬ͕Ϭ
ϭϲϬϬ͕Ϭ
Ϭ͕Ϭ
Ϭϭ͘Ϭϯ͘ϭϴ͘Ϯϰ͗ϬϬ
Ϭ
ϭϭ͘Ϭϯ͘ϭϴ͘Ϯϰ͗ϬϬ
Ϯϭ͘Ϭϯ͘ϭϴ͘Ϯϰ͗ϬϬ
Ϭϭ͘Ϭϰ͘ϭϴ͘Ϭϭ͗ϬϬ
ϭϭ͘Ϭϰ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
Ϯϭ͘Ϭϰ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
Ϭϭ͘Ϭϱ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϱϬ
ϭϭ͘Ϭϱ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ůĞŬƚƌŽǀŽĚůũŝǀŽƐƚͲĚŶŽ
Ϯϭ͘Ϭϱ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϯϭ͘Ϭϱ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
YсϯϬϬ
ϭϬ͘Ϭϲ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϮϬ͘Ϭϲ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϯϬ͘Ϭϲ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϭϬϬ
ϭϬ͘Ϭϳ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϮϬ͘Ϭϳ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
,ͬYϮϬϬϰ͘ͲϮϬϭϴ͘
,ͬYϭϵϱϰ͘ͲϭϵϳϮ͘
ϯϬ͘Ϭϳ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
Ϭϵ͘Ϭϴ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϭϵ͘Ϭϴ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϭϱϬ
Ϯϵ͘Ϭϴ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
Ϭϴ͘Ϭϵ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ůĞŬƚƌŽǀŽĚůũŝǀŽƐƚͲƉŽǀ͘
ϭϴ͘Ϭϵ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
Ϯϴ͘Ϭϵ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
Ϭϴ͘ϭϬ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϭϴ͘ϭϬ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
ϮϬϬ
Ϯϴ͘ϭϬ͘ϭϴ͘ϬϬ͗ϬϬ
Ϭϲ͘ϭϭ͘ϭϴ͘Ϯϯ͗ϬϬ
ϭϲ͘ϭϭ͘ϭϴ͘Ϯϯ͗ϬϬ
Ϯϲ͘ϭϭ͘ϭϴ͘Ϯϯ͗ϬϬ
Ϭϲ͘ϭϮ͘ϭϴ͘Ϯϯ͗ϬϬ
ϭϲ͘ϭϮ͘ϭϴ͘Ϯϯ͗ϬϬ
ϮϱϬ
sŽĚŽƐƚĂũ;ĐŵͿ
Ϯϲ͘ϭϮ͘ϭϴ͘Ϯϯ͗ϬϬ

ĚĂŶŝ
ϱϬϬϬ
ϭϬϬϬϬ
ϭϱϬϬϬ
ϮϬϬϬϬ
ϮϱϬϬϬ
ϯϬϬϬϬ
ϯϱϬϬϬ
ϱϬϬϬϬ
ϰϬϬϬϬ
ϰϱϬϬϬ
ϮϰƉĞƌ͘ƉŽŬ͘ƉƌŽƐ͘;YƐĂƚŶŝͿ
ůĞŬƚƌŽǀŽĚůũŝǀŽƐƚ
;ђ^ͬĐŵͿ
363
23,6180(5,ý.2*02'(/$
3
CFL r 1
,
3
2
).
n .
fi
fi
3.1. Rezultati
a)
b)
c)
d)
1 2 3 4
367
3
- T1 - na dan 1.1.2018. (T
- T2- na dan 21.3.2018. (T

3
prodora slanog klina;

3
- T3 - na dan 2.8.2018. (T
- T4 - na dan 28.11.2018. (T
3
>100
3

=$./-8ý$.
LITERATURA
-
, 33(4), 802-814.
[3] Krvavica, N. (2016). -
2016.
, 65(1), 49-
59.
[5]
HIS 2000
AUTORI
a
doc. dr. sc. Nino Krvavica b

c
;
c
R 1.33.
SUSTAV OCJENE EKOLOŠKOG STANJA VELIKIH

RIJEKA TEMELJEM MAKROZOOBENTOSA
=ODWNR0LKDOMHYLü*RUD]G8UEDQLþ,YDQþLFD7HUQMHM
CORINE Land Cover
VR
-
(&2/2*,&$/67$786$66(60(176<67(0)25/$5*(5,9(56
BASED ON MACROZOOBENTHOS
-
CO-
RINE Land Cover -
372 =ODWNR0LKDOMHYLü*RUD]G8UEDQLþ,YDQþLFD7HUQMHM
-
-
VR
1. UVOD
-
-
-
-
CO-
RINE Land Cover
-
-
-
2. 32'58ý-(,675$ä,9$1-$,0(72'(5$'$
-
-
-
) za sve 44
a.
b.
c.
d.
e.
velike rijeke (RFIVR
σ೙
೔సభ ௔௖೔ ൈோ௙೔ൈுௐ೔
ܴ‫ܫܨ‬௏ோೕ ൌ σ೙
(1)
೔సభ ௔௖೔ ൈுௐ೔
aci i
i
i
HWi i
) prve CCA osi (engl. -

ing
SC CCA1i
Rf i (2)
SC CCA1
i
i,
i
i
-
CCA osi
)
i
HMi
i
< 0.2 5
i
< 0.4 4
i
< 0.6 3
i
< 0.8 2
i
> 0.8 1
CORINE 2007 (CLC
-
-
2.4.2).
-
-
-
-
VR
),
VR
pokazale su najbolje
-
஺௅௉ሺଵ଴଴Ψሻାோிூೇೃ (3) (3)

‫ܫܯܯ‬ை௣஽௘௚ ൌ
ଶ
RFIVR
2
OpDeg
prikazan je na slici
2.
-
OpDeg
i prirodnog
OpDeg
-
< 0,01). Navedeno ukazuje, da je
Granica Tip rijeke Metoda N Tip_ALP_100% RFIVR
HM razred 1 24 99 -0,16
5 81 -0,16
86 8 0,46
86 8 0,46
-
OpDeg
(Slika
-
Granica 2PMHUHNRORãNHNDNYRüH 2PMHUHNRORãNHNDNYRüH

transformiran
0.90 0.80
0.71 0.60
0.53 0.40
0.23 0.20
ovisno od vrijednosti indeksa

Ekološko stanje MMIOpDeg Transformiran MMIOpDeg
vrlo dobro OpDeg
dobro 0,71 - 0,89 OpDeg
0,53 - 0,70 OpDeg
0,23 - 0,53 OpDeg
0,00 - 0,22 OpDeg
=$./-8ý$.
VR,
-
LITERATURA
-
vertebrates
-
-
. Eko-voda,
overview
-
brates in large rivers in Slovenia.
-
ja.
AUTORI
a
b
Selo pri Mirni 17, 8233 Mirna, Slovenija,
R 1.34.
83275(%$6752-12*8ý(1-$802'(/,5$1-8
VODENIH EKOSUSTAVA
Goran Volf
-
-
USE OF MACHINE LEARNING IN MODELLING

$48$7,&(&26<67(06
382 Goran Volf
1. UVOD
skali.
1997).
0(72'(7(+1,.(6752-12*8ý(1-$
2000).
384 Goran Volf
83275(%$ 6752-12* 8ý(1-$ 8 02'(/,5$1-8 92'(1,+

EKOSUSTAVA - PRIMJER SJEVERNOG JADRANA
Jadranu u periodu 1972. do 2007. godine (Slika 1, podaci CIM Rovinj). Sjeverni Jadran
Slika 1.
2SLVQLPRGHO¿WRSODQNWRQD
3
(NO2 4 4
)
4
Slika 2.
3
386 Goran Volf
1992).
3UHGLNWLYQLPRGHO¿WRSODQNWRQD
3
(NO2 4 4
)
4
Br. pravila Pravila: Jednadžbe:

Fito_pred = 732300 + 0.917 Fito - 233140 GUS -
Pravilo 1 Fito d 804620.5 58205 Temp + 179186 SAL - 7782 Mj
Temp > 9.650951
Fito_pred = 5.24147e+006 + 0.931 Fito - 84220 Temp
Temp d 20.31074
Pravilo 2 - 57364 GUS - 199934 NO2 - 20263 NO3 - 7368 TIN/
Fito > 804620.5
SiO4+ 29 Q - 368417 pH + 88810 NH4 + 19504 SAL
Fito d 2807349
Fito_pred = -2.76291e+006 + 0.716 Fito + 359934
Temp > 20.31074
Pravilo 3 GUS + 103143 Temp + 135511 Mj - 256581 SAL -
Fito > 804620.5
1125 TIN/PO4 + 7567 TIN/Si O4
Temp d 9.650951 Fito_pred = -6.68528e+006 + 0.87 Fito - 390486 GUS
Pravilo 4 Fito > 804620.5 + 386746 SAL - 80868 Temp + 218220 NH4 - 852
Fito d 2807349 TIN/PO4 + 21132 NO3 - 12263 Mj + 559168 pH
Fito_pred = 1.16131e+007 + 0.664 Fito - 141666
Pravilo 5 TIN/PO4 d 62.3532 Temp - 6625 TIN/PO4 - 147108 NO3 - 97863 GUS +
Fito > 2807349 406748 NO2 + 17884 TIN/SiO4 - 660243 pH + 87424
NH4
Mj > 4 Fito_pred = 7.14367e+007 - 1.18988e+006 Temp -
TIN/PO4 > 62.3532 3.28797e+006 GUS + 2.00528e+006 SAL + 0.831 Fito
Pravilo 6 Fito > 2807349 - 4.86272e+006 NO2 - 278807 Mj + 2.30991e+006
NH4 - 258224 NO3 - 55637 TIN/SiO4 - 4.16418e+006
Fito d 1.13562e+007 pH + 2917 TIN/PO4 - 57 Q
Fito_pred = 3.97828e+007 + 8.67119e+006 GUS
Temp d 12.28349 + 1.92162e+006 Temp - 5.92294e+006 SAL -
Pravilo 7 NH4 d 0.3163107 8.71454e+006 NH4 + 797894 NO3 + 1566 Q + 0.8 Fito
TIN/PO4 > 62.3532 - 1.05622e+007 pH - 10620 TIN/PO4 + 2.05592e+006
Fito > 2807349 NO2
Temp d 12.28349 Fito_pred = 1.26724e+008 - 3.25732e+007
NH4 > 0.3163107 GUS - 7.30295e+006 Temp + 2.64069e+007 SAL
Pravilo 8
TIN/PO4 > 62.3532 - 7.87193e+006 NO2 + 0.78 Fito + 610748 NO3 -
Fito > 2807349 1.16366e+007 pH - 2.89067e+006 NH4
Mj <= 4
Fito_pred = 1.3374e+008 + 4.30887e+006 GUS
Temp > 12.28349
Pravilo 9 - 4.10462e+006 SAL + 1.756 Fito - 815924 NO3 -
TIN/PO4 > 62.3532
4.89689e+006 NO2 - 1.19144e+007 pH - 4543 Temp
Fito > 2807349
Mj > 4 Fito_pred = -4.05262e+008 - 4.50557e+006 Temp +
Pravilo 10 TIN/PO4 > 62.3532 19140 Q + 5.66287e+007 pH - 1.05564e+007 NH4 +
Fito > 1.13562e+007 36997 TIN/SiO4
388 Goran Volf
=$./-8ý$.
ZAHVALA
LITERATURA
23, 67-83.
, In AH, Field-
170.
-
415.
-
-
-
-
, Ecological Modelling,
96, 11-28.
, Ecological Modelling, 398, 44-54.

-
15(3), 193-199.
, Ecological Modelling,
222, 2502-2511.
-
-
sion trees
635, 353-363.
, (12.1.2019.)
, (13.1.2019)
390 Goran Volf
AUTOR
a
a
Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet, Radmile Matejčić 3, Rijeka, 51000, Hrvatska,
goran.volf@uniri.hr
R 1.35.
323,635$û(1-$
1HYHQ%XMDV-DVPLQD$QWROLüĈRUÿD0HGLü
-
-
WATCH LIST
-
392 1HYHQ%XMDV-DVPLQD$QWROLüĈRUÿD0HGLü
1. UVOD
359,323,635$û(1-$
Maksimalna
prihvatljiva
Indikativna
Tvar ili grupa CAS broj EU broj granica
analitička metoda
tvari (1) (2)
(3) (4) (5) detekcije
metode
(ng/l)
Diklofenak 15307-86-5 239-348-5 SPE – LC-MS-MS 10
17-Beta-
50-28-2,
estradiol (E2), 200-023-8 SPE – LC-MS-MS 0,4
53-16-7
Estrone (E1)
17-Alfa-
Large volume SPE –
etinilestradiol 57-63-6 200-342-2 0,035
LC-MS-MS
(EE2)
Oksadiazon 19666-30-9 243-215-7 LLE/SPE – GC-MS 88
LLE/SPE – GC-MS
Tri-alati 2303-17-5 218-962-7 670
ili LC-MS-MS
SPE – LC-MS-MS ili
Metiokarb 2032-65-7 217-991-2 10
GC-MS
2,6-diterc-butil-
128-37-0 204-881-4 SPE – GC-MS 3160
4-metilfenol
Maksimalna
prihvatljiva
Indikativna
Tvar ili grupa CAS broj EU broj granica
analitička metoda
tvari (1) (2)
(3) (4) (5) detekcije
metode
(ng/l)
Makrolidni
- - SPE – LC-MS-MS 90
antibiotici (6)
Neonikotinoidi
(7) - - SPE – LC-MS-MS 9
2-Etilheksil
5466-77-3 SLE – GC-MS-MS 6000
-metoksicinamat
(1) Chemical Abstract Service

(2) European Union broj – nije dodijeljen svakoj tvari
(3) U svrhu osiguranja usporedivosti rezultata iz svih država članica, sve tvari se ispituju
iz nefiltriranog uzorka
(4) Metode ekstrakcije: LLE – ekstrakcija tekuće-tekuće, SPE – ekstrakcija na krutoj fazi.
Analitičke metode: GC-MS – plinska kromatografija-masena spektrometrija, LC-MS-
MS – tekućinska kromatografija – tandemska trostruka četverostruka masena spe-
ktrometrija
(5) Pri monitoringu 2-etilheksil 4-metoksicinamata u suspendiranoj tvari ili sedimen-
tu (veličine <63 µm), preporuča se korištenje metode SPE-GC-MS, uz maksimalnu
granicu detekcije 0,2 mg/kg.
(6) Eritromicin (CAS broj 114-07-8, EU broj204-040-1), klaritromicin (CAS broj 81103-
11-9) i azitromicin (CAS broj 83905-01-5, EU broj 617-500-5)
(7) Imidakloprid (CAS broj 105827-78-9/138261-41-3, EU broj 428-040-8), tiakloprid
(CAS broj 111988-49-9), tiametoksam (CAS brooj 153719-23-4, EU broj 428-650-
4), klotianidin (CAS broj 210880-92-5, EU broj 433-460-1) i acetamiprid (CAS broj
135410-20-7/160430-64-8).
359,323,635$û(1-$±,=9-(âû((.
4. '58*,323,635$û(1-$
U lipnju 2018. godine EK donosi
(Tablica 2),
Maksimalna
prihvatljiva
Indikativna
CAS granica
Tvar ili grupa tvari EU broj (2) analitička
broj(1) detekcije
metoda (3) (4)
metode
(ng/l)
Large volume
17-Alfa-etinilestradiol
57-63-6 200-342-2 SPE – LC-MS- 0,035
(EE2)
MS
17-Beta-estradiol (E2), 50-28-2, SPE – LC-MS-
200-023-8 0,4
Estrone (E1) 53-16-7 MS
Makrolidni SPE – LC-MS-
- - 19
antibiotici (5) MS
SPE – LC-MS-
Metiokarb 2032-65-7 217-991-2 2
MS ili GC-MS
SPE – LC-MS-
Neonikotinoidi (6) - - 8,3
MS
LLE-LC-MS-
139968-
Metaflumizon 604-167-6 MS ili SPE-LC- 65
49-3
MS-MS
26787- SPE – LC-MS-
Amoksicilin 248-003-8 78
78-0 MS
85721- SPE – LC-MS-
Ciprofloksacin 617-751-0 89
33-1 MS
6 Imidakloprid (CAS broj 105827-78-9/138261-41-3, EU broj 428-040-8), tiakloprid

(CAS broj 111988-49-9), tiametoksam (CAS brooj 153719-23-4, EU broj 428-650-
4), klotianidin (CAS broj 210880-92-5, EU broj 433-460-1) i acetamiprid (CAS broj
135410-20-7/160430-64-8).
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
-
-
JRC111198
AUTORI
a
c
R 1.36.
ESTROGENI SPOJEVI U POVRŠINSKOJ VODI
Siniša Repec, 'UDåHQND6WLSDQLþHY
vode rijeke Save.
ESTROGENIC COMPOUNDS IN SURFACE WATERS
-
400 Siniša Repec, 'UDåHQND6WLSDQLþHY
1. UVOD
Eskicioglu, 2012; Ying i drugi, 2002).
Bruce i drugi 2010).

2.1. Uzorci i priprema uzoraka
. Uzorci su uzorkovani u
2.2. Metoda
je
. Za analize
.
3.1. Estrogeni spojevi u vodi rijeke Save
NAZIV SPOJA FORMULA CAS GR.DET. (µg/L) GR. KVANT. µg/L KONC. RASPON FD (%)
C18 H24 O2 50-28-2 0,000018 0,000053 ND-0,00143 33,8
C20H24O2 57-63-6 0,000004 0,000012 ND-0,00026 30,8
C18 H22 O2 53-16-7 0,000328 0,000995 ND 0
403
drugi, 2008).
404
=$./-8ý$.
LITERATURA
5478.
1217
-
-
[22]
[25]
-
AUTORI
a
,
R 1.37.
2'5(Ĉ,9$1-(.$5$.7(5,67,.$6/,9$3202û8
+,'52/2â.2+,'5$8/,ý.,+02'(/$,
HIDROLOŠKE ANALIZE, PRIMJER SLIVA REKE SAVINJE
Andrej Vidmar, Simon Rusjan, Nejc Bezak,

$QGUHM.U\åDQRZVNL0LWMD%ULOO\
-
inja
DETERMINING RIVER BASIN CHARACTERISTICS WITH THE USE

2)+<'5$8/,&02'(/6$1'+<'52/2*,&$/$1$/<6,6$6(;-
(03/,),('%<7+(6$9,1-$5,9(5
-
408 $QGUHM9LGPDU6LPRQ5XVMDQ1HMF%H]DN$QGUHM.U\åDQRZVNL0LWMD%ULOO\
River
1. UVOD
409
2. HIDROLOŠKA ANALIZA
jni;
podudaraju.
3. HIDROLOŠKI MODEL
Slika 2.
+,'5$8/,ý1,02'(/
5(=8/7$7,.25,â7(1-$+,'52/2â.2*,+,'5$8/,ý.2*
MODELA
2
413
godine
414
=$./-8ý$.
LITERATURA
Osnove hidrologije
-
[5] HEC-RAS 5.0. (2016). Reference Manual. Dostopno na: http://www.hec.usace.army.

mil/software/hec-ras/documentation/HEC-RAS%205.0%20Reference%20Manual.
pdf.
3315-3325.
AUTORI
Slovenija, , ,
, ,
R 1.38.
ANALIZA DOTOKA U HIDROAKUMULACIJU

„MODRAC“, PADALINA I KOEFICIJENTA OTJECANJA ZA
6/,91232'58ý-(+,'52$.808/$&,-(Ä02'5$&³
2PHU.RYþLü1HGLP6XOMLü0X¿G7RNLü
$1$/<6,62)7+(08/7,385326(5(6(592,502'5$&
INFLOWS, PRECIPITATION AND RUNOFF COEFFICIENT IN ITS
CATCHMENT AREA
-
418
23û(1,7226,67(08+,'52$.808/$&,-(02'5$&
1.1. Opis sistema hidroakumulacije Modrac
brana i
Brana
1.2. Osnovne karakteristike brane Modrac
1
- Osiguranje -
lacije;
2
;
3
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE HIDROAKUMULACIJE I SLIVNOG

32'58ý-$
2.1. Morfometrijske karakteristike hidroakumulacije Modrac
dna.
Karakteristika 1964. 1985. 2012.

Površina (km2) 17,1 16,75 16,69
Ukupni volumen (m3) 6 6
10 6
Korisni volumen (m3) 6 6 6
Maksimalna dubina (m) 18,0 18,0 14,94

3URVMHþQDGXELQDP 5,7 5,2 5,32
0DNVLPDOQDGXåLQDP 10.700 10.400 10.476
0DNVLPDOQDãLULQDP 1.600 1.780 2.411
'XåLQDREDOHP 33.250 31.700 42.538
420
2
.

2.2. Kriva volumena hidroakumulacije Modrac
.
421
3. KARAKTERISTIKE REGISTROVANIH VODNIH VALOVA ZA

PERIOD OD 1985. – 2015. GODINE
2014. godine.
Modrac.
Retenziono
Vrijeme pojave Maksimalna Doticaj Isticanje
djelovanje Padavine3
poplavnog vala razina H 4dot 4ist
akumulacije
3 3
14.4. ± 24.4. 1985. 201,09 406,50 201,10 50,53 81,16

15. 25.7. 1986. 200,74 272,10 154,90 43,07 117,57
3.5- 13.5 1987. 201,60 730,00 331,45 54,60 112,30
17.6. ± 27.6. 2001. 202,12 619,10 466,36 24,56 60,20
29.5. ± 8.6. 2010. 201,18 411,11 252,54 38,57 92,60
14. ± 23.5. 2014. 203,42 1602,00 1137,00 29,00 213,90
4. OBORINE U SLIVU HIDROAKMULACIJE MODRAC
Modrac.
422
5. DOTOK U HIDROAKUMULACIJU MODRAC
DOT
V
vode VIZ t V
UI
௧ ௧ (1)
‫׬‬௧ ܳ஽ை் ݀‫ ݐ‬ൌ ‫׬‬௧ ܳூ௓ ݀‫ ݐ‬േ ȟܸ
బ బ
ܳ஽ை் ή ȟ‫ ݐ‬ൌ ܳூ௓ ή ȟ‫ ݐ‬േ ȟܸ (2)
ܳ ή ȟ‫ ݐ‬ൌ ܸ DOT ; ܳ DOT
IZ ; DOT
V
423
65$ý81$7,.2(),&,-(1727-(&$1-$=$6/,91232'58ý-(
HIDROAKUMULACIJE MODRAC
௏೔ೞ೟೔೎ೌ೙ೕೌ
ߟൌ ௏೚್೚ೝ೔೙ೌ
3
V )
3
Vpadavina )
424
(slika 8.)
3
sred
425
=$./-8ý$.
sred
padavina P
LITERATURA
, MIG d.o.o. iz Slavonskog Broda.

426
-
, Zbornik radova RGGF Tuzla; Kon-
28 19, UDK 556.166(497.6)

Hidrologija -
COBISS.RS-ID 7323160
AUTORI
a
,
c
R 1.39.
OCJENA STANJA I PROCJENA RIZIKA ZA GRUPIRANA

TIJELA PODZEMNIH VODA U PANONSKOM DIJELU
REPUBLIKE HRVATSKE
=RUDQ1DNLü=RUDQ.RYDþ-HOHQD3DUORY'DULR3HUNRYLü
za razdoblje od 2016. do 2021. godine -
STATUS ASSESSMENT AND RISK ASSESSMENT FOR GROUPS OF

GROUNDWATER BODIES IN THE PANNONIAN PART OF THE RE-
PUBLIC OF CROATIA
-
-
-
428 =RUDQ1DNLü=RUDQ.RYDþ-HOHQD3DUORY'DULR3HUNRYLü
bodies
1. UVOD
od 2016.-2021. godine Plan
iz
i CIS
, ODV,
, DPV, i
Uredba
Plana
2. REZULTATI OCJENE KEMIJSKOG STANJA I PROCJENE RIZIKA

IZ 2016. GODINE
81$35-(Ĉ(1$0(72'2/2*,-$
Plana
. Uz navedeno,
, dobivena
(engl. )i
u
Uredba
4. REZULTATI PROCJENE RIZIKA IZ 2018. GODINE

=$./-8ý$.
-
Plana
-
dine
LITERATURA
[1]
[5]
-
[7]
-
[8]
-
. Final
[9]
4863-4869.
[10]
Zagreb.
41 (1-2), 1-22.
AUTORI
a
a
-
greb, -
R 1.40.
.5â.,,=925,89$5$ä',16.2-ä83$1,-,
+UYRMH0HDãNL5DQNR%LRQGLü-HOHQD/RERUHF.DUOR/HVNRYDU
-
doopskrba
.$567635,1*6,17+(9$5$ä',1&2817<
In the Varaždin County, water sources unrelated to alluvial aquifers are also
used in water supply, although to a smaller degree. They are located in the mountain mas-
sifs of Ivanščica and Ravna Gora, whose geological composition is related to carbonate
rocks in which karst aquifers form. In the Ivanščica area, the springs Bistrica, Beli Zdenci,
Žgano Vino, Šumi and Belski Dol are included in the water supply system whereas the
sources Ravna Gora and Sutinska belong to the system in the Ravna Gora area. Other
smaller springs, which can be found in Kalničko Gorje in the southernmost part of the
Varaždin County, are not included in the water supply system.
438 +UYRMH0HDãNL5DQNR%LRQGLü-HOHQD/RERUHF.DUOR/HVNRYDU
Karst aquifers are developed in limestones and dolomites, which are carbonate rocks sub-
ject to the process of karstification. With regard to the degree of karstification, aquifers
in Croatia are generally divided into fissure and fissure-cavernous aquifers, i.e. aquifers
in which the karstification process is marked to a lower or higher degree. In the Varaždin
County, karst aquifers are predominantly developed in the Triassic dolomite rocks that,
unlike limestones, have additional limitations and specific features. At present, it is reli-
ably known that these are very valuable and insufficiently investigated reserves of high
quality drinking water.
The paper provides a brief overview of the most important karst springs in the Varaždin
County, their current and planned protection and their potential further investigation, use
and development.
1. UVOD
=1$ý$-.(,675$ä,9$12*32'58ý-$
2.1 Klimatološki uvjeti
Uk. god.
2011-2018 I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
(mm)
P srednje 58,6 98,6 48,6 55,2 114,4 100,3 83,1 79,4 137,1 109,0 106,4 45,4 1036,0
P st. dev. 36,7 56,1 50,2 21,6 35,3 25,9 33,2 53,9 78,7 65,1 81,3 39,3 207,7
P cv 0,63 0,57 1,03 0,39 0,31 0,26 0,40 0,68 0,57 0,60 0,76 0,87 0,20
P max 116,3 161,1 143,2 97,5 165,8 138,7 118,3 187,5 279,5 226,6 263,4 94,6 1326,1
P min 15,1 17,0 1,1 21,7 67,4 66,7 17,5 13,6 48,6 13,0 0,5 1,0 618,5
P
101,2 144,1 142,1 75,8 98,4 72,0 100,8 173,9 230,9 213,6 262,9 93,6 707,6
amplituda
6WUXNWXUQRWHNWRQVNLRGQRVLLOLWRVWUDWLJUDIVNH]QDþDMNH
drugi, 1983).
+LGURJHRORãNH]QDþDMNH
Naslage pukotinsko-kavernozne poroznosti i osrednje vodopropusnosti
Naslage pukotinsko-kavernozne poroznosti i slabe vodopropusnosti
Nepropusne naslage
1DVODJHSURPMHQMLYHPHÿX]UQVNHSURSXVQRVWL
35(*/(',=925,â7$=$+9$û(1,+=$92'2236.5%8
2
,]YRULãWHäJDQR9LQR
Izvorište Bistrica
(Mraz i Larva, 2008).

Izvorište Beli Zdenci
Izvor Šumi
Belskog dola sastoji se od dva izvorišta
Izvorište Sutinska
Izvorište Ravna Gora

4. STANJE ZAŠTITE I KVALITETA VODE

3
do CaMg-
HCO3
18
O,
izvoru Ravna Gora. (Mraz i Larva, 2008).
=$./-8ý$.
2
, za
2
, dok
2
LITERATURA
izvorišta Belski dol

-
[15.3.2019.]
Izvorište Belski dol i njegova zaštita. Hrv.vode, 1
[15.3.2019.]
[7]
[15.3.2019.]
gore
-
. Zb. 1. Hrv. geol.
dol
Geološki odnosi središnjeg dijela Hrvatskog zagorja -
Ravne gore. Geol. vjesnik 31, 157-174, Zagreb.

-
za-pice [15.3.2019.]
[24] Zaninović, K., Gajić-Čapka, M., Perčec Tadić, M. i drugi (2008): Klimatski atlas
Hrvatske / Climate atlas of Croatia 1961–1990., 1971–2000. DHMZ, Zagreb, 200 str.
AUTORI
a
, , ,
R 1.41.
2'5(Ĉ,9$1-(+,'5$8/,ý.(92'/-,9267,,
OCJEDITE POROZNOSTI TEKTOFACIJESA DOLOMIT-
12**586$ä80%(5$ý.,+*251-275,-$6.,+
DOLOMITA
,YLFD3DYLþLü7DWMDQD9ODKRYLüäHOMNR'XLü.RVWD8UXPRYLü-U
'XEUDYNR'RPLWURYLü,YDQ'UDJLþHYLü,OLMD5DYQMDN
-3 -6
'(7(50,1,1*+<'5$8/,&&21'8&7,9,7<$1'63(&,),&
<,(/'2)7(&72)$&,(62)7+('2/20,7(*586,17+(833(5
75,$66,&'2/20,7(62)ä80%(5$.02817$,16
-
448 'XEUDYNR'RPLWURYLü,YDQ'UDJLþHYLü,OLMD5DYQMDN
-3 -6
1. UVOD
2016) (slika 2.).

Slika 3
451
3. REZULTATI
Slika 5.
Hidraulička vodljivost Beyerovom formulom se može izračunati samo za uzorak GR-2 jer
valjanost tog izraza je ograničena uvjetima (Urumović, 2013):
D10
-
.RULãWHQDMGED Oznake uzoraka
21-per-grus
Terenska oznaka 38-per-rp 40-per-rp1 40-per-rp2 43-per-rpi
1+2+3
+LGUDXOLþND
vodljivost (m/s)- 4,36 -6
4,82 -4
5,88 -6
3,21 -4
3,09 -4
Kozeny- Carman
+LGUDXOLþND
6,35 -4
7,23 -6
3,92 -4
4,03 -4
Slichter
+LGUDXOLþND
1,55 -3
5,47 -5
4,50 -4
6,11 -4
USBR
+LGUDXOLþND
Beyer
Ostali uzorci nisu ispunjavali uvjete, pa njihovi podaci nisu ni uvrštavani u proračun.
Vrijednost hidrauličke vodljivost za uzorak GR-2 je približno jednakog iznosa kao i
vrijednost hidrauličke vodljivosti istog uzorka dobivena Kozeny- Carman i Slichterovom
empirijskom formulom (tablica 1). Vrijednosti dobivene USBR formulom za uzorke GR-
9, GR-8/2 i GR-2 su također približno istih iznosa kao i vrijednosti hidrauličkih vodljivosti
dobivenih Kozeny- Carman i Schlichterovom formulom, dok se za uzorke GR-7 i GR-8/1
razlikuje za otprilike jedan red veličine. Ocjedite poroznosti nalaze se u intervalu od 15
% do 32 % (tablica 2). Vrijednosti procijenjene poroznosti dolomitnog grusa odgovaraju
poroznostima od sitnog pijeska do krupnog šljunka.
lng
lng
2]QDNDX]RUNDJHRPHKDQLþNLODERUDWRULM TerenVNDWRþND Dlng n(Dlng)

16-009-001 GR-1 11,9517 0,24
16-009-002 GR-1 9,58287 0,23
16-009-003 GR-9 0,199785 0,3
16-009-004 GR-5 7,854298 0,265
16--009-005 GR-5 7,954985 0,32
16-009-006 GR-5 9,897195 0,25
16-009-007 GR-6 6,526227 0,24
16-009-008 GR-4 19,23646 0,19
16-009-009 GR-7 2,693813 0,15
16-009-010 GR-8 1,234746 0,15
16-009-011 GR-8 - -
16-009-012 GR-2 1,335358 0,225
16-009-013 GR-3 7,782978 0,26
=$./-8ý$.
-3 -6
LITERATURA
-
-
London 15,150-156.
. J. Soc.
Publ., London.
, Wien, Akad.
Wiss.136(2a) 271.
Waters
-
rado.
AUTORI
a
e
R 1.42.
ANALIZA PROVEDENIH MIKROZONIRANJA NA

32'58ý-8-$'5$16.2*6/,9$
0DMD2ãWULü Helena Radeljak, äHOLPLU3HNDã
,
Jadran
$1$/<6,62)&21'8&7('0,&52=21,1*,17+($'5,$7,&
BASIN
-
458 0DMD2ãWULü +HOHQD5DGHOMDN äHOLPLU3HNDã
1. UVOD
35$9,/1,. 2 89-(7,0$ =$ 8795Ĉ,9$1-( =21$ 6$1,7$51(

ZAŠTITE IZVORIŠTA I MIKROZONIRANJE
3. PROVEDENA MIKROZINIRANJA
Jadranu).
461
A
)
B C
) )
Lokacija Tras ZSZ Izvor =DNOMXþDN

NE 3
Plovanija NE 2
Rakonek, Sv.
Krase DA 3
Rakonek, Sv.
NE 3
Kave DA 3
NE 2
NE 2
DA 2
DA 3 Pulski zdenci
Mrkovac 2 NE 4 Kupica, Zeleni Vir IV. zona Kupica, Zeleni Vir
Garica DA 3 Ponikva, Krk
Kikovica DA 3 Bakarski izvori
NE 3
NE 4 Gacka IV. zona izvora Gacke
Plano DA 3
Donji Dolac DA 2 IV. zona Jadro
Dugopolje,
DA 2
Koprivno
Priorice DA 2 Kosinac
DA 3
Dugopolje DA 3
Tisno, Dubrava DA 3
DA 2 Jaruga i Torak
DA 3
Lokacija Vrsta ZSZ Izvor =DNOMXþDN
'HSRQLMDJUDÿHYLQVNRJPDWHULMDOD 3 *DEULMHOL%XåLQL
&HQWDU]DSURL]YRGQMXLUHFLNODåXVHNXQGDUQLK
R 27 IZ Kukuljanovo 3 Bakarski izvori Traser se nije pojavio
sirovina
Ciburi 5HFLNODåQRGYRULãWHRSDVQRJRWSDGD 3,4 Rakonek, Sv.
Kukuljanovo 3 Bakarski izvori ,,,]RQDVDQLWDUQH]DãWLWH2'%,-(1
&HQWDU]DSURL]YRGQMXLUHFLNODåXVHNXQGDUQLK 1LMHWUDåHQRWUDVLUDQMHMHUsu 2012 na susjednoj parceli
R 27 IZ Kukuljanovo 3 Bakarski izvori
sirovina
Mala i Velika
6RYLü/D] .D]HWD]DJUDÿHYLQVNLRWSDGNRMLVDGUåLD]EHVW 3 IV zona Velike i Male Belice, Kupice
Belica
1LMHWUDåHQRWUDVLUDQMHMHUVHORNDFLMDQDOD]L na
5HFLNODåQRGYRULãWH 2 ýDEUDQND
7UDVHUVHSRMDYLRQDL]YRUX3HüLQDDOLQHLQD
5D]ERMLãWH 2GODJDOLãWHNRPXQDOQRJRWSDGD 4 7RQNRYLüDYULOR
7RQNRYLüDYULOX
/HüHYLFD.ODGQMLFH ä&*2 2 -DGURLäUQRYQLFD
/HüHYLFD.ODGQMLFH ä&*2 2 -DGURLäUQRYQLFD ,9]RQDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWD-DGUR
/HüHYLFD.ODGQMLFH ä&*2 4 -DGURLäUQRYQLFD Traser se nije pojavio
Donje Biljane ä&*2 3 =DGDUVNDFUSLOLãWD 1DOD]LVHXVOLYXL]YRULãWD2NR
Donje Biljane ä&*2 3 =DGDUVNDFUSLOLãWD III. zona Oko
Sinj, Mojanka 2GODJDOLãWHRWSDGDSRVWRMHüH 2 -DGURLäUQRYQLFD ,,,]RQDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWD-DGUR
Badovinje rupe ä&*2 0
/XþLQRUD]GROMH
ä&*2 0 8VMHþHQLN III. zona 8VMHþHQLND
Trnovica
/XþLQRUD]GROMH ä&*2 0 8VMHþHQLN ,,,]RQD8VMHþHQLND
Dubrovnik,
2GODJDOLãWHRWSDGDSRVWRMHüH 0
Grabovica
Dubrovnik,
2GODJDOLãWHRWSDGDSRVWRMHüH 0
463
Grabovica
464
=$./-8ý$.
A
)
B)
voda.
LITERATURA
Zagreb.
,
ECOINA. Zagreb.
[11]
AUTORI
dipl. ing. geol. a
Helena Radeljak, dipl. ing. geol. b,
c
c
R 1.43.
KEMIJSKO STANJE PODZEMNIH VODA NA

