INŽENJERSKA MATEMATIKA I 1/9

19.02.2002.

1. Riješiti diferencijalnu jednadžbu y y ′′ = y ′(2 y y ′ + y ′) .

Rješenje:
y y ′′ = y ′(2 y y ′ + y ′)
y ′ = p( y)
dp dp dy dp
y ′′ = = ⋅ = p
dx dy dx dy
dp
yp = p ( 2 y p + p)
dy
⎛ dp ⎞
p ⎜⎜ y − 2 y p − p ⎟⎟ = 0
⎝ dy ⎠

Jedno rješenje:

p=0
y′ = 0
y=C

Drugo rješenje:

dp
y − p − 2 yp = 0 :y p
dy
1 dp 1 2
− p− =0
p dy y p
p = u ( y)
1
⋅ p′ = u′
2 p
1 2
2 u′ − u− =0
y y
u
2 u′ − =0
y
du dy
2 =
dy y
2 ln u = ln y + 2 ln C
u2 = C2 y
u=C y
INŽENJERSKA MATEMATIKA I 2/9
19.02.2002.

C
u′ = C ′ y +
2 y
C 1 2
2 C′ y + − ⋅C y − =0
y y y
2
2 C′ y =
y
1
C′ =
y
C = ln y + ln K
C = ln Ky

u = ln Ky y
p = ln Ky y
p = y ln 2 Ky
dy
= y ln 2 Ky
dx

∫ ∫
dy
= dx
y ln 2 Ky
−1
= x+C
ln Ky

Rješenje diferencijalne jednadžbe je:

( x + C ) ⋅ ln Ky = −1
INŽENJERSKA MATEMATIKA I 3/9
19.02.2002.

2. Riješiti valnu jednadžbu u tt = a 2 u xx , 0 ≤ x ≤ c, t ≥ 0 ako je u( 0,t) = u(c,t) = 0 ,

⎧ c
⎪x 0≤ x≤
4
⎪
⎪c c 3c
u ( x,0) = f ( x) pri čemu je f ( x) = ⎨ − x ≤x≤ .
⎪2 4 4
⎪ 3c
⎪x − c 4
≤ x≤c
⎩

Rješenje:

u tt = a 2 u xx
u ( x , t ) = X ( x ) T (t )
u t = X T& u x = X& T
u = X T&&
tt xxu = X&& T

X T&& = a 2 X&& T
T&& X&&
= = −λ
a 2T X

T&& + a 2 λ T = 0 X&& + λ X = 0
T = er t X = er x
r 2 + a 2λ = 0 r2 + λ = 0
r = ±a λ i r=± λi
T = A cos a λ t + B sin a λ t X = C cos λ x + D sin λ x

( )(
u ( x, t ) = A cos a λ t + B sin a λ t C cos λ x + D sin λ x )
u (0, t ) = 0 0=C
u (c, t ) = 0 0 = C cos λ c + D sin λ c
C=0 D≠0 sin λ c = 0
λ c = nπ
n 2π 2
λ=
c2

nπ nπ nπ
u n ( x, t ) = ( An cos a t + Bn sin a t ) ⋅ Dn sin x
c c c ⎧a n = An Dn
∞ gdje je ⎨
a nπ a nπ nπ ⎩bn = B n Dn
u ( x, t ) = ∑ (a n cos c
t + bn sin
c
t ) sin
c
x
n =1
INŽENJERSKA MATEMATIKA I 4/9
19.02.2002.

∞
a nπ a nπ a nπ a nπ nπ
u t ( x, t ) = ∑ (−a n c
cos
c
t + bn
c
sin
c
t ) sin
c
x
n =1

∞
nπ
u ( x,0) = f ( x) f ( x) = ∑ an sin c
x
n =1
∞
a nπ nπ
u t ( x,0) = 0 0= ∑ bn c
sin
c
x ⇒ bn = 0
n =1

⎡c 3c ⎤
2 ⎢ 4
nπ
4
⎛1 ⎞ nπ
c
nπ ⎥
a n = ⎢ x sin
c⎢ ∫ c c⎝
∫
x dx + ⎜ c − x ⎟ sin
2 ⎠ c
x dx + ( x − c) sin
3c
c ∫
x dx ⎥
⎥
0
⎢⎣ 4 4
⎥⎦
Prvo ćemo izračunati neodređeni integral, a zatim uvrstiti rješenje u a n :
nπ
(jer se x sin x dx ponavlja tri puta pa se isplati ☺)
c
nπ
dv = sin x dx 2
nπ x=u c nπ ⎛ c ⎞ nπ
∫
c
I = x sin x dx = =− x cos x+⎜ ⎟ sin x
c dx = du c nπ nπ c ⎝ nπ ⎠ c
v=− cos x
nπ c

⎧ c
2 ⎪⎛⎜ c nπ c2 nπ ⎞4
an = ⎨ − x cos x+ sin x⎟ +
c ⎪⎜⎝ nπ c n 2π 2 c ⎟0
⎠
⎩
3c
⎛ c c nπ c nπ c nπ ⎟ 2 ⎞ 4
+ ⎜− ⋅ cos x+ x cos x− sin x +
⎜ 2 nπ c n π c 2 2
π c ⎟
⎝ n ⎠ c
4

⎫
⎛ c nπ c nπ c2 nπ ⎞ c⎪
⎜
+ c⋅ cos x− x cos x+ sin x⎟ ⎬
⎜ nπ c nπ c 2
n π 2 c ⎟ 3c
⎝ ⎠ ⎪
4⎭

Nakon uvrštavanja granica integrala dobije se:

2c 2 nπ 2c 2 3nπ c 2
an = sin − 2 2 sin + cos nπ
n 2π 2 4 n π 4 nπ

i konačno rješenje je:

u ( x, t ) =
INŽENJERSKA MATEMATIKA I 5/9
19.02.2002.
r r r r
3. Izračunati cirkulaciju vektorskog polja a = z 2 i + x 2 j + y 2 k po krivulji koja se dobije kao
presjek plohe x 2 + y 2 = z 2 ravninama y = 0 i z = 2 pri čemu se uzima ona krivulja za koju
je y > 0 . Rezultat provjeriti formulom Stokesa.

Rješenje:

∫z
2
C= dx + x 2 dy + y 2 dz
k

y=0 dy = 0
∫z
2
I1 = dx + x 2 dy + y 2 dz =
z=x dz = dx
OA
2
x3 2 8
∫
I 1 = ( x 2 + 0 + 0) dx =
3 0
=
3
0

z=2 dz = 0
2 2
x + y =4
∫ABz
2
I2 = dx + x 2 dy + y 2 dz =
x = 2 cos t dx = −2 sin t dt
y = 2 sin t dy = 2 cos t dt
π

∫ [4 ⋅ (−2 sin t ) + 4 cos ]

2
I2 = t ⋅ 2 cos t + 4 sin 2 t ⋅ 0 dt
0
⎡ sin 3 t ⎤ π
I 2 = 4 ⎢2 cos t + 2 sin t − ⎥ = −16
⎢⎣ 3 ⎥⎦ 0

y=0 dy = 0
I3 = ∫ z 2 dx + x 2 dy + z 2 dz =
z = −x dz = −dx
BO
0
x3 0 8
I3 = ∫ ( x 2 + 0 + 0) dx =
3 −2
=
3
−2

8 8 − 32
I = I1 + I 2 + I 3 = − 16 + =
3 3 3
INŽENJERSKA MATEMATIKA I 6/9
19.02.2002.

Formula Stokesa:

dy dz dz dx dx dy
∂ ∂ ∂
C= ∫∫ ∂x ∂y ∂z
= ∫∫ 2 y dy dz + 2 z dz dx + 2 x dx dy
S S
z2 x2 y2

Normala na plohu S okrenuta je na unutrašnju stranu plohe S.

(tj. predznaci integrala su tu s razlogom)

2 2 2 2
I1 = 2 ∫∫ y dy dz = 2∫∫ y dz dy − 2∫∫ y dz dy = 0
S 0 y 0 y

I 2 = −2 ∫∫ z dz dx = −2∫∫ z dx dz
S S xz
2 z 2 2
z
∫ ∫ z dx dz = −2∫ z x − z dz = −2∫ 2 z
2
I 2 = −2 dz
0 −z 0 0

z3 2 − 32
I 2 = −2 ⋅ 2 =
3 0 3

x = r cos ϕ
I3 = 2 ∫∫ ∫∫
x dx dy = 2 x dx dy = y = r sin ϕ
S S xy J =r
π 2
I3 = 2 ∫∫ r cos ϕ ⋅ r dr dϕ
00

r3 2 π
I3 = 2 ⋅ sin ϕ =0
3 0 0

− 32
I = I1 + I 2 + I 3 =
3
INŽENJERSKA MATEMATIKA I 7/9
19.02.2002.

∫∫ x dy dz + y dx dz + z
2
4. Izračunati dx dy pri čemu je (S+) dio plohe z = 4 − x 2 + y 2 za koju
(S + )
je z ≥ 2 , orijentirane tako da normala na tu plohu zatvara s osi z kut manji od 90°. Rezultat
provjeriti formulom Ostrogradskog. Nacrtati sliku. Napomena: ploha nije zatvorena.

Rješenje: (formulom Ostrogradskog)

r r r
∫∫ v dS = ∫∫∫ div v ⋅ dS z = 4 − x2 + y2
S V
r r r (stožac sa vrhom u
ili ∫∫ v ⋅ n dS = ∫∫∫ div v ⋅ dS točki V(0,0,4)
okrenut prema dolje)
S V

Ploha S se sastoji od plašta S+

i baze S1. Teoremom o diver-
genciji rješavamo tok kroz cijeli
stožac, a od toga je onda potrebno
oduzeti integral po plohi S1.
r r r r
v = xi + yj + z 2 k
r r r r r r r r r r
∫∫ v ⋅ n dS = ∫∫ v ⋅ n dS + ∫∫ v ⋅ n dS , vrijedi: n = cos α i + cos β j + z 2 k
r
S S+ S1 div v = 1 + 1 + 2 z = 2(1 + z )

∫∫ x dy dz + y dx dz + z dx dy + ∫∫ x dy dz + y dx dz + z dx dy = ∫∫∫2 (1 + z) dx dy dz
2 2

+ S1 V 4442444
S 4444
1 4244444
3 1 44444244444
3 1 3
I I1 I2

z=2
∫∫ x dy dz + y dx dz + z 2 dx dy = S1 ∫∫ − 2
2
I1 = r r = dx dy = − 4 ⋅ 4π = −16π
123 123 n = −k
S1 0 0 ( S1 ) XY

x = r cos ϕ
0 ≤ ϕ ≤ 2π
y = r sin ϕ
I2 = ∫∫∫ 2 (1 + z ) dx dy dz =
z=z
0≤r≤2
V 2≤ z ≤ 4−r
J =r

2π 2 4− r 2π 2
⎛ z 2 ⎞⎟ 4− r
I2 = 2 ∫ ∫ ∫ ∫ ∫
r (1 + z ) dz dr dϕ = 2 dϕ r dr ⎜ z +
⎜
⎝ 2 ⎟⎠ 2
0 0 2 0 0
INŽENJERSKA MATEMATIKA I 8/9
19.02.2002.

2
⎛ (4 − r ) 2 4⎞
I 2 = 2 ⋅ 2π ⋅ ∫ r ⎜⎜ 4 − r + − 2 − ⎟⎟ dr
0 ⎝
2 2⎠
2
⎛ r3 ⎞
I 2 = 4π ∫ ⎜⎜ − 5 r 2 + 8 r + ⎟⎟ dr
0⎝
2⎠
⎛ r3 r2 r4 ⎞ 2
I 2 = 4π ⎜⎜ − 5 + 8 + ⎟⎟
⎝ 3 2 8 ⎠ 0

56π
I2 =
3

Znači da je površina samo plohe S+ jednaka:

56π
I − 16π =
3
56 104
I= π + 16π = π
3 3

Do istog rješenja možemo doći direktno: z = 4 − x2 + y2

( z − 4) 2 = x 2 + y 2

∫∫ 1
2
x dy dz + y dz dx + z dx dy x= ( z − 4) 2 − y 2
23 123 1 424 3
S+ I 1 I I2 3
y = ( z − 4) 2 − x 2

I1 = ∫∫ x dy dz = ∫∫ ( z − 4) 2 − y 2 dy dz − ∫∫ − ( z − 4) 2 − y 2 dy dz
S+ SYZ SYZ
4 4− z
I 1 = 2 dz ∫ ∫ ( z − 4) 2 − y 2 dy
2 z −4

1⎛ y⎞
∫ a 2 − y 2 dy = 2 2 2
Koristimo neodređeni integral: ⎜ y a − y + a arcsin ⎟
2⎝ a⎠

4
1⎡ y ⎤ z +4
I1 = 2 ∫ ⎢
2⎣
y ( z − 4) 2 − y 2 + ( z − 4) 2 arcsin
z − 4 ⎥⎦ z −4
dz
2
4
⎡ ⎛ π⎞ π ⎤
∫
I 1 = ⎢0 + ( z − 4) 2 ⎜ − ⎟ − 0 − ( z − 4) 2 ⎥ dz
⎣ ⎝ 2⎠ 2 ⎦
2

( z − 4) 3 4 π 8π
I 1 = −π =− (0 − 8) =
3 2 3 3
INŽENJERSKA MATEMATIKA I 9/9
19.02.2002.

I2 = ∫∫ y dz dx = ∫∫ ( z − 4) 2 − x 2 dx dz − ∫∫ − ( z − 4) 2 − x 2 dx dz
S+ S XZ S XZ
8π
I2 = 2 ∫∫ ( z − 4) 2 − x 2 dx dz = I 1 =
3
S XZ

x = r cos ϕ
⎛ 2 ⎞
2 0 ≤ ϕ ≤ 2π
∫∫ ∫∫
2 2
I3 = z dx dy = ⎜ 4 − x + y ⎟ dx dy = y = r sin ϕ
⎝ ⎠ 0≤r≤2
S+ S XY J =r
2π 2

∫ ∫ (4 − r )
2
I3 = r dr dϕ
0 0
2

∫
I 3 = 2π (16r − 8r 2 + r 3 ) dr
0
⎛ r2 r3 r4 ⎞ 2
I 3 = 2π ⎜16 −8 − ⎟
⎜ 2 3 4 ⎟
⎝ ⎠ 0

⎛ 64 ⎞ 88π
I 3 = 2π ⎜ 36 − ⎟ =
⎝ 3⎠ 3

Rješenje je (trebalo bi doći isto kao s Ostrogradskim ☺ ):

8 8 88 104
I = I1 + I 2 + I 3 = π + π + π = π
3 3 3 3

Digitally signed by Ivan Vozila

Ivan Vozila
DN: cn=Ivan Vozila, o, ou,
email=ivan.vozila@ingprojekt.hr,
c=HR
Date: 2006.12.07 00:50:08 +01'00'