STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU KARLOVAKE UPANIJE PISANI PRILOZI U Karlovcu, studeni 2007.

godine

NARUITELJ: HRVATSKE VODE 10000 Zagreb, Ulica grada Vu ovara 220 IZVODITELJ: KAPROJEKT d.o.o. 47000 Karlovac, M. Vrhovca 3 PROJEKT: STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU KARLOVAKE UPANIJE RAZINA OBRADE: STUDIJA BROJ PROJEKTA/KNJIGE: P-32/07 DATUM: studeni 2007. PROJEKTANT: Mladen Petrii, dipl.ing.gran. SURADNICI: elimir Grbi, dipl.ing.gran. Ale sandar Petrii, dipl.ing.gran. Mirjana Mil ovi, dipl.ing.gran Ni ola Vu ovi, dipl.ing.prom. Slav o Topol o, dipl.ing.gran. Dire tor: Mladen Petrii, dipl.ing.gran.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 1 KAPROJEKT D.O.O. STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE SADR AJ: PISANI PRILOZI: 1. OPI DIO ...................................................................... ..................................... 4. 1.1. UVOD 1.2. PROJEKTNI ZADATAK 2. OPI PODACI I POLAZNE OSNOVE .................................................. ................. 19. 2.1. OPI PODACI O UPANIJI ........................................................ .................. 19. 2.1.1. Teritorijalno-administrativni ustroj 2.1.2. Geografs o limatolo a obilje ja 2.1.3. Hidrolo a i hidrogeolo a obilje ja 2.1.4. Prometna obilje ja i povezanost 2.1.5. Gospodars a obilje ja 2.2 UVODNA OBRAZLO ENJA .......................................................... ................. 25. 2.3. PROSTORNA RASPODJELA STANOVNIKA SA SADA NJIM STANJEM VODOOPSKRBE PO NASELJIMA I OPINAMA .............................................. ..... 27. 2.3.1. Prostorna raspodjela stanovni tva i demografs e znaaj e 2.3.2.Sada nje stanje vodoops rbe po gradovima, opinama i naseljima 2.4. RASPOLO IVI PLANSKI DOKUMENTI POJEDINIH SUSTAVA ....................... 53. 3. OPIS POSTOJEH RESURSA NA PODRUJU KARLOVAKE UPANIJE SA ANALIZOM PRO IRENJA ISTIH ........................................................ ................. 54. 3.1. POSTOJEI SUSTAVI VODOOPSKRBE NA PODRUJU KARLOVAKE UPANIJE ......................................................................... ................................. 54. 3.1.1. Vodoops rbni sustavi na podruju gradova Karlova e upanije 3.1.2. Vodoops rbni sustavi na podruju opina Karlova e upanije 3.2. POSTOJEA IZVORI TA I LE I TA PODZEMNE VODE REZERVIRANE ZA OPSKRBU STANOVNI TVA ............................................................. ................. 111. 3.2.1. Uvodne napomene 3.2.2. Koncesije i vodopravne dozvole 4. HIDRAULIKI PRORAUN ............................................................ ................... 119. 4.1. UVOD ...................................................................... .................................. 119. 4.2. POTRO AI ..................................................................... ......................... 119. 4.2.1. Stanovni tvo 4.2.2. Stoni fond 4.2.3. Industrija 4.2.4. Turisti i apaciteti 4.2.5. Ostalo

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 2 KAPROJEKT D.O.O. 4.3. OPSKRBNE NORME ............................................................ ...................... 126. 4.4. VARIJACIJE POTRO NJE ........................................................ .................. 127. 4.5. POTREBE NA VODI ........................................................... ........................ 129. 4.5.1. Uvodne napomene i obja njenja 4.5.2. Proraun potreba na vodi 4.6. ANALIZA I KOMENTARI REZULTATA U SMISLU POVEZIVANJA SUSTAVA . 131. 4.6.1. Povezivanje sustava grada Karlovca i Duga Rese 4.6.2. Povezivanje arlova og sustava sa sustavima "Velemeri" i "Vu mani" 4.6.3. Pro irenje arlova og sustava na sustav opine Dragani 4.6.4. Povezivanje arlova og sustava i sustava grada Ozlja 4.6.5. Povezivanje vodoops rbnih sustava grada Ogulina-opine Bosiljevograda Duga Rese i opine Generals i Stol 4.6.6. Povezivanje vodoops rbnih sustava grada Ogulina-opine Josipdolopine Tounj i opine Generals i Stol 4.6.7. Pro irenje vodoops rbnog sustava grada Ogulina u svrhu ops rba HOC Bjelolasica 4.6.8. Pro irenje vodoops rbnog sustava opine Krnja bazirane na vezi sa vodovodom "Velemeri" 4.6.9. Razvoj vojni og sustava i povezivanje sa ju nim dijelom vodoops rbnog sustava grada Karlovca 4.6.10. Povezivanje sustava opina Sabors o, Plitvi a Jezera, Ra ovica, i grada Slunja - Koncepcija "Regionalnog cjevovoda "Li a JasenicaPlitvi a Jezera-Slunj" 4.7. KRITINE TOKE VODOOPSKRBNIH SUSTAVA I UTVR.IVANJE PRIORITETNIH MJERA UKLANJANJA ISTIH ............................................ ......... 144. 4.7.1. Grads i vodoops rbni sustavi 4.7.2. Opins i vodoops rbni sustavi 5. KOMUNALNA DJELATNOST U UPANIJI ............................................... .......... 154. 5.1. OSVRT NA UVJETE PROPISANE ZAKONOM O KOMUNALNOJ DJELATNOSTI U JAVNOJ VODOOPSKRBI ............................................................. ..................... 154. 5.2. KOLIINE ZAHVAENIH I KORI TENIH VODA U ZADNJIH PET GODINA ... 156. 5.3. CIJENA VODE PO SUSTAVIMA .................................................. ................ 159. 5.4. ZAKLJUAK ................................................................... ........................... 161. 6. ASPEKTI ZA TITE RESURSA ....................................................... ................... 162. 6.1. PRIKAZ ZA TITNIH ZONA VODOCRPILI TA SA ODLUKAMA O PROGLA ENJU ZA TITNIH ZONA ................................................................... .......................... 162. 6.2. PROVO.ENJE ZA TITE VODOCRPILI TA, PODZEMNIH VODA I ZA TIENIH PODRUJA ......................................................................... ............................. 164. 6.3. ZAKLJUCI ASPEKATA ZA TITE RESURSA VODA NA PODRUJU UPANIJE ................................................................................

........................................ 168. 7. PLAN RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU KARLOVAKE UPANIJE . 170. 7.1. DEFINIRANJE VODOOPSKRBNIH I DISTRIBUCIJSKIH PODRUJA NA KRAJU PLANSKOG RAZDOBLJA ............................................................. ..................... 170.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 3 KAPROJEKT D.O.O. 7.2. PLANIRANA BILANCA VODA UPANIJE ............................................. ........ 170 7.3. PLAN I MOGUNOST RAZVITKA POSTOJEIH I PLANIRANIH VODOCRPILI TA .................................................................... ......................... 171. 8. PROCJENA TRO KOVA IZGRADNJE ................................................... ............ 172. 8.1. JEDININE CIJENE IZVO.ENJA CJEVOVODA ........................................ ... 173. 8.2. JEDININE CIJENE VODOOPSKRBNIH OBJEKATA ................................... 1 79. 8.3. POVEZIVANJE POJEDINIH SUSTAVA ............................................. ........... 179. 8.4. REKAPITULACIJA ............................................................ .......................... 181. DODATAK: 1. POPIS POSTOJEIH I PLANIRANIH OBJEKATA 2. SHEME POVEZIVANJA I RAZVOJA SUSTAVA 3. BIBLIOGRAFIJA CRTANI PRILOZI: A.) PREGLEDNA SITUACIJA POSTOJEEG STANJA M 1:100.000 B.) PREGLEDNA SITUACIJA POSTOJEEG I PLANIRANOG STANJA M 1:100.000 C.) PREGLEDNA SITUACIJA ZONA ZA TITE IZVORI TA M 1:100.000 D.) SITUACIJE POSTOJEEG I PLANIRANOG STANJA M 1:25.000 SHEMA SITUACIJA Situacija 1 Situacija 2 Situacija 3 Situacija 4 Situacija 5 Situacija 6 Situacija 7 Situacija 8 Situacija 9 Situacija 10 Situacija 11 Situacija 12 Situacija 13 Situacija 14 Situacija 15 Situacija 16 Situacija 17 Situacija 18 Situacija 19 Situacija 20

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 4 KAPROJEKT D.O.O. 1. OPI DIO 1.1. UVOD Planiranje vodoops rbe na irem teritorijalnom podruju ao to je podruje Karlova e upanije predstavlja vrlo slo en i zahtjevan proces, tije om ojega je potrebno uzet i u obzir niz imbeni a oji dire tno ili indire tno uvjetuju i odrenuju postav e, dimenzije i p ravce pru anja vodoops rbnih sustava, a esto predstavljaju i ograniavajui fa tor njihovog irenja. Navedeni imbenici su: raspodjela, izda nost i zahvaene oliine postojeih izvori ta, mogunost aptiranja novih izvori ta, e onoms i imbenici (cijena zahvaanja,prerade i distribucije vode), visins i rasponi potro aa, stru tura i prostorni razmje taj stanovni tva,slo eni demografs i procesi, stupanj izgranenosti i stanje postojeih sus tava, vrsta, broj i zahtjevi specijalnih potro aa, limatolo o-hidrogeolo i uvjeti mjerodav nih slivova, teritorijalni ustroj jedinica lo alne samouprave unutar teritorije upani je, itd. Ope je poznato i prihvaeno, da u suvremenom rje avanju vodoops rbne problemati e, granice dru tveno politi ih zajednica ( upanija , gradova i opina) ne smiju oincidira ti s granicama vodoops rbnih sustava, ve se rje enje vodoops rbe mora temeljiti na sveobuhvatnom sagledavanju svih utjecajnih initelja oji sudjeluju u uspostavi te hni i ore tnih i e onoms i prihvatljivih rje enja, a u svezi sa raspolo ivim izvori tima i resursima, a ne da se poistovjeuju s umjetno stvorenim granicam ao to je to do sada u pra si b io est sluaj. Vodoops rba se mo e podijeliti na est glavnih vodoops rbnih sustava: Karlovac, Ozal j, Ogulin, Duga Resa, Slunj i Vojni ojima upravljaju mjerodavna omunalna poduzea, i na niz manjih sustava ojima uglavnom upravljaju omunalni pogoni ustrojeni u s lopu opi na. Veli a veina navedenih vodoops rbnih sustava se oristi vodozahvatima i izvori tima sa vlastitog podruja, sa izuzet om Opine Ra ovica oja vodu za svoje potrebe dobiva s a podruja NP Plitvi a Jezera (Li o-senjs a upanija), i Opine Lasinja sa podruja Opine Pisarovina (Zagreba a upanija). Tije om prote lih desetljea vodoops rba upanije rje avana je lo alno po pojedinim sustavima sa ciljem is ori tenja izvori nih apaciteta i zadovoljenja potreba na vod i lo alnog stanovni tva, u pravilu ne sagledavajui mogunosti i tehni u opravdanost povezivanja sustava. Te je posljednjih godina primijenjen cjelovitiji pristup od re onstru cije postojeih, i planiranja i proje tiranja novih vodoops rbnih sustava. Komunalna poduzea i pogoni oji upravljaju postojeim vodoops rbnim sustavima u pra vilu su na nedostatnom stupnju opremljenosti i tehni e podr e, poglavito u smislu izrad e i a uriranja atastra postojeih cjevovoda, i obje ata ojima upravljaju. Realan probl

em stoga predstavlja utvrnivanje stupnja izgranenosti pojedinog sustava, stanja postojeih vodova i prateih vodoops rbnih granevina. Slijedom navedenog, jasno je da jedan od glavnih ciljeva ove studije podrazumije va definiranje postojeeg stanja vodoops rbe po pojedinim sustavima, oje e poslu iti a o temelj planiranja buduih pravaca irenja sustava i njihovog povezivanja. Cilj studije ta oner je i odrenivanje prioritetnih pravaca razvoja vodoops rbnih sustava uzimajui u obzir dugorone proje cije i pretpostav e potreba na vodi u Karlova oj upa niji. Na taj nain se cjelovito i sveobuhvatno rje ava pitanje razvoja vodoops rbe u upanij i, s optimalnom e sploatacijom vodnih resursa.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 5 KAPROJEKT D.O.O. 1.2. PROJEKTNI ZADATAK

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 19 KAPROJEKT D.O.O. 2. OPI PODACI I POLAZNE OSNOVE 2.1. OPI PODACI O UPANIJI 2.1.1. Teritorijalno-administrativni ustroj Karlova a upanija je ustrojena 1993. godine temeljem tada va eeg Za ona o podrujima upanija, gradova i opina, do je dana nji teritorijalno politi i ustroj reguliran Za onom o podrujima upanija, gradova i opina u RH (NN 124/97, 68/98, 50/98, i 22/99). Povr ina upanije iznosi 3.644 m2, a prema popisu iz 2001. g. naseljava ju 142.313 stanovni a, to predstavlja prosjenu gustou od 39,05 st/ m2. Najgu e su naseljena podruja gradova i opins ih stredi ta, do najrjenu naseljenost nalazimo na podrujima uz dr avnu granicu, i ju na podruja upanije. Su ladno teritorijalno-administrativnom ustroju iz 1997. g., Karlova u upaniju ine 5 gradova: Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj, i Slunj, i 17 opina: Barilovi, Bosilj evo, Cetingrad, Dragani, Generals i Stol, Josipdol, Krnja , Lasinja, Netreti, Pla i, Ra ovica, Ribni , Sabors o, Tounj, Vojni, a anje i Kamanje. upanije sa ojima Karlova a upanija granii jesu: na sjeveru Zagreba a upanija, na isto u Sisa o-moslava a upanija, na jugu Li o-senjs a upanija, i na jugozapadu Primors o-gorans a upanija. Osim navedenih upanija, znaajan dio upanijs ih granica ujedno su i dr avne granice sa Republi om Slovenijom, i Bosnom i Hercegovinom (31, 78 %), to za posljedicu ima poseban re im prostornog urenenja su ladno Prostornom planu Karlova e upanije. upanijs o sredi te, i ujedno najvei grad u upaniji je grad Karlovac (59.249 st. temel jem popisa iz 2001. g.). Gradovi Duga Resa i Ozalj u znatnoj su mjeri vezani za upani js o sredi te, do su gradovi Ogulin i Slunj autonomniji zbog svoje prostorne udaljenos ti. Povr ina, stanovni tvo i naselja (popis 2001.g.) Po azatelj Karlova a upanija Republi a Hrvats a % Povr ina 3.644 m2 56.610 m2 ( opno) 6,44 Broj stanovni a 142.313 4.422.630 3,22 Broj domainstava 53.520 1.474.298 3,63 Prosjean broj lanova domainstava 2,66 3,00 Gustoa naseljenosti 39,05 stan/ m2 78,12 stan/ m2 Du ina granica (u upno) 482,605 m 153,078 m (dr avne) 31,72 Du ina dr avnih granica 153,078 m 2.028 m ( opnene) 7,54 sa Slovenijom 103,132 m 501 m 20,6 sa Bosnom i Hercegovinom 49,946 m 932 m 5,36 sa Zagreba om upanijom 101,345 m 21

sa Sisa o moslava om up. 62,487 m 13 sa Li o senjs om up. 100,707 m 20,87 sa Primors o gorans om up. 64,988 m 13,47 2.1.2. Geografs o- limatolo a obilje ja Osnovna obilje ja odrenuje pripadnost prostornoj cjelini sredi nje Hrvats e, na oje m se susreu nizins a podruja sjeverne Hrvats e, panons a gorja, umbera o i Samobors o gorje, orduns a zaravan, Gors i Kotar i Li a. Na podruju upanije nalazi se i Ogul ins oPla ans a otlina, oja pripada dinars om planins om sustavu. Taj sustav irine o o 3 5 m. naju i je na pravcu Karlovac-Rije a, to za posljedicu ima uestale prodore toplih zran ih masa s mora sa obiljem oborina.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 20 KAPROJEKT D.O.O. Konta tni prostor dvije geografs e megaregije obilje ava prostor Karlova e upanije: Gors e Hrvats e - Ogulins o - pla ans a zavala i Uns o orans a zaravan, Panons e Hrvats e - zavala sjeverozapadne Hrvats e i manjim dijelom gors o - zavals o podruje sjeverozapadne Hrvats e. Prostor je veoma raznoli , od iro ih naplavnih dolina rije a na sjeveru, do us i h rijenih anjona i dolina menu planins im vrhovima na ju nom dijelu upanije. Ozirom na prirodna obilje ja,razli ujemo gore navedene osnovne rajobrazne jedinic e na podruju upanije. Visins i, promatrano podruje rasprostire se izmenu min. ote od 110,00 m.n.m. na izlazu rije e Kupe s podruja upanije, i max. ote od 1.534,00 m.n.m. na vrhu Kula na Bjel olasici, na granici s Primors o-gorans om upanijom. Prostorni raspored temperatura i padalina na podruju upanije razliit je u sjevernom

nizins om dijelu od onog u ju nom i jugozapadnom brds o planins om dijelu. Idui od sjevernog dijela upanije prema jugozapadu, promjene slijede postupno uzdizanje te rena, oliine oborina su vee, a temperature ni e. Karlova a upanija rasprostire se na podruju vrlo heterogenog reljefa od peripanons ih nizina na sjeveru, pre o vrtaama pro aran og platoa sredi njeg dijela do planins ih vrhunaca na jugu. Klima je ontinentalna, ubla ena maritimnim utjecajem (na najbli em dijelu samo 14 m zrane linije do mora, pravac Novi Vinodols i Javornica), to se oituje veli im oscil acijama godi njih temperatura i rasporedom veeg dijela godi njih oborina u hladnijem dijelu g odine, s odstupanjima prema vi oj nadmors oj visini i polo aju prema Dinars om prostoru. geolo a grana - podloga ravniars og podruja o o suto a Kupe, Dobre, Mre nice i Korane

sjeverno od Karlovca sainjena je prete ito od rupnozrnih vartarnih slabo propusni h talo ina oje postupno prelaze u bazens o podruje lastinih naslaga iz tercijara. Po druja o o Vojnia te sjeverno od Ozlja i a anja le i na paleozojs im i mezozojs im lastiti ma metamorfnih i magmats ih stijena. Ju no od Duge Rese do Ogulina i Slunja prostiru se arbonatne naslage s ogranienim r im pojavama, do se podruje oje se prostire jo ju nije nalazi na arbonatnim stijenama s veoma razvijenim r im pojavama. Stoga se , fiziografs i, podruje upanije mo e podijeliti na podruje aluvijalnih nizina, sredi nje brds o podruje te brds o - planins o podruje na jugozapadu, unutar ojih postoji znatan b roj mezo i mi ro rajona. Zastupljene stijene su paleozojs e, mezozojs e i enozojs e staros ti. pedolo a grana - u upan prostor sastoji se od automorfnih tala (brds o bre ulj asto

podruje na pozitivnim oblicima reljefa) te hidromorfnih tala (nizins o podruje i d rena ni jarci bre ulja a i brda, pleistocens e terase i ne i obronci). Na upanijs om prostoru ima u upno 41 najni a pedosistemats a jedinica. Prema pedolo im ara teristi ama tla, prete ito u sredi njim i ju nim djelovima upanije prevladavaju s upine tala marginalno pogodnih z a intenzivnu poljoprivredu. S upine tala srednje pogodnih za poljoprivredu uz vea o granienja prevladavaju u sjevernim i (manje) istonim dijelovima upanije. Tla pogodna za polj oprivredu uz vodoto e zbog re ima voda u veli om broju sluajeva ne mogu biti optimalno ori ten a bez regulacije vodoto a. Najvee sjeci te prometno-infrastru turalnih pravaca nalazi se u gradu Karlovcu, gdj e se susreu slijedei prometni pravci: 2.1.3.Hidrolo a i hidrogeolo a obilje ja Karlova u upaniju ara terizira jedna od najznaajnijih i najvrijednijih hidrogeolo i h cjelina sliv rije e Kupe, oji obuhvaa podruje u upne povr ine do Karlovca od 6.400 m2. To je prostor oji se prostire ju no i jugozapadno od Karlovca do masiva Veli e i Male Kapele i Li e Plje ivice na jugu, Zrinjs e Gore na isto u, Risnja a na zapadu te umbera e i Samobors e gore na sjeveru i sjeverozapadu. Ju na i zapadna granica sliva ujedno j e i vododjelnica crnomors og i jadrans og sliva. Za sliv rije e Kupe je ara teristino da je nesimetrian jer je 70% prito a smje teno na desnoj obali rije e Kupe odnosno u podruju Karlova e upanije i oncentriran, jer se glavne

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 21 KAPROJEKT D.O.O. rije e sliva Dobra, Korana i Mre nica ulijevaju u rije u Kupu na vrlo us om podruju grada Karlovca. U svojem gornjem to u, do Ozlja rije a Kupa ima ara teristi e r e rije e, a niz vodno ara ter nizins e rije e. Ostali vodotoci ta oner u gornjem i srednjem dijelu to a imaju ara teristi e r ih rije a, a u donjem nizins ih. U r om dijelu specifina je prob lemati a zaganenja podzemnih voda, gdje zaganenje ima gotovo istovremeni utjecaj na vali tetu cjelo upnog to a podzemnih voda. U nizins om dijelu prisutan je problem plavljen ja povr ina uz vodoto , to znatno ograniava ori tenje veli ih povr ina, zahtijeva regulaciju i do datna ulaganja prili om sva og zahvata u prostoru (hidromelioracije, temeljenje obje a ta, za tita od poplava i sl.). Rije e na podruju upanije Du ina to a ( m) u upno/Karl. up. Povr ina porjeja (u upno m2) Povr ina porjeja (Karl. upanija m2) Kupa 295 / 120 2.712 801 Korana 134 1.712 1.000 Mre nica 64 1.080 778 Dobra 155/110 1.094 716 U hidrogeolo om smislu podruje upanije mo emo podijeliti na dvije osnovne hidrogeolo e jedinice: jedinica mezozojs ih arbonatnih naslaga, jedinica mlanih enozojs ih naslaga. Osnovni peat podruju upanije daje jedinica arbonatnih naslaga, oju u osnovi ine vapnenci i dolomiti mezozojs e starosti. Prema dubini erozione baze, odnosno dub ini do oje je doprla arstifi acija, unutar ove jedinice izdvajaju se dvije zone: zona viso og r a zapadno od Ogulina, Josipdola i Pla og, zona plit og ili fluvio r a istono od Ogulina do pravca oji ide od Ozlja pre o Karlovca do Duga Rese i Slunja. U zoni viso og r a do lo je do razvoja r ih fenomena ao to su r a polja, rije e ponornice, arpe, vrtae, poni ve i slino, a sva povr ins a voda gubi se gotovo neposr edno u podzemlju stvarajui to ove voda dubo o ispod povr ine. To su ujedno i zone veli i h podzemnih peins ih sustava izuzetne prirodne ljepote. Zona plit og r a ara terizirana je manjom debljinom arbonatnih naslaga, r e poj ave su relativno plit e, pa unato brzom poniranju voda ne dolazi do njihova gubit a iz s livova. Vodeni to ovi su uglavnom povr ins i, a razvodnice slijede morfologiju terena. U hidrolo oj jedinici enozojs ih naslaga istono od Ozlja, Karlovca, Duga Rese i S

lunja, geolo u podlogu formiraju tercijarni i vartarni sedimenti (lapor, pje enjaci, ongl omerati, vapnenci, gline, ljunci, pijesci) oji su u hidrogeolo om pogledu u pravilu slabo vodopropusni. Menutim, lo alno se mogu pojaviti podruja dobre vodopropusnosti, to se naroito odnosi na omple s miocens ih vapnenaca i onglomerata s ne to lapora i gli na. Mogue su i pojave mjestiminih a umulacija veih oliina podzemnih voda u vi im nivoima, pri emu gornjih horizont vode temeljnice dopire mjestimino do same povr ine terena. Za razli u od jedinice arbonatnih naslaga gdje lo alno zaganenje mo e imati vrlo i ro utjecaj sa nesagledivim posljedicama, u zoni enozojs ih naslaga opasnost od irih posljed ica zaganivanje je manja. Prema Strategiji i Programu prostornog urenenja Republi e Hrvats e, cjelo upno z apadno i jugozapadno podruje upanije nalazi se na podruju potencijalnih rezervi podzemnih vo da prve razine. Na podruju upanije nalaze se zone VI, VII i VIII stupnja intenziteta potresa sa vi e a tivnih ili mogue a tivnih dionica rasjeda, veli ih povr ina vodonosnih naslaga bez za titnog povr ins og po rivaa te manje povr ina lizi ta i nestabilnih terena.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 22 KAPROJEKT D.O.O. 2.1.4. Prometna obilje ja i povezanost Osnovno teritorijalno obilje je upanije predstavlja: sredi nji smje taj na spoju sjever ne i ju ne Hrvats e, to za posljedicu ima iznimno va an geopoliti i polo aj sa mno tvom infrastru turnih oridora od strate e va nosti za dr avu. oridor sjever jug: Auto cesta Zagreb-Karlovac-Split (Rije a) - ao najznaajniji prometno infrastru t uralni pravac D 1 (E 59) Macelj - Zagreb Karlovac Plitvice Graac Knin Split; D 3 (E 65) Rije a Karlovac - Zagreb Vara din Gorian, to je ujedno i paneurops i prometni oridor V-B (Luiziana), sa vezom u Duga Resi na D - 23 - Du ga Resa Josipdol Senj (Jozefina); glavna magistralna pruga Rije a Zagreb Budapest (europs i oridor V-B); pomona magistralna pruga Zagreb O tarije Gospi Knin Split (Zadar) ograna europs og V. oridora. oridor isto zapad: D 6 - Jurovs i Brod Karlovac Glina Dvor; D 36 Karlovac Sisa Popovaa; D 505 Bregana Kra i Ozalj Karlovac. Ostali gradovi se ta oner nalaze na dr avnim cestovnim pravcima: Duga Resa D 3 i D 23; Slunj D 1; Ogulin D 42. Podrujem upanije prolazi Jadrans i naftovod dionica Omi alj-Sisa , ao i oridor magistralnog plinovoda Rije a-Karlovac-Zagreb. 2.1.5. Gospodars a obilje ja a) poljodjelstvo Prema statisti im podacima, stru tura povr ine u upnog prostora upanije od 362.903 h a prema nainu ori tenja je sljedea: poljoprivredne povr ine zauzimaju 199.118, od ega je: - 103.721 ha obradivo - 95.397 ha pa nja a - 395 ha ribnja a - 24.542 ha je neplodno ums o zemlji te zauzima 138.848 ha vodene povr ine zauzimaju 21,82 m2 (0,6%) naselja se nalaze na 271,49 m2 (7,5%) Nizins o podruje u dolinama rije a te plodne zaravni brds og dijela upanije pru aju mogunost razvit a onvencionalne poljoprivredne proizvodnje, oja bi zahvaljujui valitetnim agrarnopoliti im i tehnolo im mjerama morala osigurati dostatne oliine hrane ne sa mo za upanijs o tr i te, nego i ire hrvats o tr i te (blizina veli ih centara Zagreba i Rije e). Karlova a upanija nalazi se na podruju prijelaza iz panons e u gors u regiju, a oj e su dalje podijeljene na tri prirodne agroe olo e podregije, sa tipinom socioe onoms o m stru turom i programima poljogospodarenja:

nizins o podruje, u ojem je ra irena stoars a proizvodnja (prete ito mlijenih goveda i svinja), ratars a proizvodnja u fun ciji stoars e proizvodnje te povrtlarstvo i v oarstvo; bre ulj asto brds o podruje, sa e stenzivnom vinogradars o - voars om proizvodnjom, stoarstvom i ratars om proizvodnjom u fun ciji stoarstva;

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 23 KAPROJEKT D.O.O. brds o planins o podruje, u ojem je zastupljena stoars a proizvodnja, ratars a proizvodnja u fun ciji stoarstva te povrtlarstvo. b) umarstvo ume i ums a zemlji ta na podruju Karlova e upanije prostiru se na 169.343,2 ha. U fitogeografs om smislu cijelo podruje upanije nalazi se u eurosibir o-ameri oj vegetacijs oj regiji, oja je ra lanjena na dvije zone: Panons a zona ums e vegetacije sa podrujem plit og r a (Kordun) prote e se od sjevera upanije do Ogulina, Josipdola, Pla og i Sabors og. U najni im dijelovima o o uto a prito a u Kupu i sjevernije nalaze se poplavne ume hrasta lu nja a, do se u dijelu umber a i ju nije od Karlovca prostire podruje uma hrasta itnja a i obinog graba te brds e ume bu ve. Dinars a zona razvijenog r a prostire se u ju nom dijelu upanije, u ijem se najni em pojasu ogulins o-pla ans e r e zaravni prostire podruje hrasta itnja a i obinog graba, a oje je odavno u veem dijelu privedeno poljoprivrednoj namjeni. Slijedeu visins u stepenicu zauzima podruje bu ve, a u najvi im dijelovima upanije mje ovite ume bu ve i jele. umama i ums im zemlji tem u dr avnom vlasni tvu na podruju upanije gospodari JP Hrvats e ume putem Uprave uma Karlovac ( umarije Cetingrad, Dragani, Duga Resa, Karlovac, Krnja , Ozalj, Ra ovica, Slunj) te Uprave uma Ogulin ( umarije Dre ni , Jas ena , Josipdol, Ogulin, Pla i i Sabors o). U dr avnom vlasni tvu obuhvaena ums ogospodars im podrujem nalaze se na 119.488 ha uma, podijeljenih na 54 gospodars e jedinice. ume i ums a zemlji ta izvan ums ogospodars og podruja u dr avnom vlasni tvu nalaze se na povr ini 5.936 ha (podruje posebne namjene u o olici Slunja), a u privatnom vlasni tvu na povr ini 28.8 12 ha. Za titne ume zauzimaju 3.448 ha, a ume s posebnom namjenom 3.637 ha. c) Industrija i obrtni tvo Prema statisti im po azateljima, industrija i obrtni tvo stvara o o 40% u upnog pri hoda upanije, s o o 47% djelatni a od u upnog broja uposlenih, to ih ini jednim od glavn ih generatora razvoja cjelo upnog prostora upanije. Na podruju Karlova e upanije a tivn o je o o 1.300 trgova ih dru tava, a djeluje i o o 2.800 obrtni ih radionica, oje po riv aju cijeli spe tar djelatnosti Stru tura gospodarstva na temelju udjela u u upnom prihodu prema statisti im izvj e tajima za 1998. godinu (Izvor:Prostorni plan urenenja Karlova e upanije) Udio gospodars ih grana u u upnom prihodu Preraniva a industrija 48,3% Trgovina 30,8% Granevinarstvo 7,4% Poslovanje ne retninama, iznajmljivanje i posl. usluge

3,2% Prijevoz, s ladi tenje i veze 2,8% Ugostiteljstvo 1,9% Ops rba ele trinom energijom, plinom i vodom 1,6% Rudarstvo 1,4% Ostale dru tvene, socijalne i osobne usl. djelatnosti 1,2% Poljoprivreda, lov i umarstvo 0,8% Zdravstvena za tita i socijalna s rb 0,3% Financijs o posredovanje 0,2% Obrazovanje 0,1%

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 24 KAPROJEKT D.O.O. Iz ovih se podata a vidi da je preraniva a industrija osnovni nositelj gospodars e a tivnosti Karlova e upanije. Ona u sebi objedinjuje cijeli niz grana oje imaju dugogodi nju t radiciju i potvrnenu a vou, a o na domaem, ta o i na svjets om tr i tu. d) Turizam Prostor Karlova e upanije onta na je zona ontinents og i gors o planins og turis ti og prostora. Turisti o sredi te regionalnog znaenja je grad Karlovac, do su turisti a s redi ta subregionalnog znaenja gradovi Ozalj i Slunj te HOC Bjelolasica ao zims i re reaci js i centar. Osnovna opa znaaj a turisti e ponude Karlova e upanije izrazit je nesrazmjer izmenu bogate resursne osnove i slabe turisti e ponude. Budui razvoj turizma upanije us la nivat e se s turisti om strategijom Hrvats e, no utvrnene su i regionalne smjernice razv oja turizma obzirom na prednosti pojedinih podruja upanije. Na temelju osnovnih turisti ih, ali i regionalnih znaaj i izdvajaju se tri turisti e mi roregije: 1. Po ups a (Karlova a), 2. Ogulins a 3. Korduns o - plitvi a.- ulaz u podruje NP Plitvi a Jezera Po ups a turisti a mi roregija obuhvaa podruja gradova Karlovca, ao glavnog sredi ta turisti e mi roregije, Duga Rese i Ozlja ao se undarnih turisti ih sredi ta, te opin a a anje, Dragani, Netreti, Bosiljevo, Generals i Stol, Krnja , Lasinja, Ribni , Bari lovi i Vojni. Glavne turisti e atra cije ove mi roregije su rijeni to ovi Korane, Kupe, Mr e nice i Dobre; Jopia pilja i Vrlov a, stare gradine Dubovac, Ozalj, Ribni , Bosiljevo; Kar lova a zvijezda; i vinorodni rajevi o o Ozlja. U budunosti e turisti a ponuda biti uveana za apacitete vezane uz a omulacijs o jezero HE "Le e" u anjonu rije e Dobre (naselja Grabr i Gorinci) Ogulins a turisti a mi roregija obuhvaa podruje grada Ogulina i opina Josipdol i Tou nj. Glavno sredi te ove turisti e mi roregije je grad Ogulin, do fun ciju se undarnog sredi ta vr i omple s Hrvats og olimpijs og centra Bjelolasica . Glavne turisti e atra cije ov e mi roregije odnose se na viso ogors e prostore u prvom redu na Hrvats i olimpijs i centar Bjelolasicu ao glavno zims o sports o sredi te Hrvats e, te centar hrvats og planin arstva Kle . Uz njih, odreneni turisti i znaaj ima grad Ogulin s .ulinim ponorom i starim

fran opans im gradom, te umjetno jezero Sabljaci. Korduns o-plitvi a turisti a mi roregija obuhvaa podruje grada Slunja te opina Ra ovica, Cetingrad, Sabors o i Pla i. Njena je specifinost u tome to ona zapravo n ema ni jednu izrazito znaajnu turisti u atra ciju, ali zbog uloge sjevernih ulaznih vrata u Nacionalni par Plitvi a jezera i sjeverne onta tne zone, ini po vantitativnom obujmu turisti i dale o najva niji dio upanije. Glavno sredi te ove mi roregije podruje je opine Ra ovic a, odnosno tro ut Dre ni o Seli te Grabovac Dre ni Grad (lo alitet Korana atrnja ), oji zbog oe ivanog budueg izmje tanja turisti ih smje tajnih omple sa Nacionalnog par a Plitvi a jezera izvan njegovih granica postaje znaajnom lo acijom za turisti i razvoj itavog podruja.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 25 KAPROJEKT D.O.O. 2.2. UVODNA OBRAZLO ENJA U prethodnom poglavlju dan je rata osvrt na osnovna obilje ja i znaaj e oje ara teriziraju Karlova u upaniju, a utjeu na stanje sada nje i oncepciju budue vodoops rbe. Kori teni podaci preuzeti su iz Prostornog plana Karlova e upanije. Na podruju upanije, u upna ops rba vodom iznosi o o 86 %. Temeljem te broj e dalo bi se za ljuiti da je ops rbljenost vodom na prilino zadovoljavajuoj razini, ali da jo uve li e ima prostora za napreda i pro irenje postojeih sustava, ao i uspostavu novih. Na dr avn oj razini, temeljem podata a Hrvats ih voda, osigurana je mogunost 76 % ops rbljenos ti vodom iz javnih sustava. Prema tome podat u vodoops rba stanovni tva u Karlova oj upaniji je iznad dr avnog prosje a. No menutim, u oli o sagledamo prostorni razmje taj i razvij enost upanije, vidi se da sjeverni i sredi nji dio upanije, u ojem se uostalom nalaze i n ajvei urbani centri, uveli e prednjai u odnosu na slabo naseljene i nerazvijene ju ne dij elove. Ta vo stanje se presli ava i na vodoops rbu. Ops rbljenost stanovni tva na cjelo upnom podruju vrlo je razliito po pojedinim opina ma, odnosno vodoops rbnim sustavima oji uglavnom oincidiraju sa teritorijalno-poli ti om podjelom na jedinice lo alne samouprave, premda se postojei vodoops rbni sustavi uglavnom prote u na podruja vi e opina ili gradova. Vodoops rba varira od podruja oja nemaju regularne (legalne) vodoops rbne sustave, pre o podruja oja su ispod dr avn og prosje a u ops rbljenosti stanovni tva vodom, pa do gradova i opina sa ops rbljenos ti vodom do viso ih 98 % . Specifinost upanije u pogledu vodoops rbe ogleda se u post ojanju mnogih pojedinanih, lo alnih, nelegalnih malih sustava oji ne zadovoljavaju u po gledu izda nosti i ontinuiranosti vodoops rbe, a niti u pogledu sanitarnih uvjeta ispra vnosti vode za pie. Isto ta o veli i problem na podruju svih sustava predstavljaju znaajni gubici vode tije om distribucije, oji prema oitovanju omunalnih poduzea u ne im sustavima do se u do nevjerovatnih 80 %. Uzroci gubita a uglavnom se pravdaju putem neispravnosti i s tarosti distribucijs ih mre a, nepovezanosti sustava, nepostojanja sustava za daljins o pr aenje i nadzor realnih uvjeta i po azatelja unutar vodoops rbnih mre a (GIS sustavi, telem etrija). U budunosti e se upravo najvi e pozornosti morati posvetiti u lanjanju gubita a du vodovodnih mre a diljem upanije, odnosno svonenja istih na prihvatljivu razinu, pos ebno u svjetlu zadovoljenja standarda i smjernica Europs e Unije (standardi i smjernice

IWA International Water Association). Sva a o se u ovom uvodnom obrazlo enju treba osvrnuti i na razdoblje novije povije sti, odnosno Domovins og rata. Dogananja tije om tog razdoblja (1991.-1995. g.) izraz ito su negativno utjecala na stanje vodoops rbnih sustava u cijeloj upaniji, a posebice na o upiranim dijelovima. Postojei vodoops rbni sustavi Vojnia, Krnja a, Slunja, Ceti ngrada, Ra ovice, Pla og, i Sabors og tije om tog razdoblja bili su sustavno devastirani. Premda nisu stradali od neposrednih ratnih djelovanja, gotovo potpuni vi egodi nji izostana bilo a vog odr avanja rezultirao je propadanjem veine cjevovoda i obje ata na spomenuti m sustavima ( apta e, crpne stanice, vodospremnici, urenaji za ondicionoranje vode, itd.), te je bila potrebna sustavna re onstru cija. Danas se, a o je ve i navedeno, na prostoru upanije vodoops rba mo e podijeliti u ne oli o veih vodoops rbnih sustava (Karlovac, Ozalj, Ogulin, Duga Resa, Vojni i S lunj) pod upravljanjem omunalnih poduzea ustrojenih i u vlasni tvu jedinica grads e uprave. Ostalim manjim sustavima na upanijs om podruju upravljaju omunalni pogoni pri nadle nim opinama. U prilo enoj tabeli dan je pri az svih javnih vodoops rbnih sustava u upani ji.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 26 KAPROJEKT D.O.O. Pri az javnih vodoops rbnih sustava po gradovima i opinama Treba napomenuti da u upni apaciteti izvori ta u veini sluajeva nisu jedna i oliina ma crpljenja u sustave, oje su manje zbog manjih potreba pojedinih vodoops rbnih s ustava. OPINA/GRAD VODOOPSKRBNI SUSTAV IZVORI TA UKUPNI KAPACITET l/s GRADOVI DUGA RESA Vodovod Duga Resa Rije a Dobra od Novigrada 42 KARLOVAC Vodovod Karlovac Vodovod Vu mani Gaza 1 100-180 l/s Gaza 2 izvan fun cije Gaza 3 70-100 l/s Me u je 45-95 l/s vara 40-70 l/s Borlin 45 l/s Jur ovia Mlin 10 l/s 310-500 OGULIN Vodovod Ogulin Vodovod Tur ovii Vodovod Dre nica Vodovod Bjelolasica Zagors a Mre nica Zdi a Kra ar Vrelo Jasena o 120 15 5 0-20 OZALJ Vodovod Ozalj Obrh, 15-60 l/s Opara, 6-8 l/s 21-68 SLUNJ Vodovod Slunj Vodovod Veljun Rije a Slunjica Izvori V. i M. Vrebu a 34 1-5 OPINE BARILOVI Vodovod Velemeri izvor Peta 20 BOSILJEVO Iz vodovoda Ogulin , i vodovoda Netreti

CETINGRAD Vodovod Cetingrad ivo vrelo, Krmarevac 1-5 1-5 DRAGANI Iz vodovoda Karlovac GENERALSKI STOL Vodovod Gen.Stol Vodovod Netreti rije a Mre nica 5-10 JOSIPDOL Vodovod Josipdol izvor Bocino vrelo 15-28 KRNJAK Iz vodovoda Velemeri LASINJA Iz vodovoda Pisarovina NETRETI Vodovod Netreti izvor Popov a 13 PLA KI Vodovod Pla i izvor Dretulje,30l/s Studeno vrelo i Ljes ovac 30 l/s 12 RAKOVICA Vodovod Nac. par a Pitv. jezera, Vodovod Broanac Vodozahvat Kozja Broanac 70 1-3 RIBNIK Iz vodovoda Ozalj SABORSKO Vodovod Sabors o Vodovod Li a Jesenica izvori Toa i avr alo M. Vrelo Li e Jesenice 5-10 5 TOUNJ Iz vodovoda Ogulin VOJNI Vodovod Vrelo Utinja Vodovod Kupljens o Vodovod Krstinja Vrelo Utinja Izvor Vrlesina Izvor Rije a 60 5 1 AKANJE Iz vodovoda Ozalj KAMANJE Iz vodovoda Ozalj

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 27 KAPROJEKT D.O.O. 2.3. PROSTORNA RASPODJELA STANOVNIKA SA SADA NJIM STANJEM VODOOPSKRBE PO NASELJIMA I OPINAMA U nastav u se daje pri az prostorne raspodjele stanovni a sa osvrtom na stanje v odoops rbe po naseljima i opinama. Kori teni podaci preuzeti su iz Prostornog plana Karlova e upanije, Popisa stanovni tva 2001. god., i javnih publi acija i podata a Dr avnog zav oda za statisti u. 2.3.1. Prostorna raspodjela stanovni tva i demografs e znaaj e Karlova a upanija zauzima prostor od 3.644 m2, na ojem je prema popisu stanovni tv a iz 2001. godine registrirano 142.313 stanovni a, sa prosjenom gustoom stanovni tva od 3 9,05 st/ m2. Prema tim podacima upanija je u grupi srednje veli ih upanija povr inom i br ojem stanovni a, a po gustoi naseljenosti menu relativno rijet o naseljenima (prosjena dr avna gustoa naseljenosti iznosi 78,12 stan/ m2). Rijet u, i vrlo nejednoli u naseljeno st potencira i injenica da je u gradu Karlovcu oncentrirano vi e od 40 % u upnog stanovni tva u upan iji, odnosno 59.249 stanovni a, do je u svih pet gradova upanije u upno 70,5 % stanov ni a. Svi navedeni podaci upuuju na vrlo nepovoljnu sli u naseljenosti izvangrads og po druja. upanija obuhvaa 5 gradova (Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Ozalj i Slunj) i 17 opina (Barilovi, Bosiljevo, Cetingrad, Dragani, Generals i Stol, Josipdol, Krnja , Lasin ja, Netreti, Pla i, Ra ovica, Ribni , Sabors o, Tounj, Vojni, a anje i Kamanje), oje obuhvaaju 6 71 naselja i 53.520 uanstava. Opina Kamanje nije bila formirana tije om popisa stano vni tva, ve je bila uvr tena pod opinu a anje. Gustoa naseljenosti (st/ m2) po gradovima i opinama u odnosu na gustou u upaniji

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 28 KAPROJEKT D.O.O. Analiza raspodjele stanovni a po upaniji po azuje izrazitu polarizaciju prostora, i to na grads a i ruralna podruja. Podruje upanije obilje avaju brojna mala, veinom ruralna naselja, oja ne prelaze 200 stanovni a do veina stanovni tva ivi u gradovima. Polo vi oncentracije su arlova o dugore a urbana regija na sjeveru te slunjs a na jugu i

ogulins a na zapadu. Sjeverozapadni, jugozapadni te sredi nji dio izmenu Krnja a i Bosiljeva ara terizira veli broj naselja s vrlo malim brojem stanovni a. Osnovna obilje ja urbanizacije i podjele prostora obzirom na razmje taj stanovni tva: slu beni status grada imaju Karlovac, Ogulin, Duga Resa Ozalj i Slunj; prostori jae urbanizacije nisu povr ins i bitno pro ireni o o Karlovca i Duga Rese, gdje pra ti i odmah na granici viso ourbaniziranih podruja poinje ruralno podruje; najra irenije podruje jae urbanizacije naselja nalazi se na jugozapadu upanije o o Ogulina, Josipdola i Pla og; proces urbanizacije najslabiji je na jugoistonom dijelu upanije; veliina naselja izvan grads og podruja ne utjee na stupanj urbanizacije; grads a i prigrads a podruja nepravilno su rasporenena. Veina naselja Karlova e upanije seos og je ara tera, bez i a vih prijelaznih obilj e ja. To su uglavnom mala izolirana brds o-planins a naselja, s izrazitim negativnim demo grafs im trendovima oja e u budunosti biti vrlo te o revitalizirati. Gradovi Karlovac i Duga Resa, sa svojim urbaniziranim o olicama menusobno su sra sli i fun cionalno integrirali, inei zajedni u socioe onoms u regiju oju obilje ava relati vno nepovoljna stru tura naseljenosti, obzirom da je prisutan manji udio jae urbanizi ranih naselja. Taj podata govori o jo uvije nerazvijenom urbanom sustavu uslijed nedo voljnog broja naselja prijelaznog stupnja urbanizacije, a pot rijepljen je i injenicom da veli broj u upno zaposlenog stanovni tva radi u arlova oj regiji. Izrazita polarizacija pros tora ne ogleda se toli o u oncentraciji stanovni tva u gradovima, oli o u nesrazmjeru ve liine gradova. Ta o je u Karlovcu 1991. godine ivjelo 39,9 % stanovni a upanije, do je drugi grad po veliini Ogulin imao gotovo etiri puta manje stanovni a, to je jo izra enije u dana nje vrijeme. Veli broj malih naselja, to obilje ava upanijs i prostor, odra ava znaenje tradicional nog ratars o stoars og gospodarenja, niza stupanj urbanizacije i dru tveno e onoms e razvijenosti u cjelini, pri emu je disperzna naseljenost ote avajua o olnost pri ure nenju prostora (izgradnja infrastru ture te cjelo upna organizacija prostora). Prigran ino podruje upanije prema Republici Sloveniji u Gradu Ozlju, opinama a anje, Netreti i Bosiljevo u

izrazito je nepovoljnom polo aju s gledi ta oncentracije stanovni tva, stupnja centra liteta i urbanizacije naselja. U jo te em polo aju je jugoistona prigranina zona prema Republici Bosni i Hercegovini u opinama Ra ovica, Cetingrad i Vojni, ojoj se u procesu revi talizacije mora posvetiti posebna pozornost obzirom da je to strate i prostor ne samo od upan ijs og nego i od dr avnog interesa.

Pri az ratanja broja stanovni a u razdoblju 1981. - 2001. POVR INA STANOVNICI DOMAINSTVA GUSTOA NASELJENOSTI Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. 2001.god. Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. m2 % broj % broj % broj % broj broj broj broj stan. / m2 Karlova a upanija 3.644 100 190.971 100 184.577 100 142.313 100 57.396 59.940 53.520 39,05 GRADOVI 1.573 43,2 120.982 63,4 124.487 67,4 100.353 70,5 38.144 41.361 39.360 6 3,80 Karlovac 396 10,9 69.820 36,6 73.583 39,9 59.249 41,6 23.050 25.107 25.437 149,6 2 Duga Resa 58 1,6 12.618 6,6 14.088 7,6 12.184 8,5 3.989 4.583 4.132 210,07 Ogulin 542 14,9 17.012 8,9 16.732 9,1 15.135 10,6 5.007 5.449 5.130 29,92 Ozalj 176 4,8 9.744 5,1 9.988 5,4 8.067 5,7 2.785 2.976 2.547 45,83 Slunj 401 11,0 11.788 6,2 10.096 5,5 5.718 4,1 3.243 3.246 2.114 14,26 OPINE 2.071 56,8 69.989 36,6 60.090 32,6 41.960 29,5 19.252 18.579 14.160 20,26 Barilovi 183 5,0 5.232 2,7 4.529 2,5 3.221 2,3 1.429 1.383 1.027 17,60 Bosiljevo 111 3,1 2.322 1,2 2.598 1,4 1.469 1,0 680 853 528 13,23 Cetingrad 141 3,9 5.151 2,7 4.758 2,6 2.540 1,8 1.180 1.250 803 18,01 Dragani 73 2,0 3.358 1,8 3.404 1,8 2.960 2,1 1.009 1.079 981 40,55 Generals i Stol 100 2,7 9.626 5,0 3.833 2,1 3.203 2,2 2.596 1.190 1.054 32,03 Josipdol 168 4,6 5.172 2,7 4.850 2,6 3.969 2,8 1.454 1.517 1.361 23,62 Kamanje 24 0,6 1.101 0,6 1.151 0,6 1.009 0,7 297 282 310 42,04 Krnja 115 3,2 3.748 2,0 3.204 1,7 2.481 1,7 1.019 1.004 822 21,57 Lasinja 86 2,4 3.227 1,7 2.821 1,5 1.883 1,3 856 817 643 21,89 Netreti 109 3,0 5.153 2,7 5.437 3,0 3.398 2,4 1.472 1.735 1.165 31,17 Pla i 158 4,3 4.590 2,4 4.317 2,3 2.524 1,8 1.373 1.383 985 15,97 Ra ovica 261 7,2 4.782 2,5 4.108 2,2 2.523 1,8 1.215 1.283 850 9,67 Ribni 40 1,1 1.137 0,6 1.060 0,6 581 0,4 374 371 220 14,52 Sabors o 132 3,6 2.105 1,1 1.501 0,8 853 0,6 573 498 348 6,46 Tounj 95 26,1 2.197 1,1 1.695 0,9 1.242 0,9 668 624 511 13,07 Vojni 239 6,5 8.908 4,7 8.236 4,5 5.944 4,2 2.459 2.507 1.897 24,87 a anje 35 1,0 2.180 1,1 2.588 1,4 2.160 1,5 598 803 655 61,71

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 30 KAPROJEKT D.O.O. Osnovno obilje je prirodnog retanja stanovni a jest intenzivan i ontinuiran pad stanovni a tije om posljednja dva desetljea, oji je podjedna o prisutan u gradov ima i u opinama. Grad Karlovac je, ao sredi nji gravitacijs i centar u upaniji podlo an znaajn im dnevnim priljevima radno sposobnog stanovni tva iz o olice, ao i dnevnim migracij ama prema gradu Zagrebu od o o 16.000 dnevnih migranata. Urbanu regiju Karlovac-Duga Resa ta oner ara terizira prirodni pad ao glavno obilje je prirodnog retanja stanovn i a, to samo potvrnuje vrlo nepovoljne demografs e trendove u ostat u upanije. Uzroci negativnih demografs ih po azatelja mogu se definirati u ne oli o menuovi snih uzro a a o slijedi: podruje upanije u prirodno zemljopisnom smislu prevladavajui je brds o planins i prostor, a znatnim dijelom i ruralni i pogranini prostor, u ojem su opi demografs i podaci u odnosu na u upni dr avni prostor znatno negativniji; nepravilna mre a veli og broj naselja s prevladavanjem vrlo malih naselja (manje o d 200 stanovni a); neis ori tenost smje taja upanije i grada Karlovca u sredi njem oridors om prostoru Republi e Hrvats e te nedovoljna i/ili nedovoljno uin ovita prometna povezanost, a o s veli im ma roregionalnim centrima (Rije a, Split) ta o i naselja unutar upanije, dovodi do jednosmjernog preseljavanja stanovni tva; nepostojanje valitetnih razvojno/gospodars ih programa sa ciljem privlaenja inve sticija i proizvodno-uslu nih apaciteta, a u svrhu osiguranja dugoronih radnih apaciteta a o preduvjeta za naseljavanje stanovni tva. relativno veli i posredni i neposredni gubici vezani uz Domovins i rat. Navedeni negativni demografs i po azatelji i trendovi uzro uju nepovoljnu demogr afs u stru turu na podruju upanije. Ona se ogleda u po azatelju starosti stanovni tva. Ta o je prosjena starost stanovni tva prema popisu iz 1991. g. iznosila 38,9 godina, do pr ema popisu iz 2001. g. iznosi 41,9 godina. Karlovac ao ja i regionalni centar osim pojave prirodnog pada obilje ava i proces intenzivnog starenja u upne populacije. Ostata upanije izvan sredi ta u cjelosti je u starosti s tendencijom pribli avanja dubo oj starosti . Sa 2 % ena vi e nego mu araca, demografs u sli u obilje ava proces postupne feminizacije, posebn o ruralnih sredina oji je asnije pospje en ratom i ostalim prili ama uz njega. Veli i problem predstavlja i biolo o nestajanje, odn. izumiranje veli og dijela up anijs og prostora. U posebno te oj situaciji su prigranine jugoistone zone oje se mogu revi

talizirati samo useljavanjem izvan upanijs og stanovni tva. Jo u predratnom razdoblju izumiranje je bilo prisutno i u irim prigrads im zonama grada Karlovca (zapadno i ju no) te u cij elom podruju ju no od Duga Rese i Generals og Stola. Ratna zbivanja prisilno su promjenila demografs u sli u upanije. Posredni i nepos redni ratni gubici izravno su utjecali na poveanje stope prirodnog pada, pojaano iseljavanje, starenje u upne populacije, nepovoljnu prostornu raspodjelu stanovni tva te remeenje stru tu re osnovnih ontingenata stanovni tva. Napu tanje podruja od strane srps og stanovni tva ostavilo je veli i prazan prostor u dijelu Grada Karlovca i Slunja, opina Barilov i, Krnja , Vojni i Pla i te dijelove ne ih drugih opina, ta o da je danas podruje ju no i jugoist ono od Karlovca gotovo nenastanjeno. Procjenuje se da e nepotpunim povrat om prognani a u svoja domicilna naselja gubita upanijs og stanovni tva biti relativno mali, ali e z ato vi e od 1/3 ostati u gradovima to e jo intenzivnije isprazniti ruralno podruje. Uzimajui u obzir do sada navedene podat e i provedenu analizu demografs ih po aza telja, mogu se izvesti odrenena opa obilje ja demografs e sli e Karlova e upanije: u upan pad broja stanovni a uvjetovan je prirodnim padom i iseljavanjem stanovni t va, naroito intenzivno na on 1991. godine; starenje ao dominantan proces vezan za sastav stanovni tva, to dodatno optereuje gospodars e stru ture stanovni tva;

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 31 KAPROJEKT D.O.O. relativno veli a nezaposlenost, oja smanjuje iona o nis u reprodu ciju stanovni t va i poveava njegovo iseljavanje; usporenujui sastav stanovni tva u cjelini s ostalim po azateljima namee se za ljua d a su demografs e stru ture relativno povoljne u odnosu na demografs e trendove; polarizacija upanijs og prostora i dalje e se nastaviti ao opi trend, pri emu e pojedina mala seos a i izolirana naselja biolo i nestajati, a centri o upljanja p rostora (Karlovac Duga Resa, Ogulin i Slunj) ostat e i dalje jedini nositelji uvjetno reen o pozitivnih trendova; u upno gledajui upanijs i prostor, u osnovi se radi o prete ito ruralnom prostoru gd je je proces urbanizacije ogranien, a ad se to pove e s demografs im po azateljima vidlj ivo je da su negativni demografs i procesi zahvatili i izvanruralno podruje. 2.3.2. Sada nje stanje vodoops rbe po gradovima, opinama Na on analize broja i demografs ih obilje ja stanovni tva provedene u prethodnom pog lavlju, u nastav u se daje postojee stanje vodoops rbe u svezi sa brojem stanovni a po opi nama i naseljima. Osnovne znaaj e i podaci, zajedno sa preglednim pri azom javnih vodoop s rbnih sustava po gradovima i opinama dan je u poglavlju 2.1. Uvodna obrazlo enja ove Stud ije. a) Pri az stanja vodoops rbe po gradovima Karlova e upanije Grad Duga Resa Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Gornje Mrzlo Polje Mre ni o 655 100.00 pit a 655 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Donje Mrzlo Polje Mre ni o 546 99.08 pit a 540 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Li nica 210 89.42 pit a 186 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Petra ovo Brdo 184 100.00 pit a 184 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Duga Resa 6.638 99.98 pit a 6630 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Mre ni i Varo 870 98.84 pit a 860 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa e etino Brdo 173 97.73 pit a 170 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Gr a i 105 97.14 pit a 102 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Gorica 66 98.48 pit a 65 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Belajs a Vinica 183 98.36 pit a 180 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Sveti Petar Mre ni i 170 100.00 pit a 170 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa

Kozalj Vrh 96 97.92 pit a 94 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Peur ovo Brdo 123 99.19 pit a 122 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Mre ni e Poljice 122 98.35 pit a 120 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Mre ni i Brig 263 98.85 pit a 258 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Mre ni o Dvori te 81 98.77 pit a 80 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Dvorjanci 134 97.76 pit a 131 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Belavii 317 99.37 pit a 314 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Venac Mre ni i 151 97.35 pit a 147 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Galovi Selo 86 91.76 pit a 78 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Donji Zveaj 172 97.67 pit a 168 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Grganjica 26 0.00 0 Bo t 76 0.00 0 Mre ni i Nova i 205 0.00 0 Novo Brdo Mre ni o 123 81.31 pit a 100 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Cerova i Galovii 72 0.00 0 Zveaj 228 93.81 pit a 213 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Mihali Selo 108 0.00 0 U upno 12.184 94.94 11.568 Ops rbljenost vodom je na zadovoljavajuoj razini u pogledu pri ljuenih stanovni a i prema navedenim podacima iznosi 95 %. Vodovodom upravlja Komunalno Duga Resa. Kvalitet a vode odgovara za onom propisanim standardima.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 32 KAPROJEKT D.O.O. Grad Karlovac Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Konj ovs o 5 80.00 pit a 4 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Vu oder 116 95.65 pit a 111 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac ebre i 0 0.00 Gor a i 156 94.96 pit a 148 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Zagraj 52 96.15 pit a 50 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Tu ani 228 92.98 pit a 212 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Mahino 546 98.90 pit a 540 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Priselci 100 100.00 pit a 100 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Zadobarje 412 99.51 pit a 410 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac i ljavi 722 84.76 pit a 612 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Koritinja 110 80.00 pit a 88 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Karasi 70 73.24 pit a 51 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Lu a Po ups a 411 87.59 pit a 360 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Blatnica Po ups a 59 81.36 pit a 48 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Zamr je 218 67.89 pit a 148 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Reica 618 76,05 pit a 470 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Vodostaj 710 57.74 pit a 410 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Karlovac 48.926 99.87 pit a 48.870 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Gornje Stative 453 99.55 pit a 451 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Bans a Selnica 114 73.68 pit a 84 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Slunjs a Selnica 115 67.83 pit a 78 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Ribari 158 49.37 pit a 78 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Donje Me u je 236 100.00 pit a 236 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Kablar 200 50.00 pit a 100 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Husje 210 98.51 pit a 207 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Bronani 119 93.55 pit a 111 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Lipje 66 94.44 pit a 62 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Kobili Po ups i 71 90.14 pit a 64 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Bre ani 145 68.96 pit a 100 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac S a avac 267 88.65 pit a 237 Vodovod Vu mani ViK d.o.o. Karlovac Popovi Brdo 291 95.02 pit a 276 Vodovod Vu mani ViK d.o.o. Karlovac Bans i Moravci 106 0.00 0 Slunjs i Moravci 84 52.38 pit a 44 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Gornja Trebinja 245 44.89 pit a 110 Vodovod Vu mani ViK d.o.o. Karlovac Udbinja 99 0.00 0 Donji Sjenia 117 0.00 0 Knez Gorica 108 89.91 pit a 97 Vodovod Vu mani ViK d.o.o. Karlovac Donja Trebinja 26 100.00 pit a 26 Vodovod Vu mani ViK d.o.o. Karlovac Cerovac Vu mani i 792 98.25 pit a 778 Vodovod Vu mani ViK d.o.o. Karlovac Klipino Brdo 26 0.00 0 Vu mani 259 98.08 pit a 254 Vodovod Vu mani ViK d.o.o. Karlovac Ladvenja 412 100.00 pit a 412 Vodovod Velemeri KP Duga Resa Ivan ovi Selo 27 0.00 0 Gornji Sjenia 150 0.00 0

Manjerovii 57 0.00 0 Utinja 11 0.00 0 Kljai Brdo 14 0.00 0 Tu ilovi 515 97.08 pit a 500 Vodovod Velemeri KP Duga Resa Ivo evi Selo 18 0.00 0 Brezova Glava 192 46.88 pit a 90 vodovod Velemeri KP Duga Resa O i 57 35.08 pit a 20 Vodovod Vojni om. pogon Opine Vojni Ivanii Po ups i 16 100.00 16 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac U upno 59.249 95.68 56.689 Na podruju Grada Karlovca izgraneni su najvei apaciteti a o u pogledu cjevovoda, ta o i u pogledu vodozahvata i aptiranih oliina. Ops rbljenost vodom iznosi viso ih 96 %, sa iznim om par rubnih naselja oja jo uvije nemaju rije enu vodoops rbu. Vodoops rbn im sustavom na navedenom podruju upravlja Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Karlovac, do se na rubnim dijelovima prote u ogranci sustava pod upravom omunalnih poduzea i pogona i z

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 33 KAPROJEKT D.O.O. susjedne opine Vojni i Grada Duge Rese. Ia o je ops rbljenost vodom na viso oj raz ini, potrebno je pristupiti temeljitoj i sveobuhvatnoj re onstru ciji sustava zbog is te a e sploatacijs og perioda za veinu dionica magistralnih cjevovoda, i promjena uvje ta potro nje i prostorne raspodjele stanovni a u samom gradu Karlovcu i o olnim nasel jima. Za navedene a tivnosti u tije u je izrada proje tne do umentacije od strane tvrt e Hidroproje ting. d.o.o. Zagreb. Grad Ogulin Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Poni ve 169 0.00 0 Tro marija 127 0.00 0 Popovo Selo 62 0.00 0 Donje Dubrave 291 0.00 0 Gornje Dubrave 119 0.00 0 Hreljin Ogulins i 595 100.00 pit a 595 Zdi a tur ovii ViK d.o.o. Ogulin Vitunj 140 0.00 0 lo .vodovod Tur ovii Ogulins i 255 100.00 pit a 255 Zdi a tur ovii ViK d.o.o. Ogulin Ogulin 8.712 100.00 pit a 8712 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Sveti Petar 631 100.00 pit a 631 Zdi a tur ovii ViK d.o.o. Ogulin Pu arii 389 100.00 pit a 389 Zdi a tur ovii ViK d.o.o. Ogulin Mar ovi Selo 59 100.00 pit a 59 Zdi a tur ovii ViK d.o.o. Ogulin Poto Musulins i 126 0.00 Oto O tarijs i 450 100.00 pit a 450 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Sablja Selo 243 100.00 pit a 243 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Salope Selo 293 100.00 pit a 293 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Jasena 295 0.00 tehnolo a 0 HOC Bjelolasica Dujmi Selo 126 100.00 pit a 126 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Ribarii 312 100.00 pit a 312 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Desmerice 279 100.00 pit a 279 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Zagorje 141 100.00 pit a 141 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Gornje Zagorje 325 100.00 pit a 325 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Donje Zagorje 255 99.21 pit a 253 Zagors a mre nica ViK d.o.o. Ogulin Dre nica 741 79.56 sanitarna 590 Vodovod Dre nica ViK d.o.o. Ogulin U upno 15.135 90.21 13.653 Ops rbljenost vodom Grada Ogulina iznosi 91%, a zasniva se na vodovodu Zagors a Mre nica. Sustavima na podruju Grada upravlje omunalno poduzee Vodovod i Kanalizaci ja d.o.o. Ogulin. Voda je na cijelom sustavu zadovoljavajue valitete izuzev dva lo alna sustava Vodovod Dre nica i vodovod za HOC Bjelolasica. Sustav se na jugoisto u iri na podruj e opine Josipdol, do se na sjever uz auto-cestu Zagreb-Split povezuje sa sustavom

opina Bosiljevo i Generals i Stol.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 34 KAPROJEKT D.O.O. Grad Ozalj Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Raja ovii 0 0.00 0 Se ulii 10 0.00 0 Cveti e 2 0.00 0 Bulii 4 0.00 0 Gudalji 1 0.00 0 Malinci 0 0.00 0 Kunani 0 0.00 0 ilj i 10 100.00 pit a 10 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Badovinci 33 0.00 0 Kuljaji 12 100.00 pit a 12 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Doljani umbera i 27 92.59 pit a 25 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Kamenci 3 100.00 pit a 3 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Radatovii 26 100.00 pit a 26 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Popovii umbera i 0 0.00 0 Duii 26 100.00 pit a 26 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Keseri 9 33.33 pit a 3 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Drago evci 12 66.67 pit a 8 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Pilatovci 36 100.00 pit a 36 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Ka t 78 0.00 0 lo .vodovod Danulovii 42 0.00 0 Gole i umbera i 4 50.00 pit a 2 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Lije e 53 100.00 pit a 53 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Dojutrovica 34 0.00 0 Radina Vas 7 0.00 0 Hrastovica Vivodins a 0 0.00 0 Galin 7 0.00 0 Pearii 5 0.00 0 Brezovica umbera a 22 100,00 pit a 22 Vodovod Radatovii Komunalno Ozalj d.o.o. Sr ii 9 66.67 pit a 6 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Brezje Vivodins o 14 0.00 Bra ljevica 54 83.33 pit a 45 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Budim Vivodins i 21 0.00 0 Stojavnica 45 93,33 pit a 42 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Vu eti 28 92.86 pit a 26 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Belo ii 44 100,00 pit a 44 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Vivodina 75 100.00 pit a 75 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Vara tovac 17 100.00 pit a 17 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Dvori te Vivodins o 42 95.24 pit a 40 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o.