021,725,1*3267$-$0$1$32'58ý-8-$'5$1$
U 2017. GODINI
$OPD7XGLü
-
-
CHEMICAL STATUS OF GROUNDWATER AT MONITORING POINTS

IN THE ADRIATIC AREA IN 2017
ABSTRACT
1. UVOD
-
468 $OPD7XGLü
67$1-(.$.92û(32'=(01,+92'$1$021,725,1*
POSTAJAMA
3
-
3
-
-
4 4
-
-
-
-
-
-
-
-
AKTIVNE
TVARI
SUMA
SREDSTAVA AMONIJ KLORIDI SULFATI ORTOFOSFATI NITRITI UKUPNI TRIKLORETENA I EL.
NITRATI ARSEN KADMIJ OLOVO /s
ZA ZAŠTITU (NOЇ) FOSFOR VODLJIVOST
a/&Z (mg NOЈȍͬů) ;ʅŐͬůͿ ;ʅŐͬůͿ ;ʅŐͬůͿ ;ʅŐͬůͿ (mg NH4 /l) (mg/l) (mg/l) (mg PO4 /l)
+ 3-
TETRAKLORETENA
TIJELO BILJA, mg/l (mg/l) ;ʅ^ͬĐŵͿ
PODZEMNE MJERNE NAZIV MJERNE POSTAJE ;ʅŐͬůͿ
UKUPNO
VODE POSTAJE ;ʅŐͬůͿ
SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD.
SR.GOD. VRIJ. SR.GOD. VRIJ.
VRIJ. VRIJ. VRIJ. . VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ.
31057 Gradole 11,66 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,03 10,17 8,22 0,06 ‹LOQ 0,05 <LOQ 614,00
31058 Sveti Ivan 2,32 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 3,26 6,03 0,07 ‹LOQ 0,03 <LOQ 435,75
Sjeverna Istra 31059 ƵůĂǎ 3,59 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,02 7,38 11,63 0,09 ‹LOQ 0,05 <LOQ 534,25
31060 Mlini 3,44 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,02 3,42 5,33 0,02 ‹LOQ 0,02 <LOQ 500,75
31061 ƵǎŝŶ͕ďƵƓŽƚŝŶĂƵǌŝǌǀ͘ 1,13 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,03 7,42 3,36 0,02 ‹LOQ 0,02 <LOQ 477,00
31046 <ŽǎůũĂŬ͕>ĂďŝŶ 2,05 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 6,39 7,59 0,05 ‹LOQ 0,05 ‹LOO 231,00
31047 sĞůĂhēŬĂ 2,50 <LOQ 0,13 <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 1,80 2,85 ‹LOQ ‹LOQ 0,02 ‹LOO 181,25
31048 Rovinjski Zdenci 15,52 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 15,28 17,30 0,01 ‹LOQ 0,07 ‹LOO 833,25
31050 Sveti Anton 7,45 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 7,20 8,71 0,03 ‹LOQ 0,04 <LOQ 524,75
^ƌĞĚŝƓŶũĂ/ƐƚƌĂ
31051 Mutvica 9,47 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 15,53 10,22 0,05 ‹LOQ 0,05 <LOQ 579,50
31052 Balobani 7,09 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 6,77 7,45 0,01 ‹LOQ 0,06 <LOQ 521,75
31053 Rakonek 9,86 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 9,18 6,98 0,19 ‹LOQ 0,11 <LOQ 542,25
31054 Kokoti 9,02 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 24,50 15,23 0,16 ‹LOQ 0,12 <LOQ 593,75
31062 Valdragon, zdenac 29,10 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 27,80 14,38 0,06 ‹LOQ 0,06 ‹LOO 761,75
31063 aŝƓĂŶ͕ǌĚĞŶĂĐ 40,18 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 60,98 14,33 0,09 ‹LOQ 0,05 0,36 855,75
31064 :ĂĚƌĞƓŬŝ͕ǌĚĞŶĂĐ 37,69 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 52,73 28,80 0,11 ‹LOQ 0,06 ‹LOO 905,25
31065 Peroj 7,25 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 28,13 11,89 0,07 ‹LOQ 0,05 ‹LOO 736,75
:ƵǎŶĂ/ƐƚƌĂ 31066 aĞǀĞ 24,71 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 70,63 14,49 0,11 ‹LOQ 0,07 0,13 895,25
31049 Karpi 11,76 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 33,30 15,15 0,10 ‹LOQ 0,07 <LOQ 787,00
31055 ůĂǎ 6,74 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 72,40 15,17 0,05 ‹LOQ 0,03 <LOQ 760,25
31056 Tivoli 15,56 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 29,33 20,93 0,15 ‹LOQ 0,08 0,93 794,50
31067 ĂŵƉĂŶŽǎ 49,36 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 37,55 22,83 0,10 ‹LOQ 0,07 ‹LOO 760,25
30139 Perilo, Rijeka 3,60 <LOQ 0,80 <LOQ <LOQ <LOQ 0,02 84,13 14,33 0,03 ‹LOQ 0,02 ‹LOO 494,00
30062 /ǌǀŽƌZũĞēŝŶĞ 2,37 <LOQ <LOQ 0,16 <LOQ 0,01 1,38 2,22 ‹LOQ ‹LOQ 0,01 <LOQ 200,25
Rijeka-Bakar 30130 ǀŝƌ/͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 2,82 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 3,16 2,66 0,02 ‹LOQ 0,01 <LOQ 223,00
30131 DĂƌƚŝŶƓđŝĐĂ 3,67 <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 2,83 2,79 0,04 ‹LOQ 0,02 <LOQ 213,25
30132 Dobrica 3,09 <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 23,75 12,58 0,01 0,00 0,02 <LOQ 335,75
30135 ĞƌŽǀŝĐĂ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 5,57 <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 4,59 5,48 0,11 ‹LOQ 0,04 <LOQ 272,00
ZŝũĞēŬŝǌĂůũĞǀ
30136 ƚƵŶĞůhēŬĂ͕ǀŽĚŽƐƉƌĞŵĂ 2,53 0,03 <LOQ <LOQ 0,01 3,22 2,95 0,01 ‹LOQ 0,02 <LOQ 237,25
469
^dEZ<<sKͬ'ZE/EsZ/:EK^d 50,0 0,5 10 5 10 1 0,5 250 250 0,2 0,5 0,35 10 2500
AKTIVNE
TVARI
SUMA
SREDSTAVA ORTOFOSFATI NITRITI UKUPNI EL.
470
NITRATI ARSEN KADMIJ OLOVO /s AMONIJ KLORIDI SULFATI TRIKLORETENA I
TIJELO a/&Z ZA ZAŠTITU (NOЇ) FOSFOR VODLJIVOST
(mg NOЈȍͬů) ;ʅŐͬůͿ ;ʅŐͬůͿ ;ʅŐͬůͿ ;ʅŐͬůͿ (mg NH4 +/l) (mg/l) (mg/l) 3-
(mg PO4 /l) TETRAKLORETENA
PODZEMNE MJERNE NAZIV MJERNE POSTAJE BILJA, mg/l (mg/l) ;ʅ^ͬĐŵͿ
;ʅŐͬůͿ
VODE POSTAJE UKUPNO
;ʅŐͬůͿ
SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD. SR.GOD.
SR.GOD. VRIJ. SR.GOD. VRIJ.
VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ. VRIJ.
40310 Biba, izvorište 2,61 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,04 7,84 15,10 ‹LOQ ‹LOQ 0,01 <LOQ 619,00
Ravni Kotari
40351 Kakma, izvorište 8,28 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,07 10,35 35,26 ‹LOQ ‹LOQ 0,01 0,11 670,75
30032 dŽŶŬŽǀŝđǀƌŝůŽ 2,13 <LOQ 0,03 0,13 <LOQ 0,01 <LOQ 6,84 0,01 ‹LOQ 0,00 <LOQ 460,25
30042 Košna voda, zd.Brušane 0,79 <LOQ 0,05 0,17 <LOQ ‹LOQ <LOQ 1,46 ‹LOQ ‹LOQ 0,04 <LOQ 256,93
Lika-Gacka 30133 Medak zdenac 1,22 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ <LOQ 1,52 ‹LOQ ‹LOQ 0,00 <LOQ 325,50
30134 ƌŶŽǀŶŝĐĂ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 2,93 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 2,05 2,61 0,01 ‹LOQ 0,03 <LOQ 218,25
30137 >ŝēĂŶŬĂ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 3,29 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 6,61 1,89 0,01 ‹LOQ 0,02 <LOQ 257,00
40320 :ĞǌĞƌĐĞ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 6,24 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,07 35,68 69,23 ‹LOQ 0,43 <LOQ 0,09 983,00
Bokanjac- 41315 Bokanjac, crpiliste 3,51 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 18,70 23,38 ‹LOQ ‹LOQ <LOQ ‹LOO 800,50
WŽůŝēŶŝŬ 333,7 1,39
41318 Boljkovac, crpiliste 11,18 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,05 165,73 ‹LOQ 0,01 0,08 1.966,25
LOŠE LOŠE
40415 Krka, izvor Krke 1,57 <LOQ 0,02 0,15 0,01 ‹LOQ 6,60 5,70 ‹LOQ ‹LOQ <LOQ <LOQ 385,00
40423 ŝŬŽůĂ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 1,64 <LOQ 0,02 0,15 0,00 ‹LOQ 4,25 4,78 0,03 ‹LOQ 0,01 <LOQ 385,00
Krka
40451 aŝŵŝđĂǀƌĞůŽ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 1,26 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 2,10 42,33 ‹LOQ ‹LOQ 0,01 <LOQ 468,00
40452 Jaruga, izvorište 1,58 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 4,00 53,44 0,02 ‹LOQ 0,01 518,75
40501 /ǌǀŽƌŝƓƚĞKƉĂēĂĐ͕KƉĂēĂĐ 1,30 <LOQ 0,02 0,18 0,00 0,02 4,30 9,30 0,02 0,01 <LOQ <LOQ 404,00
40511 Butina, izvorište 4,02 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,03 4,57 140,55 0,03 0,01 0,05 <LOQ 606,00
254,25
4,09 <LOQ 0,03 0,17 0,00 ‹LOQ 23,23 0,04 0,00 0,02 <LOQ 744,25
40517 Norin izvorište, Prud LOŠE
40701 KŵďůĂ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 1,61 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,02 4,55 3,84 0,04 ‹LOQ 0,05 <LOQ 361,25
40703 >ũƵƚĂ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ<ŽŶĂǀůĞ 0,99 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 3,49 2,43 0,00 ‹LOQ 0,00 <LOQ 286,50
Neretva 41705 Duboka Ljuta, Robinzon 1,11 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 4,51 3,02 0,01 ‹LOQ 0,01 ‹LOO 337,25
41706 Nereze, Slano 0,93 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 118,88 19,53 0,01 ‹LOQ 0,01 ‹LOO 680,25
41707 Klokun 2,98 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 5,33 78,25 0,01 ‹LOQ 0,01 ‹LOO 515,50
41708 Modro Oko 2,65 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,03 8,80 112,77 0,01 ‹LOQ 0,00 ‹LOO 551,75
40709 Banja 2,21 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 3,26 61,40 0,01 ‹LOQ 0,01 ‹LOO 442,75
480
41704 ƵůũĂŶĂ 4,24 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 45,42 0,01 ‹LOQ 0,01 ‹LOO 1.919,75
LOŠE
40101 sƵŬŽǀŝđĂǀƌĞůŽ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 1,39 <LOQ 0,02 0,16 0,00 ‹LOQ 3,33 15,03 ‹LOQ ‹LOQ <LOQ <LOQ 347,50
40120 Rimski bunar 4,83 <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 249,65 36,12 0,01 ‹LOQ 0,01 <LOQ 1.220,75
40121 Jadro, izvorište 2,53 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 12,16 11,85 0,02 ‹LOQ 0,01 <LOQ 420,75
Cetina 40122 Baška voda 7,17 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,04 13,21 12,57 0,04 ‹LOQ 0,04 <LOQ 473,40
40124 ƌŶŽǀŶŝĐĂ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 1,24 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,00 11,02 7,77 0,05 ‹LOQ 0,05 <LOQ 382,75
40127 DĂůĂZƵĚĂ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 9,70 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,01 2,90 15,83 0,02 ‹LOQ 0,01 <LOQ 326,00
40130 Kosinac, kaptirani izvor 1,09 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,02 4,29 5,08 0,01 ‹LOQ 0,00 ‹LOO 342,00
40207 Zrmanja, Vrelo 1,36 <LOQ 0,03 0,13 0,01 ‹LOQ 1,86 7,93 ‹LOQ 0,00 <LOQ <LOQ 337,00
Zrmanja 40218 <ƌƵƉĂ͕ƵƐĞůƵDĂŶĚŝđŝ 0,90 0,48 ‹LOQ 3,41 6,63 ‹LOQ ‹LOQ <LOQ 373,58
40352 DƵƓŬŽǀĐŝ͕ŝǌǀŽƌŝƓƚĞ 0,94 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,20 2,73 19,38 ‹LOQ ‹LOQ <LOQ <LOQ 353,50
30120 Vransko jezero 0,11 <LOQ 0,95 0,02 56,78 15,88 ‹LOQ ‹LOQ 443,42
40550 Libora 9,38 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 45,54 19,53 0,00 ‹LOQ <LOQ ‹LOO 659,25
441,02
40551 10,27 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,02 27,50 0,04 ‹LOQ 0,02 ‹LOO 1.264,25
Studenac, Blatsko polje LOŠE
30091 Njivice, Vrutak 1,76 <LOQ 1,10 0,04 0,38 <LOQ 0,02 85,00 13,69 0,03 0,01 0,02 ‹LOO 774,25
30092 Zdenac, EB-2 2,66 <LOQ 1,75 0,02 0,17 <LOQ 0,01 182,25 26,25 ‹LOQ ‹LOQ 0,02 ‹LOO 757,50
$OPD7XGLü
Jadranski
598
otoci 30093 4,09 <LOQ 0,02 0,17 <LOQ 0,01 77,85 0,01 ‹LOQ 0,01 ‹LOO 1.943,25
Izvor Mlinica LOŠE
40552 <ŽƌŝƚĂ͕<ŽŵŝǎĂ 3,11 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ ‹LOQ 56,61 12,78 0,00 ‹LOQ 0,00 ‹LOO 670,50
0,79 577 2896
40322 4,17 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 246,14 ‹LOQ ‹LOQ 0,01 ‹LOO
/ǌǀŽƌŝƓƚĞŽůĞ͕Wϭ LOŠE LOŠE LOŠE
633
40323 1,31 <LOQ <LOQ <LOQ <LOQ 0,46 96,07 ‹LOQ 0,34 <LOQ ‹LOO 1.986,75
Velo Blato LOŠE
^dEZ<<sKͬ'ZE/EsZ/:EK^d 50,0 0,5 10 5 10 1 0,5 250 250 0,2 0,5 0,35 10 2500
=$./-8ý$.
-
-
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
Zagreb.
godini, Zagreb.
AUTOR
R 1.44.
35(*/('67$1-$=$â7,7(,=925,â7$1$32'58ý-8
SJEVERNOGA JADRANA
0DMD2ãWULü1DWDãD0LKHOþLü*RUGDQD6WRMLü
OVERVIEW OF THE STATUS OF PROTECTION OF WATER

SOURCES IN THE NORTHERN ADRIATIC AREA
-
474 0DMD2ãWULü1DWDãD0LKHOþLü*RUGDQD6WRMLü
1. UVOD
=21(6$1,7$51(=$â7,7(,=925,â7$92'$=$3,û(
32672-(û(67$1-(=$â7,7(,=925,â7$92'$=$3,û(89*2
U RIJEKA
PRGLILFLUDQRL]2ãWULü
,VSRUXþLWHOM vodne usluge javne .ROLþLQD
äXSDQLMD Odluka Udio (%)
vodoopskrbe (l/s)
3100
Vodovod Pula d.o.o. ,ä 448
Vodovod Labin d.o.o. 218
Liburnijske 160
KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. 5223
.7'9RGRYRGäUQRYQLFDGRR1RYL
Vinodolski 458
Ponikve d.o.o. Krk 425
Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Cres 3*ä 100
Vrelo d.o.o. Rab 79
± vodoopskrba i odvodnja d.o.o.
Delnice
217,2
.'ýDEUDQNDGRRýDEDU 34
Vode Vrbovsko d.o.o. 33,5
.RPXQDODFGRR2WRþDF 145
8VOXJDGRR*RVSLü 157
Crno vrilo d.o.o. 45
-MXåQLRJUDQDN
d.o.o., Senj
570
Vodovod d.o.o. Brinje /6ä 96
Vodovod Korenica d.o.o. - 75
*UDþDFYRGRYRGLRGYRGQMDGRR - 30
Kaplja d.o.o. - 20
- 42
9LVRþLFD'RQML/DSDFGRR - 28
11703.70 100%
1DSRPHQDNROLþLQHL]L]GDQLKYRGRSUDYQLKGR]YROD
,VSRUXþLWHOMYRGQHXVOXJHMDYQH
Vodozahvat
vodoopskrbe
-MXåQL
%DþYLFa
ogranak d.o.o., Senj
Vodovod d.o.o. Brinje Maljkovac
/RQþDUHYRYUHOR,
9UHOR.RUHQLþNR
ýXMLüD.UþHYLQD± VR1,2,3
Vodovod Korenica d.o.o.
ýXMLüD.UþHYLQD- Mira vrelo
ýXMLüD.UþHYLQD- Javor vrelo
Bijeli klanac
*UDþDFYRGRYRGLRGYRGQMDGRR
0UDþDM
Kaplja d.o.o.
Vriline
Kozjan B-1
Krbavica
Loskun
9LVRþLFD'RQML/DSDFGRR
-RãHYLFD
Odluka o zonama sanitarne ]DãWLWHL]YRULãWDYRGH]DSLüH Postoji

Odluka R]RQDPDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDYRGH]DSLüHX,VWDUVNRM
1 DA, 2002
åXSDQLML6OXåEHQHQRYLQH,VWDUVNHåXSDQLMHEUL
2GOXNDR]DãWLWLL]YRULãWDQDSRGUXþMX/LEXUQLMHL]DOHÿD6OXåEHQHnovine
2 DA, 2011
3*ä
2GOXNDR]DãWLWLL]YRULãWDYRGH]DSLüHXVOLYXL]YRUDX*UDGX5LMHFLL
3 VOLYXL]YRUDX%DNDUVNRP]DOMHYX6OXåEHQHQRYLQH3*ä DA, 2011
Odluka R]DãWLWLL]YRULãWDQDFULNYHQLþNR-YLQRGROVNRPSRGUXþMX
4 DA, 2011
6OXåEHQHQRYLQH3*äEURMLäXSDQLMVNLJODVQLN/6ä
2GOXNDR]RQDPDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDYRGH]DSLüHQDRWRNX.UNX
5 DA, 2002
(6OXåEHQHQRYLQH3*äEURM
2GOXNDR]DãWLWLMH]HUD9UDQDLQMHJRYRJSULOMHYQRJ SRGUXþMDQDRWRNX
6 DA, 2011
&UHVX6OXåEHQHQRYLQHEURM 19)
2GOXNDR]DãWLWLL]YRULãWDQDRWRNX5DEX6OXåEHQHQRYLQH3*äEURM
7 DA, 2011
2GOXNDR]DãWLWLL]YRULãWDQDSRGUXþMX*RUVNRJNRWDUD6OXåEHQHQRYLQH
8 DA, 2011
3*äEURM
Odluka R]RQDPDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDULMHNH*DFNH- –
9 7RQNRYLüHYRJYULOD0DMHURYRJYULODLYULOD.ODQDFäXSDQLMVNLJODVQLN DA, 2002
/6äEURM
2GOXNDR]RQDPDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRUDYRGH]DSLüH0UÿHQRYDF
10 9ULOLQH.RãQDYRGD9HOLND5XGDQND L&UQRYUHORäXSDQLMVNLJODVQLN DA, 2002
/6äEURML
2GOXNDR]RQDPDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRUDYRGH]DSLüHQDSRGUXþMX
11 3D]DULãWDL%XåLPD– *UDG*RVSLü äXSDQLMVNLJODVQLN/6äEURM DA, 2002
12 2GOXNDR]DãWLWLL]YRULãWD+UPRWLQHäXSDQLMVNLJODVQLN/6ä DA, 2011

2GOXNDR]RQDPDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRUDYRGH]DSLüHX]]DSDGQLUXE
13 DA, 1986
6WDMQLþNRJSROMDäXSDQLMVNLJODVQLN/6äEURM
2GOXNDR]DãWLWLL]YRULãWD.UDOMHYDFL%XNRYDFäXSDQLMVNLJODVQLN/6ä
14 broj DA, 2011
021,725,1*.$.92û(92'$
.
=$./-8ý$.
LITERATURA
[1]
,
Pregled stanja zaštite izvorišta na
-
AUTORI
a
a
Hrvatske vode, VGO Rijeka, Đure Šporera 3, Rijeka, 51000, Hrvatska,
maja.ostric@voda.hr, natasa.mihelcic@voda.hr, gordana.stojic@voda.hr
R 1.45.
KOLEBANJE RAZINA PODZEMNIH VODA NA KLIZIŠTU

GROHOVO ZA RAZDOBLJE 2016. - 2018. GODINE
(OYLVäLF1HYHQND2åDQLü
-
-
-
9$5,$%,/,7<2)*5281':$7(5/(9(/6217+(*52+292
LANDSLIDE FOR THE PERIOD 2016-2018
-
-
484 (OYLVäLF1HYHQND2åDQLü
1. UVOD
IP
WL
2. MONITORING I INSTALIRANA MJERNA OPREMA

U sklopu
Grad Grobnik
3 3
SIJ. VELJ. 2ä8 TRA. SVI. LIP. SRP. KOL. RUJ. LIS. STU. PRO. Ukupno
2016. 240,50 478,50 74,90 - - 191,50 20,60 145,00 109,70 230,60 606,60 2,50 2100,60
2017. 223,50 393,20 56,90 127,50 63,00 124,50 51,60 69,80 288,30 143,50 309,10 374,40 2225,30
2018. 240,30 79,50 210,30 102,10 159,30 97,30 82,60 115,30 78,00 135,60 139,20 0,80 1440,20
MIN. 223,50 79,50 56,90 102,10 63,00 97,30 20,60 69,80 78,00 135,60 139,20 0,80 1440,20
MAKS. 240,50 478,50 210,30 127,50 159,30 191,50 82,60 145,00 288,30 230,60 606,60 374,40 2225,30
SRED. 234,77 317,07 114,03 114,80 111,15 137,77 51,60 110,03 158,67 169,90 351,63 125,90 1922,03
2018. godine (Tablica 2.).

PMHVHþQH
oborina u
1DMYHüD
promatr.
Ukupne
oborine
Godina
Mjesec
Datum %URMNLãQLKGDQD
danu
> 0,2 mm > 2 mm > 20 mm > 50 mm > 70 mm

1 240,5 54,6 9. 15 12 4 1 0
2 478,5 73,15 3. 25 20 10 2 1
3 74,9 1 29,7 1. 10 5 1 0 0
4 - - - - - - - -
5 - - - - - - - -
2016.
6 191,5 42,42 14. 15 9 4 0 0

7 20,6 15,49 14. 5 2 0 0 0
8 145,0 43,94 10. 10 8 2 0 0
9 109,7 42,40 16. 9 5 2 0 0
10 230,6 47,50 15. 20 12 3 0 0
11 606,6 101,35 5. 21 15 8 5 4
12 2,5 1,02 4. 6 0 0 0 0
1 223,5 2 96,77 13. 10 6 3 2 2
2 393,2 101,85 1. 14 10 6 3 1
3 56,9 19,56 6. 6 4 0 0 0
4 127,5 36,83 27. 13 8 3 0 0
5 63,0 3 27,18 20. 7 4 1 0 0
2017.
6 124,5 46,23 30. 9 7 2 0 0

7 51,6 16,0 1. 11 5 0 0 0
8 69,8 34,04 6. 8 4 1 0 0
9 288,3 34,29 16. 21 14 8 0 0
10 143,5 96,77 22. 18 4 2 1 1
11 309,1 120,14 29. 18 10 6 1 1
12 374,4 77,72 8. 15 11 6 2 1
1 240,3 76,71 1. 19 10 5 1 1
2 79,5 4 30,23 2. 10 7 1 0 0
3 210,3 57,66 16. 20 16 3 1 0
4 102,1 45,72 12. 12 6 1 0 0
5 159,3 47,24 16. 9 7 3 0 0
2018.
6 97,3 5 46,74 8. 6 5 2 0 0
7 82,6 16,26 5. 17 11 0 0 0
8 115,3 50,29 14. 6 4 3 1 0
9 78,0 30,48 22. 11 5 2 0 0
10 135,6 37,85 7. 13 8 3 0 0
11 139,2 6 65,02 2. 10 5 2 1 0
12 - - - - - - - -
1 2
3 4
od 15.-23.01.2017.,
5
., 6 nije bilo
488
a)
b)
c)
489
a)
b)
*UHãNHXPMHUHQMX
koje nisu obu YDüene
c)
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
[5] Žic, E., (2015): Prilog modeliranju potencijalnih poplavnih tokova i tokova krupnozr-
natog materijala u slivu Rječine, doktorska disertacija, Građevinski fakultet Sveučili-
šta u Rijeci, Rijeka, 281 str.
AUTORI
a
d
b
b
R 1.46.
PROJEKT AMIIGA – INTEGRIRANI PRISTUP

UPRAVLJANJU KVALITETOM PODZEMNIH VODA
*RUDQ*MHWYDM+UYRMH3DWUN*RUDQ/RQþDU0DUNR.DUGXP
AMIIGA PROJECT- INTEGRATED APPROACH TO GROUNDWATER

48$/,7<0$1$*(0(17
-
-
Zadar.
494 *RUDQ*MHWYDM+UYRMH3DWUN*RUDQ/RQþDU0DUNR.DUGXP
1. UVOD
,675$ä,9$1232'58ý-(
razvoja.
3. AKTIVNOSTI U OKVIRU PROJEKTA
3.1. GIS
3.2. Nabava nove opreme za kontrolu kvalitete vode


3.3. Modeli toka podzemnih voda
3.3.1. Karstmod
FS
).
0RGÀRZ
498
15.11.2014.
3.3.3. Test integralnog probnog crpljenja

)
3.4. Plan gospodarenja podzemnim vodama
=$./-8ý$.
LITERATURA
[4] Lončar, G; Šreng, Ž; Bekić, D; Kunštek, D.: Hydraulic-Hydrology Analysis of the Tur-
bulent Seepage Flow within Karst Aquifer of the Golubinka Spring Catchment. Geo-
AUTORI
a
goran@grad.hr, gloncar@grad.hr
b
hrvoje.patrk@vodovod-
zadar.hr, marko.kardum@vodovod-zadar.hr
R 1.47.
MONITORING PODZEMNIH VODA U KRŠKOM

92'21261,.8,=5$'20,675$ä1,+%8â27,1$
-HOHQD/RERUHF'UDJDQD'RJDQþLü6DQMD.DSHOM
*5281':$7(5021,725,1*,1$.$567$48,)(586,1*
TEST WELLS
-
-
-
504 -HOHQD/RERUHF'UDJDQD'RJDQþLü6DQMD.DSHOM
-
-
1. UVOD
2. MONITORING PODZEMNE VODE U KRŠU
,675$ä,9$1-$=$3275(%(/2&,5$1-$72ý$.$0275(1-$
(Kapelj i drugi, 2006).

a b
-
,=5$'$,675$ä1,+%8â27,1$
2012).
5. UPRAVLJANJE REZULTATIMA MOTRENJA

509
voda (slika 4) (Loborec, 2013).
=$./-8ý$.
razinu.
LITERATURA
Dinarides in Croatia
[3] Zajednička strategija provedbe Okvirne direktive o vodama (2000/60/EC), ODV

, https://www.voda.hr/sites/default/
files/15_-_vodic_o_monitoringu_podzemnih_voda_-_hrv.pdf (04.04.2019.)
0470749695, 9780470749692 p. 450.
-
dova
AUTORI
jloborec@gfv.hr; skapelj@gfv.hr; ddogan@gfv.hr

R 1.48.
Ä129,21(ý,âû,9$ý,³832'=(01,092'$0$
+59$76.(±35,0-(5352-(.$7$*HR7ZLQQL
boDEREC-CE
-DVPLQD/XNDþ5HEHUVNL-RVLS7HU]Lü$QD6HODN,YDQD%ROMDW
(engl.
“EMERGING CONTAMINANTS” OF GRUNDWATER IN CROATIA –

352-(&76*HR7ZLQQ$1'ER'(5(&&(
514
1. UVOD
129,21(ý,âû,9$ý,
u rasponu od 10 - 104

-
-
516
popis
352-(.7,*HR7ZLQQLER'(5(&&(
518
=$./-8ý$.
520
LITERATURA
-
,5 -
147-160.
. Environ-
-
AUTORI
a
a
R 1.49.
PRISTUP UPRAVLJANJU GEOTERMALNIM I

MINERALNIM VODAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
'DULDýXSLü$OHQD9ODãLü2]UHQ/DUYD
-
-
-
524 'DULDýXSLü$OHQD9ODãLü2]UHQ/DUYD
APPROACH TO GEOTHERMAL AND MINERAL WATER

MANAGEMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA
-
-
1. UVOD
ponovo pojavili.
2. GEOTERMALNE I MINERALNE VODE U REPUBLICI HRVATSKOJ
10.0 .
vodu.
Slika 1.
3
.
-
,
2.1. Geotermalne vode koje se koriste za balneoterapijske i/ili sportsko-rek-

UHDFLMVNHVYUKHQDSRGUXþMX5HSXEOLNH+UYDWVNH
1. %L]RYDþNHWRSOLFH
2. Daruvarske toplice
3. Istarske toplice
-H]HUþLFD
CaMg-HCO3
5. Krapinske Toplice
6WXELþNH7RSOLFH
pripada CaMg-HCO3
7. Topusko
3
SO4
8. Tuheljske Toplice
o
C. Zbog
9DUDåGLQVNH7RSOLFH
3
plina H2
2.2. Mineralne vode u Republici Hrvatskoj
PRIRODNE MINERALNE VODE

dZ'Ks</E/sWZK/sK NAZIV IZVORA D:^dK<KZ/adE:/sKZ
JAMNICA Janino vrelo WŝƐĂƌŽǀŝŶĂ͕ůŽŬĂůŝƚĞƚ:ĂŵŶŝēŬĂŬŝƐĞůŝĐĂ
JANA Sveta Jana Gorica Svetojanska
<>E/< <ĂůŶŝēŬĂ Apatovec
>/W/</^dhE'ZK&Ks
VRELA Antunovo vrelo Lipik
.DOQLþND±$SDWRYDþNDNLVHOLFD
2
).
-DPQLþNDNLVHOLFD
3. PRITISCI NA GEOTERMALNE I MINERALNE VODE I NJIHOVA

ZAŠTITA
4. PRISTUP UPRAVLJANJU GEOTERMALNIM I MINERALNIM

VODAMA I ZAKONODAVSTVO U RH
=$./-8ý$.
LITERATURA
. Ra-
. Iso-
AZ, USA, 20.05.1991-24.05.1991, in Radiocarbon, 209.
. HGI, Zagreb.
-
-
. HGI, Zagreb.
-
. Rad
AUTORI
a
b
dr. sc. Ozren Larva
a
alena.vlasic@
,
b
Ozren
R 1.50.
PERSPECTIVES FOR IMPROVING GROUNDWATER

PROTECTION ON ALLUVIAL PLAIN IN SLOVENIA
0LKD&XUN0DWMDå*ODYDQ0DULQD3LQWDU
PERSPEKTIVE POBOLJŠANJA ZAŠTITE PODZEMNIH VODA NA

ALUVIJALNOJ RAVNICI U SLOVENIJI
-
538 0LKD&XUN0DWMDå*ODYDQ0DULQD3LQWDU
1. INTRODUCTION
2. MATERIALS AND METHODS
2
and
).
3. RESULTS AND DISCUSSION

Soil Land Horizon Depth Texture Bulk Hydraulic Hydraulic

type use [cm] density conductivity conductivity
[g/100ml] (m/day) (class)
A1 0-12 1.45 0.14
A2 12-26 1.42 0.21
Grassland
Fluvisol:
VKDOORZ
I 26-37 1.25 36.03

II 37-63 1.19 5.59
V 63-100 1.19 4.04
VI 100-130 1.22 21.42
Ap 0-30 1.47 0.36
Fluvisol: deep -
medium deep
A1 30-41 1.43 8.83

Arable
A2 41-75 1.35 24.07

I 75-95 1.24 7.61
II 95-115 1.05 2.58
III 115-130 1.33 10.02
A 0-30 1.45 102.19
Cambi
Arable
-sol
Ap 30-52 1.51 2.05

Bv 52-65 1.34 31.22
involved.
WPZ 1
WPZ 2
WPZ 3
State
ZLGH
Judging by common recommendations in literature, that often favour grassland over

arable land for water protection areas (Di and Cameron, 2002), one could assume
that changing land use type would be an easy solution, especially based on the results
of our soil survey, where the Cambisol seems more prone to quicker water movement
and consequently leaching of nitrate. However, during our field work we have also been
observing some management characteristics in the area and found that many fields with
arable rotations are left fallow through winter, with crop residuals on the surface, and
cover crops are also in use occasionally. In arable fields where we’ve dug the soil profiles
harvest residuals were still on the surface when we’ve taken the samples. Also, a much
more integrated approach is needed if we want to tackle this challenge successfully and
in a way that would protect the environment, but on the other hand not disregard the
importance of balanced development of agriculture. Research done on another alluvial
plain (Dravsko polje) in Slovenia (Glavan et al. 2017) has previously shown the current
water protection regime used in WPZ 1 to be sufficient at minimizing the pollution, and
authors discouraged the further tightening of limitations. They did, however, point out
that there is potential for developing 2nd and 3rd zone, as limitations in them do not differ
much from the conventional agricultural practices (sewage sludge is not frequently used
for fertilization anyway) while these zones cover most of the WPZ area.
Glavan et al. (2017), as well as other authors (Hashemi et al., 2016), have pointed out
that more detailed (even up to 1:5000) soil maps should be used when designating
water protection measures. Three soil profiles representing the state-of-the-art soil
delineation may be too coarse of a resolution for such purposes, because even though
we did survey the area with a soil auger before digging each profile, variations in soil
depths and characteristics are certainly present. Borders between different soil types may
also vary. Improving the accuracy by digging more profiles would be the best option for
smaller areas, but on large plains this would require considerably more funds. Expecting
that farmers will pay for costly soil analyses on their land themselves is probably too far-
fetched, but we believe that funds could be acquired from the EU under different rural
development or water protection schemes if there was enough political will. Such a
systematic survey of soil characteristics in vulnerable areas would greatly benefit both
environment and agriculture, providing clean natural resources and giving farmers better
insight into the medium they work with and potentially saving them money by allowing
for a more balanced fertilization. With limited information we currently have, such precise
management is not yet possible, but there are other ways of eliminating the uncertainty.
Use of computer models like Soil and Water Assessment Tool (SWAT) (Neitsch in sod.,
2011) for assessing movement of water and solids through soils is definitely a more elegant
route to take, given their wide use and accuracy (Busch et al., 2004; Hesse et al., 2008;
Mispan et al., 2015).
CONCLUSION
REFERENCES
-
tive
5143-2012.
-
-
-
-
(22.2.2019)
[12] Hydrologic monitoring of groundwater level. Web feature service for spatial data.
(2018): ARSO. Available at: http://gis.arso.gov.si/wfs_web/faces/WFSLayersList.
jspx (3.11.2018)
AUTORI
a
Slovenia , ,
R 1.51.
PRIJEDLOG PRIMJENE IMPOSEKSA KOD OCJENE

EKOLOŠKOG STANJA PRIOBALNIH VODA JADRANA
Anita Erdelez, Martina Furdek, Anamaria Štambuk,

,YDQäXSDQ0HOLWD3HKDUGD
-
sa na volku
-
H.
volak
PROPOSED APPLICATION OF IMPOSEX IN ECOLOGICAL STATUS

ASSESSMENT OF ADRIATIC COASTAL WATERS
Imposex, a superimposition of male sex characteristics in female proso-
branch gastropods, is most commonly caused by organotins introduced into the marine
environment mainly through the application in antifouling coatings. A high degree of
imposex may lead to female sterility and, consequently, a population extinction. From
the viewpoint of the Water Framework Directive (WFD) that supports the conservation
of the diversity and abundance of each population, the appearance of sterility in female
546 $QLWD(UGHOH]0DUWLQD)XUGHN$QDPDULDâWDPEXN,YDQäXSDQ0HOLWD3HKDUGD
snails as a consequence of imposex can be one of the factors in determining the boundar-
ies of different classes of ecological status in coastal waters. Good status is determined by
the absence of risk of a population extinction which, when it comes to imposex, implies
at least the absence of sterile females. Investigations of imposex in gastropod Hexaplex
trunculus in the central Adriatic area conducted in 2014 and 2015 and implementing the
proposed Ecological Quality Ratio (EQR) showed that none of the 19 investigated sites
achieved good ecological status of the marine environment according to the biological
quality element based on imposex. The determination of the EQR values for bioindicators
such as H. trunculus at the Mediterranean level could be the next step in the broader con-
text of the use of imposex as biomarker in the assessment of the ecological status of coastal
waters under the WFD. Eligible costs and a simple methodology of imposex investigations
provide new opportunities for monitoring programmes implemented under the WFD in
the Adriatic.
1. UVOD
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća organokositrovi spojevi,
prvenstveno tributilkositar (TBT), korišteni su zbog svojih biocidnih svojstava u
protuobraštajnim premazima brodova. Premazi s TBT-om imali su trajnost i do 5 godina
što je uvelike smanjivalo troškove održavanja brodova i same plovidbe. Široka upotreba
ovih premaza smanjena je nakon što je uvtrđeno da snažna biocidna svojstva TBT-a imaju
negativan učinak na neciljane organizme, prvenstveno školjkaše i puževe. Kod kamenica
Crassostrea gigas (Thunberg, 1793) TBT uzrokuje anomalije u rastu, dok se kod mnogih
vrsta puževa javlja imposeks. Imposeksom se naziva pojava razvoja muških spolnih
organa u ženki prednjoškržnih puževa (Smith, 1971). U visokim stadijima imposeks
dovodi do sterilnosti ženki što za posljedicu može imati izumiranje populacije. S obzirom
na rasprostranjenost vrsta koje razvijaju imposeks, radi se o globalnom fenomenu (Titley-
O’Neal i drugi, 2011).
Nakon što je osamdesetih godina prošlog stoljeća prepoznat toksični učinak TBT-a,
korištenje organokositrevih spojeva u protuobraštajnim premazima zabranjeno je u
mnogim državama svijeta uključivo cijelu Europu (Furdek i drugi, 2012). Organokositrovi
spojevi proglašeni su jednim od glavnih onečišćivala u Aneksu VIII Direktive o vodama
2000/60/EC, a TBT jednom od prioritetnih tvari u području vodnog gospodarstva
(2455/2001/EZ) koju treba pratiti kako bi se ocijenilo kemijsko stanje vodnih tijela.
Prisutnost TBT-a u vodama u Republici Hrvatskoj regulirana je propisivanjem standarda
kakvoće vodnog okoliša (SKVO) za ocjenu kemijskog stanja voda u vidu prosječne
godišnje koncentracije (PGK) i najveće godišnje koncentracije (MGK) tributilkositrovih
spojeva kroz Uredbu o standardu kakvoće voda (Narodne novine 73/13, 151/14, 78/15,
61/16 i 80/18). Imajući u vidu da je definirana prosječna godišnja masena koncentracija
TBT-a vrlo niska i za priobalne vode iznosi 0,2 ng TBT/l za cijelu Europu, kemijske analize
organokositrovih spojeva pri takvim koncentracijama obično je teško provesti čak i kad se
radi o najosjetljivijim analitičkim metodama. Kako različite vrste puževa imaju različitu
osjetljivost na TBT u smislu pojave imposeksa, niska osjetljivost pojedinih vrsta čini ih
dobrim bioindikatorima onečišćenja morskog okoliša TBT-om (Erdelez, 2018). Zbog toga
je imposeks kao biološki odgovor na TBT kod puževa vrijedan alat u procjeni stupnja
onečišćenja i utjecaja TBT-a na morski okoliš te je kao takav postao obvezni kriterij unutar
OSPAR programa praćenja stanja morskog okoliša sjeveroistočne atlantske obale (OSPAR,
2004).
Budući da imposeks ne predstavlja samo odgovor morskih organizama na onečišćenje
TBT-om, već i učinak TBT-a na raznolikost biocenoza, u zadnjih par godina pojavila
se ideja o korištenju imposeksa kao jednog od bioloških elemenata kakvoće za potrebe
vrednovanja i klasifikacije ekološkog stanja priobalnih voda u programima praćenja
stanja voda koje nalaže Direktiva o vodama (npr. WFD-UKTAG, 2014). U ovom radu
predstavljena su dosadašnja istraživanja na tu temu i mogućnosti primjene imposeksa kod
ocjene ekološkog stanja priobalnih voda Jadrana.
,0326(.68.217(.678%,2/2â.,+(/(0(1$7$.$.92û(
PRIOBALNIH VODA
(1)
ሺெିைሻ (2)
ܱ‫ ܭܧ‬ൌ (2
ெ
0 PDNVLPDOQDYULMHGQRVW9'6,NRMXSRSXODFLMDPRåHSRVWLüL2 L]PMHUHQL9'6,
(Linnaeus, 1758) (WFD-UKTAG,

2014; Laranjeiro i drugi, 2015; 2018), (Linnaeus, 1758) (Erdelez i
(Linnaeus, 1758) (Laranjeiro i
drugi, 2015; 2018) i
3. OCJENA STANJA PRIOBALNIH VODA SREDIŠNJEG JADRANA

35(0$'26$'$â1-,0,675$ä,9$1-,0$,0326(.6$
(Tablica 2.).
Klasa ekološkog Opis klase s obzirom na prisutnost imposeksa u populaciji volka H.

stanja trunculus
Stanje odgovara nepromijenjenim okolišnim uvjetima i postiže se pri
Vrlo dobro ili odsutnosti (ili vrlo maloj prisutnosti) antropogenih utjecaja. Radi se o
referentno stanje stanju koje odgovara vrlo niskim masenim koncentracijama TBT-a u moru
koje su najčešće ispod granica detekcije najosjetljivijih analitičkih metoda
Odsustvo rizika za izumiranje populacije, što kad je u pitanju imposeks
Dobro stanje
podrazumijeva barem odsustvo sterilnih ženki.
Umjereno dobro Stanje podrazumijeva nizak rizik od izumiranja populacije i uključuje
stanje pojavu sterilnih ženki.
Stanje odgovara ozbiljnim devijacijama u bogatstvu populacije
Loše stanje
uzrokovanim visokim sterilitetom ženki
5$635$9$202*8û1267,0$35,0-(1(,0326(.6$=$
OCJENU EKOLOŠKOG STANJA VODA
H.
Erdelez i drugi (2017) Cacciatore i drugi (2018)

Klasa
ekološkog stanja Predložena Predložena
Odgovarajući Odgovarajući
OEK granične OEK granične
VDSI VDSI
vrijednosti vrijednosti
Vrlo dobro/Dobro 0,64 <1,8 0,91 0,43
Dobro/Umjereno
0,10 4,5 0,81 0,85
dobro
Umjereno dobro/Loše 0,00 5,0 0,53 2,35
Loše/Vrlo loše odsustvo populacije 0,2 4
(Linnaeus, 1758)
drugi, 2003) i
=$./-8ý$.
LITERATURA
[1] Abidli, S., Y. Lahbib & N.T. El Menif (2009): Effects of TBT on the imposex develop-
ment, reproduction and mortality in Hexaplex trunculus (Gastropoda: Muricidae). J.
Mar. Biol. Assoc. U. K., 89: 139-146.
-
EZ,
. Appl. Or-
-
AUTORI
a
e
R 1.52.
35$û(1-(=$*$Ĉ(1-$2%$/12*32'58ý-$
HRVATSKOG JADRANA TRIBUTIL KOSITROVIM
SPOJEVIMA
0DUWLQD)XUGHN7XUN0DMD,YDQLü0DWLF%HUJDQW
-DQH]âþDQþDU1HYHQND0LNDF
-
-
TBT POLLUTION MONITORING ON THE CROATIAN ADRIATIC

COAST
-
556 -DQH]âþDQþDU1HYHQND0LNDF
1. UVOD
Prisutnost tributil kositra (TBT) u okolišu isključivo je antropogenog karaktera, a u
morski okoliš dospijeva putem protuobraštajnih boja s kojima se premazuju brodovi i sva
ostala tijela uronjena u vodu kako bi se na njima spriječilo naseljavanje i rast obraštajnih
zajednica. Intenzivna primjena TBT-a kao biocidnog sredstva u protuobraštajnim
premazima započela je 1960-tih godina, da bi se 30-tak godina kasnije utvrdila njegova
izrazita toksičnost prema mnogim morskim organizmima. Najštetnijim toksičnim
učinkom smatra se razvoj imposeksa (razvoj muških spolnih karakteristika na ženskim
jedinkama) kod gastropoda već pri izrazito niskoj koncentraciji TBT-a u vodi od 1 ng L-1
(Hoch, 2001).
Nakon što je unesen u vodeni okoliš TBT podliježe razgradnji (mikrobiološkoj i fotolitičkoj)
u niže alkilirane derivate kositra i anorganski kositar, ali i adsorpciji na partikulatnu
tvar čijim taloženjem dospijeva u sediment (Hoch, 2001). Međutim, adsorpcija na
čestice sedimenta reverzibilan je proces te uslijed resuspenzije sedimenta može doći do
remobilizacije TBT-a i ponovnog zagađenja vodenog stupca (Berg i drugi, 2001). Budući
da se TBT u sedimentu sporo razgrađuje (t1/2 iznosi nekoliko godina do nekoliko desetaka
godina; Furdek i drugi, 2016), zagađeni sediment predstavlja potencijalni dugotrajni izvor
zagađenja vodenog okoliša TBT-om.
TBT se danas smatra jednim od najštetnijih antropogenih spojeva ikad namjerno unošenih
u vodeni okoliš, a od 2000. godine nalazi na listi prioritetnih onečišćivala Europske
Unije (2000/62/EC). Prepoznavši štetan učinak TBT-a na okoliš, International Maritime
Organization (IMO) je 2001. godine donijela Međunarodnu konvenciju o nadzoru uporabe
štetnih protuobraštajnih premaza (tzv. AFS konvencija). Prema spomenutoj Konvenciji,
od siječnja 2003. godine protuobraštajne boje koje sadrže TBT ne bi smjele biti nanošene
na brodove, a najkasnije do siječnja 2008. godine s njih moraju biti u potpunosti uklonjene.
Kako bi se omogućila provedba Konvencije, Europski parlament 2003. godine donosi
zakon kojim se u država članicama Europske unije zabranjuje uporaba protuobraštajnih
boja s TBT-om (EC 782/2003, 76/769/EEC), a njegova upotreba u današnje vrijeme
zabranjena je i u mnogim zemljama diljem svijeta (Furdek i drugi, 2012).
AFS kovencija potvrđena je i u Republici Hrvatskoj te je 2006. godine TBT uvršten na Listu
opasnih kemikalija čiji je promet zabranjen odnosno ograničen u Hrvatskoj (NN 17/2006).
Međutim, tek 2008. godine donesen je Pravilnik o ˝Uvjetima i načinu održavanja reda u
lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnih mora Republike
Hrvatske˝ (NN 10/2008) kojim se zabranjuje uplovljavanje brodova, brodica i jahti koji
koriste TBT kao biocidno sredstvo u protuobraštajnim bojama u luke Republike Hrvatske.
1.1. Ocjena kemijskog stanja površinskih voda prema Europskoj Direktivi

o vodama
0,2 ng(TBT) L-1 -1

)
2. METODE
2.1. Uzorkovanje vode i sedimenta
voda prikupljeni su u svibnju, lipnju, rujnu i prosincu 2016. godine, dok su priobalne vode
$QDOLWLþNHPHWRGH]DRGUHÿLYDQMH7%7DXYRGLLVHGLPHQWX
-1
.
g-1
2&-(1$67$1-$=$*$Ĉ(1-$35,-(/$=1,+,35,2%$/1,+
VODA HRVATSKOG JADRANA TRIBUTIL KOSITROM (TBT-om) U
2016. I 2017. GODINI
2FMHQD]DJDÿHQMDQDWHPHOMXNRQFHQWUDFLMH7%7DXVHGLPHQWX
-1
,
-1

-1
-1
ng(TBT) g
Raspon Udio lokacija u određenoj kategoriji (%)

Kategorija koncentracija
zagađenja TBT-a Prijelazne vode Priobalne vode
(ng(TBT) g-1) (26 lokacija) (37 lokacija)
I. Jako dobro <1 42 % 73 %
II. Dobro 1- 5 27 % 8%
III. Umjereno 5 - 20 19 % 11 %
IV. Loše 20 - 100 12 % 8%
V. Jako loše > 100 / /
-1
2FMHQD]DJDÿHQMDQDWHPHOMXNRQFHQWUDFLMH7%7DXYRGHQRPVWXSFX
7,0
6,0
Koncentracija TBT-a u vodi (ng(TBT) L )
-1
5,0
5/2016 P
4,0
5/2016 D
3,0 6/2016 P
6/2016 D
2,0 MGK 9/2016 P
1,0 9/2016 D
12/2016 P
0,8 12/2016 D
PGK
0,6
0,4
PGK
0,2
0,0
P5C
P5B
P13B
P1
P2
P3
P7
P8
P10
P11
P13
P14
P16
P18
P19
P20
P22
P23
P24
P4A
P5A
P6A
P9A
P16A
P17A
P21A
Lokacija
-1
-1
-1
)
ng(TBT) L-1
se od <0,2 do 1,6 ng(TBT) L-1

L-1
-1
7,0
6,0
Koncentracija TBT-a u vodi (ng(TBT) L )
-1
5,0
4,0
2/2017 P
3,0 2/2017 D
2,0 MGK 5/2017 P
5/2017 D
1,0 9/2017 P
9/2017 D
0,8
PGK
0,6
0,4
PGK
0,2
0,0
O14B
O1
O2
O4
O5
O7
O9
O12
O14
O16
O21
O23
O24
O25
O26
O27
O30
O31
O32
O35
O37
O38
O39
O42
O45
O46
O48
O49
O15A
O16A
O17A
O21A
O22A
O28A
O34A
O43A
O52A
Lokacija
-1
-1
2017. godini.
> PGK (0,2 ng(TBT)

> MGK (1,5 ng(TBT) L-1)
L-1)
35 % lokacija
Prijelazne vode 23 % lokacija
(P1, P2, P3, P9A, P10,
(26 lokacija) (P1, P3, P9A, P13, P18, P19)
P13, P18, P19, P20)
11 % lokacija
Priobalne vode 5 % lokacija
(O15A, O17A, O37,
(37 lokacija) (O37, O45)
O45)
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
172-178.
64, 189-199.
[8] Omae, I., (2003): Organotin antifouling paints and their alternatives. Applied Or-
ganometallic Chemistry, 17, 81-105.
AUTORI
a
b
,
b
dr. sc. Nevenka Mikac a
si, janez.scancar@ijs.si
R 1.53.
PROMJENE SVOJSTAVA ORGANSKE TVARI U

6-(9(5120-$'5$185(=8/7$7,'8*252ý1,+
,675$ä,9$1-$
-HOHQD'DXWRYLü9MHURþND9RMYRGLü1DWDãD7HSLü ,
%RåHQDûRVRYLü,UHQD&LJOHQHþNL
-
-
-
-
CHANGES IN ORGANIC MATTER PROPERTIES IN THE NORTH-

ERN ADRIATIC: LONG-TERM INVESTIGATION RESULTS
-
-
-HOHQD'DXWRYLü9MHURþND9RMYRGLü1DWDãD7HSLü
566 %RåHQDûRVRYLü,UHQD&LJOHQHþNL
1. UVOD
2. METODE
PAT F
DOC
mg/L NPA
mg/L
eq. T-X-100
sjeverni Jadran srednja
1,965 0,112 0,057
2002
0m raspon 1,290 ± 2,970 0,028 ± 0,215 -
1,429 0,062 0,045
2002
dno raspon 1,040 ± 2,570 0,017 ± 0,120 -
1,154 0,092 0,078
2006
0m raspon 0,831 ± 2,072 0,039 ± 0,225 -
0,992 0,071 0,071
2006
dno raspon 0,858 ± 1,199 0,039 ± 0,112 -
1,499 0,116 0,079
1989–2017
0m raspon 0,792 ± 4,920 0,015 ± 0,417 -
1,180 0,077 0,068
1989–2017
dno raspon 0,769 ± 4,010 0,015 ± 0,034 -
SJ108 srednja
1,603 0,135 0,087
1989-2017
0m raspon 0,815 ± 4,920 0,015 ± 0,417 -
SJ108 srednja
1,181 0,080 0,071
1989-2017
dno raspon 0,772 ± 2,740 0,015 ± 0,224 -
SJ107 srednja
1,422 0,111 0,079
1989-2017
0m raspon 0,800 ± 3,093 0,015 ± 0,271 -
SJ107 srednja
1,147 0,075 0,068
1989-2017
dno raspon 0,784 ± 2,460 0,015 ± 0,230 -
odnos PATF
Slika 2. Odnos PATF
F
=$./-8ý$.
F
ZAHVALA
SPHERE i IP-2018-01-1717, MARRES.
LITERATURA
[2] Ćosović, B. i Vojvodić V. (1998): Voltammetric Analysis of Surface Active Substances

in Natural Seawater, Electroanalysis 10(6), 429-434
[3] Dafner E.V. i Wangersky P.J. (2002): A brief overview of modern directions in marine
DOC studies Part I. – Methodological aspects, Journal of Environmental Monitoring
4, 48-54
[4] Dautović J., Vojvodić V., Tepić N., Ćosović B., Ciglenečki I. (2017): Dissloved organic
carbon as potential indicator of global change: A long-term investigation in the
northern Adriatic, Science of the Total Environment 587-588, 185-195
[5] Degobbis D., Precali R., Ferrari C.R., Djakovac T., Rinaldi A., Ivančić I., Gismondi
M., Smodlaka N. (2005): Changes in nutrient concentrations and ratios during
mucilage events in the period 1999-2002, Science of the Total Environment 353, 103-
114
[6] Godrijan J. (2015): Značaj, bioraznolikosti i dinamika kokolitoforida u obalnom
području istočnoga dijela sjevernoga Jadrana, Disertacija, Sveučilište u Zagrebu
[7] Gašparović B. (2012): Decreased production of surface-active organic substances as a
consequence of the oligotrophication in the northern Adriatic Sea, Estuarine, Costal
and Shelf Science 115, 33-39
[8] Hansell D.A., Carlson C.A., Biogeochemistry of Marine Dissolved Organic Matter,
1st edition, Academic Press, 2002.
[9] Mikac I. (2013): Višegodišnja dinamika fitoplanktonskih pigmenata u sjevernom

Jadranu, Disertacija, Sveučilište u Zagrebu
[10] Marić D., Kraus R., Godrijan J., Supić N., Djakovac T., Precali R. (2012): Phytoplankton
response to climatic and anthropogenic influences in the north-eastern Adriatic during
the last four decades, Estuarine, Coastal and Shelf Science 115, 98-112
[11] Mozetič P., Solidoro C., Cossarini G., Socal G., Precali R., Francé J., Bianchi
F., De Vittor C., Smodlaka N., Fonda Umani S. (2010): Recent Trends Towards
Oligotrophication of the Northern Adriatic: Evidence from Chlorophyll a Time Series,
Estuaries and Coasts, 33(2), 362-375
[12] Viličić D., Djakovac T., Burić Z., Bosak S. (2009): Composition and annual cycle of
phytoplankton assemblages in the northeastern Adriatic Sea, Botanica Marina 52(4),
291-305
AUTORI
dr.sc. Jelena Dautović ࣊
dr.sc. Vjeročka Vojvodić ࣊
mr.sc Nataša Tepić ࣎
dr.sc. Božena Ćosović ࣊
dr.sc. Irena Ciglenečki ࣊
, , ,
R 1.54.
PARTIKULARNI FOSFOR U PRIJELAZNIM I

PRIOBALNIM VODAMA SREDNJEG JADRANA
Jere Veža, Grozdan Kušpilić
ivane su
2009. godine -
U vode, uz PP, odre eni
su i soli du ika,
i silicija. PP u podru ju bile su u rasponu od
-3 -3
(u e ) do ibenski zaljev -
anorganskog P. odre ena je zna ajna
korelacija PP s ai silicija korelacija
sa . PP u povr sloju du rijeke Krke,
upu uju na njegovo pona anje u odnosu na .U dijelu
zabilje eno je ,au dijelu od
raspodjele .
PARTICULATE PHOSPHORUS IN TRANSITIONAL AND COASTAL

WATERS OF THE MIDDLE ADRIATIC
Particulate phosphorus (PP) concentrations were investigated seasonally in
the water column of the coastal central Adriatic at 7 stations during 2009, and one-time in
the surface layer along the estuary of the Krka River. In addition to PP, standard oceano-
graphic parameters and concentrations of dissolved nutrients of nitrogen, phosphorus
and silicon were determined in all seawater samples. The concentrations of PP in the in-
vestigated area ranged from 0.011 μmol dm-3 (Neretva Delta) to 0.589 μmol dm-3 (Šibenik
Bay), and are higher than the concentration of dissolved inorganic P. The statistical analy-
sis of the results revealed a significant positive correlation of PP with chlorophyll a and
silicon nutrient salts and a negative correlation with salinity. The PP concentrations, de-
termined in the surface layer along the estuary of the Krka, indicate its non-conservative
behaviour in relation to salinity. In the upper part of the estuary, a positive deviation from
the theoretical distribution of PP was recorded whereas a negative deviation was detected
in its lower part.
574 Jere Veža, Grozdan Kušpilić
1. UVOD
2.1.a.
2.1.a).
godine (Slika 2.1.b).

3DUWLNXODUQLIRVIRUXSRGUXþMXVUHGQMHJ-DGUDQD
-3
-3
-3
Oblik fosfora Sezona Raspon SV + SD

0,021 - 0,153 0,068 ± 0,037
3UROMHüH 0,011 - 0,424
PP 0,044 - 0,222
Jesen 0,018 - 0,589
Sve sezone 0,011 - 0,589 0,083 ± 0,067
0,000 - 0,359
3UROMHüH 0,001 - 0,232
DIP 0,021 - 0,150 0,057 ± 0,033
Jesen 0,009 - 0,124
Sve sezone 0,000 - 0,359
0,095 - 0,472
3UROMHüH 0,116 - 1,002
TP 0,051 - 0,400
Jesen 0,066 - 0,321
Sve sezone 0,051 - 1,002
(a) .RQFHQWUDFLMD33PROGP-3) (b) .RQFHQWUDFLMD33PROGP-3)

0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4
0 0
10
Dubina (m)
Dubina (m)
B1 10 B1
B2 B2
20
B3 20
B3
E1 E1
30
E2 30
E2
E3 E3
40 C 40
C
50 50
(c) .RQFHQWUDFLMD33PROGP-3) (d) .RQFHQWUDFLMD33PROGP-3)

0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4
0 0
B1
Dubina (m)
10
10 B1
Dubina (m)
B2 B2
20
20 B3 B3
E1 30 E1
30
E2 E2
40 E3 40 E3
C C
50 50
-
-3
-3
Jadranu.
DIP PP TP DIN TN SiO4 T S

PP 0,12
TP 0,32 0,15
DIN 0,69 0,32 0,53
TN 0,66 0,25 0,47 0,92
SiO4 0,68 0,46 0,28 0,89 0,83
T -0,24 0,06 -0,08 -0,22 -0,32 -0,19
S -0,59 -0,59 -0,29 -0,78 -0,76 -0,91 0,11
a 0,28 0,62 0,34 0,50 0,51 0,52 -0,29 -0,67
a,
a
-
3.2 Partikularni fosfor u površinskom sloju estuarija rijeke Krke
sloju.
-3
Estuarij Postaja PP DIP TP Salinitet

K1 0,158 0,127 0,631 0,1
K2 0,142 0,174 0,395 0,2
K3 0,160 0,165 0,326 0,15
K4 0,354 0,257 1,048 0,9
Krka K5 0,162 0,084 0,338 1,1
K6 0,524 0,097 0,775 3,5
K7 0,176 0,085 0,371 4,8
K8 0,080 0,026 0,219 11,5
K9 0,028 0,010 0,199 33,3
a) 0,6
.RQFHQWUDFLMD33PROGP -3)
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0,0
0 5 10 15 20 25 30 35
Salinitet
-3
a
=$./-8ý$.
LITERATURA
151-159.
Oceanologia, 58, 302-316.

-
494, 319-325.
edition
-
-
-
Proceedings
-
-
-
-
toring,
UK, 82, 9-19.
Conservative Behavior.
-
sis, 2nd edn
Biogeosciences., 9,
AUTORI
Jere Veža, dipl. ing. ࣊
dr. sc. Grozdan Kušpilić ࣊
;
R 1.55.
MIKROBNA EKOLOGIJA – POKAZATELJ

ZDRAVSTVENOG STANJA MORSKOG OKOLIŠA U
MALOSTONSKOM ZALJEVU
'DULMD9XNLü/XãL$QDPDULMD.ROGD$QD*DYULORYLü-XUD-XJ'XMDNRYLü
6QMHåDQD.D]D]Lü.ULVWLQD3LNHOM,UHQD9DUGLü6PU]OLü/RUHQD3HULü
-DNRYäXQLü%ULJLWD+HQJO'UDåHQ.QHåHYLü'DPLU.DSHWDQRYLü
-
-
0,&52%,$/(&2/2*<±,1',&$7252)0$5,1(
(19,5210(17$/+($/7+,17+(0$/,6721%$<
586 -DNRYäXQLü%ULJLWD+HQJO'UDåHQ.QHåHYLü'DPLU.DSHWDQRYLü
-
vac (OM).
-
1. UVOD
povoljni i za kavezni uzgoj lubina ( ) i orade ( ). Danas

2.1. Uzorkovanje mora i sedimenta
je
2.2. Mikrobiološka analiza

Ukupan broj bakterija (UBB)
inkubirani na 22°C kroz 3 do 5 dana.

2GUHÿLYDQMHIHNDOQLKSRND]DWHOMD
Vibrio izolacija i prebrojavanje
6WDWLVWLþNDDQDOL]D
5H]XOWDWL¿]LNDOQRNHPLMVNHDQDOL]HPRUD
3.2. Rezultati analize mora
razlika broja UKB u 2016. u odnosu na 2017. (p<0,05), kao i broja EC u 2018. u odnosu
3.3. Rezultati analize sedimenta
UBB u 2017. u odnosu na 2016. (p<0,05).
,GHQWL¿NDFLMD9LEULR
Vibrio
Vibrio. Od
V. V. V.
gigantis V. V. V.
V. V. fortis
V. V.
V. V. gigantis V. V.
Vibrio
V.
V.
=$./-8ý$.
ZAHVALA
LITERATURA
.
https://doi.org/10.1002/mbo3.576 (26.03.2019.)
The
1279.
The envi-
-
.
Z.J. (2005). and of heterotro-

isolated a
, Narodne Novine
[7] Price, C., Black, K.D., Hargrave, B.T., Morris, J.A.Jr. (2015).
[8]
Vibrio parahaemolyticus. Front. Microbiol. doi
.2015.00144
AUTORI
a,b
darija.vukic.lusic@medri.uniri.hr
b
darija@zzjzpgz.hr
c
Anamarija.Kolda@irb.hr, Snjezana.Kazazic@irb.hr, Irena.Vardic.Smrzlic@irb.hr,

Lorena.Peric@irb.hr, Jakov.Zunic@irb.hr, Damir.Kapetanovic@irb.hr
d
agavrilovic@hotmail.com
e
USA, jura_jd@hotmail.com
-
kpikelj@geol.pmf.hr
g
brigita.hengl@hapih.hr, drazen.knezevic@hapih.hr
TEMA 2.
6867$9,85(Ĉ(1-$
I KORIŠTENJA VODA I ZEMLJIŠTA -
STANJE I RAZVOJNI PROJEKTI
Recenzenti:
5RNR$QGULþHYLü0DULMDQ%DELü'DUNR%DUEDOLü6DQMD%DUEDOLü'DQNR%LRQGLü
*RUDQDûRVLü)ODMVLJ*RUDQ*UDQLü'DQNR+ROMHYLü,YDQD,YDQNRYLü0DUNR
-RVLSRYLü%DUEDUD.DUOHXãD1HYHQ.XVSLOLü-XUH0DUJHWD-RVLS0DUXãLü=RUDQ
1DNLü1HYHQND2åDQLüäHOMNR3DYOLQ0ODGHQ3HWULþHF'DYRU5RPLü0DULMD
5RPLü0DULMDâSHUDF'XãDQ7UQLQLü
R 2.01.
NOVELACIJA PRETHODNE PROCJENE RIZIKA OD

POPLAVA
'DUNR%DUEDOLü6DQMD%DUEDOLü'DQNR%LRQGLü
83'$7(2)7+(35(/,0,1$5<)/22'5,6.$66(660(17
1. UVOD
-
-
-
596 'DUNR%DUEDOLü6DQMD%DUEDOLü'DQNR%LRQGLü
6$'5ä$-35(7+2'1(352&-(1(5,=,.$2'323/$9$
3. OPIS POPLAVA KOJE SU SE DOGODILE U PROŠLOSTI

-
-
352&-(1$02*8û,+â7(71,+326/-(',&$323/$9$
4.1. Polazište i metodologija
od poplava.
-
2
.
2SDVQRVWRGSRSODYDYMHURMDWQRVWSRMDYHGRJDÿDMD
-
-
5HFHSWRULUL]LNDRGSRSODYDPRJXüHãWHWQHSRVOMHGLFH
-
-
-
kacija.
-
%XGXüLUD]YRMGRJDÿDMD
-
-
5. REZULTATI PRETHODNE PROCJENE
slici 2.
2
-
2
327(1&,-$/12=1$ý$-1,5,=,&,2'323/$9$
-
-
-
=$./-8ý$.
-
-
-
-
-
LITERATURA
[2] (Narodne novine, br.
-
, 2. svibnja 2019.,
-
-
-
AUTORI
a
,
b
R 2.02.
35(*/('323/$91,+'2*$Ĉ$-$35(0$5(*,6758
323/$91,+'2*$Ĉ$-$
'DUNR%DUEDOLü/XND9XNPDQLü'DQNR%LRQGLü
OVERWIEW OF FLOOD EVENTS BASED ON

THE DATABASE OF FLOOD EVENTS
1. UVOD
606 'DUNR%DUEDOLü/XND9XNPDQLü'DQNR%LRQGLü
5(*,67$5323/$91,+'2*$Ĉ$-$
323/$91,'2*$Ĉ$-,
svibnja (Slika 3).

2
(Slike 5 i 6).
=$./-8ý$.
poplava.
ZAHVALA
LITERATURA
628.1.
AUTORI
a
a
Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb
10000, Hrvatska, darko.barbalic@voda.hr, luka.vukmanic@voda.hr
࣎ Hrvatske vode, Sektor razvitka, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb 10 000, Hrvatska,
danko.biondic@voda.hr
R 2.03.
DEVELOPMENT OF AN APPLICATION FOR ESTIMATING

THE BENEFITS OF STRUCTURAL AND NON -
STRUCTURAL MEASURES FOR FLOOD RISK
REDUCTION
$QGUHM9LGPDU.DWDULQD=DEUHW.ODXGLMD6DSDþ
3HWUD3HUJDU$QGUHM.U\åDQRZVNL
-
-
,=5$'$$3/,.$&,-(=$352&-(18.25,67,*5$Ĉ(9,16.,+,
1(*5$Ĉ(9,16.,+0-(5$=$60$1-(1-(5,=,.$2'323/$9$
-
-
616 3HWUD3HUJDU$QGUHM.U\åDQRZVNL
1. INTRODUCTION
-
-
0(7+2'2/2*<
2.1 Basis for methodology development
-
-
*HQHUDOHTXDWLRQIRUDVVHVVLQJWKHH[SHFWHGÀRRGGDPDJH
-
ED
ED = S x D x E x Vu x Va, (1)
S D
E
is vulner-
Va
-
-
-
-
10 100 500
-
3. APPLICATION
3.1 Input data
-
-
- Polygon layers
- Line layers
-
- The point data
3.2 Annual damage curve
3.3 Calculation steps
6WHS'H¿QLWLRQRIWKHFDOFXODWLRQDUHD
-
- Step 2 - Calculation in KRPAN: -
3.4 Results
Figure 1. Example of expected annual Figure 2. Display of the assessed flood damage in
damage curve based on three points the Google Earth application at the element level
of detail
3.5 Results analysis
ZĂēƵŶƐŬŽŽďŵŽēũĞ͗ lokacija
KĐĞŶũĞŶŽƓƚĞǀŝůŽŽŐƌŽǎĞŶĐĞǀ͗ 0 113 120
K'ZKEK aŬŽĚĂͺYϬϭϬ;ΦͿ aŬŽĚĂͺYϭϬϬ;ΦͿ aŬŽĚĂͺYϱϬϬ;ΦͿ PLŠ(€)
<h>dhZE/a/EͲWƌŽĨĂŶĂƐƚĂǀďŶĂĚĞĚŝƓēŝŶĂ 0 13.728 27.451 782
/E&Z^dZh<dhZͲƌǎĂǀŶĞĐĞƐƚĞ 2.906 74.020 97.697 4.149
INFRASTRUKTURA - Lokalne ceste 0 16.297 32.917 930
INFRASTRUKTURA - Gozdne ceste 636 65 249 33
/E&Z^dZh<dhZͲůĞŬƚƌŽĞŶĞƌŐĞƚƐŬŽƉŽĚǌĞŵŶŽŽŵƌĞǎũĞ 2.751 20.528 21.466 1.216
/E&Z^dZh<dhZͲsŽĚŽǀŽĚŶŽŽŵƌĞǎũĞ 16.384 43.970 45.135 3.072
/E&Z^dZh<dhZͲ<ĂŶĂůŝǌĂĐŝũƐŬŽŽŵƌĞǎũĞ 1.607 28.549 30.848 1.595
KMETIJSTVO - Njiva 12.313 16.235 16.536 1.416
KMETIJSTVO - Posevki_njiva 8.804 11.611 11.826 1.012
KMETIJSTVO - Travnik 2.398 4.465 4.675 345
KMETIJSTVO - Posevki_travnik 7.410 13.806 14.452 1.068
KMETIJSTVO - Gozd 139 267 335 21
'Z:EWKsZa/EͲŝƓēĞŶũĞŝŶĚĞŬŽŶƚĂŵŝŶĂĐŝũĂ 5.379 68.794 77.087 3.921
'Z:EWKsZa/EͲKƐĞďŶĂǀŽǌŝůĂ 8.185 104.715 117.334 5.969
STAVBE - Konstrukcija, kmetijska oprema in mehanizacija 0 239.874 255.855 12.777
STAVBE - Konstrukcija stanovanjske stavbe 1.399 1.301.625 1.313.414 69.096
STAVBE - Oprema stanovanjske stavbe 823 765.915 772.852 40.658
STAVBE - Konstrukcija industrijske in poslovne 0 49.762 49.762 2.637
^dsͲ<ŽŶƐƚƌƵŬĐŝũĂĚƌƵŐĞƐƚĂǀďĞ͕ƉŽŵŽǎŶĞ 1.814 96.132 95.644 5.175
OKOLJE - Estetska vrednost, biodiverziteta 29.175 47.280 49.394 3.827
PROMET - Osebna vozila 0 71.820 76.074 3.823
^dEKsE:ͲWƌĞďŝǀĂůĐŝŶĂĚŽŵĞƐƚŶŽǌĂēĂƐŶŽďŝǀĂŶũĞ 0 67.808 71.827 3.610
/E͘/EWK^>͘^h:<d/ͲKƉƌĞŵĂ͕ƐƚƌŽũŝŝŶǌĂůŽŐĞͺŵŝŬƌŽĚƌƵǎďĂ 0 5.600 5.600 297
/E͘/EWK^>͘^h:<d/ͲKƉƌĞŵĂ͕ƐƚƌŽũŝŝŶǌĂůŽŐĞͺŵĂũŚŶĂĚƌƵǎďĂ 0 16.000 16.000 848
/E͘/EWK^>͘^h:<d/Ͳ/ǌƉĂĚƉƌŝŚŽĚŬŽǀͺŵŝŬƌŽĚƌƵǎďĂ 0 1.400 1.400 74
/E͘/EWK^>͘^h:<d/Ͳ/ǌƉĂĚƉƌŝŚŽĚŬŽǀͺŵĂũŚŶĂĚƌƵǎďĂ 0 11.200 11.200 594
VODE - Vodotoki 50.028 247.185 768.026 17.435
Skupno (€) 152.151 3.338.651 3.985.056 186.380
EĞƉƌĞĚǀŝĚĞŶĞƓŬŽĚĞϭϬй;ΦͿ 301.396 6.589.554 398.506 18.638
^<hWEWZ/<KsE>dEa<K;ǌĂŽŬƌŽǎĞŶŽŶĂϬϬϬΦͿ 454.000 9.928.000 4.384.000 205.000
-
-
2
CONCLUSIONS
versa.
$FNQRZOHGJPHQW
V2-1733).
REFERENCES
Lju-
-
ses (SAGA) v. 2.1.4, ., 8, 1991-2007,
2015.
, HAZUS-MH.
(ac-
-
venije (in Slovenian).
HKV Con-
3752.
-
.
Nat. Hazards
Nat. Hazards Earth
-
[22] Zabret, K., Hozjan, U., Kryžanowski, A., Brilly, M., Vidmar, A., (2018): Development
of model for the estimation of direct flood damage including the movable property.
J. Flood Risk Manag. 11, 527–540.
AUTORI
a
a
-
b
R 2.04.
VODNO GOSPODARSTVO I ZAŠTITA PRIRODE –

=$-('1,ý.22ý89$1-(92'(1,+(.26867$9$
0DULMD6DEROLü5DPRQD7RSLü$OMRãD'XSOLü
Petra Lunko, Daniela Schneider, Neven Trenc
2000
WATER MANAGEMENT AND NATURE PROTECTION– JOINT CON-

6(59$7,212))5(6+:$7(5(&26<67(06
0DULMD6DEROLü5DPRQD7RSLü$OMRãD'XSOLü3HWUD/XQNR
626 'DQLHOD6FKQHLGHU1HYHQ7UHQF
1. UVOD
-
-
-
-
-
-
-
2. OPKK PROJEKT “RAZVOJ OKVIRA ZA UPRAVLJANJE

(.2/2â.2005(ä201$785$´
-
-
-
-
5DGQLVDVWDQFLVGLRQLFLPDUHYL]LMDSRVWRMHüLKPMHUDRþXYDQMDWHL]UDGD
3ULUXþQLNDL7HUHQVNRJSULUXþQLND
-
-
0DULMD6DEROLü5DPRQD7RSLü$OMRãD'XSOLü3HWUD/XQNR
628 'DQLHOD6FKQHLGHU1HYHQ7UHQF
-
-
2.2 Edukacija dionika
0RQLWRULQJXþLQNRYLWRVWLPMHUDRþXYDQMDVODWNRYRGQLKHNRVXVWDYD
-
doblje.
=$./-8ý$.
-
-
-
LITERATURA
-
Zagreb.
Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine, Zagreb.

