PUR Perusic

program ukupnog razvoja
Opine
Perui
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA
OPINE PERUI
2015-2020
Autori:
Anita Klanac, MBA
dr.sc. Duko Radulovi
Dea Blaina, mag.oec.
Opina Perui
Mihael Kurte
Nada Marijanovi
2
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPINE PERUI 2015-2020
SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................... 7
2. ANALIZA POSTOJEEG STANJA ........................................................................................... 9
2.1 Prostor ......................................................................................................................... 9
2.2. Stanovnitvo .............................................................................................................. 10
2.3. Prirodna obiljeja Opine Perui .............................................................................. 16
2.3.1. Reljef ................................................................................................................... 16
2.3.2. Poljoprivredno i umsko zemljite ..................................................................... 17
2.3.3. Vegetacija ........................................................................................................... 18
2.3.4. Vode ................................................................................................................... 19
2.3.5. Klima ................................................................................................................... 19
2.3.6. Prirodna batina ................................................................................................. 21
2.4. Kulturno povijesna batina ........................................................................................ 23
2.5. Zatita okolia ............................................................................................................ 25
2.5.1. Zatita tla (poljoprivrednog i umskog zemljita) .............................................. 27
2.5.2. Zatita zraka........................................................................................................ 28
2.5.3. Zatita od buke ................................................................................................... 29
2.5.4. Zatita voda ........................................................................................................ 29
2.5.5. Zatita od voda ................................................................................................... 30
2.5.6. Zatita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara ................................................. 30
2.6. Komunalna infrastruktura i energetika ..................................................................... 31
2.6.1. Vodoopskrba ...................................................................................................... 31
2.6.2. Odvodnja otpadnih voda .................................................................................... 32
2.6.3. Energetski sustav ................................................................................................ 33
2.7. Prometni infrastrukturni sustav ................................................................................ 35
2.7.1. Cestovni promet ................................................................................................. 35
2.7.2. eljezniki promet .............................................................................................. 36
2.7.3. Javni promet ....................................................................................................... 37
2.8. Gospodarstvo ............................................................................................................. 38
2.8.1. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjeditem u Opini Perui ...... 38
2.8.2. Obrtnitvo ........................................................................................................... 44
3
2.8.3. Poljoprivreda ...................................................................................................... 45
2.8.4. Turizam ............................................................................................................... 46
2.9. Drutvene djelatnosti ................................................................................................ 49
2.9.1. Predkolski i kolski odgoj .................................................................................. 49
2.9.2. Sport i rekreacija ................................................................................................ 49
2.9.3. Kultura ................................................................................................................ 50
2.9.4. Zdravstvena zatita i socijalna skrb .................................................................... 51
2.9.5. Politike organizacije .......................................................................................... 51
2.9.6. Organizacije civilnog drutva .............................................................................. 52
2.10. Razvojne strategija i programi na podruju Opine Perui .................................. 53
2.10.1. Plan gospodarenja otpadom 2012. 2020. ....................................................... 53
2.10.2. Poslovna zona Perui (Konjsko brdo) ............................................................ 54
2.11. Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem ............................................................. 56
2.11.1. Proraun Opine Perui .................................................................................... 56
3. SWOT analiza .................................................................................................................... 60
4. VIZIJA .................................................................................................................................
62
5. STRATEKI CILJEVI I RAZVOJNI PRIORITETI ....................................................................... 63
6. RAZVOJNE MJERE I PROJEKTI ............................................................................................ 72
6.1. Razvojne mjere .......................................................................................................... 72
6.2. Predloeni razvojni projekti ....................................................................................... 81
7. FINANCIRANJE ................................................................................................................... 94
7.1. Strukturni i kohezijski fondovi ................................................................................... 94
7.1.1. Europski fond za regionalni razvoj ..................................................................... 95
7.1.2. Europski socijalni fond........................................................................................ 97
7.1.3. Kohezijski fond ................................................................................................... 98
7.1.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ................................................... 99
7.2. Domai izvori financiranja ....................................................................................... 100
7.3. Ostali izvori financiranja ....................................................................................... 101
8. POVEZNICE PUR-a PERUI SA STRATEKIM DOKUMENTIMA VIIH RAZINA ................ 102
9. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR ....................................................................................... 108
9.1. Struktura odgovorna za izradu, provedbu i praenje PUR-a Perui ...................... 108
9.2. Obrada predloenih razvojnih mjera i projekata ..................................................... 109
4
9.3. Usvajanje kriterija za ocjenjivanje projekata...........................................................113
9.4. Usvajanje pokazatelja...............................................................................................115
9.5. Praenje provedbe...................................................................................................117
9.6. Komunikacija sa zainteresiranima............................................................................117
Popis slika
Slika 1. Smjetaj Liko-senjske upanije................................................................................................. 9