Petru Vrh 14 100.00 pit a 14 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Hodinci 28 100.00 pit a 28 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Lovi Pre ri i 85 64.71 pit a 55 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Zor ovac Vivodins i 22 68.18 pit a 15 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Vr ovac 145 98.62 pit a 143 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Donji Lovi 21 95.24 pit a 20 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Gornji Lovi 55 96.23 pit a 53 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Gorni i Vivodins i 48 85.11 pit a 41 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Galezova Draga 25 100.00 pit a 25 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Cerje Vivodins o 21 100.00 pit a 21 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Ferenci 69 57.97 pit a 40 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. aljevica 77 100.00 pit a 77 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Furjanii 41 100.00 pit a 41 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Obre Vivodins i 97 48.45 pit a 47 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Grandi Breg 51 90.19 pit a 46 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Vrhovac 396 99.46 pit a 394 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Durlinci 88 97.75 pit a 86 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Lu uni Draga 34 94.12 pit a 32 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Bratovanci 64 100,00 pit a 64 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Rujevo 13 84.62 pit a 11 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 35 KAPROJEKT D.O.O. Zalu a 57 100.00 pit a 57 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Podbre je 352 100.00 pit a 352 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Ilovac 52 100.00 pit a 52 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Police Piri e 80 100.00 pit a 80 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Fratrovci Ozaljs i 67 100.00 pit a 67 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Zaja o Selo 201 100.00 pit a 201 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Trg 289 100.00 pit a 289 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Po un 50 100.00 pit a 50 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Goli Vrh Ozaljs i 4 100.00 pit a 4 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Dvori e Ozaljs o 47 100.00 pit a 47 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Bo evci 83 100.00 pit a 83 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Nova i Ozaljs i 68 100.00 pit a 68 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Ozalj 1.184 100.00 pit a 1184 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Podgraj 135 100.00 pit a 135 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Donji O tri Vrh Ozaljs i 82 79.65 pit a 68 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Tre erovac 109 98.15 pit a 107 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Polje Ozaljs o 335 98.77 pit a 331 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Lu ii Ozaljs i 56 100.00 pit a 56 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Vini Vrh 9 55.56 pit a 5 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Gornji O tri Vrh Ozaljs i 10 80.00 pit a 8 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Gor a i Ozaljs i 15 53.33 pit a 8 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Soldatii 23 100.00 pit a 23 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Brezni 11 100.00 pit a 11 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Belins o Selo 13 100.00 pit a 13 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Zor ovac na Kupi 124 100.00 pit a 124 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Zor ovac 247 100.00 pit a 247 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Slapno 331 100.00 pit a 331 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Veli i Erjavec 29 100.00 pit a 29 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Svetice 31 100.00 pit a 31 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Mali Erjavec 203 100.00 pit a 203 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Vu sani 5 100.00 pit a 5 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Lev u je 198 100.00 pit a 198 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Sveti o Hra e 152 100.00 pit a 152 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Ja ovo 536 100.00 pit a 536 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Vrbans a Draga 35 100..00 pit a 35 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Gornje Po upje 190 100.00 pit a 190 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Grdun 168 93.75 pit a 157 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Toma nica 193 97.44 pit a 188 Vodovod Ja ovo Komunalno Ozalj d.o.o. Vrhova i Sopot 87 100.00 pit a 87 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. U upno 8.067 94.04 7.586 Podruje grada Ozlja ara teriziraju veli broj malih naselja disperziranih na iro om prostoru izuzev grads og sredi ta Ozlja sa o olicom, to uveli e ote ava planiranje i odr avanje vodoops rbnih sustava. Unato tome,ops rbljenost vodom iznosi 94 % stanovni tva na grads om podruju. O osnicu sustava ine vodovodi Ozalj i Ja ovo, uz malobrojne lo al ne

sustave (Vodovod Radatovii), te rubni dijelovi sustava Grada Karlovca na ju nom pod ruju. Ka o ozaljs o podruje na svojem sjeverozapadnom dijelu granii sa Republi om Sloven ijom, jo uvije postoji par zasela a oji vodu dobivaju iz sustava Metli a. Sustavom up ravlja omunalno poduzee grada Ozlja- Komunalno Ozalj d.o.o.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 36 KAPROJEKT D.O.O. Grad Slunj Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Gornje Primi lje 8 0.00 0 Toa 68 96.67 sanitarna 66 Vodovod Veljun Komunalac d.o.o. Slunj Gornja Viso a 10 0.00 0 Sparednja 6 0.00 0 Donja Viso a 12 0.00 0 Veljuns i Ponorac 10 0.00 0 Veljun 125 100.00 sanitarna 125 Vodovod Veljun Komunalac d.o.o. Slunj Bu ovac Perjasi i 10 0.00 0 livnja 44 0.00 0 Donji Poloj 9 0.00 0 Kuzma Perjasi a 25 0.00 0 Grobni 28 0.00 0 Lapovac 47 100.00 sanitarna 47 Vodovod Veljun Komunalac d.o.o. Slunj Klanac Perjasi i 7 0.00 0 Veljuns a Glina 19 0.00 0 Bandino Selo 7 0.00 0 Blagaj 42 0.00 0 Tr i Primi ljans i 25 0.00 0 Donje Primi lje 33 0.00 0 Rabinja 0 0.00 0 Stojmeri 16 0.00 0 Crno Vrelo 9 0.00 0 Pavlovac 31 0.00 0 Cvijanovi Brdo 0 0.00 0 Mjesto Primi lje 4 0.00 0 Snos 7 0.00 0 Donja Glina 34 94.11 pit a 32 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Kutanja 0 0.00 0 Glins o Vrelo 45 40.00 pit a 18 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Donji Ni i 224 98.77 pit a 219 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Donji Cerovac 127 91.60 pit a 116 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Gornja Glina 272 0.00 0 lo .vodovod Gornji Cerovac 104 100.00 pit a 104 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Marindols o Brdo 73 100.00 pit a 73 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Gornji Ni i 63 100.00 pit a 63 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Cvitovi 359 100.00 pit a 359 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Donji Kremen 44 0.00 0 lo .vodovod Gornje Tabori te 242 84.71 pit a 205 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Zeev Varo 22 0.00 0 Mali Vu ovi 118 100.00 pit a 118 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Miljevac 9 0.00 0 Donje Tabori te 199 100.00 pit a 199 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Gornji Kremen 82 0.00 0 lo .vodovod Rasto e 57 100.00 pit a 57 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj

Slunj 1.647 100.00 pit a 1.647 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Laneva o Seli te 64 0.00 0 Podmelnica 236 94.54 pit a 223 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Dubrave 28 0.00 0 Donji Popovac 19 100.00 pit a 19 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Lumbardeni 127 100,00 pit a 127 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Arapovac 9 0.00 0 Salope Lu e 20 0.00 0 Gornji Lanevac 61 85.00 pit a 52 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Novo Selo 86 91.76 pit a 79 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Gornji Popovac 175 70.28 pit a 123 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj amerovac 68 94.11 pit a 64 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Donji Lanevac 73 96.47 pit a 70 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Jame 57 0.00 0 Polje 48 0.00 0

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 37 KAPROJEKT D.O.O. Donji Furjan 76 76.31 pit a 58 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Vide i Selo 62 48.39 pit a 30 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Gornji Furjan 130 90.91 pit a 117 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Kosa 14 0.00 0 Sastava 19 78.26 pit a 18 Vodovod Slunj Komunalac d.o.o. Slunj Zapolja 12 0.00 0 Slunjica 8 0.00 0 Kosijer Selo 3 0.00 0 U upno 5.718 77.44 4.428 Vodoops rba podruja Grada Slunja oncentrirana je o o grads og sredi ta Slunja, gdj e se i nalazi najvei broj stanovni a. Sredi nji i ju ni dio podruja, te podruje uz dr avnu cestu D-1, zadovoljavajue je ops rbljeno vodom iz vodovodnog sustava Slunja, uz ne olicinu l o alnih sustava oje na isto u ine sustavi Gornji i Donji Kremen, i na sjeveru vodovod Ve ljun. iro o zapadno, i sjeverozapadno podruje Grada iznimno je rijet o naseljeno te nema sust ava javne vodoops rbe. Isto ta o na ju nom dijelu nalazi se i vojni poligon "Eugen Kvaterni " pod nadle no u MORH-a. U upna ops rbljenost vodom stanovni tva na podruju Grada iznosi o o 77% stanovni tva. Voda oja se bazira na vodozahvatu rije e Slunjice zadovoljav a u pogledu valitete, a sustavom gospodari omunalno poduzee Komunalac d.o.o. Slunj. b) Pri az stanja vodoops rbe po naseljima i opinama Karlova e upanije Slijede pri azi stanja vodoops rbe po naseljima i opinama. Opina Barilovi Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Belajs e Poljice 572 100.00 pit a 572 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Belaj 154 98.70 pit a 152 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Belajs i Malinci 36 100.00 pit a 36 vodovod Velemeri KP Duga Resa Banjs o Selo 144 66.66 pit a 96 vodovod Velemeri KP Duga Resa Podvo i 271 83.39 pit a 226 vodovod Velemeri KP Duga Resa Gornji Velemeri 108 98.15 pit a 106 vodovod Velemeri KP Duga Resa Donji Velemeri 151 100.00 pit a 151 vodovod Velemeri KP Duga Resa Les ovac Barilovi i 147 65.98 pit a 97 vodovod Velemeri KP Duga Resa Kri Korans i 49 0.00 0 Carevo Selo 41 100.00 pit a 41 vodovod Velemeri KP Duga Resa Korans i Brijeg 88 100.00 pit a 88 vodovod Velemeri KP Duga Resa Barilovi 301 79.73 pit a 240 vodovod Velemeri KP Duga Resa Cerovac Barilovi i 145 0.00 0 Kosijers o Selo 61 0.00 0 ulac 150 0.00 0 lo .vodovod ablja 79 0.00 0 lo .vodovod KP Duga Resa

Mali Kozinac 53 0.00 0 Vijenac Barilovi i 93 0.00 0 lo .vodovod KP Duga Resa Sia 172 0.00 0 lo .vodovod KP Duga Resa Veli i Kozinac 49 0.00 0 Luica 40 0.00 0 lo .vodovod KP Duga Resa Donji S rad 14 0.00 0 Kestena 9 0.00 0 Ponorac Perjasi i 33 0.00 0 Donja Perjasica 16 0.00 0 Maurovii 13 0.00 0 Korans a Strana 13 0.00 0 Gae o Selo 6 0.00 0 Marlovac 14 0.00 0 Svoji 36 0.00 0 Perjasica 50 0.00 0 Potplanins o Selo 8 0.00 0

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 38 KAPROJEKT D.O.O. Korans o Selo 36 0.00 0 Toa Perjasi i 8 0.00 0 Orijevac 6 0.00 0 Milo evac 21 0.00 0 Zinajevac 6 0.00 0 Gornji Poloj 0 0.00 0 Mre nica 0 0.00 0 Srednji Poloj 14 0.00 0 Mala Kosa 7 0.00 0 Novo Selo Perjasi o 2 0.00 0 Novi Dol 0 0.00 0 tir ovac 5 0.00 0 U upno 3.221 56.04 1.805 Vodoops rba Opine Barilovi bazira se na apacitetima vodovoda Velemeri, oji ops rb ljuje podruje Velemeria i Barilovia. Razvijenost vodoops rbne mre e prati prostornu raspodj elu stanovni a, ta o da je sva vodoops rbna infrastru tura oncentrirana na sjeverno m i sjeverozapadnom dijelu (u ljuivo do rije e Korane). Sredi nje i ju no podruje Opine u potpunosti je bez sustava javne vodoops rbe, te se ops rba vodom rje ava iz malih lo alnih sustava ili pa pojedinanim rje enjima. Komunalni pogon Opine Barilovi je te u formi ranju, a sustavom za sada upravlja Komunalno Duga Resa, i Vodovod i Kanalizacija Karlov ac (Belaj, Belajs e Poljice). Ops rbljenost stanovni tva iznosi nedovoljnih 56 %, pa su potre bna znaajna ulaganja u izgradnju i pro irenje vodoops rbnih apaciteta. Opina Bosiljevo Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Spahii 35 85.71 pit a 30 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa ubrinci 26 92.31 pit a 24 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Janani 36 97.22 pit a 35 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Milani 17 100.00 pit a 17

Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Sela Bosiljevs a 75 96.00 pit a 72 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Johi 28 100.00 pit a 28 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Pribanjci 113 97.34 pit a 110 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Glavica 27 96.30 pit a 26 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Kasuni 53 94.34 pit a 50 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Bosanci 43 93.02 pit a 40 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Fratrovci 47 95.74 pit a 45 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Dugae 22 95.45 pit a 21 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Vodena Draga 46 0.00 0 Vrhova Gorica 15 0.00 0 Poto Bosiljevs i 7 100.00 pit a 7 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Be 7 0.00 0 Laslavii 4 0.00 0 Resni Bosiljevs i 19 100.00 pit a 19 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Kraljevo Selo 4 0.00 0 Lisiina Gorica 9 0.00 0 S obli Brdo 6 100.00 pit a 6 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Bosiljevo 62 100.00 pit a 62 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 39 KAPROJEKT D.O.O. Bitorajci 11 100.00 pit a 11 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Varo Bosiljevs i 39 92.31 pit a 36 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Fu ovac 19 78.95 pit a 15 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Koreni Brdo 2 0.00 0 Hrsina 52 76.92 pit a 40 Vodovod Ogulin KP Duga Resa Ori je 59 88.14 pit a 52 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Kr Bosiljevs i 28 71.43 20 Vodovod Ogulin KP Duga Resa Novo Selo Bosiljevs o 34 100.00 pit a 34 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Lipov a i 27 62.96 pit a 17 Vodovod Ogulin KP Duga Resa Strgari 25 60.00 pit a 15 Vodovod Ogulin KP Duga Resa Podrebar 24 58.33 pit a 14 Vodovod Ogulin KP Duga Resa Rendulii 17 70.59 pit a 12 Vodovod Ogulin KP Duga Resa pehari 6 0.00 0 Umol 37 0.00 0 Soline 44 0.00 0 Podumol 36 0.00 0 Dani 9 0.00 0 Grabr 126 58,. 3 pit a 74 Vodovod Ogulin KP Duga Resa Mate e 72 61.11 pit a 44 Vodovod Ogulin KP Duga Resa Mali 35 0.00 0 Oto na Dobri 66 39.39 pit a 26 Vodovod Ogulin KP Duga Resa U upno 1.469 68.21 1.002 Opina Bosiljevo je ops rbljena vodom iz dva smjera. Sa sjevera iz Vodovoda Netret iVu ova Gorica, do je sa juga povezana sa ogulins im sustavom putem magistralnog cjevovoda uz auto-cestu. U tije u je izgradnja vodoops rbnog sustava (VS Gorinci , i cjevovod Grabr -Gorinci) oji e vodoops rbu Grada Ogulina, i ju nog dijela Opine Bosiljevo po vezati sa vodoops rbom Opine Generals i Stol. Ta av slijed razvoja vodoops rbe pota nut je izgradnjom HE "Le e" sa pripadajuim a omulacijs im jezerom u anjonu rije e Dobre, oje e se protezati cca. 13 m uzvodno od pregradnog profila. Cjevovod Grabr -Gorinci

ops rbit e vodom jugozapadni dio Opine, oji je do sada bio bez vodoops rbe. Sada nje stanje vodoops rbe iznosi samo 68 %. u upnog stanovni tva opine. Vodovodom Netreti-Vu ova Gorica na podruju opine Bosiljevo gospodari Komunalno Duga Resa d.o.o., do cjevovodom sjever upravlja Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Ogulin. Opina Bosiljevo jo uvije nema ustrojen vlastiti omunalni pogon. Opina Cetingrad Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Maljevac 158 0.00 0 lo .vodovod Donja rvnica 10 0.00 0 lo .vodovod Goj ovac 20 0.00 0 lo .vodovod Glinice 69 0.00 0 lo .vodovod Maljeva o Seli te 1 0.00 0 lo .vodovod Ru evica 54 0.00 0 lo .vodovod Gornja rvnica 0 0.00 0 Pa in Poto 235 62.97 pit a 148 Vodovod Cetingrad vl. omunanalni pogon opine Cetingrad Begovo Brdo 5 0.00 0 lo .vodovod Ponor 106 0.00 0 lo .vodovod Polojs i Varo 50 80.00 pit a 40 lo .vodovod vl. omunanalni pogon opine Cetingrad Batnoga 121 100.00 pit a 121 Vodovod Cetingrad vl. omunanalni pogon opine Cetingrad Cetingrad 308 100.00 pit a 308 Vodovod Cetingrad vl. omunanalni pogon opine Cetingrad Ku 0 0.00 0 Grabars a 160 86.25 pit a 138 Vodovod Cetingrad vl. omunanalni pogon opine Cetingrad

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 40 KAPROJEKT D.O.O. Podcetin 59 100.00 pit a 59 Vodovod Cetingrad vl. omunanalni pogon opine Cetingrad Tatar Varo 156 0.00 0 lo .vodovod Gornje Gnojnice 42 0.00 0 ilj ovaa 75 0.00 0 Bilo 45 0.00 0 Cetins i Varo 41 0.00 0 Gnojnice 47 0.00 0 Donje Gnojnice 35 0.00 0 Kapljuv 25 0.00 0 .urin Poto 71 0.00 0 Kestenje 41 0.00 0 Srednje Selo 24 0.00 0 Komesarac 148 0.00 0 Lu e 20 0.00 0 Kru ovaa 79 0.00 0 Trnovi 1 0.00 0 Bogovolja 216 0.00 0 Deli Poljana 16 0.00 0 Strma a 24 0.00 0 Sadi ovac 51 0.00 0 Buhaa 27 0.00 0 U upno 2.540 32.05 814 Vodoops rba navedene opine obuhvaa uglavnom opins o sredi te, i radijalno se iri na zapad prema naselju Batnoga, na jug prema Cetins om Varo u i Podcetinu, te na sjev er prema naselju Maljevac i istoimenom graninom prijelazu sa Federacijom BiH. Istona granica Opine ujedno je i dr avna granica sa BiH Ostali dijelovi Opine nemaju izgranen javni vodoops rbni sustav, i vodom se snabdijevaju iz malih lo alnih sustava. Temeljem prilo enih podata a na javni vodoops rbni sustav ojim upravlja vlastiti omunalni pogon opi ne Cetingrad pri ljueno je samo 32% stanovni tva. Opins i teritorij izvan samog sredi ta (Cetingrad) iznimno je rijet o naseljen i verti alno vrlo razveden, to predstavlj a ote avajuu o olnost pri planiranju i odrenivanju buduih pravaca izgradnje vodoops rbnog sust ava. Opina Dragani Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Dragani 2.950 100.00 pit a 2.950 Vodovod Karlovac Vodovod i analizacija d.o.o. Karlovac U upno 2.950 2.950

Opina Dragani u cjelosti se snabdijeva iz vodoops rbnog sustava Grada Karlovca, od nosno njegovim sjevernim produ et om. Ops rbljenost stanovni tva iznosi 100% vodom viso e valitete. Vodovodom upravlja Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Karlovac. Prostorni raspored stanovni a pa ta o i vodoops rbe odrenen je naseljima uz dr avnu cestu 1042 (stara

Karlova a) i prugu Zagreb-Rije a, te naseljima na obroncima obli nje gore, uglavnom na zapadnom dijelu Opine. U sredi njem dijelu nalaze se Dragani i ribnjaci,do je istoni pre riven umom i gotovo posve nenaseljen. Opina Generals i Stol Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Sarovo 18 0.00 0 Gradi e 66 69.70 pit a 46 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Brc ovi Draga 45 0.00 0 Protulipa 46 0.00 0 Lipov Pesa 42 52.38 pit a 22 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Lipa 52 61.54 pit a 32 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 41 KAPROJEKT D.O.O. Trnovo 20 80.00 0 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Gornje Bu ovlje 268 0.00 0 Goriice Dobrans e 63 0.00 0 Crno Kamanje 20 0.00 0 Donje Bu ovlje 114 0.00 0 Radoaji 94 100.00 pit a 94 Vodovod Generals i Stol Opina Gen. Stol Erdelj 485 16.49 pit a 80 Vodovod Generals i Stol Opina Gen. Stol Toma ii 86 41.86 pit a 36 Vodovod Generals i Stol Opina Gen. Stol S u ani 65 43.07 pit a 28 Vodovod Generals i Stol Opina Gen. Stol Gornji Zveaj 187 88.35 pit a 165 Vodovod NetretiVu ova Gorica KP Duga Resa Jan ovo Seli te 102 0.00 0 Gorinci 117 48.72 pit a 57 Vodovod Generals i Stol Opina Gen. Stol Petrunii 28 0.00 0 Generals i Stol 650 100.00 pit a 650 Vodovod Generals i Stol Opina Gen. Stol Duga Gora 113 0.00 0 Keii 49 0.00 0 Dobrenii 356 92.48 pit a 329 Vodovod Generals i Stol Opina Gen. Stol Mre ni i Brest 65 0.00 0 Mate o Selo 52 0.00 0 U upno 3.203 48.55 1.555 Postojei vodoops rbni sustav Opine Generals i Stol nastavlja se na vodoops rbni su stav Opine Netreti i Grada Duga Rese, prolazi dijagonalno pre o opins og podruja, slijedei prostorni raspored potro aa uz rije u Mre nicu, zatim oncentraciju potro aa o o opins og

sredi ta, i dalje prema naseljima uz rije u Dobru. Iz opine izlazi na jugozapadu na on naselja Gorinci, gdje se povezuje na ve spomenuti vodovod Grabr -Gorinci. Sjeverni dijelo vi Opine, uz rije u Dobru nemaju izgranen javni vodoops rbni sustav, ve je proje tna do ume ntacija za vodoops rbu naselja uz rije u Dobru u postup u ishonenja granevins e dozvole. Na selja istono od rije e Mre nice ta oner nemaju izgranen javni vodoops rbni sustav. Ops rb ljenost stanovni tva vodom iznosi 48% od u upnog broja itelja. Izgranenim sustavom upravlja

Opina Generals i Stol. Odr anje broja stanovni a, ao i daljnji razvoj Opine u veli oj mjeri ovise o vodoops rbi, stoga je bitno planirati pro irenje postojeih apaciteta poseb no na naselja istono od rije e Mre nice. Opina Josipdol Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog O tarije 1.403 98.36 pit a 1380 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin S radni 372 99.46 pit a 370 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin Josipdol 976 100.00 pit a 976 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin Carevo Polje 173 97.11 pit a 168 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin Munjava 212 100.00 pit a 212 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin Munjava Modru a 64 100.00 pit a 64 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin Salope i Modru i 87 100.00 pit a 87 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin Vajin Vrh 44 0.00 0 Cerovni 173 100.00 pit a 173 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin Vojnovac 144 44.44 pit a 64 Vodovod Josipdol ViK d.o.o. Ogulin Sablja i Modru i 57 0.00 0 Istoni Trojvrh 39 0.00 0 Modru 193 0.00 0 Trojvrh 33 0.00 0 U upno 3.970 88.01 3.494

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 42 KAPROJEKT D.O.O. Vodoops rba Opine Josipdol nastavlja se na istoni dio vodoops rbnog sustava Grada Ogulina. Glavni vodoops rbni pravac prote e se smjerom sjever-jug pratei glavne infrastru turne sustave (dr avne ceste 42, i 23, auto-cesta Zg.-St.), du ojih se p rote u naseljeni dijelovi Opine. Opins o sredi te Josipdol, smje teno je na ri anju navedenih cesata, i najvei je potro a na sustavu. Drugi vodoops rbni pravac horizontalno presi jeca Opinu slijedei pravac upanijs e ceste 3255, te se nastavlja u opinu Tounj ops rbljuj ui istoimeno opins o sredi te. Na jugu Opine nalazi se odvojeni vodoops rbni sustav "Mo dru " oji od vodospreme Modru prolazi roz tunel "M. Kapela", i slu i za vodoops rbu odm ori ta na auto-cesti, naselja Modru i o olnih zasela a (vodovod je djelomino izveden, sto ga ne postoje podaci o ops rbljenosti stanovni tva). Vodovodom Josipdol upravlja Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Ogulin, jer Opina nema formiran omunalni pogon. Ops rbljenos t stanovni tva iznosi 88 %, a voda je zadovoljavajue valitete. Opina Krnja Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Zimi 86 0.00 0 Mla ovac 130 92.31 pit a 120 Vodovod Velemeri KP Duga Resa Donji Buda i 226 97.32 pit a 220 Vodovod Velemeri KP Duga Resa Pav ovi Selo 82 51.22 pit a 42 Vodovod Velemeri KP Duga Resa Rastovac Buda i 13 100.00 pit a 13 Vodovod Velemeri KP Duga Resa Dugi Dol 128 96.59 tehnolo a 123 Vodovod Krnja Opina Krnja Grabovac Krnja i 130 69.77 pit a 90 Vodovod Velemeri KP Duga Resa Krnja 431 98.75 pit a 422 Vodovod Velemeri Opina Krnja Grabovac Vojni i 101 0.00 0 Podgorje Krnja o 56 90.24 tehnolo a 50 Vodovod Krnja Opina Krnja Hrvats o ari te 48 0.00 0 Poljana Vojni a 29 0.00 0 Ponorac 36 0.00 0 Gornji S rad 44 0.00 0 atrnja 115 0.00 0 lo alni vodovod Bijeli Klanac 19 0.00 0 lo alni vodovod Veli a Cr vina 57 0.00 0 lo alni vodovod Brebornica 126 50.56 tehnolo a 63 Vodovod Krnja Opina Krnja Buda a Rije a 278 39.68 pit a 110 Vodovod Velemeri Opina Krnja Dvori te 49 0.00 0 lo alni vodovod Gornji Buda i 47 0.00 0 Suhodol Buda i 10 0.00 0 Zagorje 81 0.00 0 Jasni Brdo 10 0.00 0

Perii 23 0.00 0 Vojnovi Brdo 15 0.00 0 Buri Selo 45 0.00 0 Mala Cr vina 41 0.00 0 Keserov Poto 18 0.00 0 Trupinja 7 0.00 0 U upno 2.481 50.50 1.253 Opina Krnja jedna je od opina u sastavu upanije oja je u cjelosti bila o upirana tije om Domovins og rata, to se vrlo negativno odrazilo na sve parametre razvoja, a poseb no na demografs e po azatelje, pa ta o prema podacima popisa stanovni tva iz 2001. g. na cijelom podruju Opine obitava svega 2.481 stanovni . Slijedom navedenog i vodoops rba je n a vrlo nis oj razini sa ops rbljeno u od samo 50 % stanovni tva iona o rijet o naseljene Opin e. Postojei vodoops rbni sustav Krnja ustvari je ju ni nastava Vodovoda Velemeri, oj i se prote e uz dr avnu cestu D-1 do naselja Buda a Rije a, uz oju su locirana i najvea na selja Opine. Osim navedenog pravca, ops rbljenost naselja vi e zone ops rbe na sjeverozapadnom dijelu Opine, vr i se pre o crpne stanice "Gredar". Na ju nom ra u o d spomenute crpne stanice nalazi se vodosprema "Bo ia Brdo".

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 43 KAPROJEKT D.O.O. Postojeom vodoops rbom upravlja omunalni pogon formiran pod Opinom Krnja . Cjelo upan ju ni i jugozapadni dio Opine nema izgraneni sustav javne vodoops rbe,

uveli e doprinosi nastav u negativnih gospodars o-demografs ih trendova. Nala e se potreba utvrnivanja i planiranja smjerova irenja vodoops rbne infrastru ture, sa ciljem o buhvaanja cjelo upnog teritorija Opine, uz definiranje etapnosti izgradnje su ladno priorit etnim potrebama. Opina Lasinja Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Lasinja 572 88.01 pit a 503 Vodovod Pisarovina Opina Lasinja Novo Selo Lasinjs o 103 0.00 Desno Sredi o 219 54.79 pit a 120 Vodovod Pisarovina Opina Lasinja Pr os Lasinjs i 33 0.00 Desni tefan i 341 41.06 pit a 140 Vodovod Pisarovina Opina Lasinja Bans i Kovaevac 272 0.00 lo alni vodovod Sjenia Lasinjs i 200 0.00 Crna Draga 143 0.00 U upno 1.883 40.52 763 Opina Lasinja nema izgranen vlastiti vodoops rbni sustav. Do sada snabdjevena nas elja oriste apacitete vodovoda Pisarovina sa podruja Zagreba e upanije (spoj pre o r. Kupe od Jamni e Kiselice). Za sada su na javni sustav pri ljueni jedino opins o sredi te Lasinja, i dio naselja Desno Sredi o i Desni tefan i. Na prostoru Opine postoji izv ori te "Crna Draga", iji je apacitet dostatan za zadovoljenje cjelo upnih potreba na vo di. Upravo je zapoela izgradnja navedenog vodocrpili ta, oje bi sa buduom vodospremama "Sveta Jan a" i "Cvjetinovac" trebalo tvoriti dugorono stabilan vodoops rbni sistem. Postojeim j avnim vodovodom upravlja Opina Lasinja, do se postota ops rbljenosti svodi na 40 %, to predstavlja najmanji postota ops rbljenosti u cijeloj upaniji. Relativno dobru r

to

azvojnu perspe tivu imaju Lasinja i Novo Selo Lasinjs o oja se nalaze uz va niju prometni cu, do ostala naselja, a posebno ona udaljena od glavnih prometnih pravaca i izolirana na jugu Opine (Sjenia Lasinjs i, Crna Draga) imaju vrlo slabu razvojnu perspe tivu. Opina Netreti Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Goli Vrh Netreti i 16 75.00 pit a 12 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Pi et e 25 80.00 pit a 20 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Lonar Brdo 7 100.00 pit a 7 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Zabors o Selo 13 92.31 pit a 12 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Zavr je Netreti o 104 98.08 pit a 102 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Kolenovac 24 83.33 pit a 20 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Mrzlja i 17 0.00 0 Baii 1 0.00 0 Mali Modru Poto 35 100.00 pit a 35 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Bogovci 12 0.00 Donje Stative 233 98.71 pit a 230 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Kunii Ribni i 36 0.00 0 Braja ovo Brdo 148 100.00 pit a 148 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Paviii 4 0.00 0 Netreti 50 100.00 pit a 50 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Rosopajni 22 0.00 0 Veli i Modru Poto 33 0.00 0 Vins i Vrh 130 99.17 pit a 129 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Lonjgari 3 0.00 0

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 44 KAPROJEKT D.O.O. Planina Kuni a 5 0.00 0 Culibr i 4 0.00 0 Ja ovci Netreti i 22 90.91 pit a 20 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa S upica 170 98.24 pit a 167 Vodovod Karlovac ViK d.o.o. Karlovac Bu ovje Netreti o 48 0.00 0 Lade ii 35 100.00 pit a 35 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Kuevice 125 96.00 pit a 120 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Zagradci 293 62.11 pit a 182 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Donje Prili e 97 96.91 pit a 94 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Re etarevo 61 96.43 pit a 59 Vodovod Duga Resa KP Duga Resa Novigrad na Dobri 115 97.03 pit a 111 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Srednje Prili e 34 100.00 pit a 34 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Maletii 168 94.05 pit a 158 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Tonii 96 96.43 pit a 92 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Gornje Prili e 30 100.00 pit a 30 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Stra a 94 97.87 pit a 92 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Fr eti Selo 57 91.23 pit a 52 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Dubravci 199 92.31 pit a 183 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Jare Polje 164 98.18 pit a 161 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Vu ova Gorica 61 100.00 pit a 61 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Dubravani 293 83.96 pit a 246 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Mrain 309 84.14 pit a 260 Netreti-Vu ova Gorica KP Duga Resa Raa 5 0.00 0 U upno 3.398 86,00 2.922 Opinu Netreti ara terizira dobra ops rbljenost vodom sa ishodi tem u vodospremi "Zavr je". U upan broj stanovni a jedva ne to vei od tri tisue itelja uz relativno veli broj naselja sa malim brojem stanovni a svjedoi o izrazito ruralnom tipu naselja, uz v eli u prostornu razvedenost. Vodoops rbna o osnica upravo je vodovod Netreti-Vu ova Gor ica oji, zajedno sa svojim ograncima, tvori cjelo upni javni vodoops rbni sustav na teritoriju Opine. Osim Netretia, spomenuti sustav se odvoj om na on Vu ove Gorice nastavlja u opinu Bosiljevo, gdje se povezuje sa tamo njim sustavom. Ops rbljenost stanovni tva vodom iznosi 86 %, do se preostala malobrojna naselja oja nisu pri ljuena na ja vni sustav vodom snabdijevaju iz manjih lo alnih sustava. Na jugozapadu Opine, sustav Netret i povezan je sa vodoops rbnim sustavom Grada Duga Rese (vodocrpili te "Novigrad" na Dobri). Upravo zapoeta izgradnja cs "Sladii", i vodospreme "Babi a" dodatno e poveza ti dva navedena sustava. Zapadna granica Opine, rije a Kupa, ujedno je i dr avna grani ca sa Republi om Slovenijom. Javnim vodoops rbnim sustavima upravlja Komunalno Duga Re sa d.o.o., osim naselja S upica i D. Stative oje snabdijeva ograna vodoops rbnog sustava grada Karlovca, i dijela naselja na sjeveru (G. Vrh i Pi et e) oja se snabdijevaju ju nim ogran om Ozaljs og vodovoda.

Opina Pla i Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Pothum Pla ans i 115 62.50 pit a 72 Vodovod Pla i Opina Pla i Kuni 38 0.00 0 Latin 215 75.00 pit a 161 Vodovod Pla i Opina Pla i Menena 126 60.00 pit a 76 Vodovod Pla i Opina Pla i Janja Gora 133 50.00 pit a 66 Vodovod Pla i Opina Pla i Pla i 1.562 100.00 pit a 1.562 Vodovod Pla i Opina Pla i Lapat 267 82.09 pit a 219 Vodovod Pla i Opina Pla i Jezero I Dio 66 80.00 pit a 53 Vodovod Pla i Opina Pla i U upno 2.522 87.59 2.209 Ia o rijet o naseljena, opinu Pla i ara terizira viso supanj vodoops rbe, oji p rema navedenim podacima iznosi 88 % u upnog stanovni tva. Javni vodoops rbni sustav Pla i temelji se na izvori tima Dretulje,Komadinovo vrelo i Ljes ovo vrelo. Zajedno sa s vojim ograncima ops rbljuje opins o sredi te Pla i, i ostala naselja slijedei eljezni u prugu na sjever, do Pothuma Pla ans og na granici sa opinom Josipdol.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 45 KAPROJEKT D.O.O. Ju ni dio sustava, pre o vodospreme "Gradina" zadovoljava potrebe na vodi naselja na iro om podruju Pla ans og polja. Vodovodom Pla i, upravlja omunalni pogon,osnovan pri Opini Pla i. Opina Ra ovica Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Broanac 14 100.00 pit a 14 Vodovod Broanac Spele om Ra ovica ui Brdo 0 0.00 0 Korans i Lug 2 0.00 0 Basara 0 0.00 0 Gornja Moila 7 0.00 0 Lipovac 19 0.00 0 O tars i Stanovi 173 94.41 pit a 163 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Ma vina 3 0.00 0 Jamarje 1 0.00 0 Korduns i Ljes ovac 3 0.00 0 Vodovod Korduns i Ljes ovac nije u fun ciji Nova Kr lja 78 91.76 pit a 71 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Stara Kr lja 3 0.00 0 Ra ovica 334 92.13 pit a 307 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Jelov Klanac 99 81.65 pit a 81 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Brajdi Selo 95 86.32 pit a 82 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Grabovac 233 92.95 pit a 216 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Lipovaa 193 91.28 pit a 176

Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Korita 0 0.00 Irinovac 126 100.00 pit a 126 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica atrnja 222 100.00 pit a 222 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Dre ni Grad 391 92.95 pit a 363 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Seli te Dre ni o 348 87.93 pit a 306 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Sadilovac 0 0.00 Korana 30 73.33 pit a 22 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Ra ovi o Seli te 105 96.33 pit a 101 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Drage 32 100.00 pit a 32 Vodovod PlitviceRa ovica Spele om Ra ovica Brezovac 12 0.00 0 U upno 2.523 90.45 2.282 Opina Ra ovica prema gore navedenim po azateljima ima zadovoljavajuu ops rbu od 90 % stalnih itelja, no menutim imajui u vidu da granii sa Opinom Plitvi a jezera, u ojoj se nalazi na najpoznatiji i najposjeeniji Nacionalni par , moramo uzeti u obzir znaajn o poveanje potro nje tije om turisti e sezone. Za sada su tu ao znaajniji apaciteti p risutni auto- amp "Korana", motel "Grabovac", te privatni apaciteti u naseljima du dr avnu cestu D1. U budunosti se, su ladno tvrdnjama u prostornom planu, oe uje izmje tanje turisti ih obje ata sa teritorija NP Plitvi a jezera, to e imati za posljedicu dodatno poveanje apaciteta, a slijedom toga i potreba na vodi u opini Ra ovica. Opina nema vlastit ih izvori nih apaciteta, ve se snabdijeva vodom sa Plitvi ih jezera, pre o vodospreme "Lisina". Opina ima formiranu omunalnu slu bu - Spele om d.o.o. oja upravlja vodoops rbnim sustavima. Kvaliteta vode za vodosnabdijevanje iz jezera "Kozja " zadovoljavajue je valitete.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 46 KAPROJEKT D.O.O. Opina Ribni Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Obrh 15 100.00 pit a 15 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Jasenovica 22 90.91 pit a 20 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Ribni 106 100.00 pit a 106 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Nova i Lipni i 23 100.00 pit a 23 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Martins i Vrh 28 96.77 pit a 27 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj . Sopi Vrh 33 100.00 pit a 33 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Drenovica Lipni a 8 87.50 pit a 7 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Gornja Stranica 3 0.00 0 Donja Stranica 5 0.00 0 Ravnica 17 88.24 pit a 15 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Gorica Lipni a 22 81.82 pit a 18 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Lipni 78 100.00 pit a 78 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Gornji Goli Vrh Lipn. 2 0.00 0 S rads o Selo 36 91.89 pit a 33 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Jarnevii 40 95.00 pit a 38 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj . Veselii 62 100.00 pit a 62 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj Grie 81 82.28 pit a 66 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj U upno 581 93.11 541 Opina Ribni vodom se snabdijeva iz vodoops rbnog sustava Grada Ozlja. Ops rbljen ost stanovni tva su ladno navedenim podacima iznosi zadovoljavajuih 93 %. Glavni vodoops rbni pravac prote e se pravcem sjever-jug, i slijedi dr avnu cestu D-6, uz oju su i grupirana glavna naselja. Ishodi te ribni e vodoops rbe se nalazi na izvori tu "Obrh" , te vodospremama "Brezni ", i "Jugovac". Opina nema formiran vlastiti omunalni pogon , ve sustavom upravlja Komunalno Ozalj d.o.o. Opina Sabors o Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Blata 58 0.00 0 Begovac 25 0.00 0 Li a Jesenica 149 71.43 pit a 106 Li a Jesenica Opina Sabors o Sabors o 621 68.77 pit a 427 Vodovod Sabors o Opina Sabors o U upno 853 62.48 533 Opinu Sabors o ara terizira vrlo rijet a naseljenost od svega 853 stalnih itelja na cijelom podruju Opine su ladno popisu stanovni tva iz 2001.g. Prema podacima ops rbljeno je

o o 63 % stanovni tva. Opinu ara teriziraju umoviti predjeli izuzetne verti alne razved enosti, a glavni pravci naseljenosti odreneni su pravcima dr avne ceste D-42, i eljezni e prug e. Vodoops rba Opine poiva na dva odvojena sustava: Vodovodu Sabors o, i Vodovodu Li a Jasenica. Prvi sustav vodom snabdijeva opins o sredi te, i pru a se du spomenute dr avne

ceste, do drugi slijedi pravac eljezni e pruge i vodom snabdijeva podruje naselja Li a Jasenica. Na podruju Opine nalaze se izvori Malo i Veli o Vrelo rije e ponornice L i e Jasenice, izuzetne prirodne ljepote i izda nosti, oji se planiraju aptirati u sv rhu budueg Regionalnog cjevovoda "Li a Jasenica Plitvi a Jezera-Slunj".

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 47 KAPROJEKT D.O.O. Opina Tounj Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Gerovo Tounjs o 72 0.00 0 Poto Tounjs i 84 0.00 0 Zdenac 207 100.00 pit a 207 Zagors a Mre nica ViK d.o.o. Ogulin Tounj 385 100.00 pit a 385 Zagors a Mre nica ViK d.o.o. Ogulin Rebrovii 200 0.00 0 Kamenica S radni a 280 0.00 0 Tr i Tounjs i 14 0.00 0 U upno 1.242 47.66 592 Slino ao i Sabors o, Opinu Tounj odli uje iznimno rijet a naseljenost na vrlo iro om prostoru. Postojea javna vodoops rba na vrlo je nezavidnoj razini od svega 48 % p ri ljuenih stanovni a. Vodom su ops rbljeni samo opins o sredi te Tounj, i naselje Zdenac u neposrednoj blizini. Ops rbni sustav predstavlja ograna vodovoda Zagors a Mre nic a, oji se sa ishodi tem na vodocrpili tu "Zagorje" na podruju Grada Ogulina prote e pre o Opine Josipdol, i zavr ava u Opini Tounj. Vodovodom upravlja omunalno poduzee Vodovod i analizacija d.o.o. Ogulin. Javna vodoops rba Opine Tounj treba se u blis oj budun osti uveli e izgraditi i unaprijediti temeljem izranene proje tne do umentacije. Proj e tom se predvina pro irenje javnog vodoops rbnog sustava na naselja sredi njeg i jugoistonog podruja Opine (o o rije e Tounjice), zatim na naselja na sjeverozapadu Opine slijedei

lo alnu cestu 34104 i povezujui se na cjevovod "Sjever" u pri ljunom o nu "Tuturov ii", te na sjever pre o SZ dijela susjedne Opine Generals i Stol do istoimene vodospreme. Opina Vojni Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Mandi Selo 94 80.00 pit a 75 lo .vodovod Komunalno Vojni Male evi Selo 78 60.00 pit a 47 Utinja vrelo Komunalno Vojni Kartalije 68 31.75 pit a 21 Utinja vrelo Komunalno Vojni Utinja Vrelo 33 100.00 pit a 33 Utinja vrelo Komunalno Vojni Bu ovica Utinjs a 151 70.00 pit a 106 Utinja vrelo Komunalno Vojni

Menena Utinjs i 95 83.33 pit a 79 Utinja vrelo Komunalno Vojni Gae a Selo 62 90.70 pit a 56 Utinja vrelo Komunalno Vojni iv ovi Kosa 167 51.83 pit a 86 Utinja vrelo Komunalno Vojni Brdo Utinjs o 129 0.00 0 lo .vodovod Kne evi Kosa 151 66.67 pit a 100 Utinja vrelo Komunalno Vojni Ko irevo 84 48.61 pit a 41 Utinja vrelo Komunalno Vojni Los unja 78 13.16 pit a 10 Utinja vrelo Komunalno Vojni Kljuar 112 0.00 0 lo .vodovod Vojni 1.170 100.00 pit a 1170 Utinja vrelo Komunalno Vojni Kolari 248 74.24 pit a 183 Utinja vrelo Komunalno Vojni Krivaja Vojni a 41 0.00 0 lo .vodovod Radonja 135 81.48 pit a 110 Utinja vrelo Komunalno Vojni Jurga 182 38.24 pit a 69 Utinja vrelo Komunalno Vojni Radmanovac 25 83.33 pit a 20 Kupljens o Komunalno Vojni Kupljens o 363 56.89 pit a 207 Kupljens o Komunalno Vojni Miholjs o 97 0.00 0 lo .vodovod Johovo 25 0.00 0 lo .vodovod Sela ova Poljana 0 0.00 0 Raji Brdo 46 0.00 0 lo .vodovod Klupica 11 0.00 0 lo .vodovod Lisine 30 0.00 0 lo .vodovod Krstinja 101 59.41 pit a 60 Krstinja Komunalno Vojni Mraaj Krstinjs i 10 0.00 0 lo .vodovod Prisje a 29 0.00 0 lo .vodovod Petrova Poljana 13 0.00 0 lo .vodovod D aperovac 11 0.00 0 lo .vodovod

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 48 KAPROJEKT D.O.O. ta orovica 18 0.00 0 lo .vodovod Dunja 71 0.00 0 lo .vodovod Gornja Brusovaa 41 0.00 0 lo .vodovod Kusaja 42 0.00 lo .vodovod Lipovac Krstinjs i 11 0.00 0 lo .vodovod Donja Brusovaa 116 0.00 0 lo .vodovod Svinica Krstinjs a 341 28.57 pit a 97 Veli a Kladu a Komunalno Vojni iro a Rije a 144 0.00 0 lo .vodovod Kestenovac 33 0.00 0 lo .vodovod Mracelj 166 96.27 pit a 159 Veli a Kladu a Komunalno Vojni Gej ovac 217 42.65 pit a 92 Veli a Kladu a Komunalno Vojni Jagrovac 18 0.00 0 lo .vodovod Klo o 85 0.00 0 lo .vodovod Voji nica 634 56.22 pit a 356 Utinja vrelo Komunalno Vojni Podsedlo 110 90.91 pit a 100 Utinja vrelo Komunalno Vojni U upno 5.886 55.67 3.277 Opina Vojni, oja je bila o upirana tije om Domovins og rata, pretrpjela je izmenu ostalog znaajne demografs e i infrastru turne gubit e. Sada nje stanje ara teriziraju ugla vnom mala ruralna naselja i zaselci, rasporeneni diljem Opine. Izuzev ne olicine veih n aselja i samog opins og sredi ta Vojnia, rijet o oje naselje izis uje znaajnije apacitete u pogledu vodoops rbe. Ops rbljenost vodom iz javnih vodoops rbnih sustava iznosi 56 % u u pnog stanovni tva, do se ostala naselja snabdijevaju vodom iz malih lo alnih sustava, ili pojedinano aptiranih vrela male izda nosti na podruju Opine. Cijelom svojom istonom stranom Opina Vojni granii sa Federacijom BiH, pa se i ne a pogranina naselja ao Mracelj , Gej ovac i Svinica Krstinjs a vodom snabdijevaju iz vodoops rbnog sust ava Veli a Kladu a. Javni vodoops rbni sustavi smje teni su na sjevernom i sredi njem dijelu Opine , i prote u se mahom uz glavne prometnice (dr avnu cestu D-6, upanijs u cestu -216), i lo alne ceste na sjeveru Opine. Sredi nji i ju ni dio u potpunosti je bez javnih sust ava izuzev vodovoda Krstinja oji vodom snabdijeva istoimeno naselje, i o olne zasel e. Opin a ima oformljen omunalni pogon oji upravlja postojeim sustavima. Opina a anje Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Bubnjarci 235 100.00 pit a 235 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Jurovs i Brod 208 100.00 pit a 208 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Bubnjara i Brod 115 100.00 pit a 115 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Donji Bu ovac

a anjs 122 93.50 pit a 115 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Jurovo 91 100.00 pit a 91 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Gornji Bu ovac a anjs 18 100.00 pit a 18 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Mi inci 151 100.00 pit a 151 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. a anje 156 89.74 pit a 140 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Brihovo 188 100.00 pit a 188 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Sela a anjs a 89 100.00 pit a 89 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Zalu a Lipni a 145 100.00 pit a 145 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Kohanjac 104 100.00 pit a 104 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Pravutina 244 100.00 pit a 244 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Brezni a anjs i 27 92.59 pit a 25 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Jugovac 23 69.56 pit a 16 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Mala Pa a 30 100.00 pit a 30 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Veli a Pa a 61 100.00 pit a 61 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Erti 24 100.00 pit a 24 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Sraa 44 100.00 pit a 44 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Mo anci 48 100.00 pit a 48 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Jadrii 14 71.43 pit a 10 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Stan ovci 23 91.30 pit a 21 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. U upno 2.160 98.29 2.123

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 49 KAPROJEKT D.O.O. Opina a anje smje tena je na SZ dijelu upanije, te cijelom svojom zapadnom granicom (rije a Kupa) granii sa Republi om Slovenijom. Odli uje ju vrlo viso i stupan ops rbljenosti stanovni tva od 98 %. Cjelo upna javna vodoops rba Opine zasniva se na vodoops rbno m sustavu Grada Ozlja ije omunalno poduzee i upravlja vodoops rbnom infrastru turom na a anjs om podruju. Opins o sredi te a anje, smje teno je u centralnom dijelu Opine, do je veina ostalih naselja prirodno orjentirana prema rijeci Kupi, i smje tena du plodonosnog porjeja. Opina Kamanje Naziv naselja Br.st.2001 Ops rbljenost 2007. god (%) Kvaliteta Br.pri ljuenih stanovni a Naziv vodovoda Naziv omunalnog Brlog Ozaljs i 93 100.00 pit a 93 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Kamanje 429 100.00 pit a 429 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Mali Vrh Kamanjs i 60 100.00 pit a 60 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Orlja ovo 220 100.00 pit a 220 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Prese a Ozaljs a 16 100.00 pit a 16 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Re tovo 110 100.00 pit a 110 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. Veli i Vrh Kamanjs i 81 100.00 pit a 81 Vodovod Ozalj Komunalno Ozalj d.o.o. U upno 1.009 100.00 1.009 Novoformirana Opina Kamanje smje tena je na us om pojasu uz rije u Kupu, i obuhvaa ne ada nji sjeverni dio Opine a anje. Osim Kamanja, Opinu formiraju jo est o olnih naselja od ojih su znaajnija Orlja ovo i Re tovo. Su ladno popisu iz 2001. g. na n avedenom podruju obitava ne to vi e od tisuu stanovni a oji se vodom snabdijevaju iz javnog vodoops rbnog sustava Grada Ozlja. Postota ops rbljenosti iznosi 100 %, a vodov odom upravlja Komunalno Ozalj d.o.o. U nastav u je dan sumarni tablini is az, i grafi i pri az ops rbljenosti stanovni tv a na podruju Gradova i Opina Karlova e upanije. Broj stanovni a 2001. Broj pri ljuenih stanovni a Ops rbljenost 2007. god (%) GRADOVI 100.353 93.924 93.59 OPINE 41.960 29.124 69.41 UKUPNO 142.313 123.048 86.46 Postota ops rbljenosti stanovni tva na podruju Gradova Karlova e upanije 95% 96% 91% 94%

77% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj postota ops rbljenosti

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 50 KAPROJEKT D.O.O. Iz grafi og pri aza ops rbljenosti Gradova vidljivo je da najvei postota ops rblj enosti ima upravo Grad Karlovac ao upanijs o sredi te, oje prednjai i po ostalim razvojnim po azateljima. Slijede ga podruja Grada Duga Rese oje sa arlova im podrujem ini fun cionalno-prostornu cjelinu, zatim Ozlja i Ogulina svi sa pre o devedeset pos to ops rbljenosti u odnosu na u upan broj stanovni a. Izdvaja se podruje Grada Slunj a smje teno na nerazvijenijem i financijs i-gospodars o inferiornijem ju nom dijelu upa nije, oje je sa sedamdeset i sedam posto ops rbljenosti najslabije ops rbljeno grads o podruje Karlova e upanije. Razloge ne to ni e ops rbljenosti Grada Slunja mo emo potra iti u izrazitoj centraliziranosti javnog vodoops rbnog sustava o o grada Slunja, sa vr lo malim podrujem po rivanja u odnosu na cjelo upno grads o podruje. Nadalje, postoji vrlo veli broj malih naselja i zasela a rasporenenih po iro om podruju ije stanovni tvo vodoops rbu rje ava palijativno, ili iz malih i nepouzdanih lo alnih sustava oji ne mogu ui u sustave javne vodoops rbe. Rje enje treba tra iti u mogunosti povezivanja postojeih sustava na podruj u Grada, te irenju vodoops rbne mre e oristei nove apacitete spajanjem sa susjednim sustavima u regionalne vodoops rbne sustave, to e biti razmatrano u slijedeim pogla vljima ove Studije.

KAPROJEKT D.O.O. Postota ops rbljenosti stanovni tva na podruju Opina Karlova e 56% 68% 32% 100% 48% 88% 100% 50% 40% 86% 88% 90% 93% 63% 48% 56% 98% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Barilovi Bosiljevo Cetingrad Dragani Generals i Stol Josipdol Kamanje Krnja Lasinja Netreti Pla i Ra ovica Ribni Sabors o Tounj Vojni a anje postota ops rbljenosti - prosjean postota ops rbljenosti 69,41 %

upanije

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 52 KAPROJEKT D.O.O. Slijedom prilo ene grafi e interpretacije gore navedenih podata a, daju se izvesti slijedei za ljuci: Ops rbljenost stanovni tva vodom na podruju Opina Karlova e upanije vrlo je neujednaena i po pojedinim opinama znatno odstupa od prosjenog postot a ops rbljeno sti oji iznosi 70 %. Generalno, pri azane opine mogli bismo svrstati u tri ategorij e su ladno postot u ops rbljenosti stanovni tva iz javnih vodoops rbnih sustava. U prvu ategoriju svrstavamo opine sa najni im stupnjem ops rbljenosti stanovni tva: Cetingrad, Generals i Stol, Krnja , Lasinja i Tounj. Stupanj vodoops rbe naveden ih opina ree se u rasponu od 32-50 % od u upnog stanovni tva i dale o je ispod upanijs og prosje a. To su, izuzev Opine Generals i Stol i Tounj, mahom opine oje su veli im dijelom svojeg teritorija bile pod o upacijom tije om Domovins og rata, te pretrpile znaa jne devastacije infrastru turnih sustava, ao i negativne demografs e procese raselj avanja stanovni tva. Gospodars i su na nis om stupnju razvoja, slabo prometno povezane, b ez znaajnijih razvojnih po azatelja u perspe tivi. Kara terizira ih veli i broj izra zito ruralnih naselja prostorno razvedenih (disperziranih) diljem teritorija. Isto ta o to su i najrjene naseljene opine upanije sa izrazito negativnim demografs im po azateljima brzog biolo og odumiranja stanovni tva to za posljedicu ima nestajanje itavih naselja. Na podruju navedenih opina izgradnja javnih vodoops rbnih sustava predstavlja zadovoljenje prioritetne potrebe sa ciljem ostvarivanja osnovnih preduvjeta za z austavljanje negativnih demografs ih trendova u budunosti. U drugu ategoriju spadaju Opine Barilovi, Bosiljevo, Vojni i Sabors o u ojima se ops rbljenost stanovni tva iz javnih vodoops rbnih sustava ree u rasponu od 56-68 %. Naseljenost navedenih Opina ta oner je izuzetno rijet a, sa jedna im prostorno demografs im obilje jima oja ara teriziraju Opine svrstane u prvu ategoriju, ali je blizina veli ih vodoops rbnih sustava (Ogulina, Duga Rese, i Karlovca) u Opinama Barilovi i Bosiljevo povoljno utjecala na razvoj i investiranje u opins e vodoops rbne susta ve oji su se planirali i izvodili ao nastavci, i poveznice spomenutih grads ih sustava. Opina Sabors o, u pogledu vodoops rbnih apaciteta jedinstvena je na cijelom prostoru upanije. Ia o sada nja ops rbljenost ne zadovoljava potrebe stanovni tva, apaciteti izvora Li e Jasenice dostatni su za zadovoljenje potreba na vodi cijelog ju nog podruja Karlova e upanije u ljuivo s a Nacionalnim par om Plitvi a Jezera. Budui razvoj vodoops rbe u navedenim Opinama podrazumijeva daljnje pro irenje izgranenih sustava u svrhu poveanja broja pri ljuenih stanovni a,te ustroj i organ

izaciju vlastitih omunalnih pogona za uin ovito upravljanje izgranenim sustavima na svom podruju. Ostvarivanjem proje ta "Regionalnog cjevovoda L.Jasenica-Plitvi a JezeraSlunj", ao znaajne regionalne infrastru turne granevine sa ishodi tem u Opini Sabors o ostv arit e se uvjeti za re onstru ciju i pro irenje lo alnog vodoops rbnog sustava, i temelj i za gospodars u i demografs u revitalizaciju Opine. U treu ategoriju ubrajamo opine Dragani, Josipdol, Kamanje, Netreti, Pla i, Ra ovica , Ribni i a anje u ojima se ops rbljenost vodom iz javnih vodoops rbnih sustava ree u rasponu 86-100 %. U toj s upini, su ladno navedenom po azatelju, prednjae opine Dragani, Kamanje i a anje sa gotovo 100% ops rbljeno u to je i razumljivo, budui da njihovi sustavi predstavljaju integralne dijelove vodops rbnih sustava Karlovca, odnosno Ozlja. Slijede ih sa isto ta o viso im postot om ops rbljenosti Ribni , Netreti i Josipdol. Ribni ao dio ve spomenutog sustava Grada Ozlja, Netreti sa vlastitim sustavom, i Josipdol ao nastava vodoops rbnog sustava Grada Ogulina. Indi ativno je da nav edene opine po svom teritorijalnom smje taju spadaju u sjeverni, gospodars i razvijeniji i razvojno potencijalniji dio Karlova e upanije. Dvije opine iz ju nog dijela upanije: Ra ovica i Pla i oje po ops rbljenosti spadaju u najvi u ategoriju, nalaze se ta o viso o prvenst veno zbog znaajnih ulaganja u vodoops rbu tije om prote log desetljea u sluaju Ra ovice, do je malobrojno stanovni tvo Opine Pla i, uglavnom grupirano uz eljezni u prugu, ops rbljen o starim cjevovodima ojima je iste ao e sploatacijs i period.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 53 KAPROJEKT D.O.O. Ops rbljenost vodom iz javnih vodoops rbnih sustava na podruju upanije promatrajui u upno Gradove i Opine iznosi a o slijedi: Od u upno 142.313 stanovni a na upanijs om prostoru, vodom je snabdjeveno 123.048 stanovni a, to iznosi 86,46 %. 2.4. RASPOLO IVI PLANSKI DOKUMENTI POJEDINIH SUSTAVA Tije om izrade ove studije proje tantu su bili na raspolaganju do umenti prostor nog urenenja Karlova e upanije, i jedinica lo alne samouprave. Temeljem dopisa Zavoda za prosto rno urenenje i za titu o oli a Karlova e upanije od 07.09.2007.g. stanje prostorno plans e do umentacije je slijedee: Prostorni plan Karlova e upanije Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 26/01, 33/01, 16/02 GRAD / OPINA FAZA IZRADE PLANA SLU BENO GLASILO OBJAVE PPU Grada Karlovca Usvojen plan Glasni Grada Karlovca 01/02, 16/03, 4/04 PPU Grada Duga Rese Usvojen plan, izrada izmjena Glasni Grad Duga Rese 9/05 PPU Grada Ogulina Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 4/05 PPU Grada Ozlja Usvojen plan Slu beni glasni Grada Ozlja 4/06 PPU Grada Slunja Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 23/06 PPU Opine Dragani Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 30/06 PPU Opina Josipdol Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 36/05 PPU Opina Krnja Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 36/05 PPU Opina Lasinja Usvojen plan, radi se izmjena plana pri upljaju se suglasnosti Glasni Karlova e upanije 22/01 PPU Opina Pla i Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 23/06 PPU Opina Ra ovica Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 30/05, 15/06 PPU Opina Tounj Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 55/05 PPU Opine Sabors o Usvojen plan Glasni Karlova e upanije 26/07 PPU Opina Vojni Usvojen plan + izrada izmjena suglasnosti Glasni Karlova e upanije 14/05 PPU Opine Cetingrad (smanjeni sadr aj) Utvrnen onani prijedlog plana i pribavljaju se suglasnosti PPU Opine Generals i Stol (smanjeni sadr aj) Utvrnen onani prijedlog plana i pribavljaju se suglasnosti PPU Opine Ribni (smanjeni sadr aj) Utvrnen onani prijedlog plana i pribavljaju se suglasnosti PPU Opine a anje (smanjeni sadr aj)

Utvrnen onani prijedlog plana pribavljaju se suglasnosti PPU Opine Barilovi (smanjeni sadr aj) Utvrnen onani prijedlog plana pribavljaju se suglasnosti Opine Bosiljevo (smanjeni sadr aj) Utvrnen onani prijedlog plana pribavljaju se suglasnosti PPU Opine Kamanje (smanjeni sadr aj) Utvrnen onani prijedlog plana pribavljaju se suglasnosti PPU Opine Netreti (smanjeni sadr aj) Utvrnen onani prijedlog plana pribavljaju se suglasnosti

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 54 KAPROJEKT D.O.O. 3. OPIS POSTOJEIH RESURSA NA PODRUJU KARLOVAKE UPANIJE SA ANALIZOM PRO IRENJA ISTIH Predmet ovog poglavlja je detaljan pri az postojeeg stanja vodoops rbe na podruju Karlova e upanije.Navedeni podaci i opisi rezultat su dugotrajne analize op irne pro je tne do umentacije prethodno izranenih studija, idejnih i glavnih proje ata vodoops r bnih sustava i njihovih dijelova, podata a dobivenih od omunalnih poduzea i pogona vezano za st upanj izgranenosti pojedinih sustava, nain i re ime fun cioniranja vodoops rbe. Znaajan pr oblem tije om pri upljanja podata a predstavljalo je utvrnivanje mjerodavnog postojeeg stanja pojedinog vodoops rbnog sustava. Naime, veina omunalnih poduzea zadu enih za upravljanje i odr avanje sustava vodoops rbe ili ne posjeduju atastar cjevovoda, ili isti nije a uriran na nain da po azuje mjerodavno postojee stanje vodoops rbe. Stoga je bilo potrebno ulo iti dodatno vrijeme i napor prili om vr enja us lanivanja izranene proj e tne do umentacije sa stvarno izvedenim stanjem cjevovoda po pojedinom sustavu. Grafi i pri az postojeeg stanja vodoops rbe dan je u s lopu crtanih priloga studij e, do je popis cjelo upne analizirane proje atne do umentacije dan u prilogu. 3.1. POSTOJEI SUSTAVI VODOOPSKRBE NA PODRUJU KARLOVAKE UPANIJE 3.1.1. Vodoops rbni sustavi na podruju gradova Karlova e upanije Grad DUGA RESA Razvoj sustava Vodoops rbni sustav Duga Rese razvijao se tije om godina paralelno s vodovodnim sustavom grada Karlovca. Izgradnjom alova og vodovodnog sustava stvorena je mogunost da se potro ai na podruju Grada Duga Rese pri ljue na isti. Prvo je to bilo izvedeno na gravitacijs om principu, ali se ubrzo po azalo da je na ta av nain ne mogue osigurati optimalne ops rbne tla ove. Tada se pristupa izgradnji crpne stanice i vodospreme Vidan a , s izvori tem na dovodnom cjevovodu od Karlovca, roz Gornje Mrzlo Polje Mre ni o, do Duge Rese. Stalno irenje vodovodne mre e, bez osiguranja novih ulaznih oliina prijeti olapsom vodovodnog sustava te se pristupa izgradnji vlastitog vo dovodnog sustava. Ka o na vlastitom podruju nisu postojali izvori pit e vode oji bi mogli zadovoljiti potrebe na vodi pro irenog onzumnog podruja, pristupilo se zahvatu povr ins ih voda, on retnije, rije e Dobre od Novigrada. Hidrauli i parametri izvedenog zahvata su: zahvaa se 42 l/s na otvorenom vodoto u putem bunars e strojarnice. Ugranene pumpe

imaju manometars u visinu dobave od 25 m.V.S.,snagu od 20 W i predvineno je da rade 20 sati na dan. zgrada za oagulaciju proje tirana je za apacitet od 47 l/s s vremenom mije anja od 13

minuta talo nica je ta oner proje tirana na apacitet zahvaenih oliina (47 l/s). Zapremina joj iznosi o o 400 m3. predvineno je i vrijeme zadr avanja od 2 sata i 20 minuta. filtrirnica je izgranena s tri radne i jednom elijom u priuvi. Povr ina sva e elije i znosi 2,5 x 4,0 = 10 m2. vodosprema za pranje filtra izgranena je s zapreminom od 100 m3 s otom dna od 1 37,45 m.n.m. Pumpe za punjenje ove vodospreme imaju apacitet 4,3 l/s. Instalirana je snaga od 1,5 W, manometars a visina dobave iznosi 12,5 m.W.S. i predvineno je da rade 7 sati na dan.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 55 KAPROJEKT D.O.O. crpni bazen je izveden s zapreminom od 50 m3. Kod punog sabirnoga bazena vodno l ice nalazi se na oti od 132,41 m.n.m., do se os pumpi nalazi na oti 132,03 m.n.m. strojarnica je previnena s dvije visins e zone snabdjevanja. Za potrebe Duge Res e tlai se 40 l/s vode u postojeu vodospremu Vidan a . Ugranene crp e imaju instaliranu snagu o d 110 W i mogu postii manometars u visinu dobave od 120 m.W.S. Predvineno je da cr p e rade 20 sati na dan. Razli a izmenu zahvaenih 47 l/s i instaliranog apaciteta za potrebe Duge Rese (7 l/s) bila je predvinena za snabdjevanje vodom druge visins e zone. Proje tnom do umentacijom definirano je samo ops rbno podruje druge visins e zone. ali ostal i hidrauli i parametri nisu definirani. u strojarnici je ugranen otao za amortizaciju hidrauli og udara. voda se putem azbest cementnih cijevi promjera 200 mm, u upne du ine 3570 m tlai u vodospremu Vidan a vodosprema Vidan a izvedena je s zapreminom od 1000 m3. Kota vodnog lica od pune vodospreme iznosi 219,60 m.n.m. Visina stupca vode u vodospremi iznosi 4 m, ta o da se dno prezne vodospreme nalazi na oti 215,60 m.n.m. Proje tnom do umentacijom bilo je predvineno da se iz vodovodnog sustava snabdje vaju vodom potro ai u naseljima: Duga Resa, Gornje Mrzlo Polje Mre ni o, Donje Mrzlo Polje Mre ni o, Mre ni i Varo i Vinica, ali je vodovod asnije pro iren na naselja Sveti Petar Mre ni i i Mre ni i Brig. Vodovodna mre a granena je prema naraslim potrebama na vodi. Nije se vodilo rauna o rajnjem dosegu proje tiranog vodovodnog sustava to je prouzroilo da se rajem 70tih godina pro log stoljea pojavila nesta ica vode. Uzro nesta ice vode mo e se pripisati i dotrajalim cjevovodima, oji uzro uju enormno veli e gubit e vode. Broj stanovni a Duge Rese i o olnih naselja je rastao u periodu od 1981. do 1991. Najvei prirast stano vni tva zabilje en je u Dugoj Resi i za vremens o razdoblje od 1961 do 1981 retao se po s topi od 2,37% godi nje. U bli im prigrads im naseljima zabilje en je ta oner dosta veli a stop a godi njeg prirasta (Mre ni i Varo sa stopom prirasta od 1,94 % godi nje i Sveti Petar Mre ni i sa stopom od 1,59 % godi nje). Potrebe na vodi za 1981. godinu iznosile su o o 45 l/s, od ega je o o 25 % otpadalo na industrijs e potrebe na vodi. E strapolacijom tada njih potreba dobijena je potreba na vodi na raju tridesetogodi njeg e sploatacijs og p erioda s iznosom od o o 100 l/s. Bilo je jasno da bi zahvaanje potrebnih oliina vode na ot vorenim vodotocima bilo pres upo i da se potrebne oliine vode moraju dovesti iz drugih i

zvori ta. Plans e potrebe na vodi za arlova i vodoops rbni sustav iznosile su tada prema s tudiji Hidroproje ta , Zagreb 955 l/s. Na arlova om podruju se raspolagalo s o o 400 l/s, roz vodoistra ne radove utvrneno je slijedeih 350 l/s i bilo je potencijalno mogue osigu rati dodatnih 300 l/s, to u upno daje 1050 l/s. Bilo je prirodno da se prine ponovnom povezivanju arlova og i dugore og vodovodnog sustava. Idejno rje enje je izraneno od strane OVP Zagreb, OOUR Vodoprivreda Karlovac , Karlovac 1983. godine pod brojem P-265/83. Bilo je predvineno da se potrebne oliine vode dovedu iz arlova og vodovodnog sustava put em dva vodovodna ra a roz Gornje i Donje Mrzlo Polje Mre ni o do Duge Rese gdje je b ilo predvineno da se izgradi precrpna stanica apaciteta o o 95 l/s ojom bi se osig uravao potrebni tla u dugore om vodovodnom sustavu. Bila je predvinena izgradnja dvije vodospreme sva a od 1200 m3 ( Vidan a i Vinica"). Dislo acija vodospremnog prostora po eljna je sa strane aseizmi og in enjerstva. Izgranena je vodosprema Vinica na oti o d 185 m.n.m. i re onstruiran je dio grads e vodovodne mre e. Dovod vode iz arlova og vodovoda i crpna stanica nisu izvedeni. Odrenene oliine vode dovedene su u vodos premu Vinica iz velemeri og vodovodnog sustava pre o naselja Belajs e Poljice.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 56 KAPROJEKT D.O.O. Postojee stanje Podruje grada snabdijeva se pre o ve spomenutog vodozahvata "Novigrad" na Dobri i vodospreme "Vidan a" (1000 m3 ; 218 m.n.m.), te vodospreme "Vinica" (1200 m3 ; 1 85 m.n.m.) oja se vodom snabdijeva i iz Velemeri og vodovoda putem izvori ta "Peta " apaciteta 20 (l/s). Na podruju grada vodoops rbna mre a je izvedena od azbest-ceme ntnih i lijevano eljeznih cijevi, do su re onstruirani dijelovi izvedeni od PVC i PEHD c jevovoda. Od vodocrpili ta "Novigrad" do VS "Vidan a" vodi A.C. cjevovod 200 mm., duljine cc a. 3.500m, glavni grads i vodoops rbni pravci izvedeni su od A.C. cjevovoda 150 i 2 00 mm, spoj prema VS "Vinica" izveden je od PVC cijevi DN-280, do su prijelazi pre o r. Mre n ice izvedeni od L. ., i A.C. cijevi, promjera 150, odnosno 125 mm. Desnom obalom r. Mre nice, roz Donje Mrzlo Polje izveden je PVC cjevovod DN-300 d uljine cca. 2.700 m u svrhu spoja na arlova i vodoops rbni sustav to treba predstavljati

budunost dugore e vodoops rbe. Gornje Mrzlo Polje snabdijeva se cjevovodom uz dr avn u cestu D-3 od lijevanog eljeza 125 mm. Naselja uz desnu obalu r. Mre nice ju no od gra da D. Rese pri ljuena su na sustav pod tla om VS "Vinica", do se na isto u sustav pove zuje sa velemeri im sustavom (PVC DN-140 mm) ops rbljujui naselja M. Varo , Belajs a Vinica, i Peur ovo Brdo uz upanijs u cestu -3184. Sustav (PVC cijevi DN-90-160) se prote e dalj e na jug uz desnu obalu r. Mre nice i iri do CS i VS "Mre ni i Nova i" (200 m3; 236 m.n. m.) za istoimeno naselje, te naselja Bo t, Cerova i Galovii, i Mihali Selo. Naselja na lijevoj obali r. Mre nice pod tla om su VS "Vidan a", sustav PVC cijevi DN-110 do 200mm se uz dr avnu cestu D-23 iri do naselja Belavii i Galovi Sela. Naselja izmenu prometnica Karlovac- Rije a (D-3) i Duga Resa-Josipdol, oja prip adaju Gradu Duga Resa pri ljuena su na vodovod Netreti-Vu ova Gorica (Opina Netreti). Proje tiran je vodoops rbni cjevovod za vodosnabdjevanje ovog podruja oje se baz iralo na zahvatu preostalih 7 l/s na crpili tu u Novigradu na Dobri, ali se od toga odustal o zbog moguih havarija na zahvatu na rijeci Dobri na on izgradnje HE Le e . Proje tiran je i izveden (PVC DN-110) dovod vode iz pre idne omore Stra a pre o rije e Dobre od Jareg Polja do naselja Mrain, gdje je upravo u izgradnji crpna stanica u zasel u S ladii. Putem crpne stanice voda e se tlano-gravitacijs im cjevovodom distriburati do potr o aa, odnosno tlaiti u novoproje tiranu vodospremu Babi a (400 m3; 250 m.n.m.) oja je u izgradnji. Umjesto ova o predvinene oncepcije do sada je vodoops rba fun cionir ala

zaobilaznim vodom o o pre idne omore Stra a i potro ai dovedeni pod hidrostats i pritisa vodospreme Podbil (200 m3; 272 m.n.m.). Ova av pogon bio je nesiguran u r adu jer dovodi ops rbne cjevovode pod preveli i hidrostats i pritisa i u sluaju havarije na dovodnom cjevovodu potro ai ostaju trenutno bez vode. Vodoops rbni sustav Grada Duga Rese u budunosti bi se trebao spojiti na apacitet e arlova og sustava, za oji se po azalo da na svojim vodocrpili tima ima dovoljno oliina za zadovoljenje i potreba sustava Duga Resa (prema do sada izranenim analizama o o 60 l/s). U tu svrhu bi se na lo aciji Donjeg Mrzlog Polja izgradila precrpna stanica putem oje bi se u dugore i sustav tlaila navedena oliina vode u svrhu punjenja dvije referentne vodo spreme "Vinice" i "Vidan e". Vodocrpili te "Novigrad" bi se stavilo van uporabe (priuva), jer je ao vodozahvat na otvorenom vodoto u r. Dobre podlo no zamuenju pri flu tuaciji nivoa r ije e, a isto ta o vrlo je nesigurno zbog izgradnje pregradne brane HE "Le e" uzvodno na rij eci Dobri radi oje e se poremetiti donji to rije e pa ta o i uvjeti na vodozahvatu.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 57 KAPROJEKT D.O.O. Grad KARLOVAC Grad Karlovac, ao upanijs o sredi te , najvei je i najrazvijeniji urbani centar i ao ta av nositelj razvoja vodoops rbe, a o u pogledu zahvaenih i distribuiranih oliina, t a o i u pogledu postot a ops rbljenosti stanovni a i valiteti vodoops rbe. Veina podata a ori tenih pri opisu navedenog sustava dobiveni su od strane Vodovod a i Kanalizacije d.o.o. - tvrt e zadu ene za omunalne djelatnosti pri Gradu Karlovcu,prouavanjem prethodno izranene proje tne do umentacije izvedenog stanja, te od strane Hidroproje ta-Ing, Zagreb temeljem proje ta br.3126/2006. Vodoops rbni sustav Grada Karlovca snabdijeva sam grad Karlovac, i 28 mjesta i n aselja na grads om teritoriju, te 18 naselja u susjednim Opinama. Uz uslugu ops rbe pit om vodom vodoops rbni sustav grada Karlovca obuhvaa i slijedee a tivnosti: sistemats i i ontinuirani monitoring i testiranje distribuirane vode odr avanje sanitarnih za titnih zona izradu i implementaciju "Operativnog plana i interventnih mjera" u sluaju inciden tne situacije zaganenja izvori ta pit e vode. Razvoj sustava Izgradnja arlova og vodoops rbnog sustava zapoela je 1914.g. onstru cijom 2 vodozahvatna bunara na Borlinu, te vodospreme "Borlin", zapremine 1000 m3, na o ti 175 m.n.m. Njihova zbirna izda nost iznosila je o o 42 l/s, to je zadovoljavalo grads e potrebe na vodi do 1950.g. Iste godine zapoinje izgradnja vodocrpili ta " vara" (60 l/s). Daljnji razvoj slijedi izgradnjom bunara "Me u je" (60 l/s), to je povealo apacitet sustava na 165 l/s. Na on provedenih vodoistra nih radova na Ga ans om polju, izmenu rije a Korane i Kup e, zapoela je izgradnja tri vodocrpili ta (Gaza I, II i III) u upnog apaciteta o o 33 0 l/s. Danas su u fun ciji Gaza I, i III. Do 1941. g. duljina vodoops rbne mre e iznosila je 41 m, ali je postojao veli i problem sa propusnosti cjevovoda zbog malih profila, i propadanj a starih cijevnih vodova. Tije om narednih desetljea grads a mre a se su cesivno nadograniva la i pro irivala. 1970. potro nja vode iznosila je 240 l/stanovni /danu u ljuujui une i industrijs e pri lju e, to se u zadnjih trideseta godina svelo na o o 220 l/danu, unato poveanju broja onzumenata, ali uz isto vrijeme znaajno smanjenje industrijs ih apaciteta na po druju Grada. Tije om prote log desetljea, pristupilo se pro irenju vodoops rbnog sustava na nase lja izvan grads og podruja. Na sjever prema Draganiu,te na isto dolinom r. Kupe. 1997.g. za

vr ena je gradnja cjevovoda na lijevoj obali Kupe duljine o o 17.000 m, to je omoguilo op s rbu naselja Reice i i ljavia. Na on toga pristupilo se pro irenju i izgradnji mre e du desne obale r. Kupe. Prva faza izgradnje do 2001.g. vodoops rbom je po rila naselja Br onani, Lipje, Ribari, Slunjs a i Bans a Selnica. Druga faza, oja je zavr ila tije om 2004. g. p ro irila je ops rbnu mre u na naselja Bre ani, S a avac, Slunjs i i Bans i Moravci, te Kablari. Dana nji apacitet vodoops rbnog sustava Karlovca teorets i iznosi o o 11.500.000 m3/god. Duljina vodoops rbne mre e iznosi 482 m, sa 12.150 pri ljua a, to znai da se mre a poveala 11, 5 puta u zadnjih 50 god.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 58 KAPROJEKT D.O.O. Postojee stanje Vodocrpili ta Vodocrpili ni apaciteti na podruju Grada Karlovca dani su u slijedeoj tablici, do e se opis i analiza vodocrpili ta dati u nastav u. Postojei apaciteti po pojedinim crpili tima VODOCRPILI TE GODINA IZGRADNJE IZDA NOST (l/s) 1. BORLIN 1914. 45 2. VARA 1949. 40-70 3. MEKU JE 1964. 45-95 4. GAZA1 1976. 100-180 5. GAZA2 1980. 120-150 (van fun cije) 6. GAZA3 1996. 70-100 7. JURKOVIA MLIN 1976. 10 UKUPNO 310-500 Vodocrpili te GAZA I Vodocrpili te se nalazi u sjeveroistonom dijelu grada, u poplavnom podruju Ga ans og polja, u neposrednoj blizini rije a Korane i Kupe i njihova u a, a sa jugozapadne s trane granii sa obrambenim nasipom grada Karlovca. Crpili te je izgradeno 1976.g. a izda no st mu je 180 l/se odn.100 l/se . ada je u pogonu manja pumpa. Na crpili tu Gaza 1 izvedeno je 7 bu enih bunara (teglica) O 600 mm, dubine 15 do 16 m iz ojih se voda nategama dovodi u sabirni bunar. Centralni (sabirni) bunar je zatv orene metalne onstru cije, do je sedam teglica locirano u rog o o njega. Voda se pr ije upu tanja u distribucijs u mre u tretira lorom. Sloj humusa debljine je 30-a cm, a slijede naslage gline debljine 2-3 m. Ispod humusa i gline slijede slojevi pjes ovite gline i mulja oji su nepropustan slijed sedimenta i vrlo dobar izolator od vanjs ih povr ins ih utjecaja. Na dubini od 7,5 do 8,5 m slijedi glavni vodonosni debljine 2-3 m i sastoji se od rupnog ljun a. Ispod vodonosni a je sloj praha nabu enog do dubine od 14 m. Hidraul i utjecaj Korane je ja , do je hidrauli i utjecaj Kupe zanemariv, pa se p retpostavlja da vodonosni sloj is linjava prije nego ostvari hidrauli u vezu s rije om Kupom. Periodi a sanacija postojee brane na Korani je neophodna jer je prisutno osipavanj e materijala od ojeg je ona napravljena ( amenje), ime se smanjuje nivo rije e Kor ane a time i prihranjivanje podzemlja. Prisutna je i onstantna erozija desne obale odmah na on brane. Na crpili tu se nalaze i 4 ontrolno-opa a e bu otine. U sluaju potrebe mogue je ontrolirati i odreneni broj bunara. K-1, K-3 i K-4 su b u otine locirane u neposrednom zaobalju rije e Korane te je uzlmanjem uzora a iz njih, o dnosno podzemnog vodonosni a, mogue uoiti zaganenje. Bu otina K-2 se nalazi u

pretpostavljenom smjeru doto a podzemne vode u e sploatacijs i bunar, pa je mogua ontrola prodora podzemne vode iz smjera rije e Korane prema bunaru. U glavnoj zgradi na vodocrpili tu ugranena je ompletna strojars a. ele trina i ost ala oprema za upravljanje i nadzor veeg dijela vodoops rbnog sustava sa opremom za tr etiranje vode lorom. Po apacitetu crpljenja to je najvee vodocrpili te sa trajnim apacitetom od 140 180 (l/s). Vodocrpili te ujedno predstavlja i dispeers i centar daljins og sustava upravljanja i nadzora oji je u fazi dovr enja. U prostoriji 1 je smje teno glavno centralno raunalo za nadzor i djelomino za upravl janje

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 59 KAPROJEKT D.O.O. veeg dijela vodoops rbnog sustava. Ujedno su u prostoriji smje teni ele tro ormari za runo upravljanje glavnim crp ama i teglicama (va um crp ama) ao i potrebnim mjeraima struje, napona i u upnog proto a. Prostorija 2 spojena je sa prostorijom 1, i sa bone strane ima pristup amionima radi dopreme potrebne opreme prili om remontnih radova na postrojenju. U prostoriji s u smje teni novi upravija i ormari za crp e i ujedno je smje ten dio rezervnih crp i za glavna vodocrpili ta. OpremIjena je manjom rans om dizalicom i manjom dlzalicom sa runlm upravljanjem. U prostoriji su ugranene stepenice za pristup donjim ni im eta ama, gdje su smje tene crp e sa tlanim cjevovodom i jo ni e centralni sabirni bunar. Na vodocrpili tu se nalaze instalirana tri agregata: Verti alni osovins i agregat starije izvedbe (planirana zamjena prema zapoetoj re onstru ciji) tipa Litostroj-Slovenija veih je apaciteta i u ljuuje se samo u i znimnim sluajevima prili om poremeaja sustava. Navedena crp a je proje tirana za vee crpne oliine stanja vodoops rbe 1975.g. Proje tom "Revitalizacija ele trostrojars e op reme na CS Gaza I" oji je u tije u ova crp a e biti zamijenjena ade vatnom manjom crp om, oja e tada sa dvije ve instalirane crp e initi radnu cjelinu Za sada redovno radi potopni agregat (crp a i ele tromotor) tipa KSB-Austrija, a drugi tipa Pleuger-Njema a sline ara teristi e slu i ao rezervni. Kara teristi e KSB crp e su slijedee: potopni crpni agregat pogons e snage 140 ( W), apaciteta crpljenja 100 (l/s), manometars e visine dizanja 100 (m). Crp a je dn evno u pogonu prosjeno 21 sat. Agregat je upravljan pomou fre ventnog regulatora, i pode en na 90 (l/s) - is ustve ni radni optimum u paralelnom radu sa ostalim vodocrpili tima. Kara teristi e Pleuger crp e su slijedee: potopni crpni agregat pogons e snage 14 0 ( W), apaciteta crpljenja 100 (l/s),za manometars e visine dizanja 100 (m). U ljuuje s e jedino u sluaju ispada iz rada glavnog agregata. Vodocrpili te GAZA II Crpil te Gaza II izgraneno je 1980.g. i nalazi se do Gaze I izmenu rije e Korane i Kupe.Na crpili tu je izvedeno 6 bu enih bunara promjera O 600 mm (sa po 6 inje cijs ih) dubi ne 16 do 19 m, iz ojih se prethodno ondicionirana voda tlai u cjevovod. Debljina humusnog po rivaa varira 30-50 cm, a slljede slojevi u ojima se izmjenj uje pijesa i glina s pra inastom omponentom debljine o o 7 m. ljuna ( oji ima znatan udio pjes ovite !

pra inaste omponente) glavni je vodonosni . Njegova debljina iznosi o o 7,5 m. Is pod vodonosni a su naslage pjes ovitog praha nabu ene do dubine 19,40 m. Ve na samom poet u rada crpili ta bilo je dosta raznovrsnlh problema od ojih su naj vei viso a oncentracija eljeza, "pjes aranje" i mutnoa vode. Zbog viso e oncentracije eljeza u vodi (i do 16 mg/l) 1983.g.je izvedena podzemn a deferizacija pre o inje cionih bunara ( ojih je po 6 o o sva og e sploatacionog) i to Vyredox metodom, ime je do lo do znaajnog pada oncentracije eljeza u vodi, te se deferizacij a posljednjih godina e sploatacije bunara oristila samo periodi i (po potrebi). Crpili te je ontinuirano radilo do 1992.g., a do 1997.g. povremeno, odnosno prema potrebi. Otada nije u fun ciji zbog smanjenja potro nje vode te zbog potrebnog ondicionira nja.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 60 KAPROJEKT D.O.O. Vodocrpili te GAZA III Vodocrpili te Gaza 3 nalazi se na istonom dijelu grada Karlovca, ju no od Ga ans og pol ja uz rije u Koranu, nedale o od u a Korane u Kupu, a presjeca ga obrambeni nasip. Locirano je na urbanisti i slobodnom prostoru izmenu poduzea "Zelenilo" i lijeve o bale rije e Korane (postojeeg obrambenog zemljanog nasipa). Na crpili tu su izvedena 2 bu ena bunara O 600 mm i dubine 15 do 18 m. Sloj humusa debljine je o o 30 cm, a slijede pra inaste gline debljine 4 - 7 m oje su odlian i zolator. Ispod se nalazi pjes oviti ljuna oji je glavni vodonosni i ima promjenjivu debljinu od 3 - 4 m. Slijede pra inasto pjes oviti ljunci slabije propusnosti i pjes oviti prah oji je s oro nepropustan sve do nabu ene dubine od 19,2 m. Bunari ozna e KB 1,2 i 3 su tipine iz vedbereverzibilno bu enje s ugradnjom "Bistrol" salonitnih filtara s potrebnim ljunanim slojem u dubini plit og vodonosni a. Godine 1990. vodocrpili te je pu teno u rad ao e sperimentalna bu otina (bunar). 1996. god. obavljen je tehni i pregled i dobivena je uporabna dozvola. Vodocrpili t e radi s jednim bunarom (bunar KB-2) apaciteta 100 l/se . Dezinfe cija vode vr i se lordi o sidom. U I za titnu zonu crpili ta spada i dio Korane ao i obrambeni nasip oji je dan na ori tenje Hrvats im vodama u svrhu odr avanja ili interventnih mjera u sluaju poplave. Vodocrpili te sa sastoji od strojarnice u ojoj je smje tena upravlja o nadzorna opre ma te u odvojenoj prostoriji urenaj za tretiranje vode lorom (automats i). Rad sustava crpljenja prati se daljins i u dispeers om centru. Na crp i je ugranen ele troni i urenaj za promj enu fre vencije, a time i broja o retaja, ime je osigurana mogunost promjene radnih pa rametara u svrhu optimiziranja sustava (ogranienje oliine vode tije om ljetnog perioda, ma nja potro nja el. energije) Dezinfe cija lor dio sidom vr i se pomou posebnih urenaja instaliranih u zgradi st rojarnice. Urenaj radi automats i prema proto u crp e. Na vodocrpili tu se nalaze instalirana dva potopna agregata u sva om bunaru po jed an i to tipa Pleuger. Radi samo bunar KB-2 do je drugi bunar KB-3 van uporabe zbog manj e izda nosti. Kara teristi e Pleuger crp e su slijedee: potopni crpni agregat pogons e snage 12 7 ( W), apaciteta crpljenja 70;90 i 110 (l/s),za manometars e visine dizanja 103;100 i 70 (m). Upravljan je pomou fre ventnog regulatora (soft-starter). Vodocrpili te MEKU JE Vodovodno izvori te Me u je izgraneno je 1964.g., i nalazi se na jugoistonom dijelu g

rada Karlovca, izmenu naselja Gornje Me u je, sports o re reacione zone i rije e Korane na Me u ans om polju. Voda se crpi iz 4 opana i dva bu ena bunara sa dubine od 9 - 12 m, iz ljun ovitopj es ovitog vodonosni a. Na povr ini se nalazi sloj humusa debljine o o 30 cm. Slijedi sloj gline s primjesama praha i pijes a do pribli no 4,5 m dubine. Ispod je pijesa i p rvi vodonosni sloj debljine 3,5 - 4 m oji se sastoji od ljun a, a prihranjuje se indire tnom i nfiltracijom vode rije e Korane. Podina je pijesa , pa prah oji je ujedno nepropusna podloga. Kopani bunari su promjera 6 m, dubine o o 10 m, izraneni od betons e obloge unut ar oje se u donjem dijelu nalaze otvori od cigala u formi filtera za ulaz podzemne vode. Crpili te radi s jednim centralnim bunarom ( oji zbog nebetoniranog dna gubi dio v ode) a o olo su smje tena 3 natege za opane bunare i dva priuvna za bu ene. Voda se iz buna ra (tzv. teglica) nategama s uplja u centralnom bunaru i distribuira u vodoops rbnu mre u. U Ijetnim mjesecima u ljuuje se i nateg 5 da bi dobili potrebnu oliinu od 60 l/se . Pri

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 61 KAPROJEKT D.O.O. u ljuivanju rezervne crp e bunara 5 razina vode u bunaru 3 pada. Vodocrpili te ima znaajnu prihranu iz zalena ali je pod sna nim hidrauli im utjecajem Korane pa postoji opasnost od onei enja i zaganenja naroito pri vi em vodostaju. Obziro m da je locirano u zaobalju rije e Korane izda nost mu je proporcionalna porastu rij enog nivoa. U sluaju viso ih voda podruje 1. za titne zone biva poplavljeno, pa ia o orans a vo da ulazi u podzemlje, ne ugro ava zdravstvenu ispravnost vode za pie jer je rovina vodonepr opusna i samo rijena filtrirana voda dolazi u e sploatacijs e bunare. Medutim, prisutan je problem erozije rovine pa se posebna pa nja treba posvetiti za titi rovnih slojeva iznad v odonosnog sloja od bu enja i opanja. Dezinfe cija vode vr i se doziranjem natrij hipo lorita dire tno u cjevovod. Sirov a voda mo e se uzor ovati dire tno iz bunara. Uz e sploatacione bunare postoje i 3 ontrolno-opa a a; K-l, K-2 i K-3. K-2 i K-3 nalaze se 10-a metara od vodoto a Korane do je K-l udaljeniji i time interesan tniji za praenje prodora mogueg zaganenja dublje u zaobalje. Praenjem nivoa vode mogue je uoiti eventualno zaepljenje filters og sloja, a uzimanjem uzora a vode rije e Kora ne i profiltrirane podzemne vode iz bu otina eventualno zaganenje. Sve bu otine nabu ene su do podine, izgranene od PE cijevi DN 225 mm, sa talo ni om, neidentificiranim filtero m, nadfilters im dijelom i zavr nom demonta nom glavom od E i X omada O 200 mm. Izvr ena je osnovna sanitarna priprema prije pu tanja u rad, a to je za tita bunara od prodor a povr ins e vode i air - lift. U strojarnici vodocrpili ta voda se crpi iz opanog bunara pomou dvije crp e (1+1) tipa Pleuger i KSB od oje je jedna radna, a druga rezervna. Rezervni agregat se u lj uuje u sluaju ispada iz rada prvog agregata. Upravljan je pomou fre ventnog regulatora (s oftstartera) Kara teristi e Pleuger crp e su slijedee: potopni crpni agregat pogons e snage 68 ( W), apaciteta crpljenja 60 (l/s), manometars e visine dizanja 73 (m). Kara teristi e KSB crp e su slijedee: potopni crpni agregat pogons e snage 65 ( W ), apaciteti crpljenja iznose 7,27;63,91 i 81,41 (l/s) za manometars e visine diza nja 98;100 i 42 (m). Vodocrpili te VARA Vodovodno izvori te "Svara" nalazi se u centralnom dijelu grada Karlovca omeneno naseljima "Novi centar", "Grabri " i "Ra ovac", te eljezni om prugom Karlovac - Ri je a. Na podruju naselja Grabri 1949.g. su napravljena prva istra iva a bu enja i nainjene s

u dvije bu otine promjera 200 mm. Istra ivanja su nastavljena 1968. ada je izvedeno jo pet bu otina promjera 260 mm od ojih je jedna dana nji zdenac, a jedna ontrolna bu otina. Zahvat podzemne vode izveden je opanim bunarom promjera 4 m, dubine 12 m, a vod a se crpi iz dubine 10 -12 m iz ljun ovito-pjes ovitog vodonosni a oji je za tien tan im slojem pjes ovitih glina. Na povr ini se nalazi sloj humusa debeo o o 30 cm, zatim sloj gline promjenjive de bljine o o 3,5 m, a ispod je pijesa i ljuna do dubine od 6,5 m. Slijedi sloj rupnozrnatog ljun a 2-4 m i to je ujedno i glavni vodonosni sloj. Ispod le e naslage glinovitog praha i to j e nepropusna podloga. Vodocrpili te nema hidrauli u vezu s Koranom ve se ompletno prihranjuje iz zalena (sa vare). Samo vodocrpili te raspola e sa 1 bunarom oji je smje ten u uici na dnu 1 zone i oji je izvan upotrebe, te 1 bunarom iz ojeg se crpi voda sa dubin e od 10-12 metara, apaciteta 60 l/se . Dezinfe cija vode vr i se natrij hipo loritom oji se ubrizgava dire tno u cjevovo d. Sirova voda mo e se uzeti (a o pumpa radi) na 2. slavini iznad lavaboa u strojarnici. A o pumpa ne radi vraa se lorirana voda iz cjevovoda.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 62 KAPROJEKT D.O.O. Vodocrpili te se nalazi u centralnom dijelu grada (naselje Grabri ), da le vrlo ur baniziranom, to predstavlja onstantnu prijetnju ispravnosti pit e vode. U II za titnoj zoni nalaze se stambene zgrade, vrti i ola, a prija nji vrtovi prenamj enjeni su u igrali te za bejzbol. Na vodocrpili tu se nalaze 4 ontrolno-opa a a bunara od ojih su 3 u radiusu od 50 m od e sploatacijs ih bunara (K-l, K-2 i K-3), a K-4 je izvan 1 za titne zone, te je po trebna njegova posebna fizi a za tita oja je osigurana lo otom. K-l, K-2, K-3 nabu eni su do podine, te je ugranenim filterom zahvaen podzemni vodo nosni . U ove ontrolno-opa a e sonde ugranene su PVC cijevi DN 90 mm sa potrebnim talo ni om, nadfilters om cijevi i za titnom glavom. Filter je nabu en sa otvorima O 4 mm. K-4 se sastoji od PE cijevi DN 225 mm, a filter je neidentificiran. Sanitarna pripre ma izvr ena je rat otrajnim air- liftom. Proto vode je iz smjera Kozjae i vare, a ne iz pravca K orane ao to se ranije smatralo. Voda se iz bunara crpi pomou dva agregata od ojih je jedan radni, a drugi rezerv ni tipa Pleuger i KSB. U redovnom re imu radi jedan agregat oji se u ljuuje prema odreneno j dinamici rada. Kara teristi e Pleuger crp e su slijedee: potopni crpni agregat pogons e snage 60 ( W), apaciteta crpljenja 40 (l/s), manometars e visine dizanja 100 (m). Kara teristi e KSB crp e su slijedee: potopni crpni agregat pogons e snage 65 ( W ), apaciteti crpljenja iznose 7,27;63,91 i 81,41 (l/s) za manometars e visine diza nja 98;100 i 42 (m). Agregat radi s re imom 60 (l/s). Vodocrpili te BORLIN Vodovodno izvori te "Borlin" nalazi se na sjeverozapadnom dijelu grada Karlovca u naselju Borlin - Hr i e. Izgraneno je 1914.g. U prvoj zoni izveden je bunars i tip zahvata s dva bunara izda nosti 13 odn. 30 l/s, od ojih radi 2. bunar odn. ZDENAC II. Voda se c rpi iz dubine 20-22 m, iz pjes ovito dolomitnog vodonosni a oji je dobro za tien glinovit opjes ovitim naslagama. Prvi se vodonosni sastoji od slojeva ljun a u upne debljine 2-4 m i dubine 7-8 m . Nale ee naslage su gline, treset, pijesa i humus. Gline i treset su dobar izolator od n egativnih vanjs ih utjecaja, ali mogu stvarati probleme zbog mogueg unosa organs og detritusa. Prvi vodonosni je relativno plit o i nije posebno zanimljiv. Drugi, glavni vodonosni sastoji se od dolomitnog grusja oje je nabu eno na dubin ama o o

20 m (u bu otini 14 pojavljuje se ve na 12 m, a u bu otini 11 te na 27,30 m.) Deblji na vodonosni a varira od 1-2 m. Voda se nalazi pod tla om (arte a voda). Ovaj vodono sni odvojen je od prvog slojevima gline i gline s pjes ovitom i pra inastom omponento m u upne debljine 10-15 m oji ga gotovo u potpunosti izoliraju od tetnih povr ins ih utjeca ja. Ova lo acija je znaajna jer nema ostvarenu hidrauli u vezu ni s nijednom od rije a , a nalazi se izvan negativnog utjecaja grads e zone i pratee industrije. Moguu prijetnju ovo m crpili tu ini autocesta Zgb - Rije a oja je udaljena o o 500 m od vodocrpili ta. Osim bunara na vodocrpili tu se nalazi i strojarnica. Dezinfe cija vode vr i se natr ij hipo loritom oji se ubrizgava dire tno u cjevovod. Zone, pa ta o i 1 za titna zona odrenene su na temelju za ons ih propisa, apacite ta vodocrpili ta i istra nih radova. Trenutano je u fun ciji bunar 2 u ojem je instaliran potopni agregat tipa Pleuge r sa ele trinom i mjernom opremom. U izvanrednom sluaju ( var radnog agegata) privremen o se u ljuuje horizontalna crp a u strojarnici sa preusmjeravanjem vode na staru vodos premu. Kara teristi e Pleuger crp e su slijedee: potopni crpni agregat pogons e snage 66 ( W), apaciteta crpljenja 40 (l/s), manometars e visine dizanja 100 (m).

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 63 KAPROJEKT D.O.O. Crp a radi sa nepovoljnim re imom jer nije optimizirana za ovo izvori te, a upravlja na je pomou fre ventnog regulatora. Rezervnl crpni agregat starije izvedbe slu i samo ao privremena rezerva u sluaju vara glavnog agregata i njegove zamjene (max 24 sata ).Spojen je pre o posebnog susta va ventila i cjevovoda na staru vodospremu pre o puta glavne zgrade. Vodocrpili te JURKOVIA MLIN Vodovodno izvori te Vu mani nalazi se sjeverozapadno od naselja Vu mani i Knez Goric a u dolini poto a Trebinja (na lijevoj obali) u primarno poroznim i vodopropusnim naslagama. Vei dio vodoza titnog podruja izvori ta nalazi se na terenu oje je u vlasni tvu pod sta lnom ontrolom Hrvats e vojs e. Zahvat vode izveden je bunars im cjevima O 1000 mm i dubine 2 m, na izvoru arte o g tipa. Preljevni vi a vode odvodi se gravitacionim cjevovodom izvan I i II zone do crpne stanice. Izvor je stalan, izda nosti 10 (l/s) s malim oscilacijama apaciteta i be z pojave zamuenja poslije padalina. I. zona vodoza titnog podruja obuhvaa neposredan o oli aptiranog vrela ,,Jur ovia mlin". Istona, zapadna i ju na granica nalaze se 50 m od obje ta apta e, a ju na je 20 m udaljena od apta e i pru a se uz postojei drena no-odvodni anal. Ovo vodoza titno podruje obuhvaa umovit teren oji pada u smjeru zapad-isto , pa se prilivna zapadna granica nalazi o o 500 m udaljena od vrela, i pru a se paralelno s lo alnim ums im putem. Sjeverna granica je o o 200 m udaljena od vrela, a ju na o o 300 m i djelomino je f ormira postojea prometnica. Istona granica ovog podruja pru a se uz dio prometnice i uz to formirano orito poto a Trebinja. Podruje je ogranieno sa zapada Koranom, s isto a poto om Grednicom, na jugu zahvaa sjeverne dijelove Babine gore a na sjeveru zavr ava ju no od Popovi Brda. Budui da je ovaj teren relativno na malim visinama i da izmenu povr ins ih to ova i grebena oji pr edstavljaju povr ins e razvodnice nema znatnijih visins ih razli a (najvi e do 100 m), mo e se sma trati da povr ins a hidrografija odra ava i podzemna otjecanja. Oborins e vode, naime, bilo da padnu na barijeru na jugu terena oda le se povr ins i slijevaju u to Trebinje i otjeu dalje prema sjeveru, bilo da padnu na propusno podruje u o jem se procjenuju do podzemnih voda a umuliranih unutar propusnih naslaga, otjeu i podze mno i povr ins i prema sjeveru do Kupe. Stoga je za vodoops rbu interesantan samo sliv p oto a Trebinja i to u dijelu to a sjeverno od Vu mania. Tu se to nalazi u propusnim na

slagama i izdana je podzemnih voda. Vodocrpili te je izvors og tipa, voda dotjee u apta u oda le se crpi putem instalira nog agregata Croatia pumps. Agregat je u radu spojen pre o fre ventnog regulatora. S ustav rada je pode en prema tla u u mre i i prema ma simalnom nivou vode u vodospremi. Kara teristi e Croatia pumps crp e su slijedee: horizontalni crpni agregat pogons e snage 37 ( W), apaciteta crpljenja 10 (l/s), manometars e visine dizanja 110 (m ). U nastav u se daje sa eti tablini pri az svih vodocrpili ta arlova og vodoops rbnog sustava sa glavnim ara teristi ama.

VODOCRPILI TA IZDA NOSTI l/s KOLIINE l/s CRPKA TIP SNAGA W Qp l/s H m NAPOMENE O RADU GAZA I LITOSTROJ 2VO 035-III 220 180 100 *voda se pomou va uum crp i transportira u centralni bunar a zatim pomou potopljenih crpnih agregata u ombinirani sustav cjevovod vodospreme potro ai 140 104 VAN UPORABE LITOSTROJ 2VO 035-III 220 100 PLEUGER QN103-5a+M10-89-2 125 100 100 GAZA II *vodocrpili te je vi e godina van upotrebe, mjerene su oliine i dan prijedlog izmjene crp i vezano uz izda nost i bunare GAZA III * vodocrpili te ima dva bunara od ojih je jedan u fun ciji do drugi nije u uporabi nedovoljna izda nost 90 73 PLEUGER QN103-4+M10-89-2 125 80 100 REZERVNA CRPKA PLEUGER QN103-4+M10-89-3 R 125 100 100 MEKU JE * vodocrpili te ima centralni opani bunar u oji voda dotie dire tno, te se dopunjava iz tri teglice i dva manja bunara. Sustav nije u cijelosti is ori ten pa u sluaju potreba tu imamo odrenene rezerve stavljanjem u fun ciju dva manja bunara i teglice. REZERVNA CRPKA LITOSTROJ 2VO 25-VI 64 60 100 VAN UPORABE LITOSTROJ 2VO 25-VI R VAN UPORABE LITOSTROJ 2VO 25-VI R 60 49 PLEUGER QN101-3a+M8-71-2 68 52 100 VARA *na vodocrpili tu radimo sa jednom crp om oja je montirana u centralni bunar. * predvineni re onstru cijs i radovi u ovoj godini LITOSTROJ 2VO 25-X 60 50 100 70 46 PLEUGER PN102-4a+M8-65-2 40 48 100 BORLIN * najstarije vodocrpili te graneno na izvori tu sa dva opana bunara od ojih je samo jedan u stalnoj uporabi 44 31 PLEUGER PN102-4a+M8-65-2 60 32 100

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 65 KAPROJEKT D.O.O. Vodospremni prostor i grads a vodoops rbna mre a Podruje snabdijevanja vodom iz arlova og vodoops rbnog sustava vrlo je iro o. Iz opisanihnih izvori ta snabdjevaju se vodom potro ai u slijedeem grads im etvrtima i o olnim naseljima: Gaza, Zvijezda, Ra ovac, Novi centar, Dubovac, Borlin, Strmac, Lu i, Jamadol, Grabri , Udbinja, vara, Mostanje, Logori te, Belaj, Belajs e Poljice, Turanj, Mi ii, Sajevac, J ela i, Golja i, Gornje Me u je, Kamens o, Zagrad, Vuja , Gornje Stative, Donje Stative, Zadobarje, Veli a Jelsa, Donja Jelsa, Brodarci, Bridii i Priselci (sve s desne st rane rije e Kupe). Banija, Dre ni , Selce, Gradac, Ilovac, Hrneti, Nova i, Vodostaj, Donje Me u je, Husj e, Kobili, Reica, i ljavi, Orlovac, Donje Po uplje, Kalinovac, Mahino, Gornje Po uplje, Lev u je, Gor a i i Mrzlja i (sve s lijeve strane rije e Kupe). Vu mani, Cerovac, Gornja Trebinja, Donja Trebinja, Knez Gorica, Popovi brdo, Lemi b rdo, dio S a avca, Slunjs a brda i dio Jela a (sve iz izvori ta Jur ovia mlin ). Glavni vodospremni prostor nalazi se na o olnim brdima, uglavnom na visins im o tama izmenu 171 i 175 m.n.m. Glavne vodospreme su: Strmac sa zapreminom od 6.700 m3. vara sa zapreminom od 4.000 m3. Viso o locirani potro ai snabdjevaju se vodom iz vodospreme Jelsa oja je locirana na

oti od 193 m.n.m, apaciteta 1.000 m3. Tlocrtni raspored crpili ta i vodospremnog prostora je ta av da sustav mora biti t lanogravitacijs i, to znai da se potro ai u satima najvee potro nje snabdijevaju iz vodocrpili ta i vodospremnog prostora, do se u satima manje potro nje voda tlai u vodospremni prostor. Svi va niji obje ti na mre i umre eni su telemetrijs im SCADA sistemom i povezani pute m dispeers og centra Gaza, na lo aciji vodocrpili ta "Gaza I". Obje ti obuhvaeni telemetrijs im sistemeom su: vodocrpili ta - Gaza I, III, Me u je, i Borlin; vodospr emnici vara, Strmac, Jelsa, i Vuja ; te crpne stanice-Reica i Mirni Kut. Omogueno je praenje slijedeih parametara: ara teristi a ele trinih pumpi, tla a na izlaznim cjevovodi ma, protone oliine, razine vode u e stra cijs im bunarima i vodospremnicima, te oliin u inje tiranog (dezinficijensa) lor-dio sida na lo aciji vodocrpili ta Gaza III. U budunosti se sistem planira pro iriti na praenje navedenih parametara i na izvori ti ma vara i Vu mani, na preenje doziranja natrij-hipo lorita na ostalim izvori tima, te na precrpne stanice malog apaciteta (1-10 m3) - S upica, Vu oder, i Zadobarje. Vodosprema " VARA" Vodosprema je locirana u istoimenom naselju, a izvedena je temeljem proje tne do umentacije Glavni proje t "Vodosprema vara" izranen 1995.g. od strane Kaproje t a d.o.o. , Karlovac. Sastoji se od dva odvojena vodospremna obje ta. Stari vodospr

emni od 500 m3 trenutno nije u fun ciji. Nova vodosprema je apaciteta 2x2000 m3, nalazi se na oti od 170 m.n.m. i spojena je na gravitacijs o-tlani cjevovod od lijevanog eljeza pro mjera 250 mm. Cjevovod se iz grads e mre e puni putem navedenog cjevovoda, te zajedno sa vodocrpili tima Gaza I, III, Me u je i vara osigurava distribuciju vode do potro aa. Vodosprema je povezana sa dispeers im centrom Gaza. Prate se tehni i parametri ma simalni nivo vode u vodospremi 173,50 m.n.m. i minimalni nivo 169,5 m.n.m. pu tem ojih se regulira doto , odnosno istjecanje iz vodospreme. Osim povrata vode u grads u mre u, vodosprema slu i i ao referentna ota ops rbe za naselja du rije e Mre nice: Mala vara , Donje i Gornje Mrzlo Polje, te industrijs i bazen biv e "Jugoturbine" (danas "Alst om", "Cro pumpe" itd.). O osnicu sustava ine lijevano eljezni cjevovod . 125 mm. du lijeve ob ale r.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 66 KAPROJEKT D.O.O. Mre nice, te salonitni cjevovod . 350 mm. do granice sa Gradom Duga Resa, a dalje uz desnu obalu r. Mre nice prote e se PVC cjevovod DN-300. Putem navedenog cjevovoda u budunosti treba osigurati vodoops rbu Duga Rese apacitetima sa arlova ih izvori ta , to e biti opisano prili om opisa dugore og vodoops rbnog sustava. Osim prema Duga Resi mre a se putem salonitnog cjevovoda . 150 mm. pre o naselja M ala vara i Logori ta nastavlja dalje prema naseljima uz rije u Koranu: Belajs e Poljice i Belaj na teritoriju opine Barilovi Vodosprema "STRMAC" Vodosprema je locirana iznad istoimenog prigrads og naselja na zapadnom dijelu g rada Karlovca. Vodospremni prostor se sastoji od stare vodospreme zapremine 1700 m3, i nove vodospreme izgranene na istoj parceli, zapremine 5000 m3 oje fun cioniraju na h idrauli om principu spojenih posuda. Nova vodosprema je izgranena temeljem Glavnog proje ta nove vodospreme "Strmac" od strane Hidroproje ta-Zagreb, 1985.g. Sastoji se od dvije jedna e, menusobno spojene vodne omore pojedinanog apaciteta 2500 m3. Nalazi se na oti od 170 m.n.m. isto ao i vodosprema " vara". Zajedno sa starom vodospremom je spojena na tlano-gravitacijs i salonitni cjevovod promjera 500 mm. putem ojeg se voda vraa u grads u mre u. Zajedno sa vodospremom " vara" ini o osnicu arlova og vodospremnog prostora. Vodosprema je povezana sa dispeers im centrom Gaza pre o ele trons ih u renaja smje tenih u staroj vodospremi. Prate se tehni i parametri ma simalni nivo vode u vodospremi 173,50 m.n.m. i minimalni nivo 169,5 m.n.m. putem ojih se regulira d oto , odnosno istjecanje iz vodospreme. Osim ops rbe grads og podruja, vodosprema "Strm ac" e u budunosti slu iti i ao ishodi na to a za dovod vode u postojeu vodospremu "Vuja " putem oje se ops rbljuju potro ai Vuja a i ostalih gravitirajuih naselja na zapadnim rubnim dijelovima grads og podruja. U zasuns oj omori nove vodospreme "Strmac" ugraditi e se crpni agregati (1+1), snage 11 ( W) u svrhu tlaenja 8 (l/s) vode u vodospremu "Vuja ". U tu svrhu izvr it e se re onstru cija spojnog tlano-gravitacijs og cjevovoda izmenu dvije vodospreme. Umjesto dosada njeg L. cjevovoda . 80 mm. ugradi t e se novi PEHD cjevovod DN- 140. Od VS "Vuja " ops rbna mre a se sjeverozapadnim ra om od PVC DN-110 cijevi iri prema Gornjim Stativama, i zapadnim ra om (. 80 i 60 mm) prema naselju S upica, oje se vodom snabdijeva putem hidro stanice iji agreg ati tlae 1,5 (l/s) vode dire tno u ops rbnu mre u. Do sada se doprema potrebnih oliina vode 7

(l/s) u opisani prigrads i podsustav "Vuja " vr ila dire tno iz grads e mre e, putem crpne stanice "Mirni Kut" locirane u blizini Rimo- atoli og groblja, u grads oj etvrti D ubovac. Vodosprema "JELSA" Vodosprema je izgranena tije om 1980 g. u svrhu uspostavljanja referentne to e vodoops rbe vi e lociranih naselja uz rije u Kupu, i zapadno uz rije u Dobru. Kapa citet vodospreme iznosi 1000 m3, a locirana je u umi u blizini naselja Seljani na oti od 193 m.n.m. Spojena je na tlano-gravitacijs i cjevovod vodocrpili ta "Borlin" putem oje g se ops rbljuje podruje M. Jelse, V. Jelse i Donje Jelse. Daljins i je povezana sa di speers im centrom na Gazi, a prate se jedna i tehni i parametri ao i od prethodno opisani h vodosprema: min. nivo 192 m.n.m. i ma s. nivo 195 m.n.m. O osnicu vodoops rbe sjeverozapadnog dijela Grada Karlovca pod hidrostats im pri tis om vodospreme "Jelsa" ini salonitni tlano-gravitacijs i cjevovod promjera 150 mm. Nav edeni cjevovod se od vodospreme prote e prema zapadu, gdje reduciranim promjerima vodom snabdijeva naselja uz desnu obalu r. Dobre, i podruje Zadobarja putem istoimene h idro stanice na ops rbnom cjevovodu. Prema isto u se navedeni cjevovod prote e pre o Brodaraca, zatim oristei most pre o r. Kupe snabdijeva Donje Po upje. Na on toga pre o naselja Mahino i Kalinovac nastav lja prema sjeveru, snabdijeva Tu ane i Bencetie, te se onano na lo aciji Golja a Draga ni ih spaja na cjevovod uz staru zagreba u cestu u svrhu daljnje vodoops rbe Opine Draga ni. Od trase glavnog cjevovoda redom se odvajaju cjevovodni odvojci: prema naselju B ridii, gdje se putem crpne stanice u ops rbnu mre u tlai 1,2 (l/s) vode u svrhu ops rbe potro aa u vi e

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 67 KAPROJEKT D.O.O. lociranim naseljima dalje na trasi, prema naseljima Mahino, Gornje Po upje i Lev u je (PVC DN-110 mm), te salonitni cjevovod . 100 mm. prema naseljima Gor a i i Vu oder ta on er pre o hidro stanice za podizanje pritis a za potro ae u naselju Vu oder. Vodosprema "Borlin" je najstariji arlova i vodospremni ija izgradnja datira od s amih poeta a razvoja sustava 1914. g. Kapacitet iznosi 1000 m3,a lociran je iznad isto imenog naselja na oti od 175 m.n.m. Tije om dugogodi nje e sploatacije sa obli njim vodocr pili tem "Borlin" bio je spojen putem cjevovoda . 200 mm, a dalje na grads u mre u putem cj evovoda promjera 250 mm. Danas se vodospremni nalazi van uporabe. Grads a vodoops rbna mre a grada Karlovca nalazi se izmenu vodocrpili ta lociranih n a rubnim dijelovima na isto u grada uz rije e Kupu i Koranu, i vodospremnog prosto ra oji je lociran du zapadnog ruba grada Karlovca. Ta av raspored vodoops rbnog sustava, u ojem su potro ai locirani izmenu izvori ta i vodospremnog prostora uvjetuje tlano-gravitaci js i nain ops rbe ao njegovo glavno obilje je. Od vodocrpili ta Gaza I i Gaza III lociran ih uz rije u Koranu putem grads e mre e vode salonitni cjevovodi promjera 300, 400, i 50 0 mm. Vodocrpili te "Me u je" se na grads u mre u mre u pri ljuuje putem dva cjevovoda, i to: salonitnim cjevovodom . 350 mm ojim se povezuje na naselje Ra ovac oristei most

ops rbnu mre u prigrads ih naselja (izvedena od lijevano eljeznih i salonitnih cije vi, promjera u rasponu od 125-200 mm) Gornjeg Me u ja, Turnja i Kamens og na jugoistonom rubu grada Karlovca. Vodocrpili te " vara", locirano na podruju dana nje grads e etvrti Grabri , uz eljezni u prugu Rije a-Zagreb, tlai vodu u grads u mre u putem spojnog cjevovoda od lijevanog eljeza promjera 200 mm. Izda nost nabrojanih izvora ovisi o hidrolo im uvjetima, potrebama potro aa, te vodost aju rije e Korane. Naime, rije a Korana ima dominantnu ulogu u prihranjivanju izvora na lo acijama Gaza i Me u je. Borlins o vodocrpili te se prihranjuje putem dubo ih izvo ra, i nema onta ta sa rije om Kupom, do se vodocrpili te vara prihranjuje slivnim vodama sa jugozapadnog slivnog podruja (slivne plohe prostora vare, Kozjae i Borlina). Dominantni pravci pru anja glavnih cjevovoda grads e mre e mogu se definirati od ist o a prema zapadu, povezujui izvori ta sa glavnim vodospremnicima. Glavni cjevovod salonit . 500 mm povezuje vodocrpili ta "Gaza I, i III" sa vodospr emom "Strmac". Cjevovod prolazi pre o ga ans og polja povezujui navedena vodocrpili ta, za

pre o rije e Korane, i lijevano

eljeznim cjevovodom . 350 mm oji se pri ljuuje na

tim putem Smii lasove ulice pored autobusnog olodvora, pre o grads e etvrti Novi cent ar, Jamadola do vodospreme "Strmac". Duljina navedenog cjevovoda iznosi o o 4.200 m. Vodosprema " vara" je sa grads im izvori tima povezana odvoj om od opisanog salonitno g cjevovoda na lo aciji ras r a Smii lasove ulice i brze grads e prometnice. Prvi dio odvoj a izveden je du Smii lasove od salonita . 350 mm u doljini o o 530 m, a zatim se nas tavlja lijevano eljezni cjevovod . 300, i 250 mm do lo acije vodospreme. Salonitni cjevo vod . 350 i 250 mm. se nastavlja du ulice Lu i, i dalje prema crpnoj stanici "Mirni Kut", te se povezuje na lijevano eljezni cjevovod uz rije u Kupu. Navedeni lijevano eljezni cjevovod se prote e slijedei rije u Kupu od Gaze oristei trase grads ih ulica u dionicama razliitih pr omjera . 350, 300, i 250 mm. do vodocrpili ta "Borlin". Od vodocrpili ta "Borlin" nastavljaju se putem sjevera cjevovodi: lijevano eljezni 125 mm, i PVC 160 mm u svrhu punjenja vodospr eme "Jelsa", te dalje reduciranim promjerima u svrhu ops rbe opisanog gravitirajueg p odruja. Odvojci od ljevano eljeznog cjevovoda pre o rije e Kupe prote u se salonitnim cjevovodima: . 150 putem Donjeg Po upja, . 250 i 150 pre o Ilovca trasom stare Zagreba e ceste u svrhu vodoops rbe Opine Dragani (referentna to a vodosprema "Budrovci" 1200 m3; 202 m.n.m.), te . 200, i 150 mm slijedei lijevu obalu rije e Kupe pre o Donjeg Me u ja do Kobilia Po ups og. Od Kobilia se do crpne stanice "Reica" nadovezuje PVC cjevovod DN-225, oji se na on crpne stanice nastavlja u promjeru 280 i 225 mm pre o Lu e Po ups e, Zamr ja do Ivania Po ups ih, oda le u promjeru DN-160 mm nastavlja do naselja i ljavi. Od crpne stanice "Reica" ju nim odvoj om voda se cjevovodom DN-225 mm vodi pre o rije e Kupe na lo aciji naselja Bronani, te PEHD DN-225

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 68 KAPROJEKT D.O.O. cjevovodom formira vodoops rbni prsten u svrhu ops rbe prostranog podruja Bre anaS a avca-Kablara-Bans e i Slunjs e Selnice. Od Slunjs e Selnice do naselja S a a vac dio cjevovodnog prstena je izveden u promjeru 160 mm. Pro irenje vodoops rbe prema ju nim i jugoistonim dijelovima grads og podruja vr eno je pod dominantnim utjecajem vodocrpili ta "Me u je" i vodospreme " vara". Na prvi odvodni lijevano- eljezni cjevovod od vodocrpili ta "Me u je" nadovezuje se ta oner li jevano eljezni cjevovod . 200 mm prema naselju Gornje Me u je. Od G. Me u ja cjevovodi tvore vodoops rbni prsten: G.Me u je-Kamens o-Turanj. Prsten je izveden od salonita 150 mm, PEHD DN-160, i lijevanog eljeza 125 mm. oristei trase lo alnih prometnica. Na drugi odvodni salonitni cjevovod od vodocrpili ta "Me u je" nadovezuje se lijevan o eljezni cjevovod . 125 mm oji se prote e du naselja Ra ovac i Mostanje. Prelas om rije a Mre nice i Korane, spaja se na opisani prsten u prigrads om naselju Turanj. Dalje od naselja Turanj prote e se cjevovod uz prometnicu D-1 prema Cerovcu Vu mani om. Cjevovod je izveden od najrazliitijih materijala i promjera, te mu je potrebna re onstru cija . Temelj vodoops rbe podsustava Cerova og Vu mania nalazi se u izvori tu "Jur ovia Mlinu" apaciteta 10 (l/s) i vodospremi "Vu mani" (300 m3; 219 m.n.m.) izvedene na obli nj em Macut brdu. Glavna vodoops rbna mre a je izvedena od azbest cementnog cjevovoda promjera 150 i 100 mm sa odvojcima reduciranih promjera od razliitih materijala, a obuhvaa naselja: Cerovac Vu mani i, Vu mani, Knez Gorica, podruje Gornje i Donje Trebnje, t e Popovi i Lemi Brdo. Ju na prigrads a zona grada Karlovca, oja je uglavnom po rivena gore opisanim podsustavom trpi este pre ide u vodoops rbi uzro ovane varovima na postojeim cjevovodima oji su uglavnom neodgovarajueg profila, te nestan om vode tije om su n ih ljetnih mjeseci. Stabilnost budue vodoops rbe ju ne prigrads e zone trebala bi osig urati planirana vodosprema "Slunjs a Brda" , zapremine 800 m3, na oti od 203 m.n.m. Vodosprema bi se vodom punila putem planirane crpne stanice "Turanj" iz ju nog dij ela arlova og sustava baziranog na me u ans om vodocrpili tu. Crpna stanica se planira n a lo aciji prigrads og naselja Sajevac, roz oje prolazi salonitni cjevovod . 150 mm, ao dio opisanog prstena (G.Me u je-Kamens o-Turanj). Odvodni cjevovod od vodospreme " vara" se iri prema jugu u profilu . 300 mm, te pre o elj. stanice Mrzlo Polje oristei postojei most prelazi rije u Mre nicu, te vodom sna bdijeva naselje Mala vara i podruje ne ada njeg industrijs og bazena "Jugoturbina". Na on naselja M. vara, nastavlja se salonitni cjevovod . 150 mm uz lo alnu prometnicu do naselja Logori te gdje se spaja na opisani cjevovod uz D-1 prema Turnju i V. Cerov

cu. Kroz Logori te, i dalje prema Belajs im Poljicama i Belaju (Opina Barilovi) uz prometnicu -3185 prote e se cjevovod od trovrsnog materijala (lijevanog eljeza, salonita, i PVC-a), promjera od 100 do 125 mm. Vodosprema " vara" predstavlja ta oner referentnu otu ops rbe prema Gradu Duga Res i. Naime, ops rbna mre a prema Duga resi prote e se putem dva ra a: lijevom i desnom obalom rije e Mre nice. Lijevom obalom, slijedei prometnicu D-3, prolazi lijevano el jezni cjevovod . 125 mm u svrhu ops rbe naselja Gornje Mrzlo Polje, te se pri ljuuje na dugore i sustav pod pritis om vodospreme "Vidan a". Desnom pa obalom, prote e se PVC cjevo vod DN-300, oji je vezan na arlova i sustav spojem u o nu od Tvornice liznih le aje va. Prote e se prema Duga Resi prolazei roz Donje Mrzlo Polje slijedei rije u Mre nicu. D a bi veza sa dijelom postojeeg dugore og sustava pod pritis om vodospreme "Vinica" (120 0 m3; 185 m.n.m.) profun cionirala, potrebno je izvesti planiranu crpnu stanicu na tra si, jer je razvidno da je i sama VS "Vinica" ve na vi oj oti od ishodi ne vodospreme " vara". Isto ta o potrebno je i re onstruirati dio dovodne dugore e mre e do VS "Vinica" oja za sada ne odgovara po profilu. Podrobniji opis spoja dvaju sustava biti e izlo en prili om op isa vodoops rbnog sustava Grda Duga Rese. Ka o je ve navedeno, grads a vodoops rbna mre a Grada Karlovca je tije om dugogodi njeg irenja su cesivno izgranivana i obnavljana ori tenjem najrazliitijih ma terijala

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 69 KAPROJEKT D.O.O. i promjera, esto vodei rauna samo o lo alnim potrebama, a ne sagledavajui globalnu situaciju. Ta vi postupci su rezultirali vrlo nestabilnom mre om sa estim varovima , posebno jer ista fun cionira ao tlano-gravitacijs a, da le veim dijelom dana je pod priti s om crp i instaliranim na vodocrpili tima. U svrhu nedvojbene dete cije postojeeg stanja u Vi K-u se 2003.g. pristupilo utvrnivanju materijala i profila svih cjevovoda grads e mre e, ao i dete ciji mi ro i ma ro lo acija pu nua na sustavu pomou specijalno opremljenog vozila i trol anog strunog tima. Na osnovu nalaza pristupilo se izradi atastra postojeeg cjevovoda, i plana za eliminaciju cjevovodnih defe ata.Temeljem analize postojeeg stanja, grads u mr e u tvore slijedei materijali: Azbest cement 35 % 164.500 m Polietilen 30 % 153.900 m Lijevano eljezo 25 % 117.500 m Pocinane cijevi 5 % 23.500 m PVC 4 % 18.800 m eline cijevi 1 % 4.700 m to daje u upnu duljinu mre e od 482.900 m, a sa postojeim pri ljucima a o o 550.000 m. Po zastupljenim promjerima cijevi, od u upne duljine mre e zajedno sa pri ljucim a, 30 % cijevi je promjera manjeg od 100 mm, do su najzastupljenije cijevi u rasponu od 100-200 mm sa udjelom od 35 %. Cjevovodi > 200 mm su izvedeni uglavnom ao glavni povezni c jevovodi izmenu vodocrpili ta i vodospremnog prostora. Prosjena starost cjevovoda iznosi o o 30 godina, do cjevovodi u grads oj etvrti " Zvijezda" datiraju jo od 1914. godine. Temeljem uvjeta i starosti cjevovoda na postojeoj mre i , mogu se definirati slijedee mjere za re onstru ciju i izmjene cjevovoda: ops rba mre a grads e etvrti "Zvijezda" lijevano eljezne cijevi na lo acijama starih grads ih etvrti Banija, Dubovac i Ra ovac azbest cementne cijevi .<250 mm. PVC cijevi u lo em stanje (novije grads e etvrti) Pocinane cijevi-zbog uznapredovale orozije, odnosno nestan a za titnog pocinanog sloja. Grad OGULIN Razvoj sustava Izgradnja vodovodnog sustava na podruju teritorija dana njeg Grada Ogulina datira rajem 19. stoljea, ada je 1884.g. izgranen prvi zahvat vode na izvoru "Zdi a" (dana nji v odovod "Tur ovii"), te gravitacijs i cjevovod sa dva javna izljeva , oda le su se potro ai snabdijevali vodom. U razdoblju 1922.-1924.g. vodovod je re onstruiran. Izgraneni su pje ani filteri na

izvori tu, crpna stanica apaciteta 15 (l/s), vodosprema "Tur ovii" zapremine 500 m3, na ot i od 376 m.n.m., i tlani cjevovod DN-150 mm. ojim se voda putem crpnih agregata (2+1) tlai u vodospremni prostor. Vodom iz navedog sustava snabdijevali su se potro ai u naseljima:Tur ovii, Pu arii, Mar ovi Selo, Sv. Petar i dio grada Ogulina. Razvojem i irenjem grada, odnosno znatnim poveanjem broja orisni a tije om daljnj ih trideset godina, poet om druge polovice 20. stoljea raspolo ive oliine sa izvora "Zd i a" su postale nedostatne. Izgradnjom brane u svrhu formiranja a omulacijs og jezera "Sabljaci" presu uje orito Zagors e Mre nice, i potro ai nizvodno od pregrade ostaju bez vode. Zb og navedenih problema, 1955.g. se od strane IPZ-a, Zagreb pristupa izradi glavnog p roje ta "Grupni vodovod O tarije-Tounj-Kamenica i Ogulin". Njime se definira dovod vode sa izvora "Zagors e Mre nice" lociranog cca. osam ilometara ju no od grada Ogulina. Od strane

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 70 KAPROJEKT D.O.O. IPZ-a je ta oner 1953. g. bila utvrnenost izda nost izvora, oja se retala od o o 1,0 m3/s, do ma simalnih 87,0 m3/s. , to je potvrneno 1980. g. elaboratom izranenim od strane Rudars o Geolo o Naftnog fa ultata u Zagrebu. Koncepcija tehni og rje enja sastojala se u slijedeem: na izvoru Z. Mre nice zahvaa se 56 (l/s) vode oja se putem crpne stanice (1+1), gdje se vr i nu na dezinfe cija, i tlanog cjevovoda promjera 250 mm. tlai u vodospremu "Kolii" vodosprema "Kolii" izvedena je ao dvo omorna sa zapreminom od 1100 m3, iznad istoimenog naselja na oti od 400 m.n.m. gravitacijs im vodom od lijevano- eljeznih cijevi promjera 250 mm. duljine 3.800 m voda se dovodi u vodospremu "Stabarnica" volumena 300 m3, locirane na istoimenom brdu u blizini naselja O tarije na oti od 373 m.n.m. iz vodospreme voda se jednim ra om, pre o Oto a O tarijs og do Ogulina (o o 4.000 m.), gdje se pri ljuuje na grads u vodovodnu mre u, oja je tije om godina parcijal no irena pod utjecajem vodospreme "Tur ovii". drugim vodovodnim ra om, voda se iz VS "Stabarnica", pre o O tarija i S radni a dovodi do Tounja i Kamenice, gdje ovaj vodovodni sustav i zavr ava. Cjevovod je lijevano- eljezni 125 i 100 mm. proje tom je bila predvinena i izgradnja ontravodospreme u odnosu na "Stabarnic u" na drugoj strani Ogulina na oti od o o 355 m.n.m. ali to tada nije realizirano. (B iti e realizirano tije om asnijih faza izgradnje realizacijom VS "Gavani"). Opisani proje tirani sustav je u cjelosti realiziran u razdoblju 1955.-1964. god ine. Vodovodni sustav Zagors e Mre nice nalazio se tije om osamdesetih .godina pro log st oljea u poodma loj fazi e sploatacije, te je izis ivao re onstru ciju a o bi i dalje mogao podmirivati potrebe na vodi zbog pri ljuivanja novog broja potro aa rastueg grads og podruja. Dodatni problemi su nastupili na on odlu e da se u anjonu rije e Dobre izgradi dodatna hidro ele trana HE "Le e", izgradnjom ije a omulacije se potapaju izvori pit e vode na gravitirajuem podruju. Potrebe na vodi Ogulina i novoplaniranog pro irenja vodoops r bnog sustava dose u 118 (l/s) iz ega slijedi da se apacitet dotada njeg sustava mora podvostruiti. U tu svrhu se pristupilo rje avanju predmetne problemati e od strane OVP Vodoprivreda Karlovac. Uvidjelo se da se dio vode mo e dobiti iz smjera josipdols og sustava ,te se pristupa izradi proje tne do umentacje u svrhu re onstru cije tog sustava (izvori te i cs "Bocino Vrelo", cjevovodi, VS "Podveljun 1000 m3;400 m.n.m.). Uva avajui apacitete vodovoda Josipdol (32 l/s), 1982. g. je od strane OVP Vodoprivreda Karlovac izra neno Idejno rje enje re onstru cije vodovoda Ogulin.

Re onstru cija je razranena tehni om do umentacijom za dobivanje granevins e dozv ole oju je izradila VRO Zagreb 1987.g. Koncepcija je obuhvaala poveanje apaciteta CS

"Zagorje" na 120 (l/s), izgradnju nove vodospreme "Gavani" ( ontra vodosprema u odnosu na postojeu VS "Stabarnica"), te cjevovode CS "Zagorje"-VS "Kolii" (350 mm.), VS "Kol ii"-VS "Gavani" i VS "Gavani - grads a mre a Ogulin. Navedeni proje t je djelomino realizi ran. Nije bila izvedena vodosprema "Gavani" i navedeni spojni cjevovodi. Ova vo znatno poveanje apaciteta vodoops rbnog sustava izis ivalo je i znaajnu re onstru ciju grads e mre e grada Ogulina. 1990. g. je u tu svrhu izraneno Idejno rje enje re onstru cije grads e mre e grada Ogulina od strane VRO Zagreb, OOUR Vodoprivreda Karlovac. Naime, tije om dugogodi njeg razvit a grada Ogulina izgranivala se i vodoops rbna mre a uglavnom vodei rauna o trenutanim i lo alnim interesima, pa su naje e ugranivane cijevi premalih promjera, ao i od razliitih materijala. irenjem vodoops rbne mre e, pri ljuivanjem prigrads ih naselja, te porastom e onoms e moi stanovni tva, rasla je i potro nja vode. Stare cijevi su bile dotrajale, slabe propusne moi, sa estim varovi ma te se navedenim idejnim rje enjem predvine etapna izmjena dionica cjevovoda u petogodi nji m periodima, za ljuno sa godinom 2025. Pri izradi hidrauli og modela uzeta su obzir budua

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 71 KAPROJEKT D.O.O. stanja potro nje temeljem predvinenog prirodnog prirasta, isto ao i budua stanja izgranenosti sustava (VS "Gavani"). Grads o podruje je bilo podijeljeno u 11 grup a sa pripadajuim stanovni tvom i cjevovodima, a dinami a 35 godi nje izgradnje predvinala je izgradnju o o 23.000 m. novih i re onstruiranih dionica grads e mre e su ladno pri oritetima. Grads a mre a se tije om postepeno re onstruira. Konano se 1993.g. pristupilo izradi proje tne do umentacije Vodovod "Ogulin" na r azini glavnog proje ta u 6 njiga, uva avajui svu ranije izranenu do umentaciju, ao i st upanj izgranenosti sustava. Proje te je izradila tvrt a Kaproje t d.o.o. iz Karlovca. Temeljem sagledavanja problemati e vodoops rbe ireg podruja o o Ogulina u ljuujui i podruja Opina Josipdol, Tounj i Bosiljevo do lo se do za lju a da je najsvrsishodnije rje enje dovod vode sa lo acije Zagors e Mre nice, i izvora "Boce" iz Opine Josipdol. Ne ompletna izgranenost sustava sa izvora "Zagorje",i pro irenje ops rbnog podruja izazivali su este pre ide vodoops rbe u Ogulinu. Izgradnjom josipdols og sustava po u ao se rije iti o vaj problem, ali se ubrzo po azalo da ogranienost apaciteta izvora"Boce" (do 32 l/s) nee du e vrijeme zadovoljavati narasle potrebe na vodi. Razvodna mre a Josipdola ta oner je stara i dotrajala, pa su i u ovom vodovodu prisutni veli i gubici vode, ta o da iz istog nije moglo biti uveli e pobolj ana vodoops rba Ogulina. Naime, re onstru cija ogulins o g i josipdols og vodovoda zami ljena je ta o da se vodovodi nadopunjavaju, odnosno u budunosti ine jedinstven vodoops rbni sustav putem prstena izmenu Josipdola, O tarija i S radni a sa dva referentna vora VS "Stabarnica", i VS "Podveljun" (1000 m3;400 m.n.m.) iz josipdols og vodovoda. Ka o su hidrauli im proraunom evidentirane potre be na vodi od 151 (l/s), vidljiv je nedostata od 63 (l/s) to se ani zahvatiti na post ojeem izvoru Zagors e Mre nice. Koncepcija rje enja spomenute proje tne do umentacije iz 1993. g. sastojala se u slijedeem: postojei ususni vod od apta e do crpne stanice Zagorje zamjenjuje se novim, ija propusna mo iznosi 120 l/s. Uz samu crpnu stanicu gradi se sabirni bazen ta o da apta a i sabirni bazen fun cioniraju na principu spojenih posuda. umjesto postojeih, u crpnu stanicu se ugranuju novi crpni agregati ta vih hidrauli ih ara teristi a oje omoguuju dobavu 120 l/s u vodospremu Kolii . vodosprema Kolii zadr ava se i u novoj oncepciji tehni og rje enja, samo ista postaje protona za Ogulin. gradi se novi tlani cjevovod izmenu crpne stanice Zagorje i vodospreme Kolii promjera 350 mm, L=1.200 m, do se stari dotrajali tlani cjevovod

napu ta. postojei gravitacijs i cjevovod od vodospreme Kolii prema vodospremi Stabarnica na dionici od vodospreme Kolii do naselja Sveta Nedelja se napu ta i ugranuje se novi promjera 400 mm, L=2.800 m. Ogulin se vi e ne snabdjeva vodom pre o vodospreme Stabarnica , ve se voda dovodi postojeim tesal cjevovodom 300 mm. i PVC DN-400 mm. cjevovodom u upne duljine od o o 3.500 m. od Svete Nedelje do novoproje tirane vodospreme Gavani na oti od o o 378 m.n.m. Veza izmenu vodospreme Kolii i potro aa u Ogulinu znatno se s rauje. gradi se vodosprema Gavani sa zapreminom od 1500 m3 na oti od o o 378 m.n.m. iznad istoimenog naselja, te Ogulin onano dobiva toli o e ani vodospremni prostor. gradi se du tilni spojni vod promjera 400 mm od vodospreme Gavani do grads e vodovodne mre e duljine 2.300 m.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 72 KAPROJEKT D.O.O. Svi navedeni obje ti su izvedeni, i nalaze se u fun ciji vodoops rbe. Daljnji pravci razvoja vodoops rbe definirani su proje tnom do umentacijom: Vodo vod "autocesta Ogulin-Bosiljevo" -Idejno rje enje izranenom tije om 2000.g. od strane tvrt e Kaproje t d.o.o., Karlovac. Postojei re onstruirani ogulins i vodovodni sustav im a za sada popriline rezerve vode, te se u azala prili a da se sustav pro iri putem sjevera, n a podruja izvan grads ih granica oja nemaju rije eno pitanje vodoops rbe, on retno na podr uje Opine Tounj i Bosiljevo. Kao ishodi te tog novodefiniranog sustava odrenena je vodosprema "Stabarnica", oj a se prema proje tnom rje enju iz 1993.g. izuzima iz ops rbe grada Ogulina. Trasa vonen ja cjevovoda se planira ban inom i cestovnim zemlji tem novoizgranene dionice autoces te Ogulin-Bosiljevo. Osnovna oncepcija tehni og rje enja predvinena je a o slijedi: potrebne oliine vode (o o 25 l/s) zahvaaju se u vodospremi Stabarnica i putem du tilnog cjevovoda promjera 200 mm dopremaju u proje tiranu vodospremu Razdolje . Predvineni cjevovod nema usputnih potro aa i pre o istog se transportiraju ma simalne dnevne potrebe na vodi cjelo upnog onzumnog podruja. Du ina ovog cjevovoda iznosi o o 7.300 m. vodosprema Razdolje gradi se sa zapreminom od 400 m3 na oti 335 m.n.m. Ova vodosprema slu i ao ops rbna za veli dio potro aa, ali i ao tranzitna za rubne vodospreme (VS Bosiljevo i VS Generals i Stol ) od vodospreme Razdolje u du ini od o o 4.500 m ugraneno je u trup autoputa du tilni cijevovod nazivnog promjera 250 mm. Ugradnjom daljnjih 10.100 m du tilnih cijevi nazivnog promjera 150 mm voda se dovodi u proje tiranu vodospremu Bosiljevo zapremine 400 m3 na oti od 283 m.n.m. Ovom izgradnjom trajnije se rje ava problem vodoops rbe podruja Bosiljeva i rastereuje vodovodni sustav Netreti-Vu ova Gorica . od naselja Mirii od magistralnog cjevovoda odvaja se vodovodni ra ojim se pre o Tounja i uz prometnicu Josipdol-Duga Resa dovode potrebne oliine vode u izgranenu vodospremu Generals i Stol oja nema svoje izvori te, a o se izuzme rije a Mre nica. Izgradnjom ovog odvoj a opina Generals i Stol dobiva trajnije snabdjevanje vodom potro aa na svojem podruju. idejnim rje enjem predvinena je izgradnja odvoja a za pojedina naselja, ta o da u upna du ina predvinenih vodova prema uje 70 m. Daljnja razrada opisanih apaciteta provedena je u s lopu glavnih proje ata Magi stralni cjevovod "Sjever", i Vodosprema "Razdolje" izranenih tije om 2002. i 2003.g. Na osnovu njih je realiziran magistralni cjevovod "Sjever" uz autocestu, ao i VS "Razdolje", d o su jo nerealizirani ostali odvojci prema Tounju i vodospremi "Generals i Stol". Ka o opisani cjevovod sjever ini o osnicu vodoops rbe u svrhu povezivanja vi e opins ih sustava, neminovno je njegovo spominjanje prili om opisa vodoops bnih sustava Opi na Tounj,Bosiljevo i Generals i Stol.

Postojee stanje Opis razvoja vodoops rbe na podruju Grada Ogulina izranen je vrlo temeljito i op ir no, uzimajui u obzir svu relevantnu proje tnu do umentaciju temeljem oje je sustav i zgranivan i pro irivan, ta o da u ovom poglavlju slijedi verifi acija postojeeg stanja oje je naprijed ve opisano. Uz navedeno, biti e opisani i izdvojeni sustavi oji egzistiraju na ogul ins om podruju (Jasena i Dre nica), izrazito lo alnog ara tera, oji su zbog znaajnih uda ljenosti ili prirodnih barijera sprijeeni u objedinjavanju sa centralnim vodoops rbnim sus tavom. Da le a o je ve navedeno, ogulins i sustav se bazira na izvori tima "Zdi a" (15 l/s ) i "Zagorje" (120 l/s), odnosno vodovoda "Tur ovii", i vodovoda "Ogulin" oji je obj edinjen sa vodovodom "Josipdol" temeljen na izvoru "Bocino Vrelo" (32 l/s).

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 73 KAPROJEKT D.O.O. Vodovod "Tur ovii" prote e se od istoimene vodospreme (500 m3;376 m.n.m.) u dva ra a.Jugozapadni ra se prote e uz rije u Dobru prema Ogulinu. O osnica mu je lijevano eljezni cjevovod, promjera 150 mm, duljine 6.000 m. i slu i za ops rbu nase lja: Tur ovii,Brozi, Tatalovii, Pu arii, Mar ovi Selo, Sv. Petar, Zagrad i dio grada Oguli na. Sjeverni ra se od VS "Tur ovii" prote e uz cestu D-42 (Ogulin-Vrbovs o) i ops rbl juje naselja: Hreljin Ogulins i, O ruglica, Kuaj i O lina . Cjevovod je izveden od al atena 100 mm. u duljini 5.500 m. Vodovod "Ogulin" se bazira na izvori tu i crpnoj stanici "Zagorje" (120 l/s), oda le se ve opisanim putem voda dovodi prvo do VS "Kolii" (1100 m3; 400 m.n.m.), zatim sjever no do naselja Sv. Nedjelja gdje se grana u dva ra a. Jednim se 35 (l/s) vode doprema do VS "Stabarnica" (350 m3;373 m.n.m), a drugim ra om na sjever 65 (l/s) do vodosprem e "Gavani" (1500 m3;378 m.n.m). Dalje od VS "Gavani" vodi du tilni spoj . 400 na grads u mr e u grada Ogulina. Vodosprema "Stabarnica" slu i ao referentna to a za cjevovod "O tarijeKamenica-Tounj", oji je izveden od lijevanog eljeza 175 i 125 mm. prema dionicam a do sredi ta Opine Tounj u duljini cca. 11.000 m. Isto ta o slu i i ao poveznica sa josi pdols im sustavom putem PVC cjevovoda 225 mm. od O tarija do Josipdola, gdje se spaja na od vodni vod iz VS "Podveljun" (1000 m3; 400 m.n.m.). Vodospema "Podveljun" se vodom (15 l/s) napaja putem crpnih agregata (2+1) sa izvori ta "Bocino Vrelo". VS "Stabarnica" je i ishodi te gore opisanog magistralnog cjevovoda "Sjever" sa spojem na vodospremu "Razdolje" (400 m3; 335 m.n.m.). Spoj od vodospreme "Stabarnica" na grads u mre u bio je izveden od A.C. cjevovda p romjera 250 mm. Grads a ops rbna mre a grada Ogulina izvedena je od najrazliitijih materijalai prom jera. O osnicu ine lijevano eljezni cjevovod . 150 mm. oji prolazi roz centar grada po vezujui sustav "Tur ovii" sa sustavom temeljenim na "Zagors oj Mre nici", pre o vodospreme "Gavani", te du tilni cjevovod . 400 mm oji iz VS "Gavani" doprema vodu do cent ra grada. Odvojci od navedenih cjevovoda izvedeni su od A.C,, PVC, PEHD i lijevano- eljeznih cjevovoda, iro og raspona promjera od 50 do 140 mm. Na podruju grada Ogulina je temeljem podata a dobivenih od nadle nog omunalnog poduzea Vodovod i Kanalizacija Ogulin vodoops rbom po riveno 91 % od u upno 15.00 0 stanovni a.

U upna duljina distribucijs e mre e iznosi 355.000 m, od ega je: 240.000 m. promjera 50-100 mm, 84.000 m. promjera 100-200 mm, 21.000 m. promjera 200-300 mm, 10.000 m. promjera 300-400 mm. Po materijalima, podjela grads e mre e izgleda a o slijedi: 28% od plastinih masa (PVC, i PEHD), 54 % od azbest cementa 18 % od lijevanog eljeza i du tila Temeljem navedenog vidi se da je potrebno nastaviti re onstru ciju grads e mre e u svrhu izmjene dionica A.C. cjevovoda, te ostalih dotrajalih dionica distribucijs e mre e u svrhu osiguranja stabilne i uin ovite vodoops rbe, posebno u vidu smanjenja gubita a na vodoops rbnoj mre i oji temeljem podata a sada iznose gotovo nevjerovatnih 70 %. Ta oner je u svrhu ot lanjanja gubita a potrebno odabrati metodu analiziranja, te postup e mjerenja i dete cije. Vodovod Dre nica izrazito je lo alni vodoops rbni sustav lociran na jugu grads og podruja. Izgranen je u svrhu snabdijevanja naselja uglavnom uz prometnicu D-32, i to: Rad ojii, Jagetii, Trebovi, Dre nica, Poljana . Sustav se bazira na apacitetima izvori ta "Kra ar" od 5,0 (l/s), i obli nje vodospreme "Samozid zapremine 500 m3, locirane iznad nase lja

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 74 KAPROJEKT D.O.O. Kosanovii na oti od 550 m.n.m. O osnicu sustava ini gravitacijs i PVC cjevovod DN -150 mm. oji se od vodospreme pru a do naselja Radojii, a zatim prati trasu dr avne ceste D-32 do naselja Zrnii, u upne duljine o o 12.300 m. Cjevovod je i danas u pogonu, mada ga je dugogodi nje neodr avanje dovelo u vrlo lo e stanje, pa mu je potrebna temeljita re onstru cija da bi i dalje mogao obavljati vodoops rbnu fun ciju. Vodovod Jasena i HOC Bjelolasica je vodovod lo alnog ara tera smje ten na istonom dijelu Grada Ogulina na podruju istoimenog naselja, a bazira se na apacitetu izv ora "Vrelo" (poto Jasena ). Temeljem vodoistra nih radova provedenih tije om od 1972. do 1978.g. (RGN fa ultet, Vodoprivreda Karlovac, Geotehni a Zagreb), utvrneno je da je izda nost izvora izrazito promjenjiva i ree se u granicama 5-100 (l/s), pa a 1,0 m 3/s na on dugotrajnog i nog razdoblja. Naje e vrijednosti iznosile su pa 20-30 (l/s). U o olno stima dugotrajnog su nog razdoblja dolazi do presu ivanja izvora i nestan a povr ins og to a . Izgradnja vodovoda datira iz 1979. g. ada je izgranena i urenena apta a izvora, te izbu en istra no-e sploatacijs i bunar u zoni izvori ta, dubine 15 m, apaciteta 5-6 (l/s). Pored bunara je izvedena crpna stanica, te tlano-gravitacijs i cjevovod DN-225 mm. putem ojeg se voda tlai u vodospremu "Vrelo", zapremine 200 m3, na oti od 686 m.n.m. Od vodospreme do naselja Vrelo, odnosno do obje ata turisti og naselja HOC Bjelolasica izveden je gravitacijs i ops rbni cjevovod, sa prstenastom mre om o o obje ata turisti og nase lja. Zbog opisane izrazito varijabilne izda nosti izvori ta, dotrajalosti sustava,te pri ljuenosti ompletnih apaciteta HOC Bjelolasica na postojei lo alni sustav prisutni su esti pre idi u vodoops rbi. 1998.g. izvr ena je generalna obnova obje ata u s lopu HOC Bjelolasic a, te izranen novi Detaljni plan urenenja HOC-a. Temeljen pribli nog prorauna izranenog u s lopu DPU-a, u postojeem vodoops rbnom sustavu dnevni nedostata vode tije om su nog perioda iznosi cca. 270 m3/dan. 2004. godine se prema proje tnom zadat u Hrvats ih voda pristupilo izradi Idejno g rje enja vodoops rbnog sustava HOC Bjelolasica sa ciljem rje avanja nepovoljnog stanja vodoops rbe HOC-a. Idejno rje enje je izradila tvrt a Kaproje t d.o.o. iz Karlovca . U nastav u e se dati opis navedenog rje enja sa ciljem pri aza uspostave budueg vodoops rbnog sustava HOC Bjelolasica. Ops rbno podruje definirano proje tnim zadat om obuhvaa obje te turisti og naselja HOC

Bjelolasica u Vrelu, naselja uz prometnicu Ogulin-HOC Bjelolasica, Poto Musulin s i, Jasena i Vrelo, te podruje sada njeg vodovoda "Tur ovii" sa obli njim naseljima oja nemaju j avnu vodoops rbu. Prema situacijs om razmje taju, a naroito visins om polo aju potro aa, ops rbno podruje dijelimo u dvije izrazito odijeljene visins e zone: nis a zona ops rbe (ispod 350 m.n.m.) - obuhvaa podruje sada njeg vodovoda "Tur ovii" i obli nja gravitirajua naselja (Hreljin, Mar ovi Selo, Pu arii, Tur ovii) viso a zona ops rbe (iznad 575 m.n.m.) - obuhvaa potro ae locirane u turisti osports im obje tima HOC-a, i gravitirajuim naseljima (Jasena , Vrelo, Musulins i Poto i Bjels o) Koncepcija tehni og rje enja temelji se na slijedeem: predvinena pri ljuna to a za predmetni vodovod je izvedeno spojno o no u Vui Selu, na gravitacijs om cjevovodu VS Gavani - grads a mre a Ogulin (nodularni lije v . 400). Postojea VS"Gavani" (1500 m3;378 m.n.m.) mo e ontinuirano propustiti utvrnenu oliinu od 19,30 (l/s) vode potrebnu za proje tirani sustav HOC Bjelolas ica bez naru avanja postojeeg re ima vodoops rbe na pripadajuem dijelu ogulins e vodovodne mre e. od pri ljune to e voda se gravitacijs i putem proje tiranog PEHD cjevovoda DN-160 mm L=4.100 m. dovodi do budue CS "Brozi" na lo aciji istoimenog naselja. crpna stanica "Brozi" pre o sabirnog bazena (50 m3) tlai putem predvinenih horizontalnih centrifugalnih vi estupanjs ih crpnih agregata odvojeno za nis u zon u

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 75 KAPROJEKT D.O.O. 6,67 (l/s) u postojeu VS "Tur ovii" (cjevovod PEHD DN-160 mm), i viso u zonu 2x6,50 (l/s) u buduu vodospremu "Tisovac" predvinenog apaciteta 400 m3, na oti od 735 m.n.m. Tlani cjevovod do VS "Tisovac" predvinen je od nodularnog lijeva DN 150 mm u duljini 13.700 m. od budue VS "Tisovac" do postojee VS "Vrelo" proje tiran je spojni gravitacijs i cjevovod u upne duljine 9.600 m, po dionicama: VS "Tisovac" - Vrelo - nodularni lijev DN-150 mm, L=8.900 m. Vrelo - VS "Vrelo" - nodularni lijev DN-200 mm, L=700 m. onana distribucija vode do potro aa vr it e se PEHD ops rbnim cjevovodima, nazivnog pritis a NP-1,0 MPa, za pojedine obje te i naselja: a) HOC Bjelolasica: postojei cjevovod DN-225, L=350 m. b) Jasena i Vrelo: prstenasta ops rbna mre a u upne duljine 9.300 m (DN-140 i 110 ) c) Bjels o i Poto Musulins i: gravitac. cjevovod DN-110, L=3.300 m. Trase pojedinih cjevovoda, odnosno lo acije pojedinih obje ata usvojene su na on detaljnog vrednovanja terens ih imbeni a, posebno uzimajui u obzir: prostorni raspored potro aa , lo acije postojeih obje ata vodoops rbe, energets e mogunosti pri ljuenja (VN i NN mre e), te pravce pru anja cestovnih prometnica. Usvojena onfiguracija vodoops rbnog sustava, ao i apaciteti proje tiranih obj e ata utvrneni su hidrauli im proraunom izranenim u s lopu opisanog idejnog rje enja ombinacijama max. satne potro nje i protupo arnih istjecanja na najnepovoljnijim lo acijama na mr e i. Detaljno upravljanje sustavom definirati e predvineni nadzorno-upravlja i sustav oji obuhvaa mjerenja (proto a, pritisa a, nivoa), daljins i prijenos podata a u dispee rs i centar, te lo alnu i daljins u regulaciju i upravljanje u obje tima (CS Brozi-dovod i tl aenje vode, Vs Tur ovii-za nis u zonu, i VS Tisovac i Vrelo -za viso u zonu). Temeljem opisanog rje enja, u budunosti bi na dugorono zadovoljavajui nain bila rije ena vodoops rba ne samo HOC Bjelolasica, ve i ireg gravitirajueg podruja, zajedno sa dobavom dodatnih oliina vode u sustav "Tur ovii" u svrhu ops rbe naselja nis e zo ne. Jedini nedostata ove oncepcije jest visina dizanja od cca. 470 m. na otu VS " Tisovac" za viso u zonu ops rbe, to e znatno utjecati na poveanje cijene vode tije om e sploata cije. Do sada se zbog nedostat a financijs ih sredstava nije pristupilo daljnjoj proje tnoj razradi u svrhu izgradnje sustava. Grad OZALJ Razvoj sustava Na podruju ne ada nje Opine Ozalj u pro losti su egzistirala tri manja lo alna vodovoda, i to: vodovod "Ozalj"- oji je oristio vodu iz bunara lociranog u nepostrednoj blizini rije e Kupe, a vodom je snabdijevao naselja Ozalj i Podgraj . Izda nost bunara je iznosila 1,2 (l/s), a voda e putem crp i i tlanog cjevovoda

transportirala u obli nji vodospremni "Ozalj" (35 m3). Zahvaena voda je sadr avala dosta eljeza. Vodovod "Hra e"- bio je izgranen 1947.g. za potrebe istoimenog naselja. Koristio je vodu iz izvora nedale o naselja Ja ovo. Voda je bila zadovoljavajue valitete. Vodovod "Radatovii"- sustav izrazito lo alnog ara tera, slu io za ops rbu istoimenog naselja. Ka o postojei sustavi nisu zadovoljavali niti po izda nosti, a niti po profilima ugranenih cjevovoda, nije bilo mogue daljnje irenje sustava na ostala

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 76 KAPROJEKT D.O.O. neops rbljena podruja. Stoga se 1971. g. od strane OVP Vodoprivreda Karlovac pristupilo izradi Idejnog proje ta "Regionalni vodovod Ozalj" ojim je detaljno razraneno i definirano dugorono rje enje vodoops rbe tada nje opine Ozalj. Navedeno Idejno rje enje postaje temelj za izradu budue proje tne do umentacije u svrhu izgradnje ozaljs og vodoops rbnog sustava. Koncepcijom tehni og rje enja predvineno je veli o ops rbno podruje, te je stoga bilo nu no da se realizacija proje ta predvidi u vi e faza. Prva faza je obuhvaala obje te zahvata vode na izvoru "Obrh" (utvrnene izda nosti 65-250 l/s), crpne stanice apaciteta 60 (l/s), elinog tlanog cjevovoda, i vodospreme "Brezni " apaciteta 1000 m3. Drugom fazom predvinena je izvedba obje ata za distribuciju vode uz promenicu a anje Jurovs i Brod: gravitacijs og cjevovoda i vodospreme " a anje". Umjesto vodospreme je asnije izvedena pre idna omora. Treom fazom predvinena je izgradnja obje ata za distribuciju vode do grada Ozlja, gravitirajuih naselja i n aselja oja se nalaze u blizini magistralnog cjevovoda. To je uz magistralni cjevovod obuhvaalo i vodospremu "Bo evci" zapremine 500 m3, te lo alne ops rbne sustave za pojedina naselja uz dovodni cjevovod. etvrtom fazom bila je predvinena izgradnja obje ata vodoops rbe za snabdijevanje vodom viso olociranih potro aa u o olici naselja Brezni . Temeljem opisanog Idejnog rje enja, tije om razdoblja 1973.-1979. izraneno je ta oner od strane Vodoprivrede Karlovac deset glavnih proje ata temeljem ojih s u u svrhu izgradnje razraneni dijelovi sustava predvineni Idejnim rje enjem, i to: apta a izvora "Obrh", vodosprema "Bo evci", cjevovodi Brezni -Kamanje, Brezni Ribni , a anje-Re tovo-Brlog-Bo evci, a anje-Mo anci, i vodovodna mre a naselja Trg, te ostali dijeloci ops rbne mre e. Navedeni obje ti su tije om godina i izvedeni. Na taj nain se dobila osnova dugorono stabilnog vodoops rbnog sustava ireg podruja tada nje opine Ozalj, te se moglo pristupiti daljnjem planiranju u svrhu irenja sustava javne vodoops r be. 1986. g. se pristupilo izradi Idejnog proje ta Vodovod "Vivodina". Proje t je izranen od strane OVP Vodoprivreda Karlovac. Koncepcija tehni og rje enja ve e se na prethodno razranen i izveden sustav pre o rije e Kupe (most u Kamanju), sabirnog bazena i crpne stanice "Cerje" u blizini istoimenog naselja, tlanog cjevovoda te vodospreme "Pristava" (200 m3;416 m.n.m.) iznad naselja Gornji Lovi. Proje tom je etapnom izgradnjom u pet faza bilo predvineno pro irenje vodoops rbne mre e radi zadovoljenja potreba na vodi vivodins og raja. Obuhvaeni su bili Vivodina sa gravitirajuim naseljima, Vr ovac, Dvori te Vivodins o, Obre Vivodins i, te naselja Lovia Pre ri og. Vodoops rbni obje ti predvineni navedenim idejnim rje enjem razranivani su tije om naredna dva desetljea u vidu glavnih proje ata veinom od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. ( ompletan popis proje tne do umentacije dan je u prilogu ove Studije) Uz ne e oncepcijs e promjene, podruje predvineno idejnim proje tom Vodovoda "Vivodina" do danas je u potpunosti snabdjeveno vodom. Postojee stanje Dana nji vodoops rbni sustav Grada Ozlja ne mo emo ograniiti teritorijalnoadministrat ivnom granicom, jer se njegovi vitalni dijelovi nalaze i na podruju susjednih Opina: a anje, Kamanje i Ribni , oje se ta oner snabdijevaju iz istog vodoops rbnog sustava oji time poprima regionalni ara ter.

Na ops rbnom podruju regionalnog sustava Grada Ozlja egzistiraju dva vodovodna podsustava: Vodovod Ozalj, i Vodovod Ja ovo. Postoji jo jedan neovisni sustav Vodovod "Radatovii" na sjevernom dijelu grads og podruja

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 77 KAPROJEKT D.O.O. temeljen na izvoru "Raja ovi" i vodospremi "Kuljaji" oji ima lo alni ara ter i pra ti i ga je nemogue u lopiti u globalniji vodovodni sustav. Vodovod Ozalj Izvori te glavnog vodovodnog sustava nalazi se na podruju Opine Ribni , na njezinu rajnjem sjeveru u neposrednoj blizini naselja Obrh. Na izvoru Obrh je zahvaeno o o 60 (l/s) pit e vode, oja se na on nu ne dezinfe cije putem vi estupanjs ih centrifugalnih pumpi (1+1+1) apaciteta 30-45 (l/s), tlai u vodospremu Brezni zapremine 1000 m3, oja je locirana u istimenom naselju na oti od 293 m.n.m na podruju sada nje Opine a anje. Proje tom ja bilo predvineno da se izgradi vodosprema zapremine 2x1000 m3,ali je izgranena samo jedna vodna omora zapremine 1000 m3. Iz vodospreme Brezni voda se gravitacijom, putem magistralnog cjevovoda od PVC cijevi promjera 280 mm duljine 3.000 m. dovodi do naselja a anje gdje je izveden odvoja za sada nju pre idnu omoru, a buduu vodospremu " a anje". Cjevovod se dalje vodi pored naselja Re tovo i Brlog Ozaljs i u promjeru od 225 mm. prema vodospremi "Bo evci" u duljini 7.300 m. Zadnja dionica do vodospreme izvedena je u promjeru 160 mm, duljine o o 2.220 m. Iz ovog magistalnog cjevovod a putem ograna a snabdjevaju se vodom potro ai u usputnim naseljima, uglavnom na podruju sada nje opine a anje, te vodosprema "Re tovo" ao referentna to a za ops rbu Opine"Kamanje". Vodosprema Bo evci izvedena je sa zapreminom od 500 m3 na oti od 254 m.n.m. Ovom vodospremom po rivaju se satne varijacije potro nje samo za viso o locirane potro ae (iznad 200 m.n.m). Od vodospreme Bo evci pre o urenaja za smanjenje pritis a oji je izveden umjesto proje tirane pre idne omore do raja urbaniziranog dijela Ozlja bio je do izgradnje vodospreme "Ozalj" ugranen PVC cjevovod nazivnog promjera DN 225 mm. Vodosprema "Ozalj" zapremine 500 m3, na oti od 217 m.n.m. izgranena je 2005. g. u blizini naselja Lu ii prema proje tn oj do umentaciji Kaproje ta d.o.o. iz Karlovca. Svrha navedene vodospreme je po rivanje satnih varijacija potro nje grada Ozlja i gravitirajuih naselja, jer je uz VS "Bo evci" bilo potrebno izgraditi dodatatni vodospremni prostor na ni oj oti. Slijedom navedenog VS "Bo evci" danas slu i i ao protona vodosprema prema VS "Ozalj". Od vodospreme "Ozalj" izveden je PEHD gravitacijs i cjevovod za grad Ozalj. O osnicu vodoops rbne mre e grada Ozlja ini upravo PVC cjevovod promjera 160 mm, oji svojim jednim ra om slijedi rije u Kupu roz naselje Trg i prote e se do Polja Ozaljs og, do drugim ra om prolazi roz sredi te Ozlja, i zati m prelazi rije u Kupu oristei most na postojeoj brani HE Ozalj. Danas na podruju Ozlja postoji iro i spe tar ugranenih cijevi po promjeru, vrsti materijala i radnom pritis u. Vodovodni sustav pro iren je na o olna naselja s lij eve i desne strane rije e Kupe. Postoje tri ri anja cjevovoda sa rije om Kupom i to: 1. oristi se most na postojeoj brani u Ozlju.Ispod pje a e staze s uzvodne strane onzolno su uvr ene eline cijevi vanjs og promjera 159 mm ime se osigurava snabdjevanje vodom potro aa u naselju Sopote i ostalih naselja na lijevoj strani rije e Kupe. 2. prije izgradnje dovoda vode do Ozlja izgranen je podvodni prijelaz rije e

Kupe za potrebe snabdjevanja vodom potro aa u naseljima Zaja o Selo i Podbre je. PEHD cijevi DN 90 mm polo ene su na dno rije e Kupe. 3. za zadovoljenje potreba na vodi u naselju Zor ovac za prolaz cjevovoda oristi se postojei eljezni i most. eline cijevi vanjs og promjera 108 mm ovje ene su na pje a u stazu mosta.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 78 KAPROJEKT D.O.O. Vodoops rbna mre a se na on prijelaza rije e Kupe putem cjevovoda PVC DN-110 mm. iri uz lijevu obalu Kupe na podruje Podbre ja, i prema sjeveru i naselju Vrhovac. Naselje Vrhovac imalo je izgranen lo alni vodovodni sustav oji je u pogonu bio nesiguran te su se potro ai u istom pri ljuili na ozaljs i vodovodni sustav putem precrpne stanice "Vrhovac" ojom se 4,0 (l/s) vode roz cjevovod DN-90 mm. tlai u postojeu vodospremu "Vrhovac" (60 m3,276 m.n.m.) oja je zadr ana u pogonu. Potrebe na vodi podruja pod VS "Vrhovac" zadovoljene su putem gravitacijs e mre e od vodospreme promjera mahom 63 mm. Ka o je ve ranije spomenuto, iznad naselja Re tovo izveden je odvoja od magistralnog cjevovoda ojim se vodom snabjevaju potro ai u Re tovu, a isti slu i ao dovodni do vodospreme Re tovo oja je izgranena na oti od 222 m.n.m. sa zapreminom od 200 m3. Ova vodosprema podmiruje satne varijacije u naseljima: Bubnjarci, Bubnjara i Brod, Orlja ovo, Kamanje, Mali Vrh Kamanjs i, Veli i Vrh Kamanjs i i Prese a (sve u opini Kamanje) i slu i ao protona za cprnu stanicu Cerje . Cjevovodom pre o mosta u Kamanju potrebne oliine vode dovode se u sabirni bazen crpne stanice Cerje , gdje su ugranene vi estupanjs e centrifugalne crp e (1+1) apaciteta o o 6,5 (l/s). Putem elinog cjevovoda promjera 100 mm, duljine o o 2.000 m. voda se tlai u vodospremu Pristava , oja je izgradena sa zapreminom od 200 m3 na oti od 416 m.n.m. Izgradnjom ove vodospreme iznad naselja Gornji Lovi ste li su se uvjeti za valitetno rje avanje vodoops rbe vivodins og podruja (definirani Idejnim proje tom iz 1986.g.). Od vodospreme "Pristava" grana se gravitacijs a vodoops rbna mre a u vi e pravaca: zapadni pravac se putem du tilnog cjevovoda promjera 125 mm. iri prema Loviu Pre ri om, a zatim prema Donjem i Gornjem Pre ri ju ( cjevovod PEHD DN-140 mm.), u upne duljine o o 7.000 m. Cjevovod se dalje nastavlja u promjeru 110 mm do Begovog Brda umbera og. Odvojci od glavnog cjevovoda snabdijevaju usputna naselja i to: cjevovod PVC DN-110, L=1.400 m za Dvori te Vivodins o, cjevovod PVC DN-80 i 110 mm, L=3.100 m pre o Gorni a vivodins ih za Obre Vivodins i, cjevovodni odvoja na podruju umber a od PEHD cijevi DN-110 mm. za Radinu i Kurpezovu Goricu duljine 1.800 m., te du tilni odvoja promjera 125 mm. za Barov u-Konjari Vrh-Prvince u duljini od o o 3.500 m. Sjevero-istono od referentne vodospreme "Pristava" iri se PVC vodoops rbna mre a varijabilnog promjera (140 i 110 mm.) u svrhu ops rbe naselja: Galezova Draga, Vr ovac, Gornji i Donji Lovi, Zor ovac, Vivodina, Belo ii, Vu etii i Stojavnica. Duljina navedene vodoops rbne mre e iznosi o o 12.500 m. irenje vodoops rbne mre e planira se dalje na sjever prema naseljima Dojutrovica i Danulovii, ali to vi e nije mogue zbog prenis e ote vodospreme "Pristava". Zato se u svrhu vodoops rbe sjevernog podruja vi e ops rbne zone planira izgradnja crpne stanice, tlanogravitaci js og cjevovoda, i vodospreme "Glavica" planirane zapremine 100 m3, smje tene ponad istoimenog naselja na oti od 500 m.n.m. Navedena vodosprema postala bi referentna to a ops rbe za naselja: Strahinii, Danulovii, Radina Vas, Pearii, Dojutrovica. Neposredno prije vodospreme Bo evci izveden je odvoja (PVC DN-90 mm.) od glavnog voda i crpna stanica "Dvori te" u naselju Dvori te Ozaljs o. Pre o ove crpne stanice (4,0 l/s) vode se tlai u vodospremu "Dvori te Ozaljs o , oja je izgranena s zapreminom od 100 m3 na oti od o o 325 m.n.m. Iz ove vodospreme putem PVC gravitacijs e mre e DN-110 i 90 mm. snabdjevaju se vodom viso o locirani potro ai u o olnim naseljima: Donji O tri Vrh, pre o pre idne omore "Fratrovci" (280 m.n.m.) naselja Fratrovci Ozaljs i i Ilovac, te dalje na sjever

naselja Durlinci, Bratovanci, Veli i Vrh Kamanjs i i Prese a Ozaljs a.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 79 KAPROJEKT D.O.O. Pravci pru anja vodoops rbne mre e na podruju Opina Ribni , a anje i Kamanje biti e opisani zasebno u s lopu slijedeeg poglavlja ove Studije. Vodovod Ja ovo Voda se zahvaa na izvoru Opara oji je lociran u naselju Ja ovo. Izgranena je crpna stanica oda le se izmenu 6 i 7 (l/s) vode putem lijevano- eljeznog cjevovoda promjera 100 mm. L=2.050 m. tlai u vodospramu Vu sani . Vodosprema Vu sani locirana je ne to iznad istoimenog naselja na oti od 206 m.n.m. Zapremina prvotno izgranene vodospreme iznosila je svega o o 40 m3, to je sva om sluaju premalo u odnosu na moguu dnevnu isporu u izmenu 520 i 605 m3. Iz ove vodospreme gravitacijom se putem salonitnog cjevovoda promjera 100 mm. snabdjevaju potro ai u slijedeim naseljima: Grdun, Ja ovo, Mali Erjavec Slapno, Soldatii, Toma nica i Vu sani. Na podruju M. Erjavca i Slapnog cjevovod je re onstruiran na PVC DN-225 mm. u duljini 1.030 m. Navedena naselja snabdijevala su se i iz ozaljs og vodovoda,putem azbest-cementnog cjevovoda promjera 100 mm. uz dionicu prometnice D-505 (M.Erjavec-Ozalj). Vodosprema Vu sani nadalje slu i i ao izvori te za vi e locirane potro ae u o olici naselja Sveti o Hra e, i V. Erjavec. U s lopu vodospreme Vu sani izgranena je crpna stanica ojom se o o 4,0 (l/s) vode, putem elinog cjevovoda promjera 100 mm L=cca. 3.000 m. tlai u vodospremu Sveti o Hra e . Vodosprema Sveti o Hra e izgranena je sa zapreminom od 170 m3, u neposrednoj blizini istoimenog naselja na oti od 375 m.n.m. Iz vodospreme Sveti o Hra e vodom se snabdjevaju potro ai u slijedeim naseljima: Belins o Selo, Brezni , Sveti o Hra e (pre o pre idnih omora "Sv.Ivan" i "Donja Vas"), Svetice, Veli i Erjavec, Grdun, Pi et e, G. Vrh Netreti i, te Mi ulandrii i Karabogdani (pre o pre idne omore "Plavac") Premalena zapremina vodospreme Vu sani bila je glavni uzro to su potro ai u obje visins e zone esto ostajali bez vode. U elaboratu Vodovod Ja ovo-Ozalj (mogunost zajedni og djelovanja), Javno vodoprivredno poduzee, Karlovac, razmatrane su mogunosti a o da se odrenene oliine vode iz ozaljs og prebace u vodovodni sustav Ja ovo i obratno jer oba vodovodna sustava imaju zajedni u dodirnu to u u naselju Soldatii. Doto vode iz ozaljs og u vodovodni sustav Ja ovo osigurava se jednostavnim spajanjem cjevovoda u dodirnoj to i. Situacija se omplicira a o se odrenene oliine vode ele prebaciti iz vodovodnog sustava Ja ovo u vodovodni sustav Ozalj . Niti od pune vodospreme Vu sani (vodno lice na oti od 207 m.n.m.) nije mogue prebacivanje odrenenih oliina vode u ozaljs i vodovodni sustav. Rezultazi analize su po azali da je prebacivanje mogue u oli o se izgradi dodatni spojni vod izmenu vodospreme Vu sani i naselja Soldatii i a o se u isti vod ugradi urenaj za podizanje pritis a (booster pumpa). Ova vo prebacivanje nije mogue realizirati iz jednostavnog razloga jer u tada postojeoj vodospremi Vu sani nije bilo dovoljnih oliina vode. Od strane Kaproje ta d.o.o. iz Karlovca izranena je 1995. godine tehni a do umentacija za dobivanje granevne dozvole za vodospremu Vu sani zapremine 400 m3, oja je ne to asnije i izgranena, ali do realizacije navedenim elaboratom spomenutog spojnog voda nije do lo ,dijelom i zbog realizacije vodospreme "Ozalj" oja jami stabilnost vodoops rbe i dovoljne oliine vode ozaljs om vodovodu.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 80 KAPROJEKT D.O.O. Vodovod Radatovii Kao to je u uvodu i navedeno, predmetni vodoops rbni sustav je lo alnog ara tera , smje ten na samom sjeveru grads og podruja. Zbog prostorne izoliranosti ne postoji mogunost pri ljuenja na opisane vodoops rbne sustave Grada Ozlja, ve se mora razvij ati u o viru svojih mogunosti, odnosno oliine zahvaene vode na izvoru "Raja ovii" oja iznosi 1,0 (l/s). Referentna to a vodoops rbe je vodosprema "Kuljaji", do oje od izvora vodi PVC cjevovod, promjera 140 m. duljine o o 3.000 m. Vodosprema je locirana n a oti od 630 m.n.m. iznad istoimenog naselja, a ima zapreminu 100 m3. Od vodospreme prema jugu pru a se gravitacijs a vodoops rbna mre a u svrhu vodoops rbe gravitirajuih naselja: Radatovia, Drago evaca, Kamenaca, i ilja a-zapadnim ra om, te Duia, Pilatovaca, i Doljana umbera ih- istonim ra om. Ops rba D. umbera ih se zbog previso o locirane vodospreme u odnosu na polo aj naselja odvija pre o omore za pre id tla a "Duii" lo cirane u istoimenom naselju. Duljina vodoops rbne mre e od VS "Kuljaji" iznosi o o 7.000 m. Grad SLUNJ Plans o rje avanje problema vodoops rbe tada nje opine Slunj mo e se definirati izradom Studije vodoops rbe opine Slunj, od strane Hidroproje ta, Zagreb 1984. godine. Pr ethodno je od strane Vodoprivrede Karlovac u periodu od 1977. do 1980 izraneno ne oli o parcijalnih proje ata u svrhu rje avanja ops rbe lo alnih podruja Veljuna, i Kremena, ali su te meljne postav e slunjs og sustava definirane te navedenom Studijom. Potrebne oliine vo de bile su odrenene sa o o 200 l/s, ali se mora uva iti da su se predvinenom oncepcijom t ehni og rje enja obuhvaali i potro ai na podruju sada nje Opine Ra ovica i dio podruja pod utjecajem Nacionalnog par a Plitvi a-Jezera . Studijom se predlagalo povezivanje svi h lo alnih vodovodnih sustava u jedinstvenu cjelinu po tivajui parcijalnost izgradnje . Ta o se predvinalo da se u prvoj fazi zahvate lo alni izvori vode i snabdiju vodom lo al ni potro ai, oji bi se drugoj fazi izgradnje pri ljuili na jedinstveni vodovodni sustav. Bitno je izdvojiti i Novelaciju idejnog proje ta vodoops rbe grada Slunja, izran enu od strane D&G Hidroproje ta 91, Zagreb 1997.g. Temeljem tog proje ta identificira se posto jee stanje vodoops rbe, provode novi hidrauli i prorauni, te iznose za ljuci: potrebna je re onstru cija opreme na vodozahvatu "Slunjica" u svrhu poveanja apaciteta, uspos taviti vezu za automats o upravljanje radom crp i na osnovu nivoa u vodospremi "Melnica ", re onstruirati vodoops rbnu mre u na grads om podruju, te formirati prstenaste veze sa

ciljem pobolj anja stabilnosti vodoops rbe i smanjenja gubita a oji su iznosili o o 30 %, re onstruirati periferne vodoops rbne cjevovode, te cjevovode za tranzit vode na desnu obalu rije e Korane, i Slunjice s ciljem osiguranja protupo arnih pritisa a (smanjenja hi drauli ih gradijenata). Postojee stanje Vodoops rbni sustav Grada Slunja temelji se na zahvatu vode na otvorenom vodoto u rije e Slunjice. Vodozahvatni obje t se nalazi na udaljenosti cca. 1 m. uzvodno od grad a Slunja, na mjestu gdje rije a ima miran to , srednji vodostaj na oti od 231,70 m.n.m., i izda nost pri su nom vremenu o o 1,0 m3/s. Kapacitet vodozahvata iznosi 34 (l/s). Uz vodozahvatn i obje t izveden je urenaj za ondicioniranje vode, te crpna stanica putem oje se pit a voda transportira do vodospreme "Melnica" zapremine 800 m3, na oti od 332 m.n.m. Na vodozahvatu se sirova voda putem crp i transportira do verti alnih talo nica, i zatim na brze filtre. Na on toga voda dolazi do crpili ta iste vode gdje se lorira, i zatim putem crp i (2+1), visine dizanja 126 m. distribuira putem AC cjevovoda promjera 200 mm. do VS "Melnica". Od vodospreme "Melnica" voda se gravitacijs i putem grads e mre e distribuira do p otro aa. Vodoops rbna mre a izvedena je od razliitih materijala i promjera. O osnicu ini lije vano-

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 81 KAPROJEKT D.O.O. eljezni cjevovod promjera od 150-300 mm uz glavnu grads u prometnicu. Osim navede nog cjevovoda grads u mre u sainjavaju PVC i PEHD cjevovodi (160-315 mm). U upna duljin a vodoops rbne mre e iznosi o o 60.000 m. Postojeim vodoops rbnim sustavom obuhvaena su i podruja na vi im terens im otama i izvan utjecaja VS "Melnica", odnosno formirane su tri visins e zone: Visins a zona "Cvitovi" temelji se na lijevano- eljeznom cjevovodu . 100 mm. pre o rije e Korane, oji se nastavlja u AC cjevovod . 150 mm. do crpne stanice "Cvitovi", oj a putem PEHD cjevovoda DN-110 (potrebna re onstru cija na DN-160) 4 (l/s) vode tlai u vodospremu "arda " zapremine 90 m3, na otu 365 m.n.m. Navedena vodosprema predstavlja referentnu otu ops rbe za opisanu visins u zonu uz upanijs u cestu -3 257. Visins a zona "Novo Selo" nalazi se ju no od VS "Melnica". Putem crpne stanice "No vo Selo " 2 (l/s) vode se tlai u obli nju vodospremu "Novo Selo" (60 m3; 350 m.n.m.) oja je sa crpnom stanicom povezana putem cjevovoda PVC DN-110 mm. Ops rbni gravitacijs i cjevovod od vodospreme izveden je ta oner od PVC cijevi, promjera 110 mm, i po r iva potrebe na vodi naselja Novo Selo uz prometnicu D-1. Trea, visins a zona "Lanevac" nalazi se uz upanijs u cestu -3266, i po riva naselja Lanevac i Furjan. Cjevovod PEHD DN-160 mm. vodi pre o Donjeg i Gornjeg Popovca d o crpne stanice "Lanevac" oja dire tno u vodoops rbni sistem tlai 1,7-2,1 (l/s). O ps rbni cjevovod se do naselja D. Lanevac nastavlja promjerom 160 mm, do se dalje do Fu rjana prote e u promjeru od 125 mm. Na navedenom sustavu je planirana vodosprema "Laneva c" zapremine 200 m3, iznad Gornjeg Lanevca na oti od 415 m.n.m., oja e na on izgra dnje ao referentna to a vodoops rbe visins e zone "Lanevac" jamiti dugorono stabilnu vodoops rbu. Uz navedenu vodospremu planira se izvedba dovodno-odvodnog PEHD cjevovoda od 160 mm, te pro irenje vodoops rbne mre e prema naseljima Ple evo Selo, Mi ii, Bari Selo, Salope Lu e i Seli te Laneva o. Uz navedeni sustav, na istonom dijelu Grada Slunja postoje dva nezavisna lo alna sustava: Vodoops rbni sustav "Gornji Kremen" temelji se na vodi izvora "Kreme nica", gdje j e smje tena i crpna stanica oja putem cjevovoda promjera 63 mm., duljine o o 800 m tlai 2,23,2 (l/s) do vodospreme volumena 50 m3, na oti 336 m.n.m. Od rezervoara voda se do potro aa distribuira putem gravitacijs ih cjevovoda promjera 50-63 mm. Ovim sustavo m se ops rbljuje o o 50 domainstava. Predmetni cjevovod prema sada njoj onfiguraciji ne

osigurava ops rbu dijela gravitirajueg naseljenog podruja, ta o da se u slijedeim e tapama izgradnje predvina osiguranje vodoops rbe ireg podruja naselja Kremen povezivanjem sa vodoops rbnim sustavom Slunja putem PEHD cjevovoda DN-160 mm uz upanijs u cestu 3258. Vodoops rbni sustav "Gornja Glina" obuhvaa ne oli o pojedinanih vodovoda na irem podruju istoimenog naselja. Predmetni vodovodi se temelje na ne oli o manjih izvo ra ("Draga", "Stubalj", i "Peina") s romnog apaciteta i upitne valitete vode. Pore d navedenih izvora izvedene su i tri manje vodospreme apaciteta 20, 30, i 40 m3, na otama od 370, 296, i 336 m.n.m. Vodoops rbna mre a je izvedena od razliitih materijala, dimenzija cjev ovoda od 1 do 2 . Navedeni obje ti bili su devastirani tije om Domovins og rata, pa se na o n rata pristupilo njihovoj obnovi. Procjenjuje se da je ovaj sustav u mogunosti vodom sn abdjeti o o 100 domainstava. Slino ao i od prethodno opisanog sustava, onano rje enje vodoops rbe ovog podruja ogleda se u povezivanju na vodoops rbni sustav Grada Slu nja dovodom vode produ enjem ve spomenutog PEHD cjevovoda DN- 160 do Gornje Gline te spajanjem na postojei sustav. Isto ta o, u planu je spoj sustava "Cvitovi" i sustava "G. Glina" pre o naselja G lins o Vrelo i Mate i (cjevovod PEHD DN-110), ime bi se dobio zatvoreni vodoops rbni prsten Cvitov iG.Glina-G.Kremen to bi uveli e povealo stabilnost vodoops rbe cjelo upnog gravitir ajueg podruja.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 82 KAPROJEKT D.O.O. Na samom sjeveru Grada Slunja egzistira izdvojeni vodoops rbni sustav "Veljun". Sustav se temelji va apta ama izvori ta ""Veli a Vrebu a" i "Mala Vrebu a" apaciteta o o 3,0 (l/s), lociranih o o 1.500 m. sjeverno od centra naselja Veljun. Voda se gravita cijs i dovodi do sabirnog bazena crpne stanice u blizini apta e "Mala Vrebu a". Dalje se pomou crp i (1+1), apaciteta 2,3 (l/s) tlai putem cjevovoda PVC DN-90 mm, duljine 1.600 m. do vodos preme "Veljun", apaciteta 100 m3, na otu od 305 m.n.m. Osim navedenih apta a, voda se

zahvaa i na izvori tu "Panovac", oda le se putem instaliranih crpnih agregata (1+1) , oliina od 0,6 (l/s) putem tlanog cjevovoda DN-90 mm duljine o o 600 m. ta oner do prema u vodospremu "Veljun". Voda se do potro aa dovodi ops rbnim cjevovodima, i to u dva pravca: prema sjeveru cjevovodom PVC DN-110 mm do naselja Kne evi Brdo. Odvojci su izvedeni od PVC cjevovoda, promjera 90 mm. U upna duljina ops rbne mre e sjevernog ra a iznosi o o 6.300 m. Naselje Veljun je ops rbljeno gravitacijs om mre om od PVC cjevovoda prom jera 110 mm, osim odvoj a prema Mr aljima oji je promjera 90 mm.. Cjevovodi se prote u od vodospreme uz lo alnu cestu L-34120, i zatim uz D-1 u upne duljine o o 3.800 m. Ju ni ra se od vodospreme prote e oridorom lo alne ceste L-34122 do naselja Lapov ac. Glavni cjevovod je izveden od PVC cijevi, promjera 140 mm u duljini 1.800 m, do su cjevovodni odvojci za o olna naselja od PVC-a 110 mm, u upne duljine 3.800 m. Vodoops rbnim sustavom "Veljun" se osiguravala voda za otprili e tristotinja do mainstava. Tije om Domovins og rata veina vodoops rbnih obje ata je bila devastirana, te su danas djelomino obnovljeni. Veina stanovni a je na on oslobonenja napustilo navedeno pod ruje, ta o da danas sustav ops rbljuje vodom dvjestotinja itelja. Povezivanje opisanog sustava "Veljun" sa glavnim vodoops rbnim sustavom Grada Slunja se zbog trenutnih potreb a navodi, i zbog udaljenosti dvaju sustava za sada ne smatra realnim. Umjesto toga predvin a se re onstru cija postojeih apaciteta u svrhu pobolj anja uvjeta vodoops rbe uz event ualno aptiranje dodatnih izvori nih apaciteta na pripadnom prostoru. Ka o je ve navedeno, glavni izvori ni apacitet Grada Slunja nalazi se na vodozahva tu rije e Slunjice. Obzirom na do azanu podzemnu vezu izmenu ponora Li e Jasenice sa izvorom rije e Slunjice, te neposrednu blizinu dr avne ceste D-1 raj vodozahvata, pra ti i je nemogue osigurati za titnu zonu o o vodozahvata. Zbog toga smatramo da se budua

oncepcija tehni og rje enja ne bi trebala bazirati na zahvatu rije e Slunjice. Razvojne znaaj e vodoops rbnog sustava Grada Slunja temelje se na apacitetima budueg Regionalnog cjevovoda "Li a Jasenica-Plitvi a Jezera-Slunj". Regionalni cjevovod se planira na apacitetima izvori ta "Li e Jasenice" na podruju Opine Sabors o, sa crpnom stanicom za tlaenje vode ju nim ra om u pravcu Plitvi ih Jezera, i Ra ovi ce, te sjevernim ra om u pravcu sustava Grada Slunja. Detaljna studija navedenog re gionalnog cjevovoda izranena je jo 1988.g. od strane OOUR Vodoprivreda Karlovac. Kasnija pr oje tna do umentacija oja je obranivala navedeni sustav tije om godina (Idejno rje enje i zraneno od strane Hidroproje t-ing, Zagreb, 2000.g.), bila je temeljena na podacima naveden a studije, sa odenenim varijacijama temeljem promjena potreba na vodi uzro ovanim promjenom demografs e sli e ops rbnog podruja. Zajedni i obje ti na oba ra a bili su predvineni a o slijedi: zahvat vode na izvori tima Veli o i Malo Vrelo Li e Jasenice gravitacijs i dovod vode do sabirnog bazena u s lopu crpne stanice crpna stanica sa dva odvojena sistema tlaenja dovod ele trine energije Sjevernim ra om voda se tlai u protoni rezervoar "Mala Lisina", na oti od o o 65 0 m.n.m., sa predvinenim volumenom od 1.500 m3, oda le bi se gravitacijs i dovodila do pos tojee vodospreme "Melnica" ao glavne referentne to e slunjs og vodoops rbnog sustava.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 83 KAPROJEKT D.O.O. Potrebe na vodi odrenene tada njim hidrauli im proraunom za sjeverni ra su iznosil e 177, 31 (l/s). Na taj nain bila bi dugorono rije ena vodoops rba cijelog podruja Grada Slunja, te bi postojala rezerva za eventualno pro irenje u pravcu Opine Cetingrad. Vodozahvat na rijeci Slunjici bi se zbog ve navedenih razloga stavio van uporabe, odnosno u stanje priuv e. Trenutno je u izradi Idejni proje t Regionalnog cjevovoda, ojim e onano biti def inirani pravci pru anja, i promjeri cjevovoda, ote i zapremine potrebnih vodosprema temel jem revidiranih potreba na vodi onzumnog podruja. Isto ta o u tije u su i novi vodoi stra ni radovi na izvori tima u svrhu utvrnivanja izda nosti. Ka o se radi o apitalnom obje tu oj i e dugorono rije iti pitanje vodoops rbe veli og dijela ju nog podruja Karlova e upanije, oncept Regionalnog cjevovoda biti e izlo en posebno u s lopu poglavlja Plan razvit a vodoops rbe na podruju Karlova e upanije u s lopu ove Studije. 3.1.2. Vodoops rbni sustavi na podruju Opina Karlova e upanije Opina Barilovi Zahvaeno je izvori te Peta ,u dolini rije e Korane; u neposrednoj blizini naselja Velemeri, s apacitetom od 20 l/s. Voda se iz bunars og zahvata, pre o urenaja za

dezinfe ciju, tlai u vodospremu Martin a zapremine 500 m3 oja je locirana na oti od 209 m.n.m. Vodovod je izveden od PVC cijevi DN-160 i 225 ao tlanogravita cijs i, to znai da se potro ai pri ljuuju na dovodni vod od cpne stanice do vodospreme Martin a . Proje tnom do umentacijom predvineno je da se vodovodni sustav razdijeli u dvije visins e zone. Prvu visins u zonu sainjavaju potro ai u slijedeim naseljima: Donji Velemeri, Podvo i, Banjs o Selo, Malinci, Barilovi, ulac, Tu ilovi i Ladvenja . Naselja Tu ilovi i Ladvenja nalaze se na podruju opine Karlovac. Drugu visins u zonu ine potro ai u slijedeim naseljima: Donji S rad, Bo t, Carevo Selo, Gornji Velemeri, Kri Korans i, Korans i Brijeg, Kosijers o Selo, Les ovac, Mali Kozinac, Mre ni i Nova i i Veli i Kozinac. Prema idejnom rje enju, izranenom od strane OVP-ZAGREB OOUR VODOPRIVREDA KARLOVAC , Karlovac (broj proje ta P289/84) potrebe na vodi iznosile su a o slijedi: prva visins a zona 11,71 l/s druga visins a zona 6,45 l/s UKUPNO 18,16 l/s Predvineno je bilo da se druga visins a zona snabdijeva iz vodospreme Matrin a II zapremine 300 m3, oja bi bila locirana na oti 270 m.n.m. Iz navedenog je vidl jivo da vodosprema Martin a u biti predstavlja izvori te za vodosnabdjevanje druge visins e zone. Ma simalna dnevna potreba na vodi je manja od zahvaenih oliina, to znai da se vodovod mo e pro iriti na ostala podruja oja nemaju. za sada, rije eno pitanje vodoops rbe. Od navedenog je realizirano slijedee:

zahvat vode na izvori tu Peta u punom apacitetu crpna stanica na izvori tu Peta urenaj za dezinfe ciju vode u neposrednoj blizini crpne stanice

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 84 KAPROJEKT D.O.O. tlano-gravitacijs i cjevovod od crpne stanice do vodospreme Martin a vodosprema Martin a u punoj zapremini ops rbni cjevovodi za slijedea naselja:Donji Velemeri, Podvo i, Malinci, Belajs e Poljice, Ladvenja i Tu ilovi u Gradu Karlovcu. Pre o naselja Belajs e Poljice raspolo ive oliine vode se dopremaju u novoizgranenu vodospremu Vinica , oja je izgranena za potrebe vodosnabdjevanja Duge Rese (PVC cjevovod DN-140). Izgranen je i cjevovod za snabdjevanje vodom opins og sredi ta (prva visins a zona) i za naselja: Carevo Selo (PVC DN-160), i cjevovod Korans i Brijeg (PEHD DN-110). Za vodoops rbu naselja Les ovac Barilovi i,Kri Korans i, ulac, Cerovac Barilovi i, ablja , Vijenac Barilovi i, Sia i Luica (druga visins a zona). ija m simalna dnevna potreba na vodi iznosi o o 4,5 l/s izranena je potrebna tehni a do umentacija. Iz navedenog je vidljivo da je sustav pro iren na naselja oja nisu obuhvaena idejnim rje enjem (Cerovac Barilovi i, Luica, Sia i Vijenac Barilovi i) s ma simalnom dnevnom potrebom na vodi od o o 2,1 l/s. Procjenjuje se da ma simalne dnevne potrebe na vodi za osnovne potro ae na Opini Barilovi u sada nje vrijeme iznose o o 12 l/s. Iz navedenog slijedi da izvori te Peta mo e zadovoljiti potrebe na vodi u doglednoj budunosti. Treba uzeti u obzir da je vodovodni sustav pro iren na susjedne sustave (Duga Resa i Karlovac), te e se u budunosti morati prii zahvaanju novih oliina pit e vode. Prema mi ljenjima hidrogeologa dodatne oliine vode mogu se pronai u dolini rije e Korane nizvodno od izvori ta Peta . Sustav Opine Barilovi povezan je na sjeveru sa sustavom Grada Karlovca putem cjevovoda od salonita 125 mm., te sa dugore im sustavom na sjeverozapadu cjevovodom PVC DN-140 pre o VS "Vinica". Opina Bosiljevo Na podruju opine Bosiljevo ne postoje prirodni izvori pit e vode, oji bi bez vee prerade mogli zadovoljiti potrebe na vodi osnovnih potro aa,te se pit a voda mora dovoditi iz udaljenijih izvori ta. Opins o sredi te i o olna naselja snabdjevaju se vodom iz vodovoda Netreti-Vu ova Gorica , ija se izvori ta nalaze na podruju opine Netreti, te putem novoizgranene vodospreme "Bosiljevo" na oti 283 m.n.m. , zapremine 400 m3. Nedale o od Vu ove Gorice izvr en je pri ljua na magistralni cjevovod od vodospreme Podbil prema naseljima uz rije u Kupu i odgovarajuim cjevovodom (PVC DN-110) voda dovedena u Bosiljevo i o olna naselja. Vodosprema "Bosiljevo" puni se vodom iz cjevovoda "Sjever" oji se prote e uz autocestu Zagreb-Split. Navedeni cjevovod "Sjever" povezuje ogulins i vodoops rbni sustav od VS "Stabarnica" (373 m.n.m.) du tilnim cjevovodom 200 mm do VS "Razdolje" (335 m.n.m.), zatim du tilnim cjevovodom 200, i 150 mm o o 16.000 m. na sjever do vodospreme "Bosiljevo". .Osnovna oncepcija tehni og rje enja razranena je u Idejnom rje enju vodovoda Bosiljevo (VRO Zagreb, OOUR Vodoprivreda Karlovac , Karlovac,1984. U menuvremenu se situacija izmijenila i bilo je potrebno prii novelaciji idejnog rje enja. U vidu glavnog proje ta to je razraneno od strane KAPROJEKT-a,

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 85 KAPROJEKT D.O.O. d.o.o.,Karlovac pod naslovom Vodovod Bosiljevo-Hrsina-Grabr .Ops rbno podruje je pro ireno na naselja ija vodoops rba postaje ugro ena izgradnjom HE Le e u anjonu rije e Dobre. Prema oncepciji tehni og rje enja iz vodovoda Bosiljevo (druga visins a zona) potrebno je podmiriti potrebe na vodi za potro ae u slijedeim naseljima: Grabr , Hrsina, Kr Bosiljevs i, Lipov a i, Mali , Mate e, Oto na Dobri, Podrebar, Podumol, Rendulii, Soline, Strgari i Umol. Proje tom "Magistralni cjevovod Sjever" rje ena je potreba na vodi navedenih naselja iz smjera juga i povezani sustavi Ogulin i Bosiljevo, uz izgradnju VS "Razdolje" (400 m3; 335 m.n.m.) uz autocestu. Daljnja proje tna rje enja obuhvaaju proje tiranje, ishonenje dozvola i recentnu izgradnju crpne stanice "Gorinci" oja 6,0 l/s tlai u novoizgranenu vodospremu "Gorinci" (400 m3; 240 m.n.m.). Navedena vodosprema je izgranena u svrhu snabdijevanja prostora o o budue HE "Le e", te pripadajuih naselja Soline, Umol, pehare i Dane. Isto ta o je izranena proje tna do umentacija, te se pristupilo izgradnji du til nog cjevovoda 150 mm "Grabr - Gorinci".To je u naravi odvoja od cjevovoda"Sjever" u naselju Grabr , oji slu i povezivanju navedenog cjevovoda sa VS "Gorinci", te na taj nain ostvaruje spoj sa ogulins im sustavom. Slijedom navedenog, Opina Bosiljevo ja povezana sa tri susjedna vodoops rbna sustava: Na jugu sa ogulins im putem cjevovoda "Sjever", sa netreti im na sjeveru putem poveznice na cjevovod "Netreti - Vu ova Gorica" i sa sustavom Opine Generals i Stol putem crpne stanice "Gorinci", i cjevovodom PEHD DN-160 sa vodospremom "Generals i Stol" (300 m3; 238 m.n.m.) na isto u. Opina Cetingrad Recentne informacije u svezi postojeeg stanja vodoops rbnog sustava Cetingrad dobivene su od strane Opine Cetingrad, i preuzete iz proje tne do umentacije tvrt e D&G Hidroproje t 91 d.o.o., Zagreb. Vodoops rba Opine Cetingrad temelji se na ori tenju izvori ta " ivo Vrelo" s raspolo ivim apacitetom od o o 1,0 (l/s), te izvori ta "Krmarevac" s izda nosti o o 1,5 (l/s). Voda se putem cjevovoda DN-90 mm (L=750m) iz smjera " ivog Vrela", i cjevovodom DN-75 mm (L=180 m) iz smjera "Krmarevca" gravitacijs i dovodi do sabirnog bazena (V=15 m3) crpne stanice CS "Grabars o". Crpna stanica je apaciteta 1,4-3,6 (l/s) sa ugranena 4 (2x1+1) crpna agregata, za transport vode u dva smjera. U obje t crpne stanice ugranen je i urenaj za loriranje vode. Vodoops rba Opine dijeli se na dvije visins e zone: Viso a zona: Putem crp i (visine dizanja 169-90 m) i tlanog cjevovoda (AC 80 mm, L=1.870 m) voda se doprema do vodospreme "Glavica" (V= 100 m3; 273 m.n.m.). Voda se dalje od vodospreme putem vodoops rbne mre e transportira u dva smjera. U smjeru juga putem cjevovoda AC 80 mm prema sredi tu naselja Cetingrad, i u smjeru zapada prema podruju Polojs og varo a i Batnoge putem cjevovoda PEHD DN-90 i 110 mm. U upna du ina cjevovodnemre e izvedene od razliitog materijala i dimenzija iznosi cca. 6.800 m. Vodoops rbna mre a se iri dalje na jug uz upanijs u cestu -3266, putem cjevovoda PVC DN-110 mm. za vodoops rbu naselja Podcetin i Cetins i Varo oja se vr i putem hidro stanice "Podcetin" putem dva crpna agregata apaciteta 1,4-3,6 (l/s), i visine dizanja urasponu od 169-90 m.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 86 KAPROJEKT D.O.O. Nis a zona: Putem crp i (visine dizanja 68-35 m.) sa lo acije CS "Grabars o" i tlanog cjevovoda (PEHD DN-110 mm, L=cca.4.500 m.) voda se doprema do novoizgranene vodospreme "Pa in Poto " (V=150 m3; 203 m.n.m.). Dalje od vodospreme vodovodna mre a se iri prema sjeveroisto u uz upanijs u cestu 3271 prema naselju Maljevac (cjevovod PEHD dn-160, L=cca 3.000 m). Ops rba navedenog naselja vr i se putem cjevovoda DN-110 mm. Ops rba navedenog podruja spadala je u prioritete i zbog menudr avnog graninog prijelaza "Maljevac" (RH-Federacija BiH). Ozbiljan ograniavajui fa tor za razvoj vodoops rbe na podruju Opine Cetingrad predstavlja nedostata izvori nih resursa, budui da su postojei is ori teni do granica svoje izda nosti. Opina Dragani Opina Dragani nema vlastiti vodovodni sustav, ve joj je vodoops rba vezana na dovod vode iz vodoops rbnog sustava Gada Karlovca. Postoje dva dovodna sustava iz arlova og vodovodnog sustava i to: Ni e locirani potro ai pri ljuuju se dire tno na prvu visins u zonu arlova og vodovodnog sustava, oja je definirana visins im polo ajem arlova ih vodosprema "Strmac" i " vara" (171-175 m.n.m.). Ops rbni vod pri ljuuje se na arlova i vodovodni sustav na Ilovcu i snabdijeva vodom potro ae uz staru cestu KarlovacZagreb. Predmetni cjevovod izveden je od salonitnih cijevi, promjera 100 mm, i prote e se uz navedenu prometnicu o o 5.000 m, odnosno toli o dale o oli o mu to omoguuju hidrauli o-tehni e ara teristi e ugranenih cijevi. vi e locirani potro ai pri ljueni su na arlova i vodovodni sustav putem drugog dovodnog cjevovoda (salonit, promjera 150 mm) oji ima referentnu otu od 193 m.n.m (vodosprema Veli a Jelsa ). Cjevovodom iz vodospreme Veli a Jelsa gravitacijom se voda odvodi u naselja Brodarce, Donje Po upje, Mahino i Tu ani, te nastavno pre o naselja Bencetii na podruje opine Draganii u ona naselja oja ne mogu dobivati vodu iz osnovnog arlova og vodovodnog sustava (navedena referentna ota izmenu 171 i 175 m.n.m.). Predmetni cjevovod se pri ljuuje na cjevovod uz staru cestu Zagreb-Karlovac u mjestu Golja i Draganii, te istim profilom (150 mm) nastavlja dalje do postojee hidro-stanice "Darii". U upna duljin a vodoops rbnog cjevovoda od VS "Veli a Jelsa" do spomenute hidro-stanice iznosi cca. 11.300 m. Na on crpne stanice, nastavlja se PVC cjevovod DN-110, i 75 mm do raja Opine. Odvojci od glavnog cjevovoda uglavnom su izvedeni od al atena i PVC-a manjih nazivnih promjera. Referentna ota od 193 m.n.m. ne osigurava optimalni ops rbni pritisa za udalje nija i vi e locirana naselja na podruju opine Draganii. Ka o na podruju opine ima i naselja oja su locirana na visini iznad 200 m.n.m. jasno je da se vodoops rba n a mo e zasnivati na referentnoj oti vodospreme Veli a Jelsa , ve je nu no visins o dizanje vode uz izgradnju odgovarajueg vodospremnog prostora. Dragani o podruje vodosnabdjevanja mo e se u rat o podijeliti na tri visins e zone i to: - naselja oja mogu dobiti vodu s referentnih ota izmenu 171 i 175 m.n.m., odnosno iz arlova og vodovodnog sustava. To su naselja smje tena uz staru cestu Kalovac-Zagreb do naselja Darii. Zbog veli e udaljenosti vodospremnog prostora i ugradnje premalenih profila vodovodnih cijevi

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 87 KAPROJEKT D.O.O. (postojee stanje) ova se vodovodna mre a ne mo e iriti na cijelo podruje opine. - naselja oja su locirana na visins im otama do 175 m.n.m. mogu dobiti vodu s referentne ote od o o 200 m.n.m. Oito je da visins i polo aj vodospreme Veli a Jelsa (193 m.n.m.), zbog udaljenosti i ugranenih profila cjevovoda ne mo e osiguravati ispravnu vodoops rbu ove visins e zone. Nu no je bilo predvidjeti izgradnju precrpnog postrojenja i odgovarajueg vodospremnog prostora na oti od o o 200 m.n.m., to je i uinjeno od strane tvrt e Kaproje t, Karlovac tije om 1997. godine. - potro ai oji se nalaze na vi im otama od 175 m.n.m. ne mogu se, u smislu protupo arnih propisa, pri ljuiti na referentnu otu od 200 m.n.m ve je potrebno dodatno dizanje pritis a u vodoops rbnoj mre i putem hidro-stanice na odgovarajuoj oti. Prema glavnim proje tima, izranenim od strane Kaproje ta iz Karlovca izgraneni s u: - crpna stanica Darii apaciteta o o 7,5 (l/s). Kapacitet crp e odrenen je na temelju mjerenja istjecanja i tla a na predvinenoj lo aciji crpne stanice. - tlano-gravitacijs i cjevovod od crpne stanice Darii do vodospreme Budrovci u du ini od o o 1.250 m. Ugranene su PEHD cijevi DN- 140 i 225 mm za radni pritisa od 1,0 MPa. - vodosprema Budrovci zapremine 2x600 m3 na oti od 202 m.n.m. ,i cjevovod PEHD DN-225 (L=cca. 2.700 m.) u svrhu ops rbe naselja lociranih na visins im otama do 175 m.n.m. - za vodoops rbu naselja na vi im otama od 175 m.n.m. izgranena je crpna stanica "Budrovci" u s lopu vodospreme "Budrovci", apaciteta 4,8 (l/s), oja vodu tlai u prstenasti PEHD cjevovod DN-110 mm, duljine 4.900 m. u svrhu vodoops rbe viso e zone zapadno od vodospreme. Ova vo rje enje se mora smatrati privremenim jer je ogranien doto vode u crpnu stanicu Darii .Izvedeni su odreneni vodoistra ni radovi na vlastitom podruju, oji u azuju da bi se potrebne oliine vode mogle zahvatiti na vlastitom podruju, ime bi otpalo dovonenje vode iz arlova og vodovodnog sustava ili bi isti slu io ao priuva u sluaju ispadanja iz pogona osnovnog sustava. Opina Generals i Stol Na podruju Opine Generals i Stol ta oner nema prirodnih izvora, oji bi bez vee prerade vode, mogli poslu iti ao nosioci vodoops rbe u sada njem i buduem vremenu. Potrebne oliine vode moraju se dovesti ili iz udaljenih izvora, ili se pa moraju zahvatiti otvoreni vodotoci, te graditi s upi urenaji za ondicioniranje vode za pie. Prije opisa postojeeg sustava daje se rata ronolo i pregled bavljenja problemati om vodoops rbe Opine Generals i Stol upravo stoga to ista predstavlja sastavni dio ireg vodoops rbnog sustava. Najbli e vodovodno izvori te nalazi se na podruju opine Josipdol (izvor Bocino Vrela ) i bilo je predvineno da se potrebne oliine vode dovedu sa spomenutog izvori ta, uz prometnicu Josipdol- Generals i Stol do izgranene vodospreme Generals i Stol na oti 238 m.n.m., zapremine 300 m3, ali se od te oncepcije odustalo. U vodospremu su dovedene raspolo ive oliine vode s crpnog postrojenja

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 88 KAPROJEKT D.O.O. ojim se zahvaa voda na rijeci Mre nici. Zavat vode na otvorenom vodoto u izveden je za podmirenje tehnolo ih potreba na vodi biv eg pogona Pamune industrije" u Generals om Stolu. Razlog razmatranja drugaije oncepcije vodoops rbe nalazio se u predvinenoj izgradnji HE "Le e" (trenutno u izgradnji) u anjonu r. Dobre, zbog rje avanja pitanja vodoops rbe potro aa u naseljima ije vodosnabdijevanje postaje ugro eno izgradnjom a omulacijs og jezera. Rje avanje ovog problema zahtijevalo je dovod vode u vodospremu Generals i Stol , ili iz re onstruiranog ogulins o-josidols og vodovodnog sustava ili izgradnjom urenaja za preradu vode na rijeci Mre nici. Od strane Kaproje ta d.o.o. iz Karlovca izranena je tehni a do umentacija za dobivanje granevne dozvole pod nazivom Gravitacijs i cjevovod Vodosprema Generals i Stol-Gorinci ojom su se definirali tehni i uvjeti izvedbe gravitacijs og cjevovoda (PEHD DN-160 mm) od vodospreme Generals i Stol do naselja Gorinci. Potrebe na vodi su proraunate za potro ae u slijedeim naseljima: Generals i Stol, Radoaj, Dobrenii, Gornji Zveaj, S u ani i Erdelj. Bilo je predvineno da se potrebe gradili ta HE Le e dovede sanitarna voda u oliini od 5 l/s. Na nadno je od strane iste proje tants e ue izranena tehni a do umentacija za dobivanje granevne dozvole za dovod vode od Generals og Stola do naselja Zveaj (PVC cjevovod DN-140 mm). Predmetne granevine su izgranene i zajedno sa odvojcima (DN-110 mm) predstavljaju o osnicu vodoops rbnog sustava Opine Generals i Stol. Krajem pro log desetljea vr ene su predradnje u svrhu izgradnju autoceste Bosiljevo-Sveti Ro oje su omoguile razradu jo jednog varijantnog rje enja za podmirenje potreba na vodi na podruju Opine Generals i Stol. Predvineno je da trasa autoceste prolazi blizu vodospreme Stabarnica (izgranena je prili om gradnje grupnog vodovoda O tarije-Kamenica-Tounj i Ogulin s zapreminom od 350 m3 i otom vodnog lica od 376 m.n.m.) u oju, iz re onstruiranog ogulins og vodovoda,

mogu dotjecati dovoljne oliine vode. Idejno rje enje izraneno je od strane Kaproje ta pod radnim naslovom Vodoops rba podruja magistralnog cjevovoda Sjever na dionici autoceste Ogulin-Bosiljevo. Idejnim rje enjem je predvineno da se u trup autoceste ugradi ops rbni cjevovod ojim se voda dovodi sve do tada novoproje tirane vodospreme Bosiljevo (400 m3; 283 m.n.m.) Referentna ota vodoops rbe nalazila bi se na oti 330 m.n.m. u vodospremi Razdolje (V=400 m3) oju je bilo potrebno izgraditi u s lopu cjevovoda "Sjever" Jednim odvoj om od magistralnog cjevovoda, pre o Tounja voda se mo e dovesti do izgranene vodospreme Generals i Stol" i dalje distriburati a o je to ve opisano. Ostalo nerije eno podruje, ao i potro ai ije vodosnabdjevanje postaje ugro eno izgradnjom HE Le e mo e se jednostavno rije iti pri lju om na magistralni cjevovod. Cjevovod "Sjever" zajedno sa vodospremama "Razdolje" i "Bosiljevo" u potpunosti je izveden i u fun ciji je poveznice izmenu ogulins og sustava i sustava Opine Bosiljevo. Postojee stanje izgranenosti sustava Generals i Stol, uz ve spomenute cjevovode, obuhvaa slijedee: Vodospremu "Gorinci" zapremine 400 m3, na oti 240 m.n.m., u oju se voda tlai putem crpne stanice "Gorinci" apaciteta 6,0 (l/s) roz tlano-gravitacijs i cjevovod "CS Gorinci - VS Gorinci" PEHD DN-160 mm, duljine cca 1.400 m. Vodosprema slu i za ops rbu gradili ta HE "Le e", do je za ops rbu naselja uz lijevu obalu budueg a omulacijs og jezera proje tiran cjevovod "Grabr -Gorinci"

(du tilni cjevovod promjera 150 mm), na prostoru susjedne opine Bosiljevo,

oji e

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 89 KAPROJEKT D.O.O. ujedno slu iti ao poveznica sa magistralnim cjevovodom "Sjever". Navedeni cjevovod je u izgradnji. Od cjelo upne gore iznesene vodoops rbne oncepcije Opine Generals i Stol nerealiziran je ostao jedino spoj sa magistralnim cjevovodom "Sjever" pre o Toun ja, na vodospremu "Generals i Stol". Realizacijom te dvije preostale dionice zatvori o bi se vodoops rbni prsten iro og ops rbnog podruja opina G. Stol, Tounj, i Bosiljevo sa cjevovodom "Sjever", to bi predstavljalo temelj za sigurnu i dugoronu vodoops rbu navedenog podruja. Opina Josipdol Organizirana vodoops rba opine Josipdol poela se odvijati jo rajem pro log stoljea. Zahvaen je izvor Dujmii apaciteta o o 0,5 l/s i izgranen vodovodni sustav za o olna naselja. Vodovodni sustav pro iren je na neplanirana naselja i us oro se po azalo da apacitet ne zadovoljava potrebe na vodi. Ka o su se potro ai snabdijevali vodom putem javnih izljeva vodovod je ostao u pogonu do 1951. godine. Tada se zahvae izvor Bocino Vrelo i voda tlai u vodotoranj zapremine 4 m3. Vodotoranj je, zbog dotrajalosti, zapu ten i voda se dalje tlai u mre u. Ops rbno podruje se i dalje iri, i ada ma simalne satne potrebe na vodi prerastaju apacitet izvori ta dolazi do olapsa sustava. Od strane tada nje Dire cije za Savu razmatra se problemati a vodosnabdijevanja cjelo upne, tada nje, Opine Ogulin. Ka o su po azali rezultati analize, vei problem predstavja snabdjevanje vodom Ogulina nego podruja Josipdola. Odlueno je da se izvor Bocino Vrelo zahvati u punom apacitetu (sada nje crpljenje iznosi 15 l/s) i voda istlai u vodospremu Podveljun zapremine 1000 m3 , na oti 400 m.n.m. i gravitacijom dovede da O tarija, gde se pre o postojee vodovodne mre e, odrenene oliine vode mogu proslijediti u Ogulin. Navedeni vodozahvat i vodosprema i danas predstavlja ishodi te vodoops rbnog sustava ireg ops rbnog podruja U nadi da e us oro doi do re onstru cije ogulins og vodovodnog sustava, josipdols i se vodovodni sustav pro iruje i na udaljenija podruja, oja nemaju rije eno pitanje vodoops rbe. Kon retno se to odnosi na sada nje Opine Tounj i Generals i Stol. Mora se napomenuti da je u e podruje opine Tounj bilo rije eno proje tom grupnog vodovoda O tarije-Kamenica-Tounj i Ogulin", ali je zbog dotrajalosti ogulins og vodovodnog sustava vodosnabdijevanje bilo ote ano. Kasnije je izvr ena re onstru cija ogulins og vodovodnog sustava s dupliciranjem apacitet a na izvoru Zagors e Mre nice (120 l/s) i bio je omoguen obratni transport vode, odnosno stvorene su pretpostav e da se objedine oba vodovodana sustava, ime se omoguava distribucija vode na daljnja podruja. Ovo se prvenstveno odnosi na podruje ije vodosnabdijevanje postaje ugro eno izgradnjom HE Le e , u anjonu rije e Dobre. Osnovicu vodoops rbnog sustava Josipdol ini tro ut O tarije-Josipdol-S radni . Stranice navedenog tro uta su izgranene i prote u se a o slijedi. - dionica od O tarija do S radni a izgranena je u s lopu izgradnje grupnog vodovoda O tarije-Kamenica-Tounj i Ogulin. Cjevovodni materijal je lijevano eljeto, promjera 125 mm, i duljine cca. 4.100 m. Prote e se uz upanijs u cestu 3255 do pre idne omore "Strmac" (330 m.n.m.), a zatim dalje u Opinu Tounj.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 90 KAPROJEKT D.O.O. - dionica od Josipdola do O tarija izgranena je zajedno s granenjem novog josipdols og vodovodnog sustava. Vodovod se od Josipdola do O tarija prote e uz dr avnu cestu D-42 u duljini od cca. 3.600 m. Cjevovod je izveden od PVC cijevi, promjera 225 mm. - dionica od Josipdola do S radni a, ta oner je izvedena tije om izgradnje novoj josipdols og sustava. Prote e se uz dr avnu cestu D-23 u duljini cca. 4.300 m, od cjevovodnog materijala PVC DN-225 mm. Opisani tro ut predstavlja ta oner stabilizator objedinjenog vodovodnog sustava Josipdola i Ogulina. Spojni cjevovod od vodospreme "Podveljun, do opins og sredi ta izveden je od azbest cementnog cjevovoda, promjera 300 mm., u duljini od 1.600 m. Cjevovod je potrebno re onstruirati. Problemati a vodoops rbe Opine Josipdol razmatrana je ponovno u Idejnom rje enju vodoops rbe opine Josipdol od strane Kaproje ta tije om 1994. godine. Razmatrano je cjelo upno podruje opine Josipdol i podruja izvan Opine ije je vodosbadijevanje vezano na josipdols o-ogulins i vodovodni sustav. Provedeni hidrauli i proraun je po azao da u upne potrebe na vodi za 2021 iznose. 26 l/s za podruje opine Josipdol 14 l/s za podruje izvan opine Josipdol odnosno u upno o o 40 l/s za cijelo onzumno podruje, to prerasta instalirane apacitete na izvoru Bocino Vrelo . Prema podacima Vodovoda i Kanalizacije d.o.o. iz Ogulina minimalni apacitet izvora Boce iznosi 28 l/s iz ega slijedi da se u sustav mora imputirati dodatnih, o o 12 l/s. Idejnim rje enjem predvineno je dvoja o zadovoljenje nedostatnih oliina vode u sustav, i to: - iz ogulins og vodovodnog sustava pre o vodospreme Stabarnica oja je izgranena u s lopu izgradnje grupnog vodovoda O tarije-Kamenica-Tounj i Ogulin - zahvatom potrebnih oliina vode na izvoru poto a Vrnji a i njenom distribucijom u vodoops rbni sustav putem previnene vodospreme Pitomi Javor . Obje oncepcije su ompatibilne, ta o da je za potro ae svejedno oda le e se dopremiti nedostatne oliine vode. Opisanim, problem vodoops rbe opine Josipdol nije rije en u cjelosti. Postoje potro ai u naseljima oja su vi e locirana od centralne vodospreme Podveljun (400 m.n.m.). Na ops rbnom cjevovodu prema naselju Salope i Modru i izgranena je precrpna stanica "Klanac" ojom se putem tlano-gravitacionog cjevovoda potrebne oliine vode (1,0 l/s) tlae u vodospremu Salope i Modru i , oja je izgranena s zapreminom od 50 m3, na oti od 508 m.n.m. Ops rba naselja na ju nom dijelu Opine: Munjava, Munjava Modru a, Cindrii, Rendulii, i pehari rije ena je odvoj om od AC cjevovoda iz VS "Podveljun" u duljini od cca. 3.500 m. do precrpne stanice "Cindrii" ojom se potrebne oliine vode dopremaju putem cjevovoda promjera 125-150 mm. do potro aa u navedenim naseljima. Podmirenje potreba na vodi potro aa na podruju Modru a rije eno je putem vodospreme "Modru " apaciteta 200 m3, na oti od 675 m.n.m. smje tenoj u blizini autoceste Zg-St. Dovod vode u vodospremu "Modru " osiguran je iz

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 91 KAPROJEKT D.O.O. cjevovoda roz tunel "M. Kapela" iz vodoops rbnog sustava "Brinje" putem crpne stanice " i ii". Cjevovod je izgranen temeljem proje tne do umentacije "Vodoops rbni sustav M. Kapela- sjever" 2003. g. IGH Zagreb. Cjevovod (200 i 150 mm) se od vodospreme prote e uz autocestu prema sjeveru i slu i za ops rbu PUO "Modru ", a odvoja PEHD DN-140 mm ops rbljuje vodom naselje Modru i o olne zasel e. Navedeni cjevovod se izvodi temeljem proje tne do umentacije Kaproje ta : "Vodovod Modru " iz 2005.g. Opina Kamanje Opina Kamanje je novoformirana jedinica lo alne samouprave na podruju Karlova e upanije i obuhvaa sjeverni dio ne ada nje Opine a anje. Osim opins og sredi ta Opinu formiraju jo est o olnih naselja uglavnom na podruju uz r. Kupu. Vodoops rba Kamanja temelji se na zapadnom dijelu vodoops rbnog sustava Grada Ozlja. Referentni obje t predstavlja vodosprema "Re tovo" zapremine 200 m3, na oti od 222 m.n.m. smje tena ponad istoimenog naselja. Vodosprema slu i za ops rbu vodom opins ih naselja i ao protona vodosprema za Cerje Vivodins o na podruju Grada Ozlja, dovodei vodu do sabirnog bazena i crpne stanice "Cerje". U pogledu cjevovoda o osnicu tog dijela sustava predstavlja cjevovod CS "Dvori te" - VS " a anje", oji je izveden od PVC cijevi DN-225 mm., osim poetne dionice promjera 160 mm. Duljina navedenog cjevovoda iznosi o o 9.000 m., a odvoja u naselju Re tovo promjera 110 mm slu i za dovod vode do ve opisane vodospreme "Re tovo". Odvodni cjevovod je izveden od PEHD cijevi DN-140 mm u duljini od cca. 800 m, do naselja Orlja ovo gdje se grana prema isto u i zapadu slijedei upanijs u cestu 3098 reduciranim promjerom od 110 mm. ops rbljujui naselja uz r. Kupu Orlja ovo, Bubnjarce, Kamanje i M. Vrh Kamanjs i. Naselja Vel i i Vrh Kamanjs i i Prese a Ozaljs a ops rbljena su vodom iz vodospreme "Dvori te" (V=100 m3; 325 m.n.m.) putem PVC cjevovoda DN-110 mm., duljine 4.800 m. Vodoops rba naselja Brlog Ozaljs i rije ena je odvoj om od glavnog cjevovoda (PVC 225 mm) putem hidrostanice "Brlog" ojom se potrebna oliina vode (0,5-1,5 l/s) tlai dire tno u vodoops rbnu mre u do potro aa. Opina Krnja Temeljne postav e razvoja vodoops rbe Opine Krnja dane su 1988. g. od strane OOUR "Vodoprivreda Karlovac"-Karlovac proje tom pod nazivom Vodovod "Velemeri-Ladvenja -Tu ilovi-Krnja ". Do realizacije samog proje ta ni ada nije do lo, ali ni e opisani postojei vodovodni sustav je su cesivno planiran i izgranivan, oristei oncepciju razranenu spomenutim proje tnim rje enjem. Postojei javni vodoops rbni sustav Opine Krnja obuhvaa naselja na sjevernom dijelu Opine, te naselja uz dr avnu cestu D-1 do Buda e Rije e. O osnicu sustava ini upravo cjevovod uz spomenutu prometnicu, oji se nastavlja na Velemeri i sustav sa ju nog podruja Grada Karlovca i Opine Barilovi.Ishodi te Velemeri og vodovoda nalazi se u vodocrpili tu "Peta ", apaciteta 20 l/s od ojeg su u pravcu juga voda transportira putem cjevovoda PEHD DN-160 mm, te na on Donjeg Buda og ulazi u Opinu Krnja i prote e se uz navedenu prometnicu u duljini od o o 6.800 m do Buda e Rije e. Zadnja dionica izvedena je 2006.g. temeljem proje ta "Vodovod Krnja -Buda a Rije a" izranenim od strane Kaproje ta d.o.o. U

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 92 KAPROJEKT D.O.O. tije u je izrada proje tne do umentacije za zapadni odvoja od glavnog cjevovoda u svrhu ops rbe naselja Grabovac Vojni i i Hrvats o ari te, uz izgradnju hidrostanice za povi enje pritis a. Osim opisanog, na podruju opine Krnja postoji lo alni vodovodni sustav oji je baziran na zahvatu vode na izvoru Gredar vrlo upitne valitete, njezinim tlaenjem u vodospremu "Bo ia Brdo" zapremine o o 100 m3, na oti 232 m.n.m,i gravitacijs im dovonenjem vode do potro aa. Vodovodni sustav je u biti tlanogravitac ijs i jer se potro ai pri ljuuju dire tno na dovodni cjevovod. Cjevovod od CS "Gredar do VS "Bo ia Brdo" izveden je od salonita, promjera 125 mm duljine 1.600 m, i potrebno ga je re onstruirati. Sjeverni ra ops rbnog cjevovoda prot e e se uz upanijs u cestu -3189 za ops rbu podruja Dugog Dola, izveden je ta oner od salonita 125 mm, do su zavr ne dionice i ops rbni odvojci od al atena i PVC-a 110-63 mm. Ops rbnom mre om obuhvaeni su potro ai u slijedeim naseljima: Bijeli lanac, Dugi dol, Krnja , Mla ovac i Podgorje Krnja o. Na aptiranom izvoru Gredar nisu provedeni vodoistra ni radovi ve se gradilo "na osnovu procjene", do je vodovodna mre a osamdesetih godina pro log stoljea ne ontrolirano irena na obli nja naselja. Nisu poznati profili ne ih od ugranenih cjevovoda i ne znamo u a ovom je stanju vodovod na on Domovins og rata. Cijelo sredi nje i ju no podruje Opine Krnja je bez javnog vodoops rbnog sustava, a stanovni tvo se snabdijeva putem lo alnih vodovoda upitne valitete i izda nosti, ili pa pojedinano putem opanih bunara. Upravo zbog ta ve situacije, odnosno potrebe utvrnivanja i definiranja buduih pravaca i dinami e razvoja vodoops rbe na podruju Krnja a 2004. g. se pristupilo izradi "Idejnog rje enja vodoops rbe Opine Krnja ". Idejno rje enje za tridesetogodi nji razvojni period je izradila tvrt a Kaproje t iz Karlovca. Temeljem navedenog rje enja vodoops rba Opine je podijeljena u pet menusobno povezanih podsustava, sa decetraliziranim vodospremnim prostorom (pet vodosprema, sa referentnim visinama i apacitetom od 100 m3 za pojedini podsustav) te precrpnim stanicama. Ka o na podruju Opine ne postoji izvori te sa izvedenim vodoistra nim radovima i slijedom toga utvrnenom izda no u, dovod vode mora se predvidjeti na dopremanjem potrebnih oliina iz udaljenijih podruja, za to postoji vi e mogunosti: . dovodom vode iz velemeri og vodovodnog sustava a o je to ve dijelom i uinjeno. . dovodom vode iz arlova og vodovodnog sustava uz prometnicu Karlovac-Slunj. Da bi se ovo rje enje moglo realizirati potrebno je u arlova om vodovodnom sustavu izgraditi odreneni vodospremni prostor u lo aciji Slunjs ih brda i prilagoditi grads u vodovodnu mre u za propu tanje dodatnih oliina vode u vodospremu Slunjs a brda te nastavno prema Opini Krnja . . dovodom vode iz vojni og vodovodnog sustava uz prometnicu VojniKrnja . Nedostata ovog rje enja sastoji se u tome to vojni i vodovodni sustav nije u potpunosti izgranen a o je to bilo zacrtano u predmetnom idejnom rje enju o emu e biti rijei od opisivanja vojni og vodovodnog sustava. . dovodom vode s podruja opine Slunj iz re onstruiranog slunjs og vodovodnog sustava. Nedostata se oituje u tome to re onstru cija slunjs og vodovodnog sustava nije odma la dale o od samog Slunja.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 93 KAPROJEKT D.O.O. Iz izlo enog je vidljivo da zadnje dvije opcije nisu realne, ve rje enje u budunosti treba tra iti ombinacijom prve dvije mogunosti, posebno stoga to je realizacija vodospreme "Slunjs a Brda" u posljednje vrijeme postala realna opcija. Opina Lasinja Stanje vodoops rbe na teritoriju dana nje Opine Lasinja vrlo je lo e, a o je ve opisano u prethodnom poglavlju, unato postojanja vrlo dobrih preduvjeta da se pitanje vodoops rbe rije i na vrlo valitetan i dugoroan nain. Upravo zbog tog svojevrsnog parado salnog stanja, du ni smo prije opisa os udnog postojeeg sustava iznijeti rata ronolo i pregled rje avanja vodoops rbne problemati e na podruju Opine. Na on provedenih preliminarnih vodoistra nih radova na lo alitetu Crne Drage utvrneno je da se putem bu enih bunara mo e zahvatiti o o 23 l/s valitetne pit e vode. Temeljem ove saznaje izraneno je 1984. godine idejno rje enje sjevernog dijela opine Vrginmost, od strane OVP Zagreb, OOUR Vodoprivreda Karlovac , Kalovac. Idejnim rje enjem je predvineno snabdijevanje vodom potro aa u slijedeim naseljima sjevernog dijela biv e opine Vrginmost i Karlovac: Pr os, Bans i Kovaevac, Novo Selo Lasinjs o, Lasinja, Desni tefan i (dio) Desno Sredi o (dio) (ni a visins a zona snabdjevanja), Desni tefan i (dio), Desno Sredi o (dio), Trepa, remu nica, Stipan, Kirin i Ostro in (vi a visins a zona snabdjevanja). Bilo je predvineno da referentna to a ni e zone bude vodosprema Sveta Jana zapremine 300 m3 na oti od 210 m.n.m. Za vi u zonu snadbjevanja bila je predvinena referentna to a pre o vodospreme Cvjetinovac zapremine 400 m3 na oti od 284 m.n.m. Koncepcijom tehni og rje enja bilo je predvineno pumpanje vode iz dva bunara u zajedni i sabirni bazen zapremine o o 40 m3 i putem pumpne stanice odvojeno tlaenje za sva u zonu snabdjevanja. Gravitacijom bi bilo dalje mogue dovesti vodu do potro aa, posebno iz sva og referentnog vora. U vidu glavnog proje ta razranena je ni a zona snabdijevanja izuzev gravitacijs ih dovoda vode do potro aa. Prvo nedostata financijs ih sredstava, a asnije ratna zbivanja na ovom podruju su glavni razlozi za to do realizacije zami ljenog nije do lo. Prorauns e potebe na vodi prema zonama snabdjevanja iznosile su: A. ni a zona: potreba na vodi 8,83 l/s B. vi a zona potreba na vodi 11,31 l/s to daje u upnu potrebu na vodi od: 20,14 l/s Na on Domovins og rata, u svrhu utvrnivanja stvarnih e sploatacijs ih oliina, izvr eno je i enje, osvajanje i po usno crpljenje bu enog zdenca B-1 (Crna Draga) na lo aciji opine Lasinja. Rezultati su po azali da se na predvinenoj lo a ciji mo e zahvatiti 15 l/s pit e vode, to je vee od potreba na vodi ni e visins e zone snabdjevanja. Tije om perioda 1997. - 2001. g. od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. izranena je op irna proje tna do umentacija (Vodovod "Lasinja" - I, II i III etapa ) ojom je detaljno razranena oncepcija vodoops rbe od vodocrpili ta "Crna Draga", do magistralnih i vodoops rbnih cjevovoda. Upravo je u tije u izrada proje tne do umentacije u svrhu izgradnje vodospreme "Sveta Jana" na teritoriju susjedne

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 94 KAPROJEKT D.O.O. Sisa o-Moslava e upanije, zapremine 400 m3, na 210 m.n.m., dovodnoodvodnog cjevovoda PEHD DN-225 mm, duljine o o 2.000 m, te crpne stanice unutar zasuns e omore vodospreme u svrhu punjenja budue vodospreme "Cvjetinovac" (V=200 m3; 285 m.n.m.) za ops rbu viso e zone (naselja uz upanijs u cestu 3191 na podruju Sisa o-Moslava e upanije). Postojei sustav vodoops rbe podrazumijeva dovod vode sa podruja Opine Pisarovina cjevovodom PEHD DN-140 pre o r. Kupe od Jamni e Kiselice. Ops rbljeno je opins o sredi te i dio naselja Desno Sredi o. Ops rbni cjevovodi su PEHD DN-160 i 140 mm., do je cjevovod od Lasinje do lo acije Crna Draga izveden od PEHD cijevi promjera 225 mm. u duljini 4.500 m. Isto ta o je zapoela izgradnja vodocrpili ta "Crna Draga", sa odabranim potopljenim bunars im crp ama (1+1) oliine dobave 15,0 (l/s) ugranene snage 26 ( W). Navedeno vodocrpili te biti e ishodi te vodoops rbnog sustava opine Lasinja. Izvodi se i pro irenje vodoops rbne mre e prema Novom Selu Lasinjs om (PEHD DN-140 mm), a u tije u je ishonenje granevins e dozvole za ops rbnu mre u (PEHD DN-110 mm) za naselja Mrvce i Vida e. Na on dovr et a vodocrpili ta "Crna Draga", te realizacije vodospreme "Sveta Jana" sa prateim cjevovodima za ni u zonu ops rbe, biti e stvoreni valitetni uvjeti za dugoronu i stabilnu vodoops rbu apacitetima sa vlastitog podruja, uz mogunost daljnjeg irenja na i podruja susjednih Opina. Opina Netreti Raspolo ive oliine vode (u upno 13 l/s) zahvaene su na izvori tima Popo a I i Popo a II , oji su locirani u blizini naselja Toma nica (opina Ozalj) uz istoimeni poto . Visins i odnosi izmenu potro aa i izvori ta su ta vi da je neophodno visins o dizanje vode u vodospremu Zavr je oja je izgranena s zapreminom od 2x250=500 m3 u neposrednoj blizini cr ve Svetog Kri a na oti od o o 312 m.n.m. Vodosprema Zavr je po riva, u biti, vi u zonu snabdjevanja vodom i slu i ao izvori te za ni u zonu ops rbe vodom. Iz vodospreme Zavr je voda se gravitacijs im cjevodom PVC DN-160 mm, duljine o o 5.000 m. dovodi do vodospreme Podbil oja je izgranena na istoimenom brdu, s zapreminom od 200 m3 na oti od 273 m.n.m. Iz ove vodospreme snabdjeva se vodom veli i dio potro aa u bli oj i daljnoj o olici. Jednim vodovodnim ra om PVC DN-160 mm L=8.500 m voda se slijedei prometnicu -3141 dovodi do naselja Vu ova-Gorica i nastavno dalje uz dolinu rije e Kupe sve do graninog prijelaza u naselju Pribanjci (opina Bosiljevo). Ovaj vodovodni ra je na nadno produ en sve do naselja Zdihovo (opina Vrbovs o) zbog potrebe prebacivanja raspolo ivih oliina vode u lo alni vodovodni sustav za naselje Severin na Kupi (privremeno rje enje zbog zaganenja vlastitog izvori ta Umolac u dolini rije e Kupe). Cjevovodni materijal navedenog cjevovoda ta oner je PVC promjera od 140 mm od V. Gorice do u ljuivo naselja Glavica, a zatim DN-110 do zavr et a u duljini cca. 10.500 m. Vodovodni sustav je uveli e pro iren na podruja oja nisu bila obuhvaena prvotnim proje tom, te se po u alo zahvatom dodatnih oliina vode na izvoru Tuliga (o o 10 l/s)u dolini rije e Kupe upotpuniti sustav. No menutim zahva t nije realiziran. U naselju Ladi ii, od cjevovoda DN-160 odvaja se novoizgraneni cjevovod PEHD DN-110 mm u duljini od o o 10.000 m. slijedei uglavnom trasu lo alne ceste L-

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 95 KAPROJEKT D.O.O. 34059 do u ljuivo naselja Mrzlja i. Cjevovod slu i za vodoops rbu naselja u pojasu uz desnu obalu rije e Kupe. Ka o se dio potro aa nalazi na vi oj oti od referentne ote VS "Podbil", bilo je potrebno izvesti crpnu stanicu "Ja ovci" na trasi cjev ovoda u blizini istoimenog naselja,u svrhu povi enja ops rbnog pritis a za navedena potro ae. Kapacitet crpne stanice ree se u rasponu od 1,85-2,35 (l/s). Cjevovod "Ja ovci-Mrzlja i" izgranen je na osnovu tehni e do umentacije izranene od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. Iz Vu ove Gorice voda se PVC cjevovodom promjera 110 mm odvodi do Bosiljeva gdje se gravitacijom snabdjevaju potro ai ojima visins i polo aj vodospreme Podbil (272 m.n.m.) osigurava povoljan hidrodinami i pritisa u vodoops rbnoj mre i. Za vi e locirane potro ae izgranena je vodosprema Bosiljevo iji je nain fun cioniranja opisan od opisa vodoops rbe opine Bosiljevo. Drugim vodovodnim ra om iz vodospreme Podbil voda se dovodi sve do Jareg Polja gdje se prolazi cjevovodom ispod rije e Dobre i gravitacijom snabdjevaju potro ai smje teni izmenu rije e Dobre i prometnice Duga Resa Generals i Stol. Prvi dio cjevovoda izveden je od PVC DN-160 mm u duljini od 2.500 m, zatim se promjer reducira na 140 mm., i na raju na 110 mm. U naselju Stra a locirana je na oti od 210 m.n.m. pre idna omora "Stra a" u svrhu smanjenja pritis a za vodoops rbu naselja uz rije u Dobru. Na on pre idne omore cjevovod se ponovno grana ta se jednim ra om (PVC DN-110 mm) ops rbljuje Jare Polje i ostala naselja na lijevoj obali r. Dobre sve do naselja Be. Drugi ra (PVC DN-110 mm) prolazi ispod Dobre te slu i za vodoops rbu ve spomenutih naselja. Na lo aciji naselja Mrain upravo je temeljem proje tne do umentacije izranene od strane Kaproje ta u tije u izgradnja crpne stanice "Sladii" apaciteta 10 (l/s) oja e u budunosti vodu tlaiti u proje tiranu vodospremu "Babi a" (400 m3; 250 m.n.m.) u svrhu stabilnog fun cioniranja vodoops rbe naselja na podruju izmenu rije a Dobre i Mre nice odnosno spoja dugore og, netreti og i sustava Generals i Stol, a o je to ve ranije opisano. U tu svrhu biti e potrebno izvesti i spojni PEHD DN-

225 cjevovod u duljini cca. 2.000 m od budue VS "Babi a" na postojei cjevovod PVC DN-140 u naselju Kozalj Vrh. Na taj nain e se formirati vodoops rbni prsten sa moguno u dovoda vode iz vi e pravaca, to e uveli e pobolj ati uvjete vodoops rbe navedenog podruja izmenu dviju rije a. Opina Pla i Poeta razvoja vodoops rbnog sustava na podruju opine Pla i datira pralelno s gradjom li e pruge, da le za vrijeme Austro-Ugars e monarhije. Potrebne oliine vode (16 l/s) zahvaene su na izvoru Dretulja i istlaene na obli nje brdo, gdje je izgranen potrebni vodospremni prostor od 100 m3, na oti od 430 m.n.m. Voda je gravitacijom dovedena prvenstveno za potrebe eljezni e stanice i pruge, a asnije se vodovodna mre a pro irila na o olne potro ae na podruju naselja Pla i. Ops rbna mre a ranena je uglavnom od azbest cementnog cjevovoda raznih profila 50-150 mm nepoznate duljine. Navedeni vodovodni sustav ranen je prema tada va eim propisima, a daljnje irenje vodovodne mre e uz li u prugu prema sjeveru Opine raneno je bez i a ve do umentacije, ta o da danas imamo aroli i spe tar ugranenih cijevi ovog " eljezni og" vodovodnog sustava. Ka o postojei vodovodni sustav nije mogao pratiti narastajue potrebe na vodi tije om 1961. godine pri lo se aptiranju izvora Komadina Vrelo i Ljes ovo Vrelo , oji su locirani jugozapadno od naselja Komadine udaljeni o o 3,5 m od

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 96 KAPROJEKT D.O.O. Pla og. Kapacitet izvora Komadina Vrelo i Ljes ovo Vrelo procijenjen je 1980. godine izmenu 14 i 25 l/s u elaboratu Vodoops rbni sustavi na podruju opine Ogulin izranenom od strane Rudars o-Geolo o-Naftnog fa ulteta iz Zagreba. Od strane Komunalnog poduzea iz Ogulina apacitet oba izvora procijenjen je na 12 l/s. Raspolo ive oliine vode uvjetovale su dire tno pri ljuenje potro aa na izvori ta bez i a vog vodospremnog prostora, to se ubrzo po azalo ao ozbiljan nedostata tehni og rje enja. Vodovodna mre a irena je ne ontrolirano na o olna naselja i, ljeti, ada je potro nja najvea a izda nost izvora najmanja, dolazilo je d o nesta ica vode. Da bi ubla ila neta ica vode u riznim situacijama, dodatne oliine vode uzimane su iz eljezni og vodovoda, oja je menutim s uplja jer se tro i energija za dovod do potro aa. 1974 i 1978 se predla e zahvaanje dodatnih 2,5 l/s vode na izvoru Studeno Vrelo oje se nalazi u neposrednoj blizini dva aptirana izvora i dovod vode u zajedni u sabirnu omoru. Kapacitet vodozahvata poveava se time na o o 14,5 l/s, ali potro ai u ljetnim mjesecima i dalje ostaju bez vode i moraju oristiti s uplju vodu iz eljezni og vodovoda. Od strane OVP Zagreb OOUR Vodoprivreda Karlovac iz Karlovca predla e se 1982. godine, da se umjesto sabirne omore izvede vodosprema Gradina sa zapreminom od 600 m3 na oti od 446 m.n.m. Ovaj vodospremni prostor je asnije i izveden. Spojni cjevovodi menu apta ama i vodospreme "Gradina" izvedeni su od PVC-a, do je odvod iz vodospreme izveden od azbest cementnog cjevovoda promjera 150 mm. O osnicu dana njeg sustava ini upravo azbest cementni cjevovod 150 mm, oji se uz upanijs u cestu -3256 od Plave Drage prote e do opins og sredi ta povezujui dva spomenuta vodoops rbna sustava. Cjevovod se dalje uz eljezni u prugu prote e prema sjeveru Opine do u ljuivo naselja Pothum Pla ans i. Trajnije rje enje vodoops rbe opins og sredi ta Pla i i cjelo upne pla ans e doline mora se bazirati na zahvatu vode na izvoru Dretulja ( apacitet izvori ta dose e 2000 l/s), za to je potrebno izvesti novi zahvat vode, revitalizirati postoj eu crpnu stanicu, izgraditi tlani cjevovod i vodospremni prostor od 500 m3, te gravitacijom dovesti vodu do postojee vodovodne mre e. Glavni pravci pru anja vodovodne mre e su dotrajali i potrebna je re onstru cija istih. Posebno je bitno izvr iti izmjenu azbest cementnog cjevovoda oji po dotrajalosti, a posebice po materijalu ni a o ne mo e ostati o osnica vodoops rbnog sustava. Novu vodospremu Kosanja treba izvesti sa zapreminom od 500 m3 na oti od o o 444 m.n.m. uz ve postojei vodospremni prostor iznad izvora "Dretulja". Opina Ra ovica U nastav u e biti rijei o razvoju vodoops rbnog sustava na podruju opine Ra ovica, te iscrpan pri az postojeeg stanja sa buduim pravcima irenja. Budui da je sustav opine Ra ovica vezan na vodoops rbni sustav "Plitvi a Jezera", iznijeti e se i opis dijela plitvi og sustava oji je relevantan za vodoops rbu Ra ovice. Prili om analize buduih pravaca irenja i fun cioniranja sustava vodoops rbe opine Ra ovica opisati e se razvoj oncepcije Regionalnog cjevovoda "Li a Jasenica-Plitvi a Jezera-Slunj", budui da je realizacija navedene granevine u poslijednje vrijeme vrlo izgledna, a njome bi se orjenito izmijenila vodoops rba cjelo upnog ju nog dijela Karlova e upanije. Na podruju opine Ra ovica ne postoje prirodni izvori pit e vode oji bi mogli garantirati ispravno snabdijevanje vodom potro aa u doglednoj budunosti. ele li se podmiriti potrebe na vodi voda se mora dovesti iz udaljenijih podruja.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 97 KAPROJEKT D.O.O. Poet om 20. stoljea zahvaen je izvor Plitvice s oliinom od o o 7 l/s i voda dovedena do potro aa u slijedeim naseljima: Plitvice, Dre ni o Seli te, atrnja, Dre ni Grad i Ra ovica. Polovica apaciteta bila je namijenjena za potrebe Plitvi ih jezera, a polovica za podruje Ra ovice. Izgranena je vodosprema Lisina zapremine o o 100 m3 na oti 504,6 m.n.m. Razvojem turizma na podruju Nacionalnog par a Plitvi a Jezera postalo je jasno da raspolo ivih 3,5 l/s ne mo e zadovoljiti potrebe na vodi, a ista oliina je nedostatna i za podruje Ra ovice, t e se moraju zahvatiti nove oliine vode. Bilo je oito da se to ne smije uiniti na izvoru Plitvice, jer bi to rezultiralo smanjenom proto om veli og slapa na Plitv i im Jezerima. Odlueno je da se potrebne oliine vode zahvate na jezeru Kozja . Vodovodni sustav je proje tiran od strane IPZ-a, Zagreb 1968. godine , a nedugo zatim i izgranen. Na jezeru Kozja prvotno se zahvaa 47 l/s vode oja se azbest-cementnim cjevovodima (. 150 mm) tlai na urenaj za proi avanje i dalje distribuira do potro aa. Ju nim vodovodnim ra om se putem crpnih postrojenja voda dovodi u postojei vodospremi prostor (VS "Poljana", te u dva menusobno spojena vodospremni a VS "Mu inje I" i "Mu inje II") i dalje PVC cjevovodom DN-160 pre o precrpne stanice "Jezerce" do vodospreme "Bilce"(500 m3; 765 m.n.m.) u svrhu vodoops rbe hotels ih i drugih turisti ih sadr aja na pravcu: V. Poljana-Mu injeJezerce-Prijeboj. Sjevernim vodovodnim ra om voda se putem odgovarajueg vodospremnog prostora (VS "Rapain a" 300 m3;600 m.n.m. i VS "Medvena 300 m3;595 m.n.m.); dovodi do izgranenih turisti ih apaciteta. Podruje Ra ovice ostaje i dalje vezano na dovod vode s izvora Plitvice. Razvojem turisti ih apaciteta s lijeve strane r ije e Korane (Ulazni prostor Korana i Ulazni prostor Grabovac) raspolo ive oliine vode postaju premalene, te se nastoje prebaciti potrebne oliine slijeve na desnu stra nu rije e Korane. Prema proje tu IPZ-a, Zagreb u postojeu vodospremu Lisina dovodi se o o 11 l/s i stari vodovod s izvora Plitvice se definitivno napu ta. Dot rajali cjevovodi iz 1909. godine ne mogu propustiti nove oliine vode i pristupa se re onstru ciji dovodnih cjevovoda. Prvo se gradi magistralni cjevovod od pre idn e omore ( ota 445 m.n.m.) do naselja atrnja promjera 200 mm, a dalje do Grabovca gradi se PVC cjevovod promjera 300 mm. Od Grabovca se dalje nastavno ugranuje PVC cjevovod promjera 200 mm sve do vodospreme Ra ovica , oja se gradi sa zapreminom 500 m3 na oti od 420 m.n.m. Glavni proje t izranen je od strane OVP Vodoprivreda Karlovac, 1981. g. Potrebe na vodi su i dalje rasle i zahvaanje znaajnijih novih oliina vode na jezeru Kozja moglo bi ugroziti proto u nizvodnih slapova, i e o-sistem cijelog podruja nacionalnog par a. Prije rata vr eni su geolo i radovi u anjonu rije e orane od sela atrnja sa svrhom da se ustanovi mogunost izgradnje vi enamjens e pregrade. Istra ivanja su po azala da se racionalnim sredstvima pregrada ne mo e izgraditi i da se rije a Korana definitivno mora is ljuiti ao mogue izvori te vodovodnog sustava a o se prethodno pretpostavljalo. Da bi se premostio problem nedostat a vode, na jezeru Kozja se instaliraju novi crpni

agregati apaciteta o o 70 l/s i putem postojeih vodovodnih obje ata voda se dovodi do potro aa. Ovo poveanje apaciteta izvedeno je 1987. godine, ali opina Ra ovica nije dobila dodatne oliine vode jer postojei cjevovod pre o rije e Korane ne mo e propustiti vi e od, ve spomenutih, 12 l/s. Po u ava se zaobii pre idna omora i cjevovod pre o rije e Korane dovesti pod tla vodospreme Medvena , ali se ne uspijeva postii vei doto od o o 17 l/s. Tije om Domovins og rata dovodni cjevovodi su o teeni te se pristupa jo jednoj re onstru ciji ta o da se cijevi iz PVC-a zamjenjuju du tilnim cijevima.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 98 KAPROJEKT D.O.O. Temeljem Idejnog rje enja "Vodoops rba opine Ra ovica" izranenog od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. iz Karlovca 1996.g. definiraju se sve relevantne postav e vodoops rbnog sustava Ra ovica. Visins i se podruje opine Ra ovica, u smislu vodoops rbe mo e podijeliti u dvije visins e zone. Vi u zonu sainjavaju potro ai u slijedeim naseljima: Dre ni Grad, Korita Ra ovi a, Lipovaa Dre ni a, Sadilovac i Seli te Dre ni o. Posebne potro ae na ovom podruju ine Ulazni prostor (auto- amp) Korana i Grabovac. Ova visins a zona zahtijeva referentni vor na oti od o o 464 m.n.m. Postojea vodosprema Lisina je previso o locirana (506,4 m.n.m.) i zapremina joj je premalena (svega o o 100 m3 ), pa e biti potrebno izgraditi novu vodospremu zapemine o o 800 m3 na oti od 470 m.n.m. Lo acija vodospreme ovisiti e o dugoronoj oncepciji vodosnabdjevanja dale o ireg ops rbnog podrua. Ni u zonu snabdjevanja ine potro ai u slijedeim naseljima: Broanac, Gornja Moila, Grabovac Dre ni i, Korduns i Ljes ovac, Ma vina, Nova Kr lja i Ra ovica. Referentni vor za ovaj podsustav nalazi se u vodospremi Ra ovica oja je izvedena na oti od 420 m-n-m- sa zapreminom od 500 m3. Temeljem navedenog idejnog rje enja 1997.g. pristupilo se izradi proje tne do umentacije "Vodovod Ra ovica" u etiri njige na razini glavnog proje ta. Navedenom do umentacijom rije ena je vodoops rba naselja: Dre ni Grad, Sadilovac, atrnja Dre ni a, Seli te Dre ni o, Brajdi Selo i Jelov Klanac. Daljnji razvoj vodoops rbe podrazumijeva proje tiranje i izgradnju nove vodospreme "Lisina" apaciteta 800 m3; na oti od 475 m.n.m. Glavni proje t je izranen od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. 2001.g., a vodosprema je izgranena i pu tena u pogon 2005.g. Danas vodosprema "Lisina" predstavlja ishodi nu to u postojeeg vodoops rbnog sustava Opine. Od vodospreme se uz dr avnu cestu D-1 prema sjeveru prote e gravitacijs i cjevovod povezujui VS "Lisina" sa VS "Ra ovica". Navedeni cjevovod ini o osnicu vodoops rbnog sustava, a sastoji se od du tilnih cijevi promjera 300 mm. duljine o o 6.000 m. do Grabovca, i od PVC DN-160 mm. duljine 2.600 m. od Gabovca do VS "Ra ovica". Na taj cjevovod ve u se redom odvojci za: Dre ni o Seli te (PEHD DN-140 i 110 mm. u .duljine o o 3.200 m), za apacitete auto- ampa (PEHD DN-315 mm) i atrnje (PEHD DN-140 i 110 mm). Na cjevovod od 315 mm. ve e se cjevovod DN-140 mm. u duljini 4.400 m. za ops rbu podruja Smoljanca. Odvoja za Dre ni Grad i Sadilovac izveden je od du tilnog cjevovoda promjera 160 mm do u ljuivo Dre ni Grada, a nastava od PEHD cjevovoda DN- 160 mm. do Sadilovca. Ops rba visins i nepovoljno lociranih potro aa se vr i putem urenaja za povi enje pritis a hidro stanice "Irinovac", oja u cjevovod tlai 1,5-4,0 (l/s). Na glavni cjevovod ve u se jo dva odvoj a za ops rbu naselja Grabovac Dre ni i i Lipovaa Dre ni a, i to PEHD DN-63 mm duljine 2.800 m. te PEHD DN-110 mm. duljine 7.700 m. Zadnji odvoja je izveden na lo aciji Brajdi Sela, u svrhu ops rbe naselja Jelov Klanac. Cjevovod je PEHD DN-140 mm., duljine 1.800 m. Na on vodospreme "Ra ovica" (500 m3;420 m.n.m.) prema sredi tu naselja Ra ovica vodi PVC cjevovod DN-300 mm, oji se u o nu uz prometnicu D-1 grana na vodoops rbnu mre u same Ra ovice i daljnje pravce irenja uz D-1 prema O tars im Stanovima i zapadno prema Seli tu i Grabovcu Dre ni om. Spomenuti cjevovodi su dotrajali i u vrlo lo em stanju, te zbog estih varova dolazi do pre i da vodoops rbe. Zbog toga se tije om 2007. godine pristupilo izradi proje tne

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 99 KAPROJEKT D.O.O. do umentacije u svrhu re onstru cije navedenih cjevovoda. Proje te je izradila tvrt a Kaproje t d.o.o., a podrazumijevaju re onstru ciju slijedeih cjevovoda: cjevovod uz prometnicu D-1 do O tars ih Stanova od PEHD cijevi promjera 160 mm., L=5.000 m. pod hidrostats im pritis om VS "Ra ovica" cjevovod Ra ovica-Grabovac uz prometnicu -3269 od PEHD cijevi promjera 160 mm. , L=4.300 m. pod hidrostats im pritis om VS "Ra ovica" cjevovod Ra ovica-Seli te od PEHD cijevi promjera 160 i 140 mm., L=2.900 m. pod hidrostats im pritis om VS "Lisina" U budunosti se cjevovod od O tars ih Stanova planira produ iti do vodoops rbnog sustava "Broanac" na sjeveru Opine, spojem na vodospremu " anac". Opis navedenog sustava slijedi u nastav u. Na podruju opine Ra ovica su uz opisani glavni sustav izvedena jo dva manja vodovodna sustava isto lo alnog ara tera. To su: . vodovod Broanac Kapacitet vodovodnog sustava iznosi svega 0,5 l/s. Voda se zahvaa na izvoru u njara i tlai u vodospremu anac zapremine 50 m3; na oti 395 m.n.m. Gravitacijom se snabdjevaju vodom potro ai u Broancu i Vide i Selu. Vodoops rbna mre a izvedena je od PVC cijevi promjera 90 mm. u upne duljine o o 3.300 m. . vodovod Sadilovac Ovaj je vodovod proje tiran 1984. godine od strane OVP Vodoprivreda Karlovac u tri njige pod nazivom "Vodovod Sadilovac"-glavni proje t, i nedugo zatim izgranen. Kapacitet mu iznosi o o 2 l/s. Voda se zahvaa na izvoru Gavrania Vrelo u anjonu rije e Korane. Pre o sabirnog bazena zapremine o o 10 m3, crpnih agregata i tlanog cjevovoda du ine o o 1700 m, voda se tlai u vodospremu Sadilovac zapremine 300 m3 na oti 378 m.n.m. Vodovod ja granen prvenstveno za podmirenje potreba na vodi farme muznih rava u Sadilovcu. U vodospremi Sadilovac ugranen je urenaj za podizanje pritis a jer visins i polo aj vodospreme ne garantira minimalne protupo arne tla ove u ops rbnoj mre i. Cjevovod je na on Domovins og rata bio zapu ten, a obnovljen je te nedavno jer je farma ponovno zapoela sa radom. Proje tiran je i vodovodni sustav za podmirenje potreba na vodi u naseljima: Korduns i Ljes ovac, Basare, Korans i Lug, Nova Kr lja, Jamari i Stara Kr lja. Bilo je predvineno da se zahvati izvor Ljes ovac u dolini rije e Korane i voda istlai u vodospremu arda zapremine 300 m3. Kapacitet izvora Ljes ovac iznosi minimalno 3,5 l/s, a najuestaliji apacitet iznosi o o 5 l/s. Ovaj proje t nije realiziran. Na raju treba naglasiti da je Opina Ra ovica u izuzetno te om polo aju obzirom na nedostatne oliine vode od max. 17 (l/s) oje ulaze u sustav pre o vodospreme "Lisina" sa podruja Nacionalnog par a Plitvi a Jezera. Tije om ljetnih mjeseci, ada se zbog popunjenosti turisti ih apaciteta (auto- amp, Grabovac, privatni apaciteti) vi estru o povea potreba na vodi, potro ai na podruju Opine esto ostaju bez vode. Uz to, vodozahvat na jezeru Kozja o ojem Ra ovica ovisi, nije legalan vodozahvat jer za njega ne postoji s lopljen ugovor o oncesiji, ni ti ima ishonenu vodopravnu dozvolu. Vodozahvatom se crpi 70 (l/s) iz najveeg jezera Nacionalnog par a to za posljedicu ima naru avanje prirodnog re ima proto a roz jezera, protonost slapova, prirodne procese oji se u njima odvijaju, te naru avanj e

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 100 KAPROJEKT D.O.O. to a rije e Korane oja se iz Jezera formira. U prilog navedenim tvrdnjama ide i interpretacija podata a iznesenih u s lopu strunog lan a: Bilanca voda Plitvi ih jezera autorice M. Bera ovi, Hrvats a vodoprivreda, Zagreb, prosinac 2005. Naime, minimalni protoci za su no razdoblje mjereni na lo aciji sjevernog izlaznog profil a jezera Kozja iznose 0,52 m3/s., dolazimo do alarmantnog podat a da se vodozahvatom iz jezera crpi 14 % od u upne proto e roz Plitvi a jezera u su nom razdoblju. Imajui u vidu daljnje razvojne potrebe za vodom NP Plitvi a Jezera, oje se po ne im procjenama reu do 200 (l/s) (u ljuivo i potrebe opine Ra ovica) dolazimo do broj e od a 38 % u upne proto e za su no razdoblje. Postojee stanje vodoops rbe na eg najpoznatijeg i najposjeenijeg Nacionalnog par a, a pre o njega i iro og prostora susjedne Opine Ra ovica temelji se na nelegalnom i po Nacionalni par Plitvi a Jezera izrazito rizinom vodozahvatu. Opisana nepovoljna situacija u pogledu vodoops rbe na podruju opine Ra ovica, na podruju Naconalnog par a Plitvi a Jezera i na podruju opine Slunj ( a o je ranije opisano), zahtijevala je razmatranje ireg podruja vodosnabdjevanja. Nacionalni par Plitvi a Jezera na svojem podruju ima dovoljne oliine vode, ali zahvat na jezeru Kozja treba to hitnije napustiti, a novi zahvati na podruju par a ne dolaze u obzir. Podruje opine Slunj svoju vodoops rbu bazira na zahvatu vode na rijeci Slunjici iji vodozahvat je pra ti i nemogue tititi od namjernog ili sluajnog zaganenja jer postoji do azana podzemna veza izmenu ponora Li e Jasenice (opina Sabors o) i izvora Slunjice. Ta oner postoji do azana podzemna veza izmenu ponora u opini Ra ovica i izvora Slunjice. Isto ta o postoji stalna opasnost od a cidentnih situacija zbog neposredne blizine dr avne ceste D-1, oja prolazi roz za titnu zonu izvori ta. Razvoj oncepcije Regionalnog vodovoda "L.Jasenica-Plitvi a Jezera-Slunj" Od strane VRO, Zagreb OOUR Vodoprivreda Karlovac , Karlovac izranena je 1988. godine detaljna studija pod naslovom Regionalni vodovod Li a Jesenica-Slunj ojom je previneno da se potrebne oliine vode zahvate na izvorima Malo i Veli o Vrelo Li e Jasenice u opini Sabors o. Na on izrade studije nastavljeni su istra ni radovi i ustanovljeno je da oba izvor ta daju u minimumu 975 l/s, a u ma simumu 6.454 l/s (mjerenja su vr ena u vremens om intervalu od 23. 8. 1988. do 6. 2. 1989 . godine). Hidrauli im proraunom su obuhvaeni potro ai na prostoru: . opina Ra ovica-cjelo upno podruje . opina Slunj-cjelo upno podruje . biv a opina Titova Korenica-podruje djelovanja Nacionalnog par a Plitvi a Jezera (sada nja opina Plitvi a Jezera u Li o Senjs oj upaniji) . opina Sabors o-naselja: Li a Jasenica. Begovac, Blata i Sabors o. . biv a opina Karlovac- naselja ija vodoops rba postaje ugro ena izgradnjom vodno-energets e stepenice Luica u anjonu rije e Korane. . biv a opina Duga Resa- naselja ija vodoops rba postaje ugro ena izgradnjom vodno-energets e stepenice Luica u anjonu rije e Korane. U upna potreba na vodi onzumnog podrua temeljem studije iznosila je o o 312 l/s, to iznosi 32 % minimalne izda nosti oba izvora. U studiji su razmatrane 4 varijante distribucije vode do potro aa, oje e se u nastav u u rat o opisati:

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 101 KAPROJEKT D.O.O. a) Varijanta I Cjelo upni vodovodni sustav promatra se ao dva odvojena sustava: sjeverni i ju ni. Uz pretpostav u 20-satnog tlaenja vode u ju ni vodovodni sustav potrebno je tlaiti o o 197 l/s. Predvineno je da se iz ju nog sustava snabdjevaju i potro ai na podruju opine Ra ovica. Osnovni vodospremni prostor potrebno je locirati na oti 816 m.n.m., da bi se omogui doto vode u viso o locirane vodospreme na podruju Nacoinalnog par a Plitvi a Jezera . Iz vodospreme Kuselj (816 m.n.m.) gravitacijom se snabdjevaju usputni potro ai, a jednim ra om omoguuje se doto vode u novopredvinenu vodospremu Lisina , oja bi trebala imati zapreminu od 1500 m3 na oti od 464 m.n.m (vodosprema je izvedena sa zapreminom 800 m3, na oti 475 m.n.m.). Daljnja distribucija vode ve je opisana. Nezgoda je ove oncepcije to se potrebe na vodi za opinu Ra ovica moraju tlaiti na otu od 816 m.n.m., a zatim se vodno lice mora spustiti

na otu od 464 m.n.m. b) Varijanta II Vei o visins o dizanje vode i veli a oliina utro ene energije, a zatim njeno poni tenje zahtijevaju da se analizira snabdjevanje vodom podruja opine Ra ovica s manjim utro om energije. To je mogue ,a o se potrebe na vodi podmiruju putem sjevernog vodovodnog sustava gdje ne postoje viso e to e u smislu izgranenih vodovodnih obje ata u oje voda mora dotjecati. A o se potrebne oliine vode prebace iz ju nog u sjeverni vodovodni sustav potrebno je o o 270 l/s istlaiti u predvinenu vodospremu Mala Lisina oja bi bila locirana na oti od 650 m.n.m. Da se osigura doto potrebnih oliina vode za opinu Ra ovica potrebno je izgraditi o o 20 m cjevovoda i vodospremu Sirovin Vr a zapremine o o 1500 m3 na oti od o o 460 m.n.m. Vodopremu Lisina , u ovoj varijanti, nije potrebno graditi. Dovod vode u vodospremu Ra ovica odvija se putem odvoj a od magistralnog cjevovoda. daljnja distribucija odvija se a o je to ve napomenuto, osim to je vodosprema Lisina zamijenjena vodospremom Sirovin Vr a . Ova varijanta vi e nije a tualna, jer je VS "Lisina" ve izgranena, ao i re onstruiran cjevovod prema VS "Ra ovica". c) Varijanta III Visins i odnosi izmenu vodozahvata (475 m.n.m.) i glavnog vodospremnog prostora za podruje Slunja, to jest vodospreme Melnica (328 m.n.m) po azuju da je mogu doto na gravitacijs om principu (bez utro a energije). Da bi isto bilo izvedivo ptorebno bi bilo svladati visins u barijeru pro opom tunela I anovac u du ini od o o 1500 m. Tlaenje vode u vodospremu Mala Lisina tada se ree o o 100 l/s. Daljnja distribucija vode do potro aa u opini Ra ovica ostaje ista a o je opisano u varijanti II. Ia o bi sjeverni ra po ov oj varijanti bio rije en gravitacijs i, to bi znatno reduciralo e sploatacijs e tro ove (puno manja oliina pumpanja), ova varijanta nije izgledna jer se navedena trasa razmatrala samo teorets i bez i a vih terens ih snimanja. d) Varijanta IV U oli o iz ne ih razloga ne bi egzistirala trasa dovoda vode u vodospremu Melnica pre o vojnog poligona (studija je ranena 1988. godine) mogu je dovod vode pre o ra ovi og podruja. U sjeverni vodovodni sustav tada se mora tlaiti o o 270 l/s. Mora se znatno poveati promjer cjevovoda od vodospreme Mala Lisina do vodospreme Ra ovica . Ispred vodospreme Ra ovica mora se izvesti pri ljua na dovodni cjevovod i uz prometnicu Ra ovica-Slunj izgraditi dovodni cjevovod u vodospremu Melnica . Distribucija vode na podruje opine Ra ovica

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 102 KAPROJEKT D.O.O. odvija se a o je to opisano u varijantama II i III. Zapremina vodospreme Mala Lisina u ovoj varijanti iznosi 2000 m3. Ova varijanta je razmatrana ao rezervna opcija u sluaju nemogunosti prolas a trase pre o vojnog poligona "Eugen Kvaterni ". Ovaj rat i osvrt dan je u vidu vodoops rbe Ra ovice, do je sjeverni sustav ve opisan prili om osvrta na vodoops rbu grada Slunja. Proje t Regionalnog cjevovod a financira se sredstvima Europs e Komisije pre o Ministarstva Financija RH,i trenutno je u izradi od strane onzorcija Grontmij Nederland i Hidroproje t ing. Obzirom na postojee stanje izgranenosti sustava na predvinenom ops rbnom podruju (VS "Lisina", cjevovod VS "Lisina - VS "Ra ovica", VS "Melnica"), izgledn o je da e oncepcija cjevovoda biti temeljena na varijanti 1, uz odrenene ore cije oliina crpljenja, promjera cjevovoda i ota te zapremina vodospremnog prostora, a sve u vidu izmijenjenih potreba na vodi u posljednjih dvadeseta godina. Trenutn o su u tije u vodoistra ni radovi na izvori tima od strane Hrvats og geolo og instituta

iz Zagreba, do je proje t u fazi izrade Investicijs e studije. Opina Ribni Prili om opisa postojeeg stanja vodoops rbe Grada Ozlja ve je napomenuto da se osnovni vodozahvat za snabdjevanje vodom potro aa na podruju ozaljs og vodoops rbnog sustava ("Obrh") nalazi na podruju opine Ribni . Iz vodospreme Brezni (1000 m3; 293 m.n.m.) voda se ju nim ra om dovodi do pre idne omora Jasenovica oja se nalazi u istomenom naselju na oti od o o 240 m.n.m. Potro ai u naselju Jasenovica pri ljueni su na dovodni vod ta o da im referntana to a za visinu pritis a ostaje vodosprema Brezni s otom od o o 290 m.n.m. Od pre idne omore izgranen je ops rbni cjevovod PVC DN-160 mm uz prometnicu Jurovs i Brod-Netreti u duljini od 4.000 ojim se snabdjevaju vodom potro ai u opins om sredi tu i usputnim naseljima do u ljuivo naselja Obrh. Vodoops rba ju nog dijela Opine Ribni bila je u pro losti problematina zbog viso o lociranih potro aa u naselju Grie oji se nisu mogli gravitacijs i snabdjeti vodom sa glavnog sustava. Problem je rije en izgradnjom ju nog odvoj a PVC DN110 i 90 mm od glavnog vodoops rbnog cjevovoda uz ve spomenutu prometnicu Netreti-Jurovs i Brod do naselja Donje Grie, u duljini od cca. 6.000 m. U istoimenom naselju izgranena je hidro-stanica "Grie" oja tlai 0,5 - 2,0 (l/s) u vodoops rbni cjevovod DN-90 mm za ops rbu visins i nepovoljno lociranih potro aa u naselju Gornje Grie. Duljina vodoops rbne mre e za naselje Gornje grie iznosi o o 2.500 m. Potro ai u naseljima: Brezni i Jugovac (opina a anje), Donja Stranica, Gorica Lipni a, Gornja Stranica, Martins i Vrh i Nova i Lipni i snabdjevaju se vodom iz vodovodnog podsustava Jugovac . Vodosprema Brezni , tonije njena zasuns a omora slu e ao ishodi te vodovodnog podsustava Jugovac . Putem odgovarajuih crp i 2,6 (l/s) vode se tlai u vodospremu Jugovac oja je izgranena sa zapreminom od 100 m3 na oti od 417 m.n.m. Potro ai u naselju Jugovac pri ljuuju se na tlani cjevovod DN-90 mm, a ostali potro ai snabdjevaju se gravitacijs im vodovima nominalnog promjera 90 mm pod hidrostats im pritis om VS "Jugovac". U upna duljina gravitacijs e vodoops rbne mre e podsustava iznosi

o o 5.500 m.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 103 KAPROJEKT D.O.O. Opina Sabors o Na podruju opine Sabors o postoje dva neovisna vodovodna sustava, vodovod Sabors o i vodovod Li a Jasenica-Begovac-Blata . Vodovod Sabors o granen je 1883. godine, ada je zahvaen izvor Funtana , izgranen vodospremni prostor zapremine o o 30 m3 na samom izvori tu i voda gravitacijom dovedena do potro aa. Iz vodovoda se voda uzimala putem javnih izljeva. Vi e locirani potro ai nisu mogli dobiti vodu. U ova ovom nepovoljnom stanju vodovod je ostao sve do 1976. godine, ada je izvr ena zamjena dotrajalih cjevovoda, ali se stanje vodoops rbe nije pobolj alo. Vodoistra ni radovi, provedeni poet om 80-tih godina ovog stoljea u azali su da u neposrednoj blizini postoje dva izvora pit e vode oja svojim apacitetom i valitetom mogu biti nosioci vodoops rbe Sabors og. To su izvori Toa i avr alo , locirani o o 1200 m jugozapadno od Sabors og. Vodoistra ni radovi su po azali da najuestaliji apacitet iznosi: . Toa 2-4 l/s . avr alo 6-10 l/s Mjeren je i minimalni apacitet i isti je 12.09.1979. godine, na on dvomjesenog perioda bez i a iznosio: . Toa 0,5 l/s . evr alo 3,5 l/s Temeljem provedenih vodoistra nih radova izranena je tehni a do umentacija za dobivanje granevne dozvole za vanjs i vodovod Sabors o . S tehi e strane obraneno je slijedee: . zahvat vode na izvorima Toa i avr alo i dovonenje vode u zajedni i sabirni bazen. . izgradnja crpne stanice apaciteta 10 l/s (najuestaliji apacitet izvori ta) s nu nom dezinfe cijom vode. . izgradnja elinog tlanog cjevovoda 125 mm. od crpne stanice do vodospreme Alan u du ini od o o 1200 m. . izgradnja poluu opane vodospreme Alan zapremine 500 m3 na oti od o o 690 m.n.m. Zbog nedostats a sredstava ovaj obje t tada nije realiziran. Na on Domovins og rata ponovno se a tualizira problemati a snabdjevanja vodom Sabors og. Nije poznato stanje na izvorima Toa i avr alo te se razmatra dovod vode iz vodovodnog sustava Li a Jasenica-Begovac-Blata , ali se od istog odustaje jer spomenuti vodovod nije osposobljen. Ta oner nije postojao interes d a se ovaj vodovod osposobi jer u naseljima nije bilo potro aa, te ponovo postaje a tualan zahvat vode na lo alnim izvorima. Tije om 1997. godine izranena je od strane Kaproje t-a d.o.o. iz Karlovca tehni a do umentacija za dobivanje granevne dozvole.Koncepcija tehni og rje enja u odnosu na onu iz 1980. godine neznatno je izmijenjena, promjene su nastale zbog: . promijenjenog broja potro aa. . razvoja novih vrsta cijevi i hidromehani e opreme.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 104 KAPROJEKT D.O.O. . promjene protupo arnih propisa. . promjene propisa za proraun armiranobetons ih onstru cija. Umjesto elinog tlanog cjevovoda primijenjene su cijevi od nodularnog lijeva oje su trajnije u odnosu na oroziju. Oprema za dezinfeciju vode preseljena je iz cr pne stanice u vodospremu Alan gdje je ola ano odr avanje iste, naroito u zims om periodu. Umjesto 500 m3 proje tiran je vodospremni prostor od 400 m3, na oti od 698 m.n.m. Ta ozvani vanjs i vodovod Sabors o je izveden. Pod vanjs im vodovodom podrazumijeva se dovod vode do vodoops rbnog prostora. Izveden je i dovod vode do opins og sredi ta. Oba cjevovoda izvedena su od du tilnog lijeva promjera 125 mm, i to tlani cjevovod od CS "Sabors o" do VS "Alan" u duljini od cca. 1.000 m., i od VS "Alan" do sredi ta Sabors og u duljini od 1.200 m. Daljnji razvod vodoops rbe vr en je od PVC cijevi DN-90 i 110 mm, i to na podruju Sabors og te trasom uz dr avnu cestu D-42 prema naselju Kuselj. U upna duljina vodovodne mre e iznosi o o 10.500 m. Vodovod Li a Jasenica-Begovac-Blata granen je jo za vrijeme AustroUgars e za potrebe eljeznice. Zahvat vode izveden je na izvoru Malo Vrelo Li e Jasenice i voda je istlaena u vodospremni prostor (200 m3;720 m.n.m.) oji je lociran iznad eljezni e stanice Li a Jasenica. Uz trup eljezni e pruge polo en je gravitacioni cjevovod od lijevanog eljeza ojim se voda dovodi do raja naselj a Blata. Vodovod je u e sploataciji napu ten 1945. godine, a zatim se privremeno oristi za potrebe ljudstva na sjei ume do 1952. godine. 1973. godine izvr ena je procjena postojeeg stanja i za ljueno je da se vrijednost pojedinih dijelova ree izmenu 30 i 80 % vrijednosti novog obje ta. Od 1974. godine poela je re onstru cija vodovoda oja se odvijala u tri faze. U prvoj fazi

osposobljava se crpna stanica, tlani cjevovod, vodospremni prostor i voda se dovodi do vojnih obje ata, eljezni e stanice Li a Jasenica i obje ata umarije Pla i. Drugom fazom, oja se nastavlja na prvu, osposabljava se cjevovod uz eljezni u prugu i voda se dovodi do iznad naselja Li a Jasenica, Begovac i Blata. Treom fazom obuhvaena je razvodna mre a u naseljima Li a Jasenica, Begovac i Blata. Danas je cjevovod u fun ciji i sastoji se od slijedeih djelova: . vodozahvata "Malog Vrela" 5,0 (l/s), tlanog cjevovoda od lijevanog eljeza 125 mm do vodospreme uz eljezni u prugu od 200 m3, na oti 720 m.n.m. . lijevano eljeznog cjevovoda uz elj. prugu promjera 125 mm. , duljine 1.500 m do pre idne omore na oti 690 (m.n.m.) . od navedene pre idne omore cjevovod se dijeli u dva ra a. Prvi ra PEHD cjevovoda DN-110 nastavlja uz prugu prema sjeveru, te prolazi roz dvije dodatne pre idne omore. Prva je na oti od 663 m.n.m., a druga pre idna omora je na oti od 608 m.n.m. od oje se odvaja PEHD DN-90 cjevovod za ops rbu naselja Begovac Pla ans i. Cjevovod uz prugu prote e se dalje do u ljuivo naselja Blata. U upna duljina PEHD cjevovoda DN-110 mm uz eljezni u prugu iznosi o o 8.000 m. Drugi ra se od spomenute pre idne omore na oti 690 m.n.m. cjevovodom PEHD DN-140 mm duljine 450 m. odvaja prema naselju Li a Jasenica, te uz lo alne puteve vr i ops rbu vodom naselja uz istoimenu rije u. Vodoops rbna mre a je izvedena od PEHD cijevi nazivnog promjera od 75 do 110 mm., u duljini od o o 10.000 m.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 105 KAPROJEKT D.O.O. Trajno rje enje vodoops rbe potro aa na podruju Opine Sabors o definirano je oncepcijom Regionalnog cjevovoda Li a Jasenica-Plitvi a jezera-Slunj , oja je djelomino opisana od opisa vodoops rbe na podruju Opine Ra ovica. Ovdje se daju samo oni elementi oncepcije oji se odnose na snabdjevanje vodom potro aa na podruju Opine Sabors o, na ojem se i nalaze izvori ta Li e Jasenice oja e slu iti ao ishodi ta budueg Regionalnog cjevovoda. Ju nim vodovodnim sustavom predvineno je tlaenje vode u buduu vodospremu Kuselj oja je locirana na o virnoj oti od 820 m.n.m. Pri ljua vodospreme Alan ( ota 698 m.n.m) na tlani cjevovod ne predstavlja problem, a izvori Toa i avr alo zajedno s crpnom stanicom mogu se onzervirati i slu iti ao priuva. Naselja Li a Jasenica, Begovac i Blata su znatno ni e locirana od Sabors og i prirodno je da se pri ljue na sjeverni ra vodovodnog sustava Regionalnog cjevovoda. Referentna to a od oje se odmjeravaju stati i i dinami i tla ovi postaje budua vodosprema Mala Lisina s predvinenom otom od 650 m.n.m. Tije om 2003. g., izraneno je od strane D&G Hidroproje ta 91, iz Zagreba Idejno rje enje Vodoops rbni sustav "Kuselj". Sustav se temelji na Izvori tu "Kuselj" (10 l/s),tlaenju vode u predvineni vodospremi "Kuselj" (V=150 m3; 795 m.n.m.), i zat im dovodu vode gravitacijs i do VS "Lisina" (spoj na sustav Plitvice-Ra ovica) pre o Serti Poljane i Poljan a cjevovodom . 150 mm, duljine 10.650 m. No menutim, a o je realizacija Regionalnog cjevovoda vrlo izgledna, razvidno je da opisana oncepcija mo e ostati ao rezervna varijanta. Opina Tounj Osvrt na ops rbu Opine Tounj ve je dan pri opisu vodoops rbnog sustava Grada Ogulina, te susjednih Opina Josipdol i Generals i Stol. U nastav u se provodi cjelovita analiza postojeeg stanja, i buduih proje cija irenja sustava utvrnenih temeljem mjerodavne proje tne do umentacije. Na podruju Opine Tounj nema prirodnih izvora pit e vode, izuzev izvora Tounjice iji bi zahvat bio veoma ompliciran, te je stoga nu no vodu dovesti iz udaljenijih izvori ta. Snabdjevanje vodom Tounja i gravitirajuih naselja tehni i je rije eno proje tnom do umentacijom grupnog vodovoda O tarije-Kamenica-Tounj i Ogulin jo 1956. godine. Izgranen je, menutim, samo dovod vode u opins o sredi te, do periferni dijelovi za sada nemaju rije eno pitanje vodoops rbe. Postojei sustav ograniava se na dovod vode iz postojeeg sustava sa Opine Josipdol iz pravca S radni a, i to lijevano- eljeznim cjevovodom 125 i 100 mm. pre o pre idnih omora "Strmac" i "Ko are" u upne du ine o o 5.000 m. Razvodna vodoops rbna mre a na podruju Zdenac-Tounj izvedena je od raznih materijala i profila: azbest-cementnih cijevi DN-50 i 80 mm, pocinanih eljeznih cijevi NO-2 i 1. Tije om posljednjih trideseta godina vodoops rba Opine Tounj sustavno je rje avana veinom u o viru proje tne do umentacije prema a tualnoj situaciji na vodoops rbnim sustavima susjednih Opina i Grada Ogulina. Ovdje se navode samo najbitniji proje ti:

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 106 KAPROJEKT D.O.O. Re onstru cija vodovoda Josipdol (OVP, OOUR Vodoprivreda Karlovac, 1977.g Vodoops rbni sistem pod utjecajem HE Le e OVP, Vodoprivreda Karlovac, 1990 g. Vodoops rba opine Josipdol, Kaproje t d.o.o., Karlovac, 1994 g. Vodoops rba podruja magistralnog cjevovoda Sjever , Kaproje t d.o.o., Karlovac, 2000. g. Magistralni cjevovod Sjever (iz vodovoda Zagorje ), Kaproje t d.o.o., Karlovac, 1994 g. Navedeni proje ti su u obzir uzimali i potrebe na vodi naselja na podruju Tounja, te predvinali pro irenje predmetne vodoops rbne mre e i na podruje Opine Tounj. 2002. g. pristupilo se sustavnom rje avanju vodoops rbe Opine Tounj. Od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. iz Karlovca izraneno je Idejno rje enje vodoops rbe Opine Tounj, ojim je cjelovito definirana vodoops rba navedenog podruja uzimajui u obzir sve postav e prethodno izranene proje tne do umentacije. Vodoops rbna oncepcija navedenog Idejnog rje enja sastoji se od slijedeeg: Vodoops rba opine Tounj (Vodovod TOUNJ) predvina se ao dio razgranatog gravitacijs og sustava magistralnog cjevovoda Sjever uz autocestu (iz vodovoda Zagorje ). Prema izranenom glavnom proje tu magistralnog cjevovoda, pri ljuno o no za Vodovod Tounj oznaeno je ao o no Tuturovi , u staciona i m 9+405 izvedenog magistralnog cjevovoda Sjever . Ops rbna vodosprema referentna za Vodovod Tounj je postojea vodosprema Razdolje uz autocestu, u upne zapremine V=400 m3, sa otom vodnog lica na 335,00 m.n.m. Proje tirani vodoops rbni sustav u upne du ine o o 58.000 m., dijeli se u etiri manja, zasebna sustava: 1. Sustav "autocesta-Gerovo-Tounj-Zdenac" glavni cjevovod sa odvojcima Bistrac i Kirin u upne duljine o o 12.300 m. obuhvaa sva naselja uz lo alnu cestu L34104. 2. Sustav "Zdenac-Rebrovii-Orlja ", sa spojem na Kamenicu du ine 8.900 m. Sustav obuhvaa i osam odvoja a (Vu manii, Petrova Draga, Pribanii, Filipovii, Orlja , Relje, Mlinari i Capani), te vodoops rbni prsten: Mea iiBrletii-Capani-Borovci-Filipovii. U upna predvinena duljina odvoja a i prstena iznosi 9.700 m. 3. Sustav "Zdenac-Poto ", glavni cjevovod zajedno sa odvojcima Poto i Stani ii obuhvaa potro ae u naseljima Poto , Stani ii, Ljubanovii i Zdenac. U upna duljina proje tiranog cjevovoda iznosi 7.100 m. 4. Sustav "Ku aa-Kamenica" obuhvaa glavni cjevovod duljine 13.600 m., est odvoja a za istoimena naselja (S oii 1, i 2, Vr a , Kri ii 1, i 2, i Juzba ii), te vodoops rbni prsten Rebrovii-Bertovii. U upna predvinena duljina odvoja a i prstena iznosi 5.000 m. Kao cjevovodni materijal na proje tiranom sustavu odabrane su cijevi od tvrdog polietilena (PEHD), valitete materijala PE-100. Temeljem topografs ih znaaj i ops rbnog podruja, odnosno visins ih razli a trase pojedinog cjevovoda prema referentnoj oti vodnog lica VS "Razdolje", predvinena je ugradnja cijevi za rad ne

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 107 KAPROJEKT D.O.O. pritis e 1,0 i 1,6 MPa. Promjeri cjevovoda odreneni su hidrauli im proraunom potreba na vodi i to: za glavne cjevovode u rasponu DN-140 do DN-225 mm, i DN110 mm. za proje tirane cjevovodne odvoj e Temeljem opisanog Idejnog rje enja, tije om 2003.g. pristupilo se detaljnoj razrad i definirane vodoops rbne oncepcije putem izrade glavnog proje ta "Vodoops rba opine Tounj" od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. iz Karlovca. Proje t je izveden u pet njiga, zasebno po sustavima. Tije om 2007. g. od strane Hrvats ih Voda a tualizirana je izvedba proje tne do umentacije za cjevovod "Tounj - VS Generals i Stol", oji bi povezivao budui vodoops rbni sustav Opine Tounj sa postojeim sustavom opine G. Stol putem vodospreme "Generals i Stol" (300 m3; 238 m.n.m.). Na taj nain bi se zatvorio vodoops rbni prsten iro og ops rbnog podruja a o je to ve ranije opisano, prili om opisa vodoops rbe Grada Ogulina i Opine Generals i Stol. Uzimajui u obzir sve navedeno, vidljivo je da se problemu vodoops rbe Opine Tounj u prote lih trideseta godina pristupalu sustavno. Posebno u novije vrijem e, tije om 2002 i 2003.g.,od ada datira detaljna proje tna do umentacija razranena do razine glavno/izvedbenih proje ata. No menutim, uspr os opse noj proje tnoj do umentaciji, realizacija (izgradnja) obje ata sustava Tounj ostala je na razin i iz 1970. godine. Opina Vojni Poeta razvoja vodoops rbe na podruju dana nje opine Vojni datira jo iz pedesetih godina pro log stoljea. Bilo je puno lutanja u oncepciji snabdjevanja vodom potro aa u opini Vojni. Graneni su lo alni vodovodi uglavnom samodoprinosima orisni a bez pratee tehni e do umentacije, zahvaale su se raspolo ive oliine vode na veli om broju lo alnih izvora nestalne izda nosti bez provonenja vodoistra nih radova u svrhu rje avanja problema vodoops rbe na lo alnoj razini. Tije om godina izveden je veli broj lo alnih vodovodnih sustav a oji dire tno sa zahvaenog izvora gravitacijs i snabdjevaju vodom jedno ili u najbolje m sluaju ne oli o domainstava. Izgranen je i vodovodni sustav za snabdjevanje opins og sredi ta s lo alnog izvora, ali se us oro po azalo da apacitet nije dovoljan. Te 1976. godine godine gradi se vodovodni sustav Kuplens o-Vojni ojim se nastoji pomoi snabdjevanju vodom opins om sredi tu. Zahvaa se o o 4 l/s na izvoru u Kuplens om, voda se putem salonitnog cjevovoda profila 100 mm tlai u vodospremu Kuplens o zapremine 200 m3, lociranoj na oti 240 m.n.m., i gravitacijom doprema ta oner salonitnim cjevovodom 125 mm, pre o naselja Kolari do opins og sredi ta. Ve je tada bilo jasno da raspolo ivi apacitet ne mo e podmiriti potrebe na vodi, i da je ovaj vodovodni sustav u stvari provizorij ili prijelazno rije enje, do se ne nane bolji izvor za podmirenje rastuih potreba na vodi. U nastav u se daje opis razvoja vodoops rbe opine Vojni ronolo im slijedom, uz popis relevantne proje tne do umentacije. Proje tna rje enja izranivana su su cesivno poev i od sedamdesetih godina pro log stoljea naovamo, uglavnom od strane tada nje OVP "Vodoprivreda

Karlovac" a o slijedi:

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 108 KAPROJEKT D.O.O. " Vodovod Krstinja " - glavni proje t, 1977. g. " Vodovod Krstinja " - idejni proje t, 1978. g. " Vodovod Vrelo Utinje " - idejno rje enje, 1982. g. " Vodovod Vojni " (3 njige) - glavni proje t, 1984. g. " Vodovod Vojni - sjeverni sistem " (2 njige), 1985.g. " Vodovod Vojni " - idejno rje enje, razrada u 10 njiga, 1987.g. Na temelju naprijed navedene proje tne do umentacije, gradi se izdvojeni vodovodni sustav Krstinja na jugu opine Vojni, gdje se zahvaa lo alni izvor Rije a (1,0 l/s) i voda putem crp i apaciteta 4 (l/s) tlai u ops rbnu vodospremu Krstinja , zapremine o o 100 m3 na oti od 250 m.n.m. Od vodospreme se gravitacijom snabdijevaju potro ai u naselju Krstinja i u o olnim naseljima. Kapacitet vodovoda iznosi o o 4 l/s. Cjevovod je izveden od PEHD cijevi, promjer a 90 mm. Te o stanje na vodoops rbe na preostalom dijelu Opine zahtijeva pronala enje novih izvora pit e vode. Potrebne oliine vode pronalaze se na izvoru Vrelo Utinje uz eljezni u prugu Karlovac-Sisa . Izveden je probno-e sploatacijs i bunar oji ima izda nost od o o 60 l/s. Idejnim rje enjem predvina se izgradja dvaju neovisnih vodovodnih sustava (sjevernog i ju nog) ojima su zajedni i elementi: e sploatacijs i bunar, dovodni vod do sabirnog bazena, sabirni bazen 5 0 m3, dovodni vod do crpne stanice i granevins i dio crpne stanice. Ju nim vodovodnim sustavom vodom se snabdijevaju potro ai oji su locirani ju no od eljezni e pruge Karlovac-Sisa . potrebe na vodi iznose 39 (l/s), a distribucija do potro aa vr i se putem vodospreme Brdarevo Brdo oja je izgranena na oti od 236 m.n.m. sa zapreminom od 600 m3. Tlani cjevovod od CS "Vrelo Utinja" do vodospreme izveden je od PVC cijevi promjera 280 mm. u duljini 2.600 m. Kota vodospreme Brdarevo Brdo je previso a za ispravnu vodoops rbu opins og sredi ta i prenis a za ispravno snabdjevanje vodom potro aa na ostalom podruju Opine. Koncepcijom tehni og rje enja predvineno ja da se u s lopu vodospreme Brdarevo Brdo izgradi istoimena crpna stanica ojom bi se potrebne iliine vode tlaile u vodospremi prostor za vi e zone snabdjevanja. Gravitacijom je mogue snabdijevati vodom Vojni iz vodospreme Brdarevo Brdo , a tovi e previso i pritisa mora se smanjiti na prihvatljivu mjeru izgradnjom predvinenog

vodospremni a zapremine 1000 m3 na Ke ia brdu na oti od o o 200 m.n.m. u neposrednoj blizini Vojnia. Postojei sustav ops rbe bez vodospremni a na Ke ia brdu fun cionira putem cjevovoda od VS "Brdarevo Brdo" do Vojnia oji je izveden od PVC cijevi po dionicama promjera 315, i 225 mm. u upne duljine 5.300 m. Dalje od opins og sredi ta PVC cjevovod (DN-110 i 160) se pru a uz dr avnu cestu D-6 prema sjeveru do naselja iv ovi Kosa, da bi se dalje nastavio od PEHD cijevi promjera 140 mm. do naselja O i. Predvineno je da se spomenutim crpnim postrojenjem Brdarevo Brdo voda tlai u dvije vodospreme za snabdjevanje vodom viso o lociranih potro aa. Na zapadnoj strani to je predvinena vodosprema O i (400 m3; 268 m.n.m) oja bi postala referentna to a ops rbe za viso o locirane potro ae na potezu prema naselju Brezova Glava, gdje bi se rajnja to a ovog vodovodnog podsustava povezala na ju ni dio sustava Grada Karlovca. U svrhu ostvarenja opisanog, 2004. g. se pristupilo izradi glavnog proje ta "Vodoops rba SZ dijela opine Vojni" od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. iz Karlovca, u svrhu izgradnje magistralnog cjevo

voda od VS "Brdarevo Brdo" prema Maneria Brdu, Bu ovici Utinjs oj i Mandi Selu.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 109 KAPROJEKT D.O.O. Proje tirani cjevovod je izveden, a sastoji se od PEHD cjevovoda DN-160 mm. do Bu ovice Utinjs e, i DN-140 mm. do u ljuivo Mandi Sela u upne duljine 10.700 m. Od zapadnog sustava preostaje izvesti vodospremu "O i" te nastava PEHD cjevovoda DN-160 mm. do njene lo acije u duljini cca. 2.000 m. Na istonoj strani predvinena je izgradnja spojnog cjevovoda, i vodospreme Kljuar (400 m3; 315 m.n.m.) na lo aciji iznad istoimenog naselja, oja bi postala referentna to a za snabdjevanje vodom potro aa na potezu prema naselju Biljeg i viso o lociranih potro aa u o olici Vojnia. Ops rbno pdruje vodospreme Brdarevo Brdo sainjavaju potro ai uz prometnicu Vojni-Voji nica-Biljeg (D-6), a ista bi slu ila ao protona za daljnje podruje snabdjevanja prema zapadu. Opisani istoni sustav nije izveden, te naselja istonog dijela opine Vojni nemaju javnu vodoops rbu. Prili om rje avanja vodoops rbe u eg dijela opins og stredi ta, predvineno je da se vodospremom na Ke ia brdu podmiruju satne varijacije unutar ma simalne dnevne potro nje za Vojni i nis o locirane potro ae uz prometnicu Vojni-Tu ilovi sve do raja opins e granice (naselje O i). Navedena vodosprema bi nadalje slu ila i ao protona za crpnu stanicu Ivo evii . Predvineno je da se crpna stanica Ivo evii" izgradi s apacitetom od 2,5 l s na oti od o o 175 m.n.m. i da se iz iste voda tlai u vodospremu Los unja zapremine 100 m3 na oti od o o 280 m.n.m oja je predvinena na podruju susjedne opine Krnja . Izgradnjom ovog dijela vodovodnog podsustava vodovoda Vojni stvorili bi se preduvjeti za daljnje irenje vodovodne mre e na podruje opina Krnja ,i povezivanje sa tamo njim podsustavom za ops rbu naselja. Partizans o ari te, Grabovac Vojni i i Poljana Vojni a. Navedena naselja zapadnog vodoops rbnog podsustava opine Krnja za sada nemaju javnu vodoops rbu, a planira se dovod vode iz pravca velemeri og sustava putem CS "Grabovac Vojni i" a o je ve izneseno prili om opisa vodoops rbe opine Krnja . Obje ti opisani ovim podsustavom nisu izvedeni. Sjeverni vodovodni sustav podrazumijeva tlaenje iz CS "Vrelo Utinja" 20 l/s putem postojeeg elinog tlanog cjevovoda promjera 150 mm (L=2.700 m). u postojeu vodospremu Kljaji Brdo" zapremine 600 m3, na oti od 312 m.n.m. na lo aciji istoimenog naselja. Gravitacijs i cjevovod PVC DN-225 mm. vodi se od vodospreme na zapad do naselja Vuinii u svrhu vodoops rbe naselja na Slavs om Polju. Dalje od Vuinia do Brnana cjevovod se nastavlja promjerom od 140 mm. Istog promjera je i odvoja izveden prema elj. stanici Vojni u duljini od 2.000 m. Vodovod "Slavs o Polje" izvodi se na podruju Sisa o-Moslava e upanije u etapama temeljem proje tne do umentacije izranene od strane Kaproje ta d.o.o. iz Karlovca. Upravo se pristupa pro irenju mre e izgradnjom tree i posljednje etape navedenog vodovoda. Predmetna etapa obuhvaa naselja ju no od pruge KarlovacSisa (Vuinii, imulije, Suevii, Galoga e, Malobabii, i Crevari) Osim navedenog cjevovoda od vodospreme "Kljai Brdo" uz tlani cjevovod izveden je i povratni gravitacijs i PVC DN-140 mm. u svrhu ops rbe naselja Vrelo Utinja. Kapacitet opisanog sjevernog sustava za sada iznosi 20 l/s, do potrebe na vodi na nadno pro irenog ops rbnog podruja,temeljem prorauna provedenog u Idejnom rje enju Vodovoda Vojni iznose o o 30 l/s. Oito je da se mora pronai dodatna oliina vode oja e se inputirati u budui sjeverni sustav u oli o se eli imati onzistentno, i dugorono snabdjevanje vodom. Konzumno podruje sjevernog sustava pro ireno je na jugozapadno podruje Grada Karlovca, i to jedan ra od VS "Kljai Brdo" na naselja uz pru u Karlovac-Sisa (Utinja, Manjerovii, Udbinja), te

drugi ra na naselja Donjeg i Gornjeg Sjenia a. Jedna od mogunosti za

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 110 KAPROJEKT D.O.O. podmirenje potreba na vodi poto aa na podruju biv e opine Vrginmost (Sisa oMoslava a upanija) predvinena je izgradjom vodospreme Gvojii zapremine o o 250 m3 na oti od o o 295 m.n.m. u lo aciji istoimenog zasel a, ali to ve uveli e prelazi o vire razmatranja ove studije. Na raju, nije zgorega napraviti ta sativni popis postojeih apaciteta vodovoda Vojni (sustav baziran na Vrelu Utinje). Izgraneni su slijedei obje ti: . bu eni bunar na lo aciji izvora Vrelo Utinje . sabirni bazen zapremine o o 50 m3. . crpna stanica Vrelo Utinje s ugranenim crpnim agregatima za ju ni i sjeverni sustav. . tlani PVC DN-280 cjevovod od crpne stanice do vodospreme Brdarevo Brdo . . vodosprema Brdarevo Brdo zapremine 600 m3. . crpna stanica"Brdarevo Brdo" . vodoops rbni PEHD cjevovod nominalnog promjera 160 i 140 mm. za vodoops rbu SZ dijela opine Vojni od VS "Brdarevo Brdo" do Mandi Sela. . dovodni cjevovod PVC DN-315, i 225 m. od vodospreme Brdarevo Brdo do Vojnia. Umjesto vodospreme na Ke ia brdu ugranena je redu cija pritis a na dovodnom cjevovodu. . razvodni cjevovod od Vojnia uz prometnicu Vojni-Tu ilovi (PVC i PEHD). Ovaj cjevovod je granen bez tehni e do umentacije za dobivanje granevne dozvole. . elini tlani cjevovod 150 mm. od crpne stanice do vodospreme Kljai Brdo . . vodosprema Kljai Brdo" zapremine 600 m3. . ops rbni gravitacijs i PVC cjevovod od vodospreme Kljai Brdo do potro aa u Slavs om Polju (biv a opina Vrginmost). . cjevovod od salonita 125 mm. od grads e vodovodne mre e do naselja Kolari i spajanje na vodovodni sustav Kuplens o . . cjevovod od PVC-a DN-110 mm. od grads e mre e do u ljuivo naselja Radonja sa odvojcima. Na raju je potrebno napomenuti da je opisanom oncepcijom tehni og rje enja vodoops rbe Vojnia obuhvaeno ompletno podruje Opine. Stoga je potrebno nastaviti izgradnju uglavnom prema zacrtanoj oncepciji tehni og rje enja, sa odrenenim modifi acijama u s ladu sa dana njim potrebama na vodi. U tu svrhu bi bilo uputno temeljem ove studije, i gore navedene proje tne do umentacije izradi ti a urirano Idejno rje enje vodoops rbe Opine Vojni ojim bi se jednoznano i detaljno utvrdio razvoj vodoops rbnih pravaca u s ladu sa dana njim stanjem i razvojnim apacitetima Opine.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 111 KAPROJEKT D.O.O. Opina a anje Vodoops rbni sustav opine a anje isto ao i sustavi opina Kamanje i Ribni integralni su dio veeg ozaljs og vodoops rbnog sustava i ne mogu se promatrati odvojeno izvan ireg onte sta. Ve je napomenuto da se osnovno izvori te vodovoda Ozalj nalazi na podruju sada nje opine Ribni (izvori te "Obrh", apaciteta 30-45 l/s), do se centralna vodosprema Brezni (1000 m3; 293 m.n.m.) nalazi na podruju opine a anje. Od vodospreme Brezni voda se gravitacijs im cjevovodom PVC DN-280 duljine 3.000 m. dovodi do a anjs ih Sela gdje je nedavno zapoela izgradnja vodospreme " a anje" zapremine 200 m3 na oti 211 m.n.m.,umjesto dosada nje pre idne omore oja je bila izvedena na istoj oti ao privremeno rje enje do se nisu izna la financijs a sredstva za izgradnju vodospreme. Uz dr avnu prometnicu D-6 prema Republici Sloveniji izgranen je gravitacijs i vodoops rbni cjevovod PVC DN-225 od pre idne omore pre o opins og sredi ta do graninog prijelaza u Jurovs om Brodu. Duljina cjevovoda iznosi ne to vi e od 3.000 m., a na podruju Jurovs og Broda, Jurova i istono za naselja uz rije u Kupu izvedena je vodoops rbna mre a od PVC cjevovoda DN-90 u duljini od o o 4.500 m. U a anju je izveden odvoja od glavnog cjevovoda od PVC cijevi DN-160 mm. prema naseljima Brihovo i Zalu a Lipni a u upne duljine 3.300 m. Od Brihova se dalje nastavlja cjevovod DN-110 mm. do u ljuivo naselja Kohanjac. Od Zalu e Lipni e PVC cjevovod DN-110 mm slijedi naselja uz rije u Kupu i prote e se pre o Pravutine, Veli e i Male Pa e, naselja Mo anci do naselja Jadrii. Na lo aciji nasel ja Mo anci, potrebno je izvesti hidro-stanicu u svrhu povi enja pritis a za vodoops rbu naselja Jadrii i Stan ovci oji su smje teni na visins i nepovoljnim otama za gravitacijs o snabdijevanje. Koliina crpljenja predvinenih agregata u HS "Mo anci" iznosi 1,5 (l/s). Duljina opisanog cjevovoda DN-110 od Zalu e Lipni e, dolinom rije e Kupe do naselja Mo anci iznosi 5.900 m. do je nastav prema Jadriima izveden od cijevi DN-90 duljine 1.300 m. Odvoja za Stan ovce je nazivnog promjera 63 mm. Opina a anje ima 100 %-tnu ops rbljenost potro aa s vodom. 3.2. POSTOJEA IZVORI TA I LE I TA PODZEMNE VODE REZERVIRANE ZA VODOOPSKRBU STANOVNI TVA 3.2.1. Uvodne napomene Postojea izvori ta oja se oriste za vodoops rbu stanovni tva na podruju Karlova e upanije opisana su u s lopu prethodnog poglavlja ove Studije. U ovom poglavlju e s e iznijeti i opisati svi relevantni podaci u svezi oncesija i vodopravnih dozvola izdanih za navedena izvori ta. Isto ta o biti e navedeni relevantni ugovori na temelju ojih su oncesi je ostvarene, ro ovi trajanja ugovora, te odobrene oliine zahvaene (crpljene) vode temeljem ugo vora, a sve su ladno va eoj za ons oj regulativi (Za onu o vodama). Sva omunalna poduzea oja su rajem devedesetih godina pro log stoljea djelovala na podruju Karlova e upanije podnijela su zahtijev u svrhu dodjele oncesije za zahvaan je vode za potrebe javne vodoops rbe u za ons i predvinenom ro u. Zahtjevi su bili podneseni

temeljem odredaba u to vrijeme va eeg Za ona o vodama (NN 107/95).

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 112 KAPROJEKT D.O.O. Radi bolje preglednosti podata a oji e u ovom poglavlju biti izneseni, u nastav u se ponovno daje tablini pregled vodoops rbnih sustava na podruju upanije sa popisom i apacitetima relevantnih izvori ta: Temeljem podata a iznesenih tije om opisa sustava vodoops rbe na podruju upanije, ao i podata a u gore navedenoj tablici, za potrebe postojee vodoops rbe na upanijs om prostoru u upno je mogue zahvatiti o o 1000 (l/s) vode, oja se na razliite naine d istribuira do rajnjih orisni a. Ovdje treba napomenuti da u upni apaciteti pojedinih izv ori ta (Dretulja, Li a Jasenica,Zagors a Mre nica) vi estru o nadilaze oliine oje se iz njih za sada zahvaaju. Podaci o oncesijama i vodopravnim dozvolama oji e biti izneseni u ovom poglavlj u dobiveni su od strane nadle nih omunalnih poduzea za pojedini vodoops rbni sustav, i verificirani od strane Hrvats ih Voda u svezi potvrnivanja mjerodavnosti. OPINA/GRAD VODOOPSKRBNI SUSTAV IZVORI TA UKUPNI KAPACITET l/s GRADOVI DUGA RESA Vodovod Duga Resa Rije a Dobra od Novigrada 42 KARLOVAC Vodovod Karlovac Vodovod Vu mani Gaza 1 140-180 l/s Gaza 2 izvan fun cije Gaza 3 70-100 l/s Me u je 45-95 l/s vara 40-70 l/s Borlin 45 l/s Jur ovia Mlin 10 l/s 310-500 OGULIN Vodovod Ogulin Vodovod Tur ovii Vodovod Dre nica Vodovod Bjelolasica Zagors a Mre nica Zdi a Kra ar Vrelo Jasena o 120 15 5 0-20 OZALJ

Vodovod Ozalj Obrh, 15-60 l/s Opara, 6-8 l/s 21-68 SLUNJ Vodovod Slunj Vodovod Veljun Rije a Slunjica Izvori V. i M. Vrebu a 34 1-3 OPINE BARILOVI Vodovod Velemeri izvor Peta 20 BOSILJEVO Iz vodovoda Ogulin , i vodovoda Netreti CETINGRAD Vodovod Cetingrad ivo vrelo, Krmarevac 1-5 1-5 DRAGANI Iz vodovoda Karlovac GENERALSKI STOL Vodovod Gen.Stol Vodovod Netreti rije a Mre nica 5-10 JOSIPDOL Vodovod Josipdol izvor Bocino vrelo 15-28 KRNJAK Iz vodovoda Velemeri LASINJA Iz vodovoda Klina Sela-Pisarovina NETRETI Vodovod Netreti izvor Popov a 13 PLA KI Vodovod Pla i izvor Dretulje, 30 l/s Studeno vrelo i Ljes ovac 30 12 RAKOVICA Vodovod Nac. par a Pitv. jezera, Vodovod Broanac Vodozahvat Kozja Broanac 70 1-3 RIBNIK Iz vodovoda Ozalj SABORSKO Vodovod Sabors o Vodovod Li a Jesenica izvori Toa i avr alo M. Vrelo Li e Jesenice 5-10 5 TOUNJ Iz vodovoda Ogulin VOJNI Vodovod Vrelo Utinja Vodovod Kupljens o Vodovod Krstinja Vrelo Utinja Izvor Vrlesina Izvor Rije a 60 5 1 AKANJE Iz vodovoda Ozalj KAMANJE Iz vodovoda Ozalj

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 113 KAPROJEKT D.O.O. 3.2.2.Koncesije i vodopravne dozvole VODOOPSKRBNI SUSTAV GRADA KARLOVCA Nadle no omunalno poduzee Vodovod i analizacija Karlovac d.o.o. Crpili te (zdenac, vodozahvat) Borlin Me u je Gaza-1 Gaza-2 Gaza-3 vara Jur ovia Mlin Ugovor Klasa: 325-01/97-01/01; Ur.broj: 5030116-98-7; od 06.02.1998. Ro va enja oncesije 20 godina Odobrena oliina zahvaene (crpljene) vode Borlin 44,0 l/s 1.400.000,00 m3/god. Me u je 95,0 l/s 3.000.000,00 m3/god. Gaza-1 140,0 l/s 4.400.000,00 m3/god. Gaza-2 150,0 l/s 4.700.000,00 m3/god. Gaza-3 90,0 l/s 2.800.000,00 m3/god. vara 70,0 l/s 2.200.000,00 m3/god. Jur ovia Mlin 10,0 l/s 300.000,00 m3/god. Vodopravna dozvola Borlin Klasa: UP/I-325-03/97-01/0054/2; Ur.broj: 374-21-3-99-1; 09.03.1999. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/99-02/236; Ur.broj: 527-01-02/37-99-2; 24.03.1999. Me u je Klasa: UP/I-325-03/97-01/0054/3; Ur.broj: 374-21-3-99-1; 09.03.1999. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/99-02/240; Ur.broj: 527-01-02/37-99-2; 24.03.1999. Gaza-1 Klasa: UP/I-325-03/97-01/0054/4; Ur.broj: 374-21-3-99-1; 09.03.1999. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03799-02/237; Ur.broj: 527-01-02/37-99-2; 24.03.1999. Gaza-2 Zbog dostatnih raspolo ivih oliina vode i problema a voe vode na zdencu Gaza-2 (vi a eljeza) nadle no omunalno poduzee je odustalo od e sploatacije predmetnog zdenca Gaza-3 Klasa: UP/I-325-03/97-01/0054/1; Ur.broj: 374-21-3-99-1; 09.03.1999. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/99-02/239; Ur.broj: 527-01-02/37-99-2; 24.03.1999. vara Klasa: UP/I-325-03/97-01/0054/6; Ur.broj: 374-21-3-99-1; 09.03.1999. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03799-02/238; Ur.broj: 527-01-02/37-99-2; 24.03.1999.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 114 KAPROJEKT D.O.O. Jur ovia Mlin Vodopravnu dozvolu izdao Ured za gospodarstvo Karlova e upanije. Klasa: UP/I-325-06/99-01/09; Ur.broj: 2133-01-14-99-02; 19.03.1999. Napomena Sve vodopravne dozvole su izdane na ro va enja oncesije, odnosno do 2018. godine . Vodoops rbni sustav grada Karlovca VODOOPSKRBNI SUSTAV OGULIN Nadle no omunalno poduzee Vodovod i analizacija Ogulin Crpili te (zdenac, vodozahvat) Zagors a Mre nica Zdi a Bocino Vrelo Dretulja Studeno Vrelo, Ljes ovo Vrelo, Komadinovo Vrelo Ugovor Ugovor o oncesiji je izdan zajedno za sva vodocrpili ta i vodozahvate Klasa: UP/I-034-02/97-01/121; Ur.broj: 527-1-4/37-97-7; od 28.05.1998. Na nadnim zahtjevima oncesionar je ishodio poveanje oncesije zahvaene oliine vod e za izvori ta Zagors a Mre nica i Dretulja. Zagors a Mre nica poveanje oliina sa 60 l/s na 120 l/s Klasa: UP/I-034-02/01-01/29; Ur.broj: 527-1-2/37-01-6; od 15.10.2001. Zagors a Mre nica, Dretulja poveanje oliina (II. dodata ugovoru o oncesiji) Klasa: UP/I-034-02/02-01/65; Ur.broj: 527-1-2/37-02-5; od 31.10.2003. Ro va enja oncesije 20 godina Odobrena oliina zahvaene (crpljene) vode (prema osnovnom ugovoru) Zagors a Mre nica 60,00 l/s 1.892.160 m3/god Zdi a 16,00 l/s 504.576 m3/god Bocino Vrelo 30,00 l/s 946.080 m3/god Dretulja 16,13 l/s 509.090 m3/god Studeno Vrelo, Ljes ovo Vrelo, Komadinovo Vrelo 12,00 l/s 378.432 m3/god Odobrena oliina zahvaene (crpljene) vode (prema II. ane su osnovnog ugovora) Zagors a Mre nica 200,00 l/s 6.100.000 m3/god Zdi a 16,00 l/s 504.576 m3/god Bocino Vrelo 30,00 l/s 946.080 m3/god Dretulja 30,00 l/s 945.000 m3/god Studeno Vrelo, Ljes ovo Vrelo, Komadinovo Vrelo 12,00 l/s 378.432 m3/god Vodopravna dozvola Zagors a Mre nica Klasa: UP/I-325-03/05-01/0005; Ur.broj: 374-21-3-05-2; 21.11.2005. Potvrda ministarstva; Klasa: 325-10/05-01/000177; Ur.broj: 525-10/2-17-06/2; 15. 03.2006. Zdi a Klasa: UP/I-325-03/99-01/0136; Ur.broj: 374-21-4-00-1; 05.06.2000. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/00-02/376; Ur.broj: 527-01-02/37-00-2; 10.07.2000.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 115 KAPROJEKT D.O.O. Bocino Vrelo Klasa: UP/I-325-03/00-01/0156; Ur.broj: 374-21-3-01-1; 20.02.2001. Potvrda ministarstva; Klasa: 325-10/01-01/84; Ur.broj: 527-01-02/37-01-2; 02.03. 2001. Dretulja Klasa: UP/I-325-03/99-01/0177; Ur.broj: 374-21-3-00-1; 25.05.2000. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/00-02/377; Ur.broj: 527-1-2/37-00-2; 11 .07.2000. Studeno Vrelo, Ljes ovo Vrelo, Komadinovo Vrelo Klasa: UP/I-325-03/99-01/0176; Ur.broj: 374-21-3-00-1; 05.06.2000. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/00-02/375; Ur.broj: 527-01-02/37-00-2; 10.07.2000. Napomena Sve vodopravne dozvole su izdane na ro va enja oncesije, odnosno do 2018. godine . Obzirom da je u menuvremenu Opina Pla i odluila osnovati vlastito omunalno poduzee. izazvan je vi egodi nji spor izmenu Opine i nadle nog omunalnog poduzea Vodovod i analizacija d.o.o. Ogulin u ojem je moralo intervenirati i struno povjerenstvo osnovano od strane Karlova e upanije. Novoosnovano poduzee VEKS d.o.o. u Pla om u menuvremenu je ishodilo odobrenje nadle nog ministarstva za obavljanje djelatnosti javne vodoops rbe, ali oncesija na vodozahvate Dretulja, Ljes ovo Vrelo, Studeno Vrel o i Komadinovo Vrelo ao i vodopravna dozvola i dalje glasi na omunalno poduzea Vodo vod i analizacija d.o.o. Ogulin. Potrebno je jo napomenuti da na podruju Grada Ogulina postoje jo dva zahvata vode za javnu vodoops rbu oja su djelomino pravno regulirana ili u ope nisu regulirana. Radi se o zahvatu vode iz izvori ta Vrelo i bunara na .. 2666 .o. za tehnolo e pot rebe HOC Bjelolasica. Predmetni sustav se oristi za javnu vodoops rbu obje ata HOC-a i sela Vrelo i Jasena , a nije nam pouzdano poznato za to sustav nije u potpunosti legali ziran ao javni sustav vodoops rbe, ali pretpostavljamo da je spor nastao po pitanju uprav ljanja sustavom jer HOC ne mo e obavljati omunalnu djelatnost. Ugovor je potpisan pod ozna om; Klasa: UP/I-034-02/01-01/119, Ur.broj: 527-1-2/4 6-01-0007 od 05.11.2001. godine, a vodopravna dozvola je izdana pod Klasa: UP/Io-325-03/04 -07/0003, Ur.broj: 374-21-3-04-2 od 04.06.2004. godine, a potvrnena od ministarstva pod Kl asa: 32510/04-01/000126, Ur.broj: 525-10/2-17-04/2 od 23.07.2004. godine. Drugi sustav je vodoops rbni sustav Dre nica obnavljan posljednjih godina oji odr a va omunalno poduzee iz Ogulina, ali za sada na vodozahvat nije zatra ena oncesija. VODOOPSKRBNI SUSTAV OZALJ

Nadle no omunalno poduzee Komunalno Ozalj d.o.o. Crpili te (zdenac, vodozahvat) Opara Obrh Ugovor Ugovor o oncesiji je izdan zajedno za oba vodocrpili ta Klasa: UP/I-034-02/97-01/308; Ur.broj: 527-01-04/40-97-04; od 11.03.1998. Ro va enja oncesije 20 godina Odobrena oliina zahvaene (crpljene) vode (prema osnovnom ugovoru) Opara 6,00 l/s 190.000 m3/god Obrh 60,00 l/s 1.892.000 m3/god

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 116 KAPROJEKT D.O.O. Vodopravna dozvola Opara Vodopravnu dozvolu izdao Ured za gospodarstvo Karlova e upanije. Klasa: UP/I-325-06/99-01/14; Ur.broj: 2133-01-14-99-02; 30.04.1999. Obrh Klasa: UP/I-325-03/98-01/0380; Ur.broj: 374-21-3-99-1; 08.04.1999. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/00-02/376; Ur.broj: 527-01-02/37-00-2; 10.07.2000. Napomena Na prostoru umber a oji je u nadle nosti Grada Ozlja postoje dva izvora oja se jo od vremena biv e dr ave oriste za vodoops rbu naselja sa slovens e strane granice, a d ijelom i za naselja (Radatovii, Drago evci, Kamenci, ilj i). Pravna osnova ori tenja tih izvor a nije rije ena. VODOOPSKRBNI SUSTAV DUGA RESA Nadle no omunalno poduzee Komunalno Duga Resa d.d. Crpili te (zdenac, vodozahvat) rije a Dobra - vodozahvat u Novigradu izvori te Popov a I, i II izvori te Peta Ugovor Ugovor o oncesiji je izdan zajedno za sva vodocrpili ta Klasa: UP/I-034-02/97-01/183; Ur.broj: 527-01-02/37-97-05; od 12.02.1998. Ro va enja oncesije 20 godina Odobrena oliina zahvaene (crpljene) vode (prema osnovnom ugovoru) rije a Dobra vodozahvat u Novigradu 42,70 l/s 1.347.000 m3/god izvori te Popov a 14,00 l/s 442.000 m3/god izvori te Peta 20,00 l/s 630.000 m3/god Vodopravna dozvola rije a Dobra vodozahvat u Novigradu Vodoprivredna dozvola izdana po Republi om se retarijatu za vodoprivredu pod broj em UP/I-151/1-1970. in . SM/AM 05.11.1970. ne neodreneno vrijeme uz izmjenu izdanu od strane Se retarijata za privredu Opine Duga Resa Klasa: 325-03/92-01/01, Ur.broj: 218803/05-92-4 05.01. izvori te Popov a Vodoprivredna dozvola izdana po Komitetu za privredu Opine Duga Resa pod brojem 0 32039/1-1984 od 24.07.1984. ne neodreneno vrijeme uz izmjenu izdanu od strane Se retarijata za privredu Opine Duga Resa Klasa: 325-03/92-01/03, Ur.broj: 2188-03/05-92-3 od 05.01.1993. izvori te Peta Klasa: UP/I-325-03/97-01/0303; Ur.broj: 374-21-3-00-1; 21.01.2000. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/00-02/61; Ur.broj: 527-01-02/37-00-2; 3 1.01.2000.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 117 KAPROJEKT D.O.O. Napomena Izvori te Peta ima ishonenu vodopravnu dozvolu su ladno va eem Za onu o vodama, a ostaje nejasno pitanje vodoprivrednih dozvola izdanih na neodreneno vrijeme tije om sedamdesetih i osamdesetih godina pro log stoljea, i Hrvats e vode e morati provjeri ti da li su te dozvole su ladne va eim odredbama Za ona o vodama. VODOOPSKRBNI SUSTAV SLUNJ Nadle no omunalno poduzee Komunalac d.o.o. Slunj Crpili te (zdenac, vodozahvat) Slunjica Veli a i Mala Vrebu a Ugovor Slunjica Klasa: UP/I-034-02/97-01/396; Ur.broj: 527-01-02/23-97-05; od 24.03.1998. Veli a i Mala Vrebu a Klasa: UP/I-034-02/01-01/53; Ur.broj: 527-1-2/37-01-5; od 09.06.2001. Ro va enja oncesije 20 godina Odobrena oliina zahvaene (crpljene) vode (prema osnovnom ugovoru) Slunjica 34,00 l/s 1.072.000 m3/god Veli a i Mala Vrebu a 2,40 l/s 75.000 m3/god Vodopravna dozvola Slunjica Klasa: UP/I-325-03/99-01/0236; Ur.broj: 374-21-3-00-1; 15.11.2000. Potvrda ministarstva; Klasa: UP/I-034-03/00-02/753; Ur.broj: 527-01-02/13-00-02; 27.11.2000. Veli a i Mala Vrebu a Vodopravna dozvola nije ishonena. Napomena Za vodozahvate Veli a i Mala Vrebu a iz ojih se ops rbljuje podruje Veljuna nije i shonena vodopravna dozvola, a obje t CS je saniran sredstvima USAID na on oslobonenja po druja. SUSTAVI KOJI NEMAJU U POTPUNOSTI RIJE ENU USKLA.ENOST SA ZAKONOM Na podruju Karlova e upanije postoji vi e sustava vodoops rbe ojima upravlja lo alna samouprava putem vlastitih omunalnih pogona ili nedavno osnovanih omunalnih po duzea. Niti jedan od tih sustava nema ishonene oncesije ni vodopravne dozvole i iste j e neophodno to prije legalizirati u svrhu valitetnijeg nadzora nad ori tenjem i za titom voda. Opina Lasinja izvori te Crna Draga Trenutno su u izgradnji obje ti na izvori tu i priprema proje tne do umentacije za tlanogravitacioni cjevovod i vodospremu "Jamnica". Opina ta oner priprema poduzee za ishonenje potrebnih suglasnosti za obavljanje javne vodoops rbe. Opina Vojni (Vojni omunalac d.o.o. izvori ta Vrelo Utinja, Kuplens o, Krstinja) Nedavno osnovano lo alno omunalno poduzee predalo je zahtjev za ishonenje vodopr avne dozvole, ali su ladno odredbama Za ona o vodama, zahtjev je odbijen i podnositel

j je upuen u proceduru ishonenja oncesije a dosada nje vodopravne dozvole.

oju e sadr avati i vodopravne uvjete ao zamjenu z

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 118 KAPROJEKT D.O.O. Opina Cetingrad izvori ta ivo Vrelo i Krmarevac Sustavom upravlja vlastiti omunalni pogon Opine. Sustav nema ishonene oncesije, a ne i obje ti oji su graneni ili re onstruirani u o viru obnove podruja na on oslobone nja nemaju ni uporabne dozvole. Opina Sabors o izvori ta Toa , avr alo, Kuselj, Malo Vrelo Sustavom upravlja vlastiti omunalni pogon Opine. Sustav nema ishonene oncesije, a ne i obje ti oji su graneni ili re onstruirani u o viru obnove podruja na on oslobone nja nemaju ni uporabne dozvole. Budue fun cioniranje sustava e biti poznato po dovr et u proje ta Li a Jesenica oji je trenutno u izradi to e trebati uva iti pri legalizaciji postojeih ob je ata. Opina Ra ovica - Plitvi a jezera - Ra ovica temeljen na vodozahvatu jezera Kozja Sustavom upravlja vlastiti omunalni pogon Nacionalnog par a. Vodozahvat nema is honenu oncesiju i vodopravnu dozvolu, niti ih prema za onu mo e ishoditi. Navedeni vodoz ahvat potrebno je napustiti, a vodosnabdijevanje osigurati putem regionalnog cjevovoda Li a Jasenica-Plitvi a Jezera-Slunj.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 119 KAPROJEKT D.O.O. 4. HIDRAULIKI PRORAUN 4.1. UVOD Predmet ovog poglavlja je hidrauli a obrada vodoops rbnih sustava na podruju Karlo va e upanije, u svrhu odrenivanja raspolo ivih vodnih apaciteta, i postojeeg prostornog rasporeda potro nje,te buduih potreba na vodi u mjerodavnom tridesetogodi njem proje tiranom periodu u svrhu determiniranja mogunosti i najoptimalnijih naina pov ezivanja sustava u regionalne vodoops rbne sustave. Proraun e se provesti na temelju slijedeih podloga: analizom podata a o isporuenim oliinama i potro nji vode od nadle nih omunalnih poduzea i pogona, demografs ih podloga temeljem popisa stanovni tva 2001.g., uzimajui u obzir sada nje demografs e trendove i budua predvinanja, analizom podata a iz mjerodavne prostorno-plans e do umentacije a u svezi razvojnih apaciteta i potreba u industriji i turizmu, ao i moguih ostalih potro aa. Visins e ote mjerodavnih toa a hidrauli og modela odredit e se na temelju postojeih podata a iz mjerodavne proje tne do umentacije,geodets ih snima a izvedenog stan ja postojeih sustava, ili oitanjem s odgovarajuih topografs ih arata. Na temelju analize rezultata provedenih prorauna i simulacija iznijeti e se za ljun e napomene oje e sadr avati definirane oncepcije pro irenja i povezivanja vodoops rbnih sustava na podruju Karlova e upanije u svrhu odrenivanja. prioritetni h dionica budue izgradnje. 4.2. POTRO AI 4.2.1. Stanovni tvo Posljednji popis stanovni a na podruju Republi e Hrvats e vr en je 2001. godine, te

predstavlja mjerodavno polazi te za provedbu analize retanja stanovni tva po upanija ma i opinama. Podaci izneseni unutar ovog poglavlja izravno se nadovezuju na poglavlje 2.3. ov e studije, u ojem je provedena detaljna analiza demografs ih procesa i znaaj i na podruju Karl ova e upanije, iznesen pri az retanja stanovni a u razdoblju od 1981. - 2001. g., te u s lopu pri aza postojeeg stanja vodoops rbe tablino pri azan broj stanovni a po svim nase ljima Karlova e upanije. U rat o, glavna obilje ja demografs e sli e jesu: u upan pad broja stanovni a uvjetovan ontinuiranim prirodnim padom i iseljavanj em stanovni tva, naroito intenzivno na on 1991. godine; starenje ao dominantan proces vezan za sastav stanovni tva, to dodatno optereuje gospodars e stru ture stanovni tva; relativno veli a nezaposlenost, oja smanjuje iona o nis u reprodu ciju stanovni t va i poveava njegovo iseljavanje;

polarizacija upanijs og prostora i dalje se nastavlja ao opi trend, pri emu pojedi na mala seos a i izolirana naselja biolo i nestaju, a centri o upljanja prostora (Ka rlovac Duga Resa, Ogulin i Slunj) ostaju i dalje jedini nositelji uvjetno reeno pozitivn ih trendova; u upno gledajui upanijs i prostor, u osnovi se radi o prete ito ruralnom prostoru gd je je proces urbanizacije ogranien, a ad se to pove e s demografs im po azateljima vidljivo je da su negativni demografs i procesi zahvatili i izvanruralno podruje.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 120 KAPROJEKT D.O.O. U nastav u e se na temelju analize iznesenih podata a definirati u upan broj potr o aa na poet u i na raju tridesetogodi njeg proje tiranog perioda. Raspon podata a oji e se uzimati u obzir za utvrnivanje opih znaaj i i trendova bi ti e definiran razdobljem u zadnjih ezdeseta godina sa mjerodavnim podacima po godina ma slu benih popisa stanovni tva. U svrhu utvrnivanja detaljnih po azatelja, te proje c ija daljnjeg razvoja oristit e se podaci o retanju stanovni tva tije om perioda 1981.-2001. g. U oli o se tije om analize oncentriramo na pet glavnih grads ih sredi ta na podruj u upanije oji su nositelji vodoops rbe,te glavni po azatelji razvoja, a isto ta o i demografs ih procesa, dobivamo slijedee: Tablini pri az retanja broja stanovni a u grads im podrujima upanije 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 KARLOVAC 44974 50302 58007 63886 69460 72977 59249 DUGA RESA 9273 9890 10794 11719 13053 14005 12184 OGULIN 17488 18090 18315 17737 16962 16660 15135 OZALJ 14769 14412 13125 11624 9766 9851 8067 SLUNJ 15398 14961 14508 13548 11670 9917 5718 UKUPNO 101902 107655 114749 118514 120911 123410 100353 broj stanovni a u godinama slu benog popisa Gradovi Grafi i pri az retanja broja stanovni a u grads im podrujima upanije 44974 50302 58007 63886 69460 72977 59249 0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 KARLOVAC DUGA RESA OGULIN OZALJ SLUNJ Temeljem iznesenih podata a vidljiv je ao prvo znaajan nesrazmjer u broju broju stanovni a u orist Grada Karlovca u odnosu na ostala grads a podruja, to je i razumljivo bud ui da je

Karlovac sa svojim o olnim podrujem sredi nji gravitacijs i centar podlo an znaajnim priljevima radno sposobnog stanovni tva iz ostalih dijelova upanije. Ostala Grads a podruja su vi e-manje ujednaena, te se broj stanovni a mahom ree u vrijednostima izmenu des et i dvadeset tisua. Na primjeru upanijs og sredi ta zorno se ogledaju unutar upanijs i migracijs i proces i. Primjetno je gotovo linearno poveanje broja stanovni a u razdoblju 1948.-1991.g., ada je i zabilje en ma simum od 72.977 stanovni a. To je bilo razdoblje gospodars og i indu strijs og

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 121 KAPROJEKT D.O.O. razvoja Grada Karlovca, pa je ontinuiran rast od prosjeno 528 st./god. iznosio 1 ,88 % godi nje. Razdoblje na on 1991. g, iz ve poznatih i opisanih razloga ara terizira znaajan p ad stanovni tva od gotovo 14000 stanovni a, to iznosi cijelih 19 % od u upnog broja iz 1991.g. Broj om od 59 249 stanovni a arlova o podruje se vratilo na razinu naseljenosti oje je imalo tije om ezdesetih godina pro log stoljea. Sline demografs e po azatelje sa znaajnijim padom tije om zadnje de ade (13 %) po azuje i podruje Grada Duge Rese, to se tumai injenicom da su gradovi Karlovac i Duga Resa sa svojim urbaniziranim o olicama menusobno srasli i fun cionalno inte grirani, i ine zajedni u socioe onoms u regiju. Ostala grads a podruja (Ogulina, Ozlja i Slunja) ara teriziraju izrazito negativ nu demografs u sli u preostalog dijela Karlova e upanije. Opa ara teristi a navedenih podruja jest ontinuiran, dugogodi nji pad broja stanovni a, posebno izra en tije om zadnje de ade 1991.-2001. g. (posebno na podruju Slunja gdje se stanovni tvo pra ti i prepolovilo). Neznatna odstupanja od opeg negativnog trenda nalazimo na ogulins o m podruju, gdje je broj stanovni tva jedva primjetno rastao do 1961. g, i na ozaljs o m podruju gdje je bila prisutna stagnacija broja stanovni a tije om perioda 1981. - 1991. godine. Osobito negativne demografs e prili e navedenih podruja pot repljuje pora avajua injenica da je dana nji broj stanovni a znaajno manji nego dale e 1948. godine, da le neposredno n a on Drugog svjets og rata. Kratanje stanovni tva na administrativnom prostoru 17 opina Karlova e upanije imalo j e istu negativnu demografs u dinami u tije om opisanog perioda ao i gore opisana grads a podruja, sa stagnacijom ili blagim rastom tije om pedesetih godina pro log stoljea, ontinuiranim padom tije om tri naredna desetljea, da bi zavr ilo naglim poniranjem rivulje retanja broja stanovni a u periodu 1991.-2001.g. U nastav u se daju tablini i grafi i pri azi retanja broja stanovni a po opinama u u paniji oji nedvojbeno potvrnuju iznesena opa anja. 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 BARILOVI 7709 7740 7305 6157 5232 4529 3221 BOSILJEVO 4357 4345 3762 3007 2322 2598 1469 CETINGRAD 8137 7605 7494 6604 5151 4758 2540 DRAGANI 3796 3976 4100 3991 3358 3404 2960 GEN. STOL 5917 5958 5983 5415 9626 3833 3203 JOSIPDOL 6985 7114 6631 5823 5172 4850 3969 KRNJAK 5250 5321 4780 4217 3748 3204 2481

LASINJA 3735 4032 3928 3666 3227 2821 1883 NETRETI 8979 8492 7409 6097 5153 5437 3398 PLA KI 5116 5283 5045 5137 4598 4317 2524 RAKOVICA 7264 7284 6885 5576 4782 4108 2523 RIBNIK 1910 1914 1717 1487 1137 1060 581 SABORSKO 3898 3695 3246 2753 2105 1501 853 TOUNJ 3844 3838 3478 2760 2197 1695 1242 VOJNI 9947 10906 10490 9542 8908 8236 5944 AKANJE 4734 4683 4317 4317 3281 3739 3169 UKUPNO 91578 92186 86570 76549 69997 60090 41960 broj stanovni a u godinama slu benog popisa Opine novoformirana opina Kamanje nije postojala sve do 2004.g. , ve je bila sastavni di o opine a anje

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 122 KAPROJEKT D.O.O. 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000 10000 11000 12000 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 BARILOVI BOSILJEVO CETINGRAD DRAGANI GEN. STOL JOSIPDOL KRNJAK LASINJA NETRETI PLA KI RAKOVICA RIBNIK SABORSKO TOUNJ VOJNI AKANJE Odrenene anomalije oje se pojavljuju u s lopu pri aza retanja broja stanovni a (npr. s o ovito poveanje broja stanovni a opine Generals i Stol po podacima popisa 1981. g) ne znae stvarni porast stanovni a toga podruja, ve se obja njavaju administrativnoterito rijalnim preustrojem jedinica lo alne samouprave oji se tije om godina vi e puta mijenjao, ta o da su se odrenena naselja administrativno "selila" iz jedne u dru gu, susjednu opinu. Kon retno na primjeru G. Stola opa amo s o ovit porast od 43 % tije om popisa iz 81.g, da bi popisom iz 91. br. stanovni a pao za nevjerovatnih 60 % te nastavio sa daljnjim ontinuiranim padom. To oito znai da su odrenena naseljena podruja najprije rajem sedamdesetih pripala pod upravu opine G. Stol, da bi rajem osamdesetih ponovnim administrativnim preustrojem pripala susjednoj Duga Resi i/ ili Bosiljevu. Da le radilo se jednostavno o preraspodjeli, a ne o poveanju broja stanovni a, to se zorno vidi po u upnom broju retanja opins og stanovni tva, oje j e tije om opisanog razdoblja cijelo vrijeme u ontinuiranom padu. Posljedice ostalih promjena zbog vi e ratnog administrativno-teritorijalnog preust

roja tije om analiziranog 60-godi njeg perioda na podruju upanije nisu bile toli o veli e da bi s e znaajnije odrazile na demografs e po azatelje retanja stanovni tva. Posljednja znaa jna promjena zbila se 2004.g. onstituiranjem nove jedinice lo alne samouprave: opine Kamanje od sjevernog dijela dotada nje opine a anje uz rije u Kupu. Promotrimo li retanje u upnog broja stanovni a po opinama, opa amo da je najvi e opins og stanovni tva na upanijs om podruju obitavalo tije om pedesetih godina pro log stoljea, o o 92 000, da bi se od tada broj cijelo vrijeme smanjivao, posebice na on 1991, a 2001. spada na samo 42 000, to oznaava pad od alarmantnih 54 %. Za ljune napomene se temeljem svega do sada iznesenog ogledaju u slijedeem: Cjelo upno podruje Karlova e upanije ve dugi niz godina trpi izrazito nepovoljne demografs e procese znaajnog opadanja broja stanovni a te biolo og nestajanja, dod atno pojaanih ratnim zbivanjima tije om devedesetih godina. Opins o stanovni tvo ni ada, pa niti neposredno na on Drugog svjets og rata nije bilo na ta o nis oj razini ao 2001.g tije om

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 123 KAPROJEKT D.O.O. zadnjeg slu benog popisa stanovni tva. Niti grads a podruja nisu bila po tenena ta vog negativnog trenda, te su po broju stanovni a spala na razinu iz 1948. godine. Raunanjem stope pada u upnog broja stanovni a na podruju upanije tije om perioda izmenu zadnja dva popisa (1991.-2001.) dolazimo do rezultata od - 42 264 stanovn i a, ili pada od 23 %. Isto ta o, i prouavanjem dostupnih mjerodavnih demografs ih analiza izranenih u s lopu Prostornog plana Karlova e upanije, te podata a Dr avnog zavoda za statisti u, dolaz i se do nedvojbenog za lju a da u doglednoj budunosti jednostavno ne postoji mogunost zaustavljanja negativnih trendova, a amoli pobolj anje postojeeg stanja. Prostori upanije na ojima prevladavaju mala seos a i izolirana naselja biolo i e nestati, a

dosada nji centri o upljanja prostora (Karlovac-Duga Resa, Ogulin, i Slunj) ostati e nositelji urbanizacije, globalno gledano i dalje negativnih trendova. Slijedom svega navedenog, za potrebe daljnjih analiza, izradu hidrauli og modela i prorauna usvaja se broj stanovni a dobiven popisom iz 2001. godine ao onaan broj za tridesetogodi nje proje tirano razdoblje vodoops rbnih sustava, jer bi sva o dodatno poveanje broja stanovni a bilo nerealno i neutemeljeno, te bi rezultiralo znaajnim predimenzioniranjem dijelova buduih sustava. 4.2.2. Stoni fond Ka o u s lopu zadnjeg popisa stanovni tva iz 2001. godine nisu dani podaci o stanj u stonog fonda ( rupne i sitne sto e) na teritoriju Republi e Hrvats e, pa ta o niti na p odruju Karlova e upanije, uinjena je analiza stonog fonda prema rezultatima popisa iz 1981. i 1991. godine. Gradovi rupna sto a sitna sto a rupna sto a sitna sto a KARLOVAC 12229 10846 8506 11633 DUGA RESA 1554 1320 1020 1526 OGULIN 3744 2064 2160 1471 OZALJ 4050 3227 2384 2999 SLUNJ 6844 10709 4595 5595 Opine BARILOVI 3644 5630 2299 3464 BOSILJEVO 1387 748 795 706 CETINGRAD 3704 4456 2581 3035 DRAGANI 1442 1134 837 1229 GEN. STOL 1959 1170 1235 1459 JOSIPDOL 2091 985 1147 1170 KAMANJE 284 295 169 261 KRNJAK 3497 4680 2248 2834

LASINJA 2579 2058 1801 1887 NETRETI 2494 1457 1508 1754 PLA KI 2555 1629 1278 1391 RAKOVICA 2398 6109 1489 3805 RIBNIK 659 336 438 317 SABORSKO 966 1127 485 578 TOUNJ 1226 1220 699 697 VOJNI 6334 8080 4302 7780 AKANJE 1556 1067 1066 950 UKUPNO 67196 70347 43042 56541 1981 1991

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 124 KAPROJEKT D.O.O. Temeljem podata a iznesenih u tablici vidljiv je znaajan pad stonog fonda na cijel om podruju Karlova e upanije tije om razmatranog perioda. U upni broj grla rupne sto e se tije om osamdesetih godina pro log stoljea reducirao za 24.154 (36 %), a broj sitne sto e za 13.806 (20 %). Ka o je broj stanovni a tije om de ade 1991.-2001. na cijelom pod ruju upanije zbog ve opisanih razloga pretrpio najvei pad, su ladno tome se retao i bro j stonog fonda. Posebno na podrujima oja su dire tno bila pogonena ratnim djelovanj em, stoni fond je bio gotovo u potpunosti istrijebljen. Na on 1995.g. zapoelo se sa postupnom obnovom stonog fonda. U svrhu odrenivanja mjerodavnog broja rupne i sitne sto e za potrebe prorauna, p roje tant se obratio Hrvats om stoars om centru - slu ba Karlovac, te onzultirao javno dostu pne publi acije.Dobiveni podaci za rupnu sto u su iz 2006.g, do e se podaci za sitn u sto u utvrditi procjenom. GOVEDA 8332 KONJI 68 SVINJE 400 OVCE 14203 KOZE 560 UKUPNO 23563 Vidljivo je da se broj rupne sto e tije om perioda 1991.-2006. umanjio za 45 %, odnosno gotovo prepolovio. Slian obrazac je primjenjiv i na trend retanja sitne sto e. Danas na podruju upanije gotovo da i nema organiziranog bavljenja stoarstvom. Pojedinana grla rupne sto e se zbog rajnje neisplativosti uzgajaju vrlo rijet o u seos im domainstvima, uglavnom za osobne potrebe (mlije o, meso). Ne to je bolja situacija sa brojem sitne sto e, oja se u ne to veem broju mahom uzgaja na svim seos im domainstvima ta oner veinom za osobne potrebe. U svrhu izrade prorauna za onano proje tirano razdoblje usvajaju se vrijednosti stonog fonda dobiveni popisom iz 1991 g, umanjene za 20 % 4.2.3. Industrija Glavne industrijs e i obrtni e znaaj e na podruju Karlova e upanije iznesene su u s lopu poglavlja 2.1.4. ove studije. Po udjelu gospodars ih grana u u upnom prih odu uveli e prednjae preraniva a industrija (48,3%) i trgovina (30,8%), granevinarstvo je na t reem mjestu sa o o 10%, do su sve ostale grane sa udjelom dale o ispod 5%. Pri odrenivanju mjerodavnih oliina vode za potrebe industrijs ih apaciteta pola zi se od pretpostav e da e svi apaciteti u upaniji biti povezani na sustave javne vodoops rbe. Ia o pojedini apaciteti raspola u vlastitim izvori tima za dobavu tehnolo vode, ili pa vi e ratno

pretpostav om pri ljuenja na javne sustave nalazimo se na strani sigurnosti tije om planiranja vodoops rbe. U nastav u e biti predoeni i potom analizirani podaci o isporuenim oliinama vode za industrijs e potrebe na glavnim vodoops rbnim sustavima u Karlova oj upaniji, u sv rhu odrenivanja mjerodavnog udjela industrijs e potro nje u u upnoj oliini isporuene vo de. Podaci su dobiveni od nadle nih omunalnih poduzea oja upravljaju sustavima, a odn ose se na razdoblje od 2003. - 2006. g. Analizom podata a biti e odreneni udjeli za i ndustrijs u potro nju oji e biti u ljueni u ops rbne norme za stanovni tvo.

is ori tavaju vodu putem cir ulacijs ih procesa pri odrenenim tehnolo

im procesima,

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 125 KAPROJEKT D.O.O. u upno (m3) industrija (m3) % u upno (m3) industrija (m3) % KARLOVAC 5171085.14 1944420.20 37.6 5149900.06 1927765.00 37.4 DUGA RESA 780000.00 156000.00 20.0 743700.00 133200.00 17.9 OGULIN 873486.00 252704.00 28.9 723858.00 145899.00 20.2 OZALJ 127665.00 19036.00 14.9 131250.00 19334.00 14.7 SLUNJ 284462.42 121267.00 42.6 302923.67 144278.00 47.6 VOJNI 134863.32 39262.00 29.1 98035.66 33249.25 33.9 vodoops rbni sustavi 2003 2004 u upno (m3) industrija (m3) % u upno (m3) industrija (m3) % 4463657.40 1630312.00 36.5 4621000.00 1697000.00 36.7 687500.00 132000.00 19.2 710240.00 81804.00 11.5 733996.00 159221.00 21.7 746000.00 162000.00 21.7 132151.00 19252.00 14.6 134438.00 19441.00 14.5 307774.08 153931.00 50.0 246277.00 32945.00 13.4 165000.00 47000.00 28.5 2005 2006 Ia o su ovdje dani samo podaci godi nje potro nje, proje tant je raspolagao i podaci ma o mjeseno isporuenim oliinama vode, oji po pojedinim sustavima uglavnom potvrnuju bilancu godi nje potro nje bez znaajnijih odstupanja. Na osnovu iznesenih podata a, za potrebe prorauna usvajaju se slijedei udjeli industrijs e potro nje u u upnoj potro nji vode po sustavima: Sustav Karlovac 40 % Sustav D. Resa 20 % Sustav Ogulin 25 % Sustav Ozalj 15 % Sustav Slunj 45 % Sustav Vojni 30 % 4.2.4. Turisti i apaciteti Turisti a obilje ja prostora Karlova e upanije sa podjelom na tri turisti e mi roregij e opisana su ta oner u poglavlju 2.1.4. ove studije. Informacije i vrijednosti oj e e u nastav u biti iznesene u svezi turisti ih apaciteta preuzete su iz slu benih publi acija Hr vats e turisti e zajednice, oje se izdaju u formi javno dostupnih godi njih izvje a. Temelje m navedenih izvje a, smje tajni apaciteti u Karlova oj upaniji iznose a o slijedi: 2005 2006 broj postelja 5384 5474 u hotelima 443 423 podaci o dolascima turista u Karlova u upaniju tije om 2005. g. iznosili su 166.00

0 turista, do je tije om 2006.g. zabilje eno neznatno poveanje i broj a od 173.000. U oli o s e referiramo na broj noenje tije om istog razdoblja, dolazimo do broj e od 280.000 noenja tije om 2005., odnosno 289.000 tije om 2006. godine. Temeljem navedenog, dolazimo do broj e od 1,6 noenja po osobi, to jasno po azuje d a na prostoru upanije jo uvije prevladava turizam tranzitnog tipa, odnosno da turisti uglavnom ne odabiru Karlova u upaniju ao rajnju destinaciiju svog borav a, ve se po potreb i zadr avaju na putu prema Plitvi im jezerima i dalje prema obali.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 126 KAPROJEKT D.O.O. Glavni turisti i apaciteti jesu: HOC Bjelolasica i jezero Sabljaci na ogulins om podruju, grad Karlovac ao glavno sredi te upanije,te podruje Grada Slunja uz D-1 i Opina Ra ovica uglavnom zbog uloge sjevernih ulaznih vrata u NP "Plitvi a jezera". 4.2.5. Ostalo Ostalih,a niti specijalnih potro aa nema na podruju Karlova e upanije. Menutim, proje tant e tije om provonenja prorauna i odrenivanja potreba na vodi predvidjeti eventualnu nepredvinenu potro nju poveanjem u iznosu od 10 % od srednje dnevne potro nje. 4.3. OPSKRBNE NORME Prili om dimenzioniranja vodoops rbnih sustava, potro nja vode je najznaajniji i un aprijed najte e odredljiv initelj. Podaci, statisti e i preporu e o potro nji vode su vrlo razliiti, i ovise o nizu el emenata od ojih su najva niji: lima, veliina naselja, nain vodosnabdijevanja, standard stanovanja, nain mjerenja, cijena vode i mnogi drugi. U DVGW-Arbeitsblatt W 402 daju se norme za planiranje vodovodnih sustava: Podruja prete no poljoprivrednog ara tera: - u danu ma simalne potro nje 75 150 l/dan/stanovni u Podruja ara tera manjeg grada: - godi nji prosje 100 150 l/dan/stanovni u - u danu ma simalne potro nje 150 250 l/dan/stanovni u Podruja industrijs og ara tera: - godi nji prosje 150 300 l/dan/stanovni u - u danu ma simalne potro nje 300 500 l/dan/stanovni u U pojedinim europs im dr avama uobiajeni su osnovni podaci za proje tiranje a o sl ijedi: - Belgija: - veli i gradovi 175 l/dan/stanovni u - srednji gradovi 150 l/dan/stanovni u - seos a naselja 100 l/dan/stanovni u - Francus a: - veli i gradovi 290 l/dan/stanovni u - srednji gradovi 145 l/dan/stanovni u - seos a naselja 100 l/dan/stanovni u - Veli a Britanija: - veli i gradovi 200 l/dan/stanovni u - srednji gradovi 135 l/dan/stanovni u - seos a naselja 115 l/dan/stanovni u - Nizozems a: - veli i gradovi 200 l/dan/stanovni u - srednji gradovi 160 l/dan/stanovni u - vicars a: - veli i gradovi 350 l/dan/stanovni u - srednji gradovi 150 l/dan/stanovni u - seos a naselja 100 l/dan/stanovni u

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 127 KAPROJEKT D.O.O. Usvojene norme potro nje izravno odrenuju fizi e proporcije pojedinih elemenata (ob je ata) sva og vodoops rbnog sustava: a) ma simalna dnevna potro nja mora se osigurati na izvori tu i dovesti do ops rbnih vodosprema, a ija zapremina ta oner ovisi o ma simalnoj dnevnoj potrebi na vodi, b) ops rbni cjevovodi do potro aa moraju propustiti ma simalne satne potrebe na vodi. Uva avajui sve naprijed navedeno, u nastav u e se odrediti dnevne norme potro nje uva avajui znaaj e ops rbnog podruja sada i na raju proje tiranog perioda Temeljem dostavljenih podata a od strane nadle nih omunalnih poduzea oja upravlja ju najznaajnijim sustavima vodoops rbe na upanijs om podruju, mogu se odrediti srednje vrijednosti sada nje potro nje - seos a naselja: 80 - 100 lit/stan/dan - lo alna sredi ta: 100 - 150 lit/stan/dan - gradovi: 130 - 180 lit/stan/dan za rupnu i sitnu sto u procijenjene su vrijednosti na 50 lit/dan, odnosno 20 li t/dan. Imajui u vidu opisane negativne po azatelje obzirom na retanje stanovni tva, europ s e trendove i smjernice obzirom na sve veu racionalizaciju potro nje vode, te potrebu za to realnijom procjenom potro nje u svrhu daljnjeg proje tiranja i dimenzioniranja bud uih dijelova sustava, usvajaju se norme potro nje za budue stanje a o slijedi: a) stanovnici (lit/stan/dan): potro ai 2005. godine 2035. godine - seos a naselja 100 150 - lo alna sredi ta 150 200 - gradovi 180 250 b) rupna i sitna sto a: norme potro nje za stoni fond zadr avaju se na istim razinama za sada nje i za budue stanje potro nje: rupna sto a 50 lit/dan sitna sto a 20 lit/dan 4.4. VARIJACIJE POTRO NJE Poznato je da postoji neravnomjernost u potro nji vode tije om itavog e sploatacijs og perioda vodoops rbnog sustava (uobiajeno se uzima 25-30 godina). Prirast srednje godi nje potro nje da se dosta tono odrediti u oli o su ulazni parame tri dobro definirani. Mo e se primijeniti e sponencijalni za on prirasta potro nje ao i od p rirasta broja potro aa. Odnos izmenu srednje i ma simalne dnevne potro nje ovisi o nizu elemenata i , u pravilu se razli uje od sustava do sustava. Za potrebe ovog prorauna taj se oeficijent dnevne varijacije uzima s uobiajenom vrijedno u: DN = 1,5 to znai da e se u danu ma simalne potro nje potro iti 50 % vi e vode od godi njeg

prosje a. Komple sniji su odnosi ada se eli analizirati neravnomjernost potro nje tije om da na u ojem se tro i ma simalna dnevna potro nja. Neravnomjernost potro nje je vea od naselj a

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 128 KAPROJEKT D.O.O. oja nemaju onstantnu gospodars u proizvodnju, a to je naje i sluaj od naselja seos og ara tera, do je od naselja sa grads im obilje jima dnevna potro nja ujednaenija. Ka o od nas ne postoje potrebna istra ivanja da se odredi navedena neravnomjernos t, raspodjela potro nje uzima se prema provedenim istra ivanjima, pri azanim u strunoj literaturi. U nastav u se daju grafi i pri azi dinami e dnevne potro nje za seos a naselja, mal a i srednja grads a naselja preuzeti iz strune literature, na temelju ojih e biti odr eneni oeficijenti satne varijacije potro nje. seos o naselje 1 0.5 0.5 0.5 0.5 6.5 12 8.5 3.5 3 3 4.5 10 9 1.5 1.5 2 2 3 5.5 9 8.5 3 1 0 2 4 6 8 10 12 14 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 mali grad 2 1.5 1 0.50.5 1.5 2.5 3 3.5 4 5 7

9.5 10 8.5 5 3.5 3 5 8 6 4 3 2.5 0 2 4 6 8 10 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 srednji grad 1.51.51.51.5 2 3 4.5 5.5 6 5.5 6 6 5.55.55.5 6 5.5 6 5.5 5 4 3 2 2 0 1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Prema gore navedenim podacima, za pri azane tipove onzumnih podruja ma simalna satna potro nja vode iznosi a o slijedi: onzumno podruje max.satna potro nja (sat) seos o naselje 12% 2.9 (3) mali grad 10% 2.4 srednji grad 6% 2.0 Nepredvinene potro ae, ija se u upna potro nja procjenjuje ao najvi e 10 % od srednje dnevne potro nje, obuhvaamo dodatnim oeficijentom: DOD = 1,1 U daljnjem proraunu uzimaju se slijedee ozna e za pojedine potrebe na vodi (proto e):

Srednja dnevna potreba na vodi Qsr/dan (m3/dan) Ma simalna dnevna potreba na vodi Qmax/dan (m3/dan) Ma simalna dnevna potreba na vodi qmax/dan (l/s) Ma simalna satna potreba na vodi qmax/sat (l/s)

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 129 KAPROJEKT D.O.O. 4.5. POTREBE NA VODI 4.5.1. Uvodne napomene i obja njenja Proraun potreba na vodi je u dvije etape proveden za sva o pojedino naselje po Gr adovima i Opinama Karlova e upanije uva avajui sve naprijed navedene i usvojene postav e prorauna. Prva etapa prorauna se odnosi na broj potro aa iz 1991. godine. Navedene godine proveden je posljednji prijeratni slu beni popis stanovni a, i tada je na podruju up anije obitavao najvei broj itelja i ostalih potro aa mjerodavnih za vodoops rbu. Proraun je proveden oristei vodoops rbne norme sada nje potro nje oje su navedene u prethodnom poglavlju, a rezultati e biti predoeni u tablinom obli u u nastav u. Raz lozi prorauna sa ta o odrenenim postav ama prvenstveno se ogledaju u potrebi pri aziva nja bilance vode na podruju upanije. Upravo uvr tavanjem ma simalnog broja potro aa oji su ne ada ivjeli na promatranom prostoru, dobivamo uvid u vodnu bilancu oja je uveli e na strani sigurnosti, jer ta va demografs a sli a u upaniji vi e nije ostvariva. Druga etapa se odnosi na usvojeni broj potro aa za budue proje tirano razdoblje (203 5.g.), uz ori tenje poveanih normi potro nje za budue stanje. To je zapravo mjerodavno stanje potreba na vodi oje e vrijediti za izradu hidrauli ih modela budueg stanja povezivanja i pro irenja postojeih vodops rbnih sustava. 4.5.2. Proraun potreba na vodi Proraun potreba na vodi proveden je prema slijedeim obrascima: Qsr/dan = N s x qs (m3/dan) gdje je: N s onani (rauns i) broj potro aa (I i II etapa) qs srednja dnevna norma potro nje za potro ae (m3/dan) Qmax/dan = DN x DOD x Qsr/dan = 1,5 x 1,1 x Qsr/dan (m3/dan) qmax/dan = Qmax/dan/86,4 (l/s) 86,4 x 1000 = 86400 broj se undi u jednom danu qmax/sat = SAT x qmax/dan (l/s) SAT - oeficijent satne varijacije DN - oeficijent dnevne varijacije DOD - oeficijent za dodatne potro ae (usvojena vrijednost od 10 %) Prorauni su detaljno provedeni za sva o pojedino naselje u s lopu jedinica lo aln e samouprave (Grada ili Opine) na upanijs om teritoriju. Menutim, sami rezultati na temelju ojih e se vr iti daljnje analize i omparacije biti e predoeni sumarno po gradovima i opinama, jer smo mi ljenja da bi izno enje duga ih lista prorauns ih faza i parcijalnih

rezultata nepotrebno opteretilo ovu studiju, i ote alo e om daljnjih analiza.

oncentriranje na bitno tij

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 130 KAPROJEKT D.O.O. Rezultati prve etape prorauna potreba na vodi POTREBE NA VODI 1991. GODINE OPINA/GRAD 1991 Qsr/dan Qmax/dan Qmax/dan qmax/sat STANOVNICI STOKA 1 STOKA 2 (m3/dan) (m3/dan) (l/s) (l/s) BARILOVI 4529 2299 3464 687.6 1134.54 13.13 38.08 BOSILJEVO 2598 795 706 294.31 485.6115 5.62 16.30 CETINGRAD 4758 2581 3035 621.3 1025.145 11.87 34.41 DRAGANI 3404 837 1229 412.84 681.186 7.88 22.86 DUGA RESA 14005 1020 1526 2209.66 3645.939 42.20 122.38 GENERALSKI STOL 3833 1235 1459 535.39 883.3935 10.22 29.65 JOSIPDOL 4850 1147 1170 600.65 991.0725 11.47 33.27 KARLOVAC 72977 8506 11633 19770.93 32622.035 377.57 868.41 KRNJAK 3204 2248 2834 481.04 793.716 9.19 26.64 LASINJA 2821 1801 1887 394.22 650.463 7.53 21.83 NETRETI 5437 1508 1754 642.44 1060.026 12.27 35.58 OGULIN 16660 2160 1471 2330.56 3845.424 44.51 129.07 OZALJ 9851 2384 2999 1193.49 1969.2585 22.79 66.10 PLA KI 4317 1278 1391 731.41 1206.8265 13.97 40.51 RAKOVICA 4108 1489 3805 659.1 1087.515 12.59 36.50 RIBNIK 1060 438 317 110.37 182.1105 2.11 6.11 SABORSKO 1501 485 578 191.53 316.0245 3.66 10.61 SLUNJ 9917 4595 5595 1534.85 2532.5025 29.31 85.00 TOUNJ 1695 699 697 210.42 347.193 4.02 11.65 VOJNI 8236 4302 7780 1274.9 2103.585 24.35 70.61 AKANJE 3739 1235 1211 459.86 758.769 8.78 25.47 UKUPNO 183500 43042 56541 35346.87 58322.336 675.03 1731.04 POTRO AI Rezultati druge etape prorauna potreba na vodi POTREBE NA VODI 2035. GODINE OPINA/GRAD Qsr/dan Qmax/dan Qmax/dan qmax/sat STANOVNICI STOKA 1 STOKA 2 (m3/dan) (m3/dan) (l/s) (l/s) BARILOVI 3221 2915 4504 626.98 1034.52 11.97 34.72 BOSILJEVO 1469 636 565 269.35 444.42 5.14 14.92 CETINGRAD 2540 2065 2428 581.25 959.06 11.10 32.19 DRAGANI 2960 670 983 643.14 1061.19 12.28 35.62 DUGA RESA 12184 816 1221 2617.97 4319.64 50.00 144.99 GENERALSKI STOL 3203 988 1167 585.09 965.41 11.17 32.40 JOSIPDOL 3969 918 936 712.30 1175.30 13.60 39.45 KARLOVAC 59249 6805 9306 14478.27 23889.14 276.49 589.10 KAMANJE 1009 135 209 183.29 302.42 3.50 10.15 KRNJAK 2481 1798 2267 479.86 791.78 9.16 26.58 LASINJA 1883 1441 1510 421.88 696.11 8.06 23.36 NETRETI 3398 1206 1403 590.83 974.88 11.28 32.72 OGULIN 15135 1728 1177 3307.68 5457.67 63.17 162.21 OZALJ 8067 1907 2399 1475.34 2434.32 28.17 78.89 PLA KI 2524 1022 1113 490.63 809.53 9.37 27.17 RAKOVICA 2523 1191 3044 534.69 882.24 10.21 29.61 RIBNIK 581 350 254 115.24 190.15 2.20 6.38 SABORSKO 853 388 462 190.95 315.06 3.65 10.58 SLUNJ 5718 3676 4476 1359.66 2243.45 25.97 75.30 TOUNJ 1242 559 558 245.86 405.67 4.70 13.62 VOJNI 5944 3442 6224 1337.55 2206.96 25.54 74.08

AKANJE 2160 853 760 385.59 636.22 7.36 21.35 UKUPNO 142313 35510 46966 31633.41 52195.13 604.11 1515.40 POTRO AI 2035

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 131 KAPROJEKT D.O.O. Analiza rezultata prorauna potreba na vodi po azuje slijedee: u upna potreba na raju proje tiranog razdoblja biti e o o 10 % manja nego potreb a dobivena proraunom na osnovu usvojenih riterija prve etape. Za proraun potreba na vodi druge etape usvojene su, a o je ve navedeno, znaajno vi e ops rbne norme za potro ae, te je upravo zato razli a u potrebama na vodi manja od razli e broja potro aa tije om navedenog razdoblja (razli a broja stanovni a 1991.-2001). primjetno je znaajno smanjenje potreba na vodi za podruje Grada Karlovca, u odnosu na poveanje za tri grads a podruja upanije (D. Resa, Ogulin, Ozalj). Ta av rezultat tumai se padom broja stanovni a na Karlova om podruju za o o 20 %, ori tenjem manjeg oeficijenta satne varijacije tije om prorauna druge etape za arlova o grads o podruje, usvojenog u poglavlju 4.4. Na sam grad Karlovac otpada 60 % stanovni tva pripadnog grads og podruja, i 42 % stanovni tva cjelo upne upanije, pa upravo razli a u potrebama grada Karlovca tvori veinu razli e u upnih potreba na vodi izmenu dva provedena prorauna za podruje Karlova e upanije. Poveanje potro nje za podruja Duga Rese, Ogulina i Ozlja obja njava se poveanjem ops rbnih normi za potro ae na navedenom podruju. odrenivanje vodne bilance, oja se odnosi na razli u izmenu oliina zahvaene vode i vodnih potreba na podruju Karlova e upanije ve e se na rezultate provedenih prorauna. Pri tome se ao mjerodavna oliina uzima ma simalna dnevna potreba na vodi (l/s), jer se upravo ta oliina mora osigurati na izvori tu, te dopremiti do referentnih toa a vodoops rbnih sustava-vodosprema. U upna oliina vode oju je pri postojeim uvjetima mogue zahvatiti na upanijs im izvori tima iznosi o o 1000 (l/s), to znaajno nadma uje zbirne prorauns e potrebe dobivene proraunima prve i druge etape oji iznose 675, odnosno 605 (l/s). Iz navedenog je vidljivo da post ojei izvori ni apaciteti u potpunosti zadovoljavaju dugorone potrebe na vodi potro aa u Karlova oj upaniji. 4.6. ANALIZA I KOMENTARI REZULTATA U SMISLU POVEZIVANJA SUSTAVA Modeliranje je vr eno pomou programs og pa eta Epanet 2.0. Proraun postojeih sustava vr en je sa ciljem dobivanja ulaznih parametara za menusobno povezivanje sustava n a podruju upanije. Veina poveznih pravaca izmenu vodoops rbnih sustava u pro losti je b ila vi e ratno razmatrana i analizirana, ta o da tu nije bilo veih nepoznanica. Glavni pravci uglavnom su ve nedvosmisleno utvrneni, a glavni razlozi zbog ega se do sada nije p ristupilo realiziranju istih bio je nedostata financijs ih sredstava za gradnju s upih ma gistralnih pravaca. Temeljem navedenog, vidljivo je da je u s lopu ovog poglavlja potrebno revidirati dosada uinjene proraune temeljem postojee proje tne do umentacije, te iste novelira ti u smislu a uriranih potreba na vodi usvojenih pri izradi ove studije. Ovdje je nadal je potrebno napomenuti da postojei vodovodni sustavi uglavnom zadovoljavaju dana nje i budue usvojene potro nje u pogledu dimenzija, jer su planirani, izgranivani i pro irivani tije om posljednjih trideseta godina- ada je na podruju upanije obitavalo znatno vi e potr

o aa (posebno period 1970.-1990.), pa su samim time tada nje proje cije za budunost bile , sa dana njeg uta gledi ta u najmanju ru u ras o ne. Ta o su se sve do sredine devedeseti h za potrebe planiranja vodoops rbe uzimali prirodni prirasti sa 0,5 % godi nje, a ops rbne norme su u ne im sluajevima prelazile vrijednosti od 350 l/stan/dan. Ta o postavljeni ulazni parametri prorauna su rezultirali promjerima cjevovoda, apacitetima crp i i zapreminama vodosprema oji su temeljem dana njih potreba nerezons i. U na stav u poglavlja pru it e se uvid u postav e i rezultate prorauna povezivanja i irenja posto jeih

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 132 KAPROJEKT D.O.O. sustava na upanijs om podruju sa naglas oma na prioritetnost izgradnje. Nalazi ovo g poglavlja poslu it e ao polazi te za odrenivanja ritinih toa a sustava, i utvrnivanja on retnih zahvata u svrhu re onstru cije i pro irenja, to je tema slijedeeg poglavl ja ove Studije. Na raju je potrebno naglasiti da je prili om utvrnivanja pravaca pro irenja posto jeih opins ih sustava veina cjevovoda dimenzionirana na mjerodavnu protupo arnu proto u o d 10,0 (l/s) za naselja do 5.000 stanovni a (temeljem va eeg Pravilni a o hidrants oj mre i za ga enje po ara), jer je sanitarna potreba zbog opisanih demografs ih trendova dale o ispod protupo arne. Isto ta o u pogledu propisanog minimalnog tla a od 0,25 MPa na najnepovoljnijem mjestu na mre i, potrebno je u veli oj duljini proje tirati cjevo vode oji temeljem sanitarne potro nje ni ada nee biti u potpunosti is ori teni. Upravo od ta vih seos ih vodovoda, oji uglavnom prevladavaju na podruju upanije, javlja se izrazit

nesrazmjer izmenu potreba na vodi i propisom utvrnenih oliina to se vrlo negativn o odra ava na hidrauli e uvjete teenja (izrazito male brzine, viso pritisa ) u cjevov odima. 4.6.1. POVEZIVANJE SUSTAVA GRADA KARLOVCA I GRADA DUGA RESE Temeljem revidirane postojee proje tne do umentacije, i noveliranih ulaznih param etara prorauna, do lo se do slijedeih za ljua a: dva navedena sustava trebaju se povezati putem nadogradnje i re onstru cije ve po stojee trase roz Donje Mrzlo Polje- cjevovod promjera 250 mm u svim hidrauli im paramet rima u potpunosti zadovoljava, ia o je postojea dionica PVC cjevovoda promjera 300 mm, d uljine o o 2.600 m. Predvinene potrebe Grada Duga Rese su se u pro losti retale o o 90 ( l/s). Temeljem prorauns ih parametara usvojenih za izradu ovog proje ta iste iznose Qma x/dan = 50,0 (l/s) za sva naselja na grads om podruju. U oli o se ipa uzme stanovita r ezerva, te se predvinena crpna stanica "Duga Resa" dimenzionira na 60 (l/s), cjevovod od 25 0 mm tu oliinu propu ta brzinom v = 1,22 (m/s), uz hidrauli i pad od 4,70 (m/ m). Uz cca. 2.500 m, udaljenosti od postojee VS "Vinica" i planirane nove VS "Vidan a ", obje na oti od 185 m.n.m. radi postizanja ravnomjernijih uvjeta potro nje dolazimo do zah tjeva za minimalnom visinom dizanja crp e od o o 80 m. Potro ai na vi im otama od navedene referentne ote za budui dugore i sustav snabdijevat e se putem stanice za podizanje pritis a (booster stanice) u novoj VS

"Vidan a", oja e dio vode tlaiti u apacitete stare VS "Vidan a" na otu od 218 m.n.m. U tu svrhu se planira izvr iti re onstru cija arlova ih vodocrpili ta u smislu povean ja apaciteta za cca 60 (l/s). Na on povezivanja dva sustava, sada nje vodocrpili te na otvorenom vodoto u rije e D obre od Novigrada e se napustiti, odnosno staviti u priuvu. Zbog izgradnje HE Le e na rij eci Dobri, oje e zbog formiranja a omulacijs og jezera rezultirati znaajnom promjenom vodnog re ima rije e, HEP e trebati dijelom sufinancirati izgradnju potrebnih obje ata za opisano povezivanje sustava.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 133 KAPROJEKT D.O.O. 4.6.2. POVEZIVANJE KARLOVAKOG SUSTAVA SA SUSTAVIMA "VELEMERI" I "VUKMANI" U svrhu osiguranja stabilne vodoops rbe ju nih dijelova Grada Karlovca, potrebno j e to hitnije pristupiti realizaciji crpne stanice "Turanj" na lo aciji naselja Sajeva c. Ma simalne dnevnu potrebu predmetnog ops rbnog podruja zadovoljavati e predvinena vodosprema "Slunjs a brda" na oti od 203 m.n.m, apaciteta 800 m3 u svrhu osiguranja optim alnih vodoops rbnih uvjeta za potro ae. Crpna stanica dimenzionirati e se na oliinu crplje nja od o o 10.0 (l/s), tlani cjevovod od crpne stanice do nove vodospreme odrenen je PEH D DN140 mm, to daje slijedee uvjete teenja: 0,84 (m/s), uz hidrauli i pad od 5,6 (m/ m) t o je prihvatljivo. Uz poznatu duljinu cjevovoda od 3.300 m, dobivamo min. visinu diza nja crpnih agregata od 107 m. Dalje od vodospreme predvinena je gravitacijs a veza sa navedenim sustavima, i t o: istonim ra om na sustav "Vu mani" 1.000 m , i zapadnim na "Velemeri" 1.200 m. 4.6.3. PRO IRENJE KARLOVAKOG NA SUSTAV OPINE DRAGANI Ve je navedeno da se opina Dragani u nedostat u vlastitih izvori ta u potpunosti snabdijeva sa arlova og vodovoda, menutim salonitni cjevovodi oji osiguravaju d ovoljne oliine vode su dotrajali i samim time su prisutni esti varovi. Da bi se u budunos ti osigurala valitetna i ontinuirana ops rba Dragania potrebno je izvr iti re onstru ciju cjevovoda od vodocrpili ta "Borlin", pre o Brodaraca i Donjeg Po uplja do vodovoda Dragani (L= cca. 9.500 m), u svrhu vodoops rbe naselja (max/h oliina) Brodarci, D. Po up lje, Mahino i Tu ani te isporu u potrebne max/dan oliine vode 12,30 (l/s) u dragani i su stav temeljen na hidro-stanici "Darii" (7,2 l/s) i vodospremi "Budrovci" (1200 m3;202 m.n.m.). Navedena re onstru cija obranena je u s lopu proje tne do umentacije Hidroproje ta-ing.- za granevinu je zatra ena lo acijs a dozvola, i biti e financirana putem ISPA programa . 4.6.4. POVEZIVANJE KARLOVAKOG SUSTAVA I SUSTAVA GRADA OZLJA Radi se u stvari samo o dopuni sustava u sluaju incidentne situacije, jer a o je ve navedeno cjelo upno podruje razgranatog ozaljs og sustava, oji se prote e i na pod ruja opina Ribni , Kamanje i a anje poiva samo na apacitetima izvori ta "Obrh" (45 l/s), i ju ni dio na izvori tu "Opara" (8 l/s). Da le veza je ostvariva na lo aciji Gornjeg Po uplja, na on mosta pre o rije e K upe. Sa postojeeg cjevovoda PVC 110 mm izvesti produljenje u smjeru Ja ova i pri ljuiti se

na postojeu crpnu stanicu "Opara", ime bi bili snabdjeveni svi potro ai pod pritis om VS "Vu sani". Spoj na ozaljs u mre u pa , potrebno je izvesti veeg promjera, jer udalj enost iznosi o o 5.600 m. Zbog ind-gospodars e zone uz navedenu prometnicu taj cjevovo d je bitno to prije re onstruirati sa promjerom 225 mm. jer u uvjetima normalnog fun cionira nja vodoops rbe vodom se snabdijeva putem VS "Ozalj".

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 134 KAPROJEKT D.O.O. 4.6.5. POVEZIVANJE VODOOPSKRBNIH SUSTAVA GRADA OGULINA - OPINE BOSILJEVO - GRADA DUGA RESE I OPINE GENERALSKI STOL Povezivanje navedenih sustava izvr it e se putem dva vodoops rbna ra a, i to: 1. cjevovod Dugae-Vodena Draga-Crno Kamanje prva dionica PEHD DN-140, duljine 6.300 m. druga dionica PEHD DN-110, duljine 5.200 m. Proraunom je analiziran pro ireni vodoops rbni sustav od vodospreme "Bosiljevo" do vodospreme "Babi a". U svrhu postizanja optimalnih hidrauli ih uvjeta u pogledu tl a a i proto e potrebno je dodatno re onstruirati dionicu cjevovoda od Bosiljeva do S o bli Brda u duljini cca. 1.000 m, oji je neodgovarajueg promjera (ispod 100 mm). Obuhvaeno je 15 seos ih naselja u opini Bosiljevo i 4 naselja opine Generals i Stol. Definirani hidrauli i model sastojao se od 31 vora i 31 cijevi, a u upna potreba n a vodi max/dan iznosi 7,9 (l/s). Analizirane su ma simalne satne potro nje na mre i tije om jednodnevnog ci lusa potro nje, i protupo arna istjecanja od 10 (l/s) u mjerodavnim vorovima (najnepovoljniji mjesta na mre i). Na osnovu dobivenih rezultata dimenzioniran je navedeni cjevovod 2. cjevovod Grabr - vodosprema Gorinci du tilni cjevovod 150 mm, duljine 5.500 m. Hidrauli i proraun ve e se na proraun proveden u prije izvedenoj proje tnoj do umenta ciji (Cjevovod "autocesta-VS Bosiljevo", Vodoops rba opine Tounj-id. rje enje). Svi poda ci i pretpostav e, ao i ozna e vorova u modelu nadovezuju se na proraun iz navedenih proje ata, te je na taj nain dobiven cjelovit hidr. model sustava magistralnog cj evovoda "Sjever",sa jednoznanim podacima, s moguno u jasnog praenja su cesivnog razvoja. Analizirano je cjelo upno ops rbno podruje magistralnog cjevovoda "Sjever", uz na vedeni spoj na vodospremu "Gorinci". Obuhvaeno je u upno 63 naselja ops rbnog podruja, te je utvrnena ma s/dnevna potreba na vodi u iznosu 14,50 (l/s). Na on definiranjna ul aznih podata a, prvenstveno vorne potro nje, pristupilo se proraunu. Kao polazi na to a za proraun je uzeta vodosprema "Razdolje". Obzirom da su vodospreme "Bosiljevo" i "G orinci" na izrazito razliitim visins im otama bilo je potrebno tije om modeliranja ispre d navedenih vodosprema postaviti ventile za ontrolu proto a sa postavljenim vrijednostima oje trebaju dotjecati u vodospreme- ma simalne dnevne proto e za ops rbna podruja. Na taj nain se dobiva doto u vodospreme pod tono ontroliranim uvjetima. Temeljem navedenog, za odabranu onfiguraciju provedeni su prorauni za sluajeve ma simalne satne potro nje na mre i i protupo arnog istjecanja na najnepovoljnijim to a ma uz 50 % ma simalnu satnu potro nju. Temeljem dobivenih rezultata odabrani su cijevni vodovi promjera 150 mm, to trenu

tna potro nja ne opravdava, ali slijedom proje cija za razvoj toga podruja na on izgrad nje hidroele trane (a posebno formiranja a umulacije), te u smislu poveznice sa sust avom G. Stol, predstavlja opravdano tehni o rje enje. Na on izgradnje opisanog sustava, crpna stanica "Gorinci" e se staviti van uporab e, a voda e iz VS "Gorinci" i VS "Generals i Stol" putem PEHD cjevovoda dopunjavati ju ni dio sustava Duga Rese pod pritis om budue VS "Babi a".

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 135 KAPROJEKT D.O.O. 4.6.6. POVEZIVANJE VODOOPSKRBNIH SUSTAVA GRADA OGULINA - OPINE JOSIPDOL - OPINE TOUNJ I OPINE GENERALSKI STOL Povezivanje navedenih sustava se temelji na apacitetima ogulins og sustava i ma gistralnog cjevovoda "Sjever" sa referentnom otom ops rbe temeljenoj na vodospremi "Razdol je" (400 m3; 335 m.n.m.). Navedeno povezivanje je ve vi e puta prorauns i razmatrano i analizirano tije om god ina, a ovdje se spominje samo najbitnija prethodna proje tna do umentacija na oju se o vaj proraun nadovezuje: 1 - Vodoops rba podruja magistralnog cjevovoda "Sjever" na dionici autoceste Ogulin-Bosiljevo -Idejno rje enje, Kaproje t , Karlovac, 2000.g. 2 - Vodoops rba opine Tounj - Idejno rje enje, Kaproje t ,Karlovac, 2002.g. Temeljem navedenih idejnih rje enja su utvrnene trase povezivanja sustava i dimenz ionirani predmetni cjevovodi, oji su potvrneni proraunom u s lopu serije glavnih proje at a Vodoops rba opine Tounj izranivane tije om 2003.g. Navedeno rje enje se ogleda u slijedeem: .- cjevovod "autocesta - Gerovo - Tounj - Zdenac" PEHD cjevovod DN-225, duljine 10.800 m. - cjevovod " Zdenac - Poto Tounjs i" PEHD cjevovod DN-180, duljine 3.800 m. - cjevovod "Poto Tounjs i - VS Generals i Stol" PEHD cjevovod DN-160, duljine 8 .500 m. Proraun je proveden uzimajui u obzir sve ranije usvojene postav e glede obuhvata ops rbnog podruja, rasporeda vornih potro nji, oncepcije fun cioniranja sustava (po sebno uzimajui u obzir dana nje stanje izgranenosti), i prorauns ih uvjeta potro nje (ma sim alna satana potro nja+ po arna optereenja u visins i ili daljins i najnepovoljnijim to ama sustava). Revidirane su potrebe na vodi temeljem usvojenih ops rbnih normi za ovu proje tn u do umentaciju u smislu smanjenja broja stanovni a. Prili om prorauna cjelo upnog objedinjenog sustava, uz vornu potro nju uvije je uzimano u obzir 50 % istjecanje u rajnje vodospreme "Bosiljevo" i "Generals i Stol" locirane na dva suprotna raja sustav a. Potrebne oliine vode se zahvaaju u vodospremi "Stabarnica" na ogulins om sustavu. Cjelo upno razmatrano podruje se mo e podijeliti u tri visins e zone: a) zona pod utjecajem VS "Razdolje" 335 m.n.m. b) zona pod utjecajem VS "Bosiljevo" 283 m.n.m. c) zona pod utjecajem VS "Gen. Stol" 238 m.n.m. Vodovodni sustavi pod utjecajem vodosprema "Gen. Stol" i "Bosiljevo" tretirani s u u proraunu ao rubni sustavi, to znai da iza njih ne postoje podsustavi ojima bi spomenute vodospreme slu ile ao izvori ta. Sustav pod utjecajem vodospreme "Razdolje" osim a o ops rbni za potro ae na podruju opine Tounj, i sjeverostonom podruju grada Ogulina,

slu i i ao transmisijs i sustav za dva naprijed navedena sustava. Osnovni potro ai gravitirajuih podruja za pojedini sustav su preuzeti iz prethodnog poglavlja ove Studije, a u upno obuhvaaju 61 naselje na podrujima opina Tounj, Generals i Stol, Bosiljevo i dijela grada Ogulina. Od specijalnih potro aa proraunom su uzeti u obzir samo potrebe na vodi za gradili te HE "Le e", sa onstantnim doto om od 5 (l/s). Ostali eventualni manji specijalni potro ai uzeti su u obzir poveavanjem srednje dnevne potrebe na vodi za 10 %.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 136 KAPROJEKT D.O.O. Slijedom navedenog usvojena je ma simalna dnevna potreba na vodi za pojedini sus tav: a) 8,50 (l/s) za VS "Razdolje" b) 5,14 (l/s) za VS "Bosiljevo" c) 11,17 (l/s) za VS "Generals i Stol" to daje u upnu oliinu od 24,81 (l/s) oju je iz vodospreme "Stabarnica" potrebno dovesti do vodospreme "Razdolje". Ozna e i onfiguracija matemati og modela (hidrauli a shema) preuzeta je iz pretho dno izranene proje tne do umentacije navedene pod 1. i 2. Tije om provonenja prorauns ih simulacija potro nje tije om vremena uzimani su u ob zir slijedei sluajevi optereenja: - ma simalna satna potro nja u svim vorovima mre e i ma simalno dnevno istjecanje u V S "Bosiljevo" i VS "Generals i Stol". - ma simalna satna potro nja u svim vorovima mre e i 50 % dnevno istjecanje u VS "Bosiljevo" i VS "Generals i Stol" uz protupo arno istjecanje u ne oli o sluajeva n epovoljnih toa a na ops rbnoj mre i. Temeljem dobivenih rezultata potvrnena je opravdanost odabranih dimenzija predme tnih cjevovoda.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 137 KAPROJEKT D.O.O. 4.6.7. PRO IRENJE VODOOPSKRBNOG SUSTAVA GRADA OGULINA U SVRHU OPSKRBE HOC BJELOLASICA Navedeni cjevovod predstavlja pro irenje ogulins og sustava baziranog na izvori tu "Zagors a Mre nica" instaliranog apaciteta 120 (l/s), i nastavno vodospreme "Gava ni" apaciteta 1500 m3 , na oti 378 m.n.m. Ops rbno podruje cjevovoda obuhvaa slijedee: a) obje te turisti og naselja HOC Bjelolasica u Vrelu, te naselja uz prometnicu Ogulin HOC Bjelolasica: Bjels o, Poto Musulins i, Jasena i Vrelo b) podruje sada njeg Vodovoda Tur ovii Prema situacijs om razmje taju, a naroito visins om polo aju potro aa, ops rbno podruje dijelimo u dvije izrazito odijeljene visins e zone: a) nis a zona ops rbe (ispod 350,00 m.n.m.), obuhvaa podruje sada njeg vodovoda Tur ovii i obli nja gravitirajua naselja: Hreljin Ogulins i, Mar ovi Selo, Pu arii, Tur ovii Ogulins i. b) viso a zona ops rbe (iznad 575,00 m.n.m.), obuhvaa potro ae locirane u naseljima i turisti o-sports im obje tima: - obje ti HOC BJELOLASICA u Vrelu (610,00 m.n.m.) - Musulins i Poto i Bjels o (575,00 630,00 m.n.m.) - Jasena i Vrelo (610,00 640,00 m.n.m.) Osnovna oncepcija obuhvaa gravitacijs i doto od vodospreme "Gavani", do sabirno g bazena budue crpne stanice "Brozi" (332 m.n.m.). Radni volumen sabirnog bazena od renen je na 50 m3. Tlaenje vode iz CS "Brozi" odvojeno za dvije zone ops rbe: - za nis u zonu ops rbe u postojeu vodospremu "Tur ovii" (376 m.n.m.) putem tlanog cjevovoda PEHD DN-160, L= 1.200 m, oda le se ops rba do potro aa vr i gravitacijs i p od pritis om VS "Tur ovii". - za viso u zonu ops rbe u buduu vodospremu "Tisovac" (735 m.n.m.) putem cjevovod a od nodularnog lijeva 150 mm, L= 13.700 m. O osnicu podsustava ini spojni gravitacijs i cjevovod VS "Tisovac" - VS "Vrelo" od nodularnog lijeva, promjera 150 mm, duljin e 8.900 m. U upni instalirani apacitet crp e dobiven je proraunom potreba na vodi (ma s/dan potreba) za dvije navedena visins e zone, te iznosi: za nis u zonu 6,67 (l/s) , i za viso u zonu 2x6,50 =13,0 (l/s), to zajedno iznosi 19,67 (l/s). Navedenu oliinu je potrebno osigurati iz VS "Gavani". Prema instaliranom apacitetu, pra njenje radnog volumena sabirnog bazena iznosi t = 42 min. Uz osnovne potro ae navedenog podruja, pri dimenzioniranju dijelova oji ine ovaj vodoops rbni sustav u obzir su uzeti podaci o apacitetima HOC Bjelolasica (gost i, posjetioci i djelatnici) preuzeti iz usvojene plans e do umentacije. Kapacitet budue vodospreme viso e zone odrenen je temeljem prorauna uzimajui u obzi r potrebe na vodi gravitacijs og ops rbnog podruja- rauns a zapremina, uva avanjem

protupo arne priuve u vodospremi potrebne za ga enje po ara (proto od 15 l/s, u trajan ju 2 sata- pojedinani obje at otpornosti II stupnja), te pogons e sigurnosti oja je u svojena u iznosu od 50 % rauns e zapremine:

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 138 KAPROJEKT D.O.O. - rauns a zapremina VR = 293,80 m3 - protupo arna priuva VP = 108,00 m3 - pogons a sigurnost VO = 146,90 m3 - u upna potrebna zapremina: VU = 548,70 m3 (usvojeno VU = 600,00 m3) - postojea vodosprema VRELO, V = 200,00 m3 - manja vodospremnog prostora, VM: VM = 600,00 200,00 = 400,00 m3 (dodatna vodosprema TISOVAC) Matemati i model predmetnog sustava analiziran je ori tenjem programs og pa eta Ep anet 2.0, za razliite uvjete potro nje: - ma simalna satna potro nja u svim vorovima mre e, - nulta potro nja na mre i- ontrola doto a u postojeu VS "Vrelo", - protupo arna istjecanja uz istovremenu ma simalnu satnu potro nju na mre i. Protupo ar no istjecanje na lo aciji HOC Bjelolasica uzeto je sa 15 (l/s), do je u ostalim sl uajevima iznosilo 10 (l/s) u svrhu za tite naselja. - isto ta o vr ene su analize rada crpne stanice "Brozi" u vremens im intervalima tije om 24 satnog ci lusa, te su utvrneni re imi rada crpnih agregata 20 h/dan (od 10 - 06 sa ti), sa satnim dotocima 5 % od qmax/dan u vodospreme "Tur ovii" i "Tisovac". Temeljem rezultata izvr enih analiza usvojene su onane dimenzije dijelova opisanog sustava HOC "Bjelolasica". 1. Cjevovodi: NODULARNI LIJEV Duljina Nazivni promjer (m) (mm) tlani cjevovod CS BROZI-VS TISOVAC 13.700 150 gravitacijs i cjevovod VS TISOVAC-VS VRELO 8.870 150 735 200 PEHD Duljina Nazivni promjer (m) (mm) gravitacijs i cjevovod VUI SELO-CS BROZI 4.100 160 tlani cjevovod CS BROZI-VS TURKOVII 1.215 160 vodovodna mre a JASENAK-VRELO 2.280 140 6.995 110 grav. cjevovod BJELSKO-POTOK MUSULINSKI 3.315 110 2. Vodosprema "TISOVAC" 400 m3, 735 m.n.m. 3. Crpna stanica "BROZI" za dvije visins e zone crpljenja 4. Pre idna omora "Bjels o" za ni e locirane potro aa istoimenog odvoj a

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 139 KAPROJEKT D.O.O. 4.6.8. PRO IRENJE VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OPINE KRNJAK BAZIRANE NA VEZI SA VODOVODOM VELEMERI Dugoroni razvoj vodoops rbe opine Krnja bazira se na apacitetima izvori ta "Peta " , odnosno velemeri om vodoops rbnom sistemu. Navedeno izvori te je zahvaeno sa 20 (l/s ), a ma simalna dnevna potreba opine Krnja iznosi 9,16 (l/s). Potrebno je izvesti prespajanje postojeih cjevovoda oji fun cioniraju na apacit etu izvori ta "Gredar", jer isto treba to hitnije staviti van uporabe zbog veli og stupnja ba t eriolo og zaganenja. Crpnu stanicu "Gredar" potrebno je re onstruirati, te pri ljuiti na produ eta vele meri og cjevovoda (PEHD DN-160) uz prometnicu D-1. Upravo bi ta crpna stanica trebala po stati ishodi te vodoops rbnog sustava Krnja , i tlaila bi ma sima nu dnevnu potrebu na vo di do postojee vodospreme "Bo i Brdo". Ju nim ra om, predvinenom od PEHD cjevovoda 140 i 110 mm, voda bi se dovodila do tri crpne stanice za tri nezavisna tlano-gravitaci js a podsustava. 1 tlano-gravitacijs i podsustav: se bazira na tlaenju Qmax/dan=1,09 (l/s) putem c. s. "Manari" u proje tiranu VS "Bo ia Kosa" (100 m3; 290 m.n.m.), od oje bi se voda gravitacijs i dopremala do potro aa u gravitirajuim naseljima. Cjevovodna mre a planir ana je od PEHD cjevovoda 110 i 140 mm, u upne duljine o o 11.700 m. 2 tlano-gravitacijs i podsustav: se bazira na tlaenju Qmax/dan=3,03 (l/s) putem c. s. "Jasnieve Doline" u proje tiranu VS "Cvjetiani"(100 m3; 295 m.n.m.), od oje bi se voda gravitacijs i dopremala do potro aa u gravitirajuim naseljima. Cjevovodna mre a planir ana je od PEHD cjevovoda 110 i 140 mm, u upne duljine o o 12.000 m. 3 tlano-gravitacijs i podsustav: se bazira na tlaenju Qmax/dan=3,03 (l/s) putem c. s. "atrnja" u proje tiranu VS "Vetiljaa"(100 m3; 305 m.n.m.), od oje bi se voda grav itacijs i dopremala do potro aa u gravitirajuim naseljima. Cjevovodna mre a planirana je od PEHD cjevovoda 110 i 140 mm, u upne duljine o o 11.000 m. 4. posustav se bazira na c.s. "Grabovac Krnja i" i razvodnoj mre i u dva pravca: pr ema naselju Grabovac Vojni i i prema naselju Hrvats o ari te te postojeoj asfaltnoj bazi. Predvinena vodosprema "Los unja" (100 m3; 280 m.n.m.) za sada nije u planu izvon enja, ve e vodoops rba fun cionirati pod tla om crpne stanice.- za navedenu granevinu je u tije u izrada idejnog proje ta od strane tvrt e Kaproje t. Inae putem navedenog podsustava 4. bio je predvinen spoj sa vojni im podsustavom p

re o c.s. "Ivo evii" baziran na apacitetima vodocrpili ta "Vrlesina" - sustav "Kuplens o" . Ta av razvoj vodoops rbe ia o vrlo logian,vi e nije izgledan zbog znaajno smanjenog broja potro aa gravitirajueg podruja. Isto ta o odustalo se i od 5. podsustava oji je putem dodatne c.s. "Vuja ovii" i predvinene vodospreme "Megdan" trebao snabdijevati dio istonog podruja opine Barilovi. Prorauns a analiza opisanog pro irenja vodoops rbe opine Krnja provedena je za sva i pojedini podsustav, uzimajui u obzir usvojene potrebe na vodi, ao i proje cije d ugoronog razvoja posebno u smislu apaciteta velemeri og vodovoda. Analizirani su uvjeti p otro nje na podsustavima, i to: ma simalne satne potro nje, te vi e sluajeva protupo arnog istjecanja. Za ljua je da velemeri i vodovod ima dovoljno apaciteta da po rije s ada nje i budue potrebe opine Krnja , posebno u oli o se izvede prespajanje dugore og na arlova i vodovodni sustav, ime bi se dodatno rasteretio sustav Velemeri.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 140 KAPROJEKT D.O.O. 4.6.9. RAZVOJ VOJNIKOG SUSTAVA I POVEZIVANJE SA JU NIM DIJELOM VODOOPSKRBNOG SUSTAVA GRADA KARLOVCA Razvoj ompletnog sustava opine Vojni zajedno sa detaljnim hidrauli im proraunom dugorone proje cije potreba na vodi, dan je temeljem Idejnog rje enja "Vodovod Vojn i" izranenim u seriji od 10 njiga 1987. g. od strane OVP Vodoprivreda Karlovac. Vo jni i sustav se dugo godina su cesivno razvijao na osnovu razvojnih oncepcija temeljem proje tnih do umentacija izranivanih tije om posljednjih trideset godina, a o je ve i naved eno prili om opisa postojeeg stanja. Vodospremu "Ke ia Brdo" za vodoops rbu opins og sredi ta proje tiranu na oti od 202

m.n.m. treba temeljem revidiranih potreba izvesti sa zapreminom od 500 m3. Povezivanje sa ju nim dijelom sustava grada Karlovca potrebno je izvr iti putem re onstru cije dijelova cjevovoda uz prometnicu Tu ilovi-Vojni od PEHD cjevovoda DN1 40 i 160 mm u duljini 4.200 m. Na taj nain bi se povezala dva sustava pod hidrostats i m pritis om vodosprema "Ke ia Brdo" i "Slunjs a Brda". Pro irenje SZ sustava opine je vrlo a tualna jer su osigurani svi preduvjeti. Izgra nen je cjevovod sjeverozapadnog dijela opine Vojni PEHD DN-160 od "Brdarevog Brda" oji fun cionira pod tla om tamo nje hidrostanice. Veza se sastoji u realizaciji budue V S "O i" (400 m3; 268 m.n.m.), spojnog cjevovoda PEHD DN-160 L= 1.800 m. (odvoja od post . cjevovoda u naselju Bu ovica Utinjs a). Tada bi cijeli sustav- sjeverozapadni di o Opine fun cionirao pod tla om navedene vodospreme, oja bi se ops rbljivala putem CS " Brdarevo Brdo" (5 l/s). Sjeverni vodovodni sustav baziran na postojeoj vodospremi "Kljai Brdo" (600 m3; 31 2 m.n.m.). Pro irenje sustava je podrazumijevalo dva smijera: sjeveroistoni ra od V S "Kljai Brdo" u svrhu ops rbe naselja na jugoistonom podruju grada Karlovca Gornjeg i Donjeg Sjenia a. O osnicu ini PEHD cjevovod DN 225 u duljini 5.500 m, odvojci prom jera 140 mm u upne duljine 5.200, i promjera 110 mm u upne duljine > 15.000 m. Dana nje potrebe na vodi navedenog podruja mjerodavne za dimenzioniranje ops rbnih cjevovo da iznose Qmax/sat = 4,33 (l/s) to je za 60 % manje nego u vrijeme izrade Idejnog rj e enja. Identina je situacija i sa sjeverozapadnim ra om oji bi se od vodospreme trebao pru ati do naselja Udbinja od PEHD cjevovoda promjera 160 i 140 mm, u upne duljine o o 1 2.000 m. U oli o done do realizacije navedenog promjere navedenih glavnih cjevovoda e biti

potrebno reducirati 225 160, i 160 140 mm. Vea redu cije nije mogua zbog protupo arnih zahtjeva oji su mjerodavni za ove cjevovode. Realizacija opisanog sjevernog sustava vrlo je neizgledna, zbog viso ih tro ova g radnje i odr avanja ta vog sustava, a vrlo malog broja potro aa Istoni ra od Brdarevog Brda do predvinene vodospreme "Kljuar" (400 m3; 315 m.n.m .), putem cjevovoda PEHD DN-160, duljine o o 7.700 m. za naselja Biljeg i viso oloci rane potro ae i viso olocirane potro aa u o olici Vojnia, izis ivao bi re onstru ciju c.s. "Brdarevo Brdo" u vidu dodavanja crpnih agregata za istoni ra min. visine dizan ja 105 m.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 141 KAPROJEKT D.O.O. 4.6.10. POVEZIVANJE SUSTAVA OPINA SABORSKO, PLITVIKA JEZERA, RAKOVICA, I GRADA SLUNJA - KONCEPCIJA REGIONALNOG CJEVOVODA "LIKA JASENICA-PLITVIKA JEZERA-SLUNJ" Koncepcija Regionalnog cjevovoda razmatrana je vi e puta tije om poslijednjih dvad eset godina. Temeljna oncepcija sa razradom u etiri varijante postavljena je 1988.g. Idejnim rje enjem pod naslovom Regionalni vodovod "Li a Jasenica-Slunj" od strane VRO Zagre b, OOUR Vodoprivreda Karlovac. Varijante su razranivane temeljem tada njeg stupnja izgranenosti poveznih sustava. Varijante su ve u rat o opisane tije om izno enja postojeeg stanja opine Ra ovica, te je utvrneno da e se usvojena oncepcija temeljiti na prvoj varijanti, uz ore cije oliina crpljenja, te dimenzija cjevovoda i referentnih vodosprema, a sve u smislu izmij enjenih potreba na vodi u poslijednja dva desetljea. Proje t je u ao u Regionalni operativni program Karlova e upanije, a izrada proje tn e do umentacije se financira sredstvima Europs e Komisije putem Ministarstva Finan cija RH. Posao je povjeren menunarodnom onzorciju Grontmij Nederland/Hidroproje t ing. P oet om mjeseca studenog je zavr eno Uvodno izvje e ojim su odrenene faze izrade proje tne do umentacije. Slijedei ora je izrada Studije u svrhu definiranja buduih investi cija u vodoops rbne sustave, a zatim slijedi izrada Idejnog proje ta, Studije provedivo sti, i na raju glavno/izvedbene proje tne do umentacije sa prateim Tenderima. Trenutno su u tije u i vodoistra ni radovi na izvori tima Veli og i Malog vrela Li e Jasenice od strane Hrvats og geolo og Instituta iz Zagreba. Izgradnja cjevovoda se planira financirati putem predpristupnih fondova EU. U nastav u e biti iznesen opis za sada usvojene oncepcije Regionalnog cjevovoda, oja e onano biti utvrnena te po zavr et u Idejnog proje ta i Studije provedivosti od st rane nadle nog proje tanta. IZVORI TE Zahvat vode za Regionalni vodoops rbni sustav predvina se u Li oj Jasenici i to n a Malom i Veli om Vrelu rjeice Li a Jasenica. Ovi izvori izuzetan su prirodni hidrogeolo i fe nomen. Sliv Veli og Vrela gotovo je idealno definiran, te formira zatvoren sliv s moguno u ontrole ulaza i izlaza vode i sa dobrim mogunostimanjihovog aptiranja. Povr ina sliva izno si o o 40 m2. Na slivu nema ni a vih zaganivaa. Kapacitet vrela mjeren je u periodu izmenu 23.08.1988. i 06.02.1989. g. te je ustanovljena izda nost izvora u rasponu od 578 4157 (l/s).

Sliv Malog Vrela Li e Jasenice sa ju ne i istone strane ta oner je zatvoren i mo e se potpuno ontrolirati, do sa zapadne strane nije u potpunosti definiran. Povr ine je od 40 50 m2 i vrlo je rijet o naseljen. Izmjereni apacitet vrela u istom periodu bio je u rasponu od 397 2927 (l/s) Potreban apacitet izvora za vodoops rbu tretiranog podruja iznosi 250 (l/s), to p redstavlja manje od treine apaciteta ova dva izvora u su nom periodu pa se pretpostavlja da z ahvat ne bi imao negativne posljedice na nizvodnu e o ravnote u. Izvori ova vog tipa dan as predstavljaju izuzetnu rijet ost i neprocjenjivu vrijednost, a izgradnja regiona lnog vodoops rbnog sustava primjer je pravilnog i optimalnog rje avanja vodoops rbe jed ne ire regije prema mi ljenju cijelog niza strunja a sa dobrim poznavanjem predmetne problemati e.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 142 KAPROJEKT D.O.O. KONCEPCIJA Tehni o rje enje budueg Regionalnog vodoops rbnog sustava treba se voditi slijedeim parametrima: 1. distribuirati vodu sa izvori ta Li a Jasenica optimalnim trasama do postojeih vodoops rbnih obje ata i sustava. 2. predvidjeti doto dovoljnih oliina za budue potrebe 3. omoguiti pro irenje podruja obuhvata 4. postojee vodoops rbne obje te u to veoj mjeri u lopiti u budui regionalni sustav 5. optimalizirati potro nju el. energije za crpljenje vode 6. reirati sustav oji je jednostavan za upravljanje i odr avanje Po tivanjem ovih zadanih parametara potrebno je pronai ta vo rje enje oje e ponuditi optimalan vodoops rbni sustav. U s lopu daljnje razrade na nivou idejnih rje enja treba uz studiozno onzultiranje sve prethodne do umentacije izranene po ovom predmetu, i obilas om terena iznai najoptimalnije i najsveobuhvatnije rje enje. Konfiguracija terena, razmje taj potro aa na podruju obuhvata namee podjelu sustava na sjeverni i ju ni podsustav, oji imaju zajedni o izvori te, apta ne granevine, glavni dovodni cjevovod do crpnog bazene, crpni bazen i crpno postrojenje u ojem su smje teni cr pni agregati za oba pravca. Ju ni podsustav obuhvatio bi podruje NP Plitvi a Jezara, opinu Smoljanac, istono do granica s BIH, opinu Sabors o, i opinu Ra ovica Sjeverni podsustav podruje opine Slunj,uz mogunost ops rbe opine Cetingrad Po usvojenoj varijanti sjeverni podsustav se sastoji od tlano-gravitacijs og cjev ovoda od CS "Li a Jasenica" pa do vodospreme "Mala Lisina"(brdo I anovac) , apaciteta 120 0 m3 na oti od 640 m.n.m., oda le se voda gravitacijs i dovodi u postojeu vodospremu "Me lnica". Daljnja distribucija vode vr i se pod hidrostats im tla om vodospreme "Melnica" na cijelom podruju opine Slunj, sa moguim pro irenjem na sustav Cetingrad. Postoji podvarijanta prema ojoj bi se pro opao hidrotehni i tunel roz brdo I anovac u du ini cca. 1500 m, pa bi voda gravitacijs i utjecala u "Melnicu", ali je vrlo upitno ostvarenje uvjeta gr avitacijs og teenja zbog nepovoljnih uvjeta na terenu. Ju ni podsustav se sastoji od zajedni e crpne stanice "Li a Jasenica", tlanog cjevovo da do vodospreme "Kuselj", zapremine 1500 m3, te gravitacijs ih cjevovoda, u upne d uljine cca. 15 m, oji bi povezivali sve postojee vodospreme na podruju NP Plitvi a jezera, a time i njima pripadna onzumna podruja. Na trasi tlanog cjevovoda cs "Li a Jasenica" vs "Kuselj" predvinen je odvoja za ops rbu vodom opine Sabors o, pre o postojee vodospreme "Alan", volumena 400 m3. Na taj sustav spojila bi se i vs "Lisina", z apremine 800 m3, iz oje vodi du tilni cjevovod . 300 i PEHD DN-160 do postojee vodospreme "Ra ovica", sa daljnjom distribucijom pod hidrostats im tla om te vodospreme.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 143 KAPROJEKT D.O.O. Potrebni dijelovi sustava: zajedni i dijelovi: izvori te M. i V. Vrelo Li e Jasenice gravitacijs i PEHD cjevovod do lo acije crpne stanice (DN 500) L= 5.300 m crpna stanica "Li a Jasenica" sa sabirnim bazenom i dva smjera tlaenja sjeverni ra : tlani cjevovod od c.s. do lo acije VS "Mala Lisina" du til 300 mm, L = 5.500 m. vodosprema "Mala Lisina" (1200 m3; 650 m.n.m.) gravitacijs i cjevovod od VS "M. Lisina" do postojee VS "Melnica" (800 m3; 332 m. n.m.) du til 300, L = 18.000 m. ju ni ra tlani cjevovod od c.s. do lo acije nove VS "Kuselj" du til 400 mm, L = 10.200 m. vodosprema "Kuselj" (1500 m3; 820 m.n.m.) gravitacijs i cjevovod od VS "Kuselj" do postojee VS "Lisina" (800 m3; 475 m.n.m. ) du til 400 mm, L = 7.500 m. odvoja prema postojeoj VS "Bilce", du til 300 mm, L = 9.000 m. dogradnja vodnih omora u svrhu poveanja apaciteta VS "Bilce" 500 m3 PREDNOSTI SUSTAVA mogunost etapne izgradnje ju ni sustav bi rje io sve gorue probleme u navedenom podruju, is ljuio jezero Kozja iz vodoops rbe, osigurao vodu opini Sabors o rje avanje pitanja valitetne vodoops rbe za opinu Ra ovica, posebno imajui u vidu s poj pre o nove vodospreme Lisina cijeli regionalni vodoops rbni sustav bi imao samo jednu crpnu stanicu "Li a Jase nica", to je sa gledi ta odr anja, ru ovanja, napajanja energijom jednostavno i dobro rje enje obzirom na polo aj izvori ta uspostava i provedba mjera sanitarne za tite je jednostav na i jeftina i ne ugro ava druge obje te na podruju

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 144 KAPROJEKT D.O.O. 4.7. KRITINE TOKE VODOOPSKRBNIH SUSTAVA I UTVR.IVANJE PRIORITETNIH MJERA UKLANJANJA ISTIH U nastav u e se uvrditi i navesti ritine to e vodoops rbe po pojedinim vodoops rbn im sustavima na podruju upanije u svrhu utvrnivanja prioritetnih dionica re onstru ci je postojeih sustava, i pro irenja buduih. Cilj izrade ovog poglavlja jest stvaranje pr etpostav i za iznala enje tehni ih rje enja a o bi se u budunosti sa vrstom podlogom pristupilo stvaranju temelja za stabilnu vodoops rbu cjelo upnog upanijs og podruja. Kritine to e definiraju se prioritetnim dionicama re onstru cije i/ili pro irenja cj evovodne mre e pojedinog sustava u svrhu osiguranja optimalnog i stabilnog fun cioniranja i stog. Kao podloge za definiranje navedenih dionica ori teno je slijedee: definirana situacij a postojeeg stanja i razvojnih pravaca svih vodoops rbnih sustava, a tualna proje tna do ume ntacija u izradi, sugestije nadle nih omunalnih poduzea, prethodno proveden hidrauli i proraun . 4.7.1. Grads i vodoops rbni sustavi DUGA RESA Kritine to e sustava uz mogunost povezivanja 1. Nesigurno glavno grads o vodocrpili te Novigrad prijetnja je fun cioniranju vod oops rbe cjelo upnog grads og sustava, pa se zbog toga treba realizirati spoj na arlova i sustav putem cjevovoda roz Donje Mrzlo Polje. Rje enje se ogleda u slijedeem: -spojni cjevovod Bolnica - VS vara na arlova om sustavu PEHD DN-350 L=600 m. -re onstru cija cjevovoda roz Donje Mrzlo Polje, PEHD DN-280 L= 700 m, -izvonenje crpne stanice "Duga Resa" na utvrnenoj lo aciji apaciteta 60 (l/s) u svrhu dopreme vode do VS "Vinica" i budue VS "Vidan a" -gradnja nove VS "Vidan a" na oti 185 m.n.m., apaciteta 1200 m3 -re onstru cija dijelova spojnih cjevovoda do spomenutih ops rbnih vodosprema PE HD DN250 u upne duljine L= cca. 1500 m. -postupna re onstru cija grads e ops rbne mre e po utvrnenoj dinamici od strane na dle nog omunalnog poduzea, oja se ao prvo ogleda u izmjeni postojeih azbest-cementnih cjevovoda, i dotrajalih cjevovoda neodgovarajueg promjera. 2. Nesigurna ops rba potro aa u naseljima jugozapadnog dijela grads og podruja uz prometnice D-3 i D. Resa Josipdol. -potrebna izgradnja crpne stanice "Sladii" apaciteta 10 (l/s) u svrhu punjenja p roje tirane vodospreme "Babi a" apaciteta 400 m3, na oti 250 m.n.m. - ishonena ja granevins a dozvola i izvonenje je u tije u -Izvedba proje tirane vodospreme "Babi a" - ishonena ja granevins a dozvola i izv onenje je u tije u -izvedba spojnog cjevovoda VS "Babi a" i postojeeg sustava PEHD DN-160 L= 2000m.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 145 KAPROJEKT D.O.O. GRAD KARLOVAC a) Kritine to e sustava Grad Karlovac ima dostatne izvori ne apacitete za zadovoljenje potreba susjedne o pine Dragani, i Grada Duga Rese prema gore navedenim potrebnim zahvatima. to se tie ritinih toa a same grads e mre e, proje tant se ve e na nalaze utvrnene od strane Hidroproje ta-ing iz Zagreba, temeljem proje tne do umentacije br. 3126/2 006 Vodoops rbni sustav grada Karlovca. Prioritetne mjere se uglavnom odnose na izmj ene azbest cementnih dionica cjevovoda, oje osim to su opasne po zdravlje potro aa i zb og dotrajalosti uzro uju zastoje u vodoops rbi.Utvrneno je slijedee: 1. Re onstru cija postojeih (A.C.) cjevovoda grads e mre e predvina se u osam (8) prioritetnih dionica za oje su izraneni Idejni proje ti za ishonenje lo acijs e dozvole. Dionica 1: vodoops rbni cjevovod Gornja Jelsa-Brodarci-Tu ani. Od lo acije vodocr pili ta "Borlin" do granice sa opinom Dragani, promjera 150 mm, L= 9500 m. , apaciteta 30 -50 (l/s) u svrhu vodoops rbe naselja Brodarci, D. Po uplje, Mahino iTu ani. Dionica 2: vodoops rbni cjevovod za prigrads o naselje Orlovac. Odvoja za vodoo ps rbu i protupo arnu za titu naselja Orlovac, promjera 150 mm, L = 1300 m, apaciteta 20 (l/ s) Dionica 3: Re onstru cija vori ta na vodoops rbnim cjevovodima u ulicama: S. Radia ( 2 zasuns a o na i menusobno povezivanje cca 30 m)., T. Smii lasa (novo zasuns o o n o za povezivanje postojeih cjevovoda 500 i 300 mm), i Trgu J. Broza (novo zasuns o o n o za povezivanje postojeih cjevovoda 500 i 200 mm). Namjena granevine je uravnote enje hidrauli ih uvjeta povezivanjem cjevovoda. Dionica 4: vodoops rbni cjevovod u Domobrans oj ulici. Izmenu ulica P. Zrins og i Smii lasove ulice, u promjeru 200 mm, L = 600 m. Namjena jest vodoops rba i protu po arna za tita centra Karlovca, a predvineni apacitet iznosi 45 (l/s) Dionica 5: vodoops rbni cjevovod u ulici Lu i. L = 300 m., u profilu 500 mm. Namjena je osiguranje dostatnih oliina za vodoops rbu i protupo arnu za titu Karlovca (transpor tni cjevovod). Predvineni apacitet iznosi 50 (l/s). Dionica 6: vodoops rbni cjevovod za VS " vara". Predvinen za dodatno povezivanje VS " vara" sa vodocrpili tima "Me u je" i "Gaza". L = 1200 m. Dionica 7: vodoops rbni cjevovod u Gornjem Me u ju. Od naselja G. Me u je do budue pristupne ceste za budui urenaj za proi avanje otpadnih voda grada Karlovca u duljini L= 350 m., i promjera 200 mm, predvinenog apaciteta 30 (l/s). Dionica 8: dovodni i odvodni cjevovod za vodospremu "Borlin". Dovod i odvod vode do

postojee vodospreme "Borlin" oja za sada nije u uporabi u du ini 2x250 m., promjer a 200 mm. Predvineni apacitet e iznositi 40 (l/s). 2. Osim navedenih dionica na podruju grada potrebno je pristupiti izmjeni slijedei h dionica: cjevovoda u grads oj etvrti "Zvijezda" od ojih datiraju iz 1914. g., li jevano eljeznih cjevovoda na lo acijama starih grads ih etvrti Banija, Dubovac i Ra ovac,

temeljem realnih podata a sa mjernih mjesta oja su u f na referentnim to ama grads e mre e.

ostalih A.C. cjevovoda (za cjevovoda u lo ijem stanju uznapredovale orozije. Da je izraditi hidrauli i model azi definiranja i postavljanja

sada zastupljeni u udjelu 35 % grads e mre e), PVC u novijim grads im etvrtima, i pocinanih cjevovoda zbog bi se determinirale navedene ritine dionice potrebno

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 146 KAPROJEKT D.O.O. 3. Kritine to e prigrads ih podruja su slijedee: podsustav Vuja -potrebna re onstru cija tlano-gravitacijs og cjevovoda CS "Strmac" - VS "Vuja " od PEHD cijevi DN-140, L= 3200 m. Ugradnja crpnih agregata unutar postojee VS "Strmac" apaciteta 8 (l/s). - za opisane zahvate je ishonena granevins a dozvola. podsustav Turanj-nepouzdana vodoops rba vi ih dijelova ju nih prigrads ih naselja (Turanj, Milju i) tije om mjeseci najvee potro nje. Rje enje se ogleda u izgradnji nove crpne stanice "Turanj" ( apaciteta cca. 10 l/s) na lo aciji naselja Sajevac u sv rhu punjenja predvinene vodospreme "Slunjs a Brda" sa odrenenom zapreminom od 800 m3, na oti od 203 m.n.m. Od lo acije crpne stanice potrebno je izvesti spojni d u tilni tlano-gravitacijs i cjevovod duljine cca. 3000 m, i spomenutu novu vodospremu "Slunjs a Brda" oja e biti referentna to a ops rbe za cijelo ju no prigrads o podruje grda Karlovca, i putem veze sa Vu mani im sustavom uz cestu D-1 osigurati stabilnu vodoops rbu ireg podruja. Ta oner je potrebno povezati vu mani i sustav sa vodovodom Tu ilovi uz prometnicu D-1 cjevovodnom dionicom promjera cca 200 mm, duljini 1500 m. Zbog navedenog pro irenja predvinena je provedba obnove i pro irenja vodocrpili ta "Me u je" oje e se ogledati u izradi hidrogeolo e arte, utvrnivanju novih zona sanitarne za tite, obnove i pro irenje crpili ta u pogledu izda nosti, i u pogledu ade vatne strojars e, ele troautomats e i opreme za dezinfe ciju vode. Za navedene zahvate u prostoru treba to s orije biti raspisan javni natjeaj u svrh u odabira proje tanta. b) Mogunost povezivanja sustava 1. Nain budueg povezivanja sa dugore im sustavom je ve opisan. 2. Potreba povezivanja sa sustavom Grada Ozlja ogleda se u nepostojanju rezervne varijante za ops rbu ozaljs og podruja u sluaju ispada iz rada jedinog znaajnijeg vodocrpili ta "Obrha". Povezivanje dva predmetna sustava mogue je u oli o se realizira slijedee: - Izvesti PEHD DN-110, cjevovod L= cca. 2.500 m. od G. Po upj a do crpne stanice "Opara". Re onstruirati cjevovod od M. Erjavca do pri ljuenja na mre u grada Ozlja PEHD DN-225, L = cca. 5.600 m. Ova vo rje enje predstavlja samo dopunu sustava Ozlja u sluaju incidentnih situacija. 3. U oli o se ostvare preduvjeti opisani u s lopu podsustava Turanj, zanimljiva je i mogunost povezivanja ju nog dijela sustava Grada Karlovca sa sustavom BariloviVelemeri baziranog na izvori tu "Peta ". Naime, potrebno bi bilo izvesti povezni cjevovod (L= 550 m, promjera 160 mm) od postojeeg PEHD DN-140 mm na lo aciji naselja Brezova Glava pre o rije e Radonje do postojeeg cjevovoda velemeri og sustava PEHD DN-160 mm na lo aciji naselja Grija ovii. Na taj nain bi se osigurali uvjeti stabilnije vodoops rbe pripadajueg gravitacijs og podruja, posebno u smislu daljnje distribucije vode za potrebe opine Krnja .

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 147 KAPROJEKT D.O.O. GRAD OGULIN a) Kritine to e sustava 1. Grads a mre a izranena od najrazliitijih materijala i profila od ega a 54 % od azbest cementa, a prisutne su i dotrajale dionice od lijevanog eljeza. Potrebno j e nastaviti sa re onstru cijom grads e mre e, i pristupiti izradi proje tne do ument acije u svrhu reduciranja gubita a na mre i. 2. Re onstru cija vodovoda "Dre nica" i u ljuivanje u sustav upravljanja pod ogulin s o omunalno poduzee. 3. Izgradnja vodoops rbnog sustava za HOC "Bjelolasica" ija je jedna varijanta razranena temeljem izranenog Idejnog rje enja od strane Kaproje ta, a opisana je u

ovoj studiji. b) Mogunost povezivanja sustava 1. Ogulins i sustav je ve na ade vatan nain povezan sa Josipdols im sustavom na jugu, te uz autocestu sa sustavom opine Bosiljevo i Generals i Stol na sjeveru. Navedene poveznice su ve vi e puta opisivane i spominjane u s lopu ove Studije. 2. Od poveznih mogunosti ostaje izvesti cjevovodni odvoja od magistralnog cjevov oda "Sjever" od naselja Mirii u svrhu ops rbe opine Tounj (podsustav "autocesta Gerovo-Tounj-Zdenac) u duljini od 12.300 m. od nodularnih cijevi. Sustav je ta o ner ve opisan prili om opisivanja postojeeg sustava opine Tounj.Izvedba je u tije u. GRAD OZALJ Ka o je ve i navedeno, vodoops rbni sustav Grada Ozlja prote e se na podruja tri sus jedne opine a anje, Kamanje i Ribni , pa slijedom toga poprima regionalni ara ter. Jedi ni izdvojeni sustav ini vodovod "Radatovi" izoliran na rajnjem sjeveru, ojeg nije m ogue povezati sa centralnim sustavom zbog veli e udaljenosti. Upravo taj sustav preds tavlja prvu ritinu to u, jer je ovisan is ljuivo o izvori tu "Raja ovii" male izda nosti , i u slua u incidentne situacije ili bilo a vog drugog vara ompletno gravitirajue podruje o staje potpuno bez vode. Upravo se isti problem presli ava i na glavni sustav Grada Ozlja. Naime, cijeli ops rbni sustav (izuzev podsustava "Ja ovo na jugu) bazira se na jednom vodocrpili tu, temeljenom n a izvori tu "Obrh". Da le ompletno sjeverozapadno podruje Karlova e upanije sa o o 11.000 itelja ostaje bez pit e vode u sluaju ispada iz rada navedenog crpili ta, bez mogunosti alternativne ops rbe. Upravo zbog toga je potrebno realizirati prije op isanu vezu sa arlova im vodoops rbnim sustavom, i izvr iti re onstru ciju dionice cjevovoda M ali Erjavec - Slapno - Ozalj u duljini cca 4.500 m.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 148 KAPROJEKT D.O.O. GRAD SLUNJ a) Kritine to e sustava 1. Zahvat vode na otvorenom vodoto u rije e Slunjice. Do azana podzemna veza sa ponorima Li e Jasenice, neposredna blizina prometnice D-1 raj vodozahvata to onemoguava za titu izvori ta- rje enje se ogleda u pri ljuenju slunjs og sustava (odnosno vodospreme "Melnica") na budue apacitete sjevernog ra a "Regionalnog cjevovoda L. Jasenica - Plitvi a Jezera - Slunj" do bi se vodozahvat na rijeci S lunjici stavio u priuvu. 2. Dionice cjevovoda od azbest cementa: dovodno-odvodni cjevovod u vodospremu Melnica promjera 200 mm, L= cca 400 m, ops rbni cjevovodi za naselja Melnica i Podmelnica promjera 80 i 100 mm. u upne duljine L= cca 1.300 m, dionica cjevovod a prema crpnoj stanici "Cvitovi" promjera 150 mm, duljine L= 680 m.- navedene dioni ce potrebno je izmijeniti novima odgovarajueg materijala i promjera. 3. Nepovezanost izoliranih lo alnih sustava na istonom dijelu grads og podruja: sustava "Gornji Kremen" i "Gornja Glina". Navedeni sustavi se temelje na ne oli o lo alnih izvora male izda nosti i vodops rbne mre e oja svojim profilima ne odgovar a zahtjevima protupo arne za tite. Rje enje se ogleda u povezivanju navedenih sustava sa slunjs im sustavom putem predvinenog PEHD cjevovoda DN-160 mm uz upanijs u cestu -3258 u duljini L= cca. 6.000 m. Isto ta o planiran je i spoj podsustava "Cvitovi" i "Gornja Glina" putem cjevovoda PEHD DN-110 pre o naselja Glins o Vrelo i Mate i u duljini L= cca. 3.700 m ime bi se dobio zatvoreni vodoops rbni prsten Cvitovi-Gornja Glina-Kremen. 4. Izolirani i udaljeni samostalni ops rbni sustav "Veljun" na sjeveru Grada Slu nja baziran na izvori tima Veli a i Mala Vrebu a, i Paunovac. Povezivanjem navedenog sustava sa slunjs im sustavom za sada nije realno razmatrati zbog veli e udaljenosti i znaajno smanjenih potreba na vodi gravitirajueg podruja (ratne posljedice). Rje enje je u utvrnivanju postojeeg stanja i re onstru ciji postojeih apaciteta. b) Mogunost povezivanja sustava 1. Povezivanje na navedene apacitete "Regionalnog cjevovoda". 2. Pro irenje i nadogradnja podsustava "Lanevac" oje podrazumijeva re onstru ciju postojee crpne stanice "Lanevac", izgradnju vodospreme "Lanevac" apaciteta 200 m3, na oti od 415 m.n.m, izvedbu dovodno-odvodnog PEHD cjevovoda predvinenog promjera 160 mm, i pro irenje vodoops rbne mre e prema naseljima Ple evo Selo, Mi ii, Bari Selo, Salope Lu e i Seli te Laneva o. Opisani pravci pro irenja i povezivanja slunjs og sustava utvrneni su od strane tv rt e Dippold i Gerold-Hidroproje t 91, Zagreb temeljem ne oli o Idejnih rje enja izranenih za n avedeno podruje.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 149 KAPROJEKT D.O.O. 4.7.2. Opins i vodoops rbni sustavi Opina Barilovi 1. Opina nema ustrojen omunalni pogon za upravljanje vodoops rbnim sustavom na svom teritoriju, ve je sustav u nadle nosti Komunalnog Duga Resa, oje ima i oncesiju za is ori tavanje izvori ta "Peta ", oje se ta oner nalazi na teritoriju opine Barilovi 2. Predmetni vodovod obzirom na dostatan apacitet za sada ops rbljuje vodom i vodospremu "Vinica" za potrebe Grada Duga Rese, i slu i ao temelj vodoops rbe susjedne opine Krnja - ada se ostvari veza vodoops rbnih sustava D. ResaKarlovac, treba se napustiti dovod vode u VS "Vinica" sa izvori ta "Peta " oje bi tada ostalo optereeno samo ops rbnim potrebama opine Barilovi i opine Krnja , i dijelom ju nog podruja arlova og grads og podruja. Opina Bosiljevo 1. Na opins om prostoru ne postoje izvori pit e vode, pa se gravitirajue opins o podruje snabdijeva povezivanjem sa sustavima susjednih opina. Putem Magistralnog cjevovoda "Sjever" vodom iz ogulins og sustava se snabdijeva vodosprema "Bosiljevo", oja predstavlja referentnu to u vodoops rbe. 2. Od znaajnijih zahvata potrebno je izgraditi PEHD cjevovod DN-140 i 110 u upne duljine 12.000 m. od naselja S obli Brdo do Protulipe i Crnog Kamanja oji e zajedno sa odvojcima vodom snabdjeti i naselje Vodena Draga, te se pre o rije e Dobre spojiti sa sa sustavom Netreti-Generals i Stol, na lo aciji naselja Lipa za predmetni zahvat je temeljem proje tne do umentacije izranene od strane Kaproje ta ishonena granevna dozvola. Opina Cetingrad 1. Ozbiljan ograniavajui fa tor daljnjem razvoju vodoops rbe na podruju opine Cetingrad predstavlja nedostata izvori nih resursa, budui da su postojei (" ivo vrelo" i "Krmarevac") is ori teni do granica svoje izda nosti. U tom smislu bi u budunosti trebalo sagledati mogunost ops rbe ju nog dijela opins og prostora povezivanjem na sustav Grada Slunja-podsustav "Lanevac", i istonog dijela pre o vodovoda "Kremen" (u oli o se ostvari opisana veza sa slunjs im vodovodom putem PEHD cjevovoda DN-160 oji bi mu znaajno poveao apacitet) U oli o done do realizacije "Regionalnog cjevovoda L.Jasenica-Plitvi a Jezera-Slu nj" treba analizirati mogunost posrednog povezivanja cetingrads og vodovoda na apacitete n jegovog sjevernog ra a-pre o podsustava "Lanevac". Opina Dragani 1. Nema vlastitog vodoops rbnog sustava, ve ovisi o dopremi vode sa apaciteta Gr ada Karlovca. - treba izvr ti re onstru ciju salonitnih transportnih cjevovoda promjer a 100 mm iz arlova og sustava uz prometnicu Karlovac - Zagreb u duljini cca 5.000 m. 2. Pristupiti vodoistra nim radovima na podruju opine u svrhu iznala enja eventualnih vlastitih oliina vode pogodnih za vodoops rbu, te na taj nain smanjiti ovisnost o arlova im apacitetima.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 150 KAPROJEKT D.O.O. Opina Generals i Stol 1. Na podruju Opine ne postoje prirodni izvori pit e vode, oji bi bez vee prerade mogli poslu iti ao stabilni nosioci vodoops rbe za budue vrijeme. Vodosprema "Generals i Stol" se za sada snabdijeva putem vodozahvata na otvorenom vodoto u rije e Mre nice oji je nesiguran u pogledu za tite i nema vodopravne dozvole. 2. U budunosti treba pristupiti realizaciji spoja sa Magistralnim cjevovodom "Sje ver" pre o opine Tounj, putem cjevovoda "Tounj- vodosprema Generals i Stol". Opina Josipdol 1. Potrebno je izvr iti re onstru ciju odvodnog gravitacijs og azbest-cementnog cjevovoda od vodospreme "Podveljun" do Josipdola u duljini L = cca. 1.500 m. 2. Izmjeniti postojee dionice lijevano- eljeznih i ostalih dotrajalih cjevovoda na mre i. 3. Na rajnjem jugu Opine egzistira vodovod "Modru " baziran na istoimenoj vodospre mi (200 m3: 675 m.n.m.) oja se vodom napaja iz vodovoda "Brinje" (Li o-Senjs a upanija) cijevima roz tunel "Mala Kapela". Putem crpne stanice " i ii" (17 l/s za sjeverni ra ) pre o Jezerana i zatim tunela "Mala Kapela" je ostvarena veza izm enu dva spomenuta sustava. Treba nastaviti gradnju sustava ops rbne mre e. 4. Potrebno je izvr iti produljenje pla ans og vodovoda uz elj. prugu na podruje opine Josipdol do naselja Vajin Vrh. Opina Kamanje Vodoops rba opine Kamanje mora se promatrati ao integralni dio vodoops rbnog sus tava Ozalj baziranog na izvori tu "Obrh". Opina Krnja 1. Jedino vodocrpili te na podruju opine Krnja "Gredar" podlo no je znaajnom ba teriolo om zaganenju i pra ti i je van uporabe, ta o da se fun cioniranje cjelo upnog vodoops rbnog sustava Krnja temelji na apacitetima vodovoda "Velemeri" sa izvori ta "Peta ". 2. Pro irenje vodoops rbne mre e opine Krnja utvrneno je idejnim rje enjem od strane tvrt e Kaproje t i predvina pet menusobno povezanih podsustava sa pet precrpnih stanica i isto toli o vodosprema pojedinanih apaciteta 100 m3 na otama referent nim za pojedini podsustav. Opina Lasinja 1. Opina jo uvije ne posjeduje vlastite izvori ne apacitete ve se vodom snabdijeva sa podruja opine Pisarovina. U tije u je izgradnja izvori ta i crpne stanice "Crna Draga" oja e biti ishodi te budueg vodoops rbnog sustava "Lasinja". 2. Potrebno je izvesti tlano gravitacijs i cjevovod PEHD DN-225 od izvori ta do nov oproje tirane vodospreme "Sveta Jana" u duljini L = cca. 2.000 m. te vodospremu "Sveta Jana" zapremine 400 m3, na oti od 210 m.n.m. oja e predstavljati referen tnu to u ops rbe sustava. - za navedene granevine u tije u je izrada proje tne do umentacije za ishonenje granevins e dozvole. 3. Dugoronom fazom razvoja lasinjs og sustava predvina se ugradnja crpne stanice unutar vodospreme "Sveta Jana" oja e poslu iti za tlaenje vode u buduu

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 151 KAPROJEKT D.O.O. vodospremu "Cvjetinovac" zapremine 200 m3, na oti od 285 m.n.m. Navedena vodosprema e biti referentna to a za viso u zonu ops rbe, i to na zapadnom dijelu podruja Sjenia a Lasinjs og i na istonom dijelu mogueg pro irenja na susjednu Sisa o-Moslava u upaniju, podruja rmu nice, Dugog Sela Lasinjs og, ljivovca i Ostro ina. Opina Netreti Na jugu opine Netreti izvode se opisani obje ti crpna stanica "Sladii", i vodosprem a "Babi a" u svrhu dopune vodom ju nog dijela durore og vodovoda. Opina Pla i 1. Potrebno je pristupiti sveobuhvatnoj etapnoj obnovi i re onstru ciji postojeeg vodoops rbnog sustava "Pla i" oja se sastoji od slijedeeg: Re onstru cija vodocrpili ta "Dretulja" Izgradnja nove vodosprema "Kosanja " na istoj lo aciji, apaciteta 500 m3. Izmjena postojeih azbest-cementnih cjevovoda oji ine o osnicu postojeeg sustava Opina Ra ovica 1. Glavna ritina to a postojeeg vodoops rbnog sustava opine Ra ovica je nepostojanje vlastitih izvori nih apaciteta to izis uje dobavu potrebnih oliina vo de sa podruja Plitvi ih Jezera (17 l/s) iz nelegalnog vodozahvata na jezeru Kozja . dugorono rje enje se ogleda u povezivanju ra ovi og vodovoda na ju ni ra opisane oncepcije Regionalnog cjevovoda. 2. Glavni pravac pro irenja postojeeg sustava podrazumijeva povezivanje glavnog ra ovi og sustava sa izdvojevim sustavom "Broanac" na samom sjeveru Opine, putem PEHD cjevovoda DN-160 od odvoj a iz vodospreme "Ra ovica" do vodospreme " anac" slijedei trasu prometnice D-1,u duljini L= 9.500 m.- glavni proje t je izra nen od strane tvrt e Kaproje t d.o.o. i us oro se treba pristupiti izvonenju granevine. 3. Od ostalih pro irenja u planu je izgradnja istonog odvoj a od PEHD cjevovoda pre ma Grabovcu Dre ni om, i Novoj Kr lji, te produljenje nastav a prema Jelovom Klancu. U upna duljina planiranih pro irenja iznosi o o 18.000 m. Opina Ribni Na sjeveru opine nalazi se izvori te "Obrh"- glavno izvori te cijelog ozaljs og susta va, pa se vodoops rba opine Ribni mora promatrati ao njegov integralni dio. Jedine promjene oje bi trebalo izvr iti na postojeim cjevovoda je izmjena dionica sa manjim promjerom od 100 mm u svrhu zadovoljenja protupo arnih propisa. No menutim, namee s e pitanje da li je to svrsishodno zbog vrlo malog broja potro aa, jer bi se poveanje p romjera vrlo nepovoljno odrazilo na hidrauli e uvjete teenja u cijevima (vrlo male brzine) . Opina Sabors o Realizacijom Regionalnog cjevovoda baziranog na izvori tima Veli o i Malo Vrelo Li e Jasenice oja se nalaze na prostoru Sabors og, vodoops rba Opine e poprimiti sasvi m

novu dimenziju u smislu regionalnog povezivanja sa sustavima Plitvice-Ra ovica n a jugu, i Slunja na sjeveru.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 152 KAPROJEKT D.O.O. Opina Tounj 1. Osnovnu zapre u irenju vodoops rbe ini nepostojanje prirodnih izvori ta na opins om podruju to uvjetuje dovonenje vode sa udaljenih podruja, povezivanjem na obli nje sustave: Ogulin-Josipdol, i Generals i Stol 2. Postojea razvodna mre a egzistira jedino u opins om sredi tu, izvedena od neodgovarajuih materijala (lijevanog eljeza, i azbest cementa) ojoj je ve odavno iste ao e sploatacijs i ro . Ostala naselja opins og podruja nisu pri ljuena na sustav javne vodoops rbe. 3. Rje enje opisane vodoops rbne problemati e razraneno je proje tnom do umentacijom "Vodoops rba opine Tounj" od strane Kaproje ta, i ogleda se u povezivanju opins og sredi ta odvoj om od Magistralnog cjevovoda "Sjever"-PEHD cjevovod DN-225 i 180 mm, duljine cca. 11.000 m. Uz navedeni spojni cjevovod, isproje tirana je i razvodna mre a za veinu naselja opins og prostora od PEHD cjevovoda 140 i 110 mm, u upne duljine o o 48.000 m (opisana u poglavlju br.3 Postojei sustavi ove Studije).- za opisanu granevinu je ishonena granevins a dozv ola te se pristupilo etapnoj izgradnji, ao prvo spoja sa mag. cjevovodom "Sjever". 4. Veza sa vodospremom "Generals i Stol" i putem nje sa istoimenim sustavom plan ira se ostvariti putem magistralnog PEHD DN-160 cjevovoda "Tounj-Generals i Stol" dulji ne o o 8.500 m. Opina Vojni 1. Na sustavu "Vrelo Utinje" potrebno je uiniti slijedee: nastaviti su cesivno planiranje i izgradnju sjevernog sustava od vodospreme "Klj ai Brdo" na podruje ju nog dijela Grada Karlovca u svrhu ops rbe naselja Gornjeg i Donjeg Sjenia a, Manjerovia i Udbinje. Pro iriti vodoops rbnu mre u od PEHD cjevovoda od crpne stanice "Brdarevo Brdo" prema podruju naselja Kljuar, gdje je planirana izgradnja istoimene vodospreme na oti 315 m.n.m, predvinene zapremine 200 m3 ao referentne ote za ops rbu viso o lociranih potro aa istonog dijela Opine. Izvesti planiranu vodospremu "Ke ia Brdo" na oti o o 202 m.n.m, apaciteta 200 m 3 za ops rbu samog Vojnia i ni e lociranih potro aa uz prometnicu Vojni-Tu ilovi. Predmetna vodosprema bi predstavljala dugoroni jamac stabilne vodoops rbe gravitirajuih potro aa ireg prostora o o opins og sredi ta Pro iriti postojei sjeverozapadni sustav vodoops rbe opine Vojni temeljen na vodospremi i crpnoj stanici "Brdarevo Brdo" prema naselju O i, putem PEHD cjevovoda, duljine o o 2.000 m te izvesti planiranu vodospremu "O i" na oti 268 m.n.m, apaciteta 400 m3. Vodosprema "O i" bi postala referentna to a ops rbe za cijeli sjeverozapadni dio opine Vojni, i gravitirajua vi a naselja (> 202 m.n.m.) ju nog dijela Grada Karlovca (naselje O i i Brezova Glava). Potrebna oliina vode bi se iz vodospreme "Brdarevo Brdo" putem crpne stanice tlaila u planiranu vodosprem u, oda le bi se gravitacijs i vraala prema potro aima.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 153 KAPROJEKT D.O.O. Opina a anje Vodoops rbni sustav opine a anje integralni je dio ozaljs og vodoops rbnog sustava i ne mo e se promatrati odvojeno izvan ireg onte sta. Referentnu to u ops rbe e u budunosti predstavljati nova vodosprema " a anje" apaciteta 200 m3, na oti 211 m.n.m. oja se gradi umjesto dosada nje pre idne o more. Gradnja je zapoela tije om mjeseca rujna 2007. godine, temeljem granevins e dozvo le izdane na osnovu proje tne do umentacije izranene od strane tvrt e Kaproje t. Ka o je ve ranije navedeno Opina ima 100 % ops rbljenost vodom iz javnog sustava.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 154 KAPROJEKT D.O.O. 5. KOMUNALNA DJELATNOST U UPANIJI 5.1. OSVRT NA UVJETE PROPISANE ZAKONOM O KOMUNALNOJ DJELATNOSTI U JAVNOJ VODOOPSKRBI Za onom o omunalnoj djelatnosti definirana su prava i obveze omunalnih poduzea vezano uz javnu vodoops rbu. Obzirom na vi estru e izmjene i dopune temeljnog za ona iz 1 995. godine, Odbor za za onodavstvo Hrvats og sabora utvrdio je proi eni te st Za ona o omunalnom gospodarstvu. Na temelju lan a 33. Za ona o izmjenama i dopunama Za ona o omunalnom gospodarst vu (Narodne novine, br. 59/01.), Odbor za za onodavstvo Hrvats oga sabora na 98. sjed nici 28. sijenja 2003. utvrdio je proi eni te st Za ona o omunalnom gospodarstvu. Proi eni te st Za ona o omunalnom gospodarstvu obuhvaa Za on o omunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95.) te njegove izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama, br. 70/97., 128/99., 57/00., 129/00. i 59/01. u ojima je naznae no vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 362-02/01-01/01 Zagreb, 28. sijenja 200 3. lan om 3. Stav om 1. Definirano je, izmenu ostalog da je omunalna djelatnost u s mislu predmetnog za ona i ops rba pit om vodom , a stav om 2. je definirano da se pod ops rbom pit om vodom razumijevaju poslovi zahvaanja, proi avanja i isporu e vode za pie. lan om 4. je definirano t o mo e obavljati omunalne djelatnosti su ladno odredbama

obavlja su ladno lan om 4. stav om 1. to om 1. (trgova o dru tvo oje osniva jedinica lo alne samouprave) u slijedeim jedinicama lo alne samouprave: Karlovac, Ozalj, D uga Resa, Vojni, Ogulin, Pla i, Slunj, Ra ovica. lana 4. stava 1. to a 3. (slu ba vlastiti pogon (u daljnjem te stu: vlastiti pogon ), oju osniva jedinica lo alne samouprave) osnova je za obavljanje omunalne djelatnost i u slijedeim jedinicama lo alne samouprave: Lasinja, Krnja , Generals i Stol, Sabors o. Preostale jedinice lo alne samouprave: Kamanje, a anje, Ribni , Netreti, Barilovi, Bosiljevo, Tounj, i Josipdol osigurale su javnu ops rbu temeljem lan a 4. stav a 1. to e 5. (pravna i fizi a osoba na temelju ugovora o povjeravanju omunalnih poslova) sa omunalnim poduzeima iz Ozlja, Duga Rese i Ogulina. Komunalna poduzea u Karlovcu, Ozlju, Duga Resi, Slunju i Ogulinu su obavljala vodoops rbnu djelatnosti i po starim za onima jo u vrijeme prije osamostaljenja R epubli e Hrvats e, no na on domovins og rata i oslobonenja cjelo upnog teritorija, formir anjem novog ustroja lo alne samouprave upravljanje pojedinih dijelova sustava moralo je biti

Za ona o omunalnom gospodarstvu. Na podruju Karlova e

upanije javna vodoops rba se

organizirano po novom za onu. Na taj nain su formirani vlastiti omunalni pogoni od ojih su n e i asnije prerasli u omunalna poduzea (Vojni, Ra ovica, Pla i). Pri formiranju nove raspodjele upravljanja sustavima javne vodoops rbe nije bilo veih sporova izuzev izdvajanja podsustava Pla i iz sustava pod upravljanjem tvrt e Vod ovod i analizacija Ogulin. Spor je rje avan temeljem odredaba iz lan a 4 stav a 6. Za ona o omunalnom gospodarstvu osnivanjem povjerenstva u o viru Karlova e upanije oje je uspjelo us laditi stavove strana a u sporu i danas predmetnim podsustavom upravl ja omunalno poduzee VEKS d.o.o. osnovano od strane Opine Pla i. Temeljem lan a 7. za ona jedinice lo alne samouprave oje obavljaju omunalnu dje latnost moraju dr ati veins i dio dionica, odnosno udjela u omunalnim tvrt ama.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 155 KAPROJEKT D.O.O. U sluajevima manjih jedinica lo alne samouprave oje zbog svojih smanjenih potreb a nemaju financijs e ni materijalne mogunosti za osnivanje omunalnog poduzea, za onodavac je lan om 8. omoguio osnivanje vlastitih pogona za obavljanje omunaln e djelatnosti. Vlastiti pogoni nemaju svojstva pravne osobe, mogu obavljati djelat nost i na podrujima drugih jedinica lo alne samouprave uz s lapanje ugovora izmenu zaintere siranih strana, a vlastiti omunalni pogon je samostalan u obavljanju omunalnih djelatn osti su ladno Za onu o omunalnom gospodarstvu, za onom utemeljenih propisa, i odlu om o osniv anju. lan om 20. za ona definirano je da se cijenom omunalne usluge za ops rbu pit om vodom i ostalih navedenih omunalnih djelatnosti osiguravaju sredstva za obavljanje o munalne djelatnosti. Stavci 3. i 4. lan a 20. su u prote lom periodu izazivali dosta zabu ne i na alost, ni pribli no nisu is ori tene mogunosti oje te odredbe omoguuju. Istima je definirano a o slijedi: (3) Cijena omunalne usluge mo e sadr avati i iznos za financiranje gradnje obje ata i urenaja omunalne infrastru ture na podruju ili za potrebe jedinice lo alne samouprave na ojemu se isporuuje omunalna usluga, u s ladu s Programom gradnje obje ata i urenaja omunalne infrastru ture iz lan a 30. stav a 2. i 3. ovoga Za ona. (4) Iznos za financiranje gradnje obje ata i urenaja omunalne infrastru ture iz stav a 3. ovoga lan a u raunu za isporuenu omunalnu uslugu is azuje se posebno i ta se sredstva doznauju u proraun jedinice lo alne samouprave prema postup u oji e propisati ministar financija, a mogu se upotrebljavati is ljuivo za te namjene. Va nost ovog lan a dolazi do izra aja u lan u 30. stav u 2. u ojem su definirani izvo ri sredstava za granenje obje ata i urenaja omunalne infrastru ture ao i nabava o preme, a financiranje se obavlja iz: cijene omunalne usluge, na nade za pri ljuenje, pror auna jedinica lo alne samouprave, na nade za oncesije, drugih izvora utvrnenih poseb nim za onom. Od vremena osamostaljenja RH do danas nijedno omunalno poduzee ili vlastiti omu nalni pogon izuzev, u jednom periodu, omunalno poduzee iz Ogulina, nije po u alo is oris titi mogunosti oje pru a lana 20. Za ona i time nama nuti dodatna sredstva za obnovu il i pro irenje vodoops rbnog sustava. Trenutni nain financiranja izgradnje i re onstru cije obje ata pribavljanjem sred stava putem Hrvats ih voda, ministarstava, fonda za regionalni razvoj ili drugih izvora, pon

e ad i bez minimalnih vlastitih sredstava investitora, po azao je dosta nedostata a. Komuna lna poduzea i vlastiti omunalni pogoni uglavnom nemaju razvijene planove razvoja i o dr avanja vodoops rbnih sustava. Novi obje ti u oje nisu trebali ulagati sredstva iz vlas titih, za onom predvinenih izvora, pone ad nisu valitetno odr avani to uzro uje njihovo br e propad anje. Sustav naplate na nade za ori tenje voda temeljem isporuenih oliina vode ne motivi ra distributere na ot lanjanje varova na sustavu. Cijene vode su ispod e onoms i o pravdanih i ori tenje mogunosti iz lan a 20. bi osiguralo pri upljanje dopuns ih iznosa oji bi mogli biti ori teni u djelomino odr avanje sustava. Taj problem je posebno nagla en na dijelovima sustava u ruralnim podrujima sa vi e ua za odmor, i u ojima imamo vei broj pri ljua a nego stanovni a evidentiranih popisom stanovni tva. Ta vi dijelovi sustava zahtije vaju jedna o odr avanje, a sredstva pri upljena od potro nje vode su zanemariva. Obzirom da veina stanovni tva smatra da je voda dobro oje mora biti svima dostupno, te da je dr ava, odnosno lo alna samouprava obvezna osigurati valitetnu i stalnu vodoops rbu, a roz povijest ti rauni nisu ni ad znaajnije optereivali uni proraun, nalazimo se u situac iji ada sva i po u aj poveanja cijene vode predstavlja lo alni politi i problem. Vrlo rijet o se lo alne samouprave odluuju na poveanje cijene vode, a ada se to i uini onda se rad io o

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 156 KAPROJEKT D.O.O. simbolinom poveanju osnovne cijene, a sva i po u aj uvonenja ta ozvanog pau ala je unaprijed osunen na neuspjeh. U budunosti e lo alna samouprava ao i omunalna poduzea i vlastiti omunalni pogon i morati ulo iti dodatne napore a o bi se orisnicima sustava javne vodoops rbe put em leta a uz raune ili na ne i drugi nain objasnili tro ovi zahvaanja, proizvodnje i isporu e vode, te nain formiranja cijene a o bi se cijene barem done le pribli ile e onoms im, bez s tvaranja nepotrebnih i neopravdanih tenzija. 5.2. KOLIINE ZAHVAENIH I KORI TENIH VODA TIJEKOM ZADNJIH PET GODINA U nastav u se daje tablini pri az zahvaenih, preranenih, isporuenih (fa turiranih) oliina vode u znaajnijim sustavima na podruju upanije u razdoblju 2003-2006. Osim pet najv eih grads ih sustava, analizom e se obuhvatiti i dva vea opins a sustava: ra ovi i i voj ni i. Svi navedeni podaci u svezi oliina vode dobiveni su od nadle nih omunalnih poduzea , i proje tant ne mo e jamiti njihovu tonost. SUSTAVI god. ZAHVAENO (m3) PRERA.ENO (m3) INDUSTRIJA (m3) KUANSTVA (m3) UKUPNO (m3) NENAPLAENO +GUBICI (m3) NENAPLAENO +GUBICI (%) 2003 9079972 9079972 1944420 3226665 5171085 3908887 43 2004 9154983 9154983 1927765 3222135 5149900 4005083 44 2005 9123593 9123593 1630312 2833345 4463657 4659936 51 2006 9159093 9159093 1696192 2924720 4620912 4538181 50 2003 1612180 1612180 156000 624000 780000 832180 52 2004 2134920 2134920 133200 610500 743700 1391220 65 2005 2154729 2154729 132000 555500 687500 1467229 68 2006 2141478 2141478 144000 660000 804000 1337478 62 2003 3142531 3142531 252704 620782 873486 2269045 72 2004 3252602 3252602 145899 577959 723858 2528744 78 2005 3582937 3582937 159221 574775 733996 2848941 80 2006 3655553 3655553 162000 584000 746000 2909553 80 2003 766398 766398 19036 496519 515555 250843 33 2004 767073 767073 19334 468535 487869 279204 36 2005 726920 726920 19252 450592 469844 257076 35 2006 751492 751492 19441 528634 548075 203417 27 2003 318662 318662 121267 163195 284462 34200 11

2004 337760 337760 144278 158646 302924 34836 10 2005 343468 343468 153931 153843 307774 35694 10 2006 332389 332389 141915 154893 296808 35581 11 2003 357256 357256 10743 94106 104849 252407 71 2004 348536 348536 11754 98539 110293 238243 68 2005 484121 454121 11206 73950 85156 398965 82 2006 471927 471927 11000 105000 116000 355927 75 2003 373000 373000 39262 95601 134863 238137 64 2004 466000 466000 33249 64786 98036 367964 79 2005 424000 424000 48000 95000 143000 281000 66 2006 410000 410000 47000 118000 165000 245000 60 NENAPLAENA VODA OZALJ SLUNJ RAKOVICA VOJNI NAPLAENA VODA KARLOVAC D. RESA OGULIN Temeljem iznesenih podata a vidljivo je da su gubici vode vrlo znaajni, te na svi m sustavima prelaze vrijednosti od 40 % zahvaene vode. Na arlova om sustavu prisuta n je rast gubita a tije om analiziranog perioda od 43 % tije om 2003. do 50 % u 2006. godini. a i vei gubici su prisutni na dugore om sustavu, i reu se o o 60% sa ma simumom od 6 8 % tije om 2005. godine. Najvei pa gubici od svih grads ih sustava prosutni su na o gulins om sustavu, i u prote le dvije godine iznose nevjerovatnih 80 % zahvaene vode. Podaci navedeni u prilo enoj tablici nisu ipa sasvim toni jer na ne im vodozahvati ma (Slunj) ne postoje ugraneni vodomjeri pa se oliina zahvaene vode mjeri posredno, putem ra dnih sati crpnih agregata. Upravo slunjs i vodoops rbni sustav po is azanim gubicima (10%) ja o ods ae od svih ostalih vodoops rbnih sustava, te je po tome dale o bolji i od eur ops og

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 157 KAPROJEKT D.O.O. prosje a to je realno vrlo te o za oe ivati, pa se podaci za taj sustav trebaju uze ti sa veli om dozom rezerve. Opina Ra ovica dobiva vodu sa podruja Plitvi ih Jezera, da le sa nelegalnog sustava temeljenog na jezeru Kozja . Zbog nerje enih pravnih odnosa sa ne im potro aima: Auto amp Korana, hotel Grabovac, i naselje Smoljanac (opina Plitvi a Jezera) bilje i veli u godi nju oliinu legalno isporuene i nenaplaene potro nje od o o 90000 m3. Utvrnivanje tonih oliina vodnih gubita a na vodoops rbnim sustavima Karlova e upanije vrlo je slo en zadata , jer se izneseni podaci zapravo odnose na oliine zah vaene i naplaene vode (temeljem fa turiranih oliina), do se razli a izmenu te dvije vr ijednosti ne odnosi samo na gubit e. U upni gubici se mogu podijeliti na niz parcijalnih gubita a po raznim stav ama, oje nije sve mogue egza tno odrediti. Temeljem dugogodi njeg istra ivanja provedenih od strane strunih tijela IWA organizacije (menunarodno udru enje za vode), do lo se do unificir anog obli a za is azivanje vodne bilance ne og sustava. Predlo a za is azivanje vodne bilance dan je a o slijedi: u upna oliina vode oja ulazi u sustav ovla tena potro nja naplaena i ovla tena potro nja naplaena i izmjerena potro nja naplaena voda naplaena neizmjerena potro nja nenaplaena i ovla tena potro nja nenapalaena izmjerena potro nja nenaplaena voda nenaplaena neizmjerena potro nja gubici vode prividni gubici neovla tena potro nja netona mjerenja potro aa stvarni gubici istjecanja (curenja) na distribucijs im cjevovodima istjecanja i preljevanja na rezervarima istjecanja (curanja) na orisni im pri ljucima prije vodomjera Vidimo da se u upna nenaplaena voda (razli a ulaza u sustav i naplaene vode) sasto

ji od gubita a vode u sustavu i ovla tene potro nje u sustavu oja se iz ne ih razloga na naplauje (nerje eni pravni odnosi, par ovi, fontane,pranje cesta itd). Gubici vode ne og sustava se onose na razli u izmenu u upne ulazne oliine vode i ovla tene potro nje, i dijele se na prividne i stvarne gubit e vode. Prividni gubici se odnose na neovla tenu potro nju u sustavu (nelegalno pri ljueni orisnici), i na netonosti mjerenja potro aa (neispravni, ne alibrirani, ili neodgov arajui vodomjeri) Stvarni gubici su pa volumeni vode oji se "izgube" tije om e sploatacije vodoo ps rbnog sustava putem raznih tipova curenja i pu nua na cjevovodima i orisni im pri ljucim a i prelijevanja na ops rbnim rezervoarima. Preporu a je od strane IWA-e da se tije om analize vodne bilance ne og sustava u vije po u a u upna nenaplaena voda razdvojiti na tri navedene omponente. nenaplaenu ovla tenu potro nju, prividne gubit e i stvarne gubit e. Sve mjerene ili procijenjen e oliine su ovisno o nainu mjerenja podlo ne stanovitom stupnju pogre e.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 158 KAPROJEKT D.O.O. Te gre e se a umuliraju u izraunatim vrijednostima stvarnih gubita a. Stvarni gubi ci se od dobro opremljenih sustava sa ontinuiranim mjerenjem nonog proto a odrenuju temel jem analize navedenih nonih mjerenja ada nema potro nje na mre i. Kod slabije opremljeni h sustava, vrijednost stvarnih gubita a se procjenjuje oristei periodi e statisti e izvje taje (prosjene protone oliine, prosjeni broj i tip varova i pu nua prijavljenih i neprij avljenih) za razne dijelove mre e. Isto ta o znaajnu stav u stvarnih gubita a predstavljaju p relijevanja na ops rbnim rezervarima uslijed neoptimalno postavljenih re ima rada dobavnih crp nih agregata, uslijed ega se gube veli e oliine vode. Naravno da se pri ta vom procje njivanju stupanj pogre e poveava, te su se u novije vrijeme pri detaljnom analiziranju vodn ih gubita a poeli oristiti rauni vjerovatnost uz usvojeni 95 % stupanj sigurnosti, i zadr avanje mogunosti 5 % pogre e. Logino je da stvarni gubici ne mogu biti u potpunosti eliminirani, ali bi se u sv a om sustavu trebali svesti na prihvatljivu razinu oja ovisno o sustavu varira izmenu 10 i 2 0 %. Ti gubici se nazivaju neizbje ni stvarni gubici na sustavu, i ulaze u oliine u upnog potrebnog inputa u sustav. Vodoops rbni sustavi na upanijs om podruju, izuzev djelomino arlova og i ogulins og sustava uglavnom nemaju razvijen uin ovit mjerni sustav, temeljem ojega bismo do l i do egza tnih podata a. Temeljem dostupnih podata a stvarni gubici na arlova om sist emu u 2006.g iznose 44 %, to znai da stav e prividni gubici i nenaplaena ovla tena potro nja zajedno iznose o o 6 %. U oli o se ta av odnos presli a i na ostale sustave, jo u vije dobivamo previso e gubit e od prosjeno 65 %. Razlozi ta o viso ih gubita a su sli jedei: dotrajalost crpnih postrojenja i cijevnih vodova sa estim varovima neoptimalne postav e re ima crpljenja oje nisu us lanene sa realnim potrebama to rezultira obilnim prelijevanjem u vodospremama nepostojanje mjernih sistema i telemetrije na sustavima oja bi omoguila optimalizaciju istih nelegalno pri ljueni potro ai neracionalno gospodarenje vodnim resursima zbog nedovoljno razvijene svijesti a o oncesionara , ta o i potro aa nepostojanje mjerodavnih za ons ih odredaba i o vira relativno nis i tro ovi zavaanja, ondicioniranja i distribucije vode oji ne potiu oncesionare na dete tiranje i ot lanjanje gubita a.

nepostojanje dr avnih poticaja u vidu sufinanciranja programa dete tiranja i ot la njanja gubita a na vodoops rbnim sustavima Mjere za redu ciju gubita a na prihvatljivu razinu potrebno je u to s orije vrije me poeti provoditi na svim vodoops rbnim sustavima. Mjere bi se trebale sastojati u slije deem: postavljanje mjernih instrumenata na relevantne to e sustava i uspostavljanje tel emetrijs og sistema u svrhu dete cije gubita a na mre i i optimalizacije rada sustava,razvijan je dugorone strategije i mjera u svrhu redu cije gubita a, izmjena ritinih dionica i redovno odr avanje cjevovodne mre e, provjera spojeva, te redovno odr avanje alibracija i izmjena vodo mjera na orisni im pri ljucima. Legaliziranje nelegalnih potro aa, ili njihovo is ljuivanje iz vodoops rbe. Su cesivno razvijanje svijesti granana u smislu racionalnog gospoda rnja vodom. Glavni problem le i u injenici to nadle na omunalna poduzea i pogoni uglavnom nemaju sredstava za s upe i dugotrajne opisane procese. U tu svrhu bi od strane dr ave u budunosti u godi nje planove financiranja trebalo u ljuiti stav u za sufinanciranje dete tira nja i ot lanjanja gubita a na vodoops rbnim sustavima, jer treba uvidjeti da eventualn e dodatne

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 159 KAPROJEKT D.O.O. oliine vode treba dobiti upravo smanjenjem gubita a na postojeim sustavima, a ne aptiranjem dodatnih izvori ta. Temeljem navedenog, u budunosti se ne predvina poveanje oliina zahvaene vode, ve sustavnom primjenom navedenih mjera pridonjeti pobolj anju valitete vodoops rbe oja e se ogledati u isporuci veeg dijela zahvaene vode do potro aa. 5.3. CIJENA VODE PO SUSTAVIMA Ka o je u uvodnim napomenama ve navedeno, omunalna poduzea i pogoni ustrojeni su temeljem Za ona o omunalnoj djelatnosti od strane jedinica lo alne samouprave ( Opina i Gradova) oje su i veins i vlasnici istih. Cijena vode je formirana od vi e stava a. Generalno ih mo emo podijeliti u dvije at egorije: 1.) Stav e ija naplaena sredstva ostaju na lo alnoj razini za potrebe poslovanja omunalnih poduzea. osnovna cijena usluge - stav a oju formira sva o omunalno poduzee zasebno na os novu vlastitih financijs ih potreba i proje cija, a na njihov prijedlog usvaja opins o vijee ili grads o poglavarstvo. na nada za odr avanje i financiranje gradnje - stav a oju omoguava navedeni stava

20. Za ona, do sada vrlo malo is ori tena mogunost. Navedena sredstva podrazumijeva ju odr avanje postojee i izgradnju budue omunalne infrastru ture. ostala davanja - specifina davanja odrenena po pojedinom omunalnom poduzeu. Za sa da se uglavnom na nada za izgradnju od veine omunalnih poduzea vodi pod ostala dava nja. 2.) Stav e ija se naplaena sredstva u vidu na nada plaaju dr avi (Hrvats im Vodama). Visina na nada po tim stav ama je odrenena na dr avnoj razini. na nada za ori tenje voda - odrenena u visina 0.80 ( n/m3) zahvaene vode oncesijs a na nada - odrenena u visini 0.08 ( n/m3) zahvaene vode na nada za za titu izvori ta - odrenena u visini 0.90 ( n/m3) zahvaene vode U nastav u se daju podaci o cijenama vode po vodoops rbnim sustavima za 2007. go dinu dobiveni od strane nadle nih omunalnih poduzea i pogona izra ena u n/m3. DUGA RESA KARLOVAC OGULIN Elementi Domainstva Industrija Domainstva Industrija Domainstva Industrija Osnovna cijena usluge 4.62 9.58 2.75 8.63 6.50 15.60 Na nada za ori tenje voda 0.8 0.8 0.8 0.8 0.80 0.80 Koncesijs a na nada 0.08 0.08 0.08 0.08 Na nada za odr avanje i financiranje gradnje Na nada za za titu izvori ta 0.9 0.9 0.9 0.9 Ostala davanja: 1. 2 2 2. 3. Porez - PDV 1.03 2.13 0.6 1.9 1.45 3.45

U upna cijena 9.43 15.49 5.05 12.23 8.83 19.93

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 160 KAPROJEKT D.O.O. OZALJ SLUNJ VOJNI RAKOVICA Domainstva Industrija Domainstva Industrija Domainstva Industrija Domainstva Industr ija 4.32 7.59 4.09 8.57 3.86 8.00 3.58 7.23 0.80 0.80 0.80 0.80 0.80 0.80 0.80 0.80 u lj. u osnovnu cijenu 0.08 0.08 0.90 0.90 0.90 0.90 0.50 1.00 0.95 1.67 0.92 1.91 0.85 1.76 0.79 1.59 6.97 10.96 5.89 11.36 6.90 12.46 5.17 9.62 Pri analiziranju i gore navedenih podata a ograniit emo se na stav e prve s upine, da le one na ije odrenivanje utjeu nadle na poduzea i lo alna samouprava, jer su stav e dru ge s upine odrenene na dr avnoj razini i ao ta ve nepromjenjive od strane oncesiona ra. Djelatnost distribucije vode na teritoriju Republi e Hrvats e jo uvije spada pod "socijalnu" ategoriju. Slijedom toga i odrenivanje cijena za pru anje usluga vodoops rbe na p ojedinim sustavima se ne mo e provoditi usvajajui is ljuivo tr i na naela i za onitosti, va se jo uvije ru ovodi naelom "da javna vodoops rba mora biti dostupna svim orisnicima" . Zato se formiranje cijena, pa ta o i njihovo poveanje bazira is ljuivo na principu podmire nja produ cijs ih tro ova, i tro ova odr avanja vodoops rbnog sustava, ne u ljuujui ni a v e srednjerone i dugorone proje cije razvoja sustava i poslovanja tvrt e. Razumljivo je da primjenom ta vih naela omunalne tvrt e ni pod ojim uvjetima ne mogu ostvariti r entabilnost poslovanja, pa se uglavnom vr e dodatna financiranja iz grads ih ili opins ih prorau na. Osnovna cijena usluga za domainstva je po pojedinim sustavima vrlo varijabilna, i ree se od 2,75 ( n/m3) za arlova i sustav do 6,50 ( n/m3) za ogulins i sustav. Srednja cijena vode za domainstva na predoenim upanijs im sustavima iznosi 4,25 ( n/m3). Veli a razli a

ogleda se u osnovnoj cijeni za industriju (odnosno gospodarstvene orisni e) oj a je uglavnom u polazi tu o o dva puta vea od cijene za domainstva. Na arlova om sustavu je taj odnos najvei i iznosi a 3,13 puta, a najmanji na ozaljs om sustavu gdje iz nosi 1,75. Ta va znaajna razli a u tarifama je u biti neopravdana, jer se u se toru vodoops rbe i domainstvima i gospodars im potro aima pru a ista vrsta i razina usluge. Ta av tarifni nesrazmjer samo potvrnuje vodoops rbu ao "socijalnu" omponentu dru tva. Smjernice za budui razvoj tarifnih sustava morale bi podrazumijevati postupno bal ansiranje i izjednaavanje tarifa za domainstva i industriju oja bi se provodila postupno, tij

e om vi egodi njeg razdoblja. Posebno u vidu pribli avanja Europs oj Uniji, poslovanja omu nalnih poduzea morati e proi roz znaajno restru turiranje poslovanja i ustroja (oblici jav noprivatnog partnerstva i trgova ih dru tava). Poslovanje e morati prijei na tr i ne principe, umanjujui socijalnu omponentu a uvodei rentabilnost ao temelj svoga poslovanja. Naravno da je ta av proces vrlo osjetljiv, i jo za sada neprovediv, jer ao rajn ju onze vencu podrazumijeva poveanje cijena vode, za to mora biti ispunjen temeljni preduvjet gospodars e stabilnosti oja se ogleda u plate noj moi pojedinca. Slijedom navedenog, u nastav u se daje pregled cijena vode u ne im europs im zem ljama. Vrijednost se odnosi na srednju cijenu po sustavima tije om 2006.,g, izra ena u (e ur/m3): panjols a 1,22, Litva 0,64, Italia 1,14, Manars a 4,12, Dans a 4,50

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 161 KAPROJEKT D.O.O. Do su u prve tri navedene dr ave prosjene cijene vode tije om 2006.g. bile sline hr vats im cijenama, u Manars oj i Dans oj su etiri puta vee. Za sada je proces restru turiranja zapoeo jedino u arlova oj tvrt i Vodovod i an alizacija d.o.o., oja je u svrhu izgradnje omunalne infrastru ture podigla znaajan redit od Europs e ban e za obnovu i razvoj. U svrhu reorganizacije poslovanja sa ciljem poveanja re ntabilnosti oja je vezana i za otplatu navedenog redita, izranen je Operativni plan za pob olj anje poslovanja od strane talijans e tvrt e SGI S.p.a. iz Padove. Plan podrazumijeva niz predlo enih mjera i a tivnosti ijom bi se implementacijom tije om vi egodi njeg razdobl ja reorganiziralo poslovanje tvrt e u smislu poveanja uin ovitosti. 5.4. ZAKLJUAK Opisana omunalna djelatnost u upaniji namee slijedee za lju e: Koliine zahvaenih voda na podruju analiziranih znaajnijih sustava u Karlova oj upaniji ontinuirano su rasle tije om zadnjih godina, to je u nesrazmjeru sa padom broja potro aa na navedenom podruju. To se obja njava lo im postojeim stanjem na sustavima oji trpe znatne gubit e od zahvaanja vode do isporu e rajnjim orisnicima. Zato se na ra ju proje tiranog perioda ne predvina znaajnije poveanje zahvaenih oliina na postojeim sustavima, nego putem smanjenja gubita a poveanje isporuenih oliina do orisni a. Sada nji enormni vodni gubici na svim sustavima na upanijs om podruju rezultat su dugogodi njeg lo eg odr avanja i neplans og dogranivanja vodoops rbnih mre a, bez jasnih i on retnih razvojnih planova i ulaganja ne vodei rauna globalnom irenju ve mahom sam o o trenutnim lo alnim potrebama (esto je ta av stav bio uvjetovan vrlo ogranienim financijs im sredstvima namijenjenih razvoju vodoops rbe). Nadalje, razdoblje Do movins og rata izrazito je negativno utjecalo na tada nje postojee vodoops rbne sustave, posl jedice ojega se jo i danas mjestimino osjeaju, posebno na gospodars i nerazvijenim rajev ima gdje se nije ulagalo u infrastru turne sustave. U najs orije vrijeme bi trebalo pristupiti utvrnivanju mjera i izradi plana sa ciljem reduciranja gubita a na prihvatljivu razinu za sva i pojedini vodoops rbni sustav. Implementacija tih planova e podrazumijevati znaajne izdat e, to lo alna samouprava nee moi financirati. Rje enje se ogleda u participiran ju dr ave pri sufinanciranju ta ve vrste proje ata (putem Hrvats ih Voda), ili pa a ndidiranjem proje ata za financiranje iz raspolo ivih predpristupnih fondova EU. Cijena vode e u budunosti zasigurno porasti u svim sustavima, jer na dana njoj razin i ne

mo e ostati zbog same prirode poslovanja omunalnih poduzea oja e morati do ivjeti preustroj tije om procesa pribli avanja EU. Ia o e i dalje u sebi sadr avati socijaln u omponentu, to bi dr ava morala za ons i osigurati i regulirati, oe uje se poveanje u djela tr i ne omponente u u upnoj cijeni. O on retnim vrijednostima za raj plans og raz doblja je sada bespredmetno naganati, jer je politi a odrenivanja cijena unutra nja stvar sv a e tvrt e oja ovisi o veli om broju najrazliitijih imbeni a, i oja na raju dire tno utjee na poslovanje i profit. Isto ta o formiranje cijena energenata u budunosti (mahom nafte i ele t rine energije) utjecat e i na formiranje cijene vode. Na raju moramo ista nuti injenicu da na podruju R. Hrvats e, pa ta o i na podruju Karlova e upanije raspola emo iznimno valitetnim i izda nim vodnim resursima ao prirodnim bogatstvom. Svjedoci smo ozbiljnih problema na svjets oj razini u pogl edu osiguranja dovoljnih oliina pit e vode, do se mi sa svojim resursima ve dugi niz godina pona amo prilino bahato i nesavjesno, gospodarei istima "u maniri lo eg gospodara". Ta av indolentni pristup nas je i doveo do stanja da na odrenenim sustavima imamo i do 80 % gubita a, a da se zbog toga nit o mjerodavan niti najmanje ne zabrinjava.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 162 KAPROJEKT D.O.O. 6. ASPEKTI ZA TITE RESURSA 6.1. PRIKAZ ZA TITNIH ZONA VODOCRPILI TA SA ODLUKAMA O PROGLA ENJU ZA TITNIH ZONAI Obveza za tite vodocrpili ta propisana je lancima 40. do 43. Za ona o vodama (NN 107/95) i Za ona o izmjenama i dopunama Za ona o vodama (NN 150/05), a uvjeti i nain utvrnivanja podruja sanitarne za tite izvori ta i drugih le i ta voda oja se oriste ili su rezervirana za javnu vodoops rbu definirani su Pravilni om o utvrnivanju zona sa nitarne za tite izvori ta (NN 55/02). Uvidom u podat e o postojeim zonama utvrneno je da veina znaajnijih izvori ta imaju utvrnene zone sanitarne za tite. Od manjih izvori ta oja nemaju utvrnene zone sanit arne za tite ne a se vi e i ne oriste, do se od ori tenja ne ih u najs orije vrijeme pla nira potpuno odustati, a do tada se oriste samo sa ogranienim apacitetima. Izuzeta je jedino zahvat vode na jezeru Kozja oji bi ta oner u budunosti morao biti napu ten, a obz irom da se cijela zona nalazi u rugu nacionalnog par a Plitvi a jezera postojee mjere za ti te samog prostora par a su dostatne i za za titu podruja zahvata vode za pie. Menutim, veli a veina utvrnenih zona sanitarne za tite progla ena je temeljem starog Pravilni a o za titnim mjerama i uvjetima za odrenivanje zona sanitarne za tite izvo ri ta vode za pie (NN 22/86). lan om 45. novog Pravilni a iz 2002. definirano je (navod): Obvezuju se jedinice lo alne, odnosno regionalne samouprave da odlu e donesene p rije stupanja na snagu ovog Pravilni a us lade s odredbama ovoga Pravilni a u ro u pe t godina od dana njegova stupanja na snagu. Obvezuju se jedinice lo alne, odnosno regionalne samouprave da, u ro u est (6) mj eseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilni a, imenuju struno povjerenstvo iz lan a 42. s tav a 2. oje e predlo iti potrebne istra ne radove i dinami u us lanivanja odlu a iz stav a 1 . ovog lan a. Premda je, prema dostupnim informacijama, pri Karlova oj upaniji osnovano povjeren stvo za us lanivanje postojeih odlu a sa novim pravilni om Odlu om o osnivanju i imeno vanju Strunog povjerenstva za us lanivanje odlu a o zonama izvori ta Klasa:022-01/02-01/4 9, Ur. broj: 2133/1-07-02-03 od 17.07.2002. (Glasni Karlova e upanije 17/2002), osnovano povjerenstvo u prote lom periodu nije odr alo niti jedan sastana . Obzirom na nave deno, ovih dana je u pripremi formiranje novog povjerenstva oje bi trebalo u naj raem ro u poduzeti sve potrebne radnje a o bi sve postojee odlu e us ladilo s va eim Pravilni om o

utvrnivanju zona sanitarne za tite izvori ta. U nastav u navodimo sva postojea izvori ta i njihov status u smislu zona sanitarne za tite. Vodoops rbni sustav: Karlovac Nositelj vodoops rbe: Vodovod i analizacija d.o.o. Nadle nost u smislu utvrnivanja zona: Grad Karlovac Vodoza titna podruja izvori ta: Borlin vara Me u je Gaza I i II Gaza III Vu mani (Jur ovia Mlin) Krnja (Gredar) Mjesto i datum objave odlu e: Slu bene novine opine Karlovac 13/89

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 163 KAPROJEKT D.O.O. Vodoops rbni sustav: Duga Resa Nositelj vodoops rbe: Komunalno Duga Resa d.d. Nadle nost u smislu utvrnivanja zona: Karlova a upanija, (Opina Barilovi, Grad Duga Resa i Opina Netreti) Vodoza titna podruja izvori ta: Dobra Novigrad Popo a Peta - Velemeri Mjesto i datum objave odlu e: Dobra Novigrad (S up tina opine Duga Resa; Klasa:541-01/92-01/06; Ur.broj: 2188-01/2-92-1 od 18.09.1992. Popo a (S up tina opine Duga Resa; Klasa:541-01/92-01/07; Ur.broj: 2188-01/2-92-1 od 18.09.1992. Peta -Velemeri (S up tina opine Duga Resa; Klasa:541-01/92-01/08; Ur.broj: 2188-01/2-92-1 od 18.09.1992. Izvori ta bez zona i planirana izvori ta: ----------Vodoops rbni sustav: Ozalj Nositelj vodoops rbe: Komunalno Ozalj d.o.o. Nadle nost u smislu utvrnivanja zona: Karlova a upanija Vodoza titna podruja izvori ta: Opara Obrh Mjesto i datum objave odlu e: upanijs o vijee Karlova e upanije 23.11.93. Izvori ta bez zona i planirana izvori ta: Radatovii (izvor Raja ovi) Vodoops rbni sustav: Ogulin Nositelj vodoops rbe: Vodovod i analizacija d.o.o. Nadle nost u smislu utvrnivanja zona: Karlova a upanija i Li o-senjs a upanija (Grad Ogulin, Opina Josipdol) Vodoza titna podruja izvori ta: Zdi a (Tur ovii) Zagors a Mre nica Bocino Vrelo Vrelo Jasena o Ljes ovo Vrelo, Studeno Vrelo, Komadinovo Vrelo Mjesto i datum objave odlu e: Vijee s up tine opine Ogulin od 31.10.1990. objavljeno u Slu benim novinama broj 29 od 05.11.1990. Vodoops rbni sustav: Pla i Nositelj vodoops rbe: VEKS d.o.o. Nadle nost u smislu utvrnivanja zona: Karlova a upanija i Li o-senjs a upanija (Opina Pla i)

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 164 KAPROJEKT D.O.O. Vodoza titna podruja izvori ta: Dretulja Mjesto i datum objave odlu e: Opins o vijee Opine Pla i na 26. sjednici od 15.05.2000. godine Vodoops rbni sustav: Slunj Nositelj vodoops rbe: Komunalac Slunj d.o.o. Nadle nost u smislu utvrnivanja zona: Karlova a upanija Vodoza titna podruja izvori ta: Slunjica Mjesto i datum objave odlu e: upanijs a s up tina Karlova e upanije na 34. sjednici od 19.07.2000. godine Izvori ta bez zona i planirana izvori ta: Vrebu a Veljun Vodoops rbni sustav: Vojni (Vrelo Utinja) Nositelj vodoops rbe: Vojni Komunalac d.o.o. Nadle nost u smislu utvrnivanja zona: Karlova a upanija Vodoza titna podruja izvori ta: Vrelo Utinja Mjesto i datum objave odlu e: upanijs a s up tina Karlova e upanije na 5. sjednici od 21.11.2001. godine Izvori ta bez zona i planirana izvori ta: Kuplens o, Krstinja Vodoops rbni sustav: Lasinja Nositelj vodoops rbe: vlastiti omunalni pogon Opine Lasinja Nadle nost u smislu utvrnivanja zona: Karlova a upanija Vodoza titna podruja izvori ta: Crna Draga Mjesto i datum objave odlu e: upanijs a s up tina Karlova e upanije na 5. sjednici od 21.11.2001. godine 6.2. PROVO.ENJE ZA TITE VODOCRPILI TA, PODZEMNIH VODA I ZA TIENIH PODRUJA U prethodnom poglavlju su u osnovi obrazlo eni za ons i temelji obveze za tite vodoc rpili ta ao i trenutna us lanenost lo alnih odlu a o za titi izvori ta. U ovom poglavlju emo obratiti pozornost na specifinosti za tite po pojedinim izvori tima. Karlovac Obzirom da se veina izvori ta nalazi u samom urbaniziranom dijelu grada ( vara, Borlin ) ili u neposrednoj blizini (Me u je , Gaza I II i III) postojee zone ao i te st odlu e zahtijevaju novelaciju neovisno o obvezi oja slijedi iz novog pravilni a. Postojee zone sani tarne za tite su evidentirane u lo alnoj prostorno-plans oj do umentaciji, premda je, zbog pol o aja zdenaca u samom gradu za titu mogue provoditi jedino ploama s upozorenjem i definiranjem valitetnih operativnih planova interventnih mjera u sluaju neposred ne ugro enosti zdenaca i vode u podzemlju uslijed iznenadnih zaganenja. Reguliranje i zgradnje obje ata u zonama ao i u lanjanje postojeih obje ata oji predstavljaju opasnost po zdence ( eljezni a pruga, brza grads a cesta) nije provedivo zbog previso ih tro ova izmje ta nja. Upravo zbog problema izvori ta i zdenaca u gusto urbaniziranim podrujima a vih ima u dosta gradova u Hrvats oj, trebalo bi pri dono enju slijedeeg Pravilni a o utvrniva nju zona

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 165 KAPROJEKT D.O.O. sanitarne za tite izvori ta voditi rauna o tim specifinim situacijama oje nije mogue r ije iti odredbama postojeeg Pravilni a. Izvori te Jur ovia Mlin nalazi se unutar prostora pod nadle nosti Ministarstva obrane RH, (ne ada nji vojni poligon), te e za utvrnivanje zona biti potrebno onzultirati i M ORH. Izvori te Gredar u Krnja u je zbog veli e ugro enosti sa povr ine to je posljednjih god ina onemoguavalo ori tenje vode za pie, spajanjem Krnja a na sustav Velemeri postupno is ljuivano iz uporabe i danas se oristi samo u manjem dijelu sustava. Planira s e da e u s orije vrijeme izmjenom rasporeda distribucije vode na podruju Duga Rese i Karlo vca izvori te biti u potpunosti napu teno. Sveu upno sagledano stanje za tite izvori ta na podruju grada Karlovca uspr os svih problema vezanih uz gustou urbaniziranih povr ina, po azuje da valiteta vode onst antno zadovoljava potrebne riterije i da do sada nije bilo ni a vih onei enja izvori ta, a manji problemi u pojedinim dijelovima grada su is ljuivo vezani uz dotrajalost dijelova mre e, a ne uz stanje izvori ta. Sve I. zone sanitarne za tite su propisno ogranene i oznaene. Ozalj Izvori ta su propisno ogranena i oznaena. Uz izvori te Obrh su prote lih godina bili vezani povremeni problemi sa smanjenjem izda nosti u su nom periodu i poveanje mutnoe za jaih oborina ili topljenja veih oliina snijega. Izgradnjom i pu tanjem u pogon novog zdenca pored postojee apta e 2006. godine oe uje se smanjenje navedenih pojava, ali e sva a o pri izradi prijedloga novih zona sanitarne za tite izvori ta biti potrebno p rovesti dopuns e istra ne radove oji e utvrditi uzro e nastajanja pojave mutnoe u odrenenim hidrolo im prili ama. Na podruju grada Ozlja potrebno je definirati status izvori ta na dijelu umber a (iz vori ta Raja ovi i Jamni ) oja su izgranena za biv e dr ave od strane investitora iz Sloveni je i oji se i danas oriste za ops rbu naselja sa slovens e strane granice (Jamni ), ili sa obje strane granice (Raja ovi). Ta dva izvori ta formalno ne postoje ( oncesije, zone sanitarne za tite i dr.), a njihova potreba je neupitna u smislu zadr avanja stanovni a na tom podruju. U blis oj pro losti je od slovens e strane postojala poluslu bena inicijativa za utvrnivanje z ona sanitarne za tite i rje avanje pitanja oncesije, ali do danas taj problem nije rije e n i zahtijevat e formiranje ne og obli a menudr avne omisije oja e iznai nain za rje avanje tog problema. Duga Resa

podruju opine Netreti, Dobra-Novigrad, te Peta -Velemeri na podruju opine Barilovi, a ojima upravlja omunalno poduzee iz Duga Rese. Sve zone sanitarne za tite su dones ene poet om devedesetih godina. Uz izvori te Popo a nisu u pro losti evidentirani posebni problemi sa valitetom vode, pa u pogledu za tite istog nema ne ih posebnih proble ma, primarno zbog povoljnog polo aja. Specifian problem tije om posljednjih ne oli o godina bio je vezan uz zahvat vode iz rije e Dobre u Novigradu. Zone sanitarne za tite su utvrnene prema starom pravilni u ta o da je I. zona u ljuivala prostor o o rije e Dobre cca. 6 m uzvodno od vodozahvata, II. zo na prostor od granice I. zone uzvodno do naselja Tro marija blizu izvora Dobre, a III. zona j e obuhvaala cjelo upno podruje sliva Gornje Dobre sa Gradovima Ogulin i Vrbovs o. Naravno da ta o veli e zone sanitarne za tite nisu mogle biti odr ive u pra si pa se, posebice na on dono enja novog Pravilni a o za titi izvori ta, a vezano uz poglavlje 2.2. Za tita voda iz otvor enih vodoto ova, oje propisuje samo I. zonu sanitarne za tite, pri izradi prostorno pl ans e do umentacije i pri izdavanju vodopravnih a ata u azivalo na apsurdnost postojan ja II. i III. zone, i postupalo zanemarivanjem odredaba vezanim uz te dvije zone. Obzirom da s e zbog

Pod sustavom Duga Resa podrazumijevamo dana nje stanje sa izvori tima Popo a

I i II na

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 166 KAPROJEKT D.O.O. izgradnje HE Le e u najs orije vrijeme planira odustati od zahvata vode iz rije e D obre prestat e i potreba utvrnivanja nove zone sanitarne za tite za predmetno izvori te. Izvori te Peta u Velemeriu uspr os utvrnenim zonama sanitarne za tite u prote lom pe riodu je imao vi e problema sa valitetom vode. Problemi vezani uz utjecaj seos ih gospo darstava u selu Velemeri iznad zone izvori ta je dijelom rije en izgradnjom obodnih anala sje verno od izvori ta za odvod vode oja se iz sela za jaih oborina slijevala na lo aciju zd enca. Drugi problem je vezan uz utjecaj rije e Korane oja za veli ih voda preplavljuje pros tor zdenaca i redovito utjee na valitetu vode. Sama I. zona sanitarne za tite je fizi i ogranena na on izdavanja Dozvolbenog naloga Hrvats ih voda 2001., ali je ve pri prvoj slijedeoj p oplavi nanos granja oji je tije om poplave donijela Korana u potpunosti uni tio ompletn u zapadnu stranu ograde. Sve uestaliji problemi na izvori tu Peta u azuju na hitnu potrebu a nalize postojeeg stanja zdenca, te dopuns u za titu I. i dijela II. zone izvori ta a o bi s e vanjs i utjecaj na zdenac smanjio na najmanju moguu mjeru. Ogulin Pod podrujem Ogulina podrazumijevamo izvori ta oja su se nalazila na podruju ne ada nje Opine Ogulin, a za oje su 1990. godine utvrnene zone sanitarne za tite. D anas se ne a od tih izvori te nalaze na podruju opine Josipdol (Bocino Vrelo) i opine Pla i (Studenovo, Ljes ovo i Komadinovo Vrelo). Radi se o tipinom ra om podruju, a iz pogleda na tada utvrnene zone sanitarne za tite oevidno je da su iste ranene prema brojnim istra nim radovima i ispitivanjima oja su na tom podruju provonena u svrhu utvrniv anja podzemnih spiljs ih sustava. Novelacija postojee odlu e je neophodna, pored obvez e iz novog pravilni a, i zbog injenice da se zone sanitarne za tite nalaze na podruju dvi je upanije (a i dva vodnogospodars a odjela), te da je za utvrnivanje potrebna surad nja Karlova e, Li o-Senjs e i Primors o-gorans e upanije. U razmatranje je ta oner potr ebno u ljuiti i izvori te Kra ar u vodoops rbnom sustavu Dre nica, za oje ni ada nisu utv rnene zone sanitarne za tite. Inae, na svim izvori tima na tom podruju, u pro losti nisu zabil je eni incidenti vezani uz valitetu vode oji bi izlazili iz o vira pojava uobiajenih u ra im podrujima. Pla i Obzirom da je na on domovins og rata u javnu vodoops rbu u ljuen i sustav izvori ta

Dretulja oji je ne ad bio u vlasni tvu eljeznice, Opina Pla i je 2000. godine utvrdi la, temeljem elaborata izranenog od strane ovla tene tvrt e, zone sanitarne za tite oje e biti potrebno novelirati su ladno odredbama novog pravilni a. Izgradnjom novih dublji h zdenaca na podruju izvori ta eliminiran je problem manjih ba teriolo ih onei enja oja su se povremeno pojavljivala u prija njem plit om zdencu. Kapacitet izvori ta Dretulja vi es tru o nadilazi oliine vode oje se sada iz njega crpe, te je vrlo zanimljivo za budui r azvoj vodoops rbe Sabors o Izvori ta Toa i avr alo zahvaena poslije domovins og rata nemaju utvrnene zone sanitarne za tite, a na Malom i Veli om vrelu Li e Jesenice su u jesen 2007. godine zapoeli istra ni radovi u o viru CARDS proje ta, oji e rezultirati i utvrnivanjem zona san itarne za tite. Slaba izgranenost prostora o o tih izvori ta, blizina NP Plitvi a jezera su ujedno i prirodna za tite, a prostornim planom opine Sabors o je zona tih izvori ta stavljena pod posebno za tieno podruje prirode, ta o da e se budue zone sanitarne za tite izvori ta bez problema u lopiti u lo alni prostorni plan.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 167 KAPROJEKT D.O.O. Plitvice Ra ovica Sustav vezan uz zahvat vode iz jezera Kozja na Plitvi im jezerima ara terizira potpuna formalna neza onitost pa slijedom toga nisu utvrnene niti zone sanitarne za tite. Obzirom da se cijelo jezero Kozja ao i sva gornja jezera nalaze u rugu NP Plitvi a Jez era, pra tino ni sa eventualnom buduom legalizacijom sustava utvrnivanje zona sanitarne za tite ne bi imalo posebnog smisla. Obzirom da se u budunosti planira prestana ori tenja voda jezera Kozja za javnu vodoops rbu problemati u zona sanitarne za tite nije potreb no posebno razmatrati. Izvori te Broanac na podruju opine Ra ovica nije u e sploataciji od predratnih vremen a, a u sluaju ponovnog a tiviranja biti e potrebno utvrditi zone sanitarne za tite. Slunj Na podruju grada Slunja oriste se dva zahvata za javnu vodoops rbu: zahvat vode iz vodoto a rije e Slunjice cca. 4 m nizvodno od izvori ta za oji su utvrnene zone s anitarne za tite i zahvat izvora Vrebu a u Veljunu za oji nisu utvrnene zone sanitarne za tite . Uz postup u dono enja zona sanitarne za tite izvori ta Slunjice uinjen je vei propust ad a je, mimo dogovora i usugla enih stavova sa Hrvats im vodama podruje III. zone umjes to samo na sjevernom dijelu opine Ra ovica pro ireno na cjelo upno podruje opine Ra ovic a za to ne postoji tehni o opravdanje, a ta injenica predstavlja problem pri izradi p rostornih planova na podruju opine Ra ovica. Premda je zahvat vode smje ten 4 m nizvodno od izvori ta, te time podlije e odredbama poglavlja 2.2. Za tita voda iz otvorenih vodoto ova iz Pravilni a oji u tom sluaju propisuje samo I. zonu sanitarne za tite u neposrednoj blizini vodozahvata, injenica je da time samo izvori te ostaje potpuno neza tieno. Manja ugro enost izvori ta sa podruja opine Sabors o i vea u neposrednoj blizini izvori ta, a o d utjecaja dr avne ceste D1 oja prolazi neposredno iznad, zahtijevaju posebno treti ranje tog podruja u smislu za tite. Neophodno je provjeriti u va eoj za ons oj regulativi oje s u mogunosti za tite samog izvori ta Slunjice bez obzira to se samo izvori te ne oristi za javnu vodoops rbu. U prote lom vremenu je vi e puta evidentirana vea mutnoa vode i ograniavana potro nja vode to je veim dijelom neizbje no zbog zahvata vode iz otvorenog vodoto a, a rezult at je dotrajale opreme za filtriranje. A cidentna situacija prevrtanja cisterne sa sum pornom iselinom prije ne oli o godina u azala je na svu nesigurnost postojeeg vodozahva

ta. Izvori te Vrebu a oristi se za ops rbu ne oli o zasela a u mjesnom odboru Veljun, a ljeti izda nog istog padne ispod 1 l/s, te utvrnivanje zona sanitarne za tite prema va eem pravilni u predstavlja veli i financijs i teret za nadle no omunalno poduzee ojem i samo odr avanje sustava stvara znaajne tro ove. Cetingrad Na podruju opine Cetingrad u fun ciji su trenutno izvori ta ivo Vrelo i Krmarevac za oja ni ada nisu utvrnene zone sanitarne za tite. Vojni Na podruju opine Vojni u fun ciji su trenutno sustavi Vrelo Utinja, te manji sustav i Kuplens o i Krstinja. Za sustav Vrelo Utinja su utvrnene zone sanitarne za tite 20 01. godine i iste e biti potrebno novelirati su ladno odredbama va eeg pravilni a. Definirane zon e su bile temelj za odbijanje zahtjeva za is op sili atnog pijes a u II. zoni sanitar ne za tite oji bi posredno ugrozio izvori te Vrelo Utinja, a davanje odobrenja bi te o bilo sprijeeno bez utvrnenih zona.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 168 KAPROJEKT D.O.O. Podruja izvori ta u Kuplens om i Krstinji, ao i izvori te Vrebu a na Slunjs om podruju nemaju utvrnene za titne zone, ali su prirodno relativno za tieni, do bi izvonenje i stra nih radova za utvrnivanje zona sanitarne za tite bi predstavljalo veli i financijs i t eret za nadle no omunalno poduzee. Lasinja Izvori te Crna Draga je jedino izvori te na ompletnom podruju Karlova e upanije na ojem su utvrnene zone sanitarne za tite prema va eem Pravilni u o utvrnivanju zona sanitarne za tite izvori ta (NN 55/02). Izvori te jo nije u e sploataciji, a u tije u s u radovi na izgradnji zdenca i crpne stanice, te se oe uje pu tanje u fun ciju tije om 2008. go dine. 6.3. ZAKLJUCI ASPEKATA ZA TITE RESURSA VODA NA PODRUJU UPANIJE Za lju e aspe ata za tite resursa voda mogue je podijeliti u ne oli o dijelova: Neupitno je da na cijelom podruju Karlova e upanije nisu novelirane postojee zone sanitarne za tite prema va eem Pravilni u o utvrnivanju zona sanitarne za tite izvori ta (NN 55/02) za niti jedno a tivno izvori te, a za to je postojao obvezni ro od 5 godina oji istjee sa rajem 2007. godine. Ta oner nisu utvrnene zone za izvori ta na ojima se vr i e sploatacija, za oje ni u pro losti nisu postojale zone. Izvori te Crna Draga oje jo nije u e sploataciji je jedino izvori te za oje su donesene valjane zone sanitarne za tite . Uzro e navedenog stanja nije mogue jednoznano odrediti. Oevidno je da je izostala valitetna inicijativa a o od strane lo alne samouprave i nadle nih omunalnih po duzea, ta o i od strane Hrvats ih voda i nadle nog ministarstva. Zahtjevni istra ni radovi predvineni va eim pravilni om predstavljaju dodatne tro ove za lo alnu samoupravu i tvrt e oje obavljaju omunalnu djelatnost, a to predstavlja poseban problem na manjim susta vima u ojima nema sredstava niti za odr avanje postojeeg stanja. Povjerenstvo propisano Pravilni om je u Karlova oj upaniji osnovano u predvinenom ro u, ali se od dana osnivanja nijednom nije sastalo. Obzirom na prote li period od pe t godina u tije u je osnivanje novog povjerenstva oje bi moralo biti znaajno operativnije. U onta tu sa nadle nom osobom u upaniji utvrneno je da se novo povjerenstvo osniva samo za izvor i ta za oja je upanija u pro losti donosila odlu e o zonama sanitarne za tite. Obzirom da su ne e zone u pro losti osnivane pri tada njim opinama, a da se evidentno nalaze na dana njem podruju vi e jedinica lo alne samouprave pa a i vi e upanija to je vidljivo i z pregledne arte zona sanitarne za tite, neophodne je rad povjerenstva u upaniji pro i riti i na za titne zone tih izvori ta (izvori ta na podruju Ogulina, Josipdola, Pla og, Sabors og,

i Slunja). Uzimajui u obzir stalno us lanivanje hrvats ih za ona i propisa sa za onima i pro pisima EU izvjesno je da e i postojei Pravilni o zonama sanitarne za tite do ivjeti izvjesne pr omjene u s orije vrijeme. Pri tome bi trebalo uzeti u obzir dvije va spomenute specifinosti oje dolaze do izra aja u Karlova oj upaniji. Prva je vezana uz izvori ta u gusto urbaniziranim podrujima u ojima je pra tino nem ogue odstraniti sve potencijalno opasne obje te, a to je dijelom ve i regulirano u post ojeem pravilni u, ali e vjerojatno trebati jo dorada. Druga specifinost je vezana uz manja lo alna izvori ta u slabo naseljenim podrujima i je osnovno odr avanje predstavlja veli i izdata za nadle na omunalna poduzea i lo alnu samoupravu pa je posve nerealno da bi isti bili u mogunosti financirati i dopuns e hidro geolo e istra ne radove u svrhu utvrnivanja zona sanitarne za tite. Slaba naseljenost tih podruja sa izrazito negativnom tendencijom u budunosti nameu potrebu da se zone

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 169 KAPROJEKT D.O.O. sanitarne za tite utvrde temeljem mi ljenja strune osobe (hidro-geologa) bez posebnih istra nih radova, a pri tome bi ljunu ulogu trebale imati strune osobe u Hrvats im vodama to bi bitno smanjilo tro ove na tim malim sustavima. Vjerojatno je da je jedan od razloga inertnosti lo alne samouprave po pitanju no velacije zona sanitarne za tite i injenica da je veina izvori ta valitativno u dobrom stanju, to zbo g slabe naseljenosti podruja na ojem se nalaze, to zbog dobre prirodne za tite. Manji povre meni problemi su se u bli oj pro losti pojavljivali na izvori tima Obrh, Peta i Slunjica, i o njima e trebati povest dopuns u pozornost pri novelaciji zona sanitarne za tite. Kompletna problemati a sanitarne za tite izvori ta vode za pie bi trebala biti jedan od glavnih prioriteta u blis oj budunosti jer bi sva i nedostata po tom pitanju mogao preds tavljati problem u postup u u ljuivanja u EU, a o sluaju izvanrednog zaganenja istih i svim posljedicama oje bi mogao izazvati nedostata jasno definiranih mjera za tite ne treba niti raspravljati.

razdoblja, temeljem usvojenih pretpostav i, iznositi ne to vi e od 600 (l/s) ma sima lne dnevne potrebe na vodi. Na postojeim izvorima na podruju upanije mogue je u upno zahvatiti ne to vi e od 1.000 (l/s) vode. Po tome je vidljivo da na postojeim izvori ti ma imamo o o 400 (l/s) vi a, u odnosu na potrebe na raju planiranog razdoblja. A o analiziramo stanje po znaajnijim sustavima upanije na raju plans og razdoblja , dobivamo slijedee: Grad Karlovac - potreba na vodi navedenog podruja iznosi 277 (l/s), uz to ops rbl juje i dragani o podruje sa potrebom na vodi od 12.30 (l/s), i u budunosti se planira pro ir iti i na dugore o podruje 50 (l/s). U upne potrebe na vodi e tada iznositi o o 340 (l/s). Ka pacitet arlova ih izvori ta i vodocrpili ta sada se ree u rasponu 310-500 (l/s), a uz planir ano poveanje apaciteta od 60 (l/s) i u svom minimumu e imati dovoljno vode za zadovol jenje potreba cijelog grvitirajueg podruja. Grad Ogulin - potreba na vodi za raj plans og razdoblja iznosi 63 (l/s), potreb a Bosiljeva oje se putem njega ops rbljuje iznosi 5 (l/s), isto ta o opine Tounj 4,70 (l/s), u ol i o jo uraunamo i potrebe dijela opina Gen. Stol, i Josipdol dobivamo u upnu ma simalnu d nevnu potrebu manju od 90 (l/s), a samo se na vodocrpili tu "Zagors a Mre nica" zahvaa 120 (l/s). Grad Ozalj - osim potreba vlastitog podruja 28 (l/s), vodom ops rbljuje i podruja opina Ribni 2,20 (l/s), Kamanje 3,50 (l/s), i a anje 7,3 (l/s), to daje u upnu ma simal nu dnevnu potrebu od 41 (l/s). Kapaciteti izvori ta "Obrh" i "Opara" iznose u ma simumu 68 ( l/s), i minimum 21 (l/s) - to je dovoljno za dugorono zadovoljenje potreba na vodi naveden og podruja. Grad D. Resa - spojem na arlova i sustav prestaje egzistirati ao neovisna cjeli na.

na

raju plans og

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 170 KAPROJEKT D.O.O. 7. PLAN RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU KARLOVAKE UPANIJE 7.1. DEFINIRANJE VODOOPSKRBNIH I DISTRIBUCIJSKIH PODRUJA NA KRAJU PLANSKOG RAZDOBLJA Definiranje vodoops rbnih i distribucijs ih podruja odreneno je i ano i opisano u s lopu poglavlja 4.6. i 4.7. ove Studije, te zorno pri azano u s priloga. 7.2. PLANIRANA BILANCA VODA UPANIJE O bilanci vode na prostoru Karlova e upanije je ta oner ve bilo vanja potreba na vodi. Proraunom potreba na vodi je utvrneno da e ista

detaljno pobroj lopu crtanih rijei tije om odreni

Grad Slunj - ma simalne dnevne potrebe na vodi na raju plans og razdoblja odren ene su na 26 (l/s). Kapacitet vodozahvata na Slunjici iznosi 34 (l/s). Slunjs i sustav se u budunosti planira povezati na apacitete "Regionalnog cjevovoda" a o ja to ve i opisano. Vojni i vodovodni sustav - baziran na izvori tu "Vrelo Utinje" sa apacitetom od 60 (l/s) , a planirane ma s. dnevne potrebe na vodi na raju plans og razdoblja iznose svega o o 26 (l/s), u oli o se i izvede spoj sa ju nim sustavom Grada Karlovca i opisano pro iren je na sjever za podruja D. i G. Sjenia a, i Udbinje apacitet vodovodnog sustava jo uvije nadma uje potrebe za gotovo 100 %. Vodovod "Velemeri"- baziran na izvori tu "Peta ", apaciteta 20 (l/s), u budunosti e slu iti ao ishodi te rnja og sustava i po rivati e potrebe na vodi barilovi e opine. U upne potebe na vodi navedenog podruja za raj plans og razdoblja predvinaju se sa o o 21 (l/s), s time da e se navedeni vodovod povezati i na apacitete vodovoda "Vu mani" na ju nom dijelu grada Karlovca.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 171 KAPROJEKT D.O.O. Budui "Regionalni cjevovod" - baziran na izvori tima Malog i Veli og Vrela Li e Jase nice, biti e u budunosti, u oli o done do realizacije istog, sasvim sigurno najznaajniji infrastru turni obje t, jer e povezivati cijelo podruje juga Karlova e upanije, te o pinu Plitvi a Jezera u Li o-Senjs oj upaniji. Time e se u dugorono valitetan vodoops rbni sustav povezati opine Sabors o, Ra ovica, grad Slunji i posredno opina Cetingrad. Kapaciteti navedenih izvori ta iznose u upno 580-4.000 (l/s). Potrebno je isto ta o napomenuti slijedee: opa tendencija u Europi i u Svijetu je znaajno smanjenje potro nje vode i racionalno

nje vode prili om planiranja vodoops rbnih sustava. ne og podruja je vrlo ovisna o demografs im retanjima na tom o nizu ostalih socio-e onoms ih parametara. Ka o smo u zadnje vrijeme

svjedoci vrlo negativnih demografs ih retanja na gotovo cijelom podruju R.H:, razumljivo je da ne mo emo oe ivati niti nagle pozitivne poma e u smislu razvoja vodoops rbe, posebno stoga to na udaljenijim rajevima, izvan veih gravitacijs ih centara, jednostavno vi e nema potro aa. sada nja ops rbljenost vodom stanovni tva na upanijs om prostoru iz javnih vodoops rbnih sustava iznosi viso ih 86 %, to je po podacima dale o vi e od prosje a Republi e Hrvats e. u upna potreba na vodi od o o 605 (l/s) dale o je manja od apaciteta upanijs ih izvori ta, pa se u tom smislu na podruju upanije ne treba pristupiti aptiranju novi h izvori ta, ve bi se eventualne dodatne oliine vode trebale osigurati smanjenjem enormnih gubita a na postojeim vodoops rbnim sustavima oji se reu od 35 - 80 % u upno zahvaene vode na pojedinim sustavima u upaniji. putem opisanih mjera gubit e bi trebalo smanjiti na prihvatljivu razinu od 25-30 % po pojedinom sustavu, te bi se na taj nain osigurale dodatne oliine vode, i uveli e pobolj alo poslovanje nadle nih omunalnih poduzea i pogona. Isto ta o potrebno je dodatno raditi na ugradnji i uspostavi telemetrijs og sustava za nadzor i praenje , te razvoju i implementaciji GIS sustava na veim vodoops rbnim cjelinama. Ta av prist up e omoguiti u ljuivanje trenutnih realnih po azatelja sustava na razinu odluivanja u svrhu odrenivanja prioriteta re onstru cije, i irenja. 7.3. PLAN I MOGUNOSTI RAZVITKA POSTOJEIH I PLANIRANIH VODOCRPILI TA Temeljem iznesenih tvrdnji u prethodnom poglavlju, ali i ve vi e puta tije om izrad e ove Studije ne planira se zahvaanje novih izvori tana upanijs om podruju jer za to jednostavno nema potrebe. U budunosti treba regulirati rad postojeih izvori ta temel jem za ons e regulative, i utvrditi nove zone za tite izvori ta temeljem done enog praviln i a (poglavlje 5. i 6.), odr avati i unaprijenivati ugranenu opremu na izvori tima, te d

gospodarenje e dnevne potro vodoops rba podruju, te

vodnim resursima oje se izmenu ostalog ogleda i u smanjenju srednj

onijeti uin ovite mjere postupanja u incidentnim situacijama. Za sada se vodoistra ni radovi jedino provode na izvori tima Li e Jasenice u svrhu izgradnje "Regionalnog cjevovoda". Re onstru cija izvori ta za sada je odrenena na arlova om sustavu, iz razloga povezivanja sa dugare im sustavom.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 172 KAPROJEKT D.O.O. 8. PROCJENE TRO KOVA IZGRADNJE 8.1. JEDININE CIJENE IZVO.ENJA CJEVOVODA a) Zemljani radovi Pretpostavljen je odnos is opa A, B i C ategorije u omjeru: - za cjevovode od nodularnog lijeva: A : B : C = 40% : 40% : 20% - za PEHD cjevovode: A : B : C = 20% : 30% : 50% Pod materijalom ategorije A podrazumijevaju se svi vrsti materijali, gdje je potrebno miniranje tije om cijelog is opa. U ovu ategoriju materijala spadaju: sve vrste vrstog i veoma vrstog amenog tla - ompa tnih stijena (eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, u ljuujui i eventualne tanje slojeve rastre enog materijala na povr ini, ili stijene s mjestiminim gnijezdima ilovae u lo alnim tro nim ili zdrobljenim zonama, tla oja sadr e vi e od 50% samaca veih od 0.5 m3, za iji is op je potrebno miniranje. Pod materijalom ategorije B podrazumijevaju se poluvrsta amenita tla, gdje je potrebno djelimino miniranje, a ostali dio is opa se obavlja izravnim strojnim radom. U ovu ategoriju materijala spadaju: fli ni materijali, u ljuujui i rastre eni materijal, homogeni lapor, ro ni pje enjaci i mje avine lapora i pje enja a, veina dolomita (osim vrlo ompa tnih), raspadnute stijene na povr ini u debljim slojevima s mje anim raspadnutim zonama, ja o zdrobljeni vapnenac, sve vrste riljaca, ne i onglomerati i slini materijali. Pod materijalom ategorije C podrazumijevaju se svi materijali oje nije potrebno minirati, nego se mogu opati izravno, upotrebom pogodnih strojeva-buldozerom, bagero ili s reperom. U ovu ategoriju materijala spadaju: sitnozrnata vezana ( oherentna) tla ao to su gline, pra ine, pra inaste gline (ilovae), pjes ovite pra ine i les, rupnozrnata nevezana (ne oherentna) tla ao to su pijesa , ljuna odnosno njihove mje avine, prirodne amene drobine-sipari ni i slini materijali, mje ovita tla oja su mje avina rupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala. Kod odrenivanja jedininih cijena ori tena je Standardna al ulacija radova u vodogradnji , Hrvats e vode, bilten II. 2007. godine, uporedno s prosjenim cijenama radova na slobodnom tr i tu, u sezoni proljee/jesen 2007. godine.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 173 KAPROJEKT D.O.O. Cijene pojedinih radova su usvojene a o slijedi: Stav a Cijena ( n/m3) Strojni is op u tlu A tg 80,0 Strojni is op u tlu B tg 30,0 Strojni is op u tlu C tg 10,0 Planiranje dna rova 10,0 Izrada pje ane posteljice 120,0 Zatrpavanje rova 30,0 Odvoz vi a is opa (5 m) 15,0 KOLIINE Is op rova V=0,5x(a+b)xh A) cjevovodi od nodularnog lijeva CJEVOVOD DN d a b h V A tg B tg C tg (mm) (m) (m) (m) (m) (m3/m ) (m3/m ) (m3/m ) (m3/m ) A1) 150 0,15 0,70 1,20 1,65 1,57 0,63 0,63 0,31 A2) 200 0,20 0,80 1,30 1,75 1,84 0,74 0,74 0,36 B) PEHD cjevovodi CJEVOVOD DN d a b h V A tg B tg C tg (mm) (m) (m) (m) (m) (m3/m ) (m3/m ) (m3/m ) (m3/m ) B1) 110 0,11 0,60 1,10 1,60 1,36 0,27 0,41 0,68 B2) 140 0,14 0,70 1,20 1,65 1,57 0,31 0,47 0,79 B3) 160 0,16 0,70 1,20 1,65 1,57 0,31 0,47 0,79 B4) 225 0,23 0,80 1,30 1,70 1,79 0,36 0,54 0,89

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 174 KAPROJEKT D.O.O. Planiranje dna rova za cjevovod A) cjevovodi od nodularnog lijeva CJEVOVO D DN A (mm) (m2/m) A1) 150 0,70 A2) 200 0,80 B) PEHD cjevovodi CJEVOVO D DN A (mm) (m2/m) B1) 110 0,60 B2) 140 0,70 B3) 160 0,70 B4) 225 0,80 Posteljica za cjevovod V=0,5x(a+b1)xh1-(d2x.)/4 A) cjevovodi od nodularnog lijeva CJEVOVOD DN d a b1 h1 v1 v2 V (mm) (m) (m) (m) (m) (m) (m) (m3/m ) A1) 150 0,15 0,70 0,84 0,45 0,10 0,20 0,33 A2) 200 0,20 0,80 0,96 0,55 0,15 0,20 0,45 B) PEHD cjevovodi CJEVOVOD DN d a b1 h1 v1 v2 V (mm) (m) (m) (m) (m) (m) (m) (m3/m ) B1) 110 0,11 0,60 0,73 0,40 0,10 0,19 0,26 B2) 140 0,14 0,70 0,84 0,43 0,10 0,19 0,32 B3) 160 0,16 0,70 0,84 0,45 0,10 0,19 0,33 B4) 225 0,23 0,80 0,96 0,55 0,12 0,20 0,44

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 175 KAPROJEKT D.O.O. Zatrpavanje =Vis opa-Vposteljica A) cjevovodi od nodularnog lijeva DIONICA DN V (mm) (m3/m ) A1) 150 1,24 A2) 200 1,39 B) PEHD cjevovodi DIONICA DN V (mm) (m3/m ) B1) 110 1,10 B2) 140 1,25 B3) 160 1,24 B4) 225 1,35 Odvoz vi a materijala =Vposteljica x1,20 A) cjevovodi od nodularnog lijeva CJEVOVO D DN V (mm) (m3/m ) A1) 150 0,40 A2) 200 0,54 B) PEHD cjevovodi DIONICA DN V (mm) (m3/m ) B1) 110 0,31 B2) 140 0,38 B3) 160 0,40 B4) 225 0,53

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 176 KAPROJEKT D.O.O. b) Cijene zemljanih radova A) cjevovodi od nodularnog lijeva A1) DN-150 mm is op rova 0,63 x 80,0 + 0,63 x 30,0 + 0,31 x 10,0 ........... 72,40 n/m planiranje dna rova 0,70 x 10,0 ......................................... 7,00 n/m izrada pje ane posteljice 0,33 x 120,0 ........................... 39,60 n/m zatrpavanje rova 1,24 x 30,0 .......................................... 37,20 n /m odvoz vi a materijala 0,40 x 15,0 .................................... 6,00 n/m u upno: ...................................................................... 1 62,20 n/m A2) DN-200 mm is op rova 0,74 x 80,0 + 0,74 x 30,0 + 0,36 x 10,0 ........... 85,00 n/m planiranje dna rova 0,80 x 10,0 ......................................... 8,00 n/m izrada pje ane posteljice 0,45 x 120,0 ........................... 54,00 n/m zatrpavanje rova 1,39 x 30,0 .......................................... 41,70 n /m odvoz vi a materijala 0,54 x 15,0 .................................... 8,10 n/m u upno: ...................................................................... 1 96,80 n/m B) PEHD cjevovodi B1) DN-110 mm is op rova 0,27 x 80,0 + 0,41 x 30,0 + 0,68 x 10,0 ........... 40,70 n/m planiranje dna rova 0,60 x 10,0 ......................................... 6,00 n/m izrada pje ane posteljice 0,26 x 120,0 ........................... 31,20 n/m zatrpavanje rova 1,10 x 30,0 .......................................... 33,00 n /m odvoz vi a materijala 0,31 x 15,0 .................................... 4,65 n/m u upno: ...................................................................... 1 15,55 n/m B2) DN-140 mm is op rova 0,31 x 80,0 + 0,47 x 30,0 + 0,79 x 10,0 ........... 46,80 n/m planiranje dna rova 0,70 x 10,0 ......................................... 7,00 n/m izrada pje ane posteljice 0,32 x 120,0 ........................... 38,40 n/m zatrpavanje rova 1,25 x 30,0 .......................................... 37,50 n /m odvoz vi a materijala 0,38 x 15,0 .................................... 5,70 n/m u upno: ...................................................................... 1 35,40 n/m B3) DN-160 mm is op rova 0,31 x 80,0 + 0,47 x 30,0 + 0,79 x 10,0 ........... 46,80 n/m planiranje dna rova 0,70 x 10,0 ......................................... 7,00 n/m izrada pje ane posteljice 0,33 x 120,0 ........................... 39,60 n/m zatrpavanje rova 1,24 x 30,0 .......................................... 37,20 n /m odvoz vi a materijala 0,40 x 15,0 .................................... 6,00 n/m u upno: ...................................................................... 1

36,60 n/m

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 177 KAPROJEKT D.O.O. B4) DN-225 mm is op rova 0,36 x 80,0 + 0,54 x 30,0 + 0,89 x 10,0 ........... 53,90 n/m planiranje dna rova 0,80 x 10,0 ......................................... 8,00 n/m izrada pje ane posteljice 0,44 x 120,0 ........................... 52,80 n/m zatrpavanje rova 1,35 x 30,0 .......................................... 40,50 n /m odvoz vi a materijala 0,53 x 15,0 .................................... 7,95 n/m u upno: ...................................................................... 1 63,15 n/m c) Jedinine cijene Cjevovod A) cjevovodi od nodularnog lijeva CJEVOVOD DN KLASA Dobava i us ladi tenje Unutarnji transport Monta a Tlana proba, pranje i dezinfe cija UKUPNO --- (mm) --- ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) A1) 150 K9 280,0 30,0 60,0 35,0 405,0 A2) 200 K9 350,0 40,0 70,0 40,0 500,0 B) PEHD cjevovodi CJEVOVOD DN NP Dobava i us ladi tenje Unutarnji transport Monta a Tlana proba, pranje i dezinfe cija UKUPNO (mm) (MPa) ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) B1) 110 1,0 70,0 10,0 20,0 10,0 110,0 B2) 140 1,0 110,0 15,0 25,0 15,0 165,0 B3) 160 1,0 140,0 15,0 25,0 15,0 195,0 B4) 225 1,0 260 20,0 30,0 20,0 330,0 Cijena cjevovoda A) cjevovodi od nodularnog lijeva PROMJER Zemljani radovi Cjevovod UKUPNO ----- ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) A1) 150 mm 165,00 405,00 570,00 A2) 200 mm 200,00 500,00 700,00

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 178 KAPROJEKT D.O.O. B) PEHD cjevovodi PROMJER Zemljani radovi Cjevovod UKUPNO ----- ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) B1) DN-110 120,00 110,00 230,00 B2) DN-140 140,00 165,00 305,00 B3) DN-160 140,00 195,00 335,00 B4) DN-225 165,00 330,00 495,00 d) Obje ti na cjevovodu Tro ovi izgradnje se procjenjuju u iznosu 30% od tro e) Jedinine cijene u upno A) cjevovodi od nodularnog lijeva PROMJER Cjevovod Obje ti Jedinina cijena (u upno) Jedinina cijena (zao ru eno) ----- ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) A1) 150 mm 570,00 171,00 741,00 750,00 A2) 200 mm 700,00 210,00 910,00 900,00 B) PEHD cjevovodi DIONICA Cjevovod Obje ti U upno Zao ru eno ----- ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) ( n/m ) B1) DN-110 230,00 69,00 299,00 300,00 B2) DN-140 305,00 91,50 396,50 400,00 B3) DN-160 335,00 100,50 435,50 450,00 B4) DN-225 495,00 148,50 643,50 650,00

ova izgradnje cjevovoda.

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 179 KAPROJEKT D.O.O. 8.2. JEDININE CIJENE VODOOPSKRBNIH OBJEKATA a) Granevins i dio Jedinina cijena izgradnje crpne stanice utvrnena je po m2 brutto tlocrtne povr ine, a jedinina cijena izgradnje vodospreme po m3 brutto zapremine: - crpna stanica 6.000,00 - 8.000,00 n/m2 - vodosprema 3.000,00 - 6.000,00 n/m3 b) Ele tro-strojars i dio Procjena vrijednosti se daje pre o jedinine cijene po W instalirane snage u crpn oj stanici: Ces = 4.000,00 - 6.000,00 n/ W 8.3. POVEZIVANJE POJEDINIH SUSTAVA a) 'Karlovac' - 'Duga Resa' a1) poveanje apaciteta 'Karlovca' za 60 l/s 2.000.000,00 n a2) spojni cjevovod 'bolnica - VS vara', DN-350, L=600 m 600.000,00 n a3) cjevovod 'Donje Mrzlo Polje', DN-280 i DN-225, L=1.500 m 800.000,00 n a4) crpna stanica 'Duga Resa' 2.600.000,00 n a5) vodosprema 'Vidan a 2', V=1.200 m3 3.000.000,00 n - u upno a): 9.000.000,00 n b) 'Karlovac' - 'Velemeri' - 'Vu mani' b1) crpna stanica 'Turanj' 600.000,00 n b2) vodosprema 'Slunjs a Brda', V=800 m3 2.400.000,00 n b3) tlani cjevovod DN-140, L=3.300 m 1.320.000,00 n b4) cjevovod za 'Vu mani' DN-225, L=1.000 m 650.000,00 n b5) cjevovod za 'Velemeri' DN-140, L=1.200 m 480.000,00 n - u upno b): 5.450.000,00 n c) 'Karlovac' - 'Ozalj' c1) cjevovod do CS 'Opara' DN-110, L=2.500 m 750.000,00 n c2) cjevovod 'M. Erjavec - Ozalj' DN-225, L=5.600 m 3.640.000,00 n c3) cjevovod 'M. Erjavec - Vu sani' DN-160, L=2.300 m 1.035.000,00 n - u upno c): 5.425.000,00 n

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 180 KAPROJEKT D.O.O. d) 'Karlovac' - 'Vojni' d1) cjevovod 'Tu ilovi - Vojni' DN-160 i DN-140, L=4.200 m 1.800.000,00 n d2) cjevovod 'Bu ovica - VS O i' DN-160, L=1.800 m 810.000,00 n d3) vodosprema 'O i', V=400 m3 1.600.000,00 n d4) vodosprema 'Ke ia Brdo', V=500 m3 2.000.000,00 n - u upno d): 6.210.000,00 n e) 'Ogulin' - 'Bosiljevo' - 'Duga Resa' - 'Generals i Stol' e1) cjevovod 'Grabr - VS Gorinci', NO-150, L=5.500 m 4.125.000,00 n e2) cjevovod 'Bosiljevo - Lipa', DN-140 i DN-110, L=11.500 m 4.025.000,00 n - u upno e): 8.150.000,00 n f) 'Ogulin' - 'Josipdol' - 'Tounj' - 'Generals i Stol f1) cjevovod 'Zdenac - Poto ', NO-150, L=3.800 m 2.850.000,00 n f2) cjevovod 'Poto - VS Generals i Stol', DN-160, L=8.500 m 3.825.000,00 n - u upno f): 6.675.000,00 n g) 'Ogulin' - 'HOC Bjelolasica' g1) crpna stanica 'Brozi' 2.900.000,00 n g2) vodosprema 'Tisovac', V=400 m3 2.100.000,00 n g3) pre idna omora 'Bjels o' 200.000,00 n g4) cjevovod 'Vui Selo - CS Brozi', DN-160, L=4.100 m 1.845.000,00 n g5) cjevovod 'CS Brozi - VS Tur ovii', DN-160, L=1.200 m 540.000,00 n g6) cjevovod 'CS Brozi - VS Tisovac', NO-150, L=13.700 m 10.275.000,00 n g7) cjevovod 'VS Tisovac-VS Vrelo', NO-150 i NO-200, L=9.600 m 8.160.000,00 n g8) ops rbna mre a 'Vrelo-Jasena ', DN-140 i DN-110, L=9.300 m 3.255.000,00 n - u upno g): 29.275.000,00 n h) 'Krnja ' - 'Velemeri' h1) crpna stanica 'Manari' 250.000,00 n h2) vodosprema 'Bo ia Brdo', V=100 m3 600.000,00 n h3) cjevovodi od VS 'Bo ia Brdo', DN-140 i DN-110, L=12.000 m 4.200.000,00 n h4) crpna stanica 'Jasnieve Doline' 250.000,00 n h5) vodosprema 'Cvjetiani', V=100 m3 600.000,00 n h6) cjevovodi od VS 'Cvjetiani', DN-140 i DN-110, L=11.000 m 3.850.000,00 n h7) crpna stanica 'atrnja' 250.000,00 n

f) 'Ogulin' - 'Josipdol' - 'Tounj' - 'Generals i Stol' .............. 6.675.000, 00 n g) 'Ogulin' - 'HOC Bjelolasica' ....................................... 29.275.0 00,00 n h) 'Krnja ' - 'Velemeri' ................................................. 15.925 .000,00 n i) Regionalni vodovod 'L. Jasenica-Pl. Jezera-Slunj' ..... 103.260.000,00 n UKUPNO: 189.360.000,00 n

STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUJU - KARLOVAKE UPANIJE Proje t br. P-32/07 List 181 KAPROJEKT D.O.O. h8) vodosprema 'Vetiljaa', V=100 m3 600.000,00 n h9) cjevovodi od VS 'Vetiljaa', DN-140 i DN-110, L=11.000 m 3.850.000,00 n h10) crpna stanica 'Grabovac' 250.000,00 n h11) cjevovodi od CS 'Grabovac', DN-140 i DN-110, L=3.500 m 1.225.000,00 n - u upno h): 15.925.000,00 n i) Regionalni vodovod 'Li a Jasenica - Plitvi a Jezera - Slunj' i1) vodozahvati 'M. Vrelo' i 'V. Vrelo' 10.000.000,00 n i2) crpna stanica 'Li a Jasenica' 10.000.000,00 n i3) vodosprema 'Mala Lisina', V=1.200 m3 3.700.000,00 n i4) vodosprema 'Kuselj', V=2.000 m3 4.200.000,00 n i5) dogradnja VS 'Bilce', V=500 m3 1.500.000,00 n i6) cjevovod 'vodozahvat - CS', DN-500, L=5.300 m 12.700.000,00 n i7) cjevovod 'CS L. Jasenica - VS M. Lisina', NO-300, L=5.500 m 7.150.000,00 n i8) cjevovod 'VS M. Lisina - VS Melnica', NO-300, L=18.000 m 18.000.000,00 n i9) cjevovod 'CS L. Jasenica - VS Kuselj', NO-400, L=10.200 m 13.260.000,00 n i10) cjevovod 'VS Kuselj - VS Lisina', NO-400, L=7.500 m 9.750.000,00 n i11) cjevovod za 'VS Bilce', NO-300, L=10.000 m 13.000.000,00 n - u upno i): 103.260.000,00 n 8.4. REKAPITULACIJA a) 'Karlovac' - 'Duga Resa' .............................................. 9.000 .000,00 n b) 'Karlovac' - 'Velemeri' - 'Vu mani' ............................ 5.450.000,00 n c) 'Karlovac' - 'Ozalj' ....................................................... 5.425.000,00 n d) 'Karlovac' - 'Vojni' ..................................................... 6.2 00.000,00 n e) 'Ogulin' - 'Bosiljevo' - 'Duga Resa' - 'Generals i Stol' .... 8.150.000,00 n