-
-
guage-en (25.3.2019.)
AUTORI
a
a
-
ka,
R 2.05.
OBRANA OD POPLAVA U SKLOPU ZAŠTITE PRIRODE
Tomislav Novosel
3
.
-
parkovi prirode
FLOOD PROTECTION AS PART OF NATURE PROTECTION

Foods occurred in the past, they occur in the present and they will indeed
occur in the future. Absolute safety from flood occurrence has never existed nor will it ever
exist. In Croatia, about 4100 km of embankments have been built for flood protection,
which have to be constantly maintained and, eventually, their critical sections have to be
reconstructed i.e. strengthened and superelevated, resulting in high annual costs.
632 Tomislav Novosel
1. UVOD
2. RETENCIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
3
(slika 1),
Godina Visina Retencijski

Retencija Vodotok
izgradnje brane (m) volumen (m3)
1 Bidrovec I Bidrovec - Trnava 1976 6 11.000

2 Štefanovec II Štefanovec 1982 7,4 209.000
3 Kustošak E Mali potok - Kustošak 1982 11,9 28.600
4 Dubravica I Markovec - Dubravica 1983 12,8 32.000
5 Kustošak F III Kustošak 1983 13,4 43.000
6 Črnomerec Črnomerec 1984 12 148.000
7 Vidovec II Vidovec - Trnava 1984 8,9 27.300
8 Čokot Mikulić potok - Vrapčak 1985 26 208.000
9 Sopot Vrapčak 1985 23 163.480
10 Kuniščak Kuniščak 1986 12,6 54.000
11 Fučkov Jarek Fučkov Jarek 1986 11 27.600
12 Lagvić Kraljevečki potok 1991 27,6 127.000
13 Pusti Dol Pustodol 1992 26,5 134.000
14 Jazbina Bliznec 1997 16,3 481.300
15 Jelenovac I Jelenovac 1996 14,1 52.380
16 Vidovec II Vidovec - Trnava 1999 13,8 169.200
17 Bidrovec II Bidrovec - Trnava 1999 13,9 164.150
18 Jezerčica Jezerčica - Čučerska Reka 1999 10 14.540
19 Trnava Trnava 2001 12,5 135.000
Ukupno: 2.229.550
3
3 3
3 3 3 3
) i Opeka
3
3
,
638
=$./-8ý$.
LITERATURA
AUTOR
a
a
R 2.06.
PRIMJENA VIŠEKRITERIJSKE ANALIZE U

835$9/-$1-832'58ý-,0$,=/2ä(1,0(52=,-6.,0
PROCESIMA
,QHV0DUDVRYLü%DUEDUD.DUOHXãD1HYHQD'UDJLþHYLü
, ELECTRE
, AHP
$33/,&$7,212)08/7,&5,7(5,$$1$/<6,6,17+(0$1$*(-
MENT OF AREAS EXPOSED TO EROSION PROCESSES
1. UVOD
642 ,QHV0DUDVRYLü%DUEDUD.DUOHXãD1HYHQD'UDJLþHYLü
2002).
2. VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA
3. PRIMJERI KORIŠTENJA VIŠEKRITERIJSKE ANALIZE U

835$9/-$1-832'58ý-,0$,=/2ä(1,0(52=,-6.,0
PROCESIMA
su u Tablici 1.
-
CILJ PRIMJENE
32'58ý-( ODABRANE
LITERATURA PROBLEM 9,â(.5,7(5,-6.( KRITERIJI REZULTATI =$./-8ý&,
OBUHVATA METODE
ANALIZE
5DQJLUDQMHVOLYRYDRGQDMYLãH PROMETHEE
Ero SRGUXþMD- RPRJXüDYDSRWSXQRUDQJLUDQMH
Srbija, II, ArcGis
X]URNXMH]QDþDMDQ YRGQLKSRGUXþMDXJURåHQLK
9XOHYLüL sliv SUXåDQMDLQIRUPDFLMD]D (AHP za padaline,
HUR]LMVNLKSURFHVLPDWHSRPDåH
'UDJRYLü, 2017 7RSþLGHUVNH planiranje upravljanja odrHÿLYDQMH
SRYHüDYDUL]LNRG
rijeke YRGDPDLVPDQMHQMHãWHGQRJ YDåQRVWL
poplava WHX]DãWLWQHPMHUHRGHUR]LMHL RGOXþLYDQMXJGMHLPSOHPHQWLUDWL
djelovanja erozije
bujica PMHUH]DãWLWHRGHUR]LMHLEXMLFD
1DJLE]HPOMLãWD ELECTRE III se pokazala kao
8VWDQRYOMHQDVXSRGUXþMDNRMD
Francuska 3UXåLWLGRQRVLWHOMLPD odluka iPDMXQDMYHüLUL]LNRGHUR]LMH
]HPOMLãWDLYRGQLK RNROLãQLKSUREOHPDSUHGQRVW
LQIRUPDFLMHNRMHüHLP dobiveni podaci slXåH
i sur., ELECTRE III, QHRJUDQLþHQEURM
sliv rijeke Oir SRPRüLSULGRQRãHQMXRGOXND
2010 ArcGis NULWHULMDLPRJXüQRVW
( a rijeke WLMHOLPDãWRQDUXãDYD o razvoju regije, upravljanju SRPRüSULGRQRãHQMXRGOXNDX
NRULãWHQMH vnog
Selune) UHVXUVLPDL]DãWLWLSRGUXþMD planiranju razvoja
]HPOMLãWDVWXSDQM
analiziranog kraja
RãWHüHQMDREDOH YDåQRVWL
prinos
SULPMHQMLYDWHKQLND]DGRQRãHQMH
produkcija
NRPSOHNVQLKRGOXNDLSUXåD
RãWHüHQMDQDVLSD QDMXJURåHQLMDSRGUXþMDSUHNR
,
Indija RGQRãHQMH PRJORSRþHWLVSULPMHQRP AHP, ArcGis 117 2, YLãH od 20 slivova je
2015
druge evenciju erozije QDJLEGUHQDåD
HOHPHQDWDWH]DSURFMHQXUMHãHQMD
RNROLãQHSUREOHPH LVDQDFLMXSRGUXþMD ]DãWLWHRGHUR]LMH
.
cirkulacija;
WHåLQHNULWHULMD
0DSLUDQMHQDMUDQMLYLMLKSRGUXþMD
geologija, SRPDåHXUHGXFLUDQMXHUR]LMVNRJ
LVNRULãWHQRVWWOD IHQRPHQD5H]XOWDWLLVWUDåLYDQMD
$OåLUslivno SRGUXþMDãWRPRåH
Hasbaia i sur. SRGUXþMDSUHPDNODVHQLVND
SRGUXþMH SAW, ArcGis
2017 SRGUXþMDQDHUR]LMX SURXþDYDQMH QHLVWUDåHQLK
Hodna WDORåHQMDL
dnevna padalina); os SRGUXþMDWHQMLKRYLUH]XOWDWLPRJX
SRYHüDQMHVODQRVWL
645
WHåLQHNULWHULMD analiziranju .

646
.RPELQDFLMDYLãHNWULWHULMVNH
analize WHåLQVNLPSUHNODSDQMHPu
GIS-u
XQLãWDYDQMH
7HåLQVNR
i sur., slivno ,QGHQWLILNDFLMDåDULãQLK lokacije jaruga,
preklapanje, HUR]LMHUH]XOWDWLVXSRX]GDQLMLãWR
2015 SRGUXþMH SRGUXþMa erozije LVNRULãWHQRVWWOD
ArcGIS
Koga poljoprivredne
neosj ]DEXGXüDLVWUDåLYDQMD
produkcije, WHåLQHNULWHULMD
SUHSRUXþDMXVQLPNHL]*,6-DãWR
vHüHUH]ROXFLMH.
eolska erozija, L]PHÿX

WULUD]OLþLWHPHWRGHje pokazalo
Izbor e za prevenciju
NLãQRPSHULRGX
,QHV0DUDVRYLü%DUEDUD.DUOHXãD1HYHQD'UDJLþHYLü
A Dobivanje najbolje ELECTRE, erozije za svako od 6
Grau i sur., resursi, XQDWRþVORåHQRVWLVXVWDYDNRMLVH
sliv rijeke PROMETHEE, DQDOL]LUDQLKSRGUXþMD
2010 vRGQRSRGUXþMH ãWR SURXþDYDãWRSRND]XMHGDVH
AHP uspored
ljudski doprinos, ]DGRYROMDYDMXüLUH]XOWDWL
DQDOL]LUDQRSRGUXþMH
HUR]LMXLWURãNRYH RNROLãQLXWMHFDM GRELWLNRULVWHüLELORNRMH o
sanacije socijalna .
Generiranje velike
'HWDOMQDUD]UDGDPMHUD]DãWLWH
NROLþLQHHURGLUDQRJ 2GDELUQDMEROMHPMHUH]DãLWLWH 7HKQLþNL
JUDGLOLãWDRGHUR]LMH]DVYDNX
L]YRÿHQMDUDGRYDQDJUDGLOLãWX
Al-Hadu i sur., pojeGLQXID]XJUDGQMHNRMDüH RNROLãQL
Malezija SAW WHQHNROLNRSRGID]DþLML RGOXþLYDQMDNRQWUROHHUR]LMHL
2011 u blizini kao NRULVWLWLLQåHQMHULPDL socijalni;
posljedica L]YRÿDþLPDLVSULMHþLWL
L]JUDGQMHQDJUDGLOLãWX.
JUDÿHYLQVNLKUDGRYD WHåLQHNULWHULMD
0DOH]LMVNLPJUDGLOLãWLPD
i padalina
5DQJLUDQMHþHWLUL analizirane
SRãXPOMDYDQMHWHUDVLUDQMH
YUVWDSUREOHPD]ERJPRJXüQRVWL
Procjena najbolje NRQWUROHRSWLPDOQRJUMHãHQMD
rel i RGJRYDUDMXüLKSROMRSULYUHGQLK
Turska procjenu erozije i odabir ANP EXGXüLGDPHWRGDYUHGQXMH
Tuzun, 2011 LVNRULãWHQRVWL
VSULMHþDYDQMHHUR]LMH UH]XOWDWHSUHPDUD]OLþLWLP
RGJRYDUDMXüLKSROMRSULYUHGQLK
ni
SHVLPLVWLþDQXPMHUHQLOL
]DUD]OLþLWHSURILOHGRQRVLWHOMD
RSWLPLVWLþDQ.
odluka
=$./-8ý$.
ZAHVALA
LITERATURA
-
grebu, Zagreb.
Ero-
Zagrebu, Zagreb.
-
267-280.
, Agri-
,
1566.
[10] Vulević T., Dragović N., (2017):
.
-
-
.
-
-
ceedia, 4, 1553-1560.
-
Congress on Engineering, 2.
-
AUTORI
a
a
-
ska,
b
-
ska,
c
-
ska,
R 2.07.
PROJEKT „FRISCO 1“
Sanda Kolarić Buconjić, Zoran Marković
1 (Flood RIsk Slovenia - C O
-
-
i odgovor).
652 Sanda Kolarić Buconjić, Zoran Marković
PROJECT “FRISCO 1”
Flood RIsk Slove-

nia - C O
-
-
1. UVOD
Europske unije.
2. PROJEKT FRISCO 1
2.1. Kontekst
1.).
.
Provodi se u razdoblju od tri godine (11. travnja 2016. - 10. travnja 2019. / 10. kolovoza
2019.), a sve u skladu s Projektnom prijavom.
Ukupni proračun projekta iznosi 4.070.950 eura, od čega 85 % prihvatljivih troškova
financira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), a preostalih 15 % financiraju
projektni partneri.
Programom upravlja zajednička provedbena struktura koja uključuje: Upravljačko tijelo,
Zajedničko tajništvo, Nacionalna tijela, Prvostupanjske kontrole, Odbor za praćenje,
Tijelo za ovjeravanje i Revizorsko tijelo.
Upravljačko tijelo Programa suradnje je Odjel za upravljanje prekograničnim programima
u okviru Ureda Vlade Republike Slovenije za razvoj i europsku kohezijsku politiku sa
sjedištem u Ljubljani. Pripremu i provedbu Programa koordiniraju i nacionalna tijela
partnerskih zemalja, i to, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Republike Hrvatske te Odjel za europsku teritorijalnu suradnju u okviru Ureda Vlade
Republike Slovenije za razvoj i europsku kohezijsku politiku. Upravljačko tijelo odgovorno
je za upravljanje i provedbu programa u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja
i u skladu s propisima EU o upravljanju sredstvima iz Europskog fonda za regionalni
razvoj (ERDF).
Zajedničko tajništvo pomaže Upravljačkom tijelu i Odboru za praćenje u izvršavanju
njihovih zadataka i bavi se svakodnevnom provedbom Programa. Također pruža
655
informacije i pomoć prijaviteljima i partnerima na projektima.

Tijelo za ovjeravanje je Javni fond za regionalni razvoj Republike Slovenije.
Revizorsko tijelo (tijelo za reviziju je Ministarstvo financija Republike Slovenije, Ured za
nadzor proračuna Republike Slovenije i Agencija za reviziju sustava provedbe programa
Europske unije Republike Hrvatske).
Projekt FRISCO 1 je strateški projekt povezan sa sljedećom komponentom Programa:
2.2. Rezultati provedbe projekta

Structural
Joint Joint Joint Joint Joint Joint
Project
Tool1 Tool2 Model1 Model2 Map1 Map2
Documentation

Wp T1 Kolpa/ Kupa 5 5 5 5 5 5 5
Wp T2 Sotla/ Sutla 5 5 5 5 5 5 5
Wp T3 Drava 5 5 5 5 5 5 5
Wp T4 Mura 5 5 5 5 5 5 5
Wp T5 Dragonja 5 5 5 5 5 5
Wp T6 Bregana 5 5 5 5 5 5
-
jivanja).
-
-
dine.
-
2.3. Provedba projekta

2.3.1. Radni paket upravljanje projektom
• Financijsko upravljanje,
2.3.2. Radni paket komunikacija
• Objave,
• Digitalne aktivnosti - kao jedna od prvih digitalnih aktivnosti uspostavljena je mrežna

stranica projekta (https://frisco-project.eu) čiji se sadržaj tijekom provedbe projekta
stalno održava i ažurira. Mrežna stranica projekta dionicima, ciljnim grupama i široj
javnosti pruža informacije o projektu i njegovoj provedbi.

=DMHGQLþNLDODWLPRGHOLNDUWHLSURMHNWLQDSUHNRJUDQLþQLPVOLYRYL-
ma rijeka Dragonje, Kupe, Sutle, Drave, Mure i Bregane
659
5DGQLSDNHW)L]LþNLVXVWDYLX]EXQMLYDQMDRSRSODYDPD
• Odabir lokacija sirena,

661
5DGQLSDNHW3RGL]DQMHVYLMHVWLLMDþDQMHNDSDFLWHWD
3. FRISCO 2 PROJEKTI
FRISCO 2.1
4. IZAZOVI - DOSTIZANJE PROGRAMSKIH POKAZATELJA
Ciljna
Mjerna Izvor Učestalost
Oznaka Pokazatelj vrijednost
jedinica podataka izvještavanja
(2023)
Stanovništvo koje
ostvaruje korist od Nadzorni
CO20 Osoba 1,500 Jednom godišnje
mjera zaštite od sustav
poplava
Prekogranični riječni
slivovi s razvijenim
zajedničkim alatima, Nadzorni
5b-1 Broj 6 Jednom godišnje
modelima i kartama sustav
za upravljanje
rizicima od poplava
Provedene pilot
strukturne mjere
za smanjenje Nadzorni
rizika od poplava sustav
prekograničnih
riječnih slivova
Osobe s povećanim
profesionalnim
kapacitetom zbog
sudjelovanja u
prekograničnim Nadzorni
aktivnostima sustav
upravljanja
rizicima od poplava
prekograničnih rijeka
i riječnih slivova
Pokazatelj
Vrsta ili ključni Mjerna Kontrolna Krajnji Izvor
PAx Oznaka
pokazatelja provedbeni jedinica točka 2018 cilj (2023) podataka
korak
Isplate: ovjeren
ukupni iznos 11,795,950 Nadzorni
1 Financijski 5b-FI EUR 1,720,000EUR
prihvatljivih EUR sustav
troškova
Provedene pilot
strukturne mjere
Pokazatelj za smanjenje Nadzorni
1 5b-2 Broj 0 4
ostvarenja rizika od poplava sustav
prekograničnih
riječnih slivova
Prekogranični
Ključni
riječni slivovi na Nadzorni
1 provedbeni 5b-KI Broj 1 4
kojima su radovi sustav
korak
počeli
=$./-8ý$.
:
-
-
-
-
Republike Slovenije za vode.
LITERATURA
[3] https://strukturnifondovi.hr/program-prekogranicne-suradnje-interreg-v-a-slo-
venija-hrvatska-2014-2020/ (27.04.2019)
AUTORI
,
R 2.08.
MONITORING PROPISANIH UVJETA ZAŠTITE PRIRODE

PRILIKOM REKONSTRUKCIJE MURSKOG NASIPA
Goran Martinez
-
-
sanog obrasca.
KLJUČNE RIJEČI: zaštita prirode, CEB, monitoring
MONITORING OF THE PRESCRIBED NATURE PROTECTION CON-

DITIONS DURING THE RECONSTRUCTION OF THE
MURA EMBANKMENT
-
-
-
668 Goran Martinez
1. UVOD
021,725,1*35,/,.20,=92Ĉ(1-$5$'29$
2SLVSRVWRMHüHJVWDQMD
Postojeći desnoobalni nasip rijeke Mure (glavni murski nasip) građevina je u funkciji
obrane od poplava (slika 1.), izgrađena u razdoblju između 1960. i 1970. godine, ukupne
duljine 36,9 km. Glavni murski nasip brani nisko područje, poglavito poljoprivredne
površine i šume, te osam naselja: Donju Dubravu, Donji Vidovec, Kotoribu, Goričan,
Domašinec, Dekanovec, Novakovec i Podturen. Trasa nasipa položena je tako da se
početak nasipa veže na lijevi usporni nasip vodotoka Bistrec neposredno kod ušća
vodotoka Bistrec u rijeku Muru i ide uz desnu obalu Mure sve do visoke obale kod mjesta
Novakovec.
Slika 1.
2.2. Opseg rekonstrukcije

670 Goran Martinez
2.3. Monitoring
livade i sl.),
-
671
672 Goran Martinez
=$./-8ý$.
LITERATURA
,
AUTOR
a
a
R 2.09.
REVITALIZACIJA RUKAVACA NA RIJECI DRAVI U

SKLOPU DRAVA LIFE PROJEKTA
0DWNR%LãüDQ.UXQD0DUNRYLü%HULVODY0DUNRYLü3HULFD%XãLü
0DULMDQD.RWDUDQ0XQGD5HQDWD9LGDNRYLüâXWLü
-
-
REVITALIZATION OF THE DRAVA SIDE CHANNELS WITHIN THE

DRAVA LIFE PROJECT
-
-
674 0DULMDQD.RWDUDQ0XQGD5HQDWD9LGDNRYLüâXWLü
1. UVOD
58.$9&, 5,-(.( '5$9( ± 32672-(û( 67$1-( , 3/$1,5$1$

REVITALIZACIJA
Slika 1
1
C1
C2
C6
C1
C2 C7
C6 C7
Slika 1
b
2018
a b a) b
).
3RVWRMHüHVWDQMH
rukavac C1
rukavac C2
2
i HR10000133
),
)
).
rukavac C6
rukavac C7
4
i HR10000155
( ), ribarica ( )) i
)).
2.2. Planirano stanje
6
), drveni
sanduci (eng.
planirani drveni sanduci (eng.
i 2 deponije7
7 -
koji se uklanja.
3. RASPRAVA
restoration
rewilding
(Uno, i dr., 2016). No,

8
.
=$./-8ý$.
-
LITERATURA
World
. Grass and Forage Science, 345-363.

-
. Za-
. Za-
, 15(3), 382-390.
-
AUTORI
a
, ,
b
-
ka, , ,
R 2.10.
3529-(5$8ý,1.29,7267,6867$9$=$2%5$182'
POPLAVA NA RIJECI DRAVI KORIŠTENJEM 2D MODELA
5HQDWD9LGDNRYLüâXWLü
rijeka Drava
()),&,(1&<$66(60(172)7+('5$9$5,9(5)/22'
3527(&7,216<67(086,1*'02'(//,1*
-
684 5HQDWD9LGDNRYLüâXWLü
1. UVOD
prikazano je na slici 1.
2. METODOLOGIJA
685
Virje - skela na Dravi.
3
3 3
686
slici 4.
3. REZULTATI
3 3
Protoci (m3/s)
PR VJER
Log-
(god.) (%) Gauss Galton Pearson3 Gumbel
Pearson3
1000 0,1 2738 3183 3119 3324 3444
100 1 2446 2649 2635 2708 2756
50 2 2342 2481 2476 2521 2548
25 4 2226 2306 2308 2330 2339
20 5 2186 2248 2252 2268 2271
10 10 2047 2060 2067 2067 2056
5 20 1879 1853 1859 1850 1833
2 50 1557 1514 1513 1506 1495
Qmax 2399
Razdoblje
1985. – 2016.
obrade
688 5HQDWD9LGDNRYLüâXWLü
3 3
3 3
3 3
=$./-8ý$.
3
LITERATURA
-
Zagreb
Pécs
Zagreb
-
, Zagreb
-
, Zagreb
AUTOR
a
a
R 2.11.
ANALIZA RIZIKA OD LEDENIH POPLAVA NA RIJECI

DRAVI
=GHQNR7DGLü
$1$/<6,62),&()/22'5,6.6217+('5$9$5,9(5
692 =GHQNR7DGLü
1. UVOD
2. ANALIZA LEDA NA RIJECI DRAVI UZVODNO OD OSIJEKA
2.1. Pojavnost ledohoda i ledostaja
ispod -5 q
2001. - 2002., 2007. - 2011. i 2013. - 2017.

LEDOHOD LEDOSTAJ UKUPNO

ZIMA
(dani) (dani) (dani)
1946./56. 56 103 159
1956./66. 129 111 240
1966./76. 57 24 81
1976./86. 55 0 55
1986./96. 23 13 36
1996./06. 37 25 62
2006./16. 2 19 21
2016./18. 19 6 25
2.2. Debljina leda i pojave ledostaja na rijeci Dravi kod Osijeka i na Dunavu
Debljine pojave leda na rijeci Dravi variraju od godine do godine i svakako se ovisne od
694 =GHQNR7DGLü
-
-
dine.
2.3. Potencijalni problemi
dionica uzvodno od grada Osijeka.
-
696 =GHQNR7DGLü
m nm Vodno lice za SNQ

84
82
80
78
76
74
72
70
68
66 rkm
27,33
27,89
33,53
33,92
22,00
22,56
23,07
23,65
24,38
24,92
25,48
25,95
26,45
26,85
28,42
28,91
29,51
29,95
30,33
30,68
31,13
31,67
32,17
32,63
33,11
34,25
34,65
35,09
35,52
35,95
36,33
Kota dna Kota vodnog lica
dionici.
3. ANALIZA PROBLEMA KOJI NASTAJU USLIJED POJAVE LEDA

3UHLVSLWLYDQMHSRVWRMHüLKLSURFMHQHQRYLKXVNLKJUODQDULMHFL'UDYL
vezanih uz pojavnost leda i pronosa leda
3
-
3ULPMHU DQDOL]H ORNDFLMH SRWHQFLMDOQRJ ]DGUåDYDQMD OHGHQLK VDQWL X

ledohodu
-
-
-
-
uz obilaznicu Osijek.
698 =GHQNR7DGLü
Dionica
1.
23 – 25 r.km
Opis lokacije Lokacija dionice
NNV - P GRELYHQH VX WRþQH

SRYUãLQH L NROLþLQH QDQRVD NRMHJ MH
PRJXüHXNORQLWL
1DSULND]DQRMVOLFLQDOD]HVHPRJXüD
SRGUXþMD QD NRMLPD MH SRWUHEQR
SUHPMHãWDQMHPLOi
nanosa.
SRFLMHORMãLULQLNRULWD
7UHüD ORNDFLMD MH RG GR
3RSUHþQLSURILO
=$./-8ý$.
poplava.
LITERATURA
[1]
godina.
[2]
[3]
[4] ., Agencija za vodne
[5] , Hidroing
Osijek, 2018. godina.
AUTOR
a
a
R 2.12.
025)2',1$0,ý.($1$/,=(9$5,-$171,+5-(â(1-$
85(Ĉ(1-$8âû$5,-(.('5$9(
*RUGRQ*LOMD'RUD-HOLü1HYHQ.XVSLOLü
ADCP
0253+2'<1$0,&$1$/<6(62)7+(9$5,$175,9(575$1,1*
SOLUTIONS FOR THE DRAVA CONFLUENCE
-
-
702 *RUGRQ*LOMD'RUD-HOLü1HYHQ.XVSLOLü
1. UVOD
Osijek, 1986).
2. METODOLOGIJA
BF
srednje vode SV NPV
3 3 3 3 3 3
d50
var0 var1
var2 var3
(var4 var5
3. REZULTATI
BF
3.1. Rezultati polja brzine

BF
var2
var2
a) b)
c) d)
e)
BF
SV
BF
var2. Brzina
var4 i var5
var2
a) b)
c) d)
e)
SV
NPV
var2
var4 i var5 var2 brzina
Za var1
var2
Za var3
var4 i var5
3.2. Rezultati brzine morfoloških promjena
var0
BF
var2
var1, var2 pokazuje
var2
a) b)
c) d)
e)
BF
var5
var1
var2
var3 vidljivo
var0
var0
SV
i NPV
var2 NPV
var2 pri NPV
var0, var1, var2 i var3 SV

i
NPV
var4 i var5 SV
i NPV
=$./-8ý$.
LITERATURA
,
, Aka-
-
-
Basin
[10] ,
AUTORI
a
c
R 2.13.
+,'52/2â.2+,'5$8/,ý.($1$/,=(
PROBLEMATIKE ZAŠTITE OD POPLAVA
GRADA OGULINA
'LDQDâXVWLü=GHQNR7DGLü%UDQLPLU%DUDþ
,JRU7DGLüäHOLPLU0DURMHYLü
+<'52/2*,&$/$1'+<'5$8/,&$1$/<6(62),668(6
RELATED TO FLOOD PROTECTION OF THE TOWN OGULIN
-
714 'LDQDâXVWLü=GHQNR7DGLü%UDQLPLU%DUDþ,JRU7DGLüäHOLPLU0DURMHYLü
-
elling
1. UVOD
352%/(0$7,.$323/$9$1$32'58ý-8*5$'$2*8/,1$
ponavljale 1998., 1999., 2005., 2010., 2013., 2016. i 2017. godine u rujnu i prosincu.
-
Brana i akumulacija Bukovnik
Ogulinska Dobra
ĈXOLQSRQRU
Grad Ogulin
ܳሺ‫ ݐ‬ሻ ൌ ‫ݕ‬ሺ‫ ݐ‬ሻ ή ܳ௠௔௫ ሾଷ Ȁሿ

ିఒሺଵି௫ሻమ
‫ݕ‬ሺ‫ ݐ‬ሻ ൌ ͳͲ ௫
‫ݕ‬ሺ‫ ݐ‬ሻ ൌ ͳͲ ௫
ܳ௠௔௫ ሾଷȀሿ - YUãQLSURWRNRGUHÿHQHYMHURMDWQRVWLSRMDYH

ܳ௠௔௫ ή ‫ݐ‬௣ - ± GHILQLUDQLSRPRüX
ߣൌ
ܸ
‫ݐ‬
‫ݔ‬ൌ -
‫ݐ‬௣
‫ݐ‬௣ ൌ ͵Ͳ‫݅ݐܽݏ‬ - vala
‫ݐ‬௕ ൌ Ͷ ή ‫ݐ‬௣ ሾ‫ݐܽݏ‬ሿ -
PR - godina 4max (m3/s) V (106 m3) Ȝ

2 149,1 27,25 0,579
5 185,1 30,65 0,696
10 205,1 32,53 0,753
25 227,3 34,56 0,813
50 242,2 35,96 0,849
100 255,9 37,22 0,881
1000 296,1 40,87 0,968
10000 331,2 44,02 1,036
+,'5$8/,ý.,02'(/
poplave u gradu Ogulinu.
ܳ ൌ ‫ כ ܭ‬ඥሺ‫ ܪ‬െ ʹ͹͵Ǥͻሻ
3
Vodni val
16.-19.09.2017. 321.30 321.38

14.-18.12.2017. 319.50 319.35
5. ZAŠTITA OD POPLAVA GRADA OGULINA

=$./-8ý$.
LITERATURA
vode, 18 (2010), 127-138
AUTORI
a
a
,
a
R 2.14.
SUSTAV OBRANE OD POPLAVA GRADA KARLOVCA -

OSJETLJIVOST ULAZNIH PARAMETARA
'DULR.RODULüäHOMNR7XVLü
)/22'3527(&7,216<67(02)7+(&,7<2).$5/29$&±
6(16,7,9,7<2)7+(,13873$5$0(7(56
-
724 'DULR.RODULüäHOMNR7XVLü
1. UVOD
23,6)81.&,21,5$1-$6867$9$8=$7(ý(120,
PLANIRANOM STANJU IZGRADNJE
-
-
92'1,5(ä,0
-
9RGQLUHåLPX]DWHþHQRPVWDQMXL]JUDGQMHVXVWDYDSUL]DELOMHåHQLP
YHOLNRYRGQLPGRJDÿDMLPD
razdoblju od 1999. do 2017. godine.

-
-
-
-
-
3URMHNWQLYHOLNRYRGQLUHåLP
-
8WMHFDMGXOMLQHKLGURORãNRJQL]DQDUH]XOWDWHSURUDþXQDYMHURMDWQRVWL
velikih voda
-
pljenija prva.
-
3 3 3
-
8WMHFDMPMHURGDYQLKNRQVXPSFLMVNLKNULYXOMDQDUH]XOWDWHSURUDþXQD
vjerojatnosti velikih voda
-
-
3
3 3
-
3.2.3. Utjecaj odabira mjerodavne funkcije raspodjele vjerojatnosti

-
i dr.).
DISTRIBUCIJA
POVRATNO
VJEROJA- PEARSON log
RAZDOBLJE GAUSS GALTON GUMBEL
TNOST 3 PEARSON3
[GOD]
2 50 397 388 418 424 385

5 20 461 475 459 464 452
10 10 494 528 471 471 496
20 5 521 576 477 474 538
25 4 529 591 479 474 551
50 2 552 636 482 475 593
100 1 573 679 484 475 634
1000 0.1 630 816 485 475 769
8WMHFDMXSUDYOMDþNLKNULWHULMD
Brodarci.
vodnoga vala.
-
=$./-8ý$.
-
-
-
LITERATURA
-
Prag
, VPB d.d., Zagreb.
Zagreb.
AUTORI
a
a
R 2.15.
81$35-(Ĉ(1-(6867$9$2%5$1(2'323/$9$1$
RIJECI SAVI OD JESENICA DO NOVE GRADIŠKE
(QHV2EDUþDQLQ'DULR.RODULüäHOMNR7XVLü6DQGD.RODULü%XFRQMLü
,03529(0(172)7+()/22'3527(&7,216<67(0217+(
SAVA RIVR FROM JESENICE TO NOVA GRADIŠKA
-
736 (QHV2EDUþDQLQ'DULR.RODULüäHOMNR7XVLü6DQGD.RODULü%XFRQMLü
1. UVOD
737
rijeke Save,
proboja.
2. IDENTIFIKACIJA NEDOSTATAKA
-
3
-
sipa;
-
3. OPCIJSKA ANALIZA
3.1. Opis razmatranih opcija
Uzvodno
Nizvodno od
od Kanal 100 g.
r. 100 g. v. vala
Opcija Odra v. vala u
br 3 u Mokro
3 Odransko
3 polje
polje 3
3 ]
]
3RVWRMHüHVWDQMH
1 4265 3180 1085 0 0
L]JUDÿHQRVWL3
Minimalni
radovi na
regulacijskim 4265 2950 1315
JUDÿHYLQDPD
Opc HV
Regulacija
protoka nizvodno
3 od Jankomira na 4265 2820 1445
2.820 m3/s - Opc
HV1
Regulacija
protoka nizvodno
4 od Jankomira 4265 2690 1575
na 2.690 m3/s -
Opc 0
Regulacija
protoka nizvodno
2.000 m3/s - Opc
0A
Regulacija
protoka nizvodno
1.500 m3/s - Opc
0B
742
3
743
3.2. Odabir prihvatljive opcije
=$./-8ý$.
rijeku Savu i rijeku Kupu,
Posavlja.
LITERATURA
-
Prag
-
, VPB d.d., Zagreb.
-
, VPB d.d., Zagreb.
-
-
, VPB d.d., Zagreb.
AUTORI
a a
a b
, ,
b
R 2.16.
MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA

2'5$ý,129$&$'2129(*5$',â.(
OKOLIŠNI ASPEKT
äDQD%DãLü(QHV2EDUþDQLQäHOMNR7XVLü
-
-
(EM).
-
MODERNISATION OF THE LEFT EMBANKMENTS OF THE SAVA

5,9(5)5205$ý,129&,72129$*5$',â.$
- ENVIRONMETAL ASPECTS
746 äDQD%DãLü(QHV2EDUþDQLQäHOMNR7XVLü
-
-
1. UVOD
djelovanja voda.
-
-
2. POZICIONIRANJE NALAZIŠTA
-
Slika 2.
3. OBLIKOVNE KARAKTERISTIKE
3.1. Okolišni aspekt
-
-
-
-
7HKQLþNLDVSHNW
-
4. ADMINISTRATIVNI KRITERIJI
4.1. Izdavanje dozvola
-
-
-
-
4.2. Uvjeti javnopravnih tijela

-
-
4.3. Uvjet zaštite prirode iz Rješenja MGIPU
=$./-8ý$.
-
Bez obzira na
-
-
LITERATURA
[4] VPB d.d., Geokon Zagreb d.d.,
, MGIPU,
Zagreb
-
AUTORI
, ,
R 2.17.
5(1$785$/,=$&,-$'21-(*72.$5-(ý,1(
02*8û1267,,,=$=29,
'DQNR+ROMHYLü7DWMDQD+ROMHYLü(QD+ROMHYLü
-
-
5(1$785$/,=$7,212)7+(/2:(55-(ý,1$&2856(±
POSSIBILITIES AND CHALLENGES
-
-
756 'DQNR+ROMHYLü7DWMDQD+ROMHYLü(QD+ROMHYLü
1. UVOD
35(*/(''26$'$â1-,+,675$ä,9$1-$
Uzorkovanja vode provedena su na ukupno 6 lokacija (crvene oznake) i na dvije lokacije

H H
slici 4.
ĂͿ

ďͿ

H -
3
02*8û1267,,,=$=29,
=$./-8ý$.
LITERATURA
(nepublicirano)
kvalitete vode Mrtvoga kanala

vode), Rijeka , nepublicirano
vode), Rijeka, nepublicirano.
AUTORI
a
c
R 2.18.
VIŠENAMJENSKI HIDROENERGETSKI PROJEKT

REVERZIBILNA HIDROELEKTRANA BLACA
0DWH'DEURýHGR5DGLü0LUMDQDâYRQMD
-
-
08/7,385326(+<'52(1(5*<352-(&72)7+(5(9(56,%/(
+<'52(/(&75,&32:(53/$17%/$&$
-
-
764 0DWH'DEURýHGR5DGLü0LUMDQDâYRQMD
1. UVOD
Slika 1.
2. KONCEPCIJA PROJEKTNOG RJEŠENJA
3
3
- gornji bazen,
- donji bazen,
polovici
-
zaciju,
-
vac,
3
2.1. Osnovni pokazatelji rada RHE Blaca
3 3
3
3
koji je dovoljan za dvodnevni ciklus
godišnji sati rada crpke 2830 sati

godišnji sati rada turbine 2240 sati
ukupno sati rada 5070 sati
ukupno sati u godini 8760 sati
omjer radnih i raspoloživih sati 0.60
energija – crpno motorni rad 3033 GWh
energija – turbinsko generatorski rad 2443 GWh
omjer energije turbina/generator i crpka/motor 0.80
Konstruktivni pad kod turbinskog rada sva tri agregata je oko 580 m i za instalirani
protok od 57 m3/s po agregatu snaga agregata je 288 MW, a instalirana snaga RHE je 864
MW. Manometarska visina dizanja vode kod crpnog rada sva tri agregata je 606 m i za
instalirani protok od 45 m3/s po agregatu snaga agregata je 310 MW, a instalirana snaga
RHE je 930 MW.
2.2. Direktni i indirektni doprinos RHE Blaca

Isplativost projekta RHE Blaca je sagledana ekonomskim analizama direktnih i indirektnih
doprinosa izgradnje RHE Blaca kroz optimizaciju rada i dodatnu proizvodnju na HE
Orlovac, HE Peruća, HE Đale i HE Zakučac te mogućnosti razvoja kapaciteta novih
obnovljivih izvora energije (OIE) stvaranjem uvjeta za priključenje na mrežu. Osim toga,
smanjit će se emisija COЇ, jer se očekuje proizvodnja vršne energije iz sliva Cetine, kao
zamjena za stavljanje u pogon plinskih elektrana. Direktni doprinos RHE Blaca vezan je za
proizvedenu (turbinsku) i utrošenu (crpnu) energiju, odnosno njihovu tržišnu vrijednost.
Izračunom je pokazano da će postrojenje u crpnom režimu rada raditi 2.830 sati godišnje
i potrošiti 3.033 GWh električne energije. U turbinskom režimu rada postrojenje će
raditi 2.240 sati godišnje i proizvesti 2.443 GWh električne energije. Na ovaj način su
iskazani godišnji direktni ekonomski doprinos u proizvodnji električne energije samo iz
postrojenja RHE Blaca. U proračunu za ekonomsko vrednovanje utrošene i proizvedene
energije RHE Blaca korištene su raspoložive tržišne cijene energije s diskontnom stopom
od 4 %. Dodatna proizvodnja električne energije reda veličine 140 GWh na HE Orlovac,

HE Peruća, HE Đale i HE Zakučac vrednovana je s cijenom temeljne energije.
Uz konzervativnu pretpostavku, da se ostvari povećanje snage OIE za 2 GW (koliko
se očekuje povećanje u kapacitetima OIE u RH do 2030.), potrebno je oko 250 MW
sekundarne i tercijarne rezerve snage koju bi ova RHE mogla osigurati. U redovnom
pogonu u 2017. godini u Hrvatskoj je bilo 17 vjetroelektrana, s ukupno instaliranom
snagom od 448,85 MW i godišnjom proizvodnjom od oko 1.000 GWh. Izgradnjom RHE
se omogućava razvoj dodatnih 1.500 MW iz OIE i očekivana godišnja proizvodnja od oko
3.000 GWh.
Povećanje utjecaja doprinosa električne energije dobivene iz OIE u elektroenergetski
sustav moguće je uz izgradnju reverzibilnih hidroelektrana. Tako se u velikoj mjeri
smanjuje ovisnost EES-a o prirodi OIE, jer se uspijeva pohraniti energiju npr. vjetra kada
je ona najveća, a potražnja električne energije najmanja, u obliku pohrane vode u gornji
akumulacijski bazen RHE. Za rad RHE u režimu crpka/motor za pohranu vode u gornji
bazen, koristi se energija vjetra i ne troši se nikakva dodatna energija iz EES-a. Kada se
situacija promijeni, odnosno kada je dostupnost vjetra mala, a zahtjevi za električnom
energijom veliki, RHE prelazi u režima rada turbina/generator i iskorištava se prethodno
pohranjena voda iz gornjeg bazena za proizvodnju električne energije.
Vremena crpljenja vode u gornji bazen i ispuštanja vode iz gornjeg bazena za proizvodnju
električne energije prikazana su na slici 5. U slučaju kada je energija vjetra veća od satnog
opterećenja EES-a, RHE radi u režimu crpka/motor, a u obrnutom slučaju, RHE radi u
režimu turbina/generator i proizvodi se električna energija.
Slika 5. Vremena crpljenja vode i ispuštanja vode

za razdoblje od 5 dana
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
-
,
(HEP Proizvodn-
Sinj).
AUTORI
a
c
R 2.19.
SMANJENJE RIZIKA OD POPLAVA U SINJSKOM POLJU

IZGRADNJOM RHE BLACA
0LUMDQDâYRQMD0DWH'DEURýHGR5DGLü
FLOOD RISK REDUCTION IN SINJ FIELD

THROUGH THE RHPP BLACA CONSTRUCTION
774 0LUMDQDâYRQMD0DWH'DEURýHGR5DGLü
1. UVOD
polja.
3
3
6867$92%5$1(2'323/$9$32672-(û(67$1-(
i kolovozu.
Pravilnika
Vodostaj (cm)
100
150
200
250
300
350
400
450
50
0
22. 3. 2004.
24. 3. 2004.
26. 3. 2004.
âLORYND
28. 3. 2004.
30. 3. 2004.
3
1. 4. 2004.
3. 4. 2004.
Han
Pravilnika,
5. 4. 2004.
2.1. Poplavni val iz 2004. godine
7. 4. 2004.
9. 4. 2004.
11. 4. 2004.
13. 4. 2004.
7ULOMåLþDUD
15. 4. 2004.
17. 4. 2004.
19. 4. 2004.
21. 4. 2004.
Ruda-Q
23. 4. 2004.
25. 4. 2004.
27. 4. 2004.
29. 4. 2004.
1. 5. 2004.
Orlovac-Q
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Protok (m3/s)
777
6867$92%5$1(2'323/$9$%8'8û(67$1-(
6 3 6 3
6 3
vode koja dolazi
6 3
je
3
3
750
10 000 god. v.v.

700
1000 god. v.v.
650 100 god. v.v.
50 god. v.v.
600
25 god. v.v.
550 20 god. v.v.
10 god. v.v.
500
450
Q (m3/s)
400
350
300
250
200
150
100
50 Qb=104,4 m3/s
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
t (dani)
3.1. Reducirani poplavni val iz 2010.godine
Pravilnik)
Blaca.
=$./-8ý$.
LITERATURA
(HEP Proizvodnja
Sinj).
AUTORI
a
c
R 2.20.
PROCESI, DINAMIKA I TREND ZASLANJIVANJA VODA I

7/$832/-235,95('12032'58ý-8'2/,1(
RIJEKE NERETVE
'DYRU5RPLü0RQLND=RYNR0DULQD%XEDOR.RYDþLü*DEULMHO2QGUDãHN
+HOHQD%DNLü%HJLü0DULMD5RPLü
zaslanjivanja.
352&(66(6'<1$0,&6$1'75(1'6,1:$7(5$1'62,/
SALINIZATION IN THE AGRICULTURAL AREA OF THE NERETVA
5,9(59$//(<
-
'DYRU5RPLü0RQLND=RYNR0DULQD%XEDOR.RYDþLü
784 *DEULMHO2QGUDãHN+HOHQD%DNLü%HJLü0DULMD5RPLü
1. UVOD
e
1996).
EC
Skupina
1. skupina
Vidrice,
2. skupina CS
Melioracijski kanali (MK
3. skupina
Pz
4. skupina
3.1. Ocjena stanja vodnih tijela
vidljivo je da je u razdoblju od 2009. -
-1
-1
u
-1
EC .
-1
u u
-1
je u
u 2.
-1 -1
3.
-1
EC
-1 -1
)
-1
w
1. 3.
2. 4.
-1 Prirodni Melioracijski
EC )
kanali
n - broj uzorka 468 468 585 585
1,06 4,02 3,63 9,7
Medijan 0,76 3,72 3,0 5,50
0,75 1,47 2,5 10,6
0,26 0,71 0,19 0,29
4,83 9,23 20,9 38,9
71 37 69 109
3.
pri
Slika 2. Prikaz srednjih vrijednosti ECw

3.2. Ocjena stanja tla
-1
e
-1
e
(Husnjak, 2014)
-1 P-1 P-2 P-3 P-4 P-5

ECe )
Luke Jasenska Vidrice Glog Vrbovci Banja
1,09 1,68 3,25 2,06 0,67 1,06 2,27
1,3 2,94 3,75 2,14 1,14 2,43 2,79
0,86 0,99 1,13 0,93 0,25 0,59 0,9
0,9 1,67 0,73 0,99 1,08 1,38 0,66
0,38 0,41 0,97 0,53 0,4 0,31 0,89
0,5 0,64 2,21 0,81 0,43 1,03 1,59
4,79 4,7 4,95 3,74 1,41 2,29 4,18
3,6 6,02 5,41 4,12 6,06 5,79 4,43
V 78,8 58,9 34,68 45,1 37,37 55,58 39,91
63,8 56,8 19,57 46,2 95,45 56,81 23,7
=$./-8ý$.
-1
-1
koji
ukazuju
-1
e
.
LITERATURA
-
-
greb
the Neretva riverbed salination

[7] Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. https://www.voda.hr/sites/
default/files/dokumenti/nacrt_plana_upravljanja_vodnim_podrucjima.pdf .
.
-
ods. SSSA Book Series No. 5. SSSA and ASA, Madison, WI.
-
Monitor-
-
-
pen
AUTORI
a
doc. dr. sc. Monika Zovko b

c
e
R 2.21.
85(Ĉ(1-(32'58ý-$'21-(1(5(79(
Mijo Vranješ
IMPROVEMENT OF THE LOWER NERETVA AREA

-
1. UVOD
-
-
794 Mijo Vranješ
2. PROMJENE NA SLIVU I POSLJEDICE U DONJOJ NERETVI

-
pobolj-
-
HE Dubrovnik i brana Gorica (1965.),

HE Grabovica (1981.), HE Salakovac (1981.),
(1981.).
HE Konjic, HE Ulog.
AKUMULACIJE I JEZERA MELIORACIJA POLJA
odvodnja,
navodnjavanje.
b) Planirano
-
-
-
-
796 Mijo Vranješ
sliva
A B
a) Opuzen - hƓđĞƉƌŝũĞŵĞůŝŽƌĂĐŝũĞ b) Opuzen - hƓđĞĚĂŶĂƐ
-
-
-
ZASLANJIVANJE
ZASLANJIVANJE
d) Presjek A-B
c) Presjek C-D
798 Mijo Vranješ
0 0
OPUZEN OPUZEN
100 100
200 200
300 300
dubina (cm)
dubina (cm)
400 400
500 500
600 600
700 700
800 800
0 10 20 30 40 18 19 20 21 22 23
0
Slanost temperatura C
hA
0
QA
-5
h (m n.m.)
hB
METKOVIC MOST
-10
ROGOTIN
OPUZEN
USCE
-15
0 5000 10000 15000 20000

L (m)
RUBNI PROTOCI:
3
QA = 134.08 m /s 13.10. 10h
3
QA = 168.34 m /s 15.10. 10h
3
QA = 478.30 m /s 17.10. 10h
3
QA = 340.29 m /s 19.10. 23h

-
-
3 3
-
800 Mijo Vranješ
a) b)
c) d)
Slika 12. Izgradnja Dige

b
a)
c) d)
802 Mijo Vranješ
Slika 14. Presjek A-A
Slika 15
3. RJEŠENJE OBRANE OD ZASLANJIVANJA
-
-
-
804 Mijo Vranješ
a)
c) 3UHVMHNSRPLþQRJ
b) 8]GXåQLSUHVMHN
-
-
a)
c)
a) b)
a) u Opuzenu b) QDXãüX
-
806 Mijo Vranješ
-
-
odnosno dalje u zaobalje.
-
=$./-8ý$.
-
-
LITERATURA
,
808 Mijo Vranješ
[6]
-
AUTOR
a
a
R 2.22.
HIDROMELIORACIJSKI SUSTAVI ZA ODVODNJU U

)81.&,-,237,0$/12*92'12=5$ý12*5(ä,0$
POLJOPRIVREDNIH ZEMLJIŠTA
-RVLS0DUXãLü'DQNR+ROMHYLü
-
810 -RVLS0DUXãLü'DQNR+ROMHYLü
+<'52$0(/,25$7,21'5$,1$*(6<67(06,17+()81&7,21
OF OPTIMAL WATER-AIR REGIME OF AGRICULTURAL LAND
-
-
-
-
1. UVOD
-
-
-
-
-
-
-
2. HIDROMELIORACIJSKI SUSTAVI ZA ODVODNJU POVRŠINSKIH

VODA
9RGQHJUDÿHYLQHKLGURPHOLRUDFLMVNLKVXVWDYDSRYUãLQVNHRGYRGQMH
-
-
odnosno
Potre-
-
-
prikazani su na slici 2.
-
kanali III. reda (MK-III. reda).
-
racijski kanali IV. reda (MK-IV. reda)
-
radova.
6WXSDQML]JUDÿHQRVWLKLGURPHOLRUDFLMVNLKVXVWDYD]DRGYRGQMX
površinskih voda
324.662 ha
3 3
i i
-
Razdoblje - godina
1956. - 1975.
1976. - 1990.
-
-
-
5DWQH ãWHWH QD YRGQLP JUDÿHYLQDPD KLGURPHOLRUDFLMVNLK VXVWDYD ]D

površinsku odvodnju voda u Hrvatskoj 1991. i 1992.
-
-
-
Posavine (Lonjsko polje).
3. HIDROMELIORACIJSKI SUSTAVI ZA ODVODNJU

PODZEMNIH VODA
3.1. Podloge za sustave podzemne odvodnje poljoprivrednih zemljišta
-
-
3RWUHEDL]QDþHQMHKLGURPHOLRUDFLMVNLKVXVWDYD]DSRG]HPQXRGYRGQMX
-
biljaka,
-
jaka,
-
-
-
2VQRYQLSRND]DWHOMLRVWXSQMXL]JUDÿHQRVWLKLGURPHOLRUDFLMVNLKVXVWDYD
za odvodnju podzemnih voda u Hrvatskoj (1990. - 2018.)
-
-
-
-
-
=$./-8ý$.
-
-
-
LITERATURA
I. kolo, Odvodnja-
vanje, knjiga 2., Podloge,
-
greb.
,
-
-
-
,
-
-
-
-
-
68.
AUTORI
a
a
-
ka, josip.marusic12@gmail.com
b
danko.holjevic@voda.hr
R 2.23.
USPOREDBA KONCENTRACIJA NITRATA, OBORINA I

5$=,1$32'=(01,+92'$23$ä(1,+1$32.8612-
DIONICI KANALA
7DPDUD%UOHNRYLü/LGLMD7DGLü
-
-
COMPARISON OF NITRATE CONCENTRATIONS, PRECIPITATION

AND GROUNDWATER LEVELS OBSERVED ON THE CANAL TEST
SECTION
-
826 7DPDUD%UOHNRYLü/LGLMD7DGLü
-
-
1. UVOD
prakse.
Poljoprivredne parcele
3. REZULTATI
P-10.
Par piezometara Broj uzoraka Frekvencija pojavljivanja Koncparno-

Pparno-Pneparno>0 Koncneparno*100
P-1 i P-2 24 17 54,43 %

P-3 i P-4 28 27 52,35 %
P-5 i P-6 29 27 63,17 %
P-9 i P-10 24 11 80,05 %
-
prikazan na slici 2.
Slika 4.
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
da
-
trate Levels in the Water of Shallow Wells
[14] Wheeler, D.C., Nolan, B.T., Flory, A.R., DellaValle, C.T., Ward, M.H., (2015): Model-
ing groundwater nitrate concentrations in private wells in Iowa, Science of the Total
Environment (536), 481–488. doi: 10.1016/j.scitotenv.2015.07.080.
AUTORI
a
b
R 2.24.
35,.$=,675$ä,9$1-$=$'5ä$9$1-$7(â.,+
METALA U NANOSU MELIORACIJSKIH KANALA
0DULMD/HNR±.RV/LGLMD7DGLü
odlaganja.
5(6($5&+29(59,(:2)7+(+($9<0(7$/5(7(17,21,1
THE SEDIMENT OF AMELIORATION CANALS
-
836 0DULMD/HNR±.RV/LGLMD7DGLü
1. UVOD
-
-
-
-
-
-
Prijedlog
hrvatskih Kriteriji za kvalitetu sedimenta drugih zemalja -
Teški
JUDQLþQLK JUDQLþQHYULMHGQRVWLPJNJ-1)
metal
vrijednosti
1. 2. 3. 4. 5. 6.
0,25 0,5 - 1 - - - 0,3
Bakar 28 60 - 90 197 36 35,7 36
0,6 0,5 - 1 3,53 0,8 0,6 0,8
57 40 - 80 90 100 37,3 100
Nikal 47 30 - 50 36 35 - 35
Olovo 31 50 - 100 91,3 85 35 85
Cink 90 60 - 150 315 140 123 -
-
- -
- ciljana
23,6,675$ä,9$1-$
Godina .ROLþLQDP3)

2013. 69.220
2014. 75.518
2015. 38.815
2016. 116.719
2017. 184.036
-

Ϯ
ϭ
ϰ
ϯ
ϱ
ϲ
ϭϬ
ϵ
ϴ ϳ
mg kg-1 8 5 6 4 3 1 2 7
Cd 0,62 0,22 0,22 0,36 0,22 0,19 0,19 0,58
Pb 15,6 22,8 17,3 139 21,8 15,6 11,6 14,3
Ni 27,8 27,1 36,9 34,8 40,2 24,7 16,9 39,6
Hg 0,14 0,12 0,15 0,12 0,12 0,1 0,07 0,17
Cu 362 22,2 247 25,5 1543 14,6 8,11 27,3
Cr 50,6 47,6 53,8 53,1 48,7 46,7 28,7 55,7
-1
)
Cd 0,15 0,38 0,51 0,47 0,25 0,18
Pb 18,5 19,1 8,9 11,8 19,9 20,9
Ni 41,6 50,5 29,6 31,6 41,5 48,3
Hg 0,17 0,24 0,87 0,35 0,18 0,24
Cu 40,9 485 1239 1489 139 89,5
Cr 75,9 78,3 38,4 44 69,6 85,6
=$./-8ý$.
poljoprivredne proizvodnje.
LITERATURA
-
[20.04. 2016].
voda
-
koj
936-944.
,
-
-
-
s13201-015-0334-7.
[16]
2000 .
[17] (Narodne novine,
[18] (Narodne novine,
[19] (Narodne novine, broj
-
lioracijske
[21]
[22]
[23]
AUTORI
a
b
R 2.25.
DINAMIKA POVRŠINSKOG OTJECANJA I

KONCENTRACIJE NITRATA S NAGNUTOG
9,12*5$'$56.2*32/2ä$-$86/,-('5$=/,ý,72*
INTENZITETA OBORINA
*DEULMHO2QGUDãHN0RQLND=RYNR9LOLP)LOLSRYLü/DQD)LOLSRYLü
)LOLS.UDQMþHF0DULQD%XEDOR.RYDþLü1DGD0DXURYLü
äHOMNR$QGDEDND(GL0DOHWLü9HGUDQ.UHYK'DYRU5RPLü
844 äHOMNR$QGDEDND(GL0DOHWLü9HGUDQ.UHYK'DYRU5RPLü
'<1$0,&62)685)$&(5812))$1'1,75$7(
&21&(175$7,21)520+,//6/23(9,1(<$5'326,7,21'8(
72',))(5(17,17(16,7<2)35(&,3,7$7,21
1. UVOD
U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji na reljefno-razvijenim (nagnutim) terenima
(vinogradi, voćnjaci, maslinici), primjena agrokemikalija (mineralnih gnojiva/zaštitnih
sredstava) neposredno prije oborina većeg intenziteta može prouzročiti negativne
posljedice u (agro)okolišu kao što je onečišćenje površinskih i/ili podzemnih vodnih
resursa (Ondrasek, 2019). Pored navedenog, mineralna ishrana dušičnim hranivima, prije
svega nitratnim oblicima (NO3-), u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom bi se
trebala obavljati višekratno tijekom vegetacije u manjim količinama kako bi usvajanje,
odnosno NO3- prihrana bila učinkovitija sa ekonomsko-ekološkog aspekta. Razlog tomu
je taj što uslijed negativnog naboja, NO3- ioni posjeduju jedan od najslabijih sorpcijskih
potencijala na organo-mineralne koloide tla, uslijed čega su podložni ispiranju iz
površinskih u podpovršinske horizonte tla. Nadalje, NO3- prihrana se vrlo često u sklopu
agrotehničkih operacija obavlja na samu poljoprivrednu površinu (tzv. površinsko
deponiranje), bez dublje inkorporacije (deponiranja). U takvim uvjetima, čak i na blago
nagnutim terenima (oko 10 %), ukoliko nedugo nakon (NO3-) prihrane padnu relativno
veće količine oborina (>10 mm) jačeg intenziteta (uslijed kojeg je dodatno smanjena
infiltracijska sposobnost tla), vrlo je vjerojatno da će NO3- (i ostale slične agrokemikalije)
u većoj koncentraciji, putem slivnih površinskih voda (površinskim otjecanjem), dospjeti
u krajnje recipijente (melioracijske kanale, potoke, podzemne vodonosnike) i postati

određena prijetnja (rizik) u okolišu (npr. Romić i sur., 2014; Ondrašek i sur., 2015). Da
bismo ispitali navedenu pretpostavku, odnosno utvrdili utjecaj različitog intenziteta
oborina na dinamiku površinskog otjecanja i koncentraciju nitrata u istim slivnim
površinskim vodama, provedeno je istraživanje u agroekološkim uvjetima vinogradarske
regije kontinentalne Hrvatske.
Za provedbu ovog istraživanja odabran je položaj sa izraženijim nagibom u vinogradu
zagrebačkog vinogorja Jazbina, kojim gospodari Sveučilište u Zagrebu Agronomski
fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo (Slika 1 lijevo). U odabranom nasadu,
starosti 20 godina konvencijalnim pristupom (redovita mineralna gnojidba i zaštita od
bolesti/štetnika) se uzgaja sorta Pinot Bijeli pomoću jednostrukog Guyot uzgojnog oblika
uz primjenu tehnologije međurednog travnatog malča (Slika 1).
-
3
4
NO3
-
3
.
3. REZULTATI
eng.
Parametri
Dubina
pH (H2O) EC. (25°C) Humus P2O5 K2O NO3
(cm)
25°C dS/m (%) mg/100g mg/kg
6,94 0,049 2,1 2,2 9,69 <3,54
Mehanički sastav
0 - 15 Pijesak Prah Glina
(2-0,063 mm) (0,063-0,002 mm) (< 0,002 mm)
7 68 25
(Slika 3).
poljoprivrede.
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
greb.
[11] Romić, D., Husnjak, S., Mesić, M., Salajpal, K., Barić, K., Poljak, M., Romić, M.,
Konjačić, M., Vnučec, I., Bakić, H. et al. (2014): Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje
površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj, Hrvatske vode, Sveučilište u
Zagrebu Agronomski fakultet.
AUTORI
a
doc.dr.sc. Monika Zovko a

a
,
, ,
R 2.26.
8ý,1.29,7267&,-(91('5(1$ä(1$36(8'2*/(-8
MJERENA U 20-GODIŠNJEM RAZDOBLJU
0LODQ0HVLüäHOMND=JRUHOHF$OHNVDQGUD3HUþLQ
,YDQDâHVWDN0DULMD*DOLü
-1
-
-
-
3
-
vode
()),&,(1&<2)3,3('5$,1$*(2136(8'2*/(<0($685(',1
$<($53(5,2'
-1
-
3
854 0LODQ0HVLüäHOMND=JRUHOHF$OHNVDQGUD3HUþLQ,YDQDâHVWDN0DULMD*DOLü
1. UVOD
-
-
-
/RNDFLMDLVWUDåLYDQMDLSRNXVQHYDULMDQWH
-
2
.
-
-1 -1
) i kalija
-1
Pokusne vari-
3
,
sa CaCO3
( -
.OLPDWVNDRELOMHåMDSRGUXþMD
1965- 6UHGQMHNROLþLQHRERULQDPP LSURVMHþQHWHPSHUDWXUH]UDND& Suma/

90. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Prosjek
53 51 59 73 80 90 77 85 80 63 87 65 865
& -0,2 2,0 6,6 11,0 15,9 19,0 20,8 19,8 16,1 10,8 5,3 1,4 10,7
-
-
-
Oborine, mm
Godina Suma
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
1997. 44 55 24 46 73 81 103 63 30 76 127 86 807
1998. 65 23 58 59 103 107 121 87 174 120 102 49 1067
1999. 36 36 24 112 92 74 80 67 67 47 59 79 772
2000. 26 49 72 125 28 48 58 3 82 49 96 79 814
2001. 88 4 102 60 35 121 35 44 197 15 78 35 814
2002. 16 49 32 135 79 63 90 78 112 67 114 41 876
2003. 54 16 8 27 40 29 63 38 91 94 46 7 512
2004. 52 40 51 125 67 101 52 54 97 124 58 46 867
2005. 8 48 55 50 67 66 83 148 83 10 36 91 745
2006. 23 28 33 79 72 42 54 139 38 21 52 41 618
2007. 63 43 82 1 95 28 36 30 141 108 73 49 749
2008. 10 2 74 30 14 108 71 57 95 66 48 85 659
2009. 61 19 40 30 54 73 64 30 29 76 61 65 602
2010. 84 56 60 47 124 170 108 113 167 43 99 48 1120
2011. 8 11 23 21 26 53 44 37 39 60 0 64 385
2012. 23 39 12 35 119 79 23 7 102 76 71 105 692
2013. 117 72 117 60 66 32 57 40 144 38 149 2 893
2014. 40 110 32 129 154 66 93 87 180 133 49 58 1128
2015. 76 78 28 56 177 43 33 38 97 170 34 3 831
2016. 95 121 86 30 96 97 62 90 58 77 98 0 910
2017. 34 50 46 49 99 129 62 45 153 80 76 104 926
2018. 59 115 110 30 112 126 51 56 62 26 52 25 825
Prosjek 49 48 53 61 82 79 66 61 102 72 72 53 795
5(=8/7$7,,675$ä,9$1-$
(YDSRWUDQVSLUDFLMDSUHPDPHWRGL7KRUQWKZDLWHD
-
-
-
-
-
(Tablica 3).
Suma evapotranspiracije od 1997. do 2018. godine

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
PET 704,0 724,1 726,3 764,2 733,0 738,3 761,0 696,7 693,8 723,5 755,4 736,8
R 723,1 1030,1 680,7 622,2 816,3 789,0 661,1 861,6 668,9 592,9 747,2 616,3
SET 582,8 724,1 632,1 496,6 571,7 646,3 426,1 605,4 639,3 577,7 461,2 562,9
M 121,2 0,0 94,3 267,6 161,3 92,0 334,9 91,3 54,6 145,7 294,2 173,9
V 223,9 343,3 140,1 216,9 242,1 229,9 86,3 261,1 105,2 82,5 287,9 95,6
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. Suma Prosjek
PET 750,5 720,9 735,6 762,9 722,6 734,6 744,6 731,1 667,7 763,5 16091,1 766,2
R 580,1 1050,5 473,9 769,0 812,4 1121,7 864,7 876,7 708,9 556,3 16623,6 791,6
SET 480,1 720,9 394,7 575,8 568,2 734,6 630,5 684,9 565,4 611,8 12893,0 614,0
M 270,4 0,0 340,9 187,1 154,4 0,0 114,2 46,2 179,6 151,7 3275,5 156,0
V 121,4 563,5 14,4 235,0 503,7 716,1 375,5 339,2 93,1 256,9 5533,7 263,5
3.2. Drenski istek

-
-
Oborine Drenski VV = 100 O = 100

Godina ET VV
(mm) istek (mm) (%) (%)
1997. 807 116 224 51,8 14,4
1998. 1067 240 343 69,9 22,5
1999. 772 244 140 174,1 31,6
2000. 714 124 217 57,2 17,4
2001. 814 245 242 101,2 30,1
2002. 876 164 230 71,3 18,7
2003. 512 51 86 59,1 10,0
2004. 867 182 261 69,7 21,0
2005. 745 141 105 134,0 18,9
2006. 618 53 82 64,3 8,6
2007. 749 78 288 27,1 10,4
2008. 659 77 96 80,5 11,7
2009. 602 91 121 75,0 15,1
2010. 1120 85 564 15,1 7,6
2011. 385 0 14 0,0 0,0
2012. 692 13 235 5,5 1,9
2013. 893 146 504 29,0 16,3
2014. 1128 209 716 29,2 18,5
2015. 813 88 376 23,4 10,8
2016. 910 91 339 26,8 10,0
2017. 926 29 93 31,1 3,1
2018. 825 83 257 32,3 10,1
Prosjek 834 122 265 45,8 14,6
=$./-8ý$.
-1
-
-
-
3
, 9. N300 PK
i 10. Crni ugar.
-
LITERATURA
219.
-
-
cal Engineers, 24 (5), 1221-1226.
-
-
AUTORI
a
, , aper-
, ,
R 2.27.
SIMONA – PROJEKT USPOSTAVE SUSTAVA NADZORA

.$.92û('5(1$ä12*6(',0(17$
DUNAVSKOG SLIJEVA
'DQLMHO,YDQLãHYLü,YDQ0LãXU$QDýDLü-DQNRYLü$MNDâRUãD
-RVLS+DODPLüĈRUÿD0HGLü-DVPLQD$QWROLü$OHNVDQGUD.RYDþHYLü
-HOHQD9LüDQRYLü
6,021$352-(&7±(67$%/,6+,1*48$/,7<021,725,1*6<6-
TEM FOR DRAINAGE SEDIMENT IN THE DANUBE BASIN
-
-
'DQLMHO,YDQLãHYLü,YDQ0LãXU$QDýDLü-DQNRYLü$MNDâRUãD-RVLS+DODPLü
862 ĈRUÿD0HGLü-DVPLQD$QWROLü$OHNVDQGUD.RYDþHYLü-HOHQD9LüDQRYLü
-
-
1. UVOD
i 2.
ili
drainage basin ili watershed
Slika 1.
ili ),
(Slika 1.).
OW OW
OW
FOREGS GEMAS-a
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
-
tions,
Histories
-
-
, Elsevier,
-
AUTORI
a
a
divanisevic@hgi-cgs.
hr, imisur@hgi-cgs.hr, acaic@hgi-cgs.hr, asorsa@hgi-cgs.hr, jhalamic@hgi-cgs.hr
b
dorda.medic@
voda.hr, jasmina.antolic@voda.hr
c
akovacevic@voders.org, jvicanovic@voders.org
R 2.28.
POGODNOST POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ZA

NAVODNJAVANJE NA LOKACIJAMA IDEJNIH
PROJEKATA SUSTAVA NAVODNJAVANJA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Stjepan Husnjak, Domagoj Rastija

870 Stjepan Husnjak, Domagoj Rastija
68,7$%,/,7<2)$*5,&8/785$//$1')25,55,*$7,21,17+(
/2&$7,2162)7+(35(/,0,1$5<,55,*$7,216<67(0'(-
SIGNS IN THE REPUBLIC OF CROATIA
(class S-3).
1. UVOD
2. KORIŠTENI MATERIJALI
5(=8/7$7,,675$ä,9$1-$
8WYUÿLYDQMH]QDþDMNLWDODLL]UDGDSHGRORãNLKNDUDWD
3.1.2. Prikaz procjene pogodnosti zemljišta za navodnjavanje
navodnjavanja,
za navodnjavanje
Klasa
pogo 'RPLQDQWQDRJUDQLþHQMD
P-1, dobro
pogodna
P-2,
pogodna
P-3, -DYOMDQMHVWDJQLUDMXüLKRERULQVNLKYRGDNUDüHJGRVUHGQMHJWUDMDQMDVODELMD
RJUDQLþHQR SURILOQDGUHQLUDQRVWYHUWLþQRVWSOLWNDHNRORãNDGXELQDVNHOHWQDWHNVWXUD
pogodna
N-1, sloju, srednje dugo do
GXJRWUDMQRMDYOMDQMHVWDJQLUDMXüLKSRYUãLQVNLKYRGDSOLWNDHNRORãNDGXELQD
nepogodna
N-
nepogodna GXJRWUDMQRMDYOMDQMHVWDJQLUDMXüLKSRYUãLQVNLKYRGDJOLQDVWDWHNVWXUD
YHUWLþQRVWYUORSOLWNDHNRORãNDGXELQDYUORVODEDSURILOQDGUHQLUDQRVW
7LSWODýHUQR]HP
P- P- P-3 klasa N- N-
tla za navodnjavanje
3.2. Inventarizacija površina pojedinih klasa pogodnosti zemljišta za navod-

QMDYDQMHQDSURMHNWQLPSRGUXþMLPDLGHMQLKSURMHNDWD
Godina Površina Mjerilo

Broj
1 – Veliškovci 2005. 500
2 navodnjavanja Kapinci – Vaška 2007. 1.280
3 -Krndija 2007. 630
4 -%HNWHå 2007. 880
5 Sustav navodnjavanja „Novi Gradac – Detkovac“ 2008. 760
6 Sustav navodnjavanja 1. Pilot projekt na Bujištini- 2009. 510
7 nja Baranja – ODWNDQ.QHåHYLY- 2010. 5.000
8 2013. 880
9 Sustav navodnjavanja Puškaš 2013. 925
10 REMHNWDĈROWD 2015. 180
11 2015. 455
12 6XVWDYQDYRGQMDYDQMD/XNDþ– 2015. 920
13 2016. 1.855
14 - 2015. 270 1.10.000
15 - Vaška – II. 2014. 570
16 injskog polja – 7UQRYDþD 2014. 480
17 – 2015. 1.585
18 6XVWDYQDYRGQMDYDQMDýHSLüSROMH 2017. 365 1.10.000
19 2016. 720
20 -Donji Kraljevec 2011. 2360
21 -Viljevo 2012. 1270
22 - 2016. 1690
23 2014. 740
24 2013. 605
25 – Kaniška Iva 2015. 416
26 Kapelna 2012. 1215
27 Sustav navodnjavanja Kitišanci 2012. 1200
28 2015. 290
29 2009. 1.045
30 2016. 103
31 2010. 168
32 2016. 608
33 2016. 1747
34 2007. 175 1.10.000
35 2014. 120
36 Konavosko polje 2008. 2315 1.10.000
37 Cerna 2009. 560 1.10.000
38 -proširenje 2018. 615 1.10.000
39 Sustav navodnjavanja Mala šuma- 2018. 78
40 navodnjavanja MLKROMDþNL3RUHþ 2014. 490 1.10.000
41 Sustav navodnjavanja Donja Baštica 2014. 123
42 Sustav navodnjavanja Puškaš 2013. 925 1.10.000
43 2006. 440 1.10.000
44 Sustav navodnjavanja Baštica 1. faza 2008, 340
45 2006. 260 1.10.000

46 Sustav navodnjavanja Poljop. škola Vinkovci 2009. 56
47 2008. 480 1.100.00
48 2011. 795 1.10.000

sadašnja
navodnjavanje
P-1 10.109 25 20.270 50
P-2 18.463 46 15.914 40
P-3 8.758 22 3.810 10
N-1 2.664 7
N-2
Ukupno 39.994 100 39.994 100
Klasa 3RYUãLQD 0MHUH]DXUHÿHQMH 3RYUãLQDNODVDSRWHQFLMDOQH

sadašnje
P-1 ili P-2 P-3
P-3 8.758 Agro- i 7.382 1.376
N-1 2.663 Hidro- i 229 2.434
Slobodnica i Oriovac.
=$./-8ý$.
dobro (P-2 klasa) pogodan za navodnjavanje.

LITERATURA
ILRI, Wageningen. Publ. No. 22.

-
sliva Save
Poljoprivreda, 14,
2; 38-45
-
,
Irrigation Soil
-
Slavonski Brod, 329-334.

-
471-502.
, Pro-
rd
AUTORI
a
b
R 2.29.
$1$/,=$2'$%,5$7(+1,ý.,+5-(â(1-$=$+9$7$
VODE IZ VODOTOKA ZA POTREBE NAVODNJAVANJA
'DQNR+ROMHYLü5HQH/XVWLJ0DULQNR*DOLRW0DUNR%ODJXV
=RUDQ-DNHOLü0DULR%DJDULü
$1$/<6,62)7+(6(/(&7,212)7(&+1,&$/62/87,216)25
ABSTRACTING WATER FROM WATERCOURSES FOR IRRIGATION
PURPOSES
'DQNR+ROMHYLü5HQH/XVWLJ0DULQNR*DOLRW
880 0DUNR%ODJXV=RUDQ-DNHOLü0DULR%DJDULü
-
-
1. UVOD
Nacionalni
optimaliziranja
tih i takovih rješenja zahvata vode iz velikih vodnih tokova i akumulacija za potrebe
navodnjavanja.
32672-(û$7(+1,ý.$5-(â(1-$
2012) na rijeci Savi (slika 4.).

$/7(51$7,9127(+1,ý.25-(â(1-(
.
$1$/,=$2'$%,5$7(+1,ý.,+5-(â(1-$
=$./-8ý$.
LITERATURA
, IGH d.d.
, IGH d.d.
d.d.
Hidroing d.o.o.
AUTORI
a
a
danko.
holjevic@voda.hr
b
rlustig@rijekaprojekt.hr
c
marinko.galiot@
voda.hr
d
marko.blagus@voda.hr
e
zoran.jakelic@voda.hr
mario.bagaric@
voda.hr
R 2.30.
87-(&$-2%/,.$860-(5,9$ý$72.$1$32/-(
BRZINE U DOVODNOM KANALU
$QWRQLMD&LNRMHYLü*RUGRQ*LOMD(YD2FYLUN1HYHQ.XVSLOLü
gubici
,1)/8(1&(2)7+('()/(&7,21:$//219(/2&,7<
DISTRIBUTION IN THE INTAKE CHANNEL
-
-
-
892 $QWRQLMD&LNRMHYLü*RUGRQ*LOMD(YD2FYLUN1HYHQ.XVSLOLü
1. UVOD
(engl.
2. METODOLOGIJA
3
= 35
3 3
i
3 3 3
i
3 3
2EOLNLSRORåDMXVPMHULYDþDWRND
izlazu iz dovodnog kanala (Slika 1).
3. REZULTATI
3 3
3
i
i
lijeve obale.
2 4 2 2
1-2
1 3 3 3
2 1 3 2
2-3
2 1 1 1
4 5 5 4
1-3
3 4 4 4
2 0 0
1-2
2 2 2
-1 1 0
2-3
-1 -1 -1
1 1 0
1-3
1 1 1
i
Slika 4. Raspored polja brzina za hidrološki događaj veći od karakterističnog >Qi

=$./-8ý$.
LITERATURA
-
-
tions on SHPP site -
, Procedia Engineering, 161 881-886
d. o. o., Zagreb
-
tion
SUBMERGED VANES
[8] Ribi, J.M., Boillat, J.L., Peter, A. & Schleiss, A.J., (2014): Attractiveness of a lateral
shelter in a channel as a refuge for juvenile brown trout during hydropeaking, Aquatic
Sciences, 76 (4), 527-541
AUTORI
a
d
R 2.31.
UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA

852',.$.92û8=51$.8.858=$=($0$<6/
0DUNR-RVLSRYLü$QWXQ-DPEURYLü-DVQDâRãWDULü0RQLND0DUNRYLü
0LURVODY'DGLü+UYRMH3ODYãLü
-
-
-1
), B2 =
-1 -1
-
-1
-
0DUNR-RVLSRYLü$QWXQ-DPEURYLü-DVQDâRãWDULü
902 0RQLND0DUNRYLü0LURVODY'DGLü+UYRMH3ODYãLü
IMPACT OF IRRIGATION AND NITROGEN FERTILIZATION ON

7+(<,(/'$1'48$/,7<,10$,=(*5$,1=($0$<6/
-
-1 -1
and B3 = 200 kg N
-1
-1
1. UVOD
-1 -1
i B3
-1
-1
9UHPHQVNHSULOLNHWLMHNRPLVWUDåLYDQMD
o o
razdoblju iznosila 11,9
o o
C od
1,8 o
5(=8/7$7,,675$ä,9$1-$,5$635$9$
-1
.
906
1961. 2000.
Mj God 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. - -
1990. 2015.
I. 17,5 74,6 11,1 66,4 50,4 35,5 32,9 25,3 33,0 59,5 84,0 23,6 28,0 60,8 51,8 73,6 46,9 45,5
II. 14,8 22,9 48,2 15,6 50,0 66,2 50,1 46,5 4,6 28,6 58,6 18,4 53,7 85,8 48,0 57,1 40,2 41,8
III. 41,0 83,0 10,1 4,6 40,6 54,0 52,5 76,0 85,2 26,5 22,2 37,1 0,9 84,3 39,4 50,5 44,8 44,2
IV. 27,5 72,0 63,8 11,9 136,6 55,3 86,8 2,9 49,9 18,7 71,1 20,4 47,3 44,7 81,3 12,9 53,8 50,2
V. 26,3 60,1 135,4 18,4 65,1 46,1 78,6 56,1 66,7 39,4 120,8 81,2 93,5 118,9 159,4 113,4 58,5 80,0
0RQLND0DUNRYLü0LURVODY'DGLü+UYRMH3ODYãLü
VI. 9,6 239,5 36,6 43,9 76,7 112,0 91,0 33,3 76,3 62,8 233,6 49,9 67,9 63,2 91,0 17,1 88,0 81,5
VII. 62,8 77,1 59,3 59,8 43,5 170,8 14,6 27,4 79,3 13,8 31,5 73,8 47,8 36,5 66,4 25,6 64,8 55,6
VIII. 5,3 7,1 84,3 41,8 106,5 237,6 133,5 45,0 46,2 60,6 110,8 4,6 4,0 32,9 54,3 105,8 58,5 67,5
IX. 23,0 195,2 81,6 50,7 41,2 74,6 10,9 65,2 86,3 10,0 108,4 15,9 32,3 129,0 68,9 41,1 44,8 64,6
X. 10,1 5,1 58,8 132 93,8 4,1 31,1 92,5 29,8 55,3 67,1 28,7 65,4 52,3 87,9 142,1 41,3 59,8
XI. 42,4 74,0 40,2 44,8 114,6 15,9 33,2 102,7 47,9 67,8 56,3 0,4 50,2 63,8 8,8 45,1 57,3 50,5
XII. 36,7 33,9 24,4 26,6 42,3 111,2 32,6 48,0 40,8 100,8 72,6 69,1 104,3 0,0 65,8 1,9 51,6 50,7
Ukupno 317 944,5 653,8 516,5 861,3 983,3 647,8 620,9 646,0 543,8 1037 423,1 595,3 772,2 823,0 686,2 650,5 692,0
IV. - IX. 154,5 651,0 461,0 226,5 469,6 696,4 415,4 229,9 404,7 205,3 676,2 245,8 292,8 425,2 521,3 315,9 368,4 399,5
VI. -
77,7 323,7 180,2 145,5 226,7 520,4 239,1 105,7 201,8 137,2 375,9 128,3 119,7 132,6 211,7 148,5 211,3 204,7
VIII.
1961. 2000.
God
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. - -
Mj
1990. 2015.
I. -1,6 2,7 -0,2 -2,4 -1,4 0,0 - 1,6 5,8 1,5 -1,1 -0,8 1,1 2,2 2,1 3,7 2,9 -1,2 0,8
II. 4,2 4,2 6,0 -3,1 2,3 -3,2 1,1 6,1 4,9 2,3 1,4 0,7 -4,1 2,9 5,6 2,5 1,6 2,1
III. 7,0 9,9 8,4 5,9 5,8 4,1 5,3 8,5 7,5 6,8 6,8 6,4 8,7 5,2 9,5 7,5 6,1 7,1
IV. 14,9 10,9 11,2 11,3 11,7 11,5 12,7 13,3 12,5 14,6 12,4 13,2 12,5 13,1 13,2 12,1 11,3 12,6
V. 18,4 18,4 18,6 20,1 14,6 17,0 16,2 18,2 18,1 18,3 16,5 16,7 16,9 16,7 16,1 17,8 16,5 17,4
VI. 22,5 18,1 21,1 24,3 19,2 19,5 20,1 22,3 21,5 19,2 20,4 20,8 22,5 20,0 20,4 20,8 19,5 20,8
VII. 21,7 21,6 22,3 22,1 21,5 21,5 23,5 23,8 21,8 23,2 23,2 22,2 24,8 22,9 21,8 24,6 21,1 22,7
VIII. 23,7 22,7 20,9 23,6 21,0 19,3 19,3 22,2 21,8 22,9 21,7 23,1 24,1 22,9 20,8 23,7 20,3 22,1
IX. 16,7 14,9 15,4 15,9 15,5 17,1 17,8 14,5 15,7 19,1 15,6 20,3 18,9 15,9 17,0 17,9 16,6 16,8
X. 14,1 13,9 11,3 9,4 13,2 11,7 13,0 10,3 13,0 11,5 9,1 10,6 12,1 13,7 13,3 11,1 11,2 12,0
XI. 10,0 3,5 8,8 7,5 6,2 5,0 7,8 4,0 7,5 8,2 8,9 2,3 9,0 7,8 8,3 7,5 5,4 7,0
XII. 3,0 -3,8 0,9 1,4 1,9 1,7 3,0 0,1 3,8 3,1 0,3 3,4 0,4 1,6 3,5 3,2 0,9 1,7
Prosjek 12,9 11,4 12,1 11,3 11,0 10,4 11,5 12,4 12,5 12,3 11,3 11,7 12,3 12,1 12,8 12,6 10,8 11,9
IV. - IX. 19,7 17,8 18,3 19,6 17,3 17,7 18,3 19,1 18,6 19,6 18,3 19,4 20,0 18,6 18,2 19,5 17,6 18,7
VI. -
22,6 20,8 21,4 23,3 20,6 20,1 21,0 22,8 21,7 21,8 21,8 22,0 23,8 21,9 21,0 23,0 20,3 21,9
907
VIII.
-1
-1 -1
-1
Sadržaj ulja u zrnu ( %)

Utjecaj navodnjavanja: A1- kontrola - bez
Utjecaj gnojidbe N: B1 - kontrola - bez gnojidbe N;
navodnjavanja; A2 - 60 % - 80 % PVK; A3 - 80 % -
B2 - 100 kg N ha-1; B3 - 200 kg N ha-1
100 % PVK
God. A1 A2 A3 Prosj. God. B1 B2 B3 Prosj.
2006. 3.641 3.622 3.632 3.632 2006. 3.606 3.646 3.643 3.632
2007. 3.622 3.594 3.589 3.602 2007. 3.536 3.614 3.656 3.602
2008. 3.423 3.438 3.454 3.439 2008. 3.413 3.435 3.468 3.439
2009. 4.185 4.197 4.228 4.203 2009. 4.135 4.217 4.258 4.203
Prosj. 3.718 3.713 3.726 3.719 Prosj. 3.673 3.728 3.756 3.719
LSD 2006. 2007. 2008. 2009. LSD 2006. 2007. 2008. 2009.
5% n.s. n.s. n.s. n.s. 5% n.s. 0.040 n.s. n.s.
1% n.s. n.s. n.s. n.s. 1% n.s. 0.053 n.s. n.s.
Utjecaj genotipa: C1 = OSSK596; C2 = OSSK617; C3 =
Interakcija
OSSK602; C4 = OSSK552 na sadržaj ulja
God. C1 C2 C3 C4 God. 2006 2007. 2008. 2009.
2006. 3.643 3.630 3.581 3.674 AxB n.s. n.s. 0.014 n.s.
2007. 3.581 3.607 3.633 3.585 AxC n.s. n.s. n.s. n.s.
2008. 3.442 3.521 3.357 3.435 BxC n.s. n.s. n.s. n.s.
2009. 4.269 4.288 4.149 4.108 AxBxC n.s. n.s. n.s. n.s.
Pros. 3.734 3.762 3.680 3.701 PVK = poljski vodni kapacitet
LSD 2006. 2007. 2008. 2009. n.s. = nije signifikantan
5 % 0.061 n.s. 0.051 0.067
1 % 0.081 n.s. 0.068 0.090
God. Sadržaj škroba ( %) u zrnu kukuruza (PVK = poljski vodni kapacitet)

Učinak navodnjavanja (nav.): A1 = nenavodnjavano, A2 = navodnjavanje pri. 60 % PVK;
A3 = navodnjavanje pri. 80 % PVK
A1 A2 A3 Pros. A
2006. 70.924 70.999 70.996 70.973
2007. 70.092 70.314 70.428 70.278
2008. 72.198 72.254 72.367 72.273
2009. 71.819 71.801 71.772 71.798
Pros. 71.258 71.342 71.391 71.331
LSD A A - 2006. god. A - 2007. god. A - 2008. god. A - 2009. god.
1% 0.098 0.164 0.214 0.256
5% 0.074 0.124 0.160 0.193
Učinak gnojidbe N (N kg ha-1: B1 = 0; B2 = 100; B2 = 200)
B1 B2 B3 Pros. B
2006. 71.058 70.942 70.918 70.973
2007. 70.628 70.247 69.958 70.278
2008. 72.553 72.236 72.031 72.273
2009. 72.385 71.552 71.456 71.798
Pros. 71.656 71.244 71.091 71.331
LSD B B - 2006. god. B - 2007. god. B - 2008. god. B - 2009. god.
1% 0.098 0.164 0.214 0.256
5% 0.074 0.124 0.160 0.193
Učinak genotipa: C1 = OSSK 596; C2 = OSSK 602; C3 = OSSK 617; C4 = OSSK 552
C1 C2 C3 C4 Pros.
2006. 70.970 70.896 70.911 71.113 70.973
2007. 70.007 70.441 70.187 70.482 70.278
2008. 72.167 72.140 72.063 72.722 72.273
2009. 71.365 71.865 71.572 72.388 71.798
Pros. 71.127 71.336 71.183 71.676 71.331
LSD C - 2006. god. C - 2007. god. C - 2008. god. C - 2009. god.
1% 0.113 0.190 0.247 0.296
5% 0.085 0.143 0.185 0.222
God. . . .), navodnjavanje (B1 nenavodnjavano,

- 100 PVK - 100 PVK) i XþLQFL a (inbred linija
- 95, C2 = Os 30 - 8, C3 = Os 6 - 2, C4 = Os 1 - 44);
God. Navodnjavanje (B) C) Pros.
(A) B1 B2 B3 C1 C2 C3 C4 A
-1
Prinos zrna )
A1 2.082 2.784 2.485 3.786 2.461 1.098 2.456 2.450
A2 564 690 1.216 925 818 838 712 823
A3 1.390 1.729 2.100 2.981 1.233 1.096 1.648 1.740
A4 1.967 2.033 2.672 3.370 2.038 2.002 1.487 2.224
Pros. B 1.500 1.809 2.118
Prosjek C 2.765 1.637 1.259 1.576
B1 2.295 1.081 1.005 1.622
B2 2.839 1.656 1.240 1.500
B3 3.162 2.176 1.531 1.605
A B C AB AC BC
LSD 5 71 100 76 224 176 147
LSD 1 94 132 100 314 253 206
6DGUåDMEMHODQþHYLQDX]UQX( )
A1 9,29 9,38 9,18 9,06 10,21 9,17 8,70 9,29
A2 11,50 12,13 11,88 11,69 11,89 11,66 12,11 11,84
A3 9,65 9,54 9,65 8,83 10,42 9,56 9,65 9,61
A4 10,31 10,12 9,86 9,62 11,20 9,47 10,09 10,10
Pros. B 10,19 10,29 10,14
Prosjek C 9,80 10,93 9,96 10,14
B1 9,83 10,97 10,17 9,79
B2 9,93 11,05 9,90 10,29
B3 9,64 10,78 9,83 10,33
A B C AB AC BC
LSD 5 0.19 ns 0.30 ns 0.69 ns
LSD 1 0.25 ns 0.39 ns 0.99 ns

God. . . .), navodnjavanje nenavodnjavano,

- 100 PVK - 100 PVK) LXþLQDNJHQRWLSDLQEUDGOLQLMH
- 95, C2 = Os 30 - 8, C3 = Os 6 - 2, C4 = Os 1 - 44); PVK =
God. Navodnjavanje (B) Pros.
(A) B1 B2 B3 C1 C2 C3 C4 A
6DGUåDMãNUREDX]UQX ( )
A1 70,24 70,59 70,70 71,03 69,84 70,78 70,39 70,51
A2 68,47 68,54 68,51 68,96 68,61 68,57 67,89 68,51
A3 70,69 70,99 71,19 71,87 70,25 71,11 70,59 70,96
A4 70,47 70,61 70,80 70,47 70,10 71,48 70,44 70,63
Pros. B 69,97 70,18 70,30
Pros. C 70,58 69,70 70,48 69,83
B1 70,40 69,45 70,17 69,84
B2 70,52 69,72 70,69 69,80
B3 70,82 69,94 70,60 69,85
A B C AB AC BC
LSD 5 0,21 0,20 0,28 ns 0,65 0,54
LSD 1 0,28 ns 0,37 ns 0,93 0,76
6DGUåDMXOMDX]UQX( )
A1 3,86 3,86 3,77 3,99 3,84 3,49 3,99 3,83
A2 3,90 3,59 3,58 3,93 3,75 3,50 3,58 3,69
A3 3,51 3,46 3,53 3,74 3,27 3,39 3,58 3,50
A4 4,11 4,18 4,23 4,71 4,02 3,85 4,11 4,17
Pros. B 3,85 3,77 3,78
Prosjek C 4,09 3,72 3,56 3,82
B1 4,11 3,97 3,53 3,76
B2 4,09 3,60 3,54 3,86
B3 4,08 3,59 3,61 3,83
A B C AB AC BC
LSD 5 0,13 ns 0,11 ns 0,26 0,21
LSD 1 0,18 ns 0,15 ns 0,37 ns
=$./-8ý$.
-1
). Hibridi
LITERATURA
. Zborn-
variations in the Brod - Posavina area.

229-233.
VI Alps
Proceedings and Ab-

rd
nd
June 2010. 65-70.
rd
grain. -
nd
June 2010. 70-76.

Irriga-
-
141-151.
Eastern Croatia.
-
Proceedings
Hrvatskoj.
-
tions.
-
-
javanje. Zagreb. 21-27.
Zbornik radova, 45.

vode 11 45. 525-530.
1117-1120.
eastern Croatia. -
-
5 -
[32] Tomić, F., Romić, D., Mađar., S. (2007): Stanje i perspektive melioracijskih mjera
u Hrvatskoj. Zbornik radova znanstvenog skupa: Melioracijske mjere u svrhu
unapređenja ruralnog prostora. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred
za prirodne znanosti i Razred za tehničke znanosti, Zagreb 7-20.
AUTORI
a
, ,
b
,
,
R 2.32.
PLANOVI NAVODNJAVANJA I ULOGA VIŠENAMJENSKIH

AKUMULACIJA NA DRAVI U NJIHOVOJ REALIZACIJI
1HQDG+HþHN
-
-
na Dravi kao glavni izvor vode za navodnjavanje.
&2817<,55,*$7,213/$16$1'7+(52/(2)08/7,385326(
RESERVOIRS ON THE DRAVA RIVER IN THEIR IMPLEMENTATION
-
-
916 1HQDG+HþHN
1. UVOD
energije.
realizaciji.
35,.$=32672-(û(*67$1-$
2
0HÿLPXUVNDåXSDQLMD 9DUDåGLQVNDåXSDQLMD
Klasa Opis klase
P-1 54 9.834
P-2 38.373 13.162
P-3 2JUDQLþHQRSRJRGQDWOD 5.804 21.700
N-1 9.598 13.371
N-2 0 2.525
53.829 60.592
918 1HQDG+HþHN
Drava (Donja Dubrava) 290,69 211,64 375,68 30,40

3OLWYLFD9LGRYLüHYPOLQ 2,28 0,94 3,89 0,49
Bednja (Ludbreg) 6,27 2,29 11,71 0,33
0XUD*RULþDQ 170,58 100,09 234,74 44,90
7UQDYD'RQML+UDãþan) 1,54 0,39 2,93 0,13
+(9DUDåGLQ +(ýDNRYHF HE Dubrava

3RþHWDNSURL]YRGQMH 1975. 1982. 1989.
3
450 500 500
6 3
) 8,0 51,0 93,5
2
Površi ) 3,0 10,5 16,6
N 190,0 - 191,0 167,0 - 168,0 148,6 - 149,6
(NRORãNRVWDQMH
- 6SHFLILþQR Ukupno
RQHþLãüXMXüH nje
$NXPXODFLMD+(9DUDåGLQ Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Dobro

$NXPXODFLMD+(ýDNRYHF Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Dobro
Vrlo dobro Vrlo dobro Dobro Dobro
9UORORãH Vrlo dobro Dobro 9UORORãH
Bednja Vrlo dobro Dobro
Mura Dobro Vrlo dobro Dobro Dobro
Trnava 9UORORãH Vrlo dobro Nije dobro 9UORORãH
7(+1,ý.25-(â(1-(1$92'1-$9$1-$
3RVWRMHüHVWDQMHQDYRGQMDYDQMD
Vodopravna dozvola Koncesija

äXSDQLMD 3RYUãLQDQDY 3RYUãLQDQDY
Broj zdenaca Broj koncesija
0HÿLPXUVNDåXSDQLMD 379 563,25 3 30,76
9DUDåGLQVNDåXSDQLMD 709 438,36 2 16,74
UKUPNO 1088 1001,61 4 39,50
920 1HQDG+HþHN
3UHGORåHQRUMHãHQMHQDYRGQMDYDQMD
najpogodnije za navodnjavanje.
3
3
Dravi
2UPRãNR 9DUDåGLQVNR
3RGUXþMHQDYRGQMDYDQMD Ukupno
jezero jezero Dubrava
0HÿLPXUVNDåXSDQLMDKD 0 16.370 3.910 20.280
- ý$.-1 10.830
- ý$.-2 5.540
- DUB-1 3.020
- DUB-2 890
9DUDåGLQVNDå 2.775 5.029 3.552 11.326
- 9DUDåGLQ]DSDG 2.775
- 9DUDåGLQLVWRN 5.029
- Ludbreg 3.552
8NXSQDSRYUãLQDKD 2.775 21.399 7.462 31.636
8NXSQDNROLþLQDYRGHP3) 4.800.750 37.020.270 12.909.260 54.730.280
922 1HQDG+HþHN
=$./-8ý$.
LITERATURA
AUTOR
a
a
nenad.
R 2.33.
.217,18,5$1235$û(1-(92'12*5(ä,0$
7$/$,.$.92û(92'$8$*52(.26867$9,0$1$
32'58ý-80(/,25$&,-6.2*.$1$/$=$
1$92'1-$9$1-(%,Ĉ%26876.2*32/-$
'UDJXWLQ3HWRãLü,YDQ0XVWDü9LOLP)LOLSRYLü1DGD0DXURYLü
CONTINUOUS MONITORING OF SOIL WATER REGIME AND

:$7(548$/,7<,1$*52(&26<67(06,17+($5($2)7+(
AMELIORATION DRAINAGE CANAL FOR IRRIGATION OF THE
%,Ĉ%2687),(/'
-
924 'UDJXWLQ3HWRãLü,YDQ0XVWDü9LOLP)LOLSRYLü1DGD0DXURYLü
-
-
1. UVOD
oborina,
(gnojidbe).
(Cu, Zn, Cd, Pb, Fe, Mn, Cr i Hg).
2
O5, K2
3. REZULTATI MONITORINGA
.OLPDWVNHLKLGURSHGRORãNH]QDþDMNHSRGUXþMDPRQLWRULQJD
'RPLQDQWQLQDþLQYODåHQMDWODXQXWDUPGXELQH 6NUDüHQLQD]LY
pedosistematske
Tip Podtip 5HåLPYODåQRVWL
jedinice
Srednje duboko .ROHEDMXüHVUHGQMHGXERNHSRG]HPQHYRGHX Aluvijalno oglejeno
Aluvijalni
oglejeni
9ODåHQMHVSRURSURFMHGQLPSRYUãLQVNLP
i Livadsko,
pseudoglejni srednje duboko glejni pseudooglejeno
3UHNRPMHUQRYODåHQMHYUORSOLWNLPGRSOLWNLP
Glejni Hipoglejni Hipoglej
9ODåHQMHVSRURSURFMHGQLPLVWDJQLUDMXüLPWH
SRSODYQLPSRYUãLQVNLPYRGDPDDGXEOMH
SOLWNLPMDNRNROHEDMXüLPSRG]HPQLPYRGDPD
9ODåHQMHVSRURSURFMHGQLPLVWDJQLUDMXüLP
Glejni SRYUãLQVNLPYRGDPDGRP a dublje srednje
kanali =DGRYROMDYDMXüDUHJXODFLMDYLãNDSRYUãLQVNLK
ni FLMHYQDGUHQDåD
0RQLWRULQJYRGQRJUHåLPDSROMRSULYUHGQLKWDOD
rijeci Savi.
3.2.1. Model procjene utjecaja DMKBBP na dinamiku podzemne vode
0RQLWRULQJNDNYRüHLRQHþLãüHQMDSRG]HPQHLSURFMHGQHYRGH
.
III.
4
5H]XOWDWLQXPHULþNRJPRGHODWRNDYRGHLSURQRVDQLWUDWDWLMHNRP
godine
2 2
1 2
=160,4; L3 4 5
=203,6
6
-1 -1
-1 -1
0RQLWRULQJNDNYRüHLRQHþLãüHQMDSRYUãLQVNLKYRGDLPXOMDX'0.33%
3
-N, NH4-N, PO4-P, SO42-, pH,
i Mn .
.
Melioracijskog kanala na dvije lokacije.
=$./-8ý$.
vodonosnika pokazuje visoku do vrlo visoku korelaciju.
LITERATURA
-
tia
1001-1004.
-
-
211-218.
(2011) , 1; 41-47.
-
64-77.
-
-
. Rijeka
-
Vadose Zone. 15(7).

-
AUTORI
a
; ; ;
R 2.34.
$1$/,=$32-$9(+,'5$8/,ý.2*8'$5$1$6867$98
NAVODNJAVANJA VALTURA
6LQLãD'UXåHWD%RMDQ&UQNRYLü-HUNRâNL¿ü'DQNR+ROMHYLü
$1$/<6,62):$7(5+$00(52&&855(1&(
,19$/785$,55,*$7,216<67(0
-
-
-
934 6LQLãD'UXåHWD%RMDQ&UQNRYLü-HUNRâNL¿ü'DQNR+ROMHYLü
veling sprinkler
1. UVOD
3
za navodnjavanje.
5$ý81$/1,02'(/
డு ௖ మ డொ
൅ ൌ Ͳǡ (1)
డ௧ ௚஺ డ௫
డொ డு ఒȁொȁொ
൅ ݃‫ܣ‬ ൌെ ǡ (2)
డ௧ డ௫ ଶ஽஺
gdje je ‫ܪ‬ሺ‫ݔ‬ǡ ‫ݐ‬ሻ

A
‫ܣ‬ D
iz
H .
L
D iL
Varijanta Duljina magistralne Promjer periferne Duljina periferne

HDPE cijevi ࡸ࢓ ሾሿ HDPE cijeviࡰ࢖ ሾሿ HDPE cijevi ࡸ࢖ ሾሿ
A 380 110 95
B 1195 158 415
C 40 277 130
HDPE
cijevi
3. REZULTATI SIMULACIJA
iz ,s
t=0)
iz
ܳ௜௭ ሺ‫ݐ‬ሻ
za navodnjavanje
=$./-8ý$.
9,5 bar.
LITERATURA
,
Nedjelja.
-
, Engineering
[6]
AUTORI
a
d
R 2.35.
OPTIMALIZACIJA PROJEKTNOG RJEŠENJA SUSTAVA

1$92'1-$9$1-$/,â$16.232/-(±32'58ý-(
ä$ä9,û635,.$=20$1$/,=(1(67$&,21$51,+
POJAVA
%HULVODY*ODYDã=RUDQ-DNHOLü,YQD6LQRYþLü-RYLü
-
-
-
-
rne pojave, recenzija
944 %HULVODY*ODYDã=RUDQ-DNHOLü,YQD6LQRYþLü-RYLü
OPTIMISATION OF THE DESIGN SOLUTION FOR THE IRRIGA-

7,216<67(0³/,â$16.232/-(±32'58ý-(ä$ä9,û´:,7+$
12167$7,21$5<3+(120(1$$1$/<6,6
-
-
1. UVOD
35,+9$û$1-(.21$ý12*7(+1,ý.2*5-(â(1-$
-
³
u srpnju.
dozvole.
3. KRATAK PRIKAZ ANALIZE NESTACIONARNIH POJAVA

+LGUDXOLþNLSURUDþXQ]DãWLWHRGWODþQLKSUHNRUDþHQMDLVSDGFUSNLL]
pogona
8ORJD]UDþQLKYHQWLODNRGSUHNLGDSRJRQVNHHQHUJLMH
3.3. Modeliranje izljevnih mjesta
i a hi h0
t 0 >s @ o ai i
hi h0 t TZ >s @ o ai 0
;
3.4. Ispad crpki iz pogona bez zaštite cjevovoda
kraju crpki.
piezometarske visine [m n.m.]
H
950
90
100
110
120
130
140
150
160
Os cijevi
H min min
6WDWLRQDåD
H max max
(m n.m.)
10
96
106
116
126
136
146
156
2.14
1.12
0.00 156.57
156.59
156.61 156.57
156.59
156.61
0
7.18 95.91 156.49 98.60 156.49
13.23 99.61 156.37 98.60 156.37
110.33 99.80 154.32 98.56 154.32
20
218.43 99.80 152.04 98.48 152.04
333.30 99.74 151.14 98.47 151.14
Hmax
Top_9
Top_5
Top_1
Top_17
Top_13
30
Cjevovod
Hmin
488.42 99.72 149.92 98.45 149.92
vrijeme [s]
H (Q=100 l/s, t=0 s)

617.99 99.72 148.11 98.20 148.16
Top_6
Top_2
Top_18
Top_14
Top_10
752.44 100.05 147.05 97.98 147.13
40
904.85 99.97 143.26 97.88 143.43
1
Top_7
Top_3
Top_19
Top_15
Top_11
3LH]RPHWDUVNHYLVLQHQDKLGUDQWLPDLVSDGFUSNLEH]]DãWLWH
95.20 99.94 138.53 97.83 138.99

50
273.01 99.92 137.42 97.86 138.05

Top_8
Top_4
Top_20
Top_16
Top_12
416.20 99.89 136.53 97.94 137.38

60
561.22 99.93 136.53 98.08 137.38
703.05 99.78 137.55 98.25 138.05

protok Q [l/s]
0
1
2
3
4
5
6
878.84 99.67 138.82 98.41 139.04

0
2
99.26 99.54 140.40 98.38 140.51
10
223.33 99.75 138.02 98.31 138.29
402.73 99.54 134.57 98.24 135.15
=DãWLWDWODþQRJFMHYRYRGDVD]UDþQLPYHQWLOLPD
,VSDGFUSNLL]SRJRQDVWDQMHEH]]DãWLWHEH]=9LNRWOD
20
Top_9
Top_5
Top_1
Top_17
Top_13
700.44 99.83 133.49 98.21 134.03

30
835.94 99.94 133.57 98.22 133.95

vrijem e [s]
992.56 100.07 135.24 98.25 135.38
3
Top_6
Top_2
Top_18
Top_14
Top_10
40
177.37 99.56 137.20 98.29 137.29
325.43 99.13 142.07 98.35 142.07

Top_7
Top_3
Top_19
Top_15
Top_11
50
463.97 99.31 146.62 98.42 146.62

3URPMHQDSURWRNDQDKLGUDQWLPDLVSDGFUSNLEH]]DãWLWH
741.70 99.74 155.75 98.62 155.75

60
Top_8
Top_4
Top_20
Top_16
Top_12
%HULVODY*ODYDã=RUDQ-DNHOLü,YQD6LQRYþLü-RYLü
=UDþQLYHQWLOLRVFLODFLMHSURWRND]UDND =UDþQLYHQWLOLRVFLODFLMHSURWRND]UDND
2 2
1.5 ZV_1 (CS) ZV_3 ZV_2 1.5 ZV_1 (CS) ZV_3 ZV_2
protok zraka, Qa [l/s]
protok zraka, Qa [l/s]
1 1
0.5 0.5
0 0
-0.5 -0.5
-1 -1
-1.5 -1.5
-2 -2
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
vrijeme [s] vrijeme [s]
=DãWLWDWODþQRJFMHYRYRGDVWODþQLPNRWORPL]UDþQLPYHQWLOLPD
Ispad crpki iz pogona, oscilacije tlaka i razine vode u kotlu 3URPMHQDSURWRND]UDNDX]UDþQLPYHQWLOLPD

70 98 4
60 97.8 3
razina vode, Z (m n.m.)
ZV_1 ZV_2 ZV_3

protok zraka, Qa (l/s)
50 97.6
tlak, P (m v.s.)
2
40 97.4
Z 1
30 97.2
0
20 97
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200
-1
10 96.8
P
0 96.6 -2
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 -3
vrijeme (s) vrijeme (s)
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
AUTORI
a
a
,
b
a
,
b
R 2.36.
NAVODNJAVANJE SINJSKOG POLJA -

.$.23267,û,2'5ä,9267"
7RQL&DUHYLü
IRRIGATION OF SINJSKO POLJE -

+2:72$&+,(9(6867$,1$%,/,7<"
-
-
1. UVOD
3 3
-
956 7RQL&DUHYLü
23,632672-(û(*67$1-$,3/$1,5$1,+,=0-(1$
äLWDULFH
Livade
3RYUüH
äLWDULFH
3RYUüH

-
958 7RQL&DUHYLü
0RJXüDUMHãHQMDVXVWDYDQDYRGQMDYDQMD
-
-
2þHNLYDQHNRULVWLEHQH¿WLRGQDYRGQMDYDQMD
960 7RQL&DUHYLü
2þHNLYDQLWURãNRYLVXVWDYD]DQDYRGQMDYDQMH
-
-
-
-
3
-
2ULMHQWDFLMVNLSRND]DWHOMLRGUåLYRVWLLSULXãWLYRVWL
962 7RQL&DUHYLü
navodnjavanje.
-
-
-
-
=$./-8ý$.
navodnjavanja,
navodnjavanje,
LITERATURA
-
-
,
[3] (
).
964 7RQL&DUHYLü
AUTOR
a
a
R 2.37.
6867$9=$=$61-(ä(1-(67$=$=$6.,-$â.2
75ý$1-(-$92529$.26$
0DUNR6WHSLü(OYLVäLF
-
-
-
-
612:0$.,1*6<67(0)25&5266&28175<
SKIING JAVOROVA KOSA
-
966 0DUNR6WHSLü(OYLVäLF
1. UVOD
Akumulacija 1 – pogled sa
gornje strane
2
.
+,'52*(2/2â.(,./,0$76.(=1$ý$-.(32'58ý-$
3. IDEJNI PROJEKT
S
PP od 20 godina iznosi 0,47, dok za PP od 2 godine s
v50 v20=2,39
v2
iznosi H50 H20 H2=23,36
3
3 3
za 20 godina
$NXPXODFLMD±SRVWRMHüHVWDQMHUHNRQVWUXNFLMDLUHYLWDOL]DFLMD
Zagreb (Slika 1.).

2
3.2. Akumulacija 2 – nova varijanta
2
. Po
3.3. Akumulacija 3 – nova varijanta
cjevovoda.
2
2VQRYQLHOHPHQWLVXVWDYD]DVQMHåHQMH
3
3
=$./-8ý$.
3
vode. Za
3
LITERATURA
[2]
[3] , -
(05.06.2018.)
[4] ,
(07.06.2018.)
[5] URL3: Klimatski atlas Hrvatske, 1961.-1990., 1981.-2000., Državni hidrometeorološki
zavod Zagreb, glavna urednica Ksenija Zaninović, Zagreb, 2008, http://klima.hr/
razno/publikacije/klimatski_atlas_hrvatske.pdf (07.06.2018.)
AUTORI
a
b
R 2.38.
FUNKCIONALNOST RIBLJIH STAZA
'XãDQ-HOLü(YD2FYLUN*RUGRQ*LOMD$QWRQLMD&LNRMHYLü
-
-
-
-
976 'XãDQ-HOLü(YD2FYLUN*RUGRQ*LOMD$QWRQLMD&LNRMHYLü
)81&7,21$/,7< OF FISH PASSES
1. UVOD
3UHJOHGVWDQMDSRGUXþMD
Tip staze Riblja Obilazni Staza s Staza sa Denilova Riblji Riblja Transport
rampa kanal baze- vertikalnim staza lift prevo- ribe
nima otvorima dnica uzvodno
Tip 1), 2), 1), 2), 1), 2),, 1), 2), 3), 4) 1), 2), 3), 1), 3), 1), 3), 4) , 5), 6),
monito- 5) 3), 5) 3), 4) , 5) 4) , 5) 4), 5), 5) , 6) genetička
ringa , 5) 6) istraži-
vanja,
2. PROJEKTIRANJE RIBLJE STAZE SA STAJALIŠTA

FUNKCIONALNOSTI
2.1 Optimalna pozicija riblje staze
– dolaze u različitim oblicima, uključujući perforirane ploče, metalne

Fizičke pregrade
šipke, plastične ili metalne mreže, itd.
– koriste električni stimulans za promjenu ponašanja riba. Obično se te
Električne barijere
barijere prostiru po cijeloj širini vodotoka sa serijom elektroda.
– blještava svjetla proizvode bljeskove svjetla u mjerama koje se mogu
prilagoditi veličini vodotoka. U pravilu koriste ksenonske plinske cijevi,
Svjetlosni sustavi koje emitiraju širok spektar bijele svjetlosti. Ovisno o vrsti, ribe različito
reagiraju na svjetlosne podražaje. Neke vrste bježe od svjetla, a neke
svjetlo privlači i plivaju prema njemu.
– za utjecaj na ribe koristi se podvodni zvuk kako bi kreirali odbijajuće
zvučno polje, sastavljeno od bliskog i dalekog polja zvuka. Ovisno o
Podvodni zvuk tipu zvučnog sistema, frekvencije se kreću od 20 do 500 Hz. Akustične
pregrade su posebno interesantne kod hidroelektrana jer zauzimaju
minimalan prostor i problemi začepljenja su minimalni.
– mjehurićaste zavjese su „zidovi“ mjehurića koji se uzdižu s dna
Zavjese od zračnih
vodotoka iz postavljene perforirane cijevi opskrbljene komprimiranim
mjehurića
zrakom
– ispuštanje ove supstance uzrokuje reakciju straha kod riba, što
Feromoni
rezultira pojačanim plivanjem ili bijegom iz nekog područja.
3. MONITORING
2SüLPRQLWRULQJVDVWDYD]DMHGQLFHULED
3.2 Monitoring funkcionalnosti riblje staze
-
1).
=$./-8ý$.
LITERATURA
, 10 (6), 708-716
Iden-
, Ecological
,
, Pub-
, pp.
1-26.
(SUPPL. 113), 375-379
-
, 63 (3), 293-305
Sava White Book

AUTORI
a
b
R 2.39.
+,'5$8/,ý.$$1$/,=$5,%/-,+67$=$'(1,/292*
TIPA
*RUGRQ*LOMD0DWHD0DULü'DPMDQ%XMDN(YD2FYLUN
3 3
$1$/<6,62)+<'5$8/,&)/2:&21',7,216,1'(1,/),6+
PASSES
3 3
986 *RUGRQ*LOMD0DWHD0DULü'DPMDQ%XMDN(YD2FYLUN
1. UVOD
Prilikom projektiranja ribljih staza potrebno je definirati protok, brzinu i dubinu toka te
povoljan smještaj ulaza i izlaza. Brzina toka jedan je od najbitnijih parametara jer mora
biti dovoljno velika da na ulazu/izlazu u riblju stazu privuče ribe, ali istovremeno dovoljno
mala tako da i najslabiji organizmi mogu plivanjem svladati tok vode. Maksimalna brzina
toka ne smije biti premašena kako ne bi došlo do iscrpljivanja i ozljeda riba prilikom
prolaska, a što se najčešće regulira dozvoljenim nagibom. Upravo nagib predstavlja
jednu od glavnih prednosti Denilovih ribljih staza jer oblik pregrada omogućuje veliku
disipaciju energije, stvaranje uspora u području između pregrada te propuštanje protoka
koji privlači ribe i olakšava usmjeravanje riba u riblju stazu.
Prema dostupnim istraživanja primjetno je da preporučeni nagibi dna Denilove riblje
staze znatno variraju. Jedno od prvih istraživanja na 15 fizičkih modela sugerira korištenje
nagiba ne većeg od 25 % i visinsku razliku do 2 m bez odmarajućeg bazena (McLeod i
drugi, 1942). Larinier za sve dotad isprobane modele Denilovih ribljih staza preporuča
uzimanje najmanjih mogućih dimenzija pregrada koje su u hidrauličkom radnom
rasponu te daje preporuku za korištenje nagiba od 12 % do 20 % (Larinier, 2002). Mallen-
Cooper i Stuart 2007. g. istražuju način poboljšanja Denilovih ribljih staza za prolazak
malih i velikih riba na modelu u stvarnom mjerilu, smještenom na brani (Mallen-Cooper
i drugi, 2007). Ispitivan je standardni nagib od 20 %, srednji od 14,3 % i rijetko korišteni
8,3 % koji je bio namijenjen manjih ribama te su dokazali da Denilove riblje staze mogu
biti namijenjene i malim ribama. Sličan zaključak može se izvesti na temelju monitoringa
prolaska riba kroz dvije slične Denilove riblje staze smještene na istoj lokaciji na rijeci
Grand, s različitim nagibom (10 % i 20 %) (Katopodis, 1992). Pokazano je da je 82,5 % riba
koje su prošle preko brane koristilo riblju stazu blažeg nagiba.
Istraživanje Lariniera i Mirallesa na modelima ribljih staza u prirodnoj veličini s
promjenljivim nagibom dna do 20 % pokazalo je da se najmanje brzine javljaju pri dnu i
da ribe preferiraju zonu manjih brzina (Larinier i drugi, 1981). Rajaratnam i Katopodis
analiziraju profil brzine pri različitim protocima za nagibe od 10 % do 31,5 %. Uočavaju da
se pri malom protoku (< 0,1 m3/s) javlja područje malih brzina pri dnu staze (< 0,3 m/s),
koje se s povećanjem protoka (do 0,5 m3/s) postupno smanjuje te u konačnici potpuno
iščezava (Rajaratnam i drugi, 1984), što ograničava visinu izvedbe Denilovih ribljih staza.
Ispitivanjima na fizičkom modelu 2000. g. Kamula i Barthel (Kamula i drugi, 2000) su
zaključili da je disipacija energije najveća za vrijednost odnosa širine riblje staze i širine
otvora na pregradi B/b < 2, što potvrđuju i drugi (Krüger, 1994; Mallen-Cooper i drugi,
2007). Kut između pregrada i dna staze α je optimalan u malom rasponu vrijednosti: za
α = 40° primijećeno je da je potreban veći protok da se postigne jednaka dubina vode u
ribljoj stazi, a kod α = 50° primijećena je ujednačenija raspodjela brzine bez izraženih
sporijih slojeva (Kamula i drugi, 2000).
Pregledom stanja znanja pokazano je da Denilove riblje staze mogu biti namijenjene i
malim ribama, suprotno uvriježenom mišljenju da su uvjeti u njima primjereniji velikim
ribama, čemu osim blažeg nagiba doprinose i manja širina pregrada i B/b omjer te kratka
duljina staze.
Uzevši u obzir da je broj ribljih staza u odnosu na broj pragova na vodotocima u Hrvatskoj
zanemariv, ne zna se mnogo o učinkovitosti, prednostima i manama pojedinog tipa riblje
staze u uvjetima hrvatskih vodotoka i njihovih ribljih vrsta (Ocvirk i drugi, 2018). Cilj
ovog rada je detaljno istraživanje uvjeta tečenja u Denilovim ribljim stazama kako bi se
pokazala mogućnost njihove primjene u Hrvatskoj, a predstavlja nadogradnju istraživanja
u tijeku (Marić i drugi, 2018; Ocvirk i drugi, 2017). Za istraživanje je odabran Denilov tip
riblje staze iz razloga što su one, u usporedbi s vertikalnim i bazenskim ribljim stazama,
otpornije na promjene razine vode, imaju veću disipaciju energije i omogućuju veći
protok. Kako je brzina najvažniji parametar pri projektiranju ribljih staza, cilj istraživanja
je za određenu geometriju prikazati raspodjelu brzina u njoj te na više različitih modela
pokazati koji je nagib i protok Denilove riblje staze pogodniji za postizanje traženih
hidrauličkih uvjeta.
2. METODOLOGIJA
U ovom radu su pomoću trodimenzionalnog hidrodinamičkog modela tečenja OpenFOAM
proučavane hidrauličke karakteristike Denilove riblje staze s ciljem istraživanja mogućnosti
njihove primjene za raspon nagiba i protoka. Kao domena hidrodinamičkog modela
definiran je segment riblje staze s 10 polja na kojem je ispitivano polje tečenja. Donja
voda i ulaz u riblju stazu su fiksirani na konstantnoj koti, dok su promjenjive varijable bile
protok i nagib riblje staze. Provedeno je 17 numeričkih simulacija u kojem su ispitivane
kombinacije pet različitih nagiba dna kanala (od 10 % do 20 %) i raspon protoka (od 0,15
m3/s do 0,40 m3/s) u skladu s pregledom stanja znanja (Katopodis, 1992; Larinier i drugi,
1981; Larinier, 2002), navedene u tablici 1. Geometrija modela je odabrana na temelju
analize stanja područja, te je usvojena širina staze B = 0,8 m, širina pregrade b = 0,44 m,
udaljenost pregrada a = 0,53 m te visina h* = 0,66 m. Duljina modela je odabrana 6 m iz
razloga što bi za veće duljine od te bilo potrebno napraviti i odmarajući bazen, omjer B/b
< 2, te nagib pregrada α = 45° (FAO, 2002; Kamula i drugi, 2000; Krüger, 1994; Mallen-
Cooper i drugi, 2007).
Kako je brzina najvažniji parametar pri projektiranju ribljih staza, cilj istraživanja je za
određenu geometriju prikazati raspodjelu brzina u njoj te prema uvjetu maksimalne
brzine na više različitih modela pokazati koji je nagib i protok Denilove riblje staze
pogodniji za postizanje traženih hidrauličkih uvjeta. Brzina naleta je ona brzina koju riba
može podnijeti samo do 20 s i zatim joj je potrebno dugo vrijeme oporavka, a iznosi
otprilike 10 do 20 duljina tijela u sekundi. Budući da Denilovu riblju stazu riba treba
prijeći u jednom naletu, dobiva se prosječna brzina naleta od 2 m/s. Ta brzina uzimat će
se kao ograničavajuća vrijednost i maksimalna brzina koju riba prosječne duljine može
održavati, u skladu s Priručnikom za inventarizaciju i praćenje stanja slatkovodnih riba
(Duplić, 2008), gdje se navodi zonacija rijeka pri čemu svaka od karakterističnih riba u
navedenim zonama (pastrva, ljipljen, deverika) može naletom svladati brzinu od 2 m/s.
Cilj numeričkog proračuna je dobiti raspodjelu brzine kao ograničavajućeg parametra
po ribljoj stazi za različite kombinacije nagiba dna i protoka te ocijeniti rezultirajuće
hidrauličke uvjete u stazi. Za svaki od nagiba napravljeno je više varijanti proračuna s
različitim protokom (tablica 1). Odabrana nomenklatura varijanti koje će se spominjati u
daljnjem tekstu je ,,nagib-protok“. Kako bi se rezultati modela različitih protoka i nagiba
mogli uspoređivati odabrana je konstantna razina donje vode DV = 0,65 m uz variranje
protoka kroz riblju stazu.
nagib I [%] protok Q [m3/s] GV [m] Δh [m] naziv varijante

10 0,20 0,67 0,57 10-0,20
10 0,22 0,71 0,66 10-0,22
10 0,31 0,85 0,80 10-0,31
10 0,36 0,91 0,86 10-0,36
10 0,40 0,96 0,91 10-0,40
12,5 0,20 0,65 0,74 12,5-0,20
12,5 0,25 0,78 0,87 12,5-0,25
12,5 0,30 0,80 0,90 12,5-0,30
15 0,20 0,60 0,85 15-0,20
15 0,24 0,67 0,91 15-0,24
15 0,28 0,72 0,97 15-0,28
15 0,40 0,84 1,24 15-0,40
17,5 0,17 0,55 0,93 17,5-0,17
17,5 0,20 0,60 0,98 17,5-0,20
20 0,15 0,52 1,05 20-0,15
20 0,17 0,56 1,09 20-0,17
20 0,22 0,63 1,16 20-0,22
3RNXVLQDQXPHULþNRPPRGHOX
(engl.
=2
>
3
vode
=$./-8ý$.
ZAHVALA
LITERATURA
-
ja
-
koj
, Ecological Engineering, 48 8-18
-
-
DEX, France
, 83-101
[12] Mallen-Cooper, M. & Stuart, I.G., (2007): Optimising Denil fishways for passage of
small and large fishes, Fisheries Management and Ecolog, 14 61-71
Zagreb, 184-192
[18] Rajaratnam, N. & Katopodis, C., (1984): Hydraulics of Denil Fishways, 110 (9), 1219-
1233
AUTORI
a
d
R 2.40.
PRIMJENA BIM PRISTUPA KOD UPRAVLJANJA

MOSTOVIMA NA RIJEKAMA
7LQ.XOLü'DPLU%HNLü+UYRMHâROPDQ1LNROD0HKHã
996 7LQ.XOLü'DPLU%HNLü+UYRMHâROPDQ1LNROD0HKHã
APPLICATION OF THE BIM APPROACH IN THE MANAGEMENT OF

RIVER BRIDGES
1. UVOD
997
) ili COBie (eng.
1
Klasa mosta Podklasa

Cijevni s 1 ili više cijevi (eng. )
)
3ORþDVWLVLOLYLãHRWYRUDHQJ )
/XþQLHQJ ) )
0DVLYQLSORþDVWLHQJSlab)
*UHGQLVXVWDYVLOLYLãHJUHGDSXQLSRSUHþQL
presjek (eng. )
*UHGQLVXVWDYVLOLYLãHJUHGDVDQGXþDVWL
Gredni (eng. )
SRSUHþQLSUHVMHNHQJ
)
Slab,
integrated rolled
2. METODOLOGIJA
999
presjeke,
1000
2.1 BIM model mosta
Klasa ±
3D shematski model (Revit)
podklasa
– cijevni
s 1 ili više otvora
–
SORþDVWLVLOL
više otvora
/XþQL–
3RSUHþQLSUHVMHN
Gredni –
PDVLYQLSORþDVWL
Gredni – gredni 3RSUHþQLSUHVMHN

sustav s 1 ili više
greda, puni
SRSUHþQLSUHVMHN
Gredni – gredni 3RSUHþQLSUHVMHN
sustav s 1 ili više
JUHGDVDQGXþDVWL
SRSUHþQLpresjek
Gredni – 3RSUHþQLSUHVMHN
rasponska
%,0PRGHOULMHþQRJNRULWD
(Slika 3).
a) b)
3RSUHþQLSUHVMHN 8]GXåQL presjek
Sredina raspona
=$./-8ý$.
LITERATURA
11.3.2019.)
pregrade, Ljubljana
Database,
(BRIDGE SMS), Cork
, BIM
AUTORI
a
,
b
,
R 2.41.
DJELOVANJE PLIMNIH OSCILACIJA NA CIRKULACIJU

KROZ PROPUSTE
'DPMDQ%XMDN'DOLERU&DUHYLü*RUDQ/RQþDU
-
-
IMPACT OF TIDAL OSCILLATIONS ON THE CIRCULATION

THROUGH FLUSHING CULVERTS
-
1006 'DPMDQ%XMDN'DOLERU&DUHYLü*RUDQ/RQþDU
1. UVOD
2. METODOLOGIJA
2.1. Terenska mjerenja
1XPHULþNLPRGHO
),
wv
wt

1
U
Q' (1)
v 0 (2)
& )&
gdje je v g
k i brzina disipacije
$QDOLWLþNLPRGHO
§ 19.63 n 2 L · V 2
'H ¨¨ k k ¸¸ (3)
© R1.33 ¹ 2g
gdje je kizlaz k
n
L R V
g
n k (4)
gdje je n k
9DOLGDFLMDQXPHULþNRJPRGHODSUHPDDQDOLWLþNRPPRGHOX
.
3.2. Grupa propusta

0,8 1,1
0,005 0,01 0,005 0,01

Broj cijevi
1 1,00 1,00 1,00 1,00
4 4,07 4,09 4,15 4,17
8 8,23 8,22 8,37 8,39
8VSRUHGEDQXPHULþNRJPRGHODLWHUHQVNLKPMHUHQMD
u
1012
drugi, 2018).
=$./-8ý$.
LITERATURA
Water, 10(7),
936.
Gradevinar, 70
-
, 144(5).
, 10
-
, 62
-
, 114
-
Coastal Engineering, 142
-
, 32
, 110
Engineering,
,1
.
, 36
-
rigation and Drainage Engineering, 134
. .
.
AUTORI
a
a
TEMA 3.
SUSTAVI JAVNE VODOOPSKRBE,

2'92'1-(,352ý,âû$9$1-$
OTPADNIH VODA -
STANJE I RAZVOJNI PROJEKTI
Recenzenti:
'DQNR%LRQGLü=ODWNR%ODåHYLü%DUEDUD.DUOHXãDäHOMNR/LQãDN-XUH0DUJHWD
0DUD3DYHOLü6LQLãDâLUDF/LGLMD7DGLü5DQNRäXJDM
R 3.01.
PRIPREMA I ODOBRENJE VODNO-KOMUNALNOG

PROJEKTA ZA EU SUFINANCIRANJE
*RUDQ0LODNRYLü2OLYHUDâHJHGLQ
-
-
35(3$5$7,21$1'$33529$/2)$:$7(587,/,7<352-(&7
FOR EU CO-FINANCING
-
1. UVOD
-
1018 *RUDQ0LODNRYLü2OLYHUDâHJHGLQ
voda.
2. BITNI ELEMENTI PRIPREME - STUDIJSKA DOKUMENTACIJA

2.1. Studija izvodljivosti i Analiza troškova i koristi
-
-
-
-
-
-
-
-
Pretpostavka Zahtjev
Referentno 30 godina uključujući razdoblje građenja, pri čemu je početna
razdoblje godina godina prijave projekta
Diskontna stopa 4 % (realna)
Temelj Za pitanja financijske održivosti: Sve operacije u tekućim cijenama;
Za potrebe financiranja (stopa financijskog manjka): Usporedba
na inkrementalnoj osnovi scenarija s projektom sa scenarijem bez
projekta (trenutno stanje operacije) u stalnim cijenama.
-
Pretpostavka Zahtjev
Referentno 30 godina uključujući razdoblje građenja, pri čemu je početna
razdoblje godina godina prijave projekta
Diskontna stopa 5 % (realna)
Cijene Stalne cijene, s uputom da obuhvaćaju realno povećanje stavaka
kao što su plaće i električna energija, kako bi se osigurao visok
stupanj dosljednosti
Primjena cijena Izbacivanje PDV-a i ostalih transfernih plaćanja;

u sjeni Pretpostavka da su financijski i ekonomski troškovi isti (otvorena
konkurentna tržišta) uz primjenu konverzijskog faktora 1
troškova i koristi
2.2. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO)
dƌĂǎŝŵŝƓůũĞŶũĞ ĂũĞŵŝƓůũĞŶũĞ
dŝũĞůĂŽĚƌĞĜĞŶĂ
ƉŽƐĞďŶŝŵƉƌŽƉŝƐŝŵĂн:>;ZͿ^
WhK͍
WƌĞƚŚŽĚŶĂŽĐũĞŶĂ 'ůĂǀŶĂŽĐũĞŶĂǌĂĞŬŽůŽƓŬƵŵƌĞǎƵ͍
WŽĚŶŽƐŝŶŽƐŝƚĞůũǌĂŚǀĂƚĂ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŽƐƚŝǌĂĞŬŽůŽƓŬƵŵƌĞǎƵ
DũĞƌĞǌĂƓƚŝƚĞŽŬŽůŝƓĂ͍
WƌŽŐƌĂŵƉƌĂđĞŶũĂƐƚĂŶũĂŽŬŽůŝƓĂ͍
ůĂďŽƌĂƚǌĂƓƚŝƚĞŽŬŽůŝƓĂ EĂĚůĞǎŶŽƚŝũĞůŽ ZũĞƓĞŶũĞŽ

ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŽƐƚŝǌĂŚǀĂƚĂ
2.3. Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO)

Procjena utjecaja na okoliš -
-
-
-
WƌŝŵũĞĚďĞ DŝƓůũĞŶũĂ
dŝũĞůĂŽĚƌĞĜĞŶĂ
:ĂǀŶŽƐƚ :ĂǀŶĂƌĂƐƉƌĂǀĂ
ƉŽƐĞďŶŝŵƉƌŽƉŝƐŝŵĂн:>;ZͿ^
DũĞƌĞǌĂƓƚŝƚĞŽŬŽůŝƓĂ
WƌŽŐƌĂŵƉƌĂđĞŶũĂƐƚĂŶũĂŽŬŽůŝƓĂ
WŽĚŶŽƐŝŶŽƐŝƚĞůũǌĂŚǀĂƚĂ KƐŶŝǀĂ ŽŶŽƐŝ
^ĂǀũĞƚŽĚĂǀŶŽƐƚƌƵēŶŽ
^ƚƵĚŝũĂƵƚũĞĐĂũĂŶĂŽŬŽůŝƓ EĂĚůĞǎŶŽƚŝũĞůŽ ƉŽǀũĞƌĞŶƐƚǀŽ DŝƓůũĞŶũĞƉŽǀũĞƌĞŶƐƚǀĂŽ ZũĞƓĞŶũĞŽƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŽƐƚŝ
ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŽƐƚŝǌĂŚǀĂƚĂ ǌĂŚǀĂƚĂ
WƌŝŬƵƉůũĂƉŽĚĂƚŬĞ͕ĚŽŶŽƐŝƌũĞƓĞŶũĞ
3. BITNI ELEMENTI PRIPREME - PROJEKTNA

DOKUMENTACIJA I DOKUMENTACIJA O NABAVI
)D]DL]UDGDLGHMQLKSURMHNDWD]DLVKRÿHQMHORNDFLMVNLKGR]YROD
)D]DL]UDGDJODYQLKSURMHNDWD]DLVKRÿHQMHJUDÿHYLQVNLKGR]YROD
Faza 3: izrada troškovnika temeljem glavnih projekata
vodoopskrbe,
4. PRIJAVA I ODOBRENJE PROJEKTA

-
-
D i E),
-
Obrasca,
-
-
-
5. ULOGA HRVATSKIH VODA
-
-
=$./-8ý$.
-
LITERATURA
direktiva.
-
.
-
telje,
-
,
-
-
Pravil-
-
[7] Zakon o zaštiti okoliša,
[8] ,
[9]
AUTORI
a
,
R 3.02.
IZAZOVI U PROVEDBI EU PROJEKATA
%HULVODY0DURMHYLü,YDQD%DãLü3HWDU3HURã
-
-
CHALLENGES IN THE IMPLEMENTATION OF EU

CO-FINANCED PROJECTS
-
-
1032 %HULVODY0DURMHYLü,YDQD%DãLü3HWDU3HURã
1. REPUBLIKA HRVATSKA I EUROPSKI STRUKTURNI

I INVESTICIJSKI FONDOVI
-
resursa.
63(&,),ý1,352%/(0,32-(',1,+ä,9271,+)$=$
INFRASTRUKTURNOG PROJEKTA
2.1. Prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima

-
-
-
-
2.2. Ex-ante kontrola Dokumentacije o nabavi
-
i ocjene ponuda.
-
-
-
-
-
2.3. Objava postupka javne nabave
-
-
-
-
-
-
2.4. Pregled i ocjena ponuda
-
-
-
-
-
-
2.5. Ex-post kontrola postupka javne nabave
uredno ispunjenje ugovora.
-
2.6. Provedba ugovora/projekta
Uvjeti
) nas-
-
Uvjeti Ugovora
-
-
-
-
=$./-8ý$.
-
-
LITERATURA
AUTORI
a
b
,
c
, ,
R 3.03.
ANALIZA ULOGE I ODGOVORNOSTI VODITELJA

PROJEKATA SUFINANCIRANIH SREDSTVIMA
EUROPSKE UNIJE
Mariela Sjekavica Klepo, Robert Kartelo
-
-
2
-
$1$/<6,62)7+(52/($1'5(6326,%,/,7,(62)$352-(&7
MANAGER OF EU CO-FINANCED PROJECTS
-
-
1044 Mariela Sjekavica Klepo, Robert Kartelo
1. UVOD
-
-
2
(2016).
-
-
2. VODITELJ PROJEKTA I PROJEKTNI TIM

-
-
-
-
-
-
-
-
2
Aktivnost Broj
ID Odgovornosti voditelja projekta (PM2, 2016)
postoji projekata
Iniciranje
IN.1
Planiranje
P.1
P.2
P.3
P.4
P.5 3 8
P.6
P.7
P.8
,]YRÿHQMH
I.1
I.2 3 8
I.3 3 8
I.4 3 12
revizije)
I.5 3 18
3UDüHQMHLNRQWUROD
PK.1 3 13
PK.2 3 16
PK.3 3 22
PK.4 3 27
PK.5
PK.6 3 11
PK.7
PK.8 3 11
PK.9
PK.10
PK.11
u redovno poslovanje
PK.12
PK.13 3 13
Zatvaranje
Z.1
Z.2
Z.3
Z.4 3 6
-
-
-
3. REZULTATI ANALIZE USLUGE UPRAVLJANJA PROJEKTIMA

-
-
-
3URVMHþQD
Ukupna vrijednost Min Max
vrijednost
Vrijednost projekta (kn) 12.311.440.524,93 14.506.976,36 2.201.954.328,00 373.073.955,30
Trajanje provedbe
16 74 39,91
projekta (mjeseci)
Trajanje UP-a (mjeseci) 16 66 36,84
Ukupna vrijednost UP-a 227.634.463,14 660.000,00 40.812.433,20 6.898.014,03
Interni trošak UP-a 70.566.392,21 226.455,52 9.649.304,50 2.822.655,69
Eksterni trošak UP-a 143.548.388,58 197.643,60 31.163.128,70 5.521.091,87
Ostali troškovi UP-a 1.089.237,60 156.657,60 775.500,00 363.079,20
Vrijednost UP-a/
0,89 11,40 2,19
vrijednost projekta (%)
1049
Slika 2. Vrste modela upravljanja

projektom
4. DISKUSIJA
-
-
-
-
-
-
-
1051
Broj
Aktivnosti voditelja projekata u pojedinim fazama
projekata
Planiranje
,]YRÿHQMH
18
12
14
14
12
7
3UDüHQMHLNRQWUROD
20
22
13
11
1
5
1
7
Zatvaranje
7
PM2
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
=$./-8ý$.
-
LITERATURA
PM2 , Euro-
2-20.
-
-
[10] Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN

78/15, NN 118/18).
AUTORI
a
,
R 3.04.
PRIMJENA THP PROCESA NA UPOV-IMA – PRIMJER NA

UPOV-U RIJEKA
'UDåHQ9RXN/XND.RQRVLü,YRQD3HWNRYLü
IMPLEMENTATION OF THE THP PROCESS IN WASTEWATER

TREATMENT PLANTS – WWTP RIJEKA
-
1058 'UDåHQ9RXN/XND.RQRVLü,YRQD3HWNRYLü
upgrade.
-
-
1. UVOD
-
-
-
a) b)
-
Lokacija Kapacitet Lokacija Kapacitet

[tST/d] [tST/d]
445 120
445 110
Peking - Gaobedian, Kina 390 100
365 100
340 Aberdeen, UK 80
Dublin, Irska 245 80
170 42
London - Riverside, UK 170 Ljubljana, Slovenija 40
155 35
130 28
130 27
125 Billund, Danska 15
2. METODOLOGIJA
2.1. Opis THP procesa
ϴͲϭϮй^d
хϭϲй^d
6OLND7HKQRORãNDVKHPDOLQLMHYRGHLOLQLMHPXOMDV7+3SURFHVRP
-
-
-
Parametar THP proces Konvencionalno

pH 7,4 8,4 6,5 7,6
2000 6000 200 500
0,3 0,2
3000 800
8 12 4 6
฀ 36 42 32 38
8YRÿHQMH7+3SURFHVDQDSODQLUDQH8329H±3ULPMHU8329D5LMHND
-
3.1. Primjena THP procesa na UPOV Rijeka
-
-
-
-
Sa THP-om Sa THP-om
RSWHUHüHQMH RSWHUHüHQMH
Bez
Parametar Jedinica linije mulja linije mulja
THP-a
samo Rijeka Rijeka+regija
200.000 ES) 400.000 ES)
15.550 15.550 26.550
d 20 15 15
5.800 2.000 3.350

VSS koji se razgradi u 4.830 6.051 10.000
43,7 54,5 54,3
16.400 10.650 18.500
Proizvodnja bioplina 4.135 5.585 9.250
3.865 4.590 7.600

kogeneraciju e
3.2. Ekonomske analize

-
-
jantnih rješenja
Parametar Vrijednost Jedinica
7,4
22
30
4
30 godina
4,5
1,5
2,5
513
950 2
0
1118 2
0
48,6
3
10,28
0,85
-
-
-
Sa THP-om Sa THP-om
RSWHUHüHQMH RSWHUHüHQMH
Jedinica Bez THP-a linije mulja linije mulja
samo Rijeka Rijeka+regija
200.000 ES) 400.000 ES)
.$3,7$/1$,19(67,&,-$&$3(;±LVNOMXþLYRXRGQRVXQDUD]OLNXXRSUHPL
UKUPNO CAPEX 760.600 769.500 3.900.000
23(5$7,91,752â.29,23(;±LVNOMXþLYRXRGQRVXQDUD]OLNXXRSUHPL
80.500 4
331.000 5
456.000 6
640.000 1 512.000 1 34.000 7
UKUPNO OPEX 609.000 2 485.000 2 285.000 8
580.000 3 458.000 3 410.000 9
-13.000 10
238.000 11
363.000 12
1
2
10
11
12
NSV
VARIJANTE Napomena
(30 godina)
9DULMDQWD.RQYHQFLRQDODQQDþLQEH]7+3DVDPR5LMHND(6 11.823.518 ¼ ¼WQDNQDGD]D]EULQMDYDQMHPXOMD
9.634.590 ¼ ¼WQDNQDGD]D]EULQMDYDQMHPXOMD
9DULMDQWD7+3LVSUHGGLJHVWRUD5LMHNDXåDUHJLMD(6 11.802.111 ¼ ¼WQDNQDGD]D]EULQMDYDQMHPXOMDL¼WQDNQDGD]DSUHX]LPDQMHPXOMDL]UHJLMH



9DULMDQWD7+3LVSUHGGLJHVWRUD5LMHNDXåDUHJLMD(6 -1.941.963 ¼ ¼WQDNQDGD]D]EULQMDYDQMHPXOMDL¼WQDNQDGD]DSUHX]LPDQMHPXOMDL]UHJLMH
1067
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
-
[3] Barber, W.P.F. (2012), -

solids,
-
-
-
-
-
teria
AUTORI
a
b
R 3.05.
5-(â(1-(2'92'1-(,352ý,âû$9$1-$273$'1,+
VODA GRADA DUBROVNIKA
1DWDãD7RGRULü5H[1LQRVODY5H['DPMDQ1HPHF
'DQNR0LKHOþLü7RQL+ROMHYLü
izgradnje.
SOLUTION FOR WASTEWATER COLLECTION AND TREATMENT

IN THE TOWN OF DUBROVNIK
1. UVOD
1072 'DQNR0LKHOþLü7RQL+ROMHYLü
2023. godine.
kraja 2018. godine.
2'92'1-$,352ý,âû$9$1-(273$'1,+92'$'8%5291,.$
7(+1,ý.25-(â(1-(
Građevine vezane uz tehnološki proces pročišćavanja otpadnih voda bit će izvedene kao
podzemne armiranobetonske strukture, u sklopu ukopanih galerija na lokaciji (slika 4).
Mehanički predtretman započinje u sklopu inicijalne galerije iz smjera zapada. U sklopu
te galerije integriran je podzemni prostor za kanale fine rešetke, aeriranog pjeskolova –
mastolova te kanale finih automatskih sita (slika 5.) Ostale građevine tehnološkog procesa
pročišćavanja otpadnih voda su ukopane, podzemne armiranobetonske strukture u
kojima se odvija biološko pročišćavanje prema procesu prikazanom na slici 6. Obrada
mulja na lokaciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Lapad – Dubrovnik obuhvaća
zgušnjavanje, stabilizaciju te dehidraciju. Zgušnjavanje, stabilizacija i dehidracija odvijat
će se u zasebnoj prostoriji, smještenoj u kraćoj ukopanoj galeriji, u razini manipulativne
površine lokacije te dijelom ispod nje (spremnik mulja).
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
brovnik ,
, Hi-
AUTORI
a
, , ,
R 3.06.
URBANI VODNI SUSTAV U FUNKCIJI ZAŠTITE OKOLIŠA
äHOMNR5R]Lü
-
-
-
-
-
-
-
1080 äHOMNR5R]Lü
85%$1:$7(56<67(0,1(19,5210(17$/3527(&7,21
FUNCTION
-
-
-
-
1. UVOD
-
-
-
-
-
2. INTERAKCIJSKI SUSTAVI I UTJECAJI
URBANI
VODNI
SUSTAV
5,-(ý1,
BAZEN
85%$1232'58ý-(
(EKOSUSTAV)
OKOLIŠ
Slika 1.
1082 äHOMNR5R]Lü
2.1. Sustav okoliša i UVS
-
-
6XVWDYULMHþQRJED]HQD
-
-
-
2.3. Urbani (eko)sustav
-
-
3. PRIMJER OPTIMALNOG UPRAVLJANJA UVS - OM U FUNKCIJI

ZAŠTITE OKOLIŠA
-
-
2
, kao po-
-
1084
(1)
5
).

-
like (slika 4, slika 5, slika 6, slika 7).
PRIJEMNIK MODEL UVS

MODEL UVS - OKOLIŠ
- OKOLIS
3520-(1$.2/,ý,1$
OKOLIS
VODE U PRIJEMNIKU .2/,ý,1$%3.8
.2/,ý,1$,63867(1( ISPUSTENOJ VODI
OTPADNE VODE S UREDJAJA
.2/,ý,1$.21752/,5$1( U PRIJEMNIK
1(352ý,6û(1(273$'1(92'(
GUBICI U .2/,ý,1$%3.8
TUDJE STUPANJ KANALIZACIJSKOM
VREMENSKI .2/,ý,1$ PRIJEMNIKU PRIJE ISPUSTANJA
VODE 352ý,6û$9$1-$ SUSTAVU
FAKTOR 352ý,6û(1( OTPADNE VODE
OTPADNE VODE
VLAZNOSTI VODE KONCENTRACIJA
BPK5 U ISPUSTENOJ
STUPANJ KAPACITET OTPADNOJ VODI 237(5(û(1-(
OTPADNE PRIJEMNIKA S BPK5
KANALIZACIJSKOG
VODE SUSTAVA .2/,ý,1$92'( KAPACITET UREDJAJA STUPANJ
NA UREDJAJU ZA =$352ý,6û$9$1-( 352ý,6û$9$1-$
GUBICI U 352ý,6û$9$1-( OTPADNIH VODA OTPADNE VODE
KANALIZACIJSKOM .2/,ý,1$273$'1(
~
SUSTAVU .2/,ý,1$ VODE U KANALIZACIJSKOM
KONCENTRACIJA BPK5 -(',1,ý12
OTPADNE SUSTAVU
U OTPADNOJ VODI KOJA 237(5(û(1-(
VODE
DOLAZI NA UREDJAJ BPK5
STUPANJ IZGRADJENOSTI
.2/,ý,1$%3.
JAVNA KANALIZACIJSKOG
GODISNJI KOJA DOLAZI
STOPA POTROSNJA SUSTAVA
PRIRAST STANOVNISTVO NA UREDJAJ
GUBITAKA
KANALIZACIJA
POTREBE GODISNJI STUPANJ
STANOVNISTVA PRIRAST ~ RASTA
INDUSTRIJA UKUPNE ZA VODOM
~ STANOVNISTVA
POTREBE ZA VODOM
STOPA POTRAZNJA VODE FAKTOR INDUSTRIJA
GUBUTAKA CIVILIZACIJE BROJ ES BROJ ES
VODOVOD GUBUCI U TRANSPORTU 63(&,),ý1$
VODOOPSKRBNOJ MREZI STANOVNISTVO INDUSTRIJA
POTROSNJA
I UREDJAJU UKUPAN BROJ
ES
SREDNJA DNEVNA
PROMJENA KOLICINA KONCETRACIJA BPK5
VODNI RESURSI
STUPANJ IZGRADJENOSTI VODNIH RESURSA INDUSTRIJE
POTROSNJA OKOLIS
VODOOPSKRBNOG SUSTAVA
VODE
STOPA STOPA POTROSNJE PROMJENA STANJA

KAPACITET UREDJAJA PREPUMPAVANJA EL ENERGIJE ZRAKA CO2 U ZRAKU
=$352ý,6û$9$1-( UKUPNI KAPACITET OKOLIS
92'(=$3,û( VODOZAHVAT VODOOPSKRBNOG
VODE SUSTAVA
~ KOLICINA ISPUTANJA
.2/,ý,1$92'(.2-$ STOPA
STOPA RACIONALIZACIJE CO2
SE PREPUMPAVA ISPUTANJA CO2
POTRONJE VODE 327521-$(/(.75,ý1(
ENERGIJE
1086 äHOMNR5R]Lü
2
-
na 81 kg CO2 2
-
skog razdoblja (20 godina) s 3.636 kg CO2 na 121 kg CO2.
9 3
-
blja.
-
5
-
KOLICINA ISPUTANJA CO2: 1 - 2 - (kg CO2)

1: 4000
1
1
1
1: 2000
2 2 2 2
1: 0
0.00 5.00 10.00 15.00 20.00
Page 1 GODINE SRQRåX
2 2
-
VODNI RESURSI OKOLIS: 1 - 2 - 3

1: 4.8e+009
1
2
1 2
1: 4.5e+009 1 2
2
1
1: 4.2e+009
0.00 5.00 10.00 15.00 20.00
.2/,ý,1$%3.8,63867(12-92',685('-$-$ 1 - 2 -
1: 4500
1
1
1
1
1
1: 2725
2 2
2 2
2
1: 950
0.00 4.00 8.00 12.00 16.00 20.00
.2/,ý,1$,63867(1(273$'1(92'(835,-(01,.
1: 300
2
1: 200
2
1
1
1
1
1: 100
0.00 5.00 10.00 15.00 20.00
1088 äHOMNR5R]Lü
=$./-8ý$.
-
-
-
LITERATURA
,
(1995) 12, 749-759.

,
[5] Rozić, Ž., (2006): Upravljanje UVS - om primjenom OOM-a, magistarski rad, Split,
Građevinsko - arhitektonski fakultet, 15.03.2006., 181 str., Voditelj: Margeta, J.,
Knezić, S.
AUTOR
a
Bosna i Hercegovina,
R 3.07.
+,'5$8/,ý.,02'(/92'2236.5%12*
SUSTAVA OSIJEK S ANALIZOM VODNIH GUBITAKA
,',1$0,ý.,035,.$=205(=8/7$7$.25,67(û,
7232/2â.,*,602'(/8'2.58ä(1-8
,JRU'XQGRYLü0DWHM)UHPHF-DVQD=LPD
=GHQNR7DGLü$QWH.ULVWLü%UDQLPLU%DUDþ
-
-
-
-
+<'5$8/,&02'(/2)7+(:$7(56833/<6<67(026,-(.
:,7+$1$1$/<,62):$7(5/266(6$1'$'<1$0,&
PRESENTATION OF THE RESULTS USING A TOPOLOGICAL
GIS MODEL IN 3D ENVIRONMENT
-
-
1092 =GHQNR7DGLü$QWH.ULVWLü%UDQLPLU%DUDþ
1. UVOD
Projekt „Uspostava tehničkog informacijskog sustava vodoopskrbe na području Osijek
– Čepin – Dalj i izrada programa upravljanja gubicima vode“ korišten je kao platforma
za razvoj naprednih metodologija hidrauličkog modeliranja vodoopskrbnih sustava.
Radom se prikazuju metode izrade hidrauličkog modela, implementacija vodnih gubitaka
korištenjem naprednih analitičkih alata te prikazi konačnih rezultata u svrhu kvalitetnog
sagledavanja postojećeg stanja vodoopskrbnog sustava Osijek. Prvi puta u Republici
Hrvatskoj, a prema dosadašnjim saznanjima i u svijetu, rezultati hidrauličkog modela
vodoopskrbnog sustava prikazuju se kao topološki GIS model u 3D okruženju koristeći
Google Earth Pro platformu.
1.1. Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek

Regionalni vodoopskrbni sustav (RVS) Osijek obuhvaća 38 naselja, odnosno 8 jedinica
lokalne samouprave, a sastoji se od 832 km vodoopskrbne mreže, 3 crpilišta, 1 vodotornja,
1 vodospreme, 4 stanice za podizanje tlaka, 71 čvorišta nadzorno-upravljačkog sustava
(NUS-a) te 7 stanica za dokloriranje.
2. TEORIJSKE OSNOVE
+LGUDXOLþNRPRGHOLUDQMHYRGRRSVNUEQLKVXVWDYD
-
ki),
-
2.2. Geografski informacijski sustavi (GIS) i KML

+,'5$8/,ý.,0$7(0$7,ý.,02'(/596$26,-(.
3.1. Izrada modela
5H]XOWDWLPRGHODLSULND]XGLQDPLþNRP*,6RNUXåHQMX
datoteke
Informacija Tip podatka

Geografska dužina (WGS84, EPSG 4326) decimalni broj
Geografska širina (WGS84, EPSG 4326) decimalni broj
Nadmorska visina decimalni broj
ID (jedinstvena oznaka 3D stupca) prirodni broj
Tlak u mjernoj jedinici mVs za svaki decimalni broj; 24 vrijednosti za svaku
promatrani sat (0 – 23 sata) točku
3.3. Primjena prezentirane metodologije
-
Street view),
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
USA, 286 p., 2009.
[8] Vouk, D., Malus, D., Halkijević, I., i Vuković, Ž. Modeliranje vodoopskrbnog sustava
Grada Koprivnice. 5. hrvatska konferencija o vodama: Hrvatske vode pred izazovom
klimatskih promjena (str. 1021.-1030.). Opatija: Hrvatske vode: Zbornik radova,
18.-21. svibnja 2011.
AUTORI
a
a
R 3.08.
KLIMATSKE PROMJENE, EKSTREMNA STANJA NA

.5â.,0,=925,0$,1-,+2987-(&$-1$2'5ä,9267
VODOOPSKRBE
Jure Margeta
CLIMATE CHANGE, EXTREME CONDITIONS IN KARST SPRINGS

$1'7+(,5,03$&7217+(6867$,1$%,/,7<2):$7(56833/<
-
-
-
1104 Jure Margeta
1. UVOD
2018)
Jadro.
2. PROTOKE I UTJECAJ NA VODOOPSKRBU

2004)
2004)
Bonacci,
.
1106 Jure Margeta
3
3 3 3
3
3 3 3
.
3. 08712û$,87-(&$-1$92'2236.5%8
1107
1108
), Slika 3.
1109
(slika 4).
3 3
3
1110 Jure Margeta
oborina.
4. POLITIKA UPRAVLJANJA
LITERATURA
[1] Bonacci, O. (2004). Posebnosti krških vodonosnika
[3] IPPC (2014), Working Group II, Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and
Vulnerability (Sunders, Philadelphia, 2014): www.ippc.ch/report/ar5/wg2/ -
pljeno 15.12.2016.
, CRC Press, London

1112 Jure Margeta
AUTOR
a
a
R 3.09.
180(5,ý.$$1$/,=$.9$/,7(7(723/(92'(8
CILJU KONTROLE RIZIKA RAZVOJA LEGIONELE
/DGR.UDQMþHYLü+DQD6DODPXQ6LQLãD'UXåHWD/XND*UEþLü
180(5,&$/$1$/<6,62)+27:$7(548$/,7<$6$722/)25
LEGIONELLA DEVELOPMENT RISK CONTROL
1114 /DGR.UDQMþHYLü+DQD6DODPXQ6LQLãD'UXåHWD/XND*UEþLü
1. UVOD
o
Ci
o o o
50 C i 46
o
o
2. ANALIZIRANI SUSTAV
= 40 kPa, snage je Pel

5$ý81$/1,02'(/
R. br. Satni period Dnevni period Lokacija/vrijeme

1 7-11h j (jutro) o-j, wc-j, t-j
2 11-15h p (podne) o-p, wc-p
3 15-18h pp (popodne) wc-pp, t-pp
4 18-22h v (večer) -
5 22-7h n (noć) -
0
= 0,1
R. br. Lokacija/vrijeme Oznaka Učestalost potrošnje

1 ordinacija jutro o-j svakih 30min po 15 s
2 ordinacija podne o-p svakih 30min po 15 s
3 wc jutro wc-j svakih 15min po 30s
4 wc podne wc-p svakih 30min po 15 s
5 wc popodne wc-pp svakih 15min po 30s
6 tuš jutro t-j svakih 30min po 5 min
7 tuš popodne t-pp svakih 30min po 5 min
4. REZULTATI SIMULACIJA
izvan njega
=$./-8ý$.
LITERATURA
-
, 149,
21-34.
-
levier, F.,
, 164, 593-603.
-
, Science
, GRUND-
[8] Vincenti, S., de Waure, C, Raponi, M., Teleman, A.A., Boninti, F., Bruno, S., Boccia,
S., Damiani, G., Laurenti, P., (2019): Environmental surveillance of Legionella spp.
colonization in the water system of a large academic hospital: Analysis of the four–
year results on the effectiveness of the chlorine dioxide disinfection method, Science
of The Total Environment, 667, 248-253.
AUTORI
a
a
,
a
a
lado.
b
R 3.10.
UPOTREBA KIŠNICE U ZGRADAMA
'LQR2EUDGRYLü0DULMDâSHUDFäHOMNR.RãNL
RAINWATER USE IN BUILDINGS
-
1122 'LQR2EUDGRYLü0DULMDâSHUDFäHOMNR.RãNL
1. UVOD
1.1. Pojam integralnog pristupa
1.2. Oborinska voda - kišnica
plinova iz zraka (O, N i CO2
2
, SO3
drugi, 2007).
2. OBORINSKA VODA U ZGRADAMA

7HKQLþNDUMHãHQMDRGYRGQMHRERULQVNLKYRGD
2.2. Elementi sustava
Površina krova (P)

P = (A C) (B C)
V >( A u C ) ( B u C )@u h (1)
h 2
]
A – VOLYQDSRYUãLQD
B – cijev za sakupljanje
C– sakupljaþOLãüD
LJUDQþLFD
D–
E – dovodna cijev u
F–
(nije obvezan)
G–
H – dovod vode (vodovodne)
I – usisna cijev
J – WODþQDSXPSD
K–
u
S – SORYQLSUHNLGDþ
1DþLQLXSRWUHEHNLãQLFHXNXüDQVWYX
3RVWRWFLSRWURãQMHYRGHXVWDQGDUGQRPNXüDQVWYX
Pranje rublja
WC
Kupaonica
18
Pranje rublja 18
ýLãüHQMH 4
4
UKUPNO 45
3. UPORABA KIŠNICE U HRVATSKOJ I SVIJETU

=$./-8ý$.
LITERATURA
-
, Journal
[3]
[4]
voda
(27.02.2019.)
[6]
(27.02.2019.)
[7] -
(06.03.2019.)
[8]
329-338.
[9]
[10] -
(03.04.2019.)
[11]
(26.02.2019.)
-
[13] -
-
[14]
[15] ,
-
-
-
, UNDP, Sarajevo
AUTORI
a
, ,
R 3.11.
5($/7,0(0$1$*(0(172)+,*+:$<5812))
TREATMENT OF CHRONIC EFFECTS AND
PROTECTION FROM ACUTE EFFECTS ON THE
(19,5210(17&$86('%</,48,'63,//6
6WHIDQR%LRQGL-RYDQ'HVSRWRYLü)UDQFHVFD6DPER0LFKHOH$UQR൶
-DVQD3ODYãLü$OHNVDQGDUĈXNLü$QGULMDQD7RGRURYLü'XãDQ3URGDQRYLü
UPRAVLJANJE OTJECANJEM OBORINSKIH VODA S PROMETNICA

85($/12095(0(188%/$ä$9$1-(75$-1,+87-(&$-$,
ZAŠTITA OD POVREMENIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
8=52.29$1,+$.&,'(171,021(ý,âû(1-(0
-
-
6WHIDQR%LRQGL-RYDQ'HVSRWRYLü)UDQFHVFD6DPER0LFKHOH$UQR൶-DVQD
1130 3ODYãLü$OHNVDQGDUĈXNLü$QGULMDQD7RGRURYLü'XãDQ3URGDQRYLü
-
-
1. INTRODUCTION
2. MATERIALS AND METHODS

2.1. Adopted approach for an appropriate response to the acute impact
([SHULPHQWDOFDPSDLJQGH¿QLWLRQ
3. RESULTS AND DISCUSSION
®
.
®

® ®
&DVHVWXG\1R7KH6XSHUVWUDGD3HGHPRQWDQD9HQHWDKLJKZD\
project
®
® ®
Belgrade.
3.2. Case study No.2: The Ostruznica bridge project over the river Sava
® ®
and
-
®
and
®
CONCLUSION
scenarios.
LITERATURE
ITS for integrated
pp.127-133.,2002.
139-145, 2005.
POSTER. 2016.
-
[7] Djukic, A., B. Lekic, V. Rajakovic - Ognjanovic, Dj. Veljovic, T. Vulic, M. Djolic,
-
, 168, 104-110. 2016.
[8] -
AUTORI
a
b,c
AndrijanaTodorovic b
b
Serbia,
c
TEMA 4.
VODNA POLITIKA, OBRAZOVANJE,

VODNOGOSPODARSKO PLANIRANJE,
0(Ĉ81$52'1$685$'1-$,
68'-(/29$1-(-$91267,
Recenzenti:
6DQMD%DUEDOLü'DQNR%LRQGLü0DUNRûDOHWD1HYHQ.XVSLOLü-XUH0DUJHWD
R 4.01.
=$.212'$91285(Ĉ(1-(/-8'6.2*35$9$1$
VODU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Desanka Sarvan
LEGAL REGULATION OF THE HUMAN RIGHT TO WATER IN THE

REPUBLIC OF CROATIA
1. UVOD
1140 Desanka Sarvan
prava.
laissez-faire,
2. LJUDSKO PRAVO NA VODU KAO SAMOSTALNO LJUDSKO

PRAVO
svi narodi,
,2
kao novo ljudsko
postavke konstrukcije
ljudskog prava na vodu kao samostalnoga ljudskog prava.

Teleološkom interpretacijom postojećih pravno-obvezujućih međunarodnih dokumenata
o ljudskim pravima i njihovom interferencijom s drugim dokumentima međunarodnog
prava okoliša, pravilima međunarodnog trgovačkog prava, kao i odredbama o osiguravanju
dostupnosti vode za piće i sanitarnu odvodnju u međunarodnim humanitarnim ugovorima
i standardima kaznenog prava i pravno neobvezujućim dokumentima međunarodnog
prava (rezolucije, deklaracije, izjave), kojima međunarodna zajednica iskazuje stajališta
o određenim svjetskim pojavama, zaključuje se kako pravo na vodu nije nikakvo novo
ljudsko pravo u odnosu na druga u međunarodnim ugovorima izravno navedena ljudska
prava, već postojeće (existens) i samostalno (per se) ljudsko pravo u suglasju s pravilima
interpretacije međunarodnih ugovora koja naglašavaju potrebu promicanja cilja i svrhe
pojedinoga međunarodnog instrumenta ljudskih prava.
3. KONSTITUCIONALIZACIJA LJUDSKOG PRAVA NA VODU
i Bolivija (2009.)
u
1142 Desanka Sarvan
4. LJUDSKO PRAVO NA VODU U REPUBLICI HRVATSKOJ

4.1. Derivacija ljudskog prava iz odredbi Ustava Republike Hrvatske
USRH).
4.2. Ljudsko pravo na vodu na zakonodavnoj razini
pravu.
2JUDQLþHQMHLOLREXVWDYDLVSRUXNHYRGQLKXVOXJD
ZoVU)3
1144 Desanka Sarvan
nanosi štetu korisniku, prema propisanom postupku i uz omogućavanje pravnog lijeka.4
-DYQLLVSRUXþLWHOM
=$./-8ý$.
LITERATURA
[3]
[4] -
-
[7]
AUTOR
dr. sc. Desanka Sarvan, dipl. iur. a
a
R 4.02.
=1$ý(1-(92'12*2632'$56.,+'-(/$71267,,
86752-6792'5ä$91(835$9(=$92'(
-RVLS0DUXãLü
-
-
-
-
uprava, vode.
SIGNIFICANCE OF WATER MANAGEMENT ACTIVITIES AND OR-

GANISATION OF WATER MANAGEMENT DIRECTORATE
-
1148 -RVLS0DUXãLü
1. UVOD
92'235,95('1('-(/$71267,35('89-(72'5ä,92*
RAZVITKA
poplava,
-
5. Vodnogospodarska jedinica je sliv,
voda -
1150 -RVLS0DUXãLü
2001. - Voda za zdravlje,

2002. - Voda za razvoj,
2011. - Voda za gradove,
2014. - Voda i energija,
2016. - Voda i posao,
2018. - Priroda za vodu,

2019. - Voda za sve.
32ý(7$.,3520-(1(25*$1,=,5$12*92'12*
*2632'$5679$1$32'58ý-8+59$76.(2''2
GODINE
je
je
1891. godine.
4. ORGANIZACIJA VODNOG GOSPODARSTVA I USTROJSTVO

UPRAVE ZA VODE - VODOPRIVREDU - VODNO GOSPODARSTVO
OD 1991. DO 2018. GODINE
1152 -RVLS0DUXãLü
1154 -RVLS0DUXãLü
Godine
1990. - 1991.
1991. - 1994. Uprava za vodoprivredu

1994. - 1996.
1996. - 1999.
2000. - 2003.
2004. - 2007.
2008. - 2011.
2012. - 2015.
2016. -
-
-
5. STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA I PROVEDBA PROGRAMA

VODNOGA GOSPODARSTVA
-
-
-
-
-
-
1156 -RVLS0DUXãLü
vodne usluge,
=$./-8ý$.
dana voda od 1994. do danas.
godine.
LITERATURA
,
Hrvatske
1158 -RVLS0DUXãLü
[9]
-
Hrvatske
[12] (Narodne novine).
AUTOR
a
a
josip.
R 4.03.
9$ä1267'8*252ý1,+,675$ä,9$1-$82.2/,â8
,UHQD&LJOHQHþNL0LODQýDQNRYLü0DULMD0DUJXã,YLFD-DQHNRYLü
IMPORTANCE OF LONG-TERM INVESTIGATIONS IN THE

ENVIRONMENT
1160 ,UHQD&LJOHQHþNL0LODQýDQNRYLü0DULMD0DUJXã,YLFD-DQHNRYLü
1. UVOD
2
32'58ý-(,675$ä,9$1-$
granica oksija-anoksija
WUDMQLDQRNVLþQLXYMHWL
0(72'2/2*,-$,675$ä,9$1-$
, u
2 -18
0
2 -6
2 -
3
2
-3
=$./-8ý$.
jezera.
ZAHVALA
LITERATURA
Seasonal variations
73, 3738-3751.
Zagrebu, srpanj 2018.

Long-
Pure
The
, Elsevier, San Diego, USA.
S, (2015)
Sea
C, Precali,R, Djakovac, T, (2019)

AUTORI
a
a
,
, , , ivica.jan@
R 4.04.
3/$1835$9/-$1-$92'1,032'58ý-,0$835$.6,
- INFORMACIJE O VODNIM TIJELIMA I RIZICIMA OD
POPLAVA
0DULQD%DUEDOLü'DUNR%DUEDOLüĈRUÿD0HGLü'DQNR%LRQGLü
poplava
RIVER BASIN MANAGEMENT PLAN IN PRACTICE -

INFORMATION ON WATER BODIES AND FLOOD RISKS
1. UVOD
-
1168 Marina Barbalić, Darko Barbalić, Đorđa Medić, Danko Biondić
-
-
2. SUSTAV ZA DISTRIBUCIJU INFORMACIJA

3. INFORMACIJE
-
4. PROVEDENE AKTIVNOSTI
(Slika 3).
-
Slika 5.
-
-
=$./-8ý$.
-
godine.
procjena.
LITERATURA
AUTORI
a
a
R 4.05.
USLUGE EKOSUSTAVA U INTEGRALNOM

UPRAVLJANJU VODAMA
*RUDQDûRVLü)ODMVLJ ,YDQ9XþNRYLü%DUEDUD.DUOHXãD
-
brog stanja voda,
(&26<67(06(59,&(6,1,17(*5$7(':$7(50$1$*(0(17
-
1178 *RUDQDûRVLü)ODMVLJ ,YDQ9XþNRYLü%DUEDUD.DUOHXãD
1. UVOD
(rijeke,
dobrog stanja voda,
2. USLUGE EKOSUSTAVA
U skladu s
raznolikosti
sur
2.1. Europska iskustva
Strategija bioraznolikosti 2020. i .
Politike Razina koherencije
Strategija zelene infrastrukture Vrlo visoka

Strategija biološke raznolikosti Vrlo visoka
Strategija šumarstva Vrlo visoka
Sprječavanje i upravljanje unošenjem i širenjem invazivnih
Vrlo visoka
stranih vrsta
Okvirna direktiva o morskoj strategiji Visoka
Zajednička poljoprivredna politika Visoka
Direktiva o staništima Srednja
Okvirna direktiva o vodama Srednja
Urbana strategija Srednja
Adaptacijska strategija Srednja
Direktiva o promociji korištenja energije iz obnovljivih
Niska
izvora
Trans-europska prometna mreža Niska
i sur.,
2018).
U radu (Koundouri i sur., 2016),
izazov ODV-a (
2.2. Hrvatska iskustva

Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025.
godine (NN 72/17) naglašava važnost vrednovanja i kartiranja usluga ekosustava u svrhu
procjene njihovog stanja i poboljšanja. Do sada je na području Republike Hrvatske
obavljeno nekoliko studija iz područja usluga ekosustava kao npr. „Vrednovanje doprinosa
ekosustava Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit gospodarskom rastu
i boljitku čovjeka“ (Flores i Ivičić, 2011) i „Studija o vrednovanju slatkovodnih usluga
ekosustava Hrvatske“ (Pithart i sur., 2014). Prva studija izrađena na nacionalnoj razini pod
nazivom „Kartiranje i procjena ekosustava i njihovih usluga u Hrvatskoj“ (Mapping and
assessment of ecosystems and their services in Croatia) donijela je kartu ekosustava Hrvatske.
Karta je izrađena na temelju baze zemljišnog pokrova CLC 2012, sukladno predloženoj
metodologiji Europske komisije (Maes i sur., 2013, MAES Working Paper, 2013), prema
kojoj se pojedinim CLC klasama pridruže odgovarajuće klase EUNIS klasifikacije staništa
(EUNIS habitats classification) iz koje se izvedu klase ekosustava. Hrvatska agencija
za okoliš i prirodu je tijekom 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom „Tršćaci –
vrednovanje usluga slatkovodnih ekosustava“, financiran darovnicom Eurostata 2017
kroz modul „Knowledge innovation project on accounting for ecosystems“. Cilj projekta je
provesti procjenu vrijednosti usluga jednog ekosustava na području Republike Hrvatske u
kojoj će naglasak, osim na ekonomske vrijednosti ovog ekosustava, biti na testiranju novih
metoda za procjenu vrijednosti ekosustava te na višeslojnoj popularizaciji ovog pristupa u
stručnim i znanstvenim istraživanjima u Republici Hrvatskoj.
1182
3. 35,-('/2*81$35-(Ĉ(1-$35,0-(1(86/8*$(.26867$9$
U INTEGRALNOM UPRAVLJANJU VODAMA
2016), Tablica 2.

ĂƐůĂŶũŝǀĂŶũĞƉŽĚǌĞŵŶĞ

ZĂƐƉƌƓĞŶŽŝƚŽēŬĂƐƚŽ
WƌĞŬŽŵũĞƌŶŝŝǌůŽǀ
DŽĚŝĨŝŬĂĐŝũĂƚŽŬĂ
,ŝĚƌŽŵŽƌĨŽůŽƓŬĞ

hƐůƵŐĞĞŬŽƐƵƐƚĂǀĂ
^ƚƌĂŶĞǀƌƐƚĞ
ŽŶĞēŝƓđĞŶũĞ

ƉƌŽŵũĞŶĞ

ƌŽǌŝũĂ
ǀŽĚĞ

ZŝďĂƌƐƚǀŽŝĂŬǀĂŬƵůƚƵƌĞ

WƌƵǎĂŶũĞƵƐůƵŐĂ
sŽĚĂǌĂƉŝđĞ

^ŝƌŽǀŝ;ďŝŽƚŝēŬŝͿŵĂƚĞƌŝũĂůŝ

sŽĚĂŬŽũĂŶŝũĞǌĂ

^ŝƌŽǀŝŵĂƚĞƌŝũĂůŝǌĂĞŶĞƌŐŝũƵ

WƌŽēŝƓđĂǀĂŶũĞǀŽĚĂ

ZĞŐƵůĂĐŝũĂŬĂŬǀŽđĞǌƌĂŬĂ

WƌĞǀĞŶĐŝũĂĞƌŽǌŝũĞ

KďƌĂŶĂŽĚƉŽƉůĂǀĞ

ZĞŐƵůĂĐŝũĂŝŽĚƌǎĂǀĂŶũĞ
KĚƌǎĂǀĂŶũĞƉŽƉƵůĂĐŝũĞŝƐƚĂŶŝƓƚĂ

<ŽŶƚƌŽůĂƓƚĞƚŽēŝŶĂŝďŽůĞƐƚŝ

^ƚǀĂƌĂŶũĞŝƐĂƐƚĂǀƚůĂ

hŬůĂŶũĂŶũĞKϮ

>ŽŬĂůŶĂŬůŝŵĂƚƐŬĂƌĞŐƵůĂĐŝũĂ

ZĞŬƌĞĂĐŝũĂ

<ƵůƚƵƌŶĞ
>ŽŬĂůŶŽŝĞƐƚĞƚƐŬŽƵǀĂǎĂǀĂŶũĞ

ƵŚŽǀŶŽŝƐŝŵďŽůŝēŬŽƵǀĂǎĂǀĂŶũĞ

srednji, niski
4. RASPRAVA
=$./-8ý$.
ZAHVALA
LITERATURA
[1] I.
L327, 22.12.2000.
-
,
-
,
5.
[6]
[7] Koundouri, P., Deve-
, 540,
[8] Maes, J.
-
[9] MAES Working Paper
. -
[10]
being
[11]
,
, UNDP, Zagreb
-
-
[13] Voulvoulis N.
[14] WFD CIS Guidance Document No. 1, (2003): Economics and the Environment – The
Implementation Challenge of the Water Framework Directive, Office for Official Pub-
lications of the European Communities, Luxembourg
AUTORI
a
b
dr. sc.
c
b
ivan.
c
bar-
R 4.06.
PRIMJENA ZELENE INFRASTRUKTURE U

85%$1,032'58ý-,0$1$35,0-(58',-(/$
*5$'6.(ý(7957,623278=$*5(%8
Gorana Ćosić Flajsig, Dejan Kovačević, Doroteja Deak
-
-
IMPLEMENTATION OF GREEN INFRASTRUCTURE IN URBAN

$5($6±62327',675,&73$57,17+(&,7<2)=$*5(%
1188 Gorana Ćosić Flajsig, Dejan Kovačević, Doroteja Deak
1. UVOD
2
STORMED (E2 STORMED -
2. METODOLOGIJA PRIMJENE ZELENE INFRASTRUKTURE

3ULND]SRGUXþMDSULPMHQH Slika 2b. 3ULND]SRGUXþMDSULPMHQH]HOHQRJ

zelenog krova
Odabranom ZI pokušalo se obuhvati što više urbaniziranog područja i to korištenjem:

zelenog krova ekstenzivnog tipa i poroznog zastora sa potpunom infiltracijom u tlo
prikazanog na slici 4. Slika 2a prikazuje područje primjene poroznog zastora (P1-P5).
Površine označene tamnijom bojom predstavljaju prometnice. Na slici 2b označene
su površine primjene zelenog krova. Navedena ZI pruža visok stupanj pročišćavanja
oborinske vode što omogućava ispuštanje vode direktno u okoliš. Na taj način može
se značajno rasteretiti konvencionalni sustav odvodnje ili ga u potpunosti zamijeniti.
Rješenja ZI-a koja su uzeta u proračun na projektnom pilot području, mogu biti lako
primjenjiva za nova područja, ili integrirana u postojeću infrastrukturu.
2
Slika 3. þQLSUHVMHNNUR]NRQVWUXNFLMX]HOHQRJNURYD (Baunder, 2018)
2b Parna brana
7a Revizijsko okno
2
2.1. Usporedba konvencionalne i zelene infrastrukture primjenom

UDþXQDOQRJDODWD(ð67250('
2
STORMED napravljena je usporedba konvencionalne
2
2
STORMED.
2
STORMED, 2018).
2.2. Rezultati
2
kod izgradnje i
Slika 5. Sadašnja vrijednost troškova 2

Slika 7. Potrošnja energije
CO2 u odnosu na konvencionalnu odvodnju.
3. ISKUSTVA DRUGIH URBANIH SREDINA

4. RASPRAVA
CO2
2
2
=$./-8ý$.
Cilj ovoga rada bila je usporedba postupaka rješavanja oborinske odvodnje na
konvencionalan način i putem zelene infrastrukture. Problematika je razmatrana kroz
teoretski dio proučavanja i odabira zelene infrastrukture, zatim hidrološko-hidrauličkim
proračunom i dimenzioniranjem te na kraju usporedbom koje je provedena pomoću alata
za donošenje odluka E2STORMED. Rezultati koji su dobiveni korištenjem E2STORMED-a
nedvojbeno ukazuju na višestruke pogodnosti zelene infrastrukture.
Može se zaključiti kako zelena infrastruktura na početku iziskuje veća financijska ulaganja,
i početno zahtijeva više održavanja, naročito zeleni krov, međutim dugoročno zelena
infrastruktura donosi uštede u ekonomskom i okolišnom pogledu. Poroznim zastorom
osim što se značajno rastereti konvencionalni sustav te tako smanje količine vode koje se
odvode na skup proces pročišćavanja otpadne vode, obogaćuje se vodonosnik potpunom
infiltracijom oborinskog dotoka. Obzirom na karakteristike retenciranja poroznim
zastorom, također je smanjen vršni dotok, a oborinska voda značajno pročišćena.
Zeleni krov, pak, osim ekonomskih dobrobiti i usluga ekosustava donosi i estetski
prihvatljiviji izgled. Svojim karakteristikama poboljšava kvalitetu života stanara zgrade
sa zelenim krovom, na način da toplinski i zvučno izolira zgradu. Također smanjuje vršni
dotok, pročišćava oborine i okolni zrak od suspendiranih čestica, a vegetacija osim što
fotosintezom proizvodi kisik značajno smanjuje emisije CO2.
NAPOMENA
Ovaj rad je izrađen temeljem završnog rada Stručnog studija graditeljstva studentice
Doroteje Deak na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, Graditeljski odjel.
LITERATURA
Zeleni krov
[5] E2STORMED (2017.), , ,

(
-
skih voda,
[9] PJR CONSULTING, E2
AUTORI
R 4.07.
-$ý$1-(.85,.8/80$',3/206.,+678',-$
U UPRAVLJANJU VODNIM RESURSIMA -
PROJEKT SWARM
%DUEDUD.DUOHXãD1HYHQD'UDJLþHYLü1HYHQND2åDQLü
,YDQD6XãDQMýXOH
-
govine, Crne Gore).
STRENGTHENING OF MASTER CURRICULA IN WATER RESOURC-

ES MANAGEMENT - PROJECT SWARM
ABSTRACT SWARM
1198 %DUEDUD.DUOHXãD1HYHQD'UDJLþHYLü1HYHQND2åDQLü,YDQD6XãDQMýXOH
-
-
1. UVODNO O PROJEKTU SWARM
for the Western Balkans HEIs and stakeholders

Strateška partnerstva za inovacije i razmjenu dobrih praksi
).
1199
u Rijeci.
3$571(56.$,685$'1,ý.$6758.785$
prosinca 2018. godine (Slika 2.).

3. RADNI PAKETI
Balkana
-
Zapadnog Balkana,
Zapadnog Balkana,
-
-
-
-
-
kolegija,
-
-
-
352-(.71($.7,91267,*5$Ĉ(9,16.2*)$.8/7(7$
69(8ý,/,â7$85,-(&,
radova.
=$./-8ý$.
ZAHVALA
SWARM -
Western Balkans HEIs and stakeholders.
LITERATURA
[1] http://www.swarm.ni.ac.rs/
[2]
AUTORI
a b
,
c d
a
-
ka,
b
-
ka,
c
-
ka, ;
d
-
ka,
R 4.08.
INTERNATIONAL POSTGRADUATE COURSE ON FLOOD

MANAGEMENT AT THE RIVER DANUBE BASIN
(QLNĘ$QQD7DPiV'HMDQD'MRUGMHYLF-RYDQ'HVSRWRYLü
*\|UJ\9DUJD/iV]Oy0UHNYD
0(Ĉ81$52'1,326/(',3/206.,.8562
UPRAVLJANJU POPLAVAMA NA SLIVU DUNAVA
-
-
-
-
-
1206 *\|UJ\9DUJD/iV]Oy0UHNYD
koordinacija
1. INTRODUCTION
-
-
-
-
-
-
(Figure 1).
2. CONCEPT AND CONTENTS OF THE INTERFLOODCOURSE
+LVWRULFDOÀRRGVRQWKH'DQXEH
2.2. Flood frequency analysis
2.3. Hydraulic modelling

-
-
-
-
-
2.4. Retention and localization
-
2.5. Flood risk assessment

2.6. River engineering / training, sediment processes

-
-
/RJLVWLFVRIÀRRGDQGH[FHVVZDWHUFRQWURO
2.8. Flood forecasting
-
-
-
6RLOPHFKDQLFVRIÀRRGFRQWUROVWUXFWXUHV
-
-
2.10.Policies and regulative (such as directives, planning, design)
)ORRGDQGH[FHVVZDWHUFRQWUROWHFKQLTXHVDQGWHFKQRORJLHV
)ORRGDQGH[FHVVZDWHUFRQWUROWHFKQLTXHVDQGWHFKQRORJLHV
0DQDJHPHQWRIQDYLJDWLRQGXULQJÀRRGV
0DQDJHPHQWZLWKLQXUEDQLQIUDVWUXFWXUHK\GUDXOLFV\VWHPVGXULQJ
ÀRRGV
-
-
&OLPDWHFKDQJHDQGH൵HFWVRQÀRRGV
(QYLURQPHQWDODVSHFWVPDQDJHPHQWGXULQJÀRRGV
-
-
2.17. Field trips / study trips

-
CONCLUSION
-
-
-
LITERATURE
:
,
Serbia, , Vienna.
-
[3]
27 -
-
[4]
-
-
,
-
grade, 2004-2007.
2014
2014.
and 2010
-
age - IRTCUD UNESCO, ISBN 978-86-7518-165-1; COBISS.SR-ID 192788492,
CD, 2014.
[10] J. Despotovic (Chief), et al.: Southeastern Europe and Caucasus Climate Change and
Catastropic Risk Insurance facility - Implement of the Study. Agency EUROPA Re-
insurance Facility Limited (Europa RE) Zug, Switzerland. University of Belgrade -
Faculty of Civil Engineering, Hydro Meteo Service of Serbia for Air Worldwide Co.,
www.air-worldwide.com
AUTORI
a
b
,
b,c
b
-
c
KAZALO AUTORA
34 R 2.29. Blagus Marko 879
46 R 1.35. Bujas Neven 391
50 R 1.28. Buzjak Nenad 321
26 R 1.37. Bezak Nejc 407

1218 KAZALO AUTORA
89 R 1.31. Dragun Zrinka 351
ý 'ä
Ĉ
û
E
100 R 1.31. Erk Marijana 351
D
F
102 R 1.18. Filipan Sanja 231
108 R 1.22. Fuller C. Ian 269

G
J
116 R 2.12. Gilja Gordon 701
152 R 1.25. Jelovac Milena 293
H K
156 R 1.07. Kalin Lovro 121
159 R 1.47. Kapelj Sanja 503
I 168 R 1.30. Kerovec Mladen 341

1220 KAZALO AUTORA
M
212 R 1.06. Macek Kornelija 111
188 R 1.03. Krvavica Nino 85

L
201 R 1.49. Larva Ozren 523
202 R 2.24. Leko - Kos Marija 835
203 R 1.11. Leninger Ivan 163
204 R 1.40. Leskovar Karlo 437
205 R 1.40. Loborec Jelena 437
206 R 1.47. Loborec Jelena 503
246 R 1.52. Mikac Nevenka 555

250 R 1.06. Milin Marin 111
O 294 R 1.09. Pokorni Boris 143
261 R 2.30. Ocvirk Eva 891

262 R 2.38. Ocvirk Eva 975
263 R 2.39. Ocvirk Eva 985
R
300 R 1.42. Radeljak Helena 457
307 R 1.41. Ravnjak Ilija 447
P
275 R 1.39. Parlov Jelena 427
1222 KAZALO AUTORA
T
327 R 4.01. Sarvan Desanka 1139
330 R 1.48. Selak Ana 513
332 R 3.03. Sjekavica Klepo Mariela 1043
335 R 1.07. Srnec Lidija 121
385 R 1.22. Trenc Neven 269
393 R 2.04. Trenc Neven 625

V Z
427 P. 02. Zeljko Dragan 53
430 R 2.20. Zovko Monika 783

431 R 2.25. Zovko Monika 843
ä
412 R 1.30. Vilenica Marina 341
)3".Ø

Zbornik Radova 7 Konferencija o Vodama 2019

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik Radova 7 Konferencija o Vodama 2019

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

 &0421)ȧ)-,$#0#,!

HRVATSKE VODE U ZAŠTITI

7th CROATIAN WATER CONFERENCE

OPATIJA 30. SVIBNJA (MAY) - 1. LIPNJA (JUNE) 2019.

Marija Vizner, dipl.ing.

Likovno rješenje ovitka

DIO d.o.o. Rijeka

DIO d.o.o. Rijeka

HRVATSKE VODE U ZAŠTITI

RAZVOJNI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI U

TEMA 1. STANJE VODA I O VODI OVISNIH EKOSUSTAVA, HIDROLOŠKI

UTJECAJ KOREKCIJE PRISTRANOSTI KLIMATSKIH MODELA NA

O METODI I PROBLEMIMA IZRADE KRIVULJA INTENZITETA –

UPRAVLJANJE RIZICIMA OD POPLAVA USLIJED JAKIH OBORINA -

PROJEKT RAINMAN - USPOREDBA PTP KRIVULJA OMBROGRAFSKIH

REZULTATI PROJEKTA DRIDANUBE ZA HRVATSKU .................................. 121

92'267$-,.23$ý.2*5,7$8*52=$02ý9$5( ................................. 153

HIDROLOŠKA ANALIZA RIJEKE VUKE ........................................................... 183

HIDROLOŠKI MODEL ZA KONTINUIRANU SIMULACIJU

VELIKE VODE NA MALIM SLIVOVIMA I PROBLEMI NJIHOVOG

HIDROLOŠKI EKSTREMI NA SLIVU RIJEKE BREGANE ............................ 231

PROCJENA BILANCE VODA NA SLIVU RIJEKE KRAPINE

UTJECAJ PRAGA KOD TE - TO ZAGREB NA VODOSTAJE

RAZINE ORGANSKOG UGLJIKA U GLAVNOM MELIORACIJSKOM

HIDROLOŠKA ANALIZA VARIJACIJA RAZINE VODE

HIDROMORFOLOŠKO STANJE PRIRODNIH JEZERA U HRVATSKOJ ..... 321

DUGOTRAJNE PROMJENE U SASTAVU ZAJEDNICE

USPOREDBA METODA EVALUACIJE EKOLOŠKOG

KONCENTRACIJE METALA U VODI I ŠKOLJKAŠIMA

SUSTAV OCJENE EKOLOŠKOG STANJA VELIKIH RIJEKA

323,635$û(1-$ ................................................................................................... 391

ESTROGENI SPOJEVI U POVRŠINSKOJ VODI ............................................... 399

ANALIZA DOTOKA U HIDROAKUMULACIJU “MODRAC”,

OCJENA STANJA I PROCJENA RIZIKA ZA GRUPIRANA TIJELA

.5â.,,=925,89$5$ä',16.2-ä83$1,-, ................................................. 437

KEMIJSKO STANJE PODZEMNIH VODA NA MONITORING POSTAJAMA

KOLEBANJE RAZINA PODZEMNIH VODA NA KLIZIŠTU GROHOVO

PROJEKT AMIIGA - INTEGRIRANI PRISTUP UPRAVLJANJU

MONITORING PODZEMNIH VODA U KRŠKOM VODONOSNIKU

PRISTUP UPRAVLJANJU GEOTERMALNIM I MINERALNIM

PERSPECTIVES FOR IMPROVING GROUNDWATER

PRIJEDLOG PRIMJENE IMPOSEKSA KOD OCJENE

PROMJENE SVOJSTAVA ORGANSKE TVARI U SJEVERNOM

PARTIKULARNI FOSFOR U PRIJELAZNIM I PRIOBALNIM VODAMA

MIKROBNA EKOLOGIJA - POKAZATELJ ZDRAVSTVENOG STANJA

NOVELACIJA PRETHODNE PROCJENE RIZIKA OD POPLAVA ................. 595

DEVELOPMENT OF AN APPLICATION FOR ESTIMATING

OBRANA OD POPLAVA U SKLOPU ZAŠTITE PRIRODE ............................... 631

PRIMJENA VIŠEKRITERIJSKE ANALIZE U UPRAVLJANJU

PROJEKT „FRISCO 1“ ........................................................................................... 651

MONITORING PROPISANIH UVJETA ZAŠTITE PRIRODE

REVITALIZACIJA RUKAVACA NA RIJECI DRAVI

ANALIZA RIZIKA OD LEDENIH POPLAVA NA RIJECI DRAVI ................... 691

SUSTAV OBRANE OD POPLAVA GRADA KARLOVCA -

VIŠENAMJENSKI HIDROENERGETSKI PROJEKT

SMANJENJE RIZIKA OD POPLAVA U SINJSKOM POLJU

PROCESI, DINAMIKA I TREND ZASLANJENJIVANJA VODA I TLA U

85(Ĉ(1-(32'58ý-$'21-(1(5(79( ...................................................... 793

HIDROMELIORACIJSKI SUSTAVI ZA ODVODNJU U FUNKCIJI

USPOREDBA KONCENTRACIJA NITRATA, OBORINA I RAZINA

DINAMIKA POVRŠINSKOG OTJECANJA I KONCENTRACIJE

POGODNOST POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ZA NAVODNJAVANJE

UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA UROD

PLANOVI NAVODNJAVANJA I ULOGA VIŠENAMJENSKIH

&0421)ȧ)-,$#0#,!

92'267$-,.23$ý.25,7$852=$02ý9$5( ................................. 153

ZŽŬ DũĞƐĞĐƐƚƵƉĂŶũĂŶĂ hĚŝŽh

ϭϴ ϮϬϭϴ ĂŬŽǀŽ Ϯϭϯ͘ϴϱϭ͘ϲϮϳ͕Ϭϱ ϭϱϮ͘Ϯϲϭ͘ϯϱϳ͕ϰϲ ϭϮ͘ϮϬϭϳ͘ ϮϬ͘Ϭϯϰ͘ϯϴϵ

ZŽŬ DũĞƐĞĐƐƚƵƉĂŶũĂŶĂ hĚŝŽh

Ϯϴ ϮϬϮϯ ĞƚŝŶĂͲDƵƌƚĞƌ ϭϮϰ͘ϲϵϭ͘ϰϭϯ͕ϬϬ ϴϱ͘ϲϰϱ͘ϯϵϱ͕ϲϭ Ϭϲ͘ϮϬϭϴ͘ ϭϭ͘Ϯϲϵ͘ϭϯϭ

ϯϲ ϮϬϭϴ ũĞůŽǀĂƌ ϮϬϱ͘ϵϳϴ͘ϯϭϭ ϭϰϳ͘ϲϴϭ͘ϯϬϬ Ϭϰ͘ϮϬϭϵ͘ ϭϵ͘ϰϯϭ͘ϳϱϬ

ZŽŬƵƐŬůĂĜĞŶũĂƐ hŬƵƉŶŝƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŝ hĚŝŽh hĚŝŽh

ϰ ϮϬϮϯ ƵƌĜĞǀĂĐ Ϯϳϵ͘ϯϬϰ͘ϳϲϱ ϭϵϱ͘ϭϱϱ͘ϯϰϵ Ϯϱ͘ϲϳϴ͘ϯϯϱ

ϱ ϮϬϮϯ ƌĞƐ>ŽƓŝŶũ ϯϴϳ͘ϬϮϬ͘ϭϱϲ Ϯϲϯ͘ϯϱϱ͘ϰϴϵ ϯϰ͘ϲϱϮ͘Ϭϯϴ

ϴ ϮϬϮϯ KƚŽŬͲdƌŝůũͲŝĐŵŽ ϭϵϳ͘ϵϴϳ͘ϵϬϬ ϭϯϮ͘ϴϴϳ͘ϬϬϬ ϭϳ͘ϰϴϱ͘ϭϯϮ

ϭϮ ϮϬϭϴ ĂĚĂƌ ϰϱϯ͘ϲϰϭ͘ϳϳϮ ϯϭϯ͘ϲϱϵ͘ϳϱϱ ϰϭ͘Ϯϳϭ͘ϬϮϬ

ZŽŬƵƐŬůĂĜĞŶũĂƐ hŬƵƉŶŝƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŝ hĚŝŽh hĚŝŽh

Ϯ ϮϬϭϴ ƵďƌŽǀŶŝŬ ϲϱϴ͘ϭϬϵ͘ϴϮϲ ϰϲϴ͘ϵϯϵ͘ϰϰϳ ϲϭ͘ϳϬϮ͘ϱϱϵ