Slika 2. Lokacija u okviru koje e se realizirati proirenje poslovne zone............................................. 55
Popis grafova
Graf 1 . Kretanje broja stanovnika Opine Perui u razdoblju 1857. 2011. godine...........................................11
Graf 2: Distribucija stanovnitva po dobi u Liko-senjskoj upaniji........................................................................11
Graf 3: Struktura stanovnitva prema dobi u Opini Perui.................................................................................12
Graf 4. Spolna struktura stanovnitva Opine Perui u 2011. godini...................................................................13
Graf 5: Usporedba obrazovne strukture Opine Perui, LS i RH.........................................................................14
Graf 6. Zaposlenost prema podrujima djelatnosti u Opini Perui u 2011. godini.............................................15
Graf 7. Struktura nezaposlenih prema najvie postignutom stupnju obrazovanja u 2014. godini........................16
Graf 8: Pokazatelji kretanja gospodarstva Opine Perui u razdoblju 2007.-2013..............................................39
Graf 9: Poslovni rezultati poduzea u Opini Perui od 2007. do 2013. godine po djelatnostima......................40
Graf 10. Broj tvrtki u Opini Perui po djelatnostima u 2013. godini...................................................................42
Graf 11. Broj zaposlenih u Opini Perui po djelatnostima u 2013. godini..........................................................43
Graf 12. Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima u 2013. godini..................................................................43
Graf 13. Ostvarenje dobiti poduzea prema djelatnostima u 2013. godini...........................................................44
Graf 14. Struktura obrtnitva na podruju Opine Perui....................................................................................45
Graf 15. Usporedni prikaz noenja 2013. i 2014. godine.......................................................................................47
Graf 16. Struktura i visina ukupnog prihoda Opine Perui za razdoblje od 2010. 2014..................................56
Graf 17. Prikaz visine i strukture ostvarenih prihoda od pomoi iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar
opeg prorauna u razdoblju 2011. 2014. s planom za 2015. godinu.................................................................57
Graf 18. Prikaz pojedinih skupina ostvarenih rashoda Opine Perui ekonomska klasifikacija u razdoblju 2010.
2014.....................................................................................................................................................................58
Graf 19. Proraunska ulaganja u programske aktivnosti i projekte prema funkcionalnoj podjeli.........................59
Popis tablica
Tablica 1. Usporedna obrazovna struktura RH, LS i Opine Perui.....................................................................14

Tablica 2. Stanovnitvo prema migracijskim obiljejima i spolu............................................................................14
Tablica 3. Zaposleni u Opini Perui u 2011. godini..............................................................................................15
Tablica 4. Osnovni pokazatelji Opine Perui usporedno s LS-om za 2012. i 2013. godinu...............................40
Tablica 5. Pokazatelji po djelatnostima u 2013. godini..........................................................................................41
Tablica 6. Broj aktivnih obrta sa sjeditem u Opini Perui u 2015. godini..........................................................44
Tablica 7. Noenja u LS u 2013 i 2014. godini.......................................................................................................46
Tablica 8. Popis Udruga registriranih na podruju Opine Perui........................................................................52
Tablica 9. Programi, projekti, aktivnosti financiranih od Opine Perui u periodu od 2013. 2014. i plan za
2015. godinu...........................................................................................................................................................58
5
Tablica 10. Institucionalni okvir RH za koritenje strukturnih instrumenata.........................................................95
Tablica 11. Poveznica PUR-a Opine Perui i investicijski prioriteti EU 2014-2020............................................102
Tablica 12 . Poveznice PUR-a Perui Operativnih programa..............................................................................105
Tablica 13. Poveznice PUR-a Perui sa upanijskom razvojnom strategijom Liko-senjske upanije 2011.-2013.
107
Tablica 14.Popis projekata....................................................................................................................................109
Tablica 15. Kriteriji ocjene projektnih ideja..........................................................................................................114
Tablica 16. Popis indikatora sukladno prioritetima PUR-a...................................................................................115
6
1. UVOD
Upravljanje razvojem drave lanice Europske Unije planira se na etiri razine: europskoj,
dravnoj, regionalnoj i lokalnoj. Na EU razini izraen je dokument Europa 2020 koji obuhvaa
razradu najvanijih ciljeva koje cjelokupna Europska unija namjerava ostvariti do 2020.
godine. Na dravnoj razini izrauju se strateki dokumenti koji daju smjernice dravi o
izgradnji budunosti, koje su joj glavne gospodarske grane, znaajna infrastruktura i podruja
od nacionalnog interesa, a koji su usklaeni sa strategijom EU-a. Sukladno tome planiranje
razvoja se sputa na nie razine: regije i jedinice lokalne samouprave (JLS).
Regionalni razvoj jedna je od najvanijih smjernica Europske unije koja treinu svoga
prorauna izdvaja za razvoj slabije razvijenih regija u EU, kroz kohezijsku politiku. Politika
ravnomjernog regionalnog razvoja u RH podrazumijeva planiranje, provoenje i koordinaciju
aktivnosti regionalne razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava programiranja,
upravljanja i financiranja regionalnog razvoja.
U Hrvatskoj je taj sustav upravljanja razvojem ustrojen na sljedei nain: Strategije RH koje
donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Strategije razvoja upanija koje donosi upanija, a
koje moraju biti sukladne s prije spomenutim strategijama, te Program ukupnog razvoja
(PUR), dokument kojeg donose opine i gradovi. Stoga je PUR iznimno znaajan dokument u
sloenom sustavu upravljanja razvojem, kojeg izrauju opine ili gradovi, te na taj nain
preuzimaju odgovornost za ukupan razvoj svojih JLS-a.
Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav koji e omoguiti:

1. jasno definiranje razvojnih potreba,
2. usuglaavanje oko razvojnih prioriteta te
3. razvijanje ideja i projekata za ulaganje javnih sredstava u pojedina podruja iz lokalnih,
regionalnih, nacionalnih i EU izvora.
Struktura Programa ukupnog razvoja Opine Perui

Izrada Programa ukupnog razvoja Opine Perui za razdoblje od 2015. do 2020. godine
zapoela je s ciljem da se na lokalnoj razini identificiraju potrebe te da se one poveu s
regionalnim, nacionalnim i europskim prioritetima te sukladno tome dostupnim europskim i
nacionalnim financijskim sredstvima.
Pri planiranju izrade PUR-a krenulo se od ideje da se kreira dokument koji e se nasloniti na
programsko i financijsko razdoblje EU-a koje obuhvaa period od 2014. 2020. godine.
Sukladno tome, PUR Opine Perui se naslanja na postojee dokumente:
Strategija Europa 2020
Nacionalni strateki referentni okvir 2014 2020
Nacionalni plan razvoja 2014 -2020
7
Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 -2020
Operativni program Ljudski resursi 2014 2020
upanijska razvojna strategija Liko-senjske upanije 2011. - 2013. (Produeno
vaenje do donoenja nove).
PUR Opine Perui se sastoji od 9 cjelina kroz koje se pokualo identificirati probleme i
izazove kroz 2 cjelinu u kojoj se detaljno analiziralo postojee stanje, a koje je obuhvatilo:
prostor, stanovnitvo, prirodna obiljeja Opine Perui, kulturno-povijesnu batinu, zatitu
okolia, komunalnu infrastrukturu i energetiku, gospodarstvo, drutvene djelatnosti,
razvojne strategije i programe na podruju Opine Perui te prikaz kapaciteta za upravljanje
razvojem. Ovako cjelovita analiza iskristalizirala je najznaajnije probleme s kojima se Opina
suoava i koje je potrebno rjeavati.
Trea cjelina temeljena je na prethodno opisanoj drugoj cjelini i u njoj se pokualo

identificirati najvanije snage i mogunosti Opine te slabosti i prijetnje odnosno izradila se
tzv. SWOT analiza koja je ujedno i zavrni dio analitike PUR-a.
U etvrtoj i petoj cjelini se postavlja vizija razvoja Opine Perui te se identificiraju strateki
ciljevi i prioriteti koji se dalje u estoj cjelini ralanjuju na mjere odnosno razvojne projekte
ijom realizacijom se dolazi do ostvarenja postavljene vizije.
Sedma cjelina je posveena moguim izvorima financiranja razvojnih mjera odnosno

projekata.
U osmoj cjelini se prikazuju veze PUR-a Opine Perui sa stratekim dokumentima viih
razina. Identificiraju se kljune veze kojima se dokazuje da se PUR Opine Perui naslanja na
dokumente viih razina.
Posljednja, deveta, cjelina opisuje nain na koji e se PUR provoditi. Definiraju se strukture
odgovorne za provedbu i praenje PUR-a te se predlau naini na koji e se obraivati
pristigli projekti, identificiraju se kriteriji i pokazatelji za ocjenjivanje projekata te se definira
nain praenja i komunikacijska strategija sa svima zainteresiranima.
8
2. ANALIZA POSTOJEEG STANJA
2.1. Prostor
Liko-senjska upanija smjetena je izmeu Primorsko-goranske upanije na sjeverozapadu,

Karlovake upanije na sjeveru, Zadarske upanije na jugu i jugoistoku te Bosne i
Hercegovine na istoku. Ima sredinji geografski poloaj i vano spojno znaenje unutar
prostora Republike Hrvatske.
Slika 1. Smjetaj Liko-senjske upanije
Izvor: Slubene stranice Liko-senjske upanije
Po povrini teritorija Liko-senjska upanija je najvea upanija u Republici Hrvatskoj s

2
povrinom od 5.350,50 km te obuhvaa 9,46% dravnog teritorija. Prostire se iskljuivo u
veem dijelu likog zalea te obuhvaa vei dio planine Velebit i njegovo Senjsko - karlovako
priobalje i sjeverozapadni dio najblieg otoka Paga. upaniji pripada i dio teritorijalnog mora
2
(596,63 km ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija), to ne poveava samo njegovu povrinu,
2
nego i znaenje, te sa 2,29 km povrine otoka ini 0,07% povrine svih otoka Hrvatske.
Liko - senjska upanija obuhvaa 4 grada (Gospi, Novalja, Otoac i Senj) i 8 opina (Brinje,
Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perui, Plitvika jezera (sjedite Korenica), Udbina i
Vrhovine). Sjedite upanije je Grad Gospi.
9
Naselje Perui smjeteno je u jugoistonom dijelu Like na nadmorskoj visini od 575 do 600
m, na prostoru udoline - polja izmeu eljeznike pruge istono od Gradine (starog grada
Peruia na mjestu dananje Kule) i brda Klisa zapadno, uz glavnu komunikaciju (Otoac-
Gospi). Perui ima dobar zemljopisni poloaj izmeu najveih hrvatskih gradova. Udaljen je
15 km od Gospia, 110 km do Zadra, 186 km do Zagreba, 191 km do Rijeke, 232 km do Splita.
Osim izuzetno dobre prometne povezanosti, prednost ove Opine je njezin poloaj (nalazi se
u srcu Liko-senjske upanije). Opina je okruena sa dva Nacionalna parka (Sjeverni Velebit i
Plitvika jezera) i jednim Parkom prirode (PP Velebit), a u samoj Opini se nalazi Javna
ustanova za upravljanje geomorfolokim spomenicima prirode Peinski park Grabovaa.
Opina ima 19 naselja: Bakovac Kosinjski, Bukovac Peruiki, Donji Kosinj, Gornji
Kosinj, Kaluerovac, Klenovac, Konjsko Brdo, Kosa Janjaka, Kvarte, Kr, Lipovo
Polje, Malo Polje, Mezinovac, Mlakva, Perui, Prvan Selo, Studenci, Sveti Marko i Varo.
Povrina Opine iznosi 382,94 km. Gustoa naseljenosti Opine Perui iznosi 6,88
stanovnika po km to je jedanaest puta manje od dravnog prosjeka i Opinu svrstava u
slabo urbanizirana naselja.
2.2 Stanovnitvo
Prvi put se Perui spominje 1487. godine te se navodi da su ga osnovala braa Dominik i
Gapar Perui, iz plemike obitelji koja dolazi iz Zagore. Za vrijeme djelovanja liko-krbavske
upanije u razdoblju od 1886. do 1924. godine Opina Perui je bila kotar Perui sa
politikim opinama Perui, Kosinj i Klanac te prema popisu stanovnitva 1910. godine imala
21.000 stanovnika. Tih godina ova je regija dosegnula najveu naseljenost.
Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine Opina Perui brojala je 2.638 stanovnika i njezin
udio u ukupnom broju stanovnika Liko-senjske upanije iznosi 5,18%. U odnosu na popis
stanovnitva iz 2001. godine broj stanovnika se smanjio i to za 856 osoba, odnosno za 24,5%.
Ista situacija je i u Liko-senjskoj upaniji gdje je takoer dolo do smanjenja broja stanovnika
i to za 2.750 stanovnika, odnosno 5,1%.
10
Graf 1 . Kretanje broja stanovnika Opine Perui u razdoblju 1857. 2011. godine
18000
16000
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
1857. 1900. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Izvor: DZS, podaci obraeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Od 1990. godine broj stanovnika Opine Perui se konstantno smanjuje te je u zadnjem

popisu stanovnitva 2011. godine popisan najmanji broj stanovnika do sada. Opina Perui
ima konstantni demografski pad.
Prosjena starost stanovnitva Republike Hrvatske 2011. godine bila je 41.7 godina u
usporedbi sa 39.3 godine u 2001. Statistika pokazuje kako su ene u pravilu starije od
mukaraca; 2011. godine, ene u Hrvatskoj bile su prosjeno stare 43.4 godine, a mukarci
39.9 godina. Liko-senjska upanija je prosjeno starija od dravnog prosjeka, s obzirom da je
prosjena starost stanovnitva u upaniji 45.3 godina, to populaciju upanije ini 3.6 godina
starijom od prosjeka. Po indeksu starosti (postotku populacije starosti od 60 godina i vie u
odnosu na populaciju starosti od 0-19) Republika Hrvatska ima prosjek od 115.0 dok Liko-
senjska upanija ima indeks starenja od 166.0.
Graf 2: Distribucija stanovnitva po dobi u Liko-senjskoj upaniji
4000
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
4 9
- - 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94
0 5 - - - - - - - - - - - - - - - - - 95+
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90
U Liko-senjskoj upaniji najvei broj stanovnika ima izmeu 45 i 49 godina ivota 3.706
stanovnika pripada navedenoj skupini to ini 7,28% ukupne populacije upanije. Dobna
11
skupina od 50-54 godina ivota je sljedea po broju stanovnika, dok je trea po redu dobna
skupina od 70-74. Iz navedenog je evidentno kako je Liko-senjska upanija preteito
nastanjena starijom populacijom.
Opina Perui ne pokazuj bolje pokazatelje prosjene starosti u usporedbi sa prosjekom na

razini Hrvatske i Liko-senjske upanije te sa prosjenom starosti od 50,2 godine spada u
starije Opine u Hrvatskoj, a prema podacima Eurostata iz 2011. godine, starost je znaajno
via i od prosjeka EU27 koji iznosi 41,2. Po indeksu starosti Opina Perui ima prosjek od
266,5 to je jo jedan od pokazatelja da je stanovnitvo Opine preteito starije.
Graf 3: Struktura stanovnitva prema dobi u Opini Perui
300
250
200
150
100
50
Najvei broj stanovnika u Opini Perui nalazi se u dobnoj skupini od 75 do 79 godina i to

268 stanovnika. Druga dobra skupina sa najveim brojem stanovnika je od 70 do 74 godina
249 stanovnika, to nam pokazuje kako je stanovnitvo Opine preteito starije stanovnitvo.
Radno aktivno stanovnitvo (do 15 do 64 godine) ine 1.422 stanovnika to ini 53,9%
stanovnitva. U dobnoj skupini starije populacije, iznad 65 godina nalaze se 924 osobe to
ini 35% stanovnitva. U dobnoj skupini mladog stanovnitva, od 15 do 24 godine, nalazi se
248 osoba ili 9,4%, a u dobnoj skupini djece, do 14 godina, nalaze se 292 osobe ili 11%
stanovnika. Prosjena starost stanovnika Opine je 50,2 godine, za mukarce prosjena
starost iznosi 47,8, a za ene 52,6 godina. U usporedbi sa Republikom Hrvatskom gdje je
prosjena starost 41,7 godina i sa Liko-senjskom upanijom gdje je prosjena starost 45,3
godine, Opina Perui je iznad prosjeka sa prosjenom starou od 50,2. Broj djece je za 2%
manji od prosjeka upanije, takoer broj mladog stanovnitva je za 0,6% manji od prosjeka
upanije to pokazuje kako podaci za Opinu Perui nisu ohrabrujui. Prema popisu
stanovnitva iz 2011. broj ena koje ive u upaniji je neto vei od broja mukaraca te je
zabiljeeno 25.580 ena (50,22%) i 25.347 mukaraca (49,77%). Sljedei prilog daje grafiku
prezentaciju spolne strukture stanovnitva Opine Perui iz koje je vidljivo da je spolna
12
struktura opine podjednaka u odnosu mukaraca i ena, odnosno u Opini je 50,3%
mukaraca i 49,7% ena.
Graf 4. Spolna struktura stanovnitva Opine Perui u 2011. godini
1311
1327
Mukarci ene
Gustoa naseljenosti upanije je 9,51 stanovnik po km i iznosi 87,4% manje nego gustoa
naseljenosti u Hrvatskoj. Veina stanovnitva naseljava Grad Gospi (12.745 stanovnika).
Gustoa naseljenosti Opine Perui iznosi 6,88 stanovnika po km to je jedanaest puta
manje od dravnog prosjeka i Opinu svrstava u slabo urbanizirana naselja.
Ukupan broj kuanstava, prema dostupnim podacima Popisa iz 2011. godine je 1.139, a
prosjean broj lanova u kuanstvu 2,32. Prosjean broj lanova po kuanstvu je nii od
prosjeka RH (2,8) i od prosjeka LS-a (2,56).
Obrazovna struktura stanovnitva Opine Perui moe se vidjeti u slijedeem grafikonu iz

kojeg je vidljivo da je obrazovna struktura stanovnika Opine Perui nia od prosjeka za LS.
U distribuciji zavrenih kola prevladava srednja kola sa 36% dok je prosjek za upaniju 49%,
a za RH 53%. Struni i sveuilini studij zavrilo je 6% stanovnika, to je nie od upanijskog
prosjeka koji iznosi 10%, i nie od prosjeka RH koji iznosi 16%. Osnovnu je kolu zavrilo 23%
stanovnika, a 5% stanovnika nema niti jedan razred zavrene kole. U toj kategoriji
etverostruko je vie ena. Vidljivo je da nisu svi stanovnici Opine Perui polazili kolu
(ukupno 128 nije zavrilo niti jedan razred) to znai da nisu svi pismeni. Potrebno je uiniti
odreene napore kako bi se postotak obrazovanja poveao.
13
Graf 5: Usporedba obrazovne strukture Opine Perui, LS i RH
60%
RH LS Perui
50%
40%
30%
20%
10%
0%
-10%
Tablica 1. Usporedna obrazovna struktura RH, LS i Opine Perui

Podruje Bez 1-3 4-7 O Srednja Struni Sveuilini Doktorat
kole razreda O razreda O kola studij studij
RH 2% 1% 7% 21% 53% 6% 10% 0%

LS 2% 2% 15% 21% 49% 5% 5% 0%
Perui 5% 4% 24% 23% 36% 4% 3% 0%
Prema podacima iz 2011. godine 59% stanovnitva od roenja ivi u Opini Perui. Veina
doseljenih stanovnika (41%) u Opinu Perui dola je uglavnom iz drugog naselja istog grada
ili opine. Podatci o migracijskim obiljejima mogu se vidjeti u donjoj tablici.
Tablica 2. Stanovnitvo prema migracijskim obiljejima i spolu

Opis Od roenja Doseljeno u naselje stanovanja
stanuju u
istom
naselju Svega Iz drugog Iz drugog gada Iz druge Iz inozemstva
naselja iste ili opine iste upanije
opine upanije
Svi 1566 877 381 253 241 195
Mukarci 916 301 99 70 131 110
ene 650 576 282 183 110 85
Zaposlenost
U Opini Perui u 2011. godini je bilo zaposleno 600 osoba, od ega 366 mukaraca i 234
ena. Najvei broj je zaposlen kod nekog od poslodavaca 88%, a samozaposlenih je 11%.
14
Tablica 3. Zaposleni u Opini Perui u 2011. godini
Spol Ukupno Zaposlenici Pomaui Ostale Nepoznato
Samozaposleni lanovi zaposlene
Svega Poslodavci Osobe koje obitelji osobe
rade za
vlastiti raun
Svi 600 525 66 25 41 5 2 2
M 366 314 46 20 26 4 2 -
234 211 20 5 15 1 - 2
Najvei broj zaposlenih je u djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog

osiguranja s udjelom od 18%, zatim u djelatnosti poljoprivrede i umarstva s 14%, potom u
djelatnosti preraivake industrije s 11%, graevinarstvo s 10%, slijedi trgovina na veliko i
malo, popravak motornih vozila i motocikala te prijevoz i skladitenje s 8%, te sa po 7%
djelatnost pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane i obrazovanje.
Graf 6. Zaposlenost prema podrujima djelatnosti u Opini Perui u 2011. godini
120
100
80
60
40
20
0
Nezaposlenost
Najvie nezaposlenih prema kriteriju stupnja obrazovanja je u skupini zavrene srednje kole
(49%). Slijede nezaposlene osobe sa zavrenom osnovnom kolom (39%) te potom visoko
obrazovane osobe (7%). Prikaz strukture nezaposlenih prema najviem postignutom stupnju
obrazovanja dan je u slijedeem grafikom prikazu.
15
Graf 7. Struktura nezaposlenih prema najvie postignutom stupnju obrazovanja u 2014. godini
Bez kole i nezavrena osnovna kola

9 4 10
Zavrena osnovna kola
75 Zavrena srednja kola

95
Zavren prvi stupanj fakulteta, struni
studij i via kola
Zavren fakultet, akademija,
magisterij, doktorat
Izvor: HZZ, podaci obraeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
PROBLEMI I IZAZOVI POVEZANI SA STANOVNITVOM

Nia razina obrazovanja u odnosu na prosjek upanije i RH
Veliki postotak nepismenog stanovnitva i stanovnitva sa nezavrenom O
Prevladava starije stanovnitvo
Konstantno smanjenje broja stanovnika Opine

Razvijati programe potpore studentima

Poticati programe cjeloivotne edukacije

Osmisliti programe edukacije i podizanja vjetina za grupe kojima prijeti socijalno
iskljuivanje

Poticati samozapoljavanje

Pomagati obiteljima i posebno poticati vielane obitelji

Poticati natalitet

Poticati doseljavanje obitelji

Poticati doseljavanje mladog stanovnitva

Osmisliti programe za starije i nemone osobe
2.3. Prirodna obiljeja Opine Perui
2.3.1. Reljef
Jednu od specifinosti prostora Opine Perui predstavlja reljef koji se kao ograniavajui
faktor iskazuje ne samo direktno u odnosu na mogunosti koritenja prostora ve i
indirektno kroz djelovanje na klimatske i hidrografske i druge faktore. Glavnu karakteristiku
reljefa Opine Perui ine gorsko planinsko podruje Velebita i ravniarsko podruje Likog
polja kao jedne od najveih zavala Like regije, smjetene izmeu padina Velebita i Likog
sredogorja. Ta je zavala ralanjena nizom polja i krkih uzvienja, a najvee od njenih polja je
Liko polje, najvee polje u kru na podruju Hrvatske. Ova zavala nije jedinstvena
(kontinuirana) poljska zaravan, ve se sastoji od veeg broja manjih polja (Pazariko,
Smiljansko, Bilajsko, Ribniko, Medako, Ostrviko i Osiko - iroko Kulsko polje) okupljenih
pod zajednikim nazivom Liko polje. Sjeverozapadni dio zavale zaprema Peruiko polje,
16
dok se najnii dio zavale nalazi na njezinom krajnjem rubnom sjeverozapadnom dijelu, a
ine ga Kosinjsko polje s udolinom Bakovca i Lipovo polje.
Temeljem iznesenog, moe se konstatirati da podruje Opine Perui ini dio jedinstvenog
prostora zavale Srednje Like, smjeteno na njezinom sjeverozapadnom rubnom dijelu,
reljefno odvojenim u dva razliita podruja: Kosinjsko i Peruiko. Jedan dio ovog prostora
2
zavale zaprema Peruiko polje (oko 15 km ) koje se sastoji od tzv. Velikog i Malog
Peruikog polja s prosjenom n.v. od 580 m. Dobra reljefna povezanost Velikog i Malog
Peruikog polja s Likom, opravdava njegovo ukljuivanje, odnosno promatranje u sklopu
ireg pojma Likog polja. Najnii dio zaravnjenog dna zavale nalazi se u njezinom
sjeverozapadnom dijelu, u slivu donjeg toka Like. To su Kosinjsko polje s udolinom Bakovca i
2
Lipovo polje (oko 13 km ) s nadmorskom visinom u ponorskoj zoni Like oko 480 m. Visinska
razlika izmeu pojedinih dijelova reljefa ima znaajan utjecaj na klimu i klimatske uvjete u
pojedinim dijelovima prostora. Tako se nadmorska visina zavale kree od 480 - 600 mnm., do
1450 m koliko prosjeno iznosi visina najvie zone Velebita, dok na sred gorskom obodu tek
najvii vrhovi prelaze visinu od 1200 m. Karakteristike reljefa imale su znatnog utjecaja na
koritenje prostora, kako u pogledu namjene povrina (poljoprivreda, umarstvo, podruja
naselja), tako i u lociranju postojeih i buduih prometnih pravaca na podruju Opine
Perui.
Osim prostorno-geografskog poloaja kao znaajnog poticajnog imbenika za budui razvitak

podruja, poljoprivredne i umske povrine predstavljaju osnovni prirodni resurs na kojem se
moe temeljiti budui razvitak.
2.3.2. Poljoprivredno i umsko zemljite

Unutar cjelokupnog podruja Opine Perui veliine 38.294 ha, poljoprivredno i umsko
zemljite razliitih kategorija uestvuje sa povrinom 33.093,03 ha i ini 86,4% prostora
opine. Obzirom na takovo uee, proizlazi da umsko i poljoprivredno zemljite
predstavljaju vrlo znaajan resurs za razvoj Opine.
Poljoprivredno zemljite (oranica, livada, panjak) obuhvaa povrinu 17.601 ha ili 46%
itavog prostora Opine. Unutar cjelokupne strukture poljoprivrednog zemljita, obradive
povrine, kao njihov kvalitetniji dio ine 18% sa povrinom 6.698 ha, dok oranice kao
proizvodno najkvalitetniji dio uestvuju samo sa 9% ili 3.448 ha. Posve je jasno da se
zemljite s ekonomskog stanovita, moe poistovjetiti sa prirodnim bogatstvima, koja
obuhvaaju adekvatne prirodne uvjete za poljoprivrednu djelatnost. Dominacija panjaka
(10.903 ha ili 29%) u poljoprivrednim povrinama Opine Perui vrlo je uoljiva, no veliina
panjakih povrina nije jasno odreena jer je esto teko razlikovati panjake od umskog
zemljita. Takoer i prekomjernim prorjeivanjem uma one postupno prelaze u druge
kategorije, dok se pak livade radi nedostatka obrade pretvaraju u panjake. Determiniranost
kategorija obradivog zemljita uvjetovana je i itavim nizom geografsko - fizikih elemenata.
17
Spreavanje uzmicanja ili stagnacije kvalitetnog poljoprivrednog zemljita pred ostalim niim
kategorijama zahtijeva visoka ulaganja, pa se u nedostatku sredstava i nepovoljnih uvjeta u
okviru radne snage javljaju promjene u strukturi gdje se smanjuje povrina oranica, a
poveavaju prostori livada. Takoer i nepovoljan pedoloki pokriva utjee na ukupni bonitet
zemljita, gdje treba provesti i dodatne radove na odvodnjavanju odnosno navodnjavanju
pojedinih podruja. Bonitetno pedoloki pokazatelji kvalitete tla za poljoprivrednu
proizvodnju ukazuju na velike povrine zemljita koje se radi svoje kiselosti (Vritinska
zemljita, kisela smea tla u kombinaciji s lesiviranim i pseudoglejnim zemljitima) te
ekstremno vlanih uvjeta podvelebitske zone predstavljaju znaajno ogranienje (uz
klimatske uvjete) za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ograniene samo na jedan uski izbor
kultura.
umsko zemljite zauzima 19.469 ha ili 51% podruja Opine. Na tom podruju nalaze se
prirodne (samonikle) i zasaene ume (plantae). Povrine pod prirodnim umama su daleko
vee, te plantae uestvuju sa minimalnim povrinama. Unutar cjelokupnog podruja
umskog zemljita, povrine pod umama ine otprilike 80%, dok na neobraslo produktivno i
neplodno otpada otprilike 20% zemljita. Postojei statistiki podaci ukazuju na odreen
raskorak i nesklad u evidentiranim povrinama umskog zemljita i poljoprivrednog zemljita
do ega dolazi najvjerojatnije naputanjem poljoprivrednog zemljita i njegovim
pretvaranjem u umsko. Takoer je mogue da su sjeom umskih povrina nastali visinski
panjaci za koju veliinu nisu reducirane povrine ukupnog umskog zemljita.
Naselja u zapadnom dijelu Opine (velebitski i kosinjski kraj) prostorno su smjetena uz

velika kraka polja kao egzistencijalne resurse (poljoprivredna i stoarska proizvodnja).
2.3.3. Vegetacija
Kao rezultat uvjetovanosti proizalih iz reljefa, pedolokih i klimatskih karakteristika javlja se
vegetacijska podloga Opine Perui. Zato se moe konstatirati da generalnu prostornu
podjelu Opine Perui na tri glavna podruja (Velebit sa udolinama Kosinjskog Bakovca, te
polja uz Gornji i Donji Kosinj, centralna zona kao krajnji zapadni dio Likog polja - zavale i
sjeveroistoni dio sa padinama Likog sredogorja) prate i adekvatne vegetacijske
karakteristike. Generalno se moe konstatirati da je Velebitsko podruje prostor kvalitetne
visoke vegetacije, pa je to podruje radi svoje ljepote i proglaeno parkom prirode sa
prijedlogom da se najvrjednija vrna podruja proglase i nacionalnim parkom. U pogledu
umskog pokrova, ovo podruje spada u Europsko - sjevernoameriku umsku regiju
(Europsku subregiju) sa pretenom zastupljenou dinarske i amfipanonske gorske
neutrofilne, mjeovite ume bukve i jele, te manjim podrujima (vrnim) sa subilirskom
pretplaninskom istom ume bukve. Podruja postojeih polja udolina uvuenih u masiv
Velebita (Bakovac Kosinjski, te Gornji i Donji Kosinj) predstavljaju kvalitetno poljoprivredno
podruje, koje omoguava poljoprivrednu proizvodnju u okvirima klimatskih i pedolokih
18
ogranienja. Ovi poljoprivredni prostori ugroeni su periodikim plavljenjem postojeim
vodotocima (rijeka Lika i potok Bukovac) to ugroava poljoprivrednu proizvodnju.
Nizinsko podruje koje zauzima centralna zona uz naselje Perui ine vie ili manje
kvalitetna polja koja se koriste kao podruja poljoprivredne proizvodnje ili panjaci. Danas na
tom podruju postoje jo relativno velike rezerve u smislu njegovog privoenja kvalitetnijoj i
intenzivnijom poljoprivrednoj proizvodnji. Podruje centralnog polja okrueno je sa
sjeveroistone strane padinama Likog sredogorja, a sa jugozapadne strane, niim dijelovima
- padinama Velebita na kojima se prisutna visoka - umska vegetacija sastoji od medio
europskih i ilirskih brdskih mezofilnih, acidofilnih ili neutrofilnih istih uma bukve. Unutar tih
umovitih predjela, a posebno na predjelu Velebita javljaju se planinski panjaci i livade koji
imaju izuzetne pejzane kvalitete, koji ine sastavni dio cjelokupne vrijednosti Parka prirode
Velebit. Osim ranije navedenih pejzanih kvaliteta unutar podruja Velebita posebnu ljepotu
predstavljaju krajolici krakih polja unutar Like zavale, gdje se vegetacijska struktura
prostora susree sa potezima vodenih tokova, a to je posebno sluaj kod neto zatvorenijih
prostora kao na primjer polja uz Kosinjski Bakovac i Donji Kosinj, pa bi takove vegetacijske i
pejzane karakteristike trebalo uvati jer predstavljaju podlogu i buduem gospodarskom
(turistikom) razvoju.
2.3.4. Vode
Hidrogeoloke karakteristike prostora ovise o propusnosti geolokih slojeva gdje dolomiti i
vapnenci ine djelomino propusne naslage dok dobro propusne stijene sadre vapnence,
vapnenake bree, te vapnence i dolomite u izmjeni.
Glavni sliv na podruju Opine Perui ini sliv rijeke Like, pa su sve vode, kako povrinske
tako podzemne, usmjerene prema rijeci Lici. To je stalan tok koji ponire u vie manjih i veih
ponora na podruju Lipovog Polja i podzemno odlazi prema izvorima i vruljama u morsku
obalu. Velebitska barijera je uvjetovala postojanje visokog nivoa podzemnih voda i
formiranje stalnih vodotoka na platou Likog polja, od izvora Like do Pazarita. Rijeka Lika je
2
dugaka 64,5 km, a povrina sliva iznosi 1.227 km . Visoki vodostaji javljaju se zimi, dok ljeti
gotovo presui, pa su prema tome velika kolebanja koliine vode. Preostali vodotoci i vodene
povrine sastoje se od potoka Bakovac i dijelova akumulacije Kruica, koji ulaze unutar
granica Opine Perui. Znaajnu kvalitetu ovog podruja predstavljaju relativno velike
koliine voda, podzemnih i nadzemnih tokova kao vrlo vaan resurs za vodoopskrbu ireg
podruja i kao energetski izvor u okviru akumulacije za potrebe HE Senj.
2.3.5. Klima
Lika ima preteno planinsku klimu s karakteristikama kontinentalne klime, ljeta su svjea,
o
koliina padalina je znatno vea, a srednja godinja temperatura prelazi 10 C. Temperatura
o o o o
srpnja veinom je ispod 19 , a sijenja -10 do 3 . Na najviim planinama iznosi -4 do 5 .
Vegetacijsko razdoblje je znatno krae nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi. Trajanje
19
perioda iznad 5 stupnjeva srednje temperature kad je mogua vegetacija trave i itarica,
iznosi 210-250 dana, a s temperaturom iznad 10 stupnjeva 140-180 dana (jedan do dva
mjeseca krae nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi). Stoga ne mogu uspijevati kulture s
toplim i umjerenim rastom. Koliine padalina su velike, maksimum je zimi i u jesen, a
minimum ljeti. U Lici moe doi do ljetne sue. Snijega ima mnogo i dugo se zadrava na tlu.
Razdoblja bez mraza su vrlo rijetka, ona ovise o apsolutnoj visini i poloaju. Na visini od 1500
m gotovo nema mjeseca bez mraza.
Srednja godinja temperatura zraka iznosi 8-9 stupnjeva. U godinjem hodu najvia
temperatura je u srpnju 18-19 stupnjeva, a najnia u sijenju od -2 stupnja. Godinja
amplituda temperatura iznosi prosjeno oko 20 stupnjeva. Kolebanje temperature zraka
najvee je u zimskim mjesecima kada iznosi 7-15 stupnjeva, znatno je manje krajem proljea
i osobito u ljetnim mjesecima kada iznosi samo 2-5 stupnja. Kolebanja godinjih srednjih
temperatura manja su od mjesenih srednjaka i iznose do 2 stupnja.
Osnovna obiljeja klime ovog podruja odraz su prije svega njegovog poloaja i pruanja
reljefa kao brane prema mediteranskom utjecaju iz pravca Jadranske obale. Radi toga
postoje ak tri varijeteta klime na ovom relativno malom prostoru to upuuje da su pojedini
klimatski elementi znatno modificirani i rezultat su naprijed navedenog poloaja, nadmorske
visine i utjecaja reljefa. Po prosjenoj godinjoj koliini oborina prevladava humidna, a
pojedine godine imaju obiljeja i perhumidne klime. Vii dijelovi Velebita prosjeno godinje
prime iznad 2.500 milimetara oborina, a opadanjem nadmorske visine prema unutranjosti
koliina oborina se smanjuje (podruje meteoroloke stanice Gospi, 564 mnm., primi 1.419
milimetara oborina). Maksimalna koliina oborina padne u kasnu jesen i ranu zimu, a
minimalna u ljetnim mjesecima. Za ovo podruje su karakteristine velike snjene oborine,
pa je snijeg vaan klimatski element, a srednji broj dana sa snjenim pokrivaem na tlu iznosi
prosjeno godinje 65 dana, dok vremenski raspon od prvog do posljednjeg (srednjeg) dana s
padanjem snijega iznosi ak 163 dana. Za ovo podruje karakteristine su i izrazite dnevne
amplitude temperature, znatno vee nego u Jadranskom primorju. Naime, dok za podruje
Likog polja vae uvjeti kontinentalne klime uz znatan utjecaj gorske klime, pojedina
podruja ui lokalitet imaju i znatno nepovoljnije klimatske uvjete ovisno o nadmorskoj
visini, o izloenosti insolaciji, zatienosti i dr. te ulaze u generalne okvire planinskih
klimatskih obiljeja (vii dijelovi Velebita). Na osnovi izloenog lako je zakljuiti da klima ima
velik utjecaj na pedoloki pokrov, prirodni vegetacijski pokrov te razvoj kulturnog bilja,
odnosno da je ona glavni limitirajui faktor intenzivnije ratarske i voarske proizvodnje.
Podruje Like je dosta vjetrovito. Jaki vjetrovi uglavnom puu izvan vegetacijskog razdoblja.
Na tom podruju uglavnom puu vjetrovi iz smjera: sjeveroistok, sjever, sjeverozapad,
jugoistok i jugozapad. Sjeverni vjetrovi preteno puu zimi i u proljee, dok je uestalost
junih vjetrova vea tokom ljeta i jeseni.
20
2.3.6. Prirodna batina
Posebno mjesto pripada Velebitu, najduoj i najistaknutijoj hrvatskoj planini, koja razdvaja
prostor upanije na dva proelja: primorsko i kontinentalno. Velebit je ujedno Park prirode i
svjetski rezervat biosfere unutar kojega su dva nacionalna parka (Nacionalni park Paklenica i
Nacionalni park Sjeverni Velebit). Tu je i lika gorsko-krka zavala sa orografskim obodom
Pljeivice i Kapele, koja, zbog svoje geoloko-geomorfoloke predispozicije, predstavlja najvei
prirodni spremnik kvalitetne pitke vode u Hrvatskoj, te izuzetno atraktivne rijeke
Gacka, Lika, Una i Korana.
Prema broju i raznovrsnosti zatienih prirodnih objekata i lokaliteta upaniji pripada jedno
od vodeih, a po njihovu udjelu u ukupnoj povrini, apsolutno vodee mjesto meu
2
hrvatskim upanijama (2.368 km ili 58% povrine svih nacionalnih parkova i parkova prirode
u Hrvatskoj). Meu njima sredinje mjesto imaju Nacionalni park Plitvika jezera,
Nacionalni park Paklenica i Nacionalni park Sjeverni Velebit te Park prirode Velebit.
Prirodnu batinu ove upanije upotpunjuje bogatstvo raznolikosti drugih zatienih objekata
prirode, kao to su novi parkovi prirode, strogi prirodni rezervati, posebni rezervati
(floristiki, umske vegetacije i park ume), zatieni krajolici, zatiene biljne i ivotinjske
vrste i njihova stanita, hidroloki, geomorfoloki i paleontoloki spomenici prirode,
spomenici parkovne arhitekture.
U okvirima ciljeva prostornog razvoja upanijskog znaaja treba ostvariti i potrebnu zatitu
svih prostornih vrijednosti dravne i upanijske razine (krajobraz, prirodna i spomenika
batina) na razmatranom podruju Opine Perui, moe se stoga konstatirati da dio ukupnih
registriranih krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti ukljuivo kvalitete kulturno-
povijesne batