JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE

VRANSKO JEZERO

Lokalni master plan turizma Parka prirode Vransko jezero i njegove okolice

IZRADU I TISAK OVE STUDIJE SUFINANCIRALA JE EUROPSKA UNIJA

Izdava: Javna ustanova Park prirode Vransko jezero Pakotane HR-23210 Biograd, Trg kralja Petra Svaia 2 / Hrvatska Za izdavaa: Ivica Prtenjaa

Glavni i odgovorni urednik: Gojko Pintur Urednitvo: Zoran Klari, Edo Kuen, Renata Tomljenovi, Gojko Pintur Adresa urednitva: Javna ustanova Park prirode Vransko jezero HR-23210 Biograd, Trg kralja Petra Svaia 2 HRVATSKA Tel: ++385 (0)23 383 181 Fax: ++385 (0)23 386 453 E-mail: pp-vransko-jezero@zd.t-com.hr

Recenzija: Ana Katalini, Kristina Brnin

Fotografije: Otto foto, Vlatka Dumbovi, Gojko Pintur, Darko Grlica, Valentina Peterko, Dinko Denona, Ana Katalini, Ivica Prtenjaa

Grafiki uredili: Gojko Pintur, Kristina Brnin

Tisak i oblikovanje: Grafotehna d.d. Zadar

Naklada: 500 primjeraka Fotografija na naslovnici: ene iz Banjevaca na povratku kui, 2004. Ilustracija na poleini: Lokalni seljaci

Biograd, studeni 2006.

Lokalni master plan turizma Parka prirode Vransko jezero i njegove okolice

Naruitelj: Javna ustanova Park prirode Vransko jezero

Izraiva:

Voditelj: Prof.dr. sc. Zoran Klari

Autori: Prof.dr. sc. Zoran Klari Dr. sc. Eduard Kuen Dr. sc. Renata Tomljenovi

Suradnici: Mr. sc. Damir Krei Zoran Petrovi

Zagreb, rujan 2006.

Novoizgraeni turistiki objekt na vidikovcu Kamenjak

Rije urednika................................................................................................................ 6 Predgovor ....................................................................................................................... 7 Poglavlje 1. UVOD .......................................................................................................... 9

1.1. CILJEVI I OBRAZLOENJE IZRADE PLANA ..............................................................................................9 1.2. PRISTUP IZRADI PLANA ....................................................................................................................... 10 1.3. OSNOVNE ZNAAJKE PODRUJA PARKA PRIRODE ............................................................................... 11 1.4. PROSTORNI I UPRAVNI OKVIR PROJEKTNOG PODRUJA ....................................................................... 12 1.4. PROSTORNI I UPRAVNI OKVIR PROJEKTNOG PODRUJA ....................................................................... 13

Poglavlje 2. ANALIZA POSTOJEEG STANJA ............................................................ 16

2.1. UPRAVLJANJE PROSTOROM ................................................................................................................. 16 2.1.1. Planiranje turizma u zatienim podrujima ............................................................................. 16 2.1.2. Prostorni planovi upravnih jedinica u okruenju Parka prirode Vransko jezero ................. 17 2.2. PROMETNA DOSTUPNOST PARKA I OKOLICE ....................................................................................... 18 2.2.1. Cestovna dostupnost .................................................................................................................. 18 2.2.2. Dostupnost ostalim vrstama prometa ......................................................................................... 19 2.3. SOCIO-EKONOMSKA OBILJEJA PROJEKTNOG PODRUJA .................................................................... 20 2.4. ZAKLJUCI.......................................................................................................................................... 24

Poglavlje 3. ANALIZA TRINOG POTENCIJALA........................................................ 25

3.1. UVOD.................................................................................................................................................. 25 3.2. POTRANJA U GLOBALNIM OKVIRIMA ................................................................................................. 25 3.3. TRENUTNA POSJEENOST PARKA........................................................................................................ 26 3.4. PROCJENA POTRANJE ZA PARK.......................................................................................................... 27 3.4.1. Promatrai ptica ........................................................................................................................ 28 3.4.2. Sportski ribolovci ....................................................................................................................... 29 3.4.3. Biciklisti ..................................................................................................................................... 31 3.4.4. Generalisti.................................................................................................................................. 32 3.4. ZAKLJUCI.......................................................................................................................................... 35

Poglavlje 4. RESURSI PARKA I NJIHOVA TURISTIKA ATRAKTIVNOST .................. 37

4.1. GRANICA ZATITNO-RAZVOJNE TAMPON ZONE ................................................................................... 37 4.2 INVENTARIZACIJA TURISTIKE ATRAKCIJSKE OSNOVE ......................................................................... 40 4.3. VREDNOVANJE (EVALUACIJA) TURISTIKE ATRAKCIJSKE OSNOVE ..................................................... 68 4.4. ZAKLJUAK: SINTEZA ATRAKCIJSKE OSNOVE ..................................................................................... 74 4.4.1. Sinteza atrakcijske osnove Parka ............................................................................................... 74 4.4.2. Sinteza atrakcijske osnovne tampon zone .................................................................................. 75

Poglavlje 5. POSTIZANJE RAZVOJNOG KONSENZUSA - KONZULTACIJA S INTERESNIM GRUPAMA ............................................................................................. 77

5.1. UVOD.................................................................................................................................................. 77 5.2. REZULTATI KONZULTACIJE S LOKALNIM INTERESNIM GRUPAMA/POJEDINCIMA .................................. 77 5.3. ZAKLJUAK: PREDNOSTI, OGRANIENJA I STRATEKI IZAZOVI ........................................................... 79

Poglavlje 6. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA .......................................................... 81

6.1. UVOD.................................................................................................................................................. 81 6.2. NAELA RAZVOJA TURIZMA: MISIJA I VIZIJA ...................................................................................... 81 6.3. KONCEPCIJA TURISTIKE PROSTORNE ORGANIZACIJE ......................................................................... 82 6.3.1. Turistiki prostorni krugovi ....................................................................................................... 82 6.3.2. Prie (teme) - kao turistika osnova .......................................................................................... 83 6.3.3. Kompleksni turistiki lokaliteti .................................................................................................. 85 6.3.4. Razine kretanja posjetitelja ........................................................................................................ 90

Poglavlje 7. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA ........................................................... 91 Poglavlje 7. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA ........................................................... 92 Poglavlje 8. STRATEGIJA KOMUNIKACIJE ............................................................... 104
8.1. MARKETINKI PLAN ZA POSJETITELJE ............................................................................................... 104 8.2. KOMUNIKACIJA S LOKALNIM STANOVNICIMA I PODUZETNIKIM SEKTOROM .................................... 113

Poglavlje 9. ZAKLJUNA RAZMATRANJA ................................................................. 116 Popis literature ............................................................................................................ 118

Rije urednika
Potovani itatelju, studija koju drite u ruci integralni je dio projekta Razvoj odrivog turizma u Parku prirode Vransko jezero i njegovoj okolici koji je realiziran u okviru CARDS 2002 programa Europske unije temeljem Ugovora o potpori (Vanjski akcijski planovi Europske zajednice). Sredstva za provedbu cjelokupnog projekta financirala je Europska komisija u vidu darovnice u iznosu od 80%, a ostatak od 20% osigurava Javna ustanova iz vlastitih prihoda. Projekt je kandidiran u studenome 2004. godine, odobren je u veljai 2005. godine, a realizacija projektnih aktivnosti je trajala od rujna 2005. do prosinca 2006. godine. Struktura projekta je: razvoj kapitalne turistike infrastrukture (izgradnja izletita na vidikovcu Kamenjak i prijemno-posjetiteljskog centra u luici Prosika, ureenje pounih staza, promatranica za ptice, mostova i etnica), publikacije i turistika signalizacija te izrada sektorskih studija katastara prirodne i kulturne batine koje ine podlogu za izradu Turistikog master plana kao stratekog dokumenta koji e osigurati sustavan, planski i dugorono odriv razvoj turizma za ire podruje Vranskog jezera. Vano je napomenuti da je cjelokupnim projektnim aktivnostima uspjeno upravljao projektni tim sastavljen od nekoliko strunjaka razliitih profila koji su zaposlenici ove ustanove. Posebno bi trebalo naglasiti da su svu planiranu turistiku infrastrukturu, koja je graena na temelju tradicijske graditeljske batine, isto tako izgradili zaposlenici ove ustanove, pod vodstvom projektnog tima, to je svakako izuzetak u provedbi ovakvih zahvata, ali ini i jedan od vanijih ciljeva ovoga projekta. Nakon svega moemo slobodno konstatirati da je Park prirode Vransko jezero formirao vlastitu klesarsku kolu koja moe uspjeno nastaviti na slinim poslovima. Priprema i realizacija ovog projekta rezultat je due oblikovane vizije upravljakog tima Parka prirode kako na temelju zateenih prirodnih, kulturnih, etnolokih i demografskih potencijala artikulirati i razviti turizam u zatienom podruju i njegovom ruralnom zaleu, koristei pri tome komparativne prednosti ovog prostora, a da se ne rtvuje osnovna zadaa razboritog upravljanja, zatita i ouvanje prirodne, kulturne i krajobrazne raznolikosti. Natjeaj delegacije Europske komisije u Hrvatskoj za dodjelu darovnica bio je samo izvrsna prilika da se ova vizija pretvori u stvarnost znatno ranije nego smo to mogli oekivati. Pri oblikovanju ovog projekta najvanija je bila polazna injenica da zateeno stanje turizma u ovoj regiji predstavlja tipian primjer sezonskog obalnog turizma koji u trite ukljuuje uglavnom sunce i more, ne uspijevajui ponuditi integralni turistiki proizvod koji ukljuuje bogatu prirodnu, kulturno-povijesnu i etnoloku batinu. Istodobno, uslune djelatnosti u koje spada i turizam predstavljaju 60% drutvenog proizvoda upanije. Trend svjetskog turizma pokazuje da se meu turistima javlja potreba za novim oblicima turizma (seoskog, ekolokog, aktivnog i kulturnog turizma), a WTO svakoj od navedenih vrsta priznaje natprosjene izglede za rast. Slinih je zakljuaka i Europska komisija, dok Svjetska turistika organizacija definira princip odrivog turizma kao djelatnost koja prirodne, kulturne, povijesne i druge resurse koristi za dobrobit dananjeg drutva uvajui ih za trajnu uporabu u budunosti. U tom duhu i s dobrom vjerom povjerili smo i izradu ove studije cijenjenom timu strunjaka Instituta za turizam koji je kroz realizaciju projekta pokazao, osim strunog pristupa, i veliku emocionalnu i ljudsku zainteresiranost u dobronamjernoj razmjeni miljenja i iskustava s naim projektnim timom i svim dionicima, bez ega bi ovaj projekt bio znatno osiromaen. Nadam se da smo ovom studijom i projektom ukupno, ostvarili planirane ciljeve koji se najvie odnose na poveanje kapaciteta Javne ustanove Park prirode Vransko jezero, lokalnih turistikih zajednica i agencija, i, ponaosob, poboljanje ivotnih prilika stanovnitva u ruralnom zaleu. Oivotvorenje ove studije i projekta u cjelini, odravat e se u proporcijama i sukladno angairanju, znanju i suradnji svih zainteresiranih korisnika.

Gojko Pintur, voditelj projekta

Predgovor
Na temelju javnog natjeaja koji je pokrenula Uprava Parka prirode Vransko jezero, Institutu za turizam iz Zagreba povjerena je izrada Master plana razvoja turizma u Parku prirode Vransko jezero i njegovoj okolici. Na odluku da se izrada master plana povjeri upravo Institutu za turizam je uz ostale uvjete imala i injenica da su Institut i njegovi suradnici ve dulje vrijeme sa svojim radovima prisutni u ovom prostoru Ova suradnja datira jo od osnutka Instituta ezdesetih godina prolog stoljea, a osobito se pojaala nakon osamostaljenja Hrvatske i poetka procesa revitalizacije podruja oko Vranskog jezera, izloenog velikim razaranjima tijekom Domovinskog rata. Meu radovima Instituta koji su se bavili ovim podrujem posebnu ulogu imala je izrada studija Sustav posjeivanja i interpretacije turistikih atrakcija Zadarske i ibenskokninske upanije, Turistika valorizacija Nacionalnog Parka Krka i Plan razvoja turizma grada Benkovca. Izrada Master plana razvoja turizma u Parku prirode Vransko jezero i njegovoj okolici uslijedila je kao rezultat elje Uprave Parka prirode da donese strateki dokument koji e osigurati sustavan, planski i dugorono odriv razvoj turizma na podruju Parka. Stoga su kljune sastavnice ovog plana stvaranje preduvjeta za kreiranje kvalitetnih turistikih sadraja na irem podruju Parka i program revitalizacije gospodarskih aktivnosti u okruenju Parka kroz razvoj malog i srednjeg poduzetnitva. Uz standardne oblike rada na projektima ove vrste, natjeajna dokumentacija je predvidjela i neke posebne oblike, koji su detaljnije specifirani tijekom razgovora izmeu djelatnika Instituta za turizam i Uprave Parka prirode. Ti su radovi ukljuili: provoenje socio-demografske analize projektnog podruja s ciljem utvrivanja potrebnih ljudskih resursa koji bi sudjelovali u oblikovanju turistike ponude; provoenje ekonomske analize projektnog podruja s ciljem utvrivanja gospodarskih resursa potrebnih za razvoj turistike ponude; organiziranje i provoenje panel diskusija i fokus grupa po metodologiji Instituta za turizam sa svim interesnim skupinama (turistike zajednice, lokalna samouprava, gospodarski subjekti, nevladine udruge itd.), i analizu trita koja bi, osim podataka Dravnog zavoda za statistiku i raznih strunih studija i lanaka, ukljuila i rezultate TOMAS istraivanja koje je Institut za turizam nedavno proveo na podruju Zadarske i ibensko-kninske upanije. Ovi radovi posluili su kao podloga za: definiranje najprimjerenijih oblika vrednovanja i koritenja postojeih turistikih resursa, kreiranje s tim oblicima usklaenog turistikog proizvoda te definiranje onih ciljnih skupina na emitivnim tritima koje po obiljejima svoje turistike potranje u najveoj mjeri odgovaraju strukturi temeljnih turistikih resursa na podruju Parka. Prilikom izrade plana vodilo se rauna i o nekim posebnim okolnostima koje proizlaze iz sljedeeg: Podruje Parka nalazi se na vrlo dobroj prometnoj poziciji u Sjevernoj Dalmaciji, blizu vorita Benkovac i Pirovac na auto-cesti Zagreb - Split. Stoga turisti koji u Dalmaciju dolaze automobilom prolaze neposredno uz podruje Parka, to implicira

bitno lake privlaenje turista nego u sluaju drugih dijelova Dalmacije i Hrvatske u cjelini izvan glavnih tranzitnih pravaca. U neposrednoj blizini Parka nalaze se jo neka izuzetno atraktivna prirodna podruja, prije svega nacionalni parkovi Krka i Kornati. To ima za posljedicu veu potranju turista u irem okruenju orijentiranih na posjeivanje zatienih prirodnih cjelina, ali i opasnost konkurencije zbog objektivno vee atraktivnosti spomenutih nacionalnih parkova. Jedan od kljunih problema suvremenog turistikog i opeg razvoja nae zemlje je injenica da se znatan dio Hrvatske jo uvijek doivljava kao ratna zona. To naalost u velikoj mjeri vrijedi upravo za podruje Parka prirode Vransko jezero i njegovo neposredno okruenje, gdje jo uvijek ima vidljivih tragova ratnih razaranja, pa i prostora koji nisu razminirani. Dodatni problem je i to to zbog izuzetnih razaranja tijekom Domovinskog rata i ratnih traumi openito na ovom prostoru ima dosta raseljenog stanovnitva, to moe utjecati na kadrovsku problematiku i sigurnosnu situaciju u prostoru. Za podruje Parka prirode Vransko jezero znakoviti su znaajni konflikti u uporabi prostora izmeu domicilnog stanovnitva orijentiranog primarno na poljoprivredu te turistikog gopodarstva i zatite. Osobito je izraen konflikt izmeu ilegalnog ribolova i potrebe zatite ptica jer prekomjerni ribolov, pogotovo u Ornitolokom rezervatu, negativno utjee na ptiju populaciju (manje hrane za ptice, ugibanje ptica ronilica u mreama) Sve te konflikte dodatno pogorava divlja gradnja u Parku i njegovom neposrednom okruenju kao konstantan problem Hrvatske u cjelini, a posebno promatranog podruja. O tim se okolnostima posebno vodilo rauna tijekom izrade plana, a o njima je bilo dosta rijei u brojnim kontaktima izmeu izvoaa i naruitelja. Na uspjeno dijagnosticiranje ovih okolnosti i sagledavanje njihovih posljedica u realizaciji plana izuzetno vanu ulogu imalo je i razmjerno dobro poznavanje Vranskog jezera od strane autora, jer su oni ve sudjelovali u izradi nekoliko projekata za podruje Zadarske i ibensko-kninske upanije u cjelini. Upoznavanje s problematikom Parka dodatno je produbljeno viekratnim posjetima Parku tijekom izrade plana i raspravama s djelatnicima Parka i drugim relevantnim osobama. Meu njima smatramo potrebnim posebno istaknuti rukovoditelja projekta, gospodina Gojka Pintura, koji nam je uz vrlo opsene informacije omoguio posjete svim dijelovima Parka i dubinsko sagledavanje problematike njegovog upravljanja.

Poglavlje 1. UVOD
1.1. Ciljevi i obrazloenje izrade plana
U skladu s obrazloenjem projektnog zadatka, glavni cilj projekta je izrada dokumenta koji e osigurati sustavan, planski i dugorono odriv razvoj turizma na podruju Parka prirode Vransko jezero koji bi omoguio kreiranje kvalitetnih turistikih sadraja na irem podruju Parka prirode i privukao turistiku potranju iz ueg i ireg okruenja. Drugi cilj ovog dokumenta je prijedlog naina obnavljanja gospodarskih aktivnosti u graninim podrujima Parka prirode stradalim tijekom Domovinskog rata kroz razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, osobito u neposrednom kopnenom zaleu Parka. Dodatni motiv koji upuuje na potrebu paljivog promiljanja razvoja u podruju Parka i njegovog okruenja je injenica da tu boravi razmjerno mnogo turista, ali oni u malom broju posjeuju Park. To je osobito vano stoga to su prema rezultatima trinih istraivanja TOMAS - Ljeto 20041 turisti koji borave u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji izrazito nezadovoljni ponudom organiziranih izleta u okolicu. Stoga bi primjereno koritenje turistikih resursa Parka prirode Vransko jezero moglo istodobno pridonijeti razvoju neposrednog okruenja Parka i obogatiti postojeu turistiku ponudu Zadarske i ibensko-kninske upanije. Time bi se podigla i kvaliteta turistike ponude u irem okruenju Parka prirode, to bi u konanici rezultiralo produljenjem turistike sezone i poboljanom strukturom posjetitelja. Razvoj turizma zasigurno bi pridonio i poboljanju socio-demografske i gospodarske situacije cijelog prostora koji, s izuzetkom neposrednog priobalja, spada u ratnim razaranjima najpogoenije i najslabije razvijene dijelove Dalmacije i Hrvatske u cjelini. Drugim rijeima, mjerama poticanja malog i srednjeg poduzetnitva osigurala bi se gospodarska revitalizacija podruja u okruenju Parka, a realizacijom odreenih infrastrukturnih projekata koji bi bili predvieni ovim planskim dokumentom znaajno bi se podigla i kvaliteta ivota lokalne zajednice. U skladu s navedenim ciljevima i sukladno uputama izvoau ovaj plan ukljuuje: socio-demografsku i ekonomsku analizu projektnog podruja i njegovog okruenja, ukljuujui analizu prometne dostupnosti; identifikaciju i evaluaciju turistike resursne osnove, ukljuujui definiranje optimalne prostorne organizacije podruja po metodologiji Instituta za turizam; identifikaciju komparativnih prednosti i nedostataka koje obiljeavaju projektno podruje, a koje se primjerenim mjerama mogu pretvoriti u konkurentske prednosti i na taj nain osigurati destinaciji dugoroan i odriv rast i razvoj; analizu turistike ponude i potranje ueg (gradovi Biograd i Benkovac te opine Pakotane, Stankovci, Pirovac i Tisno) i ireg okruenja Parka prirode Vransko jezero (Zadarska i ibensko-kninska upanija); definiranje trenutne pozicije i konkurentske sposobnosti projektnog podruja; definiranje razvojnog koncepta i trinog pozicioniranja destinacije; te postavljanje organizacijske osnove i definiranje konkretnih projekata kojima bi se realizirala definirana vizija uz odreivanje vremenske dinamike realizacije navedenih projekata.
1

Institut za turizam (2005) TOMAS - Ljeto 2004: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za turizam.

S ukljuivanjem navedenih elemenata ovaj plan trebao bi istodobno sluiti kao izvor informacija vanih za donoenje pojedinih operativnih odluka te kao svojevrsni prirunik za planiranje razvoja u narednim razdobljima. Kako ovaj master plan na jednom mjestu sadri i elemente prostornog, menadment i marketing plana s kritikim osvrtom na planove iz prethodnih razdoblja, izbjegnuta je mogunost kolizije izmeu pojedinih oblika planiranja. Na taj nain on ima dugoronu uporabnu svrhu, jer moe istodobno sluiti kao osnova za detaljnu razradu svih buduih planova, operativnih akcija pa i pojedinih izvedbenih projekata.

1.2. Pristup izradi plana

Kao i u veini drugih radova Instituta za turizam na dokumentima ove vrste, osnovu pristupa ini kombinacija terenskog i desk istraivanja uz obilato koritenje opsene dokumentacije Instituta vezane uz prostor i temu rada. U sluaju ovog plana bila su izuzetno korisna nedavna iskustva autora na izradama studija interpretacije okolia za Zadarsku i ibensko-kninsku upaniju te planiranja razvoja turizma za podruje Nacionalnog parka Krka i grada Benkovca, jer su se ta iskustva mogla izravno koristiti i za ovaj plan. Od vrlo velike vanosti bila su i TOMAS istraivanja o stavovima i potronji turista koje je Institut za turizam proveo na podruju Zadarske i ibensko-kninske upanije. Pristup terenskom radu obuhvaao je kombinaciju detaljnog terenskog obilaska i kontakta s interesnim grupama. Detaljni obilazak podrazumijevao je viekratne posjete lokaciji, prilikom ega se nastojalo obii sve dijelove Parka i neposrednog okruenja i na licu mjesta utvrditi stvarno stanje razvoja. Kontakti na terenu bili su u skladu s pravilima struke i principom da se ne nameu ideje odozgo, nego da se utvruju stvarne potrebe i inicijative na terenu koje se nakon toga nastoje uklopiti u plan. Ovaj je pristup vaan stoga jer su iskustva pokazala da ljudi koji stalno ive i rade u nekom prostoru najee imaju realna gledita o vlastitim razvojnim potrebama, volju da te ideje provedu u djelo, a imaju i maksimalno izraen interes osiguranja odrivosti razvoja. U skladu s time se kao najispravniji razvojni pristup namee uobliavanje lokalnih ideja i inicijativa u razvojni plan, jer takav pristup garantira najvii stupanj odrivosti i uinkovitosti provoenja plana. Nasuprot tome, izvana nametnuta rjeenja ak i u sluaju njihove prividne loginosti i opravdanosti teko se mogu provesti u praksi ako ne uivaju podrku u lokalnoj sredini, a vrlo esto mogu ugroziti i odrivost razvoja. Zbog toga su sve ideje suradnika na projektu bile prethodno analizirane i prodiskutirane s upravom Parka, odnosno naruiteljem plana, a provedena je iroka konzultacija s interesnim grupama i pojedincima putem panel diskusije. Na taj nain su se u proces planiranja ukljuile sve zainteresirane strane na projektu pa je postignuto da plan bude shvaen kao realizacija vlastitih ideja lokalne sredine, a ne kao vanjsko nametnuto rjeenje. U cilju dodatnog osiguranja postizanja konzenzusa o buduem razvoju, pristup izradi plana ukljuio je i javnu raspravu prije konanog uobliavanja, kojoj prethodi usuglaavanje izmeu naruitelja i izvoaa.

10

1.3. Osnovne znaajke podruja Parka prirode

Park prirode Vransko jezero jedan je od najmlaih u Hrvatskoj, osnovan 1999. godine i ima povrinu od 57 km2. Obuhvaa podruje Vranskog jezera, s povrinom od 30 km2 najveeg u Hrvatskoj, kao i njegovo neposredno okruenje na udaljenostima od minimalno 100 i maksimalno 1000 metara od obala jezera. Po geomorfolokim karakteristikama Vransko jezero predstavlja kriptodepresiju jer mu je povrina iznad, a dno ispod morske razine. Park na krajnjem jugoistonom dijelu kratko protee na obalu mora, dok je samo jezero od mora udaljeno izmeu 800 i 2500 metara. Dugako je 13.6 km, iroko 1.4 do 3.4 km, a dubina mu se kree od dva do pet metara ovisno o oscilacijama razine vode. S morem je spojeno umjetno prokopanim kanalom kod naselja Prosika na jugoistonom rubu jezera. Temeljni fenomen zatite Vranskog jezera je vrijedna populacija ptica movarica i vlano stanite s jezerom, zbog ega je manji dio ovog podruja i prije proglaenja Parkom prirode bio zatien kao ornitoloki rezervat. On je proglaen 1983. godine, a povrina mu iznosi 8.6 km2. Park prirode Vransko jezero veim dijelom pripada Zadarskoj, a manjim dijelom ibensko-kninskoj upaniji (Slika 1.). Od uih upravnih cjelina Park pripada najveim dijelom opini Pakotane te manjim dijelovima podruju grada Benkovca i opinama Stankovci u Zadarskoj upaniji te opinama Pirovac i Tisno u ibensko-kninskoj upaniji. Iako ne zadire u Park, u njegovoj neposrednoj blizini nalazi se podruje grada Biograda kao najveeg i najvanijeg naselja u bliem okruenju Parka, u kojem se ujedno nalazi i uprava Parka. Od gradskih sredita regionalnog znaaja Park je veim dijelom orijentiran na Zadar te manjim dijelom na ibenik. U samom parku ivi tek nekoliko desetaka stanovnika u kuama koje pripadaju naseljima na rubu Parka, najveim dijelom Vrani u opini Pakotane. Iz opine Pakotane u Park jo zadiru naselja Pakotane i Drage, iz podruja grada Benkovca naselje Radoinovci2, iz opine Stankovci naselje Banjevci, iz opine Pirovac naselje Kai te iz opine Tisno naselje Prosika.3 Najsnaniji utjecaj na podruje Parka prirode ima grad Biograd, ponajvie zbog nekadanje pripadnosti najveeg dijela Parka biogradskoj opini. Manji jugoistoni dio Parka u veoj mjeri orijentiran na grad Vodice, odnosno na ibenik ijoj je opini pripadao prije osamostaljenja Hrvatske. Razvoju turizma kao glavne gospodarske aktivnosti Parka i predmeta ovog plana osobito pogoduje njegov poloaj na sredinjem dijelu istone obale Jadrana izmeu Zadra i ibenika kao vanih turistikih sredita te blizina autoceste Zagreb - Split u neposrednom zaleu. Za budui razvoj vrlo je povoljna i blizina turistikih destinacija Biograda, Vodica i otoka Murtera te vrlo atraktivnih nacionalnih parkova Krka i Kornati.

Naselje Radoinovci se u nekim publikacijama vodi kao Radoinovci. U ovom radu koristi se naziv Radoinovci jer ga tako vodi slubena statistika U popisu naselja opine Tisno Prosika se navodi kao posebno naselje, ali se za njega ne iskazuje broj stanovnika. Naime, Prosika je kao posebno naselje izdvojena nakon provoenja Popisa stanovnitva 2001. godine pa nema tonih podataka o broju ljudi koji je tamo ivio 2001. godine .

11

12

1.4. Prostorni i upravni okvir projektnog podruja

Na samom poetku bilo je potrebno jasno i precizno definirati prostorni i upravni okvir projektnog podruja, jer ono zbog irih odraza na razvoj obuhvaa znatno vei prostor od podruja unutar granica Parka. U skladu s razliitim elementima ovog plana (upravljakim, prostornim i marketinkim) izdvojene su etiri osnovne razvojne zone, odnosno pojasa (Tablica 1.1.; Slika 2.): 1. Najua zona, koja ukljuuje iskljuivo podruje Parka prirode; 2. Zatitna tampon zona u najbliem okruenju Parka, koja se generalno odnosi na podruje naselja koja ulaze u podruje Parka, ukljuujui i naselje Biograd u neposrednoj blizini granice Parka i samog jezera; 3. Ue okruenje, koje ukljuuje sva podruja gradova i opina koja participiraju u Parku prirode te podruje grada Biograda u neposrednoj blizini; 4. ire okruenje, koje ukljuuje cjelokupni prostor Zadarske i ibensko-kninske upanije, kojima pripada Park prirode Vransko jezero.
Tablica 1.1. Povrina i broj stanovnika osnovnih razvojnih zona PP Vransko jezero
Razvojna zona
Park prirode Vransko jezero Zatitna tampon zona (podruja naselja Pakotane, Drage, Vrana, Radoinovci, Banjevci, Kai i Prosika te dio naselja Biograd bez stanovnika) Ue okruenje (podruja gradova Biograda i Benkovca te opina Pakotane, Stankovci, Pirovac i Tisno) ire okruenje (Zadarska i ibensko-kninska upanija) * procjena

Povrina 2 u km
57 157*

Broj stanovnika (2001.)

... 4,550*

Broj stanovnika 2 na km (2001.)

...

29.0

808 6,582

26,102 274,936

32.3 41.8

Izvori: DZS - Popis stanovnitva 2001 i GIS baza podataka Instituta za turizam

1. Najua zona Ova zona odnosi se iskljuivo na prostor u granicama Parka prirode i stoga je najvanija s upravljakog, a pogotovo s planerskog stajalita. Naime, samo se na ovu zonu primjenjuju posebni zakoni koji vrijede za zatiena podruja i nad kojom uprava Parka ima punu upravnu ingerenciju. Na ovu se zonu ujedno odnosi veina atrakcijskih sadraja na koje se usmjeravaju turisti i za ije je odravanje iskljuivo nadlena uprava Parka. No, ova zona s gospodarskog i socio-demografskog gledita ima razmjerno mali znaaj, jer u njoj praktiki nema stalnog stanovnitva. 2. Zatitna tampon zona Na prostor Parka prirode naslanja se zatitna tampon zona kao najblie okruenje Parka u kojem se osjea njegov utjecaj. U ovu se zonu zbog nepostojanja ogranienja uvjetovanih statusom Parka prirode mogu smjetati turistiki i drugi sadraji koji bi, da su smjeteni unutar Parka, mogli ugroziti temeljni fenomen Parka. S planerskog gledita ova je zona, meutim, najvanija, jer ini osnovnu plansku razvojnu cjelinu. No, budui da nad prostorom tampon zone Uprava Parka prirode Vransko jezero nema ingerencije, s upravljakog stajalita potrebno je uskladiti razvoj s lokalnom upravom koja je nadlena za upravljanje podrujem izvan granica Parka.

13

14

Po pitanju obuhvata ove zone potrebno je spomenuti slijedee: Osim podruja naselja Pakotane, Drage, Vrana, Radoinovci, Banjevci, Kai i Prosika koja u svom sastavu imaju dijelove Parka, u ovu je zonu prikljuen i manji dio naselja Biograd uglavnom bez stanovnika, zbog poloaja sasvim blizu granice Parka; Od upravnih jedinica na osnovnoj razini tu se najveim dijelom nalazi samo podruje opine Pakotane - cjelokupno podruje opine osim otonog dijela s Vrgadom. Na opinu Pakotane stoga se odnosi vie od polovice povrine i oko 4/5 stanovnika zone, dok sve ostale opine i grad Benkovac u ovoj zoni participiraju razmjerno malim dijelovima; Povrinu i broj stanovnika ove zone nije bilo mogue tono izraunati, jer ona ne predstavlja posebnu administrativnu cjelinu, a za Prosiku statistika ne iskazuje broj stanovnika, iako se ona izdvaja kao posebno naselje. 2. Ue okruenje Parka Ovo podruje nema veu vanost s planerskog aspekta, ali zbog obuhvata cjelokupnih podruja svih gradova i opina koje participiraju u Parku ima ima veliku vanost s upravljakog, a dijelom i marketinkog aspekta. Razmatranje ueg okruenja vano je i s gledita analize podataka, budui da se radi o najniim upravnim cjelinama za koje se vodi statistiki podaci. Ipak, zakljuke koji se iznose za ovu prostornu cjelinu treba uzeti s odreenom rezervom, jer: u zonu ueg okruenja spada vrlo prostrano podruje grada Benkovca koje najveim dijelom nije orijentirano na Park, a rubno je poloen i dio Parka koji pripada opini Stankovci, snano orijentiranoj na grad Benkovac ; razmjerno je mala povezanost s Parkom i opine Tisno, smjetene veim dijelom na otoku Murteru, iako naselje Prosika ini jednu od kljunih ulaznih toki Parka; iako izravno ne participira u Parku prirode, podruje grada Biograda je, nasuprot prethodnih sluajeva, dosta snano orijentirano na Park - to zbog blizine, to zbog injenice da se u Biogradu nalazi Uprava Parka; i na Park je dosta snano orijentirana i opina Pirovac, ali ne toliko preko dijela koji pripada toj opini, koliko zbog podruja Prosike prometno usmjerene na Pirovac. 3. ire okruenje Parka Najire okruenje Parka obuhvaa cjelokupno podruje Zadarske i ibensko-kninske upanije, a vano je primarno zbog marketinkih razloga. Naime, iz ovih dviju upanija generira se najvei dio ukupne turistike potranje Parka i praktiki cjelokupna izletnika potranja. Kako su i osnovna marketinka istraivanja vrena uglavnom na upanijskoj razini, podruje ireg okruenja vano je i kao osnovna cjelina na koju se odnose zakljuci o znaajkama turistike potranje Parka.

15

Poglavlje 2. ANALIZA POSTOJEEG STANJA

2.1. Upravljanje prostorom
2.1.1. Planiranje turizma u zatienim podrujima
Svaki zatieni dio prirode predstavlja potencijalnu ili realnu turistiku atrakciju. Nacionalni parkovi, parkovi prirode i zatieni krajolici su osobito zanimljivi za razvoj turizma. Zbog svoje prostranosti oni, u pravilu, predstavljaju specifinu turistiku destinaciju u kojoj valja osmisliti odgovarajue sustave kretanja i drugih odgovarajuih aktivnosti posjetitelja u skladu s ciljevima njihove zatite. Za podruja nacionalnih parkova i parkova prirode propisana je obvezna izrada planova prostornog ureenja, koju je nemogue realizirati bez sektorskog planiranja turistikih aktivnosti posjetitelja u tim podrujima. Prilikom razmatranja turistikih aktivnosti vano je jasno izdvojiti turizam od ugostiteljstva, koji se kod nas vrlo esto pogreno izjednaavaju. Turizam obuhvaa aktivnosti turista i izletnika, poglavito njihov odmor i oporavak, sportsku rekreaciju, dokoliarsku edukaciju te uitak i zabavu, dok ugostiteljstvo, kao receptivna komponenta turistike ponude, obuhvaa pruanje usluga smjetaja te jela i pia. U nekim kategorijama zatienih objekata prirode, kao to su nacionalni parkovi, pruanje usluga smjetaja nije dozvoljeno, a u parkovima prirode ono je dozvoljeno samo u dijelovima u kojima je to odreeno prostornim planom ako nije u suprotnosti s temeljnim postavkama zatite tog parka prirode. Prema tome, ne stoji esta tvrdnja da, ukoliko na podruju zatiene prirode ne postoje ugostiteljski objekti (smjetaj te usluge jela i pia), u tom podruju ne postoji turizam. Posjet Parku prirode uvijek je utemeljen na etiri osnovna turistika motiva/aktivnosti: odmor i oporavak, sportska rekreacija, dokoliarska edukacija te uitak i zabava. Stoga, planiranje turizma u Parku prirode poglavito obuhvaa: analizu svih pojedinanih turistikih atrakcija unutar Parka prirode, ali i cjelovitog parka prirode kao turistike atrakcije; analizu ocjena strunjaka za zatitu prirode svih turistikih atrakcija u Parku prirode te njihovih preporuka za prezentaciju i interpretaciju; analizu postojeeg sustava posjeivanja Parka prirode; utvrivanje turistikih trinih znaajki Parka prirode; istraivanje potencijalne potranje na turistikom tritu za konkretnim turistikim destinacijskim proizvodom Parka prirode; izradu koncepcije turistike prostorne organizacije Parka prirode koja ukljuuje: o analizu pristupnih cesta i drugih prometnica do granica Parka prirode, o odreivanje broja i lokacije ulaznih porti u Park prirode, o odreivanje kljunih atrakcija u Parku prirode, o odreivanje trasa turistikih staza i putova te naina kretanja posjetitelja u Parku prirode (pjeke, biciklom, na konju, cestovnim vozilom, plovilom, iarom i sl.), o odreivanje sustava obiljeavanja itinerera, o interpretacijsko obiljeavanje bitnih lokaliteta, o izradu programa prijemnih punktova uz ulazne porte.

16

2.1.2. Prostorni planovi upravnih jedinica u okruenju Parka prirode Vransko jezero
Kao to je ve naglaeno, podruje Parka prirode i zatitno razvojne tampon-zone Vransko jezero, pripada dvjema upanijama, Zadarskoj i ibensko-kninskoj na regionalnoj razini, te gradu Benkovcu kao i opinama Pakotane, Pirovac, Stankovci i Tisno, na lokalnoj razini. Obje upanije donijele su prostorne planove, Zadarska 2001., a ibensko-kninska 2002. godine. U oba prostorna plana izdvojeno je podruje Parka prirode Vransko jezero kao prostor za koji se mora donijeti posebni prostorni plan. Za podruje grada Benkovca, prostorni plan je donesen jo 2002. godine, dok takav plan za podruje grada Biograda eka suglasnost Ureda za prostorno planiranje Zadarske upanije. Od opina, prostorne planove za svoje podruje donijele su opine Pakotane, 2006. godine, te Stankovci, 2003. godine. Prostorni plan za podruje opine Pirovac i prostorni plan za podruje opine Tisno ekaju na suglasnost Ureda za prostorno planiranje ibensko-kninske upanije. Od donesenih prostornih planova, jedino onaj opine Stankovci bitno zadire u zatitno razvojnu zonu Vranskog jezera, kako s gledita razvoja turizma tako i s gledita zatite prirode i turistike atraktivnosti. U nastavku se navodi Izvadak iz Plana prostornog ureenja Opine (Obrazloenje, Cjelina: 3. Plan Prostornog ureenja 3.3. Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti): Turizam bi se mogao razvijati kao seoski na nain kako to ve funkcionira u nekim zemljama Zapada, pogotovo Sredozemlja (Italija). Tu u vrijeme vanijih sezonskih radova dolaze turisti sa sjevernih hladnijih dijelova Europe da bi sudjelovali u berbi groa i pravljenju vina, u berbi maslina i pravljenju maslinovog ulja i sl. Pri tome ih privlai toplija klima, isti okoli i boravak na otvorenom uz fiziku aktivnost. Drugi vid turizma mogao bi se razviti vezano uz Park prirode Vransko jezero. Jedan dio gostiju Parka mogao bi nai smjetaj u privatnim kuama, manjim pansionima i privatnim autokampovima na podruju opine Stankovci. Ovim planom planiraju se i dvije manje turistike zone na brdima iznad Vranskog jezera, koje se same nalaze izvan granica Parka prirode. S tih zona pruaju se dobre vizure na Vransko jezero, more i sve okolne prostore. Na te dvije lokacije mogla bi se izgraditi dva manja apartmanska naselja ili hoteli. Inae, arhitektonsko-urbanistiki, oni bi morali biti uklopljeni u pejza, kako dimenzijama, tako oblikovno i materijalima. Trebali bi biti tako projektirani i izvedeni da se stope s okoliem. Inae su te lokacije relativno blizu jezera, ali izvan granica Parka prirode, pa bi turisti koji bi tu boravili bili u prvom redu orijentirani na koritenje usluga Parka prirode, ali bi isto tako mogli ii i na kupanje i na izlete na morsku obalu i more koji su takoer blizu. Dio tih gostiju ujedno bi mogao biti korisnik usluga seoskog turizma, kako je gore ve navedeno. Trei vid turizma mogao bi biti tranzitni, i to naroito na gore spomenutim lokacijama, uz prometnice, a pogotovo na voritu u kojem se spaja cesta ibenik-Stankovci-Zagreb, s cestom koja povezuje vor ista Mala, na planiranoj Jadranskoj autocesti, s Pirovcem na Jadranskoj turistikoj cesti. Tu bi dio

17

tranzitnih putnika mogao kupovati u eventualno izgraenim prodajnim centrima, ali i koristiti usluge servisnih i zanatskih radnji. Dvije manje turistike zone, upitne su s gledita rezultata istraivanja provedenih za potrebe izrade ovog plana: s vizualnog gledita: ta naselja ne mogu prijei siluetu bilo kojeg brda, koje predstavlja panoramski okvir Parka prirode; s prometnog gledita: podruje Parka prirode ne moe sluiti za tranzit, povezivanje zalea i morske obale. Naime, unutarnje prometnice mogu sluiti samo servisnim potrebama Parka prirode i vlasnika zemljita te za kretanje posjetitelja Parka prirode; s gospodarskog gledita: komunalno opremanje je preskupo, i ne predstavlja dio racionalnog rjeenja cjelovitog turistikog sustava opine Stankovci i susjednih opina. Postavljeni ciljevi (smjetaj za posjetitelje Vranskog jezera odnosno za posjetitelja morskih plaa) mogu se postii izgradnjom smjetajnih objekata na drugom dijelu opine Stankovci, u postojeim ili proirenim graevinskim podrujima. Kako plan predvia niz mehanizama provjere ove ideje tijekom njenog provoenja, to ovaj stav i ovaj planski dokument u cjelini mogu biti doprinos optimalnom rjeenju turistikog razvoja opine Stankovci.

2.2. Prometna dostupnost Parka i okolice

2.2.1. Cestovna dostupnost
Od vanih cestovnih prometnica kroz samo podruje Parka prirode Vransko jezero prolazi malim dijelom uz obalu mora na krajnjem jugoistoku dravna cesta D-8 GP Pasjak (granica Slovenije) - apjane - Rijeka - Zadar - Split - Ploe - Dubrovnik - GP Karasovii (granica Crne Gore). Ova izuzetno vana dravna cesta, poznata i kao Jadranska magistrala, ujedno se prua velikim dijelom neposredno uz zapadnu granicu Parka. Na razmjerno maloj udaljenosti od Parka prolazi i autocesta Dalmatina A-1 Zagreb - Karlovac - Gospi - Zadar - ibenik - Split, a paralelno s njom i dravna cesta D-27 Graac - Obrovac - Benkovac - Stankovci - ibenik. Od vorita na auto-cesti Zagreb - Split kao najvanijih toki pristupa, Parku prirode Vransko jezero najblii je vor Benkovac, smjeten na svega est kilometara udaljenosti od najblieg ulaza u Park kod Vrane. Razmjerno blizu Parku je i vor Pirovac, na koji je orijentiran krajnji istoni dio Parka. Na ovaj nain i najudaljeniji dijelovi Parka nalaze se na manje od dvadeset kilometara do najblieg vorita na auto-cesti Zagreb - Split. Kroz sam Park uz Jadransku magistralu kao dravnu cestu prolazi i jedna upanijska cesta: -6064 Miranje - Vrana - Pakotane. Radi se o razmjerno vanoj upanijskoj cesti koja povezuje podruje opine Pakotane i vei dio Parka s Benkovcem i auto-cestom Zagreb - Split, odnosno predstavlja spoj Jadranske magistrale s auto-cestom Zagreb Split na relaciji Benkovac - Pakotane. Neposredno uz sjeverni rub Parka prolazi i upanijska cesta -6065 i njen produetak lokalna cesta L-63143 Vrana - Radoinovci, a uz istoni rub Parka cesta -6068 Stankovci - Kai - Pirovac. Obje su prometnice usprkos statusa upanijskih cesta samo lokalnog znaaja. Radoinovci su s Banjevcima i dravnom cestom D-27 kod Dobre Vode spojeni pristupnom kratkom lokalnom cestom L-63143 te u nastavku lokalnom

18

cestom L-63145 Dobra Voda - Banjevci. Na taj nain podruje Parka je zaokrueno svojevrsnim prstenom dugim oko 48 km. Ovaj cestovni prsten ine dijelovi dravne ceste D-8 (dionica Pakotane - Drage Pirovac), upanijske ceste -6068 (dionica Pirovac - Kai - Banjevci), lokalnih cesta L63145 (dionica Banjevci - Radoinovci), L-63143 i -6065 (dionica Radoinovci - Vrana) te dio upanijske ceste -6064 (dionica Vrana - Pakotane). Sve su navedene ceste asfaltirane, pri emu iroki kolovoz ima samo dionica ceste D-8, koja ujedno jedina ima visoki intenzitet automobilskog prometa. Razmjerno dobre prometne znaajke ima i dionica ceste -6064, dok su ostale ceste s uim kolovozom. Najvei dio Parka u opini Pakotane (podruja naselja Pakotane, Drage i Vrana) orijentiran je na opinsko sredite Pakotane kao lokalno te Biograd kao mikroregionalno sredite. Podruja naselja Radoinovci i Banjevci u opini Stankovci usmjerena su na mikroregionalno sredite Benkovac, s time da i grad Benkovac i opine Stankovci i Pakotane pripadaju Zadarskoj upaniji i orijentirani su na Zadar kao regionalno sredite. Preostala dva naselja Kai i Prosika4 na jugoistonom rubu Parka usmjereni su na Pirovac kao lokalno sredite, a preko njega na Vodice kao mikroregionalno i ibenik kao regionalno sredite. Veze Parka sa Zadrom i ibenikom preko Jadranske magistrale su vrlo dobre, posebice nakon putanja u promet auto-ceste Zagreb - Split, koja je smanjila pritisak na samu magistralu. Dosta je kvalitetna i javna prometna povezanost autobusnim vezama prema Zadru i ibeniku i dalje prema Zagrebu, Rijeci i Splitu, posebice naselja uz Jadransku magistralu. Neto su loije veze u unutranjosti prema Benkovcu, iako je javni autobusni prijevoz organiziran do svih naselja. Na podruju Parka i na spojevima prema prometnicama u okruenju postoji i vie nerazvrstanih cesta uglavnom s makadamskom podlogom. Meu njima su najvanije paralelna cestovna veza Vrana - Banjevci blie jezeru s odvojcima za Radoinovce, vidikovac na vrhu Kamenjak i obalu jezera. Postoji i vie odvojaka do jezera s Jadranske magistrale te na jugoistonom rubu Parka od Prosike, meu kojima je najvaniji odvojak do jezera kod Prosike kao jedan od glavnih ulaza u Park.

2.2.2. Dostupnost ostalim vrstama prometa

Na podruju Parka prirode Vransko jezero nema drugih oblika prometa osim cestovnog, ne raunamo li promet izletnikim brodovima po jezeru. Prometne veze eljeznicom ostvaruju se preko eljeznikih kolodvora u Zadru i ibeniku, koji su od Parka prirode udaljeni manje od trideset kilometara. No, te su veze razmjerno loe i skoro uope se ne koriste u turistikim kretanjima zbog vrlo sporih i rijetkih veza s unutranjou Hrvatske, pogotovo preko eljeznikim vezama nepovoljno povezanog Zadra. Javne trajektne i brodske veze takoer nemaju skoro nikakvu ulogu u turistikim kretanjima, jer duobalna trajektna veza Rijeka - Dubrovnik vie ne dotie Zadar. Donekle je turistiki zanimljiva samo meunarodna trajektna linija Zadar - Ancona kao veza Sjeverne Dalmacije sa sredinjom i junom Italijom. U kontekstu prometnog povezivanja morskim putem valja spomenuti vrlo snaan nautiki turizam i izletnike brodske veze prema oblinjem Nacionalnom parku Kornati i Parku prirode Telaica kao vanim generatorima izletnike potranje.

Iako Prosika pripada opini Tisno, ona je posve orijentirana na Pirovac kao najblie vee naselje i vodi se pod potom Pirovac.

19

Park prirode ima razmjerno povoljnu zranu vezu preko zrane luke Zadar kod Zemunika, udaljene svega tridesetak kilometara. No, problem je to zbog dobre cestovne povezanosti Zadra sa Zagrebom zrana luka Zadar nema veliki promet, a ne postoji niti veza javnog prometa sa zranom lukom Zemunik. Ipak, perspektivno bi se blizina zrane luke Zadar mogla bolje iskoristiti za organizirane dolaske turista, posebice u svjetlu interesa jeftinih avioprijevoznika za Zadar kao razmjerno slabo iskoritenu zranu luku.

2.3. Socio-ekonomska obiljeja projektnog podruja

Razvoj Parka prirode Vransko jezero kao turistike atrakcije u konanici mora doprinositi poveanju kvalitete njihova ivota, prvenstveno s ekonomskog stajalita, pruajui im mogunosti da se ukljue u turistiku sustav Parka i okolice pruanjem komplementarnih proizvoda i usluga. Iako je teko procijeniti poduzetniki potencijal lokalnog stanovnitva njihova dobna i obrazovna struktura mogu u odreenoj mjeri biti indikatori njihovog poduzetnikog potencijala. U uem okruenju Parka ivi prema zadnjem popisu stanovnitva iz 2001. godine 26,102 stanovnika, od ega se 14,228 ili 55% odnosi na podruje grada Biograda te opina Pakotane, Pirovac i Tisno u primorskom prostoru, a 11,874 stanovnika ili 45% na podruje grada Benkovca i opine Stankovci u kopnenom zaleu. Za socio-demografsku strukturu stanovnitva na ovaj nain definirane zone u osnovi su znakoviti: Nadprosjean udio mlaeg stanovnitva, pa je tako u odnosu na dravni prosjek od 17 % u promatranom podruju 19.5 % stanovnika mlae od 15 godina. To ini dobru osnovicu budueg razvoja, pod uvjetom da se stvore odgovarajui uvjeti za stjecanje kvalitetnog obrazovanja i mogunosti zapoljavanja. Udio radno aktivnog stanovnitva izmeu 15 i 65 godina starosti iznosi 63 %, to je neto nie od dravnog prosjeka od 67 %. Obrazovna struktura stanovnitva razmjerno je nepovoljna. Gotovo polovina stanovnika je nisko obrazovana u odnosu na dravni prosjek od 41 posto, dok istodobno svega 6.2 % stanovnika ima vie ili visoko obrazovanje u odnosu na dravni prosjek od 12 %. Postoje ipak i odreene razlike izmeu primorskog dijela i zalea, kao i izmeu pojedinanih opina. Tako razmjerno nepovoljniju dobnu strukturu osim zalea imaju i opine Pirovac i Tisno u priobalnom dijelu, dok je ona znatno povoljnija u opinama Biograd i Pakotane, kao to je prikazano u tablici 2.1.

20

Tablica 2.1. Broj stanovnika i dobna struktura

Broj stanovnika 9,786 2,088 5,259 3,884 1,846 3,239 Dobna struktura (%) Mlado Zrelo Staro (<20) (20-60) (60+) 28.3 48.6 23.1 24.2 47.7 28.4 25.1 56.3 18.6 28.2 51.8 20.0 23.1 50.8 26.1 21.9 47.7 30.4

Grad/Opina Benkovac Stankovci Biograd Pakotane Pirovac Tisno

Izvor: Popis stanovnitva 2001., DZS

U sluaju obrazovne strukture stanovnitva razlike izmeu zalea i priobalja su jo izraenije, to se vidi u tablici 2.2. Tako opinu Stankovci i grad Benkovac karakterizira vrlo niska prosjena stopa obrazovanosti stanovnitva, to je djelomino vjerojatno rezultat i njihove orijentacije na poljoprivrednu proizvodnju. Naime, 37% stanovnika grada Benkovca i 40% stanovnika opine Stankovci zavrili su, u najboljem sluaju, tek osnovnu kolu. Gradovi i opine u priobalnom dijelu, s druge strane su, po obrazovanosti stanovnitva u skladu ili iznad hrvatskog prosjeka. Tako je za podruje grad Biograda i opinu Tisno znakovit izrazito visok udio stanovnika sa zavrenom viom ili visokom kolom (13.8 i 10.3%), a taj je udio u skladu s hrvatskim prosjekom u opinama Pirovac (7.3%) i Pakotane (6.48%).

Tablica 2.2.
Obrazovna struktura stanovnika
% Grad/Opina Benkovac Stankovci Biograd Pakotane Pirovac Tisno Ukupno Ukupno > 15 7,664 1,702 4,302 3,055 1,540 2,783 21,046 Bez kole 18.21 18.08 4.11 6.40 6.88 3.57 10.73 Osnovna 28.48 32.00 20.72 33.16 28.20 23.72 27.07 Srednja 48.33 45.75 62.10 53.96 57.58 62.38 54.43 Via/Visoka 4.98 4.17 13.08 6.48 7.34 10.32 7.78

Izvor: Popis stanovnitva 2001., DZS

Da je poljoprivreda jedna od glavnih djelatnosti u zaleu Parka, pokazuju i podaci o udjelu kuanstava s poljoprivrednim zemljitem, prikazani u tablici 2.3. U opini Stankovci ak 82% kuanstva posjeduje i obrauje poljoprivredno zemljite, a taj je postotak visok i u gradu Benkovcu (53%). Meutim, razmjerno velik je udio kuanstava s koritenim poljoprivrednim zemljitem i u priobalnoj opini Pakotane (47%), na koju se odnosi poljoprivredno dobro i naselje Vrana. Uglavnom prevladavaju vonjaci, vinogradi te vrtovi i povrtnjaci, iako se zamjeuje da je u priobalnom dijelu neto vei postotak zemljita neobraen (na primjer, 58% u opini Tisno, 44% u opini Pakotane i 38% u opini Pirovac).

21

Tablica 2.3. Postotak kuanstava s koritenim poljoprivrednim zemljitem

Grad/Opina Benkovac Stankovci Biograd Pakotane Pirovac Tisno Ukupno 3,074 628 1,661 1,135 641 1,165 Kuanstva % s poljoprivrednim zemljitem 52.99 82.40 13.91 47.67 31.51 24.12

Izvor: Popis poljoprivrede 2003., DZS

Od poljoprivrednih kuanstava koji su registrirali dopunsku djelatnost, to se uglavnom odnosi na turizam, preradu poljoprivrednih proizvoda te runi rad (Tablica 2.4). Kao to je za oekivati, turizam kao dopunska aktivnost poljoprivrednih kuanstava prevladava u priobalnim gradovima/opinama. Za oblikovanje turistike ponude u ruralnom prostoru zanimljiva je prerada poljoprivrednih proizvoda. Ona je neto uestalija u gradu Benkovcu, gdje se njome bavi 61 poljoprivrednih kuanstava, te u opini Stankovci gdje je 39 kuanstava registriralo preradu poljoprivrednih proizvoda kao dopunsku djelatnost. Meutim, prerada poljoprivrednih proizvoda prisutna je i u Pirovcu i u Tisnom. Druga za turistiku ponudu vana djelatnost, runi rad, registrirana je tek kod etiri domainstva. Tablica 2.4. Poljoprivredna kuanstva s dopunskom djelatnou na posjedu
S runim radom (obrtom) 1 2 1 . . . S preradom poljoprivrednih proizvoda 61 2 2 39 40 74

Benkovac Biograd na Moru Pakotane Stankovci Pirovac Tisno

S turizmom 1 27 43 2 27 113

Izvor: Popis poljoprivrede 2003., DZS

Unato injenici da u podruju opine Stankovci te grada Benkovca prevladavaju vinogradi i vonjaci, vinarstvo je relativno slabo razvijeno, a jedina registrirana vinarija je pogon Badela u Benkovcu. Lokalni su vinari inicirali razvoj vinske ceste koja prolazi podrujem opine Stankovci prije otprilike dvije godine, meutim do danas se ovaj projekt nije u znaajnijoj mjeri razvio. U Banjevcima postoji konoba obitelji Troskot uzdu biciklistike staze Vranskog jezera te je jo jedan obiteljski vinski podrum u izgradnji. U skladu s informacijama iz opine Stankovci, poduzetniki potencijali koncentrirani su upravo u Banjevcima, ija domainstva ulau u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje i plantane vinograde. S obzirom na njihovu poduzetniku orijentaciju te injenicu da su inicijative vinskih podruma u zaetku, za oekivati je da bi ova populacija relativno brzo mogla odgovoriti na potranju induciranu turistikim razvojem Parka. Dok orijentacija na poljoprivredu prevladava u opini Stankovci i gradu Benkovcu, turizam je dominantna aktivnost u obalnom pojasu. U Pirovcu, Tisnom, Biogradu i

22

Pakotanima registrirano je ukupno 31,213 leajeva u 26 hotela, 18 kampova, 2,721 kuanstava i 4 luke nautikog turizma. U svakom od ovih mjesta djeluje turistika zajednica kao i niz putnikih agencija koje organiziraju, pored smjetaja, i izlete u okolicu te u svom sastavu esto imaju suvenirnice, mjenjanice te nude usluge iznamljivanja plovila, bicikala i automobila. Na web-stranicama turistikih zajednica ovog podruja (Biograd, Pakotane, Pirovac, Tisno) predstavljeno je ukupno 26 putnikih agencija. Od 14 koje imaju aktivnu webstranicu, izlete na Vransko jezero nudi tek est agencija, od kojih Val-tours u Biogradu nudi specijalizirani program za promatrae ptica, a Makirina u Pirovcu organizira ribolov na Vranskom jezeru. Unato orijentaciji na turizam, u ovom obalnom podruju valja izdvojiti PZ Pirovanka koja se od poljoprivredne zadruge osnovane 1945. godine pretvorila u poduzee koje je danas bavi veleprodajom, maloprodajom, proizvodnjom, turizmom, i ugostiteljstvom, a njihova uljara nalazi se u blizini Parka. Sa 70 stalno zaposlenih djelatnika, i irokom paletom djelatnosti, ova je tvrtka nositelj gospodarstva Pirovca te jedan od potencijalnih partnera u razvoju turistike ponude u zatitno-tampon zoni Parka. Ova kratka socio-demografska analiza ukazala je na nekoliko osnovnih razlika izmeu obalnih opina te opine Stankovci i grada Benkovca u zaleu Vranskog jezera. Prvenstveno, razlika je u gospodarskoj orijentaciji gdje su prvi orijentirani na turizam te imaju razvijen usluni sektor, dok su potonji usmjereni na poljoprivrednu proizvodnju. Druga znaajna razlika je u obrazovnoj strukturi stanovnitva, gdje u zaleu prevladava stanovnitvo s niskim stupnjem obrazovanja, dok su u obalnom dijelu stanovnici uglavnom srednjokolsko obrazovani s relativno dobrim udjelom visoko-obrazovanih. To je dosta nepovoljno za budui razvoj, u kojem bi posebno vanu ulogu trebao imati upravo kontinentalni dio prirodnog zalea Parka. Zbog ovih su razlika stanovnici obalnog dijela u principu iskusniji u prepoznavanju razvojnih mogunosti koje turizam nudi te spremniji na investiranje u turistike proizvode i usluge. To ukljuuje kako izravno ukljuivanje u turistiku ponudu u svojstvu vlasnika ili zaposlenika tvrtki u turizmu i ugostiteljstvu te privatnih iznamljivaa, tako i neizravno kroz oblike rada koji neposredno vuku koristi od turistikog razvoja, kao to su trgovina, promet nekretninama, graevinarstvo, servisi i slino. Nasuprot tome, na poljoprivredu orijentirano stanovnitvo u zaleu, bez poduzetnikog iskustva te iskustva u turizmu, treba ne samo motivirati na ulaganje u s Parkom i ruralnim okrujem kompatibilne turistike proizvode, ve i na odgovarajui nain educirati o turistikoj ponudi. U tom smislu, da bi Park djelovao kao katalizator ekonomskog razvoja zalea te kao atrakcija koja moe doprinijeti produljenju turistike sezone u obalnom podruju, potrebna su dva pristupa lokalnom poduzetnikom sektoru: u zaleu, valja poticati turistike sadraje i usluge koje su kompatibilne s dominantnom poljoprivrednom proizvodnom te od stanovnika ne zahtijevaju znaajnija investicijska ulaganja, kao to su plasman poljoprivrednih proizvoda, rukotvorine, obilazak i boravak na seoskim domainstvima, konobe i vinarije u sklopu obiteljskih kua; a u obalnom dijelu poduzetniki sektor treba motivirati na bolju suradnju s Parkom u smislu kreiranja zajednikih proizvoda i programa, udruenog marketinga i promocija te, sekundarno, kao koncesionare i dobavljae proizvoda i usluga.

23

2.4. Zakljuci
Iz prethodne analize postojeeg stanja po pitanju utjecaja prostorno-planerskog okruenja, prometne dostupnosti i socio-ekonomske analize na budui razvoj projektnog podruja moe se donijeti nekoliko opih zakljuaka: Podruje Parka prirode Vransko jezero i njegovo okruenje imaju vrlo dobre mogunosti budueg razvoja s obzirom na odlinu prometnu poziciju u odnosu na potencijalna turistika trita, kao i lokalno stanovnitvo koje bi ovaj prostor moglo koristiti kao rekreativnu zonu; Naroito je kvalitetna cestovna prometna povezanost s obzirom na blizinu auto-ceste Zagreb Split, a razmjerno su povoljne i veze zranim prometom s obzirom na blizinu zadarske zrane luke. Razvoju prostora okruenju, jer to ljepotama; treba prirodne atrakcije Kornati. pogoduje i blizina drugih prirodno atraktivnih podruja u bliem podrazumijeva openito privlaenje turista motiviranih prirodnim ipak naglasiti opasnost od konkurencije, budui da su druge objektivno jaeg potencijala (posebno nacionalni parkovi Krka i

Prometna infrastruktura u samom Parku uglavnom je zadovoljavajua s gledita prihvata turista, odnosno potrebne su samo manje tehnike intervencije radi omoguavanja kvalitetnog prihvata posjetitelja. Socio-ekonomska situacija je razmjerno povoljna s obzirom na dobno-spolnu strukturu stanovnitva, posebice u usporedbi s nekim drugim dijelovima Hrvatske, a dobre su i mogunosti komunikacije radi dnevnih migracija; glavni problem je dosta nepovoljna obrazovna struktura, koja podrazumijeva nunost provoenja dodatnog kolovanja, a u manjoj mjeri i privlaenja visoko obrazovane radne snage iz dalje okolice; i Prilikom planiranja razvoja valja voditi rauna o moguim konfliktima izmeu glavnih zainteresiranih strana, konkretno izmeu lokalnog stanovnitva orijentiranog na poljoprivredu i ribolov te zatite u funkciji turizma; no postoje mehanizmi koji omoguuju uinkovito izbjegavanje ovih konflikata.

24

Poglavlje 3. ANALIZA TRINOG POTENCIJALA

3.1. Uvod
Trenutni opseg turistikih aktivnosti na podruju Parka prirode Vransko jezero je razmjerno malen. Prema procjeni Uprave, tijekom 2005. godine Park je posjetilo otprilike 35.000 posjetitelja, to je razmjerno nizak broj s obzirom na 230 tisua stacioniranih turista u neposrednom okruju Parka (grad Biograd i opine Pakotane, Pirovac i Tisno) i gotovo 1.7 milijuna turista u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji. Meutim, s obzirom na injenicu da se podruje Parka nalazi u turistiki izuzetno dinaminom okruenju (Poglavlje 2.), vidljivo je da njegove komparativne prednosti (blizina veih turistikih destinacija, bioloka raznolikost, bogata kulturna i povijesna batina) nisu primjereno iskoritene. Kako bi se upravljanje Parkom, njegova prezentacija i sustav obilaska mogle oblikovati sukladno potrebama trita i dimenzionirati broj posjetitelja na razini koja ne ugroava prirodno-kulturne vrijednosti Parka, vano je procijeniti veliinu i znaajke trita potencijalno zainteresiranog za posjet.

3.2. Potranja u globalnim okvirima

Promatranje ptica, sportski ribolov te s tim aktivnostima povezano uivanje u prirodi i prirodnim ljepotama, kao i rekreacija u prirodi, osnovni su atributi ovog zatienog podruja. Stoga se i globalni trendovi potranje moraju sagledavati u okvirima turizma zasnovanog na posjeivanju atraktivnih dijelova prirodne batine. Takav oblik turizma spada u turizam specijalnog interesa za kojim, unazad posljednjih dvadesetak godina, biljeimo znaajan porast potranje. Prema aktualnim prognozama Svjetske turistike organizacije predvia se da e popularnost ovih oblika rasti stopom od otprilike dvadeset posto godinje, dok e istodobno doi do odreenog pada tradicionalnog proizvoda sunca i mora. Istovremeno i klasian proizvod sunca i mora doivljava preobrazbu proirenjem palete proizvoda pa danas istraivanja pokazuju da i turisti koji su motivirani prvenstveno odmorom na suncu i moru sve ee sudjeluju u sve irem rasponu aktivnosti. Ovakva diverzifikacija turistike potranje odnosno porast interesa za specijalne oblike turizma pripisuje se istovremenom djelovanju nekoliko imbenika: podizanju razine obrazovanja koje daje kulturni kapital pojedincima neophodan za dublje poimanje svijeta oko sebe; injenici da sve brojnija, imunija i zdravija starija generacija kreira potranju za specijaliziranim proizvodima i aktivnostima prilagoenim ovoj dobi te stvara znaajnu potranju izvan sezone; smanjenju prosjene veliine domainstva, to rezultira porastom potranje osoba s visokim raspoloivim prihodima koji trae specijalizirana putovanja i usluge; promjeni ivotnog stila, osobito boljoj brizi o zdravlju i dobroj fizikoj spremi, zbog ega turisti i tijekom odmora ele ostati aktivni; elji za osobnim razvojem i usavravanjem, to dovodi do potrebe da se i odmor planira oko neke posebne aktivnosti ili interesa; injenici da turisti postaju sve iskusniji putnici - samopouzdani su, tono znaju to ele i oekuju vrijednost za novac, te

25

padu zanimanja za standardiziranim i unformiranim proizvodima, odnosno sve uestalijoj potrazi za autentinim iskustvima i doivljajima. Ovi trendovi vidljivi su i u turistikoj potranji Hrvatske. Prema trinim istraivanjima TOMAS Ljeto (1997., 2001., 2004.) motiv odmora na suncu i moru jo uvijek prevladava meu naim posjetiteljima tijekom ljeta, ali raste broj onih koji na hrvatsku obalu dolaze u potrazi za novim iskustvima i doivljajima te, sukladno, tijekom svog boravka u destinaciji, postaju sve aktivniji. Tako se, 2004. godine, 72% turista etalo u prirodi, 71% odlazilo na samostalne izlete, 47% posjeivalo nacionalne Parkove, 47% vozilo amcem, 45% biciklom, 44% sudjelovalo u organiziranim izletima, a 32% se bavilo ribolovom. Turisti su izuzetno zadovoljni ljepotom prirode i krajolika u Hrvatskoj, iako iskazuju nezadovoljstvo ponudom izleta u okolicu, kvalitetom informacija, bogatstvom sportskih sadraja i oznaavanjem atrakcija5. Navedeni podaci upuuju na postojanje raskoraka izmeu obiljeja turistike potranje i turistike ponude, koji osmiljena turistika ponuda Parka prirode Vransko jezero moe upotpuniti. Stoga se moe zakljuiti da u globalnim okvirima potranja za aktivnostima koje nudi Park raste te da je taj porast evidentan i meu gostima koji provode ljeto uzdu Jadranske obale.

3.3. Trenutna posjeenost Parka

Rastui interes za aktivnostima vezanim uz prirodu i rekreaciju u prirodi odraava se i na trend posjeenosti Parka. Prema evidenciji Uprave, 2005. godine je u njemu bilo 35.250 posjetitelja, to predstavlja porast od ak 80 posto u odnosu na 2001. godinu. Ovdje valja imati na umu da je broj posjetitelja evidentiran na osnovu prodanih ribikih dozvola i procjeni posjenosti najfrekventnijih toaka - autokamp, Prosika i Kamenjak - ali je aktualan broj posjetitelja vjerojatno vei s obzirom na brojne prilaze Parku gdje u trenutnim uvjetima nije mogue naplaivati ulaznicu. Iako u strukturi posjetitelja jo uvijek prevladavaju domai turisti (72%), udio stranih posjetitelja je porastao od 10% u 2001. godini na 28% u 2005. godini (vidi Tablicu 3.1.). Park takoer postaje sve zanimljiviji organizatorima turistikih putovanja s obzirom da se udio organiziranih posjetitelja udvostruio s 15% u 2001. na 30% u 2005. godini. Meu organiziranim grupama najzastupljenije su kolske ekskurzije te posjete lanova raznih udruga, osobito umirovljenika. Prema procjeni uprave Parka, veina posjetitelja Parka (45%) su stacionirani gosti koji Park posjeuju u sklopu svog boravka u nekim od oblinjih turistikih sredita, otprilike petina posjetitelja su oni koji Park posjeuju u tranzitu, dok 35% ine izletnici. U Upravi Parka nije bilo mogue doi do podataka o udjelu pojedinih segmenata na osnovu motivacije ili aktivnosti, s obzirom da nije provedeno sustavno istraivanje posjetitelja. S dohodovne strane, Parku je trenutno najzanimljiviji segment sportskih ribolovaca koji mu donosi otprilike 95% prihoda, a ovaj segment im je razmjerno poznat s obzirom da svaki ribolovac mora kupiti ribolovnu dozvolu te na taj nain djelatnici Parka dolaze s njima u izravan kontakt. U strukturi sportskih ribolovaca prevladavaju domai posjetitelji (80%), dok su meu inozemnim najzastupljeniji Austrijanci, Nijemci i Talijani. Potranja inozemnih ribolovaca koncentrirana je tijekom ljetnih mjeseci, iako Park biljei porast potranje tijekom rujna i listopada.

Institut za turizam (2005) TOMAS Ljeto2005 - stavovi i potronja turista u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za turizam.

26

Tablica 3.1. Broj i struktura posjetitelja na PP Vransko jezero u razdoblju 2001.-2005.godina Godina 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Ukupan broj posjetitelja 19,500 26,800 28,000 27,600 35,250 Struktura posjetitelja (u %) 2001.- 2005. IndiviOrgani- IzletTranStrani dualni zirani nici ziteri 10 85 15 25 20 12 80 20 28 25 20 75 25 30 28 25 70 30 30 25 28 70 30 35 20 Pansionski gosti 55 47 42 45 45

Domai 90 88 80 75 72

Izvor: Procjena PP Vransko jezero

Promatrai ptica bi s obzirom na postojanje ornitolokog rezervata trebali bi biti jednako vaan segment posjetitelja. Meutim, kako za ovu grupu posjetitelja Park jo nije dovoljno opremljen, odnosno ne postoji odgovarajui sustav promatranja osim privremene osmatranice i promatranja ptica s rubova rezervata, toan broj i struktura ovog segmenta nije poznata. Trei segment kojem je Park trenutno atraktivan su biciklisti, s obzirom da je ureeno i oznaeno oko 80 km biciklistikih staza. Meutim, kao i u sluaju promatraa ptica, broj korisnika biciklistikih staza i njihova struktura nije poznata. Ipak, stanovnici koji u zaleu nude jednostavne usluge kuanja lokalnih proizvoda, zamijeuju postepeni porast potranje za svojim uslugama od strane biciklista koji su u obilasku Vranskog jezera i okolnog podruja.

3.4. Procjena potranje za Park

Glavna potencijalna potranja za Park dolazi od turista stacioniranih tijekom ljetnih mjeseci u blizini Parka, odnosno stanovnika Zadarske i ibensko-kninske upanije u kojima se Park nalazi. Razlog tome je njegova lokacija u neposrednoj blizini dva velika urbana centra kao i koncentracija turistike potranju uz samu obalu. Vrlo vaan segment potranje su i tranzitni turisti uslijed blizine vorita Benkovac na auto-cesti Zagreb - Split , kao i Jadranske magistrale. Potencijalne posjetitelje moemo geografski segmentirati na: sezonske turiste u uoj i iroj okolici Parka, lokalno stanovnitvo ue i ire okolice Parka i turiste u tranzitu. Dok geografska segmentacija usmjerava promotivne aktivnosti na odreeno podruje, segmentacija na osnovi interesa i aktivnosti utjee na oblikovanje aktivnosti i ponude popratnih sadraja u skladu sa zahtjevima i oekivanjima posjetitelja. To podrazumijeva i oblikovanje promotivnih poruka za pojedine ciljne segmente, uz istodobno voenje rauna o nunosti zatite ovog prostora. Stoga, na osnovu interesa i aktivnosti posjetitelja, za Park mogu biti zainteresirane sljedee grupe: promatrai ptica, sportski ribolovci, biciklisti i ljubitelji prirode openito ili tzv. generalisti. Slijedi kratki opis znaajki svakog segmenta prema interesima i aktivnostima.

27

3.4.1. Promatrai ptica

Promatranje ptica kao turistika aktivnost je u zadnjih 30-ak godina evoluirala iz sporadine i neorganizirane u znaajnu i dobro organiziranu turistiku aktivnost. Studije koje bi detaljnije kvantificirale ovu potranju jo su razmjerno rijetke, dolaze uglavnom iz Sjeverne Amerike, Australije i Velike Britanije i skoro sve upuuju na snaan rast ovog segmenta. Na primjer, u SAD-u broj osoba koje se bave promatranjem ptica je od 1995. godine naovamo porastao za 27%. Danas se procjenjenjuje da 46 milijuna stanovnika SAD-a promatra ptice, a 18,6 milijuna putuje kako bi ih promatralo6. Kako bi promatralo ptice putuje i oko 2.2 milijuna Kanaana,7 a u Velikoj Britaniji broj promatraa ptica procjenjuje se na oko 2 milijuna. 8 Odgovarajui na ovu potranju, pojavili su se i specijalizirani turoperatori pa tako danas ovim tritem dominira desetak turoperatora. Na jednoj od najpopularnijih Internet stranica u Velikoj Britaniji, World Birders (www.worldbirders.com), Hrvatska se promovira kao novootkrivena destinacija za promatrae ptica. Socio-demografski profil turista koji putuju kako bi promatrali ptice moe se generalno odrediti kao osobe uglavnom srednje i starije ivotne dobi, visoko obrazovane i nadprosjenih prihoda. Veina ih putuje samostalno, najee s partnerom i uglavnom su lanovi udruga ili klubova promatraa ptica.9 Glavni motivi promatraa ptica su dokoliarska edukacija i upoznavanje prirodne i kulturne batine. Oni trae mjesta na kojima e moi promatrati i sluati ptice, openito uivati u flori i fauni i etati u prirodi. Kombinacija motiva i aktivnosti koji trae tijekom putovanja motiviranog promatranjem ptica ovisi o tome kojem tipu promatraa pripadaju. Naini informiranja za promatrae ptica su dosta specifini, jer je za ovaj segment turistike potranje openito znakovito da istrauju ponudu do u detalje, koriste veliki broj izvora informacija i vrlo se snano oslanjaju na preporuke prijatelja i ostalih promatraa ptica. Oni ujedno dosta trae i koriste interpretativne materijale i stoga inzistiraju na njihovoj informativnosti i kvaliteti, posebice sadraja i prezentacije. Sezona putovanja za promatrae ptice ponajvie se odnosi na vrijeme migracije ptica u proljee i jesen, to s obzirom na sezonalnost ponude u okruenju Vranskog jezera izrazito pogoduje iskoritenosti kapaciteta. Trine segmente promatraa ptica na temelju interesa/iskustva u promatranju ptica moemo generalno podijeliti na specijalizirane promatrae i promatrae s openitim interesom za ptice: Specijalizirani promatrai ptica mogu identificirati veliki broj ptica te promatranje ptica zauzima vano mjesto u njihovom ivotu. esto putuju kako bi promatrali ptice, dobro se informiraju prije polaska na put, a promatranje, fotografiranje i identificiranje ptica glavne su njihove aktivnosti tijekom boravka u destinaciji10. Usluge koje trai ovaj segment ovise o njihovim raspoloivim prihodima pa tako
6 7 8 9

US Fish and Wildlife Service 2002 Canadian Tourism Commission n/d Scottish Natural Heritage 2005 US Fish and Wildlife Service 2002, Canadian Tourism Commission n/d , Scottish Natural Heritage 2005, Tourism Queensland 2002. Scott, D., Thigpen, J. (2003) Understanding the birder as tourist: Segmenting vistitors to the Texas Hummer/Bird celebration. Human Dimension of Wildlife. 8:199-218.

10

28

promatrai s ogranienim budetom provode vie vremena u destinaciji, ali ne troe puno na specijalizirane usluge. Plateno sposobniji promatrai ptica borave u razumno komfornom smjetaju, trae specijalizirane vodie ili se pridruuju specijaliziranoj turi. Meu njima se izdvajaju iskusniji promatrai ptica koji su uglavnom manje kritini o ostalim aspektima putovanja ukoliko doivljaj promatranja ptica ispunjava njihova oekivanja. Manje iskusni promatrai tijekom putovanja trae vrlo strunog vodia kako bi njihovo promatranje ptica bilo uinkovito, trae vei standard smjetaja, kao i prijateljsko osoblje koje im nudi personaliziranu uslugu. Promatrai s openitim interesom za ptice ine veinu promatraa ptica i njih primarno privlai boravak i rekreacija u prirodi tijekom putovanja (etnje, biciklizam, izleti), dok im promatranje ptica ini zapravo usputnu aktivnost. Sposobni su prepoznati mali broj ptica, jer im to nije osnovni interes, ali su zainteresirani za obrazovne programe o prirodi. Privlae ih one destinacije koje osim prirode i ptica imaju kulturno-povijesne znamenitosti, gdje se mogu posjetiti slikovita naselja te kupiti autohtoni lokalni proizvodi. esto ih privlae podruja gdje se mogu kupati i baviti sportskim ribolovom.11

3.4.2. Sportski ribolovci

Sportski ribolov jedan je od najpopularnijih oblika rekreacije, s obzirom da se radi o pasivnoj aktivnosti koja u veini sluajeva ne trai velika ulaganja u opremu. Europsko udruenje sportskih ribolovaca (European Anglers Association) 2003. godine procjenilo je da u zemljama zapadne i srednje Europe postoji oko 21 milijun sportskih ribolovaca. Tablica 3.2. prikazuje broj ribolovaca na naim glavnim emitivnim tritima. Socio-demografski profil sportskih ribolovaca na putovanjima moe se generalno odrediti kao osobe uglavnom mukog spola i starijih od 40 godina. Za razliku od ribolovaca koji love uglavnom blizu mjesta stalnog boravka oni su uglavnom vie platene moi, posjeduju skuplju opremu i uglavnom su stariji i iskusniji.12 Glavni motivi sportskih ribolovaca su tenja za boravkom u prirodi, to se moe vidjeti iz istraivanja provedenog na segmentu njemakih sportskih ribolovaca (German Anglers Association - DAV). Tako njemake ribolovce prvenstveno motivira uivanje u prirodi (77%), slijedi relaksacija (69%), ulov ribe za osobnu potronju (65%), obiteljski izlet (60%) te druenje (50%)13. No, unato dominantnosti motiva koji nisu neposredno vezani s ulovom ribe, vode bogate ribom i mogunost da se ona ulovi vane su komponente gotovo svakog odlaska u ribolov, iako se sportski ribolovci razlikuju po tome koliko je ulov vaan u njihovoj motivaciji za sportski ribolov14.

11

Scott, D., Thigpen, J. (2003) Understanding the birder as tourist: Segmenting vistitors to the Texas Hummer/Bird celebration. Human Dimension of Wildlife. 8:199-218. Ditton, R.B., Holland, S.M., Anderson, D. K. (2002) Recreational fishing as tourism. Fisheries. 27(3): 1723 Steffren, W., Winkel, M. (1999). Current status and socio-economic aspects of recreational fisheries in Germany. Evaluation the benefits of recreational fisheries. Fisheries Centre Research Report. 7(2):130-133. Arlinghaus, R. (2005) On the apparently striking disconnection between motivation and satisfaction in recreational angling. Berlin: IGB (www.igb-berlin.de/institut/deutsch/2004/3.4.4_Arlinghaus_164176_final.pdf)

12

13

14

29

Tablica 3.2: Broj sportskih ribolovaca - glavna trita Hrvatske Zemlja Hrvatska Austrija Njemaka Italija Maarska Velika Britanija Francuska Poljska eka Slovenija Broj ribolovaca Nema podataka 410,000 3,300,000 900,000 325,000 4,000,000 4,000,000 600,000 263,000 Nema podataka % ribolovaca u ukupnoj populaciji 5.1 4.0 1.6 3.2 6.7 6.8 1.6 2.6 Broj ulanjenih u RD 57,000 22,100 851,000 170,000 268,182 400,000 1,800,000 597,118 262,524 15,500

Izvor: European Anglers Association (2003)

Trine segmente sportskih ribolovaca prema navikama i motivacijama moemo generalno podijeliti na pasionirane sportske ribolovce i rekreativce. Pasionirani sportski ribolovci motivirani su eljom da uhvate to veu ribu te uivaju u adrenalinu i usavravanju svojih vjetina. lanovi su ribolovnih udruenja, sudjeluju u natjecanjima, putuju esto u potrazi za velikom ribom i uglavnom su se specijalizirali za tono odreene vrste. S obzirom da se na vodi zadravaju nekoliko dana, trae smjetaj to blie vodi i kvalitetnu infrastrukturu kako bi im boravak bio ugodan (platforme uz obalu ili nad vodom, ureena mjesta na obali). Spremni su dosta potroiti na usluge vezane uz ribolov (iznajmljivanje platformi, amca, usluge dostave hrane, pia i ostalih potreptina) ali ih, osim ribolova, nita drugo ne zanima. Rekreativni sportski ribolovci ine kategoriju ribolovaca kojima je ribolov razlog ili izgovor da borave na otvorenom te im je vaan odmor i oputanje uz vodu i drutvena komponenta ribolova. esto nisu lanovi ribolovnih drutava, kupuju jednodnevne ribolovne dozvole i zadovoljni su s dva-tri sata ribolova. Za razliku od pasioniranih ribolovaca rjee putuju samo zbog ribolova i manje im je vano koju e vrstu ribe uloviti. Sezona putovanja za ribolovce se razlikuje po segmentima, jer rekreativni sportski ribolovci u ribolov odlaze u razliitim razdobljima tijekom cijele godine, dok pasionirani sportski ribolovci putuju ovisno o sezoni ribe. U sluaju Vranskog jezera to se odnosi na proljee, ljeto i jesen vezano uz ribolov na arana i soma, a tijekom kasne jeseni i zimi na ribolov na tuku. Kao i u sluaju promatraa ptica, ova situacija izrazito pogoduje iskoritenosti kapaciteta s obzirom na sezonalnost ponude u okruenju Vranskog jezera. Profil sportskih ribolovaca u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji Do sada nisu provedena istraivanja koja bi kvantificirala i opisala profil sportskih ribolovaca u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji. Ipak, za razliku od promatraa ptica, u trinim istraivanjima TOMAS - Ljeto Instituta za turizam, jedna od aktivnosti koja se prati je i ribolov, iako se ovdje ne razlikuje ribolov na moru u odnosu na slatkovodni ribolov. U nedostatku preciznijih pokazatelja, ovi rezultati mogu posluiti kao indikacija potranje: ribolovom se u Zadarskoj upaniji bavi 20.8% turista, a u ibensko-kninskoj 24.5%;

30

uglavnom su radi o rekreativnim sportskim ribolovcima (83% se ribolovom bavi ponekad); veina dolazi iz Slovenije (20%), Hrvatske (17.4%), Njemake (16.3%), eke (14.7%) i Italije (12.2%); borave u privatnom smjetaju (60%) ili kampovima (22%); najee su u dobi od 26 do 35 godina (43%) i od 36 do 45 godina (29%); uglavnom su visoko obrazovani (35% zavrilo viu, 25% visoku kolu) i mukog spola (62%); dobro poznaju destinaciju (21% je u istoj destinaciji drugi puta, a 55% tri ili vie puta); razmjerno velik broj (44%) koristi Internet u pripremi svog putovanja; putovanje organiziraju sami (73% potpuno samostalno, 24% je organiziralo samo smjetaj putem agencije).

3.4.3. Biciklisti
S osamdeset kilometara ureenih i oznaenih biciklistikih staza Vransko jezero je dosta zanimljivo za posjet biciklistima, tim vie to ovaj dio Hrvatske nema razvijenu biciklistiku tradiciju i shodno tome vei broj ureenih biciklistikih staza. U europskim okvirima, predvia se da e udio putovanja tijekom kojih je biciklizam glavna aktivnost ili transportno sredstvo narednih deset godina porasti 6 do 12%.15 Jo je znaajnije trite onih kojima je za vrijeme odmora biciklizam vana dodatna aktivnost. Glavni motivi biciklistikih turista su tenja za zdravim ivotom i boravkom u prirodi, zatim rekreacija, odmor i mentalna relaksacija, ali i tenja za bijegom od svega i novim izazovima openito. Trini segmenti biciklistikih turista segmentiraju se uglavnom prema vanosti koju vonja biciklom ima tijekom putovanja, zbog ega se, slino sportskim ribolovcima i promatraima ptica, izdvajaju pasionirani biciklisti i rekreativci, odnosno normalni turisti koji se tijekom odmora bave biciklizmom: Pasionirani biciklisti su osobe kojima je biciklizam je glavna aktivnost tijekom odmora, ali i glavni oblik transporta. Uglavnom su u dobi od 40 do 55 godina, a potom slijede oni od 20 do 25 godina starosti. To su iskusni biciklisti koji putuju u manjim grupama, sami organiziraju svoje putovanje i rijetko unaprijed rezerviraju smjetaj. Turisti koji se tijekom odmora bave biciklizmom ine mnogo veu skupinu, kojoj je vonja biciklom samo jedna, iako najee vrlo vana aktivnost tijekom odmora. esto trae krune puteve bez prometa ili slabo prometne lokalne ceste, oslanjaju se na promotivne letke i karte, a glavna motivacija im je otkrivanje prirodnih i kulturnih ljepota i uivanje u krajoliku. Meu njima se dodatno izdvajaju osobe kojima je vonja biciklom osobito vana aktivnost tijekom boravka u destinaciji, u kojem sluaju su ponijeli vlastite bicikle. Drugima je to sporadina ili sluajno odabrana aktivnost, u kojem sluaju iznajmljuju bicikle tijekom boravka.

Profil biciklista u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji Prema istraivanjima TOMAS - Ljeto 2004, znaajke ovog segmenta su sljedee:

15

Lumsdon, L. (2000) The market for cycle tourism.

31

biciklizmom se bavi 33% turista Zadarske i 42% turista ibensko-kninske upanije; tri etvrtine biciklista ovom se aktivnou bave esto, iako ovdje ne moemo razluiti da li je to vonja biciklom iz rekreativnih razloga ili alternativni oblik transporta unutar same destinacije; biciklizmom se najee bave Nijemci (20%), potom Slovenci (16%), Hrvati (14%), esi (13%) i Talijani (10%); najee odsjedaju u privatnom smjetaju (47%) te neto ee od ostalih turista u kampovima (30%); uglavnom su u dobi od 30 do 49 godina (60%) ili do 29 godina starosti (29%), a mukarci i ene su podjednako zastupljeni; obrazovaniji su od prosjeka (30% zavrilo je fakultet, 34% viu kolu); neto manje poznaju destinaciju, s obzirom da je treini ovo prvi, a gotovo etvrtini drugi posjet; vie od polovine (51%) koristilo je Internet da bi se informirali o destinaciji i pripremili za putovanje; i putovanje su organizirali ili samostalno (63%) ili su samo smjetaj rezervirali putem putnike agencije (31%).
Tablica 3.3: Broj dolazaka i noenja turista u registriranim smjetajnim objektima u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji upanija Zadarska Biograd n/m Pakotane ibensko-kninska Tisno Pirovac UKUPNO Broj dolazaka 931,509 109,954 40,637 750,840 63,401 17,695 1,682,349 Dolasci (%) 55.37

44.63

100.00

3.4.4. Generalisti
Ovaj segment obuhvaa sve ostale posjetitelje koji imaju openiti interes za boravak u prirodi i obilazak prirodnih i kulturno povijesnih znamenitosti. ine ga sezonski stacionirani turisti u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji, zatim stanovnici dviju upanija koji generiraju cjelogodinju potranju i turisti u tranzitu. a) sezonski stacionirani turisti u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji Zadarska i ibensko-kninska upanija zabiljeile su u 2005. godini 1,68 milijuna dolazaka. Od toga je u turistikim sreditima Biogradu, Pakotanima, Pirovcu i Tisnom u neposrednoj blizini Parka registrirano oko 230,000 turistikih dolazaka (Tablica 3.3.), odnosno 14% ukupnih dolazaka u ove dvije upanije. Zainteresiranost ovih turista za doivljaj koji Park moe ponuditi moemo procijeniti na osnovu aktivnosti kojima se ovi turisti bave tijekom boravka, a koje su kompatibilne s doivljajem i sadrajima koje im Park moe pruiti (Tablica 3.4.). Najkonzervativniji pristup procjeni potencijalne potranje za Parkom prirode Vransko jezero ove skupine turista je procjena na osnovi broja turista ovih dviju upanija koji su

32

tijekom svog boravka bili u posjeti nacionalnim Parkovima, a to je gotovo polovina turista Zadarske i vie od dvije treine turista ibensko kninske upanije.
Tablica 3.4. Aktivnosti za vrijeme boravka turista* (%) Aktivnost Razgledavanje znamenitosti Izleti u NP Organizirani izleti etnje u prirodi Samostalni izleti Zadarska upanija 64.0 49.7 41.1 58.6 75.2 ibenskokninska upanija 63.5 71.8 58.0 74.7 79.0

Hrvatska 65.3 47.7 44.8 72.9 71.0

*Postotak koji se ovim aktivnostima bavi esto ili ponekad Izvor: TOMAS Ljeto 2005.

Na temelju pretpostavke da bi svaki dvadeseti turist mogao biti zainteresiran za posjet Parku, ukupan broj potencijalnih posjetitelja Parka iz obje upanije iznosi, pod sadanjim uvjetima, otprilike 50,000 godinje. Od toga se 27,000 odnosi na priobalne destinacije ibensko-kninske i otprilike 23,000 na priobalne destinacije Zadarske upanije (Tablica 3.5.).
Tablica 3.5: Procjena godinje stacionirane sezonske potranje upanija Ukupan broj turista % koji posjeuje NP Broj turista koji posjeuje NP Broj potencijalnih posjetitelja PP* UKUPNO OBJE UPANIJE Zadarska upanija 931,509 49.7 462,960 23,148 ibenskokninska upanija 750,840 71.8 539,103 26,955 50,103

*pretpostavka svaki 20. zainteresiran za posjet (5%) Izvor: Podaci DZS-a

Biograd, Pakotane, Pirovac i Tisno kao destinacije u neposrednoj blizini Parka mogu generirati oko 6,500 posjetitelja pod konzervativnom pretpostavkom da bi svaki 20. posjetitelj mogao biti zainteresiran za posjet Parku. S obzirom na neposrednu blizinu Parka,taj bi udio mogao biti i vei iako se on lako moe udvostruiti. Rast potranje moe s jedne strane izazvati turistiki razvoj Parka i potaknuti njegovu agresivniju promociju, a s druge strane potai i porast broja turistikih dolazaka u prostor ire zone Parka. Znaajke ovog segmenta turistike potranje su sljedee: koncentrirani su u nekoliko glavnih turistikih sredita - pored etiri destinacije u neposrednoj blizini Parka, glavnina turista (oko 40%) koncentrirana je u Zadru, Vodicama i ibeniku; radi se o potranji izrazito sezonalnih znaajki, jer se u razdoblju od lipnja do kolovoza ostvaruje 75% ukupnih turistikih dolazaka u Zadarskoj, te 70% u ibensko-kninskoj upaniji; u nacionalnoj strukturi gostiju prevladavaju Hrvati (17.6%), slijede Nijemci (17.4%), a potom esi, Talijani i Austrijanci (s udjelima od 13%, 12% i 9%);

33

gotovo treina turista (31.2%) boravi u privatnom smjetaju, vie od petine (23.5%) u hotelima i aparthotelima, te 17% u lukama nautikog turizma; u etiri destinacije u neposrednoj blizini Parka, najpopularniji oblik smjetaja, pored privatnog (28.5%), su kampovi u kojima boravi 28.3% turista.

b) Trini potencijal lokalnog stanovnitva iz ire zone

U Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji ivi 275,000 stanovnika (ibensko-kninska 113,000, Zadarska 162,000), od ega u neposrednoj blizini Parka (Biograd, Pakotane, Pirovac, Tisno, Stankovci, Benkovac) 21,000. Iskljue li se stanovnici u neposrednoj blizini Parka, kao i oni koji zbog svoje dobi ne mogu samostalno poduzimati turistika putovanja (stariji od 85 godina, kojih je u ove dvije upanije oko 3,500, te mlai od 5 godina kojih je oko 15,000), osnovni turistiki potencijal je oko 233,000 stanovnika stalno nastanjenih u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji. Prema trinim istraivanjima TOMAS - Domae stanovnitvo16 provedenom 2002, godine, otprilike treina stanovnika ove regije ima naviku odlaska na jednodnevna putovanja, a stanovnici su u prosjeku poduzeli est do sedam jednodnevnih putovanja. Ako se pretpostavi da je od ukupno raspoloivog latentnog potencijala za posjet projektnom podruju, koji iznosi 233,000 stanovnika ove dvije upanije svaka deseta osoba zainteresirana za posjet PP Vransko jezero dolazi se do broja od oko 23,000 osoba koji bi eventualno mogli posjetiti ovu destinaciju. Dakako, kod domaeg stanovnitva, za razliku od stacioniranih boravinih turista, moe se oekivati i ei broj dolazaka tijekom godine tj. vei intenzitet posjeta. Osnovni segmenti stanovnika dviju upanija kao potencijalnih posjetitelja Parka su: kolska populacija (od 6 do 19 godina), koja obuhvaa oko 31,000 osoba i ini oko 13% potencijalnih posjetitelja. Nju sainjavaju uenici osnovnih i srednjih kola, lanovi razliitih drutava kao to su npr. prijatelji prirode, izviai, sportai i ostali iz Zadarske i ibensko-kninske upanije. Oni ee putuju u proljee i jesen, a rjee zimi i ljeti te je osnovna svrha njihove posjete primarno obrazovna; radno aktivno stanovnitvo (od 20 do 64 godine) obuhvaa oko 155,000 stanovnika i predstavlja dvije treine ukupnog trinog potencijala. Osobe iz ovoga trinog segmenta intenzivno putuju tijekom cijele godine te predstavljaju dobru ciljnu skupinu za produenje sezone. Glavni motivi njihovog dolaska mogu biti razliiti, od profesionalnih i poslovnih, preko hobistikih, rekreativnih i dokoliarskih pa do motiva posjete rodbini i prijateljima. Aktivnosti u kojima sudjeluju su razliite vrste rekreacije (etnje u prirodi, vonja amcem, ribolov, biciklizam i sl.), posjeivanje kulturno-povijesne batine, razgledavanje lokalnih znamenitosti te uivanje u gastronomskoj ponudi. Najee vrste putovanja koja poduzimaju su slubena putovanja, izleti u vlastitom aranmanu i izleti u organizaciji udruga, klubova ili putnikih agencija. umirovljenici/starije stanovnitvo (iznad 65 godina) ine 47,000 osoba ili oko 20% osoba, tj. svakog petog potencijalnog posjetitelja. Glavne aktivnosti kojima se bave tijekom svoga turistikog putovanja su razgledavanje kulturne batine, uivanje u prirodnim ljepotama, etnje u prirodi te neto manje uivanje u gastronomskoj ponudi.

c) tranzitni i ostali putnici

16

Institut za turizam (2003) TOMAS - Domae stanovnitvo. Zagreb: Institut za turizam

34

U ovaj trini segment spadaju tranzitni turisti koji nisu ciljano doli u posjet promatranoj destinaciji, nego su se u njoj zatekli tijekom putovanja u svoje odredine destinacije. Za njih je znakovit kratak boravak i okrjepa u promatranoj destinaciji te eventualno kratko razgledavanje povijesne i kulturne batine, ukoliko su navedeni resursi stavljeni u turistiku funkciju. Iako je ovaj trini segment naizgled manje zanimljiv zbog razmjerno male turistike potronje koju ostvaruje, on je za Park vaan zbog blizine velikog broja popularnih turistikih odredita te velikog broja turista koji, na putu za svoja krajnja odredita, prou kraj podruja Parka. Povrh toga, ovaj bi trini segment u sluaju zadovoljstva ponuenim sadrajima mogao generirati buduu stacionarnu i specijaliziranu potranju u okruenju Parka i privui dodatnu potranju usmenom predajom.

3.4. Zakljuci
Analiza turistike potranje pokazala je znaajan porast interesa za paletu doivljaja i aktivnosti koju moe ponuditi Park prirode Vransko jezero, osobito za specifine aktivnosti kao to su promatranje ptica, sportski ribolov i biciklizam. Takoer, turisti koji dolaze u destinacije na podruju Zadarske i ibensko-kninske upanije postaju sve aktivniji tijekom boravka te se velika veina bavi razgledavanjem prirodnih znamenitosti, etnjama u prirodi, posjeuje prirodno zatiena podruja i sudjeluje u raznolikim organiziranim izletima. Istovremeno, osmiljena ponuda Parka popuniti e prazninu na tritu atrakcija ovog podruja, s obzirom da turisti ovih dviju upanija izraavaju nezadovoljstvo ponudom osmiljenih izleta, kao i nepristupanou atrakcija zbog nedovoljno informacija i slabe prometne signalizacije. Stoga pri razvoju ponude Parka i komuniciranju s tritem valja voditi rauna o zadovoljavanju potreba glavnih trinih segmenata i njihovoj meusobnoj kompatibilnosti. S time u vezi moe se generalno zakljuiti: Promatrai ptica su segment koji raste, ali o kojemu se u Hrvatskoj openito vrlo malo zna, a pogotovo o njihovim razliitim potrebama uvjetovanim stupnjem njihove specijaliziranosti. Tako visoko specijalizirane promatrae ptica privlai samo promatranje ptica, dok manje specijalizirane zanima ira destinacija. Proizvod za ovaj segment je razmjerno jednostavan, a podrazumijeva udoban smjetaj u manjim objektima, specijalizirane vodie dobro upoznate s pticama, tiskane materijale te platforme i mjesta za promatranje ptica. Do promatraa ptica dopire se specijaliziranim kanalima magazinima, udrugama i preko specijaliziranih turoperatora. Na Internet stranicama Parka potrebno im je stoga dati detaljne informacije o pticama te ostale informacije potrebne za organizaciju boravka. Ribolovci su takoer segment koji raste te koji je razvijen i dobro organiziran preko udruga na naim glavnim emitivnim tritima, ali vrlo snano i na domaem tritu. Pasionirane sportske ribolovce zanima samo ribolov te im je potrebna infrastruktura koja e im to omoguiti - platforme ili ureena mjesta, dostava potreptina i jednostavan smjetaj to blie vodi. Kao i u sluaju specijaliziranih promatraa ptica, do njih se dopire putem specijaliziranih asopisa i udruga. Rekreativni sportski ribolovci, koji se ribolovom bave ponekad, ve su prisutni u potranji meu stacioniranim turistima tijekom ljeta. Njih treba pravodobno obavijestiti o atraktivnosti ribolova na Vranskom jezeru tijekom boravka u destinaciji, te im dati cjelovite informacije na Internet stranicama Parka. Biciklisti predstavljaju segment potranje za koji je ve uspostavljena osnovna infrastruktura kao to su staze, signalizacija, broure/karte itd. Ipak, s obzirom da u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji ne postoji sustav ureenih biciklistikih staza u

35

koji bi se uklopile biciklistike staze oko Vranskog jezera, biciklizam u Parku i oko njega atraktivan je uglavnom segmentu stacioniranih turista kojima je vonja biciklom jedna od vanih aktivnosti tijekom boravka. Pored ve postojee infrastrukture, dodatne usluge ovom segmentu mogu biti iznajmljivanje i servisiranje bicikala, vidikovci, posjeti seoskim gospodarstvima, kuanje lokalnih proizvoda i slino. Generalisti su najvea skupina potencijalnih turista, koja obuhvaa stacionarne turiste i tranzitere tijekom ljetnih mjeseci te lokalno stanovnitvo zainteresirano za boravak i rekreaciju u prirodi kao izvor cjelogodinje potranje. Za turiste i tranzitere valja osigurati sustav obilaska koji e zadovoljiti njihove openite interese za prirodne i kulturne fenomene Parka, a za lokalno stanovnitvo dogaanja koja e motivirati njihov ponovni dolazak. Organizirani dolazak valja promovirati u kolama i udrugama, a dogaanja putem lokalnih/regionalnih medija.

36

Poglavlje 4. RESURSI PARKA I NJIHOVA TURISTIKA ATRAKTIVNOST

Analiza turistike resursne osnove Parka prirode Vransko jezero provodi se na dvije razine, unutar granica Parka prirode i za zatitno-razvojnu tampon zonu. U okviru ove analize prvo su utvrene granice zatitno-razvojne tampon zone Parka, temeljene na sustavu naselja i postojee cestovne mree, te simultanoj procjeni ulaznih porti. Turistika resursna osnova obraena je kroz tri aspekta: granica zahvata; inventarizacija; valorizacija (evaluacija).

4.1. Granica zatitno-razvojne tampon zone

Istraivanja su pokazala da se uvijek uz znaajnije objekte zatiene prirode kao to su nacionalni parkovi i parkovi prirode spontano javlja pojas u kojem ovi objekti induciraju posebne pogodnosti za razvoj turizma. To moe biti od velike koristi za lokalno stanovnitvo i za odrivost zatienog dijela prirode, ali samo ukoliko se ova interakcija ne odvija stihijski, ve planski. Stoga je potrebno utvrditi funkcionalne granice ovakve tampon zone u skladu s ciljevima i naelima upravljanja i ureenja zatienog dijela prirode, ali i u skladu s interesima lokalnog stanovnitva koje tu ivi. Funkcionalna granica zatitno-razvojne tampon zone Parka prikazana je na Slici 3. Ona se temelji na turistikom vrednovanju cesta i mjesta u izravnoj okolici Parka prirode po naelu da sve prometnice u Parku prirode i u tampon zoni te naseljena mjesta u tampon zoni ubudue ine jedinstven sustav turistikog posjeivanja. Tampon zona sastoji se od dva bitno razliita dijela: priobalnog, turistiki dobro razvijenog i orijentiranog na atraktivnost mora i morske obale te kopnenog, turistiki slabo razvijenog i izrazito ruralnih znaajki. Vrednovanje cesta se temelji na traenju najblieg zatvorenog kruga obodnih cesta oko Parka prirode, koji e, s jedne strane, omoguiti ulijevanje svih glavnih prilaznih pravaca a, s druge strane, omoguiti ulaz u Park prirode na vie ulaznih porti. Takav zatvoreni krug ini: dio Jadranske magistrale od Pirovca do Pakotana, cesta od Pakotana do Vrane te ceste koje spajaju Vranu i Pirovac preko Radoinovaca, Banjevaca i Kaia. U taj cestovni krug se ulijevaju: Jadranska magistrala iz smjera Zadra u Pakotanama i iz smjera ibenika u Pirovcu, cesta iz smjera vorita Benkovac (autocesta Zagreb-Split) u Vrani te sporedna spojna cesta od Stankovaca (dravna cesta Zadar-ibenik) u Banjevcima.

37

38

Nadalje, utvreno je da je za povezivanje Parka prirode i spomenutog zatvorenog cestovnog obodnog kruga osobito vana sporedna, preteito makadamska cesta koja povezuje zaselak Bakovii na sjevernom dijelu spomenutog cestovnog kruga s vidikovcem Kamenjak te cesta koja povezuje Banjevce sa zaseokom Banjevaki stanovi, odnosno s potencijalnom treom ulaznom portom Parka prirode na njegovoj sjevernoj strani. Prilaz sa cestovnog kruga do prve ulazne porte nalazi se kod kanala Prosika, a do druge ulazne porte sjeverno od Pakotana (autokamp). Na spomenuta tri ulaza naslanja se sustav unutarnjih prometnica Parka prirode kao i sustav pjeakih, biciklistikih, konjikih i servisnih puteva. Analizom poeljnih ulaza u Park izdvojile su se tri glavne ulazne porte: Prosika, Crkvine i Banjevaki stanovi te tri pomone ulazne porte: Drage, Kamenjak i Sveta Nedjelja/Vrana, s time da se ulaz Drage moe lako preseliti u kategoriju standardne ulazne porte. Osim toga, za skretanje u dvije porte - Prosika i Drage - treba na Jadranskoj magistrali (ukljuujui i planiranu obilaznicu oko Draga) urediti vorita (denivelirano ili rotor).

Vrednovanje mjesta odnosi se na sva naselja koja se nalaze na spomenutom cestovnom krugu. Ona su, kao i cijela tampon zona dvojakih znaajki, priobalna i ruralna. Na morskoj obali, u neposrednoj blizini tampon zone nalaze se dva jaa primorska turistika mjesta - Biograd na Moru i Pirovac. U samoj tampon zoni, uz more, nalaze se Pakotane i Drage, od kojih je prvo afirmirano i dobro poznato, a drugo u fazi intenzivnog turistikog razvoja. Inicijalna bespravna izgradnja na lokaciji Prosika ne moe stei status turistikog mjesta, iako Prosika ima status naselja, ve se eventualno moe dijelom reciklirati u turistiko naselje. No, i to je mogue tek nakon posebne analize, na ogranienoj lokaciji i posebnim uvjetima, koliko to propisi dozvoljavaju.17 U ruralnom prostoru tampon zone, s odreenom turistikom perspektivom izdvajaju se naselja Vrana, Radoinovci, Banjevci i Kai. Pri tome valja naglasiti da se Vrana od preostalih triju mjesta istie veliinom (ima skoro jednako stanovnika kao preostala tri naselja zajedno), boljom prometnom pozicijom (na vanoj upanijskoj cesti i razmjerno blizu turistiki razvijene obale) i gospodarskom perspektivom (razvijena poljoprivredna proizvodnja u nedavno uspjeno privatiziranom poduzeu). S turistikog gledita Vranu je potrebno dodatno istai i kao mjesto na ijem se podruju nalaze izuzetno vrijedne kulturno-povijesne turistike atrakcije velikog meunarodnog turistikog potencijala - ostaci objekta benediktinskog samostana, templarske utvrde (Vrana je nekad bila jedno od glavnih crkvenih sjedita Hrvatske) i Makovia/Atlagia han kao jedan od rijetkih ouvanih spomenika turskog razdoblja u Hrvatskoj. Slino Biogradu na Moru u primorskom dijelu, u blizini tampon zone, u ruralnom dijelu, nalaze se Stankovci, jae ruralno naselje i opinsko sredite.

17

Turistiko mjesto je ono ljudsko naselje u kojem ljudi stalno ive i koje je zbog svojih dodatnih turistikih znaajki steklo takav naziv, dok je u sluaju turistikog naselja rije o specifinom smjetajnom ugostiteljskom objektu iz skupine hoteli, to je definirano posebnim propisima. U sluaju Prosike imamo specifinu situaciju jer ona, usprkos vrlo malom broju stanovnika, formalno ima status naselja. No, glavni razlog nije to to Prosika predstavlja naselje u pravom smislu rijei, ve injenica da upravno spada u opinu Tisno od kojeg je fiziki izdvojena teritorijem opine Pirovac pa je bilo nuno statistiki je definirati kao naselje.

39

Razvojno-zatitnu tampon zonu Parka prirode Vransko jezero, njeno podruje i granicu, uvelike su predodredile navedene ceste i navedena mjesta, na nain da tampon zonu tvore cijela podruja samostalnih naselja Pakotane, Drage, Kai, Banjevci, Radoinovci i Vrana te manji dijelovi podruja samostalnih naselja Biograd na Moru i Pirovac.

4.2 Inventarizacija turistike atrakcijske osnove

Turistike atrakcije u Parku prirode Vransko jezero, a djelomice i izvan njegovih granica, osobito u kontinentalnom dijelu zatitno-razvojne tampon zone, ve su ranije u posebnim elaboratima evidentirane i vrednovane, poglavito detaljno s biolokog gledita.18 Ovi su se radovi, uz druge dostupne i relevantne izvore, koristili pri odabiru atrakcijskih sastavnica za turistiko vrednovanje. Zbog specifinosti utvrivanja atrakcijske osnove ovog podruja (Park prirode i tampon zona), u ovom sluaju e se za evidenciju, sistematizaciju i evaluaciju koristiti modificirana osnovna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija,19 sljedee strukture: zatiena prirodna batina (zajedno s biljnim i ivotinjskim svijetom), hidro-geoloke znaajke prostora, klima, zatiena kulturno-povijesna batina, kultura ivota i rada, znamenite osobe i turistike staze, putovi, ceste i itinereri.

Zatiena prirodna batina20

Park prirode Vransko jezero u turistikom atrakcijskom smislu tretira se jedinstveno s cjelovitom florom i faunom unutar njegovih granica. Stoga on predstavlja jedinstvenu turistiku atrakciju koja se organizacijski i marketinki tretira po naelima turistikog koritenja prostranih dijelova zatiene prirode - nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni parkovi, zatieni krajolici i sl. Zato e se biljni i ivotinjski svijet tog podruja vrednovati u sklopu ove cjeline, a u okviru njihove turistike atraktivnosti. Park prirode Vransko jezero sa svojom velikom vodenom povrinom i povrinom pod gustim sklopovima obalne vegetacije, poplavnim panjacima i neobraslim niskim muljevitim ili kamenitim obalama je jedinstveno i, uz donji tok Neretve, jedino preostalo veliko movarno podruje u hrvatskom priobalju. Uz movarna stanita koja su u Parku najvanija i najvrjednija, bogatstvo i raznolikost mu poveavaju razna mediteranska kopnena stanita.

18

Za potrebe izrade Prostornog plana Parka prirode Vransko jezero u Dravnom zavodu za zatitu prirode je 2005. godine izraena Struna podloga s prijedlogom uvjeta i mjera zatite prirode (Autori: J. Radovi, R. Topi i K. ivi). Iste 2005. godine izraen je i Katastar prirodne batine Parka prirode Vransko jezero u izdanju Hrvatskog ornitolokog drutva (voditelj projekta D. Radovi), a poetkom 2006. godine izraen je Katastar kulturno-povijesne batine u Parku prirode Vransko jezero i njegovoj okolici, Krevan d.o.o. (autor M. Mesi). Osnovna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija objavljena je u knjizi: Kuen, E. (2002) Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, str. 62. Kao osnovica za utvrivanje atrakcijske osnove za zatienu batinu PP Vransko jezero posluio je Katastar prirodne batine Parka prirode Vransko jezero (2005). Kategorizacija i valorizacija vrsta zabiljeenih u Parku prirode Vransko jezero s obzirom na njihov status ugroenosti na globalnoj razini nainjena je prema IUCN (1991), na europskoj razini za ptice prema Tucker i Heat (1994), a na nacionalnoj razini prema Crvenim knjigama, tj. Crvenim popisima svojti.

19

20

40

Stanita i vegetacija21
Podruje Vranskog jezera obuhvaa dvije velike vegetacijske zone jadranske mediteranske provincije: a) eumediteransku zonu vazdazelene vegetacije sveze Quercion ilicis i b) submediteransku zonu listopadne vegetacije sveze Ostryo-Carpinion. Tablica 4.1. donosi saeti prikaz turistiki najzanimljivijih stanita i njihov kratak opis. Tablica 4.1. S turistikog stajalita najzanimljivija stanita i njihov opis Stanita Opis i lokacija
Prirodna stanita Trak Najrazvijeniji je na podruju Ornitolokog rezervata, ali se prostire u razmjerno uskom pojasu uz istonu obalu jezera te na njegovim sjevernim i junim obalama. Neobrasle i Strmi odsjeci jae ili slabije vezanih stijena, na kojima rijetka vaskularna vegetacija slabo obrasle obratava samo pukotine, dok su dijelovi bez pukotina ili potpuno neobrasli, ili obrasli stijene liajima i/ili mahovinama. Nalazi se na stijenama jugozapadne obale jezera, te istonom kopnenom dijelu Parka prirode (npr. podruje Kamenjaka, kanjona Mednjaa itd.). Vlane livade Dio submediteranske vegetacijske zone razvijene na podruju Ornitolokog rezervata. Suhi travnjaci Submediteranskim i epimediteranskim suhim travnjacima pripadaju zajednice razvijene na plitkim karbonatnim tlima du istonojadranskog primorja, ukljuujui i dijelove unutranjosti Dinarida dokle prodiru utjecaji sredozemne klime. Najljepe su razvijeni na podruju brda Crnogorke, jugozapadno od sela Vrana. ikare i Sastavljene su od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatinih biljaka. Na podruju draci Vranskog jezera vrlo je rasprostranjena trnovita ikara drae u ijem je sastavu vei broj tipinih eumediteranskih biljaka, to upuuje na njen degradacijski razvoj iz ume i makije crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis). Na ljunkovitom dijelu obale jezera razvija se grmolika vegetacija koju ine ikare ili pojedinana stabla dalmatinske metlike ili konopljike. Sastojine brnistre razvijene su u malim fragmentima na krajnjem junom dijelu Parka. Makija crnike Predstavlja gustu, neprohodnu i po nekoliko metara visoku zimzelenu ikaru. Njen je floristiki sastav jednak onome kod ume crnike. Najljepe sastojine makije razvijene su na sjeveroistonim obroncima iznad obala jezera. pilje i jame Na podruju Vranskog jezera dosad je u est speleolokih objekata utvrena zanimljiva fauna beskraljenjaka: Banenova jama i Peina kod Vrane (Vrana), Jama I na Lokvini, Jama IV na Lokvini, Kamenjarka i Baldina jama kod Radoinovaca. Nazonost imia utvrena je u pilji Peina kod sela Vrana i jami Baldina jama. Antropogena stanita Livade i Mozaici razliitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih oranice naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Mozaici livada i oranica te zaputenih poljoprivrednih povrina nalaze se na sjevernom rubu Ornitolokog rezervata. Nasadi alepume alepskog bora razvijene su na jugozapadnoj obali jezera. skog bora Tradicionalni Nasadi maslina na malim parcelama okruenim suhozidima, kod kojih je mogua samo maslinici runa obrada. Stari maslinici, od kojih su mnogi zaputeni, nalaze se uglavnom na obali Vranskog jezera. Vinogradi Povrine namijenjene uzgoju vinove loze s tradicionalnim ili intenzivnim nainom uzgoja. Izgraena i U podruje Parka prirode ulaze dijelovi naselja Vrana, ali i vikend kue na zapadnoj industrijska obali jezera. stanita

Vodena i vlana stanita

U smislu zatite bioloke raznolikosti, te prema broju ugroenih i zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta najvrjednija stanita na Vranskom jezeru su vodena i vlana movarna stanita: muljevita obala, trak, poplavni panjak i vlana livada. U smislu turistike valorizacije krajobrazno najdojmljivija su stanita otvorene vode i tipina mediteranska kopnena stanita (suhi travnjaci i makija).
21

Slijedei podaci su znatno reducirani u odnosu na izvornik, ali su jo uvijek vrlo opseni s uskog gledita turizma. Ipak, to je neophodno jer je rije o specifinom turistikom proizvodu, za iju su strukturu ovi podaci vrlo vani.

41

Veina ljudi prema movarnim stanitima imaju odreene predrasude i odbojnost. No, injenica je da su ova stanita ujedno i najugroenija, i najproduktivnija, zbog ega zasluuju da se pravilnom prezentacijom i interpretacijom priblie prosjenom posjetitelju. Za ve senzibilizirane posjetitelje (npr. ljubitelje prirode ili promatrae ptica) ova e stanita biti najzanimljivija podruja Parka. Pri interpretaciji movarnih stanita potrebno je objasniti da osim to se radi o stanitima ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta, radi se i o vanim podrujima za ljude. Ovdje se navode neki od njih: imala su vanu ulogu u razvoju ljudske civilizacije (povijesno vana podruja npr. delta Nila) izvor su hrane (mrjestilita riba, gnjezdilita ptica) pruaju odmora mogunosti rekreacije i

prihvaaju velike koliine vode spreavaju poplave, osiguravaju zalihe pitke vode, a movarne biljke proiavaju vodu.

Fauna
Vransko jezero zoogeografski pripada sredozemnom potpodruju, i to dalmatinskozagorskom dijelu. Na ovom prostoru vlada suha i topla sredozemna klima koja uvjetuje stanita pogodna za junjake ivotinje, iako uz njih ovdje obitavaju i obine europske ivotinje. Juni dio Hrvatske bio je tijekom geoloke prolosti zatien od oledbi, to je omoguilo opstanak pojedinih vrsta kraljenjaka i njihov neprekinuti razvoj od prije tercijara. Od tuda potjee i vrlo zanimljiva i razmjerno stara fauna koju ovdje nalazimo, u kojoj posebnu ulogu ima bogatstvo gmazova, posebno endeminih guterica. Osim guterica sreemo blavora, kunog i zidnog macaklina, kopnenu kornjau, kravosasa i crvenkrpicu. Javljaju se i pojedine vrste imia znakovite za juni dio Europe tj. za Sredozemlje. Zanimljivo je da je na movarnim podrujima Vranskog jezera na jednom mjestu mogue nai uobiajene kontinentalne i mediteranske vrste - barsku kornjau i kopnenu kornjau. Sisavci Fauna sisavaca Vranskog jezera predstavlja tipinu faunu za Dalmaciju, a ini ju razmjerno velik broj vrsta. Obzirom na izuzetno povoljan smjetaj Vranskog jezera i velik broj razliitih krkih, movarnih i antropogenih stanita, ovo podruje naseljava razmjerno velik broj sisavaca. Fauna sisavaca Parka prirode sastoji se od 41 vrste iz est redova sisavaca. To predstavlja otprilike 40% faune sisavaca Hrvatske. Vano je istaknuti endemine svojte Dalmacije (istonojadranske endeme) dalmatinskog krkog puha (Eliomys quercinus dalmaticus) i primorskog dugouhog imia (Plecotus kolombatovici). Ptice Vanost Vranskog jezera za zatitu ptica bila je uoena jo prije gotovo pola stoljea, kad su ornitolozi Renata i Dragutin Rucner pisali o pticama movaricama i prostranom traku uz njegovu sjeverozapadnu obalu te predlagali osnivanje ornitolokog rezervata. Temeljem njihova obrazloenja koje je argumentiralo vrijednost ovoga lokaliteta kao jedinog gnjezdilita aplji u priobalju Hrvatske, 1966.godine pokrenut je postupak za

42

zatitu traka. On je, meutim, tek 1983. godine rezultirao utemeljenjem posebnog ornitolokog rezervata. Do sada je na podruju Parka ukupno zabiljeena 241 vrsta ptica. Vransko jezero vrlo je bogato gnjezdilite ptica. Njegovu gnijezdeu ornitofaunu ine ukupno 102 vrste ptica. Ovdje se nalazi najvei trak na Vranskom jezeru u kojem u mjeovitoj koloniji gnijezde aplje dangube i mali vranci, i kao takav predstavlja jedinstveno podruje na cijeloj jadranskoj obali. Meu gustom vegetacijom traka gnijezde mali vranci, apljice voljci, bukavci, aplje dangube, eje movarice, divlje patke, kokoice, sive i rie tijoke, mlakue i liske. U trsci gnijezde i trstenjaci od kojih su najbrojniji trstenjak cvrkuti i veliki trstenjak. Vjerojatno svega nekoliko parova crnoprugastog trstenjaka takoer gnijezdi u trsci. Svilorepe su stanarice traka. U makiji gnijezde neke tipine mediteranske vrste ptica, npr. crnoglave i bjelobrke grmue, a brojne su i velika i crnokapa grmua, kos, slavuj i juriica. Na prostoru mozainog seoskog krajolika sastavljenog od manjih poljodjelskih povrina, umaraka, ivica, vonjaka i maslinika, i kamenjara gnijezde pupavci, pelarice te crnogrle i crnoglave strnadice. U sumrak i nou se uje glasanje kukuvije, uka, sivog uka i legnja. Gnjezdarice poplavnih travnjaka su prepelice, poljska eva, uta pastirica, ivalica, velika strnadica i ria tijoka (na due poplavljenim podrujima). Rusi, sivi i rii svraak su gnjezdarice i livada i oranica. Eja livadarka koristi ovo podruje kao hranilite tijekom gnijeenja. Na kamenjarima i stjenovitim stanitima najbrojnije su gnjezdarice primorske bjeloguze, jarebice kamenjarke, brgljezi kamenjari i modrokosi. Na brdima iznad sjeveroistonih obala jezera gnijezde zmijar, vjetrua, sova uara i gavran. Tijekom sezone gnijeenja jezero je bogato hranilite za ptice koje, npr., u letu love vodene kukce (iope, lastavice, piljci), za grabljivice koje love ptice (kobac, sivi sokol) te za ribojede ptice (igre, galebovi). Kao odmorite i hranilite ptica selica Vransko jezero je od velike meunarodne vanosti kao dio selidbenog sustava koji zauzima srednju, sjevernu, istonu, jugozapadnu i jugoistonu Europu, cijelo podruje Sredozemlja, velik dio Afrike, a vjerojatno i zapadnu Aziju, te Bliski i Srednji Istok. Vransko jezero koriste primarno ptice iz cijele srednje, sjeverne i istone Europe.

Procjenjuje se da za jesenje selidbe od kolovoza do listopada u Parku prirode svakodnevno boravi, ovisno o intenzitetu selidbe, izmeu 20,000 i 200,000, ponekad i do 400.000 preletnica. Prema tome zbrojimo li pripadnice lokalne gnijezdee populacije i preletnike populacije, poetkom jeseni u Parku prirode boravi povremeno i do milijun ptica. Koliki je ukupni broj ptica koje za cijele selidbe prelete preko Parka prirode vrlo je teko procijeniti. Tijekom selidbi jezero neredovito posjeuju i bjelobrada, bjelokrila i crna igra. Travnjaci i oranice su stanita koja su tijekom seoba ptica esto poplavljena, a za vrijeme poplava ovdje se zadrava i najvei broj ptica. Tu se okupljaju i hrane urlini, aplje, patke, blistavi ibis. Tijekom seoba na poplavnim travnjacima i oranicama mogue je, iako rijetko, vidjeti i limunastu pastiricu, te ee smeoglavog i crnoglavog batia, a u travi se skriva i kosac.

43

Obale jezera hranilita su i odmorita razliitih vrsta urlina. Prostrani trak u Ornitolokom rezervatu je najsigurnije noilite za mnoge vrste ptica. Npr., veina panjolskih vrabaca koji gnijezde u Ravnim kotarima noe u njemu, tako da ih se od srpnja do poetka listopada svake veeri okuplja oko 500,000. Za seobe u traku se okupljaju velika jata lastavica, piljaka, bregunica i voraka, pastirica i strnadica. Kao zimovalite je Vransko jezero od velike vanosti za 87 vrsta zimovalica, naroito ptice movarice jer je to, uz ue Neretve, jedino vee movarno podruje uz nae priobalje. Po brojnosti daleko dominiraju liske maksimalno 143,000, to ini preko 5% ukupne mediteranske zimujue populacije. Ostale plivarice su manje brojne, ali opet brojem znatno nadmauju ostale manje movare i ue Neretve. Ovisno o klimatskoj situaciji u zimskom periodu, ukupan broj ptica zimovalica iznosi od 35,000 do 180,000. Najvei broj ptica na otvorenoj vodi Vranskog jezera zadrava se zimi. Tada je mogue promatrati velika i gusta jata liski koje se hrane ili odmaraju na vodi. Na jezeru se u jatima zadravaju i ubasti gnjurci. Ponekad se u mjeovitim jatima hrane nekoliko razliitih vrsta ptica na vrlo neobian nain: jatu ubastih gnjuraca se pridrue dugokljune igre, tri vrste galebova (mali, rijeni i klaukavac) i veliki vranci te svi zajedniki slijede jato sitnih riba (vjerojatno gavuna) i love ih. ini se da su uspostavom reima zatite prirode i sprjeavanjem krivolova guske (glogovnjaa, lisasta guska i siva guska) na Vranskom jezeru postale gotovo redovite zimovalice. Guske se hrane na poljoprivrednim podrujima oko Parka, a na jezeru se odmaraju. Desetak vrsta patka se obiava zadravati na vodi, ali uvijek u blizini traka. Zimi su najbrojnije glavate patke, divlje patke i patke zvidare. ljunkovite, kamenite i muljevite obale jezera odlina su hranilita za male i velike bijele te sive aplje. Eja strnjarica zimuje i hrani se na travnjacima i oranicama. Zimi se na poplavnim travnjacima i oranicama hrane patke, liske i aplje. Na ovim livadama zimuju i planinska i livadna trepteljka. Redovite zimovalice traka su brkata sjenica i sjenica monjarka i veliki broj crnoprugastih trstenjaka te eji movarica. Sredinom zime, tijekom noi, s okolnih brda redovito se uje glasanje velike uare. Gmazovi Posebnost Vranskog jezera je u raznolikosti stanita koja su vrlo povoljna za gmazove. U movarnim podrujima prirodno ivi manji broj gmazova, no na takvim stanitima brojnou dominiraju vrste koje su prilagoene takvim uvjetima, poput vodenih zmija ili barske kornjae. Vei broj vrsta dolazi na okolnim krkim i antropogenim stanitima i nije izravno vezan uz vodu i vlana stanita. Na podruju Parka prirode prisutno je 20 vrsta gmazova. Od toga, tri vrste veinu ivota provode u vodi ili uz vodu - barska kornjaa, bjelouka i ribarica. Sve ostale vrste koriste sua kopnena stanita kao mjesta svog obitavanja, pri emu se razlikuju u toleranciji koliine vlage i vegetacijskog pokrova. Mnoge vrste esto obitavaju i na antropogenim stanitima, radi dostupne hrane i izbora skrovita. Meu vrlo brojne i esto prisutne gmazove ubrajamo: bjelouku, barsku kornjau, aru poljaricu i primorsku gutericu. Dominantna vrsta vodenih i vlanih stanita je bjelouka. Na suim kopnenim stanitima dominiraju ara poljarica i primorska guterica. Ove vrste zbog svoje brojnosti i sveprisutnosti zauzimaju vano mjesto u lancima prehrane. Od

44

nabrojanih vrsta na podruju Parka prirode rijetke su zidni macaklin, otroglava guterica, ilac, crvenkrpica i crnokrpica. Gmazovi su aktivni tijekom toplog dijela godine dok tijekom zimskih mjeseci hiberniraju u podzemnim sklonitima te na taj nain izbjegavaju nepovoljne uvjete. Vodozemci S velikim brojem movarnih i vlanih podruja Vransko jezero predstavlja vrijedno stanite i obitavalite za vodozemce, iako je njihova uestalost ograniena boatou vode. Tu se nalazi 8 od 20 vrsta vodozemaca prisutnih u Hrvatskoj, od ega se tri vrste nalaze na Crvenoj listi Republike Hrvatske, a sve vrste su ugroene na europskoj razini. Najbrojnije su velika zelena aba, gatalinka te umska smea aba i abe krastae. Rjee se nau areni dadevnjak, mali vodenjak i endemini dalmatinski uti muka (Bombina variegata kolombatovici). Ribe Danas u Vranskom jezeru i tekuicama koje u njega utjeu obitava preko 20 morskih i slatkovodnih vrsta riba iz 10 porodica. Prema biomasi u Vranskom jezeru prevladavaju tri vrste: babuka s 58%, crvenperka s 14% i aran s 12%. Karnivorne vrste tuka i som prisutne su u ihtiomasi s 4.57 i 6,90% ili ukupno 11.47%. Vranskim se jezerom u prolosti gospodarilo kao privrednim ribnjakom. U jezero su ubacivane privredno vane, ali strane slatkovodne vrste riba koje su se dohranjivale (npr. kukuruzom), a i samo jezero se prihranjivalo mineralnim gnojivima u svrhu poveanja rasta vodenog bilja koje slui kao hrana ribama ili njihovom plijenu. Godine 1948. u jezero su ubaeni som, aran, babuka, linjak, karas, sunanica i crvenperka, a prije unosa vrsta iz crnomorskog sliva u jezeru su obitavale samo jegulja, rijena babica i pojedine prilagodljive morske vrste poput cipala. Nakon nasada arana 1949. godine, poslije poetnog porasta, njgova se populacija smanjila, a poveala se populacija bodorke i babuke te predatorskih vrsta, tuke i soma. U prvim fazama eksploatacije jezera gospodarilo se tako da se nasaivanjima nastojala postii to bolja ravnotea izmeu produktivnosti jezera i populacije riba. Kasnije se ta metodologija postupno naputa, i premda jezero daje gotovo istu produkciju kao i prijanjih godina, manje je vrijednih vrsta. aran se genetskim prilagodbama mijenja na izdueniji oblik, sporo raste i ima manje masnog tkiva . Nakon proglaenja Parka prirode, na jezeru je zabranjen gospodarski ribolov. Sve zabiljeene ribe stanovnici su mirnih voda istraivanog podruja. Vrste kao babuka, bodorka, crvenperka i aran donekle poveavaju trofiju jezera. Naime, prema postojeim podacima do stalno mutnog jezera dolazi tek nakon unosa arana i ostalih slatkovodnih riba crnomorskog sliva. Kukci i beskraljenjaci Kukci i beskraljenjaci vrlo su brojni na podruju Parka. Kukci su brojnou dominantne ivotinje gotovo svakog kopnenog ekosustava, pa tako i Vranskog jezera, a od kukaca su najslikovitiji vretenca i leptiri. Zbog mnogih posebnosti, vretenca predstavljaju vanu skupinu ivotinja, iji osebujni ivotni put povezuje vodene i kopnene ekosustave. Oni su, dakle, kao organizmi gotovo idealni pokazatelji oneienja okolia. Na Vranskom je jezeru utvreno 23 vrste vretenaca, to predstavlja 31.5% ukupne faune vretenaca u Republici Hrvatskoj. Osim vretenaca, na podruju Vranskog jezera kukci nisu detaljno istraivani. Meutim neke su skupine vrlo brojne i zato lako uoljive. Na podruju Vranskog jezera ive brojne

45

vrste leptira. Prugasto jedarce zakonom je zatiena vrsta. Noni leptiri mrtvaka glava i ljiljak, veliki su leptiri zanimljivog naina ivota. Mrtvaka glava je leptir dugaak oko 5 cm i raspona krila 90-130 mm, sa arama na prsima koje podsjeaju na mrtvaku glavu. Mrtvaka glava na tijelu donijela mu je i negativnu reputaciju pa ga povezuju s nadnaravnim silama. Ovaj leptir se glasa pitavim zvukom kojeg reproducira u zatku.

Hidrogeoloke znaajke prostora

Vransko jezero je razmjerno mlado jezero, staro oko 3000 godina. Prije tog razdoblja stalno Vransko jezero nije egzistiralo - podruje dananjeg jezera bilo je samo povremeno plavljeno. Topljenjem leda i podizanjem razine Jadranskog mora stvara se i Vransko jezero. Sliv Vranskog polja i jezera jedan je od znaajnijih krkih drenanih sustava u podruju Ravnih Kotara. Povrina mu iznosi 494 km2. Prostire se od Zemunika, Benkovca i Peruia na sjeveroistoku, te od Sukoana preko Biograda i Pirovca na jugozapadu. Kao to je ve naglaeno, Vransko jezero je najvee prirodno jezero u Republici Hrvatskoj. Prosjena irina jezera iznosi oko 2.2 km, duina oko 13.6 km, a povrina od 29.8 do 30.1 km2, ovisno o dotjecanju i stanju mora. Jezero je razmjerno plitko ( najvea dubina iznosi 5 m). Procijenjeni prosjeni godinji dotok u Vransko jezero iznosi 4.20 m3/s, to rezultira volumenom jezera od 132 mil. m3 vode. Jezersko dno prekriveno je debelim slojem vapnenastog mulja. Voda Vranskog jezera otjee podzemnim putem kroz razne pukotine krkog terena u more, a za vrijeme plime kroz njih more ulazi u jezero. Na jugoistonoj strani jezera 1895. godine prokopan je u kamenu kanal duine oko 800 m, zvan Prosika. Svrha ovog kanala je odvodnja visokih voda jezera kako ne bi plavile okolno Vransko polje. Danas pri niim vodostajima jezera more prodire kroz kanal Prosiku u Vransko jezero. Mjerenja ukazuju da je jezero openito niskog saliniteta, koji varira od 0.7 do 1.2 . Voda je slabo alkalina, a njena temperatura iznosi od 0, kad se rubni dio jezero zamrzava tijekom zime i jakih hladnih vjetrova, do 30 ljeti.

Geomorfoloki oblici
Na podruju Parka i tampon zone javljaju se atraktivni geomorfoloki oblici. Meu njima se atraktivnou istiu naroito Brda Orljak i Bakra, kanjon Mednjaa i Zapisi u kamenu s Kamenjaka. Za ilustraciju nekih od njih preuzete su fotografije iz Katastra kulturno-povijesne batine PP Vransko jezero. Brdo Orljak Brdo Bakra Kanjon Mednjaa Zapisi u kamenu Kamenjak

46

Brdo Orljak

Brdo Bakra

Kanjon Mednjaa

Zapisi u kamenu - Kamenjak

47

Vidikovci
Zbog konfiguracije zemljita na podruju Parka prirode Vransko jezero i njegove tampon zone, postoje brojna uzvienja s atraktivnim pogledom. Meu njima valja izdvojiti slijedee lokacije koje su se do danas afirmirale kao vidikovci: vrh Kamenjak kao najatraktivniji vidikovac, na kojem se nalazi kapelica Svih Svetih i atraktivni geomorfoloki oblici, ali i parkiralite s prilaznom panoramskom cestom te prilaznim biciklistikim i pjeakim stazama, info-punkt, sanitarni vor i okrjepnica; vidikovac iznad Vrane na dijelu ceste za Benkovac, koji se oslobodio nakon korekcije trase ove ceste i pristupaan je vozaima, jer je ureen kao odmorite uz spomenutu cestu; s njega se prua pogled na Vransko polje i veliki dio Vranskog jezera te na njegovo zalee; vidikovac iznad lokaliteta Sveta Nedjelja, namijenjen promatranju Ornitolokog rezervata; sada ga uglavnom koriste biciklisti i pjeaci, ali je dostupan i automobilom, to bi se trebalo rijeiti kod ureenja pomone ulazne porte blizu te lokacije, i vidikovac na vrhu Osridak s arheolokim lokalitetom, dostupan samo pjeaki, prua izniman pogled na Vransko jezero, osobito njegov istoni dio.

Klima
Slijev Vranskog jezera ima obiljeja maritimnog kinog reima. Prosjena koliina godinjih oborina na slivnom podruju iznosi od 870 do 980 mm, maksimalna ne prelazi 1500 mm, dok se minimalna kree do 560 mm. U prosjeku oko 40-42% ukupne godinje koliine oborina padne u vegetacijskoj sezoni, a 60-58% u preostalom dijelu godine. Najvee prosjene temperature zraka ima mjesec srpanj (24C), a najnie sijeanj (5.6 0 C). Dnevne temperature zraka se kreu u rasponu od -10C do preko +32C. U podruju Vranskog jezera su po smjeru i uestalosti javljanja dominantni sjeveroistoni vjetrovi, koji su ujedno i najjai. Drugi su po uestalosti i prosjenoj brzini jugoistoni vjetrovi. Najslabiji su zapadni, a najrjei istoni vjetrovi. Srednja godinja vlanost zraka iznosi oko 66-72%. Maksimalne mjesene vrijednosti razmjerne vlage se javljaju koncem jeseni i tijekom zime, a minimalne u srpnju. Prosjeno godinje isparavanje iznosi oko 1403 mm. Na hladni dio godine otpada 437 mm, a na topli 976 mm (70% ukupne godinje vrijednosti). Mjesene koliine isparavanja su najnie u prosincu, sijenju i veljai s minimumom od 31-33 mm, a najvie u srpnju s maksimumom preko 350 mm.

Zatiena kulturno-povijesna batina

Pregled i opisi kulturno-povijesne batine na podruju Parka, preuzeti su iz Katastra kulturno-povijesne batine (2006) i prikazani u Tablici 4.2. i na Slici 4. Takoer, preuzete su i procjene o moguem turistikom koritenju te o njegovom moguem utjecaju na svaku od sastavnica ove batine, to e se konano odrediti nakon preostalih analiza. U daljnjem tekstu su uz lokalitete pridrueni brojevi koji su oznaeni na spomenutoj slici. Rije je o graditeljskoj batini, dijelom novijeg datuma, koja bi se mogla kvalificirati i kao proizvod kulture ivota i rada.

48

Tablica 4.2. Pregled kulturno-povijesnih znamenitosti Parka prirode Vransko jezero i njegove okolice
Naziv Crkva Sv. Ivana krstitelja u Banjevcima - (1), 12. stoljee Kasnoantika kula Osridak - (2), 4. stoljee. Namjena sakralna Opis i stanje U dobro ouvanom stanju, stabilne konstrukcije. Izvorni crkveni namjetaj nije ouvan. Vidljiva je kasnija dogradnja zvonika u 16.st. i bone sakristije iz 18.st. Originalna sakristija u apsidi zazidana je prilikom postavljanja drvenog baroknog oltara kojim je zatvoren prolaz. Crkva je znakovita po ojaanom zvonikuutvrdi, koji je dograen poetkom 16. stoljea u svrhu obrane od manjih turskih provala. Jedina poznata antika utvrda krunog unutarnjeg presjeka na istonoj strani Jadrana, izgraena u 4. stoljeu kad se Rimsko carstvo ozbiljno organizira za prodore s Istoka. Sluila je kao okosnica kompleksne fortifikacije cijelog brda i kao stalna promatranica i zaklon posadi od iznenadnog napada i nevremena. Utvrda je strateki vrlo dobro postavljena, kontrolira prilazni kanjon i osigurava predstrau refugija na Babinom koju. Objekt je sauvan u osnovnom konstrukcijskom obliku otprilike 30 % originalnog stanja. Ouvani dio dostatno upuuje o njegovom originalnom izgledu. Ostatci rimske keramike vide se razasuti po svim padinama breuljka. S jugozapadne strane nalaze se ostatci s desetak podzidanih obrambenih poloaja za strijelce. Objekt je izgraen kao posljednja crta obrane od turskih prodora na podruje Vranskog jezera i Jadranske obale. Objekt je u dosta ouvanom stanju, za pretpostaviti je da je ouvano oko 40 % originalnog izgleda utvrde. Ostatak materijala nalazi se u neposrednoj blizini mora. Najzapadniji spomenik civilne turske arhitekture u Europi. Izgradnju objekta je financirao Jusuf Makovi, visoki dostojanstvenik na turskom dvoru, inae rodom iz Vrane i trebao je sluiti kao han i rezidencija Makovia za stare dane. Raskoan i monumentalan objekt poeo se graditi u vrijeme izbijanja Kandijskog rata i zbog smrti Makovia nikada nije dovren. Po konanom osloboenju Vrane 1699. godine, han je dodijeljen u vlasnitvo obitelji Borelli, koja s toga mjesta upravlja cijelim Vranskim feudom. Do danas u hanu povremeno borave potomci Borellijevih predradnika, zahvaljujui emu je ovaj spomenik ouvan od puno veeg unitenja. Lokalitet je sauvan oko 50 % od originalnog izgleda. Vidljivo je da nije dovren u planiranom obliku i da ima dosta kasnijih nadogradnji koje se lako razlikuju od originala. Obrambeni zidovi prilino su ouvani, a kamen koji nedostaje nalazi se naokolo. Od originalne graevinske strukture najouvaniji dijelovi osim zidina su konaci s istone strane, glavna zgrada, ostaci zgrada na zapadnoj strani i paviljon po sredini. Ouvano je nekoliko arhitektonskih elementa islamskog zailjenog luka i lukovice. Poluotoi je izvrsno strateki pozicioniran za dugu aktivnu obranu i smjetaj veeg broja stanovnitva, stoke i zaliha hrane pa je radi toga u gotovo neprekinutoj istoj funkciji u vie tisuljea. Prije prokopa kanala Prosika i sputanja razine jezera, Babin koj je bio otoi, to se i danas dogaa za visokih voda. Na lokalitetu dugog povijesnog kontinuiteta razliite su razine ouvanosti kulturnih slojeva. Kasnoantiki obrambeni zid manje je ouvan od liburnskih fortifikacija, jer je bolje obraeni antiki kamen dulje sluio kao izvor graevinskog materijala. Dio zida uniten je radi proizvodnje vapna u klainama koje su vidljive uz same zidine. Najouvanija je mletaka obrambena straarnica na junoj strani otoia Potrebni zahvati Obnavljanje unutarnje i vanjske buke te preslagivanje podnih kamenih ploa. Izmicanje zaputene stare grobnice neposredno uz objekt, posebno ispred ulaza i proelja. Provoenje istraivakih radova i rekonstrukcija objekta po pravilima struke, po mogunosti konzerviranje dijelova pomonih objekata i ureenje pristupne stazu. Turistiko koritenje U sluaju povremenog obilaska manjih grupa, to se i oekuje, nema opasnosti od tetnih utjecaja na ouvanje objekta. Manje povremene grupe posjetitelja ne bi imale tetni utjecaj na ouvanje lokaliteta.

vojna

Mletaka kula Osridak - (2), 15. stoljee Makovia Han (3), 17. stoljee

vojna

civilna (svratite, odmorite, rezidencija).

Provoenje istraivakih radova i rekonstrukcija objekta materijalom koji se nalazi na licu mjesta. Konzultirati literaturu o slinim objektima. Provoenje arheolokih istraivanja, konzervacija i rekonstrukcija cijelog objekta to vjernije izvornom obliku. Konzultirati poznatu literaturu o islamskoj arhitekturi i strunjake iz toga podruja. Revitalizirati objekt to blie njegovoj prvotnoj namjeni i staviti u funkciju turizma.

Povremeno posjeivanje manjih grupa ne bi imalo negativnih utjecaja. Objekt ne bi bio ugroen turistikom eksploatacijom.

Babin koj (4), 3. tisuljee p.n.e. do 16. stoljea

vojna

Provoenje arheolokih istraivanja liburnskog i antikog kulturnog sloja te djelomina konzervacija i rekonstrukcija fortifikacija na mjestima najbolje ouvanih dijelova

Turistike grupe bi trebalo dovoditi samo na dijelove na kojima je izvrena konzervacija. Na udaljenije zanimljive toke voditi samo povremene ciljane grupe koje imaju izgraeniji odnos prema tim vrijednostima.

49

Crkva Sv. Ivana Krstitelja, Banjevci

Osridak kasnoantika kula

Makovia han

50

Tablica 4.2. nastavak Naziv Mletaka pogranina straarnica - (4), 16. stoljee Namjena vojna Opis i stanje Straarnica je vjerojatno izgraena nakon prve konsolidacije Mletako-turske granice poetkom 16. stoljea., koja sve do 1699. prolazi sredinom Vranskog jezera. Obzirom na vrlo nemirnu granicu i obostrane este provale na tui teritorij, Mletaka republika gradi cijeli niz takvih objekata na cijelom potezu kopnene granice i to neposredno uz graninu crtu dok je Turska drala jae zaposjednuta starohrvatska utvrenja neto dublje u svom dijelu teritorija. Lokalitet ima ouvanu graevinsku strukturu oko 70% izvornog stanja. Sauvana je u dobrom statikom stanju struktura zidova neposredno do krovnog vijenca. Po unutranjem oblikovanju vidljivo je da je prostorija izvorno dvoetana. Otvor ulaznih vrata je minimalne visine, a omanji prozorski otvor ostavljen je samo sa strane prema jezeru. Na sve strane ostavljeni su otvori za pukarnice i nekoliko otvora za manje topove. Cijeli objekt graen je vrlo solidno od priklesanog kamena i jakog vapnenog veziva. Tvrava Vrana Castrum Aureanae spominje se u IX stoljeu. Pozivajui se na Zvonimirovu krunidbenu izjavu 1076. u Solinu, radi se o Benediktinskom samostanu koji kralj Dmitar Zvonimir daruje Svetoj stolici kako bi Papinski legati imali osiguran dugotrajni boravak na hrvatskim zemljama. Templari koji preuzimaju Vranu 1136. pa sve do ukinua reda 1312. ne podlijeu jurisdikciji lokalnih biskupa. Sve do pada pod tursku upravu 1529. godine postoji kao prvorazredni duhovni i politiki imbenik, a vranski samostan uiva pravo jurisdikcije na cijelom podruju hrvatsko-ugarskog jezika. Posebnom Papinskom uredbom ujedinjuje se titula bana hrvatskog i priora vranskog pa se na ovome mjestu u istoj osobi u doba glasovitoga Ivana Paline koncentrira ogromna crkvena, politika i vojna mo. Unutar njezinih zidina dugo se vremena uvaju insignije hrvatskog kraljevstva, radi ega i Koloman 1102. godine dolazi na krunidbe upravo u Biograd kao najbliu kraljevsku rezidenciju. Padom pod tursku upravu, Vrana nikad vie nije povratila niti dio svoje slavne prolosti, a nasljedna prava nad samostanom i njegovom imovinom pripala su prvostolnici Zagrebakoj, u kojoj se i danas uvaju poprsja najglasovitijih priora vranskih, Ivana Paline i Petra Berislavia. Lokalitet je sauvan u oko 20 % prvotnog izgleda. Njegovo ruenje izvrila je Venecija u doba Kandijskog rata (1645.-1669.), kad je u sklopu privremenog primirja bila primorana Vranu opet vratiti Turcima. Nikada poslije toga tvrava nije obnavljana. Devastacija tvrave nastavila se dolaskom novog stanovnitva do dananjih dana, jer je velika koliina klesanaca posluila kao gotovi izvor graevinskog materijala. Najbolje je ouvano juno i istono proelje obrambenih zidina s jednim od ulaznih vrata. Na temelju ouvanosti zavrnog vijenca june fasade mogua je rekonstrukcija cijelog obrambenog zida. Ouvani su i dijelovi samostanske kapele i glavne obrambene kule. Unutarnji raspored objekata treba istraiti. Cijeli opkop (cc. 30m irine) ouvan je u dobroj mjeri oko cijele tvrave. Sa zapadne strane vidljivi su ostaci razasutih objekata tvravskog podgraa. Na ovome mjestu, u prirodnu jamu na vrhu brda Kamenjak duboku tridesetak metara, lokalni partizanski narodnooslobodilaki odbori, uz pomo operativnih jedinica, dovode civile iz Polae i muki ih bacaju u jamu. Na dnu jame nalaze se ostatci desetak ljudskih kostura. Novogradnja. Potrebni zahvati Restauracija i konzervacija objekta u izvornom obliku i klasinim materijalima. Postaviti podnu drvenu konstrukciju za prvu etau i pokriti kupom kanalicom na dvije vode. Unutar obnovljenog objekta postaviti stalnu postavu etnografske zbirke iz ovog podneblja. Provoenje opsenih arheolokih istraivanja, djelomina rekonstrukcija i konzervacija svih vidljivih arhitektonskih fragmenata. Oistiti obrambeni opkop, montirati pristupni drveni pomini most i ponovno navratiti vodu iz potoka Peina, ime bi se u dobroj mjeri povratio originalni izgled i poveala atraktivnost lokaliteta. Obzirom na vanost spomenika na nacionalnoj razini, sve poslove trebalo bi voditi Ministarstvo kulture, a izvore financiranja treba potraiti u pristupnim fondovima Europske unije. Sve to odnosi se i na tvravsko podgrae. Radi kompleksnosti objekta, ovisno o kvaliteti restauratorskih radova, potrebno je kontinuirano odravanje cijelog kompleksa. Preslagivanje kamenih ploa na krovu u tradicijskom slogu. Kamene blokove obraditi buardom. Turistiko koritenje Oekivana frekvencija posjetitelja ne bi imala negativnog utjecaja.

Benediktinski samostan u Vrani (5), 9.-16. stoljee

prvotno samostan, u vrijeme turske uprave vojna utvrda

U sadanjem zaputenom stanju lokalitet ne bi bio prikladan za turistiku eksploataciju. Poslije restauracije negativan utjecaj posjeivanja nije za oekivati.

Kapelica svih Svetih, vidikovac Kamenjak (6), 1995. godina

spomen kapelica

Nema negativnih utjecaja turizma.

51

Babin koj arheoloki lokalitet

Stari grad Vrana

52

Tablica 4.2. nastavak Naziv Kanal Prosika (7), (1752. - 1770.), 1948. godina Namjena civilna, hidromelioracijski objekt. Opis i stanje Franjo Borelli (1704.-1762.) sin kapetana Kninske tvrave, Bartola Borellija, dobiva u posjed Vranski feud 1752., tada zarastao u movaru i trnje i potpuno zaputen. Novi gospodar uhvatio se vizionarskog posla, ureenja i melioracije Vranskog polja, u emu je, uz veliki vlastiti i trud svojih nasljednika, uspio. Nakon prokopa kanala Prosika 1770., razina Vranskog jezera spustila se jednokratno za 3 metra, a veliki vodeni val ostavljao je trag na morskoj povrini sve do Betine na susjednom Murteru. Istovremeno s prokopom kanala i nakon njega, provodila se pod projektom i nadzorom najboljih inenjera melioracija Vranskog polja na sjeverozapadu. Nakon toga nastupa renesansa Vranskog feuda kao primjera modernog, velikog i dobro upravljanog posjeda. Kanal je krajem 19. stoljea, radi nedovoljne propusnosti neznatno produbljen, a konani profil kanala, irine 8m, i pragom od 30 cm iznad mora, postignut je 1948. Kanal je sauvan u svome konanom obliku nakon posljednjeg zahvata 1948. godine. Dio bonih zidova uruava se jer je izgraen u suhozidu. Kameni jednoluni most na uu Kanala u Vransko jezero sruen je prilikom proirenja kanala 1948. Na uu kanala u more nalaze se ostaci depoita, posebne instalacije za izlov migratornih vrsta (jegulje i cipli) te arana u mrijestu. Nakon dodjele Vranskog feuda, veleposjednik Franjo Borelli osim melioracijskog sustava gradi i drugu infrastrukturu za upravljanje posjedom. Podie nekoliko vodenica na vodotocima od najjaeg izvora Kakma prema Vranskom jezeru. Ova kuica jedan je od nekoliko slinih objekata koji su imali funkciju sklonita i boravita za uvarsku slubu. Sluila je za kontrolu izlova jegulje koja najvie ovim putem podzemnim propustom migrira prema Jadranskom moru i natrag. Hrvatski naziv Jugovir etimoloka je izvedenica koja najzornije ilustrira hidrografski fenomen na koji se odnosi. Na ovome mjestu, naime, za vrijeme juga, a radi podizanja morske razine, izvire more prema jezeru, a tada se i najvie jegulja uputi tim podzemnim tokom prema moru. Lokalno stanovnitvo ih upravo tada tradicionalno dolazi loviti, a to je i razlog podizanja ribarske kuice na ovom mjestu. Kuica je u zaputenom stanju, znatno uruenog pokrova i oteene statike zidova. Poetkom XVI stoljea Mletaka republika podie niz slinih objekata prema granici s Otomanskim carstvom. Ova straarnica u paru s onom na Babinom koju branila je prolaz s istone nesigurne strane prema Modravama (uskoj prevlaci izmeu mora i Vranskog jezera). Do nedavno je objekt sluio kao zadruna kua teacima s otoka Murtera koji su preko mora svakodnevno dolazili obraivati svoje maslinike i vinograde Objekt je u prilino ouvanom stanju, iako je originalni pokrov od kupe kanalice ili kamenih ploa u prolom stoljeu zamijenjen cementom. Sa zapadne strane vidi se promjena u strukturi zida, nastala radi ruenja zida prilikom jedne prometne nesree sedamdesetih godina. Objekt je inae solidne graevinske konstrukcije od priklesanog vapnenca vezanog kvalitetnim vapnenim malterom. U njegovoj neposrednoj blizini nedavno je izgraena nezgrapna katnica, to je negativan primjer interpolacije novogradnje u zateenu urbanistiku strukturu u ovoj uvali, koju je inilo nekoliko teakih kuica skromnih gabarita i izgraenih u tradicijskom stilu. Potrebni zahvati Preslagivanje suhozida na bonim stranama kanala i ojaanje vezivom od gaenog vapna. Uz istoni obod kanala u tradicijskom slogu izgraditi kameni podzidak radi zatite od uruavanja i sigurnosti posjetitelja. Izgraditi kamene stepenice ispod mosta na novoj trasi Magistrale i obnoviti kameni most na uu kanala u Vransko jezero. Turistiko koritenje Ne predvia se negativan utjecaj turizma ni za najveih frekvencija.

Borellijeva ribarska kuica na Jugoviru (Vransko jezero (8), 18. stoljee

civilna, gospodarski objekt

Provoenje restauracije objekta u izvornom obliku i vraanje izvorne funkcije. Urediti pounu stazu za pjeake i bicikliste od luice Prosika uz jezero do postojee staze prema Banjevakom polju.

Ne oekuje se negativan utjecaj turizma na objekt.

Mletaka pogranina straarnica u uvali Prosika (9), poetak 16. stoljea

vojna

Restauracija objekta po uzoru na sline u ovom podruju i revitalizacija u svrhu turistike infrastrukture Parka prirode.

Ne oekuje se negativan utjecaj turizma.

53

Tablica 4.2. nastavak Naziv Starohrvatsko selo Bakonjani (10), 9. - 15. stoljee Namjena civilna, naselje Opis i stanje U srednjovjekovnim spisima spominju se naselja korobi, Ritiani i Bakonjani, koja s istone strane okruuju granice stare Vrane. Obzirom da bi naselje korobi trebalo biti u blizini istoimenog izvora koji je sauvao ime do danas, a da se veina autora slae da bi starohrvatske Ritiane bile na poloaju sadanjih Radoinovaca, gotovo bi se sa sigurnou na mjestu ovoga lokaliteta nalazili starohrvatski Bakonjani. Tome u prilog stoji i to da su starohrvatski Banjevci sauvali do danas ime i lokaciju pa Bakonjane moemo locirati samo junije od korobia i Ritiana. Selo Bakonjani je, dakle, bilo poloeno uza sami rub plodnoga krakog polja, s obiljem pitke vode i svjee ribe. Pred turskom najezdom, kao i okolna sela, potpuno je naputeno, a za razliku od drugih nikada se u njega nije povratilo staro ili naselilo novo stanovnitvo. Po predaji, a i po spisima, narod je prebjegao na otok Murter, a i danas sva obradiva zemlja na sjevernoj obali jezera, ukljuujui i ovu, nalazi u vlasnitvu stanovnika otoka Murtera. Sve do nedavno vlasnici su i obraivali svoje posjede. Na lokalitetu, uz sjeverni rub polja, vidljivi su ostatci temelja 80 - 100 stambenih jedinica. Sve nastambe za boravak ljudi i stoke graene su u suhozidu i sauvane u ruevinama. Do sada su otkrivene dvije ostave za hranu, trap, koje su zidane u vapnenom mortu elipsastog tlocrta i suene prema vrhu. Domae puanstvo spominje postojanje groblja s vie nadgrobnih spomenika s ponekim natpisom. Fortifikacija je izgraena u periodu kasne antike u 4. st., u vrijeme slabljenja Carstva i sve eih prodora s istoka. Ovaj refugij je dio sustava vie slinih utvrda na uem prostoru, to govori o vrlo gustoj naseljenosti prostora u doba antike. Sluio je kao pribjeite i privremeno boravite lokalnog romaniziranog stanovnitva i rimskih posjednika za vrijeme sve uestalijih barbarskih invazija. S obzirom na veliinu prostora kojeg opasuju zidine, za pretpostaviti je da je unutar zidina bilo i stalnih nastambi, a pribjeite je sluilo za znatno ire podruje. Isti lokalitet su znatno ranije utvrdili i Liburni to je u dobroj mjeri sauvano do dananjih dana. Strateki razmjetaj utvrde prema drugim slinima na Zamini i Baku, i na brdu Osridak, upuuje na potrebu istraivanja mogunosti da su utvrde poloene uz antiku cestu od mora prema Aseriji. Lokalitet je sauvan 25% od prvobitnog izgleda. Na istonoj, kopnenoj strani vidljivi su obrisi obrambenog zida i vezivni malter slabije kvalitete u duini oko 300 metara. Zid je sauvan u visini 20 130 cm, irok je 4 rimske stope i iznutra ojaan pojasom podzida za 1 rimsku stopu. Sjeveroistoni potez duine oko 600 m sauvan je u razini prvog i drugog reda klesanaca. Ostaci ovog dijela graeni su veim kamenim blokovima, mogue radi obrane od valova za jaih bura. Na sjeveroistonoj strani prema otvorenoj vodi zid se penje preko brda do june obale. Na samom vrhu spaja se sa starijom liburnskom fortifikacijom krunog oblika, promjera oko 20 metara. Na sjevernoj padini ouvan je vanjski plat zidina koji je sluio za obranu strijelcima, a unutarnji iri sloj je sluio za prolaz i dranje poloaja. S june strane zid je ouvan do visine od pola metra i vraa se natrag do seoskog domainstva Bakovi, nedaleko od polazne toke. Na istonoj strani zid je znatno uniten u svrhu sekundarne sirovine za dvije klaine i to u novije doba koje jo pamti lokalno puanstvo. Unaokolo zida po cijeloj se duini nalaze fragmenti kasnoantike keramike. Potrebni zahvati ienje cijelog lokaliteta od gustog raslinja te ga takvim odravati. Konzervacija pojedinanih najzanimljivijih nalaza. Turistiko koritenje Posjetiteljske grupe bi trebalo upuivati prema konzerviranim dijelovima, a uz rub cijelog naselja urediti pounu stazu da se ne oteuju ruevni dijelovi, koje isto tako treba ouvati u izvornom stanju.

Kasnoantiki refugij Babin koj (11), 3. - 4. stoljee

vojna, civilna (utvreno naselje)

Provoenje istraivakih radova na nekoliko ciljanih toaka, konzervacija i djelomina rekonstrukcija fortifikacije, poglavito uz poloaj Mletake straarnice i najouvanijeg dijela na sjeverozapadnoj strani. Bolje ouvane ulomke keramike obraditi i pohraniti u buduoj etnolokoj zbirci.

Vea frekvencija posjetitelja dovela bi do uruavanja zidina pa preporuujemo da se posjetitelji koncentriraju samo na konzervirane dijelove zida. U budunosti bi trebalo raunati na izgradnju staze za posjetitelje uz cijelu duinu zida s unutarnje strane.

54

Tablica 4.2. nastavak Naziv Liburnski grobni humak - tumulus (11), oko 1700. pr. n. e. Zamina (Samograd - Vran Samograd) (12), 4. stoljee Namjena civilna, mjesto ukopa vojna, civilna (utvreno naselje) Opis i stanje Liburni su sahranjivali uglednije lanove zajednice u sjedeem bonom poloaju s pripadajuim nakitom. Grobnica je obloena i pokrivena oveim kamenim ploama te zatrpana veom ili manjom koliinom kamenja. Poloaj i veliina kamene gomile govore o drutvenom ugledu pokojnika. Lokalitet je djelomino devastiran, a grobni nalazi zajedno s kostima pokojnika su razneseni. Veliko utvreno naselje i pribjeite refugij, iji opseg zidina iznosi oko 3 km. U kasnoj antici lokalitet je dograivan i pojaan te kao takav ini glavnu antiku obrambenu utvrdu u Vranskom bazenu koja je uz slinu utvrdu na Baku branila prolaz prema Vranskom jezeru i gustim naseljima u tome podruju. Lokalitet je u ruevnom stanju, a obrambene zidine vidljive su od vrha brda na sjeveru do podnoja brda s june strane, inei elipsu duine oko 3 km. Na sjevernom proelju ouvani su kameni klesanci duine oko 1 m i irine oko pola metra. Najbolje ouvani dijelovi nalaze se na vrhu brda, gdje su i pomoni objekti utvrde zidani u vapnenom mortu, s nalazima fragmenata keramike i podnih mozaika. Nalazite je due vrijeme devastirano nedoputenim iskopavanjima. Posebno su vidljiva oteenja iz domovinskog rata, jer je na najvrjednijem mjestu ukopan obrambeni bunker prve crte obrane. Prije 16. stoljea u blizini ovoga lokaliteta spominje se starohrvatsko selo Zablae. U 16. stoljeu uz Zablae se po prvi puta spominje i Pakotane, da bi nedugo zatim nestao naziv Zablaa, a do danas se sauvao samo Pakotane. Uz poznato, nedaleko ibensko Zablae, koje se isto tako nalazi s june strane tamonjeg blata, namee se zakljuak da su stari Hrvati pri odreivanju imena naselja imali kontinentalnu orijentaciju, od kopna prema moru. Sveta Marija je, dakle, upna crkva upe Zablae, koja je ujedno i sjedite starohrvatske podupanije Zablatske. Lokalitet je sauvan u obrisima temelja od bijelog klesanog vapnenca te dijela apside s vidljivim ostatkom poluloptastog svoda. Unaokolo temelja nalazi se uglavnom rasut klesani kamen koji je pripadao svetitu. Lokalitet je zarastao u gusto raslinje koje dodatno ugroava ostatke arhitektonskih ulomaka. Na samom lokalitetu i u neposrednoj blizini vidljivi su dijelovi zida te ulomci keramike, mozaika i tegula, koji su pripadali rimskoj vili rustici koja se ranije nalazila na istome mjestu. Tu su do sada naeni vrijedni predmeti iz rimskog razdoblja, iji se ostaci uvaju u Arheolokom muzeju u Zadru. Potrebni zahvati Uklanjanje vegetacije i oznaavanje nalaza. Turistiko koritenje Na ovaj lokalitet dovoditi posjetitelje koji imaju odgovarajui senzibilitet za arheoloke vrijednosti. Poslije konzervacije ne bi bilo negativnih utjecaja posjeivanja.

Obavljanje opsenih arheolokih istraivanja sjevernog proelja i platoa brda. Konzervacija nalazita i prezentacija nalaza u okviru Parka prirode.

Sveta Marija u Zablau, Crkvine (13), 11. - 12. stoljee

upna crkva

Provoenje opsenih arheolokih istraivanja, konzervacija i djelominu rekonstrukcija tlocrta graevine. Nalaze pohraniti u etnolokoj zbirci u Parku.

Objekt nije pogodan za turistiku prezentaciju prije ureenja. Poslije konzervacije ne bi bilo negativnih utjecaja turizma veih frekvencija.

55

Tablica 4.2. nastavak Naziv Baldina jama, Donji Bakovii (14) Namjena speleoloki lokalitet Opis i stanje U zaselku Donji Bakovii u Banjevcima, 20-tak metara od biciklistike staze koja vodi na vrh Kamenjak. Sastoji se od lako pristupanog prvog dijela, iz kojeg se nakon 30 m sputa uskim okomitim otvorom u dvoranu duine 25 i prosjene irine 5 m. Obiluje mnotvom lijepih i velikih stalagmita. Na ravnom dijelu zavrne dvorane otkriven je dio ljudskog kostura prekriven debelom sigastom korom. Po debljini naslage okamine pretpostavlja se starost od oko 6000 godina. Pokojnik se vjerojatno spustio u pilju, nije se uspio vratiti natrag kroz vertikalni ulaz, te tako preminuo i ostao u pilji. Sluila je za boravak ribarske i uvarske slube na jezeru, za pripremanje hrane, zaklon od nevremena i noenje. Sluila je za boravak ribarske i uvarske slube. Na ovoj lokaciji Poljoprivrednog kombinata Vrana, koji je u to vrijeme upravljao jezerom, postavljeno je kavezno ribogojilite za potrebe trita i pomlaivanje ribljeg fonda u jezeru. Osim toga, u zimskom razdoblju se na toj lokaciji izlovljavao cipal, koji se koncentrira oko izvora ivaa radi temperaturne razlike. U toj kuici je bio organiziran stalni boravak ribouvara i njegove obitelji. Potrebni zahvati pilju ne bi trebalo ureivati za posjeivanje radi toga to bi ureenje zahtijevalo velike zahvate i oteenja, a i radi uskih prolaza. Kuica je obnovljena u izvornom stilu s kamenim kaminom, opremljena je drvenim namjetajem i prikljucima na vodovod i elektrinu mreu Obnova krovne konstrukcije i zamjena sadaneg pokrova tradicionalnom kupom kanalicom ili trskom. Kuici je potrebno dozidati manju prostoriju za potrebe sanitarnog vora i ostave. Sve prozore i vrata urediti u tradicijskom stilu, urediti kamin i unutarnji namjetaj u istom stilu. Cijela luica je nedavno obnovljena tradicionalnim materijalima. Po istom uzorku nastaviti obzidom treeg mola koji slui kao lukobran. Kuicu neznatno produiti, vratiti krov na dvije vode i pokriti kanalicom ili kamenim ploama. Zatvoriti mlin i zaustaviti daljnje propadanje. S vremenom obnoviti i konzervirati unutarnje postrojenje. Svratiti vodotok potoka korobi u bive korito. Obnoviti krovite i osposobiti mlin. Dogovoriti se s vlasnicima o koritenju mlina i naknadi za njihovu uslugu. Turistiko koritenje Preporuuje se postavljanje panoa s osnovnim informacijama i fotografijama na samom ulazu u spilju i na vidikovcu Kamenjak radi pruanja osnovnih informacija. Pripremanje autohtonih jela, poglavito ribe iz Vranskog jezera za organizirane skupine gostiju. Kuica bi mogla posluiti kao okrjepnica za bicikliste, etae i ribie.

Ribarska kuica Crkvine (15), 1950. god. Ribarska kuica ivaa (16), 1950. god

civilna

civilna

Ribarska luica Prosika (17), 19. i 20. stoljee

civilna

Ribarska luica za potrebe ribarske i uvarske slube na jezeru. Luica se sastoji od glavnog mola koji je izgraen u doba Austrije i srednjeg mola koji je nastao kasnije u 20. stoljeu i koji je dosta loije gradnje.

Unutranjost restaurirati u tradicijskom stilu u svrhu autohtone ugostiteljske ponude.

Mlin uz cestu (18), poetak 20 stoljea Rogia mlin (19), poetak 20. stoljea

civilna civilna

Sauvana je osnovna graevinska konstrukcija, dok je unutarnji namjetaj znatno devastiran. Sauvana su i tri mlinska kola dok je drvena oprema unitena. Kanal kojim je doticala voda za pogon mlinskog kola nedavno je takoer devastiran. Na samom je rubu Ornitolokog rezervata. Mlin je u potpuno ruevnom stanju, bez krova i unutarnjeg namjetaja. Nalazi se na samom poetku turistike staze.

Nakon ureenja, s obzirom na lokaciju, uvrstiti ga u programe obilaska. Objekt treba oznaiti i uvrstiti u redovite programe obilaska. Parka.

56

Tablica 4.2. nastavak Naziv Tradicionalna bunja (20), 19.-20. stoljee Namjena civilna, poljska kuica Opis i stanje Bunja je arhetip tradicionalnih kamenih poljskih kuica, koje se grade na kamenitim terenima u dalmatinskom i istarskom priobalju, u maslinicima i vinogradima udaljenim od naselja. Bunja je izgraena u Modravama, prekomorskom posjedu Murterina i Betinjana, a sluila je za zaklonite od iznenadnog nevremena ili kao prenoite, kako njeni korisnici ne bi morali svakodnevno pjeaiti natrag do mora i zatim veslati gajetama do svojih naselja na otoku. Posluile bi i pastirima, koje bi nevrijeme zateklo uz stada. Poznato je desetak ovakvih graevina, a njihova funkcija je prestala tek prije dvadesetak godina, premda bi i danas posluile putniku namjerniku ili posjetitelju Parka, koji bi se zaputio u istraivanje udaljenijih i manje pristupanih dijelova. Lokalitet je sauvan u izvornom obliku bez vidljivih oteenja. Izgraena je od priklesanog kamena iz okolia s uskim ulazom, zatienim od bure i juga. Tvravu je, radi nadolazee turske opasnosti potkraj 14. stoljea, podigla hrvatska vlastelinska obitelj Kurjakovia. Unato protivljenju Venecije, Kurjakovii su do kraja 15. stoljea tvravu znatno dogradili i ojaali. Izgraena je visoka kula, stambene zgrade i dvor okruen visokim zidom. Tvrava je imala katelana i vojne zapovjednike. Godine 1509. katel je bio u posjedu Ivana Karlovia, posljednjeg mukog potomka hrvatske velikake obitelji Kurjakovia iz plemena Gusia. Od 1493. godine, nakon oeve smrti, naslijedio je upanije: Krbavu, Odorje, Hotuu, Lapac i dio Like, i naslov kneza krbavskog. Godine 1500. porazio je Turke kod Gradca (Graaca), a 1513. kod Dubice. Hrvatsko-dalmatinskoslavonskim banom imenovan 1521. god. Radi opustoenosti i potpunog osiromaenja svojih posjeda, odrekao se banske asti 1524. godine. Nakon dolaska hrvatskih krajeva pod upravu habsburke monarhije, na Cetinskom saboru 1527. podrao je izbor Ferdinanda I za hrvatsko-ugarskog kralja i iste se godine ponovo prihvatio banske asti, a u posjed je dobio Medvedgrad, Lukavec i Rakovec. Nakon 1527. i prodora Turaka u Liku i Dalmaciju gubi sve svoje nasljedne zemlje. Kako nije imao mukog nasljednika, njegove novosteene zemlje naslijedie njegovi neaci Nikola i Juraj Zrinski. Zapamen u predaji molikih Hrvata, njegovih bivih podlonika, kao plemenit i dobar gospodar te beskompromisni borac protiv Osmanlija. Objekt je sauvan 70% od izvornog izgleda. Obrambene zidine i centralna zasvoena kula sauvane su gotovo u cijelosti. Unutranji objekti za boravak posade i konja znatno su urueni. Uz samu rjeicu, nie u kanjonu vidljivi su elementi koji upuuju da je tvrava imala vlastitu vodenicu. Preko puta tvrave, na istonoj obali kanjona istoimene rjeice nalaze se ostatci rimske fortifikacije s mnotvom fragmenata antike keramike. Potrebni zahvati Objekt je potrebno oznaiti kao kulturno dobro. Turistiko koritenje Ne oekuje se negativni utjecaj posjeivanja manjih grupa

Tvrava Klievica (izvan karte), 14. stoljee

vojna

Potrebno je provesti istraivake i konzervatorske radove. Ukoliko bi se provela rekonstrukcija unutranjosti tvrave, objekt bi se mogao revitalizirati. Raunajui na blizinu autoceste (oko 300 metara) mogao bi se izgraditi odvojak i odmorite, a objekt staviti u funkciju vrhunskog restorana uz stalnu postavu etnografske zbirke. Za rimski lokalitet s druge strane potrebno je provesti opsena arheoloka istraivanja i konzervatorske radove. Pronaene predmete i fragmente moglo bi se izloiti u obnovljenoj tvravi.

Na obnovljenom lokalitetu ne bi dolo do negativnih utjecaja ni za vee frekvencije posjetitelja.

57

Tradicionalna bunja, Modrave

Klievica renesansna utvrda

58

Kultura ivota i rada Dio turistike atraktivnosti kulture ivota i rada podruja PP Vranskog jezera i Tampon zone u nastavku se prikazuje putem fotografija narodnih nonji, obiaja i poljoprivrednog radnog procesa ratara, stoara, pelara prikupljenih u Katastru kulturno-povijesne batine PP Vransko jezero. KUD Bezdan Pirovac Pastirica Marta Banjevci Pastirica iz Vrane Djevojica uz stado Banjevci Izlazak na ispau Ornitoloki rezervat ene iz Banjevaca na putu kui Povratak iz polja Drage Posljednji orai Pakotane Povratak s njive Pakotane Koze u slobodnoj ispai vidikovac

KUD Bezdan Pirovac

Pastirica Marta Banjevci

59

Pastirica iz Vrane

Djevojica uz stado Banjevci

Izlazak na ispau Ornitoloki rezervat

60

ene iz Banjevaca na putu kui

Povratak iz polja Drage

Posljednji orai Pakotane

61

Povratak s njive Pakotane

Koze u slobodnoj ispai vidikovac

Isto tako, pomou fotografija iz Katastra kulturno-povijesne batine PP Vransko jezero, predstavljaju se tipovi kultiviranog pejzaa kao turistike atrakcije iz kulture ivota i rada. Prosika Radoinovci pogled s vidikovca Modrave Modrave iz zraka

62

Prosika

Radoinovci pogled s vidikovca

Modrave

63

Modrave iz zraka Poljoprivredna proizvodnja u ovima krajevima turistiki nije atraktivna samo u etnografskim elementima seljakog posjeda, ve takoer i u dugoj povijesti gospodarenja velikim posjedom, primjerice od Borellijeva Vranskog feuda, preko PK Vrana do dananjeg stanja. Poljoprivredno-prehrambeno dobro Vrana upravo doivljava svoj preporod nakon to je u nju uloeno 100 milijuna kuna (Vjesnik, 09.08.2006.). Znamenite povijesne osobe i drutva Odabrane etiri znamenite povijesne osobe iz Vrane predstavljaju svjetsku vieznanu turistiku atrakciju, kao i dva viteka reda, templari i ivanovci (Bunja 2003). Franjo Vranjanin (Francesco Laurana), Zadar ili Vrana, 1420./25. - Avignon?, 1502. Poznati renesansni majstor porijeklom iz Zadra ili Vrane djeluje na podruju Italije i Francuske. U Italiji radi na kapitalnim djelima zajedno s drugim poznatim majstorima kao Pietrom di Milanom, Paolom Romanom i drugima. Sa sigurnou mu se pripisuju reljefi na slavoluku Alfonsa Aragonskog u Napulju. Godine 1474. u Napulju zapoinje uvenu seriju poprsja Aragonskih princeza, a od 1477. godine boravi u Francuskoj gdje radi niz djela u Marseilleu i Avignonu. Vrhunac njegovog kiparskog umijea su mramorna poprsja Eleonore i Beatrice Aragonske, Battista Sforce i Isabele Aragonske, koja se odlikuju nenadmanom istoom volumena i diskretno naglaenim osobnim crtama.

64

Lucijan Vranjanin (Luciano Laurana), Zadar ili Vrana, 1420./25. - Pesaro, 1479. Renesansni graditelj i arhitekt, osnovnu naobrazbu stjee u oevoj radionici u Zadru odakle potjee i utjecaj Jurja Dalmatinca s kojim je njegov otac neko vrijeme radio na ibenskoj katedrali. Zajedno s bratom Franjom pripisuje mu se arhitektonska koncepcija slavoluka na Castel Nuovo u Napulju, 1450. - 55., po uzoru na slavoluk Sergijevaca u Puli i Zlatnih vrata Dioklecijanove palae u Splitu. Svojim razvijenim renesansnim stilom daje peate mnogim vojvodskim palaama i kuama u Urbinu, Riminiju, Napulju, Pesari i Senigalliji. Vei broj autora pripisuje mu i slike idealnih renesansnih gradova koje se nalaze u galerijama u Baltimoreu i Berlinu. Opus Lucijana Vranjanina ini nunu sponu izmeu rane renesanse Brunelleschija i razvijene visoke renesanse. U svojem najznaajnijem djelu, vojvodskoj palai u Urbinu, pretvara jednostavnu pravokutnu shemu firentinskih palaa u sloeni prostorni i funkcionalni organizam grada u obliku palae, to je prvi nagovjetaj budueg razvoja te vrste arhitekture. Njegove slike idealnih gradova prostranih trgova, pravokutnog rastera ulica, renesansnih hramova i palaa stvaraju prve vizije novovjekovnoga grada i malu antologiju tipova proelja koja kasnije prepoznajemo u djelima mnogih glasovitih renesansnih arhitekata. Petar Berislavi, Trogir, 1475. - Vraja gora kraj Korenice, 20. 05. 1520., ban hrvatski i prior vranski, kraljevski tajnik, kraljevski rizniar i biskup vesprimski, istaknuo se u bitkama protiv Turaka. Dana 16. 08. 1513. teko je porazio Turke kod Dubice, radi ega je za poast imenovan priorom vranskim i upanom dubikim. Sve prihode koje je dobivao s prava ovih naslova kao i prihode s vlastitih imanja upotrijebio je za obranu Hrvatske. Pokuavao je organizirati Europsku koaliciju protiv Turaka, ali za to jo nije bilo sluha. Od 1515. do 1520. godine uspijeva obraniti Jajce, koje je bilo klju obrane Slavonije i Ugarske. U svojem djelovanju nije dobio oekivanu potporu ni dvora, ni plemstva. Poginuo je hrabro u turskoj zasjedi na Vrajoj gori kod Korenice 20. svibnja, 1520. godine. Njegovo ime nose mnoge ulice u Hrvatskoj, a po njemu je imenovan i patrolni gliser Parka prirode Vransko jezero. Ivan Palina, ( - 1391.), ban hrvatski i prior vranski. Za priora je postavljen 1378., a za bana Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog 1386. do smrti 1391. godine. Nakon smrti ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anuvinca, 1382. godine, i njegovog uspjenog 40godinjeg kraljevanja, na vlast po njegovoj oporuci dolazi njegova starija maloljetna ker Marija. U dravi vrlo skoro dolazi do rasula jer stvarnu vlast obnaa Ludovikova ena Elizabeta Kotromani, inae sestra bosanskog kralja Tvrtka Kotromania. Palina se u takvim okolnostima stavlja na stranu protiv stare kraljice, koja ga 1383. smjenjuje s poloaja priora vranskog pa se sklonio u Bosnu kod kralja Tvrtka. Vraa se u Hrvatsku i progoni obje kraljice, koje nalaze spas i zatitu u utvrenom Novigradu. Dri se da je Palina na vrijeme pogubio obje ugarsko-hrvatske kraljice, uspio bi s naumom ujedinjenja hrvatskih zemalja pod krunu monog bosanskog kralja hrvatske krvi, Tvrtka Kotromania. U sluaju takvog razvoja dogaaja, hrvatska povijest bi bila bitno drukije ispisana. Spominje se i da je Palina vodio jedno krilo kranske vojske u bitci na Kosovom polju 15. lipnja, 1389. koje je dobilo bitku. Vijest o gubitku bitke proirila se iz Srbije nekoliko godina kasnije i to god da se dogodilo toga dana na Kosovu polju, hrvatska i bosanska vojska vratile su se neporaene. Jusuf-paa Makovi, Vrana, 1606. - Carigrad, 1646., kapudan-paa (admiral flote turske ratne mornarice) i drugi Hrvat na tako visokom poloaju na turskom dvoru, nakon Ahmed-pae Hercegovia. Uspon Jusufa Makovia, nadarenog mladia seljakoga podrijetla s periferije carstva najbolje ilustrira mogunosti koje je svojim podanicima omoguavao socijalni i dravni ustroj Turskog carstva. Makovi je svoj uspon zapoeo s mjesta konjuara Ibrahim-bega Beiragia u Nadinu. Pratei svoga gospodara na jednom putovanju u Sarajevo, svojom otroumnou i okretnou

65

zapeo je za oko jednom visokom inovniku s Porte koji ga je poveo sa sobom u Istanbul i zaposlio kao vodonou u sarajskom vrtu. Tamo se sprijateljio s bratom sultana Murata IV, Ibrahimom, kojeg jedinog od svoje brae Murat nije pogubio po dolasku na prijestolje, ali ga je zatoio u jednoj sarajskoj kuli. Muratovom smrti, 1640. godine, Ibrahim se ustoliio za sultana, pozvao Makovia na dvor i 1643. godine postavio za maonou i dravnog tajnika, na to je Makovi uzvratio neogranienom lojalnou. Godine 1644. Sultan imenuje svoga miljenika kapudan-paom, a kasnije vrhovnim zapovjednikom ukupne vojske. Da bi pokazao svoju mo i doprinio veliini carstva, Makovi gradi do tada nevienu flotu i 1645. godine osvaja Kandiju (Kretu). Mletaku posadu prisilio je na predaju uz vrlo asne uvjete, koju do tada nisu pokazivale ni kranske vojske. Radi toga su njegovi takmaci na Porti navalili kod Sultana objedama na Makovia tvrdei da ovaj titi krane. Sultan ga je odmah pozvao na dvor i dao pogubiti, iako se poslije pokajao. Nakon Makovieve smrti razbuktao se rat u njegovoj rodnoj Dalmaciji i Turska je kao prokletsvom izgubila i Makovia, i njegov zaviaj za sva vremena. Makovievom afirmacijom otvoren je put uspona dalmatinskim begovima. Prilikom trijumfalnog odlaska Durak-bega iz Vrane u Carigrad 1644. godine, Makovi ovlauje Durak-bega da izgradi velebni han u Vrani za 3000 putnika, i za to mu isplati svotu od 16000 reala. Poslije odlaska Turaka uniten je svaki trag turske arhitekture u Dalmaciji izuzev Makovia hana, o kojem se i danas s respektom govori. Venecija je potedjela Makovia han najvjerojatnije radi njegovih zasluga pri kapitulaciji Krete. Da Makovi nije postupio tako asno na Kreti, europska bi kultura bila siromanija i za velika djela znamenitog baroknog slikara El Greca koji s Krete u zbjegu zavri u panjolskoj. Templari nastaju u doba Kriarskih ratova. Osnovao ih je Hugo des Payens, koji je 119. godine sa sedam francuskih vitezova - uz zavjet siromatva, suzdrljivosti i poslunosti - u Jeruzalemu poloio i zavjet obrane hodoasnika u Jeruzalemu. Templari ujedinjuju dva najvea ideala srednjovjekovlja - vitetvo i redovnitvo, to ih je i proslavilo. Poglavar reda bio je veliki metar. Veina istraivaa nae povijesti dolazak templara u Hrvatsku povezuje s Vranom. Izuzmemo li ispravu iz 1165. godine u kojoj se spominje Praeceptoratus Templariorum S. Gregorii in Vrana, prvi put se izravno u dokumentima spominju u ispravi iz godine 1169./1170., u kojoj je rije o sporu izmeu skradinskog biskupa i vranskih templara. Razlog dolaska templara u Vranu treba traiti u vezi s njenim istaknutim poloajem uz vane prometnice pa je mogla posluiti kriarima za opskrbu i dovoenje pojaanja. Prema dostupnim povijesnim izvorima moe se zakljuiti da je samostan templarima poklonio papa 1136. godine. Kralj Bela III im godine 1183. daruje grad Senj, Bela IV, Dubicu i dubiku upaniju, poetkom 13. stoljea dobivaju Klis, a kralj Andrija II daruje im Sveti Martin kod Zagreba, Liesnicu kod Poege, Rate, posjede u upanijama Vodici i Gorici te 1218. godine i cijelu Gacku upaniju. Templari su bili vlasnici posjeda u neposrednoj blizini Vrane u Tinju i Ljubi. Dobili su i ibenik u zamjenu za Klis, ali njime nisu mogli zagospodariti jer su im se ibenani odbili pokoriti. Kao dokaz bogatstva i moi templara svjedoi sluaj iz 1203. godine, kad su nakon razaranja Zadra od strane Mleana vranski templari platili 10 galija u Gaeti, pomou kojih su prognani Zadrani ponovno osvojili grad. Nakon prestanka opasnosti od Tatara, kralj Bela IV ee boravi u Hrvatskoj, a izmeu mjesta njegovih boravaka spominje se i Vrana. Ivanovci. Poslije ukinua templarskog reda, njihova su dobra velikim dijelom pripala ivanovcima, prisutnima u Vrani od poetka 14. stoljea, a vranski prior postaje glavni prior za ivanovce u cijeloj Hrvatskoj. Red ivanovaca - ordo hospitaliorum, johanites,

66

osnovan je prvo kao pobona bratovtina (1048. godine), a onda je 1120. god. rekonstruiran u viteki red. Godine 1291. ,nakon pada Ptoleamide, red je prenio svoje sjedite iz Svete zemlje na Cipar, 1309. godine na Rodos i, konano, 1530. godine na Maltu. Izvorni ivanovci, kao viteki red, nestali su 1798. godine, kada je Napoleon Bonaparte osvojio Maltu, a ivanovci su se razmilili po cijeloj Europi. Tridesetak godina kasnije poeli su se kao neke vrste slijednika ivanovaca osnivati suvereni viteki redovi svetog Ivana krstitelja, ili malteki vitezovi. Sva se ta drutva poglavito bave medicinskom i socijalnom pomoi te humanitarnim radom. 22 Vranski prior predstavljao je vrhovnu upravnu i sudbenu, dakle i svjetovnu, vlast na prostorima koji su se tada razumijevali kao Dalmacija, Hrvatska i Slavonija, a u odreenom smislu i Bosna. Prethodno navedene hrvatske zemlje tada su bile u personalnoj uniji s Ugarskom pod jedinstvenom krunom, s time da se kralj posebno krunio i za hrvatskog, i za ugarskog kralja. U prvo vrijeme vranski prior je imao samo pravnu funkciju unutar crkvene hijerarhije. Postupno, s obzirom na to kako je sveenstvo u srednjem vijeku bilo najintelektualniji sloj stanovnitva, pored crkvenih, ono zaprima sve vie i svjetovne funkcije. Tako vranski priori ve poetkom 13. stoljea postaju kraljevski namjesnici i imaju titule hrvatskih hercega i banova. Zbog estih trvenja izmeu knezova i kraljeva s jedne strane, te banova s druge strane, hrvatski su kraljevi banove Hrvatske, Slavonije i Dalmacije svojim uredbama - resolutio regia - imenovali ujedno i vranskim priorima. Funkcija vranskog priora i u svjetovnoj sferi bila je naelno odobravana od Svete stolice poradi zatite priorskih imanja koja su se nalazila ugroena zbog estih ratova. Za hrvatsku povijest jo su izuzetno znaajni, pored ostalih, i vranski prior Matko Talovac (1434.-1439.), ban Dalmacije, Hrvatske i Slavonije; prior Ivan Talovac (1439.1446.), ban Dalmacije i Hrvatske; prior Bartol Berislavi (1475.-1517.), te prior Petar Berislavi (1512.-1520.), koji je bio hrvatski ban i vesprimski biskup. Navedeni priori osobito su se istakli u borbama s Turcima. Turistike staze, putovi i ceste U prostoru Parka postoji sljedee: sustav biciklistikih staza, dobro obiljeen, s popratnim tiskanim materijalima (karta i opis). Sustav biciklistikih staza obuhvaa prvi krug oko jezera, podalje od pojedinih dijelova obale, osobito na dijelu gdje se nalazi Ornitoloki rezervat, te drugi krug u zaleu jezera. Sustav je podijeljen na dvije staze, a ukupne je duljine oko 80 kilometara; biciklistike staze mogu istovremeno do daljnjega sluiti i kao pjeake staze; krini put, sa sjeverne strane, ispod brda Kamenjak, uz prilaznu cestu, i vinska cesta u nastajanju, u zaleu Parka prirode, s jednim vinotojem. iri sustav turistikih atrakcija Jadransko more i morska obala su najvea i najjaa hrvatska turistika atrakcija, koja se nalazi tik do june granice Parka prirode Vransko jezero. Ta blizina osobito pridonosi atraktivnosti Parka prirode. Vransko jezero pripada turistikom itinereru svih hrvatskih zatienih podruja (8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode), od kojih su najblii NP Krka, NP Kornati i NP Paklenica te PP Telaica i PP Velebit.

22

Dopuna i primjedba uobiajenih tekstova o ivanovcima u Hrvatskoj (Autor: E. Kuen)

67

4.3. Vrednovanje (evaluacija) turistike atrakcijske osnove

Rezultati vrednovanja turistike atrakcijske osnove Parka prirode Vransko jezero i njegove tampon zone prikazani su na Slici 4. kao osnovna mrea turistikih atrakcija. Prikazane su i oznaene samo one turistike atrakcije ili njihove reprezentativne skupine koje e initi armaturu novog turistikog proizvoda. Pri tome je djelomino anticipirana izgradnja nove infrastrukture, u prvom redu obilaznica Jadranske magistrale oko Draga i izgradnja dvaju vorita na njoj te proirenje mree biciklistikih i pjeakih staza. Anticipirani su i neki elementi turistike prostorne organizacije Parka prirode i tampon zone - lociranje ulaznih porti, lociranje luica na jezeru, preseljenje autokampa na novu lokaciju i osnivanje turistikog naselja Prosika. Detalji servisnog ulaznog kompleksa Prosika prikazani su na Slici 4a. Prilazni sustav kopnom i morem (motornim vozilom i plovilom) Parku prirode Vransko jezero, ve je naelno vrednovan ranije za potrebe utvrivanja granica zatitnorazvojne tampon zone Parka, a ovom prilikom je jo detaljnije analiziran jedan njegov vrlo osjetljiv dio - servisni ulazni kompleks Prosika, koji je shematski prikazan na Slici 5. Uvjeti i mjere zatite prirode Osnovica i mjera cjelokupne turistike valorizacije Parka prirode Vransko jezero, sadrana je u njegovoj osnovnoj biolokoj i zatitnoj valorizaciji Struna podloga s prijedlogom uvjeta i mjera zatite prirode za Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero, koju je 2005. godine izradio Dravni zavod za zatitu prirode u Zagrebu. Kljuni dio ovog rada za vrednovanje turistike atrakcijske osnove je Zoniranje s mjerama i uvjetima zatite prirode. Ono je prikazano na Slici 6., gdje je podruje Parka podijeljeno na tri zone: zonu stroge zatite, zonu usmjerene zatite i zonu koritenja. Podruje stroge zatite namijenjeno je prvenstveno zatiti ptica te iskljuuje sve aktivnosti koje bi ih mogle ugroziti. S turistikog gledita osobito su vane slijedee mjere: osigurati pticama mir tijekom cijele godine, a osobito u vrijeme gnijeenja; zabraniti sve aktivnosti koje mogu ugroziti ptice (lov, ribolov, paljenje trske, obraivanje zemlje, redovno posjeivanje i sl.), te posjeivanje dopustiti samo iznimno, uz nadzor javne ustanove i to poglavito istraivaima ptica i znanstvenicima u cilju monitoringa ili znanstvenog rada. Iz prethodnih mjera slijedi zakljuak da se podrujem stroge zatite ne mogu ni u kom sluaju kretati turisti ni izletnici. Ipak, pretpostavlja se slojevitiji pristup ovom pitanju s turistikog gledita, to znai da bi Javna ustanova trebala detaljnije razraditi uvjete i mjere za promatranje ptica: 1. utvrditi uvjete za promatranje ptica u pratnji vodia, poglavito za promatrae ptica i turiste znalce, koji vode rauna o lokaciji, sezoni gnijeenja i sl.; 2. utvrditi uvjete i osigurati infrastrukturu za promatranje ptica za turiste koji se samostalno kreu Parkom prirode (pjeaci, biciklisti, jahai i veslai) - tu se u prvom redu misli na ureenje vidikovca iznad Svete Nedjelje te uz obale i na samom jezeru na sigurnoj udaljenosti od granice podruja stroge zatite; i 3. odrediti dio plovidbenog puta na sigurnoj udaljenosti od podruja stroge zatite, kojim se kreu posjetitelji u generalnom obilasku Parka.

68

69

70

Zona usmjerene zatite obuhvaa vei dio sjeveroistonog dijela Parka prirode, ukljuujui dio Ornitolokog rezervata (padine Crnogorke). Za turistiko posjeivanje vane su slijedee mjere: osigurati mir na vodi i obali radi zatite ptica, kako u sezoni gnijeenja, tako i za selidbe i zimovanja. Na jugoistonom dijelu ove zone naroito je vano osigurati mir i tijekom zime kad na jezeru borave velika jata liski, patki i drugih ptica vodarica; dopustiti kretanje postojeem stanovnitvu i posjetiteljima Parka, ukljuujui vonju biciklima po pjeakoj stazi; dopustiti ribolov samo u ogranienom podruju jugoistonog dijela Parka prirode, i to izvan razdoblja zimovanja ptica, s time da istovremeno u ovoj zoni moe biti najvie est amaca. Ribolov s obale nije potrebno ograniavati; dopustiti ureenje vidikovca na vrhu Kamenjak s popratnim objektima - manji ugostiteljski objekt sa sanitarnim vorom i nepropusnim spremnikom za otpadne vode, ukljuujui parkiralite s obje strane puta; dopustiti ureenje postojeih objekata na podruju ivaa (ribarska koliba i mali privez za amce) u funkciji odrivog razvitka turizma i rekreacije. U budunosti se moe predvidjeti dogradnja manjeg objekta u tradicionalnom stilu za potrebe nadzora i zatite Parka. Komentar. S gledita zatite geomorfolkih oblika koji se nalaze na vrhu Kamenjak, pod hitno bi trebalo utvrditi njihovu vrijednost te ih zatititi od graditeljske devastacije prilikom ureenja piknik zone, odmorita i vidikovca, kao i od slobodnog hodanja posjetitelja po njima. To podrazumijeva prethodno postavljanje interpretacijskih ploa i drugih potrebnih oznaka. Zona koritenja namijenjena je odreenim oblicima koritenja koji e se detaljnije propisati planom upravljanja, a ukljuuju uglavnom posjeivanje i rekreaciju te poljoprivredu u postojeem opsegu. U jednom manjem dijelu Parka prirode (Majdan i Prosika) tolerira se izgradnja kao zateeno stanje s mogunou ograniene i usmjerene nove izgradnje. Za razvoj turizma vane su slijedee mjere: u ovoj zoni jezera dopustiti sportski ribolov sukladno odredbama o slatkovodnom ribarstvu i pravilniku o unutarnjem redu; rekreativne aktivnosti mogu obuhvaati kupanje (na podruju Prosike i Draga), daskanje, jedrenje, veslanje i organizirani obilazak jezera beumnim amcima Javne ustanove u svrhu razgledanja, izuzev u razdoblju zimovanja ptica (listopad - travanj); ornitoloka postaja namijenjena je iskljuivo boravku promatraa, a promatranica razgledavanju u sklopu organiziranih obilazaka posjetitelja; na podruju Prosike, uz postojeu ribarsku kuicu i luicu, mogue je izgraditi manji ugostiteljski objekt sa sanitarnim vorom i receptivni punkt; na dijelu obale jezera nasuprot naselju Drage mogue je urediti nekoliko malih priveza za potrebe rekreacijskog ribolova; ne dopustiti gradnju novih objekata u kampu Crkvine, nego postojee prenamijeniti za potrebe nadzora i prezentacije (info-centar) te upravne zgrade Javne ustanove Parka prirode Vransko jezero; nova potencijalna lokacija kampa nalazi se kod ulaza u Park kod Draga.

71

72

Izvor: Struna podloga s prijedlogom uvjeta i mjera zatite prirode za Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero (2005.) Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb, str. 26.

73

4.4. Zakljuak: Sinteza atrakcijske osnove

4.4.1. Sinteza atrakcijske osnove Parka
S turistikog gledita, Park prirode je od nacionalne vanosti, s izgledima da tijekom vremena zadobije meunarodnu vanost. Kao park prirode spada u vrstu turistikih atrakcija zatiena prirodna batina i podvrstu zatieni dijelovi prirode (zatiena prirodna podruja). Meunarodno je vano movarno podruje, a temeljni fenomen zatite su ptice i vlano stanite s jezerom. Promatranje ptica je usmjereno organizirano te prostorno, vremenski i sezonski ogranieno. Istovremeno se radi o ogromnom rekreacijskom podruju za obilazak (dokoliarska edukacija), prostoru za sportsku rekreaciju (sportski ribolov, kretanje uz osobnu snagu posjetitelja: pjeaenje, vonja bicikla, jahanje veslanje i sl.) te odmor i opravak (boravak u kampu, etnje, kupanje i sl.). Meutim, sadanja turistika dostupnost Parka prirode je u zaecima. U funkciji je samo jedna opremljena turistika porta (Pakotane), dok se druga ureuje (Prosika). Ureene su i obiljeene biciklistike staze, ureuju se ribarske kuice i vidikovac na Kamenjaku. Stoga je i trenutni stupanj turistikog koritenja ovog prostora vrlo nizak, odnosno procjenjuje se da je ispod 10% njegovog potencijala. Turistika sezonalnost mu je sloena, jer sezona generalnog razgledavanja traje od svibnja do rujna, s naglaskom na razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna. Pjeaki i biciklistiki obilasci, s razliitim modalitetima, mogu trajati cijele godine. Sportski ribolov odvija se prema ribikom kalendaru te prostornim i vremenskim ogranienjima vezanim uz temeljni fenomen zatite. Turistiki prihvatni kapacitet je takoer sloen. Neto odreenije ga se moe procjenjivati samo u konkretnom izboru modela turistikog koritenja. Primjerice, fiziki prihvatni turistiki kapacitet biciklistikih staza (Park prirode s tampon zonom), procjenjuje se na oko 500 istovremenih biciklista s cjelodnevnim zadravanjem, to ujedno ini i dnevni kapacitet. Ova skupina posjetitelja usputno posjeuje i zatiene kulturnu batinu, geomorfoloke tvorevine te razgleda kultivirani pejza. Dakako, trebalo bi ispitati i njihov ekoloki i okolini kapacitet, za koji se pretpostavlja da ne bi imali vii prag od fizikog. Sportski ribolov treba posebnim projektom raslojiti, ali i obogatiti njegovu resursnu osnovu. U elaboratima je utvrena povijesna degradacija ribljeg fonda zbog osmiljenog, ali nedjelotvornog gospodarenja. Meutim, nije ponueno rjeenje za sanaciju takvog stanja. Tek novim zahvatima, koji bi, osim gospodarskim ciljevima, udovoljavali i svim ciljevima zatite prirode, moglo bi se govoriti o segmentaciji ponude sportskog ribolova. Ona je razliita, kako po vrsti ribolova, tako i po statusu ribolovaca, jer osim ribljeg fonda, za ribolovce je vana oprema i ostala logistika koju prua ribolovite. Promatraima ptica, kao najizravnije zainteresiranoj skupini posjetitelja Parka prirode, ostaje razmjerno mali prihvatni kapacitet. Njima u prethodnim istraivanjima nije poklonjena nikakva pozornost, iako se radi o specijaliziranoj grupi posjetitelja, entuzijasta i dobrih poznavatelja ptica. Posebno treba spomenuti njihovu visoku ekoloku razinu svijesti, osobito s obzirom na pravila ponaanja u blizini stanita ptica, kojima se u ornitolokim objektima pridaje velika pozornost. Iz raspoloivih tekstova moglo bi se zakljuiti da je za njih za sada na raspolaganju samo jedna

74

promatranica, iako se pretpostavlja se da bi se za promatrae mogla osmisliti i dodatna infrastruktura koja bi mogla primiti i do trideset promatraa ptica odjednom. Broj posjetitelja u generalnom obilasku u potpunosti je odreen sustavom obilaska, u kojem vanu ulogu ima ulazna porta s potrebnim sadrajima, od parkinga i WC-a do informativnog punkta. On bi s vremenom mogao prerasti u posjetiteljski centar koji bi posjetiteljima nudio odabrane rute, odmjerene pjeake dionice, luice, kao i niz prijevoznih sredstava: vozila (vlaki, autobus), plovila (elektrini ili tihi brod), iaru i sl. Dakako, cijeli itinerer je u funkciji usputnih turistikih atrakcija, mahom prirodnih, dok se od kulturnih izdvaja spomenik melioracije - Kanal Prosika. Od takvog sustava Park prirode Vransko jezero zasada posjeduje vrlo malo. Procjenjuje se da bi prihvatni kapacitet (ponuda) ovog zatienog prirodnog podruja, s dobro osmiljenim sustavom obilaska, dugorono mogao dosei i 100,000 posjetitelja godinje. Analiza boravino-izletnikih znaajki Parka pokazuje da je to tipina vizitacijska atrakcija, koju obilaze turisti smjeteni u ibensko-kninskoj i Zadarskoj upaniji. Iz iskustava posjeivanja oblinjih zatienih prirodnih podruja (NP Krka, NP Kornati, NP Paklenica, NP Plitvika jezera te PP Telaica i PP Velebit) moe se zakljuiti da Park posjeuju i turisti sa znatno ireg jadranskog podruja, turisti na krunim putovanjima, izletnici na jednodnevnim izletima iz unutranjosti zemlje, kolske i druge ekskurzije i sl. Iznimno, turisti koji ciljano borave u Parku prirode vie dana, smjetaj nalaze u neposrednoj blizini na morskoj obali u Dragama, Pakotanama, Pirovcu i Biogradu. Otvara se mogunost smjetaja i u zaleu Parka prirode, u ruralnom prostoru (Vrana, Radoinovci, Banjevci, Kai i Stankovci). Ogranieni smjetaj, osobito za sportske ribolovce, osigurava se u autokampu, koji treba premjestiti na junu obalu jezera kod Draga. U vrstim objektima, takoer za malobrojne i iznimne posjetitelje Parka prirode, kod Prosike se predvia strogo regulirani smjetaj u omanjem turistikom naselju, nastalom recikliranjem postojee divlje izgradnje.

4.4.2. Sinteza atrakcijske osnovne tampon zone

Ruralni prostor zatitno razvojne tampon zone Parka nalazi se u zaleu Parka, a ine ga podruja naselja Vrana, Radoinovci, Banjevci i Kai. To je prostor kamenih naselja, sastavljenih od manjih seljakih gospodarstva koja su se razvila uz tamonje ceste. Nain ivota i poljoprivredne proizvodnje odredio je izgled slikovitog kultiviranog pejzaa. Razmjerna blizina mora (10 km) i osobito blizina Parka prirode (5 km), postaju pretpostavka turistike orijentacije ovog kraja. Ureena vinska staza s jednim vinotojem te ureene biciklistike staze, prvi su znaci turistikog razvoja. Ovo je prostor pogodan za boravak onih koji obilaze Park prirode, onih koji se kupaju na moru i onih koje osobito interesira ruralni prostor: ruralna arhitektura, obiaji, narodne pjesme, narodne nonje, nain poljoprivredne proizvodnje, pojedinani spomenici kulture, organsko-bioloka (ekoloka) proizvodnja hrane i slino. Turistika vanost ovih atrakcija je lokalna, preteno boravino-izletnikih znaajki. Turistika sezona je vezana uz proljee-ljeto-jesen, a iznimno, prema posebnim zahtjevima, i za zimu. Procjenjuje se da bi odnos izletnika i turista bio 1:1. Stacionarni prihvatni kapacitet je dugorono odreen mogunou pruanja usluga smjetaja: do 20 turistikih seljakih gospodarstava (200 postelja) i 300 postelja u sobama, stanovima i kuama za iznajmljivanje - ukupno 500 postelja.

75

O poduzetnikim ugostiteljskim akcijama zasada se ne moe zauzimati stajalite, jer e o broju postelja i drugoj ponudi u ugostiteljstvu odluivati poduzetnici. iri sustav atrakcija ovog podruja ine Park prirode Vransko jezero i obalno morsko podruje s jedne strane te novi turistiki proizvod grada Benkovca, koji se upravo kreira, s druge strane. Turistika dostupnost ovog prostora odreuje se biciklistikim stazama i vinskom cestom to predstavlja tek 10% njegove turistike iskoritenosti. Vrana, kao povijesno mjesto na podruju opine Pakotane, ima sve ruralne znaajke susjednih naselja, a naslanja se na sam sjeverozapadni rub Parka prirode. Meutim, Vrana je istovremeno iznimna kulturno-povijesna atrakcija od nacionalne vrijednosti. Primjerice, u Vrani se nalaze rimski ostaci, tamo je bila benediktinska opatija, templarski preceptorij i priorij ivanovaca (kasnije malteki red). Vrana je bila vano mjesto na kriarskim pohodima, diplomatsko sredite i pod velikim utjecajem Svete stolice. U Vrani su roeni svjetski poznati uglednici Frane i Lucijan Vranjanin, Jusuf-paa Makovi, a uz Vranu je vezan ivot i rad vranskih priora i hrvatskih banova kao to su Ivan Palina i Petar Berislavi, dakle, i znatan dio hrvatske povijesti. U Vrani se nalaze dva povijesna objekta, ruevine benediktinskog samostana (templari i ivanovci) te Makovia hana. Uz prvi je vezana povijest templara, danas osobito eksploatirana u suvremenoj knjievnosti, a uz drugi povijest hrvatskog ugostiteljstva. Stoga Vrana predstavlja potencijalnu turistiku atrakciju na kojoj se moe temeljiti vaan hrvatski kulturni turistiki proizvod. Vranu se ne moe niti treba vaditi iz konteksta njena okruenja jer ona s Parkom prirode ini jednu povijesnu, ali i turistiku cjelinu, koja ima dva pola - prirodnu batinu i kulturnu batinu. Sezona njena posjeivanja bila bi cjelogodinja i izrazito vizitacijskih znaajki. Njezin prihvatni kapacitet ovisi poglavito o restauraciji benediktinskog samostana i Makovia hana te o interpretaciji povijesnih dogaaja (muzej, posjetiteljski centar, ureenje naselja i slino). U optimalnoj soluciji to bi moglo biti i do 30,000 posjetitelja godinje. iri sustav atrakcija Vrane treba razmatrati na: a) razini okolnih atrakcija, u kojem sluaju su najvaniji Park prirode i jadranska obala, i b) razini kulturnih atrakcija, kao to su to ibenik i Zadar te druge zatiene kulturnopovijesne atrakcije, poglavito u ibensko-kninskoj i Zadarskoj upaniji. Turistika pristupanost turistikim atrakcijama u Vrani uope nije osigurana pa se ne moe ni govori o stupnju iskoritenosti ovog turistikog potencijala.

76

Poglavlje 5. POSTIZANJE RAZVOJNOG KONSENZUSA - KONZULTACIJA S INTERESNIM GRUPAMA

5.1. Uvod
U prethodna dva poglavlju definirani su i, gdje je to bilo mogue, kvantificirani trini segmenti Parka - promatrai ptica, sportski ribolovci, biciklisti i tzv. generalisti te postavljeni, putem sinteze turistike osnove Parka, parametri njegova turistikog razvoja u skladu sa zahtjevima potencijalnih posjetitelja. Meutim, Uprava Parka prirode Vransko jezero odgovorna je tek za jedan dio osmiljavanja ove ponude. Potpuno funkcioniranje Parka i ire okolice kao aktraktivne turistike destinacije ovisi, s jedne strane, o lokalnim interesnim grupama i pojedincima, odnosno, njihovom sudjelovanju u ovoj razvojnoj inicijativi te, istovremeno, o razvoju Parka i njegove okolice sukladno njihovim aspiracijama. Kako bi se utvrdili stavovi lokalnih interesnih grupa o Parku i njegovom daljem razvoju te ih se od samog poetka ukljuilo u razvojne inicijative, provedena je konzultacija s lokalnim interesnim grupama i pojedincima. Cilj je ovog poglavlja prikazati rezultate tog konzultativnog procesa te zakljuiti ovaj analitiki dio plana analizom prednosti i nedostataka Parka, iz kojeg djelomino proizlaze smjernice na osnovu kojih je definirana koncepcija razvoja turistikog proizvoda Parka te nain njezine operacionalizacije.

5.2. Rezultati konzultacije s lokalnim interesnim grupama/pojedincima

Panel diskusija s prestavnicima Parka, lokalne samouprave, lokalnih turistikih zajednica, obrtnike komore te poduzetnikog sektora odrana je u veljai 2006. godine s ciljem identificiranja njihovih percepcija i stavova o prednostima i nedostacima turistike ponude Parka prirode, kao i o razvojnim potencijalima ovog zatienog podruja. Time je makro-analiza trenutne i potencijalne turistike ponude Parka obogaena stavovima i vizijama pojedinaca koji, posredno i neposredno, mogu utjecati i/ili sudjelovati u razvojnim inicijativama vezanim za Park i njegovu tampon zonu. Format diskusije je ukljuivao: kratko objanjenje svrhe i cilja sastanka; sudionici su zamoljeni da napiu prednosti i nedostatke Parka kao i svoju viziju turistikog razvoja Parka, kako bi se izbjegla esta situacija u panel diskusijama da miljenje odreenih pojedinaca dominira dok su kontradiktorna miljenja istovremeno potisnuta; sudionici su, nakon kompiliranih individualnih komentara, diskutirali o sadanjem stanju, prioritizirali postojee probleme, generirali ideje i identificirali vizije za koje smatraju da su realne i ostvarive.

77

Rezultati panel-diskusije Sudionici panel-diskusije aktivno su sudjelovali u ovom konzultativnom procesu. Njihovi stavovi prema Parku i zatiti prirode ovog podruja uglavnom su pozitivni te bi eljeli vidjeti, pored odgovarajue zatite ovog prostora, i njegovo bolje koritenje kako bi se postigli i bolji ekonomski uinci za Park i okolni prostor, ali i bolja zatita i nadzor nad ovim prostorom. Rezultati panel diskusije organizirani su u etiri tematska podruja: prednosti, nedostaci, vizija i projekti koji podravaju njihove vizije. Prednosti Sudionici panel diskusije svjesni su niza prednosti koje posjeduje Park, s time da prvenstveno prepoznaju povoljan geoprometni poloaj Vranskog jezera, ukljuujui blizinu morske obale gdje je koncentrirana turistika potranja. Prepoznaju i blizinu ostalih atrakcija, prvenstveno tri nacionalna parka u blizini jer oni pomau kreirati imid cijelog podruja kao podruja netaknute prirode. Pored netaknute prirode, prepoznaju i vrijednosti flore i faune, kao i kulturno-povijesne batine. Smatraju da je ovo podruje pogodno za razvoj specijalnih oblika turistike ponude - seoski i lovni turizam, foto-safari, biciklistike, jahake i pjeake staze te openito niz sportsko-rekreativnih aktivnosti. Prema izraenim stavovima, blagonakloni su razvojnim inicijativama Parka te su svjesni da razvoj moraju prilagoditi potrebama zatite prirode. Nedostaci Nedostatke koje su sudionici identificirali mogu se podijeliti u tri cjeline. Jedan dio komentara odnosi se na nedostatak komunikacije s lokalnim stanovnitvom kao i njihov nizak stupanj svijesti i znanja o Vranskom jezeru i njegovim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Druga grupa komentara odnosi se na sam prostor i gospodarenje tim prostorom: bespravna izgradnja, loa skrb o prirodi i kulturnopovijesnim spomenicima, kao i nedovoljan nadzor prostora. Smatraju da bi podizanje razine svijesti o vrijednostima ovog prostora, kao i nain na koji stanovnici mogu generirati ekonomske koristi od njega pruanjem turistikih usluga i proizvoda, pomoglo u rjeavanju problema odgovarajueg koritenja prostora i njegovih resursa. Konano, trea grupa komentara vezana je uz samu infrastrukturu i ponudu Parka, gdje su sudionici navodili slabu cestovnu infrastrukturu i lou signalizaciju, nedostatak ugostiteljskih sadraja i dodatnih usluga te slabu promociju Parka. Vizije Kako bi se osiguralo da turistiki razvoj i trino pozicioniranje Parka bude u skladu sa eljama i vienjima lokalnih interesnih skupina koje, u konanici, trebaju ivjeti ovaj brand te ga aktivno promovirati, potaknuti su na promiljanje o vizijama turistikog razvoja Parka i okolnog podruja. Sudionici su jasno vizionirali Park kao prostor u kojem su usklaeni principi zatite prirode i turistikog razvoja, bez velikih infrastrukturnih zahvata, kako bi se postigao sklad izmeu kulturnih i turistikih vrijednosti. Stoga su miljenja da se trina atraktivnost treba postii boljom promocijom, ili prema rijeima jednog od sudionika treba Park upakirati u turistiki celofan. U veini sluajeva, komentari sudionika se mogu nazvati principima koji bi se trebali slijediti pri oblikovanju turistikog razvoja Parka. Ipak, nekoliko konkretnih prijedloga je da se Park pretvori u centar 'eko-turizma' Dalmacije, da se promovira kao najatraktivnija rekreativna destinacija Zadarske i ibensko-kninske upanije, dok je jedan sudionik predloio promotivni slogan koji je osobito zanimljiv jer ukljuuje i lokalno stanovnitvo - Sretne ptice selice i zadovoljno lokalno stanovnitvo, upuujui na injenicu da je lokalno stanovnitvo prepoznato kao interesna skupina koja mora imati koristi, bilo posredne ili neposredne, od Parka prirode.

78

Projekti Konano, sudionici su potaknuti da formuliraju projekte kojima bi se ostvarile predloene vizije. Iako su projekti, poput vizija, bili vrlo heterogeni, mogu se grupirati u nekoliko skupina: a) komunikacija s interesnim grupama podrazumijeva edukaciju iz podruja zatite prirode lokalnog stanovnitva, djece u osnovnim kolama i turistikih djelatnika; naglaeno je takoer da se lokalno stanovnitvo treba redovito informirati o razvojnim inicijativama Parka i njihovoj realizaciji, ime bi se utjecalo na stjecanje povjerenja i otvaranja meusobnog dijaloga izmeu domaih stanovnika i Uprave Parka. b) infrastrukturna unaprjeenja podrazumijeva potrebu dodatnog razvijanja infrastrukture unato injenici da su dijelom ureeni pristupi i biciklistike staze; pored toga se predlae izgradnja info-punktova, ekolokih kampova i stimuliranje potranje putem organizacije posebnih dogaanja (npr. biciklistikih takmienja). c) organizacija i razvoj komplementarnih sadraja ukljuuje poveanje uinkovitosti zatite prirode, bolju organizaciju ribolova i ouvanje ribljeg fonda te intenzivnije i osmiljenije komuniciranje, kako s potencijalnim posjetiteljima Parka, tako i s lokalnim stanovnitvom; od projekata koji bi razvijali Parku komplementarne sadraje predloeno je poticanje ekoloke poljoprivrede i sustavan razvoj seoskog turizma.

5.3. Zakljuak: prednosti, ogranienja i strateki izazovi

Na osnovu konzultativnog procesa, posjeta projektnom podruju te analize trenutne ponude Parka, a u odnosu na njegove trine potencijale, u Tablici 5.1. saete su glavne prednosti i nedostaci Parka te su definirani strateki izazovi na koje je potrebno odgovoriti kako bi se Park razvijao tako da, potujui principe zatite, postane i dobro organizirana turistika atrakcija te, istovremeno, katalizator razvoja poduzetnikih inicijativa u svom zaleu.

79

Tablica 5.1. Prednosti, nedostaci i strateki izazovi Parka Dimenzije

Dostupnost Parka

Prednosti
povoljan geoprometni poloaj blizina morske obale s razvijenom turistikom infrastrukturom i intenzivnom turistikom potranjom okruenost prirodnim atrakcijama/nacionalnim parkovima ornitoloki rezervat uvrten u listu vanih ornitolokih podruja Europe (1983.) - 240 vrsta ptica, 10 tisua ptica na zimovanju vode izuzetno bogate ribom netaknuta priroda bogatstvo i jedinstvenost flore i faune kulturno-povijesna batina (brojne teme za interpretaciju) ureen pristup Prosika ureuju se odmorita ureene biciklistike staze kamp na ulazu Crkvine privezita za brodice Internet stranice u razvoju, dobro postavljena struktura kvalitetni promotivni materijali relevantne turistike Internet stranice sadre informacije o Parku specijalizirane agencije promoviraju Hrvatsku kao new birding destination, ukljuujui Park atraktivno, idilino ruralno okruje koje nadopunjuje doivljaj Parka vidikovci ruralne sredine/kulturno povijesni spomenici inicijative turistikog razvoja turizma u susjednom benkovakom podruju blagonaklonost lokalnog stanovnitva Park postaje prepoznat kao prostor izuzetnih prirodnih I kulturnih vrijednosti koje treba ouvati svijest o potrebi stvaranja partnerstva interesnih grupa (stanovnici, turistiki sektor, lokalna uprava) u povoju

Nedostaci
slaba cestovna infrastruktura loa prometna signalizacija

Strateki izazov
postaviti odgovarajuu prometnu i turistiku signalizaciju u suradnji s relevantnim institucijama poticati unapreenje cestovne infrastructure u okolici Parka

Park Resursi ugroenost rezervata (osobito ptica) ostalim vrstama aktivnosti (poljoprivreda, krivolov, sportski ribolov), kulturno-povijesni spomenici zaputeni/izvan funkcije nepotivanje prostornog plana (divlja gradnja) u Parku i u neposrednoj blizini Parka kontinuirano unapreivati mjere zatite i nadzora na prostoru Parka i, gdje je mogue, okolici Parka razviti odgovarajuu interpretaciju prirodne i kulturno-povijesne batine i sustavno ih ukljuivati u obilazak Parka

Ponuda Parka/obilazak Parka

Park ne funkcionira kao turistika atrakcija: o ograniena interpretacija o neorganiziran sustav obilaska o nedefinirana ponuda Parka za razliite segmente posjetitelja

Promocija Parka

ograniena sredstva za marketing upitno da li promotivni materijali dolaze do krajnjih korisnika (problemi kvantitete i distribucije) neiskoriteni potencijali lokalnog/regionalnog marketinga za stacionirane turiste/lokalno stanovnitvo nepostojea turistika potranja u zaleu Parka nedostatak turistiko-ugostiteljskih sadraja tragovi ratnih razaranja zaputeni kulturno-povijesni spomenici/nesreeni vlasniki odnosi divlja/neprilagoena gradnja naruava prostorni sklad i ruralne znaajke prostora komunikacija s lokalnim stanovnitvom slaba lokalne vlasti nezainteresirane za razvoj upitan poduzetniki duh lokalnih stanovnika niska svijest stanovnika o mogunostima ukljuenja u turistiku ponudu openito, niska razina svijesti/znanja o turizmu i kulturi usluge

osmisliti prostorni plan Parka koji e dugorono usmjeravati razvoj Parka i njegovo funkcioniranje kao turistike atrakcije organizirati sustav obilaska Parka definirati odgovarajuu interpretaciju po segmentima korisnika sukladno, oblikovati turistiku ponudu Parka po segmentima (generalisti, birdwatchers, sportsko-rekreacijski sadraji, obrazovni sadraji) razviti promotivni plan Parka I ireg okruja po trinim segmentima/temama ,

Fiziko okruje Parka (zalee)

potaknuti turistiku aktivnost u zaleu povezivanjem Parka i zalea sustavom itinerera

Drutveno okruje Parka

identificirati poduzetniki potencijal u zaleu Parka identificirati naine poticanja poduzetnike inicijative u turizmu i s turizmom kompatibilnih sadraja i usluga educirati lokalno stanovnitvo o Parku, turistikoj ponudi Parka i koristima od Parka i turistike potranje Parka

80

Poglavlje 6. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA

6.1. Uvod
U ovom poglavlju iznosi se integralna koncepcija optimalnog razvoja Parka prirode Vransko jezero zasnovana na rezultatima znastvenih i strunih istraivanja ovog prostora, konzultacijama s interesnim grupama i analizi trine potranje. Polazi se od vizije koja daje zajedniki nazivnik sveukupnim naporima svih imbenika razvoja Parka i njegove okolice usmjeravajui razvoj u eljenom smjeru.

6.2. Naela razvoja turizma: Misija i vizija

Razvoj turizma u Parku prirode i njegovoj okolici ne smije biti sam sebi cilj. Stoga bi, u smislu turistikog razvoja, misija Parka trebala biti:
Potaknuti posjetitelje da shvate njegove prirodne i kulturne vrijednosti, uivaju u ljepotama ovog prostora te djelovati tako da lokalno stanovnitvo koje ivi i radi u okolici Parka sudjeluje u njegovoj zatiti te od Parka poluuje, posredno ili neposredno, ekonomske koristi.

U skladu s ovom misijom, zadaci razvoja turizma trebali bi biti: zatititi prirodu te istovremeno zadovoljiti interese javnosti za posjetom i uivanjem u ovom podruju; poveati prihode Parka kroz vei broj posjetitelja kako bi Park uinkovitije djelovao u podruju zatite prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti ovog podruja; putem dokoliarske edukacije i rekreacije i razvojem specijaliziranih obrazovnih tura i programa, obrazovati posjetitelje o potrebi zatite i brige za biljni i ivotinjski svijet; artikulirati i, gdje je potrebno, poticati odrive komercijalne aktivnosti koje e stimulirati malo i srednje poduzetnivo u Parku i tampon zoni. Vizija, usklaena s trinim zahtjevima i stavovima interesnih skupina koji imaju, bilo posredan, bilo neposredan, interes za sustavan razvoj Parka i njegove turistike funkcije, zasniva se na specifinostima Parka i njegovog podruja, iskoritavajui prednosti identificirane u prethodnim poglavljima: jedinstvenost prostora (Ornitoloki rezervat, najvee prirodno jezero u Hrvatskoj, slatkovodno jezero i movara u neposrednoj blizini morske obale, voda bogata ribom, flora, kulturno-povijesne atrakcije); dobra prometna dostupnost Parka; rastui interes posjetitelja za boravak i aktivnosti u prirodi, osobito sve vei interes za specijalizirane aktivnosti (promatranje ptica, sportski ribolov, vonja bicikla, hodanje/planinarenje i slino); unato konkurencije (nacionalni parkovi i openito prirodne ljepote okolice) postoji praznina na tritu atrakcija, osobito za poludnevne ili jednodnevne organizirane izlete.

81

Gradei na ovim elementima, vizija turistikog razvoja Vranskog jezera glasila bi:
Vransko jezero je prepoznatljiva turistika atrakcija na popisu mjesta koja se moraju posjetiti za sve ljubitelje prirode, koja nudi raspon doivljaja i aktivnosti prilagoene razliitim interesima (od generalista do specijalista), kvalitetne obrazovno-rekreativne sadraje i usluge, potujui principe zatite prirode i integrirajui svoju ponudu sa irim prostorom Parka.

Time je prostor Parka definiran kao turistiki prepoznatljiv za sve one koji su zainteresirani za prirodu i aktivnosti u prirodi: to je atrakcija koja se jednostavno mora posjetiti. Park je dobro organizirana atrakcija koja nudi kvalitetne edukativne sadraje i doivljaj prilagoeni razliitim stupnjevama i interesima posjetitelja, od onih koji bi eljeli stei ope znanje i malo bolje upoznati prostor Parka do onih kojima specifine atkivnosti, poput promatranja ptica, postaju glavni motivi putovanja i glavna aktivnost tijekom boravka. Cjelokupna ponuda je integrirana, a oblikovana je po principu kvalitetne usluge, koja mora proimati sve aspekte upravljanja posjetiteljima - od ulaska u Park i naplate ulaznica, preko strunih vodia, kvalitetnih materijala, dobro odravanih staza i etnica, kampova i prostora za odmor pa do ugostiteljske ponude. Istovremeno, gdje je god to mogue i kompatibilno, posjetitelje Parka potie se na obilazak zalea Vranskog jezera. Time vizija izravno podrava gore stipulirane zadae turistikog razvoja.

6.3. Koncepcija turistike prostorne organizacije

Osnovicu za koncepciju turistike prostorne organizacije Parka prirode Vransko jezero i zatitno-razvojnu tampon zonu ini analiza iji su rezultati prikazani u Poglavlju 4. (Slika 4.). To je poglavito sustav prilaznih prometnica i predloenih prometnica u Parku prirode, sustav i klasifikacija naselja te prostorni raspored naglaenih turistikih atrakcija, ali i nekih sastavnica bitnih za posjeivanje Parka prirode, primjerice sustav ulaznih porti. Za koncepciju ove turistike prostorne organizacije koritena je analiza o turistikom prostornim krugovima, pregled moguih turistikih pria (tema) za ovo podruje, razmjetaj kompleksnih turistikih lokaliteta i itinereri standardnog turistikog obilaska.

6.3.1. Turistiki prostorni krugovi

Prema provedenim analizama, Park prirode i tampon zona se dijele na prostorne krugove (Slika 7): Krug 1: Temeljni fenomen (ptiji rezervat) - Crkvine Obuhvaa zapadni dio Parka, poglavito Ornitoloki rezervat sa irim okruenjem, namijenjen poglavito promatraima ptica, a periferno, s vode standardnim posjetiteljima te, sjeverno, biciklistima i pjeacima. Krug 2: Sportski ribolov i autokamp - Drage

82

Ima ishodite na obali jezera kod Draga te se lepezasto iri u dijelove jezera ovisno o ribolovnim ogranienjima. Uz ishodite sportskog ribolova lociran je i novi autokamp. Krug 3: Opa prezentacija Vranskog jezera - Prosika Opa turistika prezentacija Parka prirode - Prosika vezana je uz kanal Prosiku i lepezasto se iri na oblinje dijelove Parka prirode. Tu se nalazi prva ulazna porta, s glavnim posjetiteljskim centrom i sportsko rekreacijskim sadrajima te ishodite organiziranog obilaska Parka prirode Vransko jezero. Krug 4: Glavni vidikovac - Kamenjak Obuhvaa prirodni vidikovac s kojeg puca vidik na preteiti dio Parka prirode i pripadajui dio jadranske obale te na cjelokupno zalee Parka prirode, zatim od slikovitih geomorfolokih oblika objekt na samom vrhu te od spomenkapele Svih Svetih i pripadajueg cestovnog prilaza sa servisnim objektima. Krug 5: Osnovni ruralni krug - Radoinovci Obuhvaa ruralni prostor u zaleu Parka prirode, podruje naselja Radoinovci, Banjevci, Kai, te dijelove naselja Vrana i Stankovci. Krug 6: Kulturni krug - Vrana Obuhvaa ostatke benediktinskog samostana i Makovia hana sa svom nematerijalnom kulturno-povijesnom batinom i njihovim povijesnim okruenjem.

6.3.2. Prie (teme) - kao turistika osnova

U analizi procijenjeni lokaliteti nisu sami po sebi uvijek turistiki atraktivni pa je za daljnje promiljanje turistikog proizvoda vana i mogua turistika pria. Ovdje se bez odreenog prioriteta i bez aspiracije na konanost izbora navodi nekoliko moguih pria: Prosika - obitelj Borelli - movarno podruje - malarija - hidromelioracija - od vranskog feuda do suvremenog vranskog dobra Kamenjak - kapelica Svih Svetih - krini put Modrave - masline i vinogradi - drugi spomenik ljudskom radu - organskobioloka (ekoloka) proizvodnja hrane Vransko jezero - povijest poribljavanja Ptiji rezervat - pria o pticama, ptice selice Crkvine - snimanje filma Winnetoua Vrana - Jusuf-paa Makovi - dolazak do visoke funkcije - El Greco Venecija - Makovia han - hrvatsko ugostiteljstvo kroz vjekove Vrana - viteki red Templara Vrana - viteki red Ivanovaca

83

84

6.3.3. Kompleksni turistiki lokaliteti

Veliki prostor koji obuhvaa Park prirode i njegovu tampon zonu, za posjetitelje je podijeljen na lokalitete (odredita) na kojima se oni zadravaju te na preostali prostor, kojim se posjetitelji kreu. Izdvojeni su odreeni kompleksni turistiki lokaliteti u kojima se turisti zadravaju odreeno vrijeme u okviru razliitih sustava boravka u Parku prirode (Slika 8.): Lokalitet 1: Prosika (Servisni ulazni kompleks) Lokalitet 2: Crkvine Lokalitet 3: Kamenjak Lokalitet 4: Novi autokamp Drage Lokalitet 5: Vrana Lokalitet 6: ivaa Lokalitet 7: Radoinovci-Banjevci Neki od tih lokaliteta su po svojoj strukturi vrlo jednostavni, a neki osobito kompleksni, primjerice Prosika. Naknadna usporedba izbora ovih lokaliteta s njihovim odabirom u Prijedlogu prostornog plana pokazuje da na toj razini nema veih razmimoilaenja. Meutim, pojavila se znaajna razlika u strukturi i opsegu sadraja na nekim lokalitetima, osobito na lokalitetu Prosika. To je u ovoj studiji bilo mogue jer je zajedno turistiki vrednovan prostor unutar i izvan granica Parka i zato to je provedena cjelovita sektorska turistika analiza i sainjena sinteza dugoronog razvoja turizma na ovom podruju. Pokazalo se takoer je da je rije o velikom prostoru, koji samo na odreenim dijelovima ima ogranieni prihvatni kapacitet, dok je prihvatni kapacitet cijelog podruja znatno vei od sagledive turistike potranje, pa i one potencijalne. Novi turistiki proizvod treba kreirati u kontekstu ovih spoznaja. Prostor Parka prirode je posjetiteljskog karaktera pa su u njemu smjetajni kapaciteti iznimka, ali kad se te iznimke dogaaju one moraju biti u skladu sa suvremenom i konkurentnom smjetajnom ugostiteljskom ponudom. Kamp iz Crkvina valja to prije preseliti na lokalitet Drage i osigurati mu sve atribute suvremenog autokampa, opsega i strukture prema dodatnim istraivanjima, pri emu se ne smije zaobii jasan stav prema koritenju autodomova. U takav se koncept nikako ne uklapa kamp od 30 mjesta na lokalitetu Prosika, jer mu se ne moe osigurati standard, a prije svega, ne treba ga mijeati s posjetiteljskim sadrajima ovog kompleksa. Vrlo sloeno pitanje, u tom smislu, predstavlja rubno podruje Parka prirode kod ulaza kanala Prosike u more, jer je rije o bespravnim objektima u podruju koje je djelomino regulirano posebnom Vladinom uredbom u kojem je odreeni oblik sanacije ovih objekata prihvatljiv s gledita dokumenata o zatiti Parka prirode Vransko jezero. Stoga ovaj problem valja posebno elaborirati, a ovdje e se iznijeti sektorski turistiki stav o njegovom funkcionalnom rjeenju. Unutar granica ruralnog dijela tampon zone, kao to je ranije naglaeno smjetaj posjetitelja valja osigurati u turistikim seljakim gospodarstvima, zatim u obliku soba, kua i stanova za iznajmljivanje te malih obiteljskih hotela i pansiona.

85

Prosika (Servisni ulazni kompleks)

86

Lokalitet 1: Prosika Na Slici 4a (stranica 65) prethodno je prikazana potreba za sadrajima glavnog ulaza u Park i kljunog ishodita organiziranog kretanja posjetitelja, temeljena na dugoronoj projekciji (20 godina) od 100,000 posjetitelja. To je okvir za rezervaciju i organizaciju ovog servisnog ulaznog kompleksa, koji se prostire od obale mora do obale jezera, kako slijedi: morska obala o luica na moru o privezite o plaa po standardima Plave zastave potencijalno turistiko naselje (ugostiteljski objekt) vorite na jadranskoj magistrali turistika atrakcija Kanal Prosika posjetiteljski centar o zeleno parkiralite o prijemni punkt o prijemni filtar sanitarni ureaji bar suveniri multimedijalna prezentacija Parka prirode promatranica obala jezera o luica na jezeru o ugostiteljski objekt o manja jezerska plaa s eventualnim drvenim konstrukcijama o piknik zona o iznajmljivanje amaca i bicikla o manji sportskorekreacijski sadraji Zbog blizine Babinog koja, on se sa svojim turistikim atrakcijama treba takoer ukljuiti u ovaj kompleksni lokalitet. Na slici 5. je shematski prikaz Servisnog ulaznog kompleksa Prosika, s prijedlogom cestovnog i pjeakog povezivanja morske i jezerske obale, te cestovnim, morskim i jezerskim prilazima. Na toj su slici ucrtani propisima odreen pojas uz more, te funkcionalni kanalski i jezerski pojas. Pojasom uz dravnu cestu, pojasom uz more, minimalnim kanalskim pojasom i cestom koja povezuje vorite na Jadranskoj magistrali, odreena je povrina za razvijanje turistikog naselja od recikliranih, uglavnom bespravnih objekata i parcela. Oblikovanje turistikog naselja mora biti u skladu s tradicijskim nainom graenja prilagoenog novoj funkciji to treba provjeriti izradom idejnog rjeenja objekta. Posebnom prostorno-turistikom studijom utvrditi e se poeljni smjetajni

87

kapacitet broja smjetajnih jedinica (svaka s 4 do 6 postelja) te naela arhitektonskog i hortikulturnog oblikovanja kao i programski elementi za luicu na moru, privezite na moru i ureenje morske plae po standardima Meunarodne plave zastave. U studiji e se pokuati ponuditi odgovor i na sloenu upravno-pravnu situaciju priobalnog dijela Servisno-ulaznog kompleksa Prosika. Na kraju, jo jednom valja naglasiti da prema funkciji ovog servisnog ulaznog kompleksa, spomenuto turistiko naselje, po opsegu i strukturi, pogoduje razvoju turizma u Parku prirode i tampon zoni.

Lokalitet 2: Crkvine Lokalitet Crkvine doivljava transformaciju uz jasno profiliranje u servisni ulazni kompleks Ornitolokog rezervata. Tu bi se trebali nalaziti: luica na jezeru prezentacijski centar o pticama primjereni ugostiteljski objekt Uprava Parka prirode iznajmljivanje amaca i bicikla ekoloka interpretacija lokaliteta na kojem je sniman film Winnetou (indijansko selo)

Lokalitet 3: Kamenjak Lokalitet Kamenjak, postaje pravo turistiko otkrie i iznenaenje. Mogao bi postati najzanimljiviji pojedinani posjetiteljski lokalitet. Izdvajaju se tri sastavnice tog lokaliteta: vidikovac (toka zaustavljanja), geomorfoloke osobitosti, crkva Svih Svetih s jamom. Konkurentnost ovih triju turistikih atrakcija na razmjerno malom prostoru, osobito ako im se prikljue potrebni servisi, kao to je parkiralite, koje treba biti razmjerno veliko, ulazna porta te ugostiteljski, sanitarni i drugi slini sadraji, moe lako i brzo razoriti turistiku atraktivnost ovog lokaliteta. Stoga se ovdje ne bi smjele poduzimati nikakve radnje na izgradnji ili ureenju zemljita prije izrade idejnog rjeenja ureenja ovog lokaliteta sa slijedeim naputcima: treba utvrditi opseg kamenih geomorfolokih struktura te ga obiljeiti i unijeti u podloge zatite i izrade idejnog rjeenja; treba utvrditi toku zaustavljanja s koje se prua najbolji pogled na Vransko jezero, jadransku obalu i zalee, te utvrditi prostor koji e biti namijenjen promatraima, najmanje 10 njih odjednom. Utvrditi zajedniki vanjski uporabni prostor za prethodna dva sadraja i crkvu Svih Svetih s osobitom skrbi za potrebe veih manifestacija; piknik zone svesti na raspoloivi prostor izvan gore spomenutih sadraja, na nain da se ne narui prirodna silhueta brda, gledana s jezerske strane;

88

ugostiteljski i drugi servisni sadraji trebaju se locirati sjevernije od gore navedenih sadraja; i parkiralite treba biti locirano krajnje sjeverno i to kao prostrano i zeleno parkiralite (50 osobnih automobila + 5 autobusa, sa stablima izmeu redova) i s mogunou daljnjeg proirenja.

Lokalitet 4: Novi autokamp Drage Novi autokamp uz Vransko jezero u blizini Draga, mora biti visoke kategorije i dovoljno velik (oko 200 mjesta) da se uz njega mogu izgraditi kvalitetni servisni sadraji odreeni propisima o ugostiteljskoj djelatnosti. Osim kampa ovdje se predvia: luica na jezeru ulazna porta manje kupalite iznajmljivanje amaca i bicikla te specifine usluge za ribie (sportski ribolov). Neophodno je prethodno izraditi idejno rjeenje.

Lokalitet 5: Vrana Lokalitet Vrana posjeduje dvije potencijalne turistike atrakcije nacionalne vanosti (ruevine benediktinskog samostana i poluouvani objekt Makovia han) te dvije potencijalne turistike atrakcije lokalne vanosti (mlinovi) i ureeni vidikovac iznad naselja. Dananja Vrana je turistiki apsolutno nepristupana. U svakom sluaju za turistiko aktiviranje kulturno-povijesnih potencijala Vrane prvo je potrebno osmisliti projekt razvoja kulturnog turizma u Vrani u suradnji s Ministarstvom kulture RH i odgovarajuim upanijskim zavodima. S turistikog gledita, kao minimum turistike pristupanosti, u Vrani treba uz spomenute kulturno povijesne objekte postaviti interpretacijske ploe, tiskati letak i oznaiti prilaze. U drugoj fazi bi trebalo organizirati informacijski punkt. Lokalitet 6: ivaa Lokalitet ivaa predstavlja skroman logistiki sadraj za transfer posjetitelja s broda na minibus, a ukljuuje: luicu na jezeru ulaznu portu s parkiralitem U slijedeoj fazi ovi bi se sadraji mogli nadopuniti: piknik zonom manjim ugostiteljskim objektom. Lokalitet 7: Radoinovci-Banjevci Lokalitet Radoinovci-Banjevci, nije koncentriran ve predstavlja iri ruralni prostor u kojem se potie razvoj ruralnih turistikih sadraaja.

89

6.3.4. Razine kretanja posjetitelja

Planira se razvoj nekoliko razina posjeivanja podruja Parka prirode i tampon zone: Organizirano kretanje posjetitelja (osnovno, grupno) Organizirano kretanje posjetitelja se temelji na itinereru standardnog turistikog obilaska Parka i tampon zone. Standardni turistiki obilazak, po naelima na kojima su takvi itinereri organizirani u NP Plitvika jezera, NP Brijuni i NP Krka, temeljen je na glavnoj ulaznoj porti Prosika te obuhvaa slijedee lokacije koje mora meusobno povezati jezerom (beumni brod) ili kopnom (minibus): Prosika ivaa Kamenjak Crkvine (Vrana) (Drage) Itinereri: 1. Samo Prosika (posjetiteljski centar, luica, piknik zona) 2. Prosika - brod - ivaa (luica, piknik zona) 3. Prosika - brod - ivaa - minibus - Kamenjak (vidikovac, geomorfoloki oblici, kapelica Svih Svetih, ugostiteljski objekt) - minibus - ivaa - brod - Prosika. 4. Prosika - brod - ivaa - brod - Crkvine (luica, prezentacijski centar o pticama, ugostiteljski objekt, indijansko selo) - brod - Prosika 5. Prosika - brod - ivaa - minibus - Kamenjak - minibus - ivaa- brod Crkvine - brod - Prosika 6. Prosika - brod - ivaa - minibus - Kamenjak - minibus - ivaa- brod Crkvine - autobus - Vrana (benediktinski samostan i Makovia han) autobus - Crkvine - brod - Prosika. Obilazak pjeaenjem, biciklom i jahanjem Za individualno kretanje pjeaenjem, biciklom ili konjima izraeni su posebni itinereri koji se oslanjaju na ulazne porte i mjesta gdje se mogu iznajmiti bicikli. Svaki sudionik kupuje knjiicu sa zemljopisnom kartom i ucrtanim stazama kojima se smije kretati prema priloenim pravilima ponaanja u Parku prirode, ije prihvaanje potvruje potpisom kod kupnje iste. Obilazak osobnim automobilom pojedinog lokaliteta Oekuje se da e znatan broj posjetitelja svojim osobnim automobilom posjetiti samo jedan od lokaliteta s prilaznom portom i u njemu provesti odreeno vrijeme. Nekom drugom prigodom, moda e posjetiti neki drugi lokalitet u Parku. Primjerice, za mnoge koji putuju autocestom Zagreb-Split, moglo bi biti zanimljivo sii na oblinjem voritu autoceste i doi na Kamenjak te se nakon odreenog vremena vratiti na autocestu i nastaviti put. Obilazak u pratnji vodia U iznimnim sluajevima posjetitelji e se moi kretati u odreeno godinje doba nekim dijelovima Parka prirode samo u pratnji vodia. Takav obilazak pretpostavlja ugovaranje posjeta unaprijed, prihvaanje pravila posebnog ponaanja i posebno plaanje vodikih usluga.

90

91

Poglavlje 7. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA

Dok je u prethodnom poglavlju prikazana vizija turistikog razvoja Vranskog jezera i okolnog prostora tampon zone, u ovom poglavlju je strateki prikaz razvoja. Podsjeamo ovdje da se radi o dugoronom razvojnom planu kojim se pokriva razdoblje od minimalno deset godina. Prvenstveno, ovdje navodimo etiri primarna strateka cilja kojim e se postii realizacija vizije te definiramo aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se ovi ciljevi realizirali. To su: oblikovanje osnovne turistike infrastrukture Parka; podizanje kvalitete doivljaja Parka za posjetitelje; razvijanje uslunih i popratnih sadraja, te poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetnitva. Za svaki strateki cilj navodimo njegove zadatke, odnosno to elimo postii te naine (aktivnosti) kojima e se ti ciljevi realizirati. S obzirom da je nemogue, a i nepotrebno, ekati da se Park potpuno uredi u skladu s koncepcijom razvoja predloenom u Poglavlju 6.3. da bi se lansirao na turistiko trite, ovdje je zastupljen fazni pristup realizaciji, definiranjem aktivnosti koje bi se trebale realizirati kratkorono (od 12 do 24 mjeseca), srednjorono (od dvije do pet godina) te dugorono (od pet do deset godina) s napomenom da neke aktivnosti zahtijevaju kontinuiranost. Za svaku aktivnost definirani su nositelji aktivnosti. Iako je to uglavnom Javna ustanova zaduena za upravljanje Parkom neke od definiranih aktivnosti zahtijevaju aktivnu suradnju ire drutvene zajednice, to je navedeno uz svaku aktivnost.

Strateki cilj 1. Oblikovati osnovnu turistiku infrastrukturu Parka

Da bi se realizirali turistiki potencijali Parka prirode izloeni u prethodnom poglavlju, potrebno je prvenstveno urediti kljune turistike atrakcije za prihvat posjetitelja i uvezati ih sustavom obilaska, kako je to specificirano u Poglavlju 6.3. Istodobno je potrebno to prije uspostaviti osnovnu infrastrukturu za posjetitelje, kako bi Park profunkcionirao kao turistika atrakcija. Kako su stoga su u cilju optimalnog funkcioniranja pojedinanih lokaliteta potrebna znaajna dugorona financijska ulaganja, ovdje su specificirane aktivnosti kojima se sustavno tijekom vremena (fazno) postie realizacija cjelokupne koncepcije turistikog razvoja izloena u Poglavlju 6.3.

Aktivnost 1.1: UREDITI GLAVNE ULAZNE PORTE PARKA PRIRODE VRANSKO JEZERO
Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

Kako bi Park funkcionirao kao dobro osmiljena turistika atrakcija vano je da se posjetitelji usmjeravaju na glavne ulazne porte. Pored uinka ove strategije na same prihode Parka, u smislu poveanja broja posjetitelja koji e plaati ulaznice, time se postie i vee zadovoljstvo posjetom stoga to posjetitelji na ulaznim portama

92

dobivaju glavne informacije o temeljnim vrijednostima Parka, aktivnostima koje im Park nudi kao i upute za pravilno ponaanje u Parku prirode. Istovremeno, ovdje im se daju informacije o okolici Parka kako bi se potaknuo njihov interes za posjetu ruralnom prostoru Vranskog jezera (tampon zona) te ih se motiviralno na ponovnu posjetu. Glavne ulazne porte Parka su: Prosike i Crkvine. Na ovim ulaznim portama treba osigurati dobrodolicu posjetiteljima te osnovne i popratne usluge: parkiralite za osobne automobile i autobuse (autobuse usmjeravati poglavito na Prosiku, ali osigurati prihvat u Crkvinama i, srednjorono, Kamenjaku); odgovarajui kapacitet sanitarnih vorova za istovremeno koritenje 50 posjetitelja na Prosici, a 20 na Crkvinama;informacijski punkt, bilo u okviru jednostavnije varijante nadstrenice s info-panelima (kratkorono) ili potpuno osmiljenog centra za posjetitelje (dugorono), ugostiteljski objekt koji e odraavati znaajke i duh Vranskog jezera i okolnog prostora, nekoliko tandova na kojima se nude lokalni prehrambeni proizvodi i suveniri te, ovisno o interesu, mogunost iznamljivanja bicikla i plovila. Valja imati tono odreeno radno vrijeme po sezoni, s tim da bi ljetno radno vrijeme moglo biti od 8:00 do 20:00 sati, a u ostalo doba godine od 9:00 do 17:00 ili 18:00 sati (u ostalo vrijeme po dogovoru), te se osoblje Parka i svi koncesionari trebaju pridravati ovog radnog vremena. Pored naplate ulaznice, svakom posjetitelju valja dati tiskani vodi kroz Park te letak koji e im dati informacije o zaleu Parka i mjestima koja su zanimljiva za posjetiti.

Aktivnost 1.2: DOPUNITI RASPON PJEAKIH I BICIKLISTIKIH STAZA

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

Trenutno, s preko 100 km dobro oznaenih biciklistikih staza Vransko jezero i okolica su dobro pokriveni. Meutim, ono to je potrebno je uspostaviti sustav pjeakih staza gdje, u odreenoj mjeri, biciklistike staze takoer mogu dobro posluiti. Sustav pjeakih staza mora voditi razmjerno atraktivnim dijelovima Parka s kojih se prua vidik, osobito valja uspostaviti pjeake staze do Kamenjaka, rubom Ornitolokog rezervata gdje se mogu promatrati ptice ili uiti osnove promatranja ptica, ili do kulturno-povijesnih lokaliteta (npr. na Babinom koju). Valja voditi rauna da e veina posjetitelja na jezero doi vlastitim automobilom, te da se osigura, gdje je to mogue, kruna staza. Staze, kao i biciklistike, moraju biti jasno oznaene s duljinom trajanja obilaska i informativnim ploama ili, dok se one ne postave, brourom za samostalan obilazak u kojoj se nalaze najzanimljiviji podaci o fenomenima Parka.

Aktivnost 1.3: UREDITI VIDIKOVAC KAMENJAK

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

Prema napucima iz toke 6.3., Kamenjak je potencijalno najzanimljivija pojedinana atrakcija. Pri njegovu ureenju treba voditi rauna da je to izuzetno osjetljiv prostor ija se turistika atraktivnost moe lako unititi neprimjerenim razvojem. Iako se ovaj prostor ve ureuje, valja ovdje posebno skrenuti panju na potrebu da se odredi toka zaustavljanja s koje se prua najbolji pogled i utvrdi prostor za promatranje dovoljan za najmanje deset osoba odjednom.

93

Istodobno je potrebno zatititi kamene geomorfoloke oblike, voditi rauna da se ostavi dovoljni prostor oko crkve osobito za potrebe veih manifestacija, dok ugostiteljske objekte kao i parkiralite valja locirati krajnje sjeverno. Parkiralite treba biti zeleno te kapaciteta otprilike 50 osobnih automobila i 5 autobusa, ali s mogunou proirenja. Ovdje treba osigurati odgovarajuu interpretaciju, informativnu plou o Parku i pravilima ponaanja u Parku. U sezoni treba organizirati naplatu ulaznice.

Aktivnost 1.4: UREDITI POMONE ULAZNE PORTE PARKA PRIRODE VRANSKO JEZERO
Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

S obzirom na veliku povrinu Parka i injenicu da je Park dostupan sa svih strana, valja urediti prilaze (s odgovarajuom signalizacijom) i pomone ulazne porte na mjestima gdje se oekuje vei broj posjetitelja - Drage i ivaa. Na ovim pomonim portama valja postaviti informativnu plou koja e sadravati osnovne informacije o Parku, aktivnostima u Parku, nainu obilaska Parka i pravilima ponaanja u Parku te parkiralita, urediti klupe za odmor i prostor za piknik. Treba urediti i luice na obje lokacije, te manju plau na ulazu Drage. Osigurati sustav naplate ulaznica u najposjeenijem ljetnom razdoblju, prodaju ribolovnih dozvola i distribuciju broura za obilazak Parka.

Aktivnost 1.5:

USPOSTAVITI OBILAZAK PARKA IZLETNIKIM BRODOM I MINIBUSOM

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: srednjorono

S obzirom na veliinu jezera za veinu posjetitelja generalista obilazak biciklom ili pjeice dugotrajan je i ponekad monoton s obzirom da su temeljne atrakcije prilino rasprene na ovom prostoru. eli li se u Park privui znaajno vei broj posjetitelja treba stoga uvesti obilazak jezera izletnikim brodom. On bi omoguio, s jedne strane, kontrolu nad kretanjem i ponaanjem posjetitelja, osobito u podruju ornitolokog rezervata a, s druge strane, mogunost interpretacije tijekom vonje brodom. Time bi se poveala edukativna vrijednost posjete i time realizirala, kako misija Parka, tako i povealo zadovoljstvo posjetitelja. Kapacitet broda ne bi smio biti vei od 50 posjetitelja (kapacitet jednog autobusa), no valjalo bi razmisliti o uvoenju i nekoliko manjih brodova za, maksimalno, 25 osoba. Ovi izletniki brodovi trebali bi polaziti u odreeno vrijeme i to rutama: Prosika Crkvine, Crkvine - ivaa, ivaa - Prosika. Brod bi trebao imati strunog vodia koji bi interpretirao temeljne fenomene Parka, ali bi valjalo osigurati i audio-vodie na stranim jezicima, osobito kada su grupe s obzirom na zemlju porijekla, heterogene. Posjet Kamenjaku trebalo bi takoer potaknuti uvoenjem minibusa koji bi posjetitelje s broda transportirao na relaciji ivaa - Kamenjak.

94

Aktivnost 1.6: IZGRADITI INFRASTRUKTURU ZA PROMATRANJE PTICA

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: srednjorono

Ptice, odnosno, Ornitoloki rezervat temeljni je fenomen Parka te, u svakom sluaju, jedan od najvidljivijih ali, sa stajalita zatite prirode, i najosjetljiviji. Ipak, kako bi se posjetiteljima pribliio i objasnio ovaj fenomen, potrebno je uspostaviti odreenu infrastrukturu za promatranje ptica koja ukljuuje prvenstveno platforme za promatranje kapaciteta otprilike maksimalno 30 promatraa istovremeno i etnice te, osobito za generaliste i promatrae s openitim interesom za ptice, informativni centar na glavnom ulazu Crkvine gdje e se, prije samog posjeta rezervatu, posjetitelji upoznati s ptijim svijetom Vranskog jezera. Kako bi poveali zadovoljstvo posjetom te postigli obrazovni cilj valja pripremiti vodi kroz ptice Vranskog jezera, oznaiti mjesta gdje se pojedine vrste ptica mogu primijetiti, postaviti teleskope na kovanice gdje je to primjereno te ponuditi uslugu iznajmljivanja dvogleda.

Aktivnost 1.7: IZGRADITI INFRASTRUKTURU ZA SPORTSKE RIBOLOVCE

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: srednjorono

Kako bi jezero bilo atraktivno sportskim ribolovcima, osobito pasioniranim, koji iako malobrojniji, pomau u pozicioniranju jezera i stvaranju imida voda poeljnih za ribolov, potrebno je: a) usmjeriti ribolovce na pomoni ulaz Drage kako bi se ovaj segment s potpuno specifinim zahtjevima odvojio od generalista i rekreativaca usmjerenih na glavne ulaze; b) urediti prostor uz obalu te platforme uz obalu i na vodi na tono odreenom podruju i oznaiti ih na kartama jezera, kako bi im se osigurao ugodan boravak; te c) uspostaviti kamp u Dragama koji e prvenstveno koristiti sportski ribolovci, osobito pasionirani (koji ele biti to blie vodi), i ostali ljubitelji prirode i odmora u prirodi. Aktivnost 1.8: UREDITI KAMP U DRAGAMA
Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: srednjorono

U prostoru Parka osigurava se manji smjetaj u kampu Drage, kako bi se zadovoljile potrebe manjeg broja pasioniranih sportskih ribolovaca, promatraa ptica na manjem budetu i ljubitelja prirode - sportskih rekreativaca. Kamp mora biti kvalitetno opremljen (sanitarni vorovi, topla voda, struja). Kapacitet kampa u Dragama moe biti 200 jedinica. U kampu Drage moe se urediti i nekoliko priveza za potrebe rekreacijskog ribolova te manja plaa i luica. Ovdje je idealna lokacija i za trgovinu namijenjenu prvenstvenu sportskim ribolovcima te iznajmljivanje amaca i bicikla. Ovdje takoer valja organizirati naplatu ulaznica za Park, prodaju ribolovnih dozvola i distribuciju broura za obilazak Parka.

95

Aktivnost 1.9: REVITALIZIRATI KULTURNO-POVIJESNU BATINU

Nositelj: Javna ustanova/Ministarstvo kulture/Lokalna uprava Vrijeme realizacije: srednjorono/dugorono

Kao to je analiza resursne osnove pokazala, prostor Parka i tampon zone je prostor bogat kulturno-povijesnim spomenicima, od kojih je lokalitet Vrane izdvojen kao kljuni turistiki lokalitet. U kratkoronom razdoblju potrebno je osigurati minimalnu turistiku dostupnost postavljanjem interpretacijske ploe te uvrtavanjem ovog lokaliteta u plan obilaska, oznaiti prilaz, vodei rauna o sigurnosti posjetitelja.

Strateki cilj 2. Podii kvalitetu doivljaja Parka interpretativnim sredstvima

Osim ureenja turistikih atrakcija za prihvat posjetitelja i pratee infrastrukture, potrebno je posjetitelje dodatno privui na njihovo posjeivanje. To se u prvom redu postie sredstvima obiljeavanja i interpretacije turistikih atrakcija kao razmjerno jeftinim, ali vrlo uinkovitim metodama privlaenja turista Time se istodobno podie kvaliteta boravka posjetitelja i cijele destinacije te kroz poveanu posjetu i prihode ulaznica vraaju sredstva potroena na ureenje. Ovdje su specificirane aktivnosti koje se odnose na podruje interpretacije okolia.

Aktivnost 2.1: POSTAVITI, ODNOSNO DOPUNITI SMEU TURISTIKU SIGNALIZACIJU

Nositelj: Javna ustanova u suradnji s poduzeima Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste Vrijeme realizacije: kratkorono

Turistika signalizacija za podruje Parka prirode Vransko jezero ve je postavljena na veem broju lokacija kroz postavljanje brojnih malih prepoznatljivih obavjesnih znakova sa simbolom ptice, ali jo nije postavljena na auto-cesti Zagreb - Split niti na svim potrebnim lokacijama na kljunim cestama. Stoga su prijedlozi koji se ovdje nabrajaju dijelom ve realizirani pa treba voditi rauna da se dovri cijeli sustav. Prilikom postavljanja turistike signalizacije na auto-cesti Zagreb - Split valja inzistirati na oznaavanju usprkos uobiajene i neopravdane prakse da se oznaavaju samo podruja nacionalnih parkova, iako mnogi od njih ureenjem pristupa i s obzirom na udaljenost to ne zasluuju (kao npr. NP Kornati na izlazu Pirovac, gdje se posjetitelje usmjerava na neprimjereno ureenu upravu Parka u udaljenom Murteru, iako se Kornati posjeuju i iz drugih lokacija). Pod preduvjetom ureenja minimalnih prihvatnih uvjeta primjerenih ureenom parku prirode na lokalitetima Prosika i Crkvine Park bi trebalo oznaiti na sljedeim lokacijama: na auto-cesti A-1 Zagreb Karlovac Gospi Zadar Split Dubrovnik (dionica Gornja Ploa tunel Sveti Rok vor Zadar 2) na voru Benkovac; na dravnoj cesti D-8 Pasjak (granica Republike Slovenije) Rijeka Zadar Split Dubrovnik Karasovii (granica Srbije i Crne Gore) kod Zadra (krianje Jadranske ceste s Ulicom Ante Starevia, Benkovakom cestom i odvojkom za luku Gaenica), Bibinja, Marine Dalmacija, Sukoana, Svetog Petra na Moru, Turnja, Svetog Filipa i Jakova, Biograda, odvojka za Crvenu luku, Pakotana, Draga, Prosike i Pirovca Dubrave kod Tisna, Vodica (oba ulaza u grad), te kod odvojaka za Srimu i Zaton;

96

na dravnoj cesti D-27 Graac Obrovac Benkovac Stankovci ibenik u Zatonu Obrovakom, Obrovcu (sredite mjesta i odvojak za egar), Kruevu (odvojci za Otiinu, Gornje Polje i Ribnicu), Gornjem i Donjem Karinu (svi lokalni odvojci), Benkovakom Selu, Benkovcu (sredite mjesta i odvojci prema ibeniku i Zadru), opotu, Podlugu, Miranju Vojvodiima, Pristegu, Dobroj Vodi, Stankovcima, Klariima, Velimu, Velitaku, Gaelezima i kod odvojaka za Zaton; na dravnoj cesti D-56 Islam Latinski Smili Benkovac Skradin Drni Sinj u Smiliu, Donjim Biljanima, Deviima, Brzojama, Majstoroviima, Rateviu, opotu, Benkovcu (odvojci za sredite mjesta, Perui Benkovaki i Bukovi), Peruiu Benkovakom, Bukoviu, Donjim Lepurima, Buliu, Lianima Ostrovikim, Bakuliima, aviu i Bribirskim Mostinama; na dravnoj cesti D-502 Zadar Zemunik Smili Karin u Zemuniku Donjem (odvojci za Murvicu i kabrnju), Zemuniku Gornjem, Donjim Biljanima, Smiliu i Pridragi; na dravnoj cesti D-503 Benkovac (opot) Biograd u Zapuanama, Gornjoj Jagodnji, Polai, Donjoj Jagodnji, Kakmi i Jankolovici; na upanijskoj cesti -6021 Potkosa Zemunik Gornji kabrnje Zapuane Miranje u Potkosi, Istoku, kabrnji, Nadinu i Rateviu; na upanijskoj cesti -6027 Prezid Golubi Katel egarski Bruka Benkovac kod Lisiia, Rnjaka, Koovia i Bukovia; na upanijskoj cesti -6042 Zrana luka Zadar Galovac Kakma kod Zrane luke Zadar, Galovca (odvojci za kabrnju, Debeljak i Joane), Gorice, Gornjih Ratana i odvojka za Tinj; na upanijskoj cesti -6044 Galovac Prkos kabrnje kod odvojka za Zemunik Donji, Prkosa i spoja na cestu -6043; na upanijskoj cesti -6045 Donje Ratane - Sveti Petar na moru u Donjim Ratanima (odvojci za Debeljak, Sikovo i Goricu); na upanijskoj cesti -6046 Sikovo Sveti Filip i Jakov u Sikovu i Svetom Filipu i Jakovu; na upanijskoj cesti -6047 Polaa Lianje Tinjske Tinj kod Prtenjae, Liana Tinjskih i Tinja; na upanijskoj cesti -6063 za turistiki lokalitet Crvena luka u Crvenoj luci; na upanijskoj cesti -6064 Miranje Vrana Pakotane u Donjem Miranju i Vrani (odvojci za Radoinovce i Jankolovicu); na upanijskoj cesti -6051 Benkovac Kolarina kod Peruia Benkovakog i Kolarine; na upanijskoj cesti -6067 Buli Vuki Stankovci u Vukiu (odvojci za Kolarinu i Morpolau) i Biloj Vlaki; na upanijskoj cesti -6068 Stankovci Kai Pirovac u Banjevcima, Kaiu i kriljinama; na upanijskoj cesti -6069 Vuki Morpolaa ista Mala u Proviu, Morpolai i isti Velikoj; na lokalnoj cesti L-63127 Polaa Jagodnja Zapuane kod Donje i Gornje Jagodnje; na lokalnoj cesti L-63145 Dobra Voda Radoinovci Banjevci u Dobroj Vodi, Radoinovcima i Banjevcima. na lokalnoj cesti L-63138 Turanj Sveti Filip i Jakov u sreditu Turnja i Svetog Filipa i Jakova; i

97

na lokalnoj cesti L-63141 Donje Miranje Donje Ceranje Pristeg u Donjem Ceranju i Pristegu. Postojei putokaz za PP Vransko jezero s natpisom PP Vransko jezero i simbolom ptice udovoljava zahtjevima turistike signalizacije, s time da bi na autocesti Zagreb Split i na pridodanim obavijesnim ploama trebao biti neto veeg formata. Po dolasku u podruje Parka prirode trebalo bi posebno oznaiti pojedine prihvatne toke, u prvom redu Prosiku i Crkvine, a po asfaltiranju pristupne ceste i vidikovac Kamenjak kojeg zbog izdvojene lokacije treba oznaiti dijelom i izvan Parka (ukoliko se cesta ne bi asfaltirala dovoljno je samo lokalno oznaavanje kod neposrednog pristupa te kod Banjevaca).

Aktivnost 2.2: POSTAVITI, ODNOSNO DOPUNITI INFORMATIVNE PANOE S PLANOM PARKA

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

Informativni panoi s planovima zatienih podruja, gradova i sl. imaju vrlo vanu informativnu i turistiku funkciju, jer istodobno bitno olakavaju posjetiteljima snalaenje u pojedinom prostoru te upozoravaju na postojanje odreenih znamenitosti koje vrijedi posjetiti. U tom kontekstu atraktivni informativni panoi mogu potai na turistiko posjeivanje ak i one posjetitelje koji nisu primarno zainteresirani za neki prostor, pogotovo ukoliko se radi o njima razmjerno nepoznatim, a atraktivno prezentiranim znamenitostima. Park prirode ve je postavio vrlo atraktivan i pregledan plan Parka na lokalitete Prosika i Kamenjak, kojeg bi trebalo dopuniti odreenim informacijama o sadrajima prikazanim na planovima, s naglaskom na ugostiteljsko-turistikim objektima. Sline bi planove trebalo postaviti i na preostale kljune lokalitete u Crkvinama, Dragama, Vrani i ivai, a s vremenom i na drugim vanim lokalitetima unutar Parka pa i izvan njega (prvenstveno u Biogradu, Pakotanama i Pirovcu). Valja razmisliti i o postavljanju CD-romova na kojima se pritiskom na ekran mogu pretraivati eljeni sadraji, to je uobiajeno u razvijenim dijelovima Europe, barem na kljunim ulazima u Prosiki i Crkvinama. To podrazumijeva i pruanje informacija na stranim jezicima (engleski, njemaki i eventualno talijanski).

Aktivnost 2.3: POSTAVITI INTERPRETACIJSKE PLOE UZ KLJUNE ATRAKTIVNE TOKE

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

Postavljanjem interpretacijskih ploa se uz razmjerno mala sredstva moe istodobno poveati atraktivnost turistikoga doivljaja, potai posjetitelje na ekoloki svjesnije turistiko ponaanje, a esto i preusmjeriti njihovo kretanje iz preoptereenih u manje optereene dijelove pojedinog prostora, to je posebno vano kod zatienih podruja - u ovom sluaju Parka prirode Vransko jezero. Vaan je i utjecaj interpretacijskih ploa na poveanje ope kvalitete ivota u prostoru, sveukupne turistike ponude te na unapreenje odnosa prema kulturnoj batini i ekoloke kulture posjetitelja i lokalnog stanovnitva. Sve to moe povratno utjecati na ulaganja u jo kvalitetniju zatitu i prezentaciju prirodne i kulturno-povijesne batine.

98

Osim to omoguavaju saznavanje osnovnih informacija o esto nepoznatim vrijednostima pojedinih objekata kulturne i prirodne batine, interpretacijske ploe slue i kao svojevrsno upozorenje na odreene vrijednosti u prostoru koje bi mogle lako ostati nezamijeene. To se posebice odnosi na poslovne posjetitelje koji su po prirodi manje skloni istraivanju okolice, ali i na brojne obine posjetitelje nesklone uzimanju i uporabi tiskanih materijala. Povrh toga, ukoliko je sadraj tih ploa jednostavan, zanimljiv i vizualno atraktivan, one mogu uljepati izgled mjesta uz koje su postavljene, poveati njegovu atraktivnost i pruiti korisnu obrazovnu informaciju. Time se izravno unapreuje turistika ponuda pojedinoga prostora, potie dulje zadravanje posjetitelja i vei broj turistikih dolazaka. Stoga bi prilikom izrade interpretacijskih ploa valjalo u to veoj mjeri rabiti atraktivne slikovne prikaze te zanimljive i svima razumljive tekstove koji potiu zanimanje i bude matu. Osnovni elementi interpretacijskih ploa trebaju dizajnom biti usklaeni s elementima ostalih interpretativno-informativnih sadrajau Parku, dakle uporabom materijala, motiva i boja karakteristinih za Park. Odreene razlike u osnovnim elementima vanjskog izgleda ploa ovisile bi o tipu lokacija na kojima se one postavljaju te o tome postoje li na toj lokaciji i drugi interpretativno-informativni sadraji na otvorenom - pano-planovi podruja upanije, informativni stupovi, fiksirani dalekozori i sl. To znai da bi se u slobodnim prostorima uz kulturno-povijesne spomenike kao to su ruevine Vrane mogle postavljati vee interpretacijske ploe i vee arenilo sadraja. Istodobno bi atraktivni zatieni prirodni lokaliteti na koje je nuno upozoriti postavljanjem interpretacijskih ploa trebali biti oznaeni krajnje jednostavnim malim ploama koje se ne istiu u okolnom krajoliku, osim u sluaju veih parkiralinih prostora i mjesta na kojima se ne ugroava opa vizura. Kao posebno pogodni lokaliteti za postavljanje interpretacijskih ploa u Parku prirode istiu se glavni ulazni punktovi Prosika i Crkvine te najatraktivniji kulturno-povijesni spomenici navedeni u prethodnom dijelu teksta. Osobito bi dobro trebalo oznaiti lokalitete uz koje se vezuje pria i koji na prvi pogled ne iskazuju svoju vrijednost, kao to su Makovia han i ruevine stare Vrane u Vrani, kanal Prosika i sl. Vee interpretacijske ploe na glavnim ulazima u Park trebale bi sadravati osnovne podatke o Parku prirode - povrinu Parka, povrina jezera, dubinu, istou i temperaturu vode, prirodne atrakcije, okoli, ponori, biljni i ivotinjski svijet Ornitolokog rezervata, specifinosti i zanimljivosti Parka, kulturne i povijesne znamenitosti, sportovi, rekreacije i druge informacije znaajne za posjetitelje Parka. Ove ploe mogu se kombinirati s pano planom Parka. Interpretacijske ploe uz kulturno-povijesne atrakcije kao to je utvrda u Vrani trebale sadravati npr. sliku kako je grad izgledao u prolosti i osnovne podatke o njegovoj povijesti - kad je izgraen, vlasnici od izgradnje do dananjih dana, kulturno-povijesni znaaj (centar vlasti Hrvatske, templari, ivanovci) i druge podatke bitne za turistiku valorizaciju. Ono to bi trebalo biti zajedniko svim interpretacijskim ploama neovisno o njihovom sadraju i atrakcijama na koje se odnose jest da bi trebale imati vie slika i manje teksta pisanog na jednostavan i zanimljiv nain (dijelom i zbog potrebe dodavanja prijevoda na engleski i eventualno njemaki jezik) te atraktivan vizualni izgled. Stoga bi na njihovoj izradi uz strunjake za prirodnu batinu, povijest i kulturu trebalo angairati i turistike strunjake, te kvalitetnog dizajnera.

99

Aktivnost 2.4: POSTAVITI INFORMATIVNE TABLE NA SVE ULAZE U PODRUJE PARKA

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

Informativne table na ulazu u podruje Parka, koje su dijelom ve postavljene, vane su ne samo kao turistika informacija i element privlaenja posjetitelja, nego i u cilju davanja do znanja potencijalnim posjetiteljima da su uli u zatieno podruje prirode koje od njih trai odreene oblike ponaanja. Stoga te table, makar u obliku znakova obavijesti manjih dimenzija valja postaviti na sve cestovne, pa i pjeake pristupe. U prvoj fazi osobito je vane takve vee table postaviti na jedinoj dravnoj i jedinoj upanijskoj cesti koje prolaze kroz podruje Parka: dakle na Jadranskoj magistrali D8 na prilazima Prosici te na cestovnoj vezi Pakotane - Benkovac -6064 kod Pakotana i Vrane. Sve ploe trebaju imati i natpis na poleini koji oznaava da se naputa podruje Parka (s natpisom Dovienja na vie jezika), slino tablamana ulasku u pojedine upanije, gradove i opine.

Strateki cilj 3. Razviti uslune i popratne sadraje Parka

Da bi Park funkcionirao kao dobro organizirana turistika atrakcija potrebno osmisliti uslune i popratne sadraje koji moraju nadopunjavati osnovne usluge Parka i odraavati njegovu jedinstvenost. Primarni zadatak je obogatiti doivljaj Parka za posjetitelje. S veim rasponom aktivnosti i sadraja doivljaj Parka je potpuniji, a posjetitelji se dulje zadravaju u Parku ime se, istovremeno, poveava njihova potronja. Konano, jedan od zadataka je omoguiti lokalnom stanovnitvu poluivanje ekonomskih koristi od Parka omoguujui im, osobito u inicijalnoj fazi kada se ne oekuju znaajniji pomaci u razvoju turistikih usluga i sadraja u zaleu jezera, da plasiraju svoje proizvode i usluge u Parku. Aktivnost 3.1: UREDITI UGOSTITELJSKE OBJEKTE
Nositelj: Javna ustanova/poduzetniki sektor Vrijeme realizacije: kratkorono/srednjorono

Manje ugostiteljske objekte valja organizirati na glavnom ulazu Prosika (Aktivnost 1) i uvali ivaa (Aktivnost 4), Kamenjaku (Aktivnost 3) te postojei u Crkvinama prilagoditi cjelokupnom konceptu razvoja ovog lokaliteta. Ovdje valja naglasiti da ugostiteljska ponuda mora biti u skladu sa znaajkama jezera i njegovog trinog pozicioniranja. U skladu s time, predlae se jednostavna ponuda zasnovana na ribi Vranskog jezera uz ponudu pia i sokova proizvedeni lokalno (lokalna vina, prirodni sokovi). Gdje je to mogue, posjetiteljima valja skrenuti panju na mogunost posjete vinskim podrumima, uljarama, proizvoaima poljoprivrednih proizvoda od kuda se ovi objekti snabdijevaju. Aktivnost 3.2: ORGANIZIRATI PRODAJU LOKALNIH PROIZVODA
Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

Na glavnim ulaznim portama i u ivai rezervirati prostor za prodaju lokalnih proizvoda i suvenira. tandove valja dizajnirati i tipizirati te definirati kriterije i uvjete

100

prodaje, kako bi se odravala minimalna kvaliteta ponuene palete proizvoda i usluga. Na prodaju mogu biti uporabni prehrambeni suveniri lokalnog podruja te ukrasni suveniri. S obzirom da je jedan od glavnih ciljeva ovog razvoja proirenje ekonomske koristi od Parka na ire podruje, u poetnoj fazi razvoja predlau se minimalne naplate za iznajmljivanje ovog prostora uz kriterij potovanja uvjeta i standarda kvalitete Parka. Aktivnost 3.3: RAZVIJATI PONUDU OBILASKA I POSJETA ZA ORGANIZIRANE GRUPE
Nositelj: Javna ustanova uz suradnju s obrazovnim institucijama Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Za organizirane grupe posjetitelja potrebno je razviti dodatne programe obrazovnog karaktera s popratnim materijalima prilagoene dobi (u sluaju organiziranih dolazaka djece predkolske dobi, te uenika osnovnih kola) i interesu (u sluaju specijaliziranih grupa) posjetitelja, ponuditi organizirane obilaske s vodiima, obrazovne programe za starije osobe. U suradnji s predmetnim nastavnicima osnovnih kola razviti odgovarajue nastavne materijale i prirunike. Programe aktivno promovirati putem Internet stranica. Aktivnost 3.4: UREDITI KUPALITA, ODMORITA I PIKNIK-ZONE
Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: srednjorono

Iako je Park prvenstveno prostor edukativnog sadraja, s obzirom na njegovu veliinu i ve postavljenu/planiranu infrastrukturu (sportski ribolov, rekreacija i boravak u prirodi) koja ima i rekreativnu komponentu, potrebno je uspostaviti i kupaline zone kako bi se ova aktivnost omoguila, ali ograniila na odreeni prostor. Za kupalinu zonu bilo bi prikladno podruje kod lokaliteta Prosika i Drage. Potrebno je propisati dozvoljene aktivnosti i urediti plau odgovarajuom infrastrukturom, teei k standardu Plave zastave. Odmorita i piknik zone valja urediti na lokalitetima Kamenjak, Prosika, Crkvine i ivaa. Aktivnost 3.5: OSMISLITI PROGRAM VIKEND DOGAANJA I MANIFESTACIJA
Nositelj: Javna ustanova uz suradnju lokalnih organizacija Vrijeme realizacije: srednjorono, kontinuirano

Kako bi se produljila turistika sezona na Vranskom jezeru i okolici, te istovremeno potaknula ponovna posjeta (osobito za stanovnike ireg podruja i lojalne turiste ovih dviju upanija) potrebno je osmisliti program dogaanja u Parku, prilagoen potrebama ciljnih skupina. Programi za ribolovce ukljuuje organiziranje ribolovnih natjecanja te je, u tom smislu, potrebno njegovati odnose s ribolovnim drutvima koji e preuzeti organizaciju ovih dogaanja. Za promatrae ptica valja organizirati posebne programe promatranja kada su u Parku rijetke viene ptice, a za generaliste, dugorono, valja poeti razmiljati o Festivalu ptica na Vranskom jezeru. Sportske manifestacije, osobito one u kojima sudjeluje vei broj sudionika, poput biciklijada i maratona takoer su dobar nain produljenja sezone Parka kao i privlaenja veeg broja posjetitelja izvan sezone.

101

Strateki cilj 4. POTAKNUTI RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNITVA U TAMPON ZONI Kako bi ira tampon zona imala ekonomske koristi od ovog razvoja, potrebno je s jedne strane, potaknuti posjetitelje Parka na obilazak njegovog zalea ali, istovremeno, kreirati osnovne turistike sadraje kako bi boravak gostiju u ovom prostoru bio primjereno osmiljen te kako bi im se ponudio raspon proizvoda i usluga koji ge generirati prihode lokalnim poduzetnicima. Pri tome, Uprava Parka treba biti katalizator poduzetnikih inicijativa, dok realizacija ovog cilja u konanici ovisi o poduzetnikom sektoru i njihovoj vlastitoj procjeni isplativosti ulaganja.

Aktivnost 4.1: PLASMAN PROIZVODA I USLUGA POSJETITELJIMA PARKA

Nositelj: Javna ustanova i privatni sektor Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

U skladu s konceptom turistike organizacije (Poglavlje 6.3), te aktivnostima vezanim za ureenje glavnih i pomonih ulaznih porti, omoguiti plasman lokalno proizvedenih proizvoda na tandovima te, s ureenjem centara za posjetitelje, u suvenirnicama. Pored proizvoda, lokalno se stanovnitvo moe ukljuiti u ponudu: iznajmljivanja bicikla, iznajmljivanja plovila, alternativne oblike prijevoza (npr. koije, obilasci na magarcima i slino) te ponudu ugostiteljskih sadraja u Parku putem koncesija na za to predvienim mjestima. Valja uspostaviti standarde i kontrolu kvalitete ove ponude.

Aktivnost 4.2: POTICANJE PROIZVODNJE I IZRAVNE PRODAJE AUTOHTONIH PREHRAMBENIH PROIZVODA

Nositelj: Javna ustanova i privatni sektor Vrijeme realizacije: srednjorono, kontinuirano

ZDRAVE

HRANE

U skladu s profilom potranje, posjetitelji koji kreu u obilazak zalea Vranskog jezera privlai ruralna atmosfera/podruje gdje im je jedna od aktivnost obilazak mjesta i kuanje i kupovanje domaih proizvoda. U inicijalnoj fazi, ovo se moe postii jednostavno izravnom prodajom na tandovima ispred okunica poljoprivrednih proizvoaa. Dugorono valja teiti prema sofisticiranijem nainu pakiranja (u obliku uporabnih suvenira) te prodaju u kuaonicama ili putem osnivanja trgovine u kojoj bi se na jednom mjestu plasirali svi proizvodi ovog podruju. U tu svrhu valja djelovati na revitaliziranju inicijative uspostavljanja vinskih cesta te aktivno promovirati vinarije/kuaonice posjetiteljima Parka.

Aktivnost 4.3: POTICANJE RAZVOJA UGOSTITELJSKE PONUDE

Nositelj: Javna ustanova i privatni sektor Vrijeme realizacije: srednjorono/dugorono

Vezano uz poticanje proizvodnje i plasmana lokalnih autohtonih proizvoda je i poticanje razvoja ugostiteljske ponude. Posjetitelje zainteresirani za istraivanje ruralnog zalea (Poglavlje 3.) privlai autentina ugostiteljska ponuda koja se moe ponuditi u okviru kuaonica i konoba, a s obzirom i na orijentaciju prema organiziranim turistikim dolascima, svakako postoji potreba za restoranom koji bi se usmjerio na ovaj segment.

102

Aktivnost 4.4: POTICANJE RAZVOJA SMJETAJNIH KAPACITETA U ZALEU

Nositelj: Javna ustanova i privatni sektor Vrijeme realizacije: dugorono

Smjetaj na seoskim gospodarstvima i/ili manjim porodinim hotelima autentinih znaajki zadovoljava potrebe prvenstveno promatraa ptica koji ele biti smjeteni u manjim objektima u kojima vlada ugodna i prijateljska atmosfera. Potom, on je od interesa biciklistima, osobito pasioniranima, koji u pravilu samostalno organiziraju putovanje te od smjetaja trae fleksibilnost u smislu kratkog boravka (jednodnevnog ili dvodnevnog). Takoer, potreban je i za segment generalista - ljubitelja prirode koji su zasieni tipiziranom smjetajnom ponudom. Kao to je objanjeno u Poglavlju 4.4.2., u tampon zoni ukupno bi trebalo biti oko 500 postelja, od kojih oko 200 na turistikih seljakim gospodarstvima te 300 postelja u sobama, stanovima i kuama za iznajmljivanje. Park treba sudjelovati u promociji ovih smjetajnih kapaciteta, putem web-stranice te udruenog oglaavanja u tiskanim materijalima.

103

Poglavlje 8. STRATEGIJA KOMUNIKACIJE

Kako bi se djelovalo u skladu s misijom te se realizirala postavljena vizija Parka (Poglavlje 6.) odnosno Park pretvorio u prepoznatljivu turistiku atrakciju za ljubitelje prirode s dobro osmiljenim aktivnostima koje e zadovoljiti interese ciljnih skupina te od ijeg e razvoja koristi imati ira drutvena zajednica, marketinke aktivnosti i komunikacijske strategije usmjeravaju se, s jedne strane, na posjetitelje a, s druge strane, na lokalno stanovnitvo koje se mora redovito i pravodobno informirati o razvojnim planovima Parka i nainu na koji se oni mogu ukljuiti u ove planove.

8.1. Marketinki plan za posjetitelje

Kljuni zadaci marketinga su oblikovanja proizvoda u skladu s potrebama ciljnih skupina posjetitelja te informiranje ciljnih skupina o ovoj atrakciji. Potpuno funkcioniranje Parka prirode kao dobro organizirane turistike atrakcije oekuje se tek po zavretku stratekih projekata definiranih u Poglavlju 7. Njihova realizacija u mnogome ovisi o pronalaenju investicijskih sredstava koji nisu osigurani trenutnim sustavom financiranja parkova prirode. Jedan dio potrebnih financijskih sredstava trebao bi se namaknuti od prihoda od posjetitelja te od prodaje ribolovnih dozvola. Stoga je, u kratkoronom razdoblju, potrebno maksimalno poveati koristi od postojeih trinih segmenata, a to su prvenstveno rekreativci-biciklisti, rekreativni sportski ribolovci iji je boravak na vodi kratak i koji ne zahtijevaju sofisticiranu infrastrukturu, kao i specijalizirani promatrai ptica koji nemaju velike zahtijeve po pitanju odgovarajue infrastrukture Kako komunikacija s tritem prvenstveno ovisi o proizvodima koje moemo ponuditi u odreenom trenutku, tako bi razvoj detaljne marketinke strategije za sljedei dugoroni (desetogodinji) period bio, u najboljem sluaju, izuzetno spekulativan. Stoga ovdje prezentiramo marketinku strategiju za Vransko jezero kakvo je ovoga trenutka s odreenjim unapreenjima planiranim u kratkoronom razdoblju (Poglavlje 7.) koji se mogu realizirati razmjerno brzo s malo kapitalnog ulaganja, a to su: ureenje ulazne porte Prosika i Crkvine (Aktivnost 1.1.) informativni panoi i interpretacijske ploe (Aktivnosti 2.2. i 2.3.) signalizacija (Aktivnosti 2.1. i 2.4.) sustav obilaska organiziran za bicikliste i pjeake (Aktivnost 1.2. i 1.5.) U tom smislu cilj marketinkih aktivnosti u prve dvije do tri godine je: kreirati svijest o Vranskom jezeru kao prostoru izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti odnosno, stimulirati interes za posjetu; poveati broj posjetitelja kao i prihode Parka od strane posjetitelja; potaknuli posjetitelje na posjet zaleu Vranskog jezera gdje su im oznaene biciklistike staze, asfaltirane sigurne ceste i gdje od domaeg stanovnitva mogu kuati i kupiti lokalne proizvode.

104

Cilj 1. KREIRATI IDENTITET VRANSKOG JEZERA - 'BRANDING' Vransko jezero razmjerno je novi park prirode te, do sada, nisu poduzimane nikakve sustavne aktivnosti kako bi se on kao takav promovirao. Stoga je, da bi se kreirao interes za posjetu Parkom, u svijesti potencijalnih posjetitelja potrebno pozicionirati ovaj prostor kao prostor zatiene prirode, koji nudi jedinstven doivljaj potpuno drugaiji od onog na obali. Pri tome valja imati na umu da se potencijalnim posjetiteljima ne obea ono to se ne moe ispuniti. Slika 10. Kljuni atributi pozicioniranja Parka
KLJUNI ATRIBUTI PARK PRIRODE (DIO SUSTAVA PARKOVA PRIRODE RH) REZERVAT PTICA (EUROPSKO VANO STANITE) PRIRODA
Fenomen slatkovodnog jezera tik uz more nastao potapanjem krke doline jedinstven je u ovom prostoru. To je prostor koji nudi distinktivno drugaiji doivljaj od onog na napuenoj jadranskoj obali - prostor otkria, uenja, odmora i relaksacije.

PTICE
S preko 240 vrsta ptica u rezervatu, prostor je novootkriveni raj za specijalizirane promatrae ptica i sve one mnogobrojne koje fascinira svijet ptica. Sezonalnost ptijeg ivota (proljee, jesen, ljeto, zima) nudi mogunost izgradnje triita lojalnih posjetitelja koji ele vidjeti rezervat u razliitim sezonama.

RIBE
Vode ovako bogate ribom nalaze se rijetko. Ovdje se lovi aran, tuka, som, cipal. Mogunost ulova kapitalnih primjeraka izazov je pasioniranim ribolovcima, dok bogatstvo ribe garantira ribiku sreu svima.

KULTURA
Dananje jezero i njegovo okruje rezultat je jedinstvene interakcije ovjeka i prirode, povijesnih previranja koja su ostavila trajni peat na ovim prostorima. Prostor donosi prie o vitekim redovima, o melioraciji i ljudskom radu, o poznatim linostima i njihovim usponima i padovima, izvor je insipiracije umjetnicima i filmaima.

DOSTUPNOST
Blizina autoceste, lokacija uz Jadransku magistralu i dobra mrea lokalnih cesta ine Vransko jezero atraktivnim i lako dostupnim, ine Park atraktivnim izletnicima i tranziterima.

POZICIONIRANJE
ZATIENA PRIRODA I PTICE (park prirode i ornitoloki rezervat) POTPUNO JEDINSTVENA PRIRODA (slatko jezero, ptice, vegetacija) POTPUNO JEDINSTVEN DOIVLJAJ (mir, oputanje, spoznavanje) POTPUNO OTKRIE (skrivene ljepote na, u i oko jezera) NADOHVAT RUKE
Kreiranje identiteta sastoji se od definiranja kljunih atributa Vranskog jezera, koji se potom izdvajaju u specifino pozicioniranje Vranskog jezera u percepciji potencijalnih posjetitelja te prevode u logo koji se obino sastoji od vizualne i tekstualne komponente te slogana koji sadri jedinstvenost projektnog prostora - njime nastojima izazvati znatielju i zaintrigirati matu potencijalnih posjetitelja. Kako je

105

posjet odreenoj atrakciji, u sutini, doivljaj za posjetitelje, slogan u sebi valja sadravati emocionalno-doivljajnu komponentu. Kljuni atributi Vranskog jezera (Poglavlje 4.) pretoeni u jednostavan promotivni jezik, prikazani su na Slici 10.

Logo i slogan
Prednosti Vranskog jezera prikazanih na Slici 8.1. i njegovo pozicioniranje pokazuju da je vrlo teko nai prostor u iroj regiji slian Vranskom jezeru - to je prostor potpuno drugaiji od onog koji ga okruuje na samoj morskoj obali. Stoga, slogan koji se predlae treba jednostavno istaknuti dva osnovna atributa ovog prostora koji mu daju legitimnu jedinstvenost - injenica da je to ornitoloki rezervat te istovremeno park prirode u sklopu sustava parkova prirode nae zemlje.

Park prirode Vransko jezero Rezervat ptica. Potpuno jedinstven svijet.

Nature park Vrana lake Bird sanctuary. Totally different world. Simbol (vizualni dio) loga mora odraavati prirodno okruje i atribute pozicioniranja vezan za jedinstvenu tirkiznu boju vode, objedinjavati elemente ptijeg svijeta i raznolikost ostale flore i faune (paziti da se razlikuje od Hutovog blata i Kopakog rita). Mora odraavati mir i oputenost ovog prostora i njegovu jedinstvenost. On se koristi u svim promotivnim materijalima Parka te u svim drugim njegovim aspektima (automobili, uniforme, signalizacija, interpretatilvni paneli). Strategija pozicioniranja proizvoda Nakon definiranja jedinstvenog pozicioniranja Parka za sve ciljne skupine, sada je potrebno pozicionirati svaki proizvod odnosno definirati kljune poruke za svaki ciljni segment. Drugim rijeima, potrebno je svakom ciljnom segmentu demonstrirati jedinstven, njima najzanimljiviji aspekt Parka prirode. Strategija pozicioniranja prikazana je na Slici 11.

106

Slika 11. Strategija pozicioniranja

VRANSKO JEZERO
PARK PRIRODE Potpuno jedinstven svijet REZERVAT PTICA

SEGMENT

REKREATIVCI BICIKLISTI
S preko 100 km biciklistikih i pjeakih staza upoznajte svaki kutak Parka i njegovog zalea ili odaberite one koje prolaze najljepim dijelovima Parka. Uivajte i otkrijte potpuno jedinstven svijet na jezeru i oko njega.

SPORTSKI RIBOLOVCI
Bilo da ste se zaeljeli nekoliko sati dobrog ribolova ili ste u potrazi za kapitalnima primjerima arana, soma ili tuke, vode Vranskog jezera ribiki su raj. Doite i otkrijte potpuno jedinstven svijet u vodama Vranskog jezera.

PROMATRAI PTICA
S preko 240 ptijih vrsta Vransko jezero oduevit e i na najstrastvenije promatrae ptica. Doite i otkrijte potpuno jedinstven svijet na vodama Vranskog jezera.

GENERALISTI
Doite, provedite s dan etajui se ili biciklom obilazei ureenim stazama koje vrludaju obalama jezera, prolaze kroz trstiku, a i movaru, gdje ptice cvrkuu, arani skau iz vode, priroda ivi. Otkrijte potpuno jedinstven svijet na, u i oko jezera. Poludnevni obilazak s dva glavna ulaza. Tiskani vodii za samostalni obilazak Parka

Specifine poruke

Osnovni preduvjeti

Biciklistike staze - postojee podijeliti na manje, tematski jedinstvene rute; manje rute preporuiti pjeacima.

Ureena mjesta na obali. Platforme na vodi.

Platforme za promatranje. etnice. Interpetacija Prezentacijski centar Crkvine Tiskani vodii kroz ptice Vranskog jezera. Obilazak sa strunim vodiem. Teleskopi na kovanice. Iznamljivanje dvogleda. Obrazovni programi.

Podravajui proizvod

Tiskane karte i vodii staza (duljina staze, trajanje staze, teina staze); Najzanimljiviji aspekti staze/rute - odgovarajue interpetirati. Mjesta za odmor (piknik, klupe/stolovi) Iznajmljivanje bicikla

Dostava potreptina do platformi. Kamp i kupalite Drage.

Interpetacija (usmena, audio i tiskani vodii) plus info-punktovi i informativne table. Ugostiteljska ponuda. Dodatni oblici prijevoza (magarci, koije) Ugostiteljski sadraji Teleskopi na kovanice. Iznamljivanje dvogleda. Kulturno-povijesne znamenitosti (ureen prilaz, interpretativna ploa) Kuanje i kupnja lokalnih proizvoda Autentina ugostiteljska ponuda Smjetaj ruralnog karaktera

Proirenje potranje u zalee

Kulturno povijesne znamenitosti (ureen prilaz, interpretativne ploe) Kuanje i kupnja lokalnih proizvoda Autentina ugostiteljska ponuda Smjetaj ruralnog karaktera

Mali obiteljski hoteli (kvalitetna usluga, prijateljsko osoblje).

107

Aktivnost 1.1: IZRADITI VIZUALNI IDENTITET I KNJIGU STANDARDA

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono

Na osnovu ovog pozicioniranja i preporuka treba koristiti specijaliziranu uslugu grafikog dizajnera/reklamne agencije koji e izraditi slogan i logo te knjigu standarda koja se sastoji od postavljanja grafikih standarda (tipografija, boje i slino) te knjige primjene gdje je razraen nain koritenja za specifine aplikacije - od memoranduma, preko broura i plakata, web-stranica do uniformi, zastava, interpretativnih ploa i publikacija Parka.

Aktivnost 1.2: REORGANIZIRATI I ODRAVATI SLUBENU WEB-STRANICU PARKA

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Sadraje na postojeoj web-stranici treba obogatiti i reorganizirati, pri emu treba primijeniti sljedee principe: mora prikazati Park kao poeljnu turistiku atrakciju, biti bogata fotografijama, korisnici se moraju na web stranici snalaziti s lakoom, treba se usmjeriti na potrebe korisnika, mora biti viejezina. Sva ostala komunikacija (broure, vodii, razglednice, memorandumi, visit-kartice i slino) mora usmjeravati na web-stranicu. Preporua se sljedea organizacija stranice: naslovna stranica - logo/slogan Parka, fotografije glavnih fenomena Parka (ptice, voda, ribe), fotografija posjetitelja. Otvara se stranica na hrvatskom jeziku s vidljivim izbornikom jezika (kratkorono engleski, dugorono njemaki, talijanski, poljski, eki, maarski). Kontakt: Adresa i telefonski broj. informacije organizirati u kategorije: o Parku (kratko, svrha dati osnovne informacije i posjetitelje zainteresirati za posjet), znamenitosti Parka (slijediti shemu osnovnog pozicioniranja Parka), aktivnosti (obilazak pjeice oznaenim stazama, obilazak biciklom, promatranje ptica, ribolov, sport i rekreacija), obrazovanje (programi po dobnim skupinama, radionice/seminari, obilazak s vodiem), posjet (radno vrijeme, cijene i kupnja ulaznica, lokacija, nain dolaska, pravila ponaanja u Parku), usluge i sadraji (centri za posjetitelje, kamp, iznajmljivanje plovila/bicikla, suvenirnica, restorani, piknik zone), poseban oblik informacije bila bi virtualna tura po jezeru, informacije o okolici jezera (atrakcije, restorani, smjetaj, biciklistike staze), downloads obavezno mapa Parka s osnovnim sustavom kretanja i lokalitetima/sadrajima, broura Parka, novosti i dogaanja (Park u jesen, Park zimi, natjecanja, seminari i slino). kutak za novinare/press-room - platforma je komunikacije izmeu Parka i medija. Informacije trebaju biti organizirane oko glavnih atributa pozicioniranja i tema te redovito dopunjavane. Cilj je postii medijsku pokrivenost tako da olakamo predstavnicima medija dobivanje interestantnih i pravovremenih informacija vezanih uz Park i posjet Parku te im dati ideje na temelju kojih mogu napraviti zanimljive reportae i vijesti. Treba se sastojati od: novosti u Parku poput razvoja novih sadraja za posjetitelje (npr. ureen vidikovac, otvorene nove pjeake staze, ureene ulazne porte, otvoreni centri za posjetitelje), tiskanja vodia, prirunika za nastavnike do najava dogaanja (npr. biciklijade, ribolovna natjecanja, specijalizirane radionice, programi

108

obilaska s vodiima), kvalitetnih fotografija te, izuzetno vano, tzv. pria o Vranskom jezeru (trebaju biti pripremljeni tekstovi u novinarskom anru s temama koje slijede teme interpretacije Vranskog jezera (vidi 6.3). Prema raspoloivim sredstvima, koristiti usluge tekstopisaca/novinara u sastavljanju ovih pria suraujte s nama - dio stranice koji sadrava cijeli niz informacija vezanih za suradnju s poduzetnicima i stanovnicima openito, a ukljuuje nain iznajmljivanja tandova u Parku, objave javnih nabava, volontiranje u Parku, poduzetnike mogunosti koje Park otvara, programe poticaja turistikog/poljoprivrednog razvoja relevantnih ministarstava, programi udruenog oglaavanja i slino.

Aktivnost 1.3: KREIRATI I PROIZVESTI TISKANE MATERIJALE

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Broura Parka Broura je osnovno tiskano sredstvo promocije Parka, osobito u ovom inicijalnom razvojnom periodu (1 do 3 godine). S obzirom na skromna promotivna sredstva, brouru treba koncipirati tako da odgovori na potrebe sva etiri ciljna segmenta posjetitelja. Broura treba sadravati sljedee informacije: osnovni atributi Parka prirode aktivnosti/sadraji u Parku skicu Parka s glavnim ulaznim portama i sadrajima posjet Parku (radno vrijeme, lokacija, nain dolaska) informacije (telefonski broj, adresa web-stranice) Vizualno, broura treba sadravati fotografije Parka koje odraavaju njegovu jedinstvenost (na osnovu pozicioniranja - promatrai ptica, ribolovci, etai i biciklisti), te skicu jezera s osnovnim sadrajima i to na hrvatskom i engleskom, a eventualno i na njemakom, talijanskom i francuskom jeziku. Nain koritenja broure: distribuirane u TIC-ovima/turistikim zajednicama u dvije upanije, recepcijama kampova i hotela u etiri oblinja turistika sredita, organizatorima izleta u dvije upanije (turistikim agencijama), za sajamske nastupe (u partnerstvu s turistikim zajednicama upanije), slane potom na zahtijev. Letak - vodi kroz Park Treba biti informativan te sadravati sljedee: nain obilaska Parka i vrijeme/napor potreban za obilazak pjeice i/ili biciklom, glavne atrakcije za posjetiti, pravila ponaanja u Parku te informacije o atrakcijama u iroj okolici Parka. Idealno tiskana u boji, u poetnoj fazi u svrhu racionalnijeg koritenja financijskih sredstava moe biti i crno-bijela na recikliranom papiru. Jezici: hrvatski i engleski inicijalno. Koristiti to vie grafike simbole kako bi se premostile eventualne jezine barijere. Nain koritenja: distribucija svim posjetiteljima pri kupnji ulaznice Opcija: Mogue se udruiti s poduzetnicima u okolici tako da kupe u brouri reklamni prostor ime se smanjuju trokovi dizajna i tiskanja broure, a ujedno promoviraju turistike atrakcije i usluge u okolici. Potaknuti poduzetnike da ponude diskontnu cijenu svojih usluga za sve one koju pokau brouru kako bi mogli oni, a i sam Park

109

pratiti uinkovitost ovih napora proirenja turistike potranje na okolno podruje Parka. Plakati Plakati veliine A1 u boji trebaju se, kao i ostali tiskani materijali, nasloniti na osnovne atribute pozicioniranja Parka komunicirajui jedinstvenost Vranskog jezera. Trebaju kreirati interes i elju za posjetom te potaknuti posjetitelje da potrae vie informacija. Nain koritenja: na svim mjestima na kojima se distribuiraju broure. Vodi kroz ptice Vranskog jezera Namjenjen prvenstveno promatraima ptica, individualnim ili organiziranim, sastavljena na osnovu postojeeg registra. U prvoj fazi predlae se jednostavan letak A4 formata tiskan crno-bijelo, sadri logo Parka, informacije (vrijeme u godini kada se odreena vrsta moe vidjeti, uestalost) za svaku vrstu i popis vrsta s prostorom za oznaavanje vienih i prepoznatih vrsta. Dugorono, moe se planirati dizajniranje i tiskanje luksuznije opremljenog vodia kroz ptice Vranskog jezera koji e se posjetiteljima prodavati. Nain koritenja: ponuditi prilikom kupnje ulaznice, posjetiteljima u organiziranom obilasku rezervata, kao opcija download na web-stranici Parka. Press-kit Namjenjen je predstavnicima medijskih kua. Informacije sadrane u ovom kompletu trebaju potaknuti novinare da Vransko jezero predstave kao poeljnu turistiku atrakciju i pobude interes za posjetu kod potencijalnih posjetitelja. Ovo je tiskana verzija sadraja s web-stranice kutak za novinare. Nain koritenja: distribucija novinarima tijekom press-konferencija, posjeta novinara Vranskom jezeru, na sajmovima.

Cilj 2. POVEATI BROJ POSJETITELJA - LANSIRATI VRANSKO JEZERO NA TRITE Kampanja promocije Vranskog jezera treba se koncentrirati na tri glavne aktivnosti: regionalnu promociju kojoj je cilj privui u Vransko jezero turiste stacionirane u uoj i iroj okolici Parka koji se bave biciklizmom, ribolovom te rekreacijom u prirodi te pokazuju interes za promatranje ptica (vidi poglavlje 3.4. za detaljan profil ciljnih trita); odnosi s javnou (public relation) gdje se biraju novinari i mediji (tiskani i elektronski) specijalizirani za promatranje ptica, sportski ribolov i rekreaciju u prirodi; partnerstvo sa sustavom turistikih zajednica (lokalne, upanijske, nacionalna) i turistikim agencijama u promoviranju Vranskog jezera i kreiranju paket aranmana koji ukljuuju posjet Parku.

110

Aktivnost 2.1. REGIONALNA PROMOCIJA STACIONIRANIM TURISTIMA

Nositelj: Javna ustanova, turistika zajednica, vlasnici smjetajnih kapaciteta Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Cilj ove promocije je potaknuti na posjetu turiste stacionirane tijekom ljetnih mjeseci u uoj i iroj gravitacijskoj zoni (vidi Poglavlje 3.4.) Preporua se osloniti na distribuciju broura i plakata u turistikim zajednicama upanija i turistikim informativnim centrima, kampovima, kod veih privatnih izmajmljivaa. Potrebno je sastaviti adresar mjesta distribucije ovih broura, voditi brigu da su snabdjevena dovoljnim brojem broura, te da su broure i plakati izloeni na vidljivom mjestu. U skladu s financijskim mogunostima koristiti jumbo-plakate uzdu glavnih prometnih koridora (Jadranska magistrala) te ih koncentrirati u radijusu od 15 - 20 km od glavnih ulaza u Park (Crkvine, Prosika).

Aktivnost 2.2: ODNOSI S JAVNOU (PR KAMPANJA)

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Vransko jezero mora postati vijest. U poetnoj fazi lansiranja Vranskog jezera na trite, svijest o Parku valja graditi putem specijaliziranih asopisa. Dugorono, s pretvaranjem Parka u potpuno organiziranu turistiku atrakciju, pokrivenost medija se iri na sve one koji se bave putovanjima, ivotnim stilom i rekreacijom, zdravim nainom ivota i slino. Medijskom pokrivenou treba zainteresirati potencijalne posjetitelje i potaknuti ih da trae dodatne informacije - prvenstveno web-stranicu Parka. U tu svrhu potrebno je: izraditi press-kit (kutak za novinare na web-stranicama Parka) s razvijenim priama i kvalitetnim fotografijama; sastaviti listu novinara i asopisa koji pokrivaju podruja od interesa namjenjene iroj javnosti (National Geographic Hrvatska, Geo, Meridijani) specijalizirane asopise (npr. portski ribolov) te one namijenjene strunoj javnosti (Turizam i hotelijerstvo, Turizam Plus) u zemlji i inozemstvu (osobito ribolov i promatranje ptica) te lokalnih i regionalnih novinara koji surauju s nacionalnim medijima (asopisima, TV i radio postajama); redovito informirati lokalne medije o novostima iz Parka (tiskani, radio, TV) osigurati da su stanovnici dviju upanija informirani o novostima u Parku te da ih se zainteresira za posjet Parku; kontaktirati redakcije, poslati im press-kit/uputiti na web-stranicu te potaknuti da predstave Vransko jezero i novosti s Vrankog jezera u svojim asopisima; u suradnji sa sustavom turistikih zajednica ugostiti novinare na studijskom putovanju kroz ovo podruje. Prema raspoloivim financijskim i ljudskim resursima preporua se organiziranje prijema i organiziranog obilaska Parka za one koji su u kontaktu s ciljnim skupinama i u mogunosti promovirati Park usmenom predajom, to ukljuuje: osoblje turistikih zajednica/turistikih informativnih centara u dvije upanije;

111

turistike agencije dviju upanija koje nude organizirane izlete stacioniranim turistima; osoblje u hotelima (odjel marketinga, recepcioneri); iznajmljivae privatnog smjetaja (kratkorono u uoj zoni); udruge turistikih vodia.

Aktivnost 2.3. PARTNERSTVO SA SUSTAVOM TURISTIKIH ZAJEDNICA

Nositelj: Javna ustanova i turistike zajednice Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Turistike zajednice gradova/opina dviju upanija i upanijske turistike zajednice kao i privatni turistiki portali trebaju, za razliku od trenutnog stanja, konzistentno prikazivati sadraje Vranskog jezera. Iako se postojee web-stranice turistikih zajednica gradova i upanija, razlikuju u opsegu, kvaliteti i organizaciji sadraja njihov sadraj i nain prikazivanja informacija treba kontrolirati Uprava Parka. Potrebno je: osigurati da na svim web-stranicama turistikih zajednica upanija i opina/gradova postoji link na Vransko jezero koji je na stranici vidljivo pozicioniran tamo gdje postoji mogunost kratko prikazati jezero, sastaviti odgovarajui tekst kojim e se posjetitelji zainteresirati za traenje dodatnih informacija pod aktivnosti i/ili izleti (ovisno o organizaciji web-stranice) osigurati link na Vransko jezero pod ribolov, biciklizam/biciklistike staze, aktivni odmor. Pored web-stranica, valja osigurati da se Vransko jezero promovira u svim tiskanim materijalima turistikih zajednica te na njihovim sajamskim nastupima. Po potrebi i raspoloivim promotivnim sredstvima sudjelovati u udruenom oglaavanju. Turistike zajednice treba redovito obavijetavati o novostima i aktivnostima Parka, povremeno organizirati obilazak Parka/prijem za djelatnike turistikih zajednica te osigurati da u njihovim uredima ima dovoljan broj broura i ostalih tiskanih materijala, jer su one esto esto prvi kontakt koji organizatori turistikih putovanja imaju s destinacijom.

Aktivnost 2.4. NJEGOVATI I SUSTAVNO RAZVIJATI PARTNERSTVO S TURISTIKIM AGENCIJAMA

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Park se treba promovirati turistikim agencijama koje organiziraju putovanja unutar Hrvatske i/ili pruaju usluge organiziranja putovanja stranih agencijama. Suradnja se moe najuinkovitije izgraditi putem Udruge hrvatskih putnikih agencija (UHPA) koja okuplja gotovo sve putnike agencije u Hrvatskoj (http://www.uhpa.hr). U prvoj fazi, promociju valja usmjeriti na organizatore kolskih ekskurzija, izleta za seniore/udruge, agencije specijalizirane za eko-turizam. Mogue je takoer iskoristiti Poslovni klub sektora turizam HGK za prezentaciju turistikog proizvoda Parka i plana njegova razvoja turistikim agencijama. Takoer

112

valja njegovati postojea i sustavno razvijati nove partnerske odnose s lokalnim turistikim agencijama kako bi Park ukljuili u svoj program izleta/obilaska.

Aktivnost 2.5. POVEATI PRIHODE PARKA OD POSJETITELJA

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Kako bi Park osigurao stabilne izvore financiranje za svoje programe zatite kao i razvojne projekte identificirane ovim planom, potrebno je poveati prihode Parka od posjetitelja to se moe postii sljedeim mjerama: poveanjem broja posjetitelja koji u Park ulaze na glavnim ulazima gdje se naplauje ulaz u Park (uz objanjenje da se sredstva koriste za unapreenje Parka i zatitu prirode) za to je potrebna jasna signalizacija; formiranjem cijena koji e posjetiteljima dati vrijednost za novac (za pojedince, obitelji, organizirane grupe, obrazovne programe, radionice); prodajom dodatnih informativnih materijala - vodi kroz ornitoloki rezervat, vodi kroz floru i faunu Parka, vodi kroz kulturno-povijesnu batinu Parka, audio-vodii (CD), nastavni materijali; postavljanjem teleskopa na kovanice na vidikovcima; iznamljivanjem dvogleda.

8.2. Komunikacija s lokalnim stanovnicima i poduzetnikim sektorom

Kako je jedan od glavnih razvoja turizma u Parku poticanje ekonomske revitalizacije njegova zalea i irenje ekonomske koristi stanovnicima, bilo posredno bilo neposredno, i za stanovnike ue zone openito, kao i poduzetnike, valja takoer razviti strategiju komunikacije. Strategija komunikacije ima sljedee zadatke: informirati stanovnike o aktivnostima i razvojnim projektima Parka kako bi ih potaknuli na posjetu te da djeluju kao ambasadori Parka i njegove okolice; informirati poduzetnike o razvojnim projektima Parka i nainima na koji se oni mogu ukljuiti i/ili podrati ove aktivnosti i potaknuti ih na suradnju; ukljuiti mlae stanovnitvo (osobito srednjokolce) u aktivnosti Parka putem volonterskih programa kako bi kod mlae generacije pravodobno kreirali svijest o vrijednostima Parka i potrebi njegovo ouvanja. Aktivnost 1. SENZIBILIZIRANJE JAVNOSTI O PARKU I NJEGOVIM VRIJEDNOSTIMA
Nositelj: Javna ustanova u suradnji s lokalnim i upanijskim upravama Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Meu stanovnicima ue zone potrebno je sustavno i kontinuirano raditi na promociji Parka i njegovih prirodno-kulturnih vrijednosti kako bi oni ovaj prostor nauili cijeniti a, samim time, uestvovati u njegovoj zatiti te kako bi djelovali kao turistiki ambasadori Parka. Naime, lokalni stanovnici u svakodnevnom su kontaktima sa stanovnicima izvan svog neposrednog okruja u prilici su promovirati destinaciju i/ili turistiki proizvod. Stoga se ovom strategijom koriste esto turistike destinacije/atrakcije razmjerno skromnog promotivnog budgeta.

113

Stanovnicima stoga treba prikazati, putem javnih predavanja, objava u medijima, prisustvovanja na skupovima i sastancima relevantnih udruga, razvojne planove Parka, naglaavati njegovu pozitivnu razvojnu ulogu (npr. investicije Parka, dobavljai ako su lokalni, radna mjesta i slino), pozivati stanovnitvo na posjet Parku te ih instruirati da preporue posjet Parku svojim prijateljima i roacima. Pri tome treba poduzeti sljedee: pripremiti brouru/letak koja sadri saetu verziju turistikog razvojnog plana Parka; organizirati nekoliko javnih prezentacija ovog programa razvoja; sudjelovati u lokalnim dogaanjima npr. sa tandom Parka gdje posjetitelji mogu dobiti informacije o Parku i relevante tiskane materijale; sastaviti objave za lokalne medije o razvoju Parka i poduzetnikim razvojnim mogunostima; upoznati sva relevantna tijela lokalnih i upanijskih uprava o planovima razvoja Vranskog jezera te ih opskrbiti brourama. Aktivnost 2. KOMUNICIRATI RAZVOJNE MOGUNOSTI PODUZETNIKOM SEKTORU
Nositelj: Javna ustanova u suradnji s lokalnim i upanijskim upravama Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Poduzetnike valja upoznati s razvojnim planovima Parka, s rasponom investicijskih mogunosti koje ovaj razvoj donosi, osobito onih koji su predloeni ovom strategijom razvoja te onih koji su predloeni od strane poduzetnika, a uklapaju se u predloenu strategiju. Istovremeno, treba razvijati svijest o potrebi suradnje s Parkom po pitanju osmiljavanja i plasmana ovih proizvoda i usluga. Park se treba obavezati na promociju ovih proizvoda i usluga te poticanje njihova plasmana posjetiteljima (putem web-stranice, tiskanih materijala, studijskih posjeta), dok poduzetnici trebaju u ovim aktivnostima podravati Park putem udruenog oglaavanja. Pored ovih proizvoda i usluga namijenjenih izravno posjetiteljima, Park moe na posredan nain uloiti znaajna financijska sredstva u lokalnu ekonomiju time da, u okviru zakonskih okvira, potrebne usluge i proizvode nabavlja lokalno. Pri tome treba poduzeti sljedee: proizvesti tiskane materijale (jednostavan letak A4 formata s popisom poduzetnikih mogunosti i nainom uspostavljanja partnerskih odnosa s Parkom), kao dopuna brouri za stanovnitvo koja sadri saetu verziju plana; organizirati prezentaciju plana i poduzetnikih mogunosti putem sustava obrtnike i gospodarske komore; putem osobnih komunikacija djelatnika Parka s potencijalnim investitorima; informirati, putem web-stranice te postojeih organizacija, lokalne poduzetnike o javnimm nadmetanjima te ih potaknuti da se jave na ove najteaje.

114

Aktivnost 3. POTICATI KOLSKU I STUDENTSKU POPULACIJU NA SURADNJU S PARKOM

Nositelj: Javna ustanova Vrijeme realizacije: kratkorono, kontinuirano

Kako bi se kod mlae populacije pravovremeno izgradila svijest o vrijednostima Parka potrebno ih je ukljuiti u aktivnosti Parka. Jedan od naina ovog poticanja je organiziranjem obrazovnih seminara i radionica te, neposredno, osmiljavanjem i promoviranjem programa dobrovoljnog rada (volonterski program) promoviranog putem web-stranica i suradnjom s obrazovnim institucijama.

115

Poglavlje 9. ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Ovaj razvojni plan turizma Parka prirode i tampon zone sustavno usmjerava dugorono odriv razvoj Parka kao turistike atrakcije, predlae njegovu optimalnu turistiko-prostornu organizaciju, nain prezentacije prirodnih i kulturno-povijesnih resursa, nain komunikacije s ciljnim tritima te definara projekte ijom e se sustavnom realizacijom unutar desetogodinjeg razvoja realizirati razvojna vizija Parka. Kako se Park tek treba pretvoriti u turistiku atrakciju ovaj plan, s jedne strane, donosi temeljitu analizu turistike i atrakcijske osnove kako bi se oblikovali turistiki lokaliteti, sustav i nain obilaska Parka te intepretirale njegove osnovne prirodne i kulturne znaajke. S druge strane, provedena je detaljna analiza potencijalnog turistikog trita kako bi se Park oblikovao u skladu s trinim trendovima te zahtjevima i potrebama ciljnih trita. Ova je analiza pokazala da, zbog blizine velikog turistikog prometa u radijusu od oko sat vremena vonje od glavnih turistikih centara Zadarske i ibensko-kninske upanije, postoji velika latentna potrana izletnika - generalista kao i sportskih rekreativaca nezadovoljnih postojeom ponudom izletnikih sadraja. Takoer, uslijed kvalitativnih promjena potranje, odnosno trenda k aktivnijem i osmiljenijem odmoru, postoji i latentna potranja na udaljenijim tritima za specijalizirane sadraje, osobito promatranje ptica i sportski ribolov. Park, zbog svoje blizine ovom tritu te atrakcijskoj osnovi koja omoguuje kreiranje ponude zanimljivih obrazovnih, sportskih i rekreativnih sadraja, moe popuniti ovu prazninu. Dinamika realiziranja ovog latentnog trinog potencijala ovisi o dinamici kojom Javna ustanova kao glavni nositelj razvoja moe ulagati u infrastrukturu i popratne programe i sadraje. Stupanj do kojeg e ira drutvena zajednica imati ekonomske koristi od Parka ovisi o razvoju privatnog poduzetnikog sektora koje Park mora usmjeravati i poticati, te davati promotivnu podrku. U konanici, ipak, ekonomski utjecaj Parka ovisit e o motivaciji, znanju i entuzijazmu privatnog poduzetnikog sektora, kako meu domicilnim stanovnicima, tako i meu poduzetnicima ireg prostora kojima postaje zanimljivo investirati u kompatibilne proizvode i usluge u Parku i njegovoj tampon zoni.

116

Tradicionalna nonja iz Ravnih kotara

117

Popis literature
Arlinghaus, R. (2005) On the apparently striking disconnection between motivation and satisfaction in recreational angling. Berlin: IGB. Che, D. (2004) Guided birding tours: Examination of the market, important tour parameters and participant demographics. Murdy, J. (Ed.) Proceedings of the 2003 Northeastern Recreation Research Symposium. General Technical Report NE-317. Newtown Square, PA: U.S. Department of Agriculture, Forest Service, Northeastern Research Station. Pp. 194-202 Ditton, R.B., Holland, S.M., Anderson, D.K. (2002) Recreational fishing as tourism. Fisheries. 27(3):17-23, Dravni zavod za statistiku (2001) Popis stanovnitva 2001. Zagreb: Dravni zavod za statistiku. Dravni zavod za statistiku (2003) Popis poljoprivrede 2003. Zagreb: Dravni zavod za statistiku. European Commission: The Tourism Unit (2003) Sustainable tourism based on natural and cultural heritage. Brussels: European Commission. Hrvatsko ornitoloko drutvo (2005) Katastar prirodne batine Parka prirode Vransko jezero (Urednik: Radovi, D.). Zagreb: Hrvatsko ornitoloko drutvo. Institut za turizam (2005) TOMAS Ljeto 2005: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za turizam. Institut za turizam (2003) TOMAS Domae stanovnitvo. Zagreb: Institut za turizam. Kuen, E. (2002) Turistika atrakcijska osnova. Zagreb: Insitut za turizam. Lumsdon, L. (2000) The market for cycle tourism. Brusells: EuroVelo. Mesi, M. (2006) Katastar kulturno-povijesne batine u Parku prirode Vransko jezero i njegovoj okolici. Zadar: Krevan d.o.o. Scott, D., Thigpen, J. (2003) Understanding the birder as tourist: Segmenting visitors to the Texas Hummer/Bird Celebration. Human Dimension of Wildlife. 8:199-218. Steffren, W., Winkel, M. (1999) Current status and socio-economic aspects of recreational fisheries in Germany: Evaluation of the benefits of recreational fisheries. Fisheries Centre Research Report. 7(2):130-133. Scottish Natural Heritage (2005) Scottish recreation survey: annual summary report 2003/04. Scottish Natural Heritage Commissioned Report No. 105 (ROAME No. FO2AA614/2).

118

Tourism Queensland (2002) Birdwatching tourism. Brisbane: Tourism Queensland Research Department. US Fish and Wildlife Survey (2002) 2001 National survey of fishing, hunting and wildlife-associated recreation. US Department of the Interior, Fish and Wildlife Service. World Tourism Organisation: Market Intelligence and Promotion section (2002) Ecotourism (Excerpt from the Tourism Market Trends). Madrid: WTO. Zavodi za prostorno planiranje Zadarske i ibensko-kninske upanije (2006) Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero nacrt prijedloga. Zadarska i ibensko-kninska upanija: Zavodi za prostorno planiranje. Dravni zavod za zatitu prirode (2005) Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero Struna podloga s prijedlogom uvjeta i mjera zatite prirode. Zagreb: Dravni zavod za zatitu prirode.

119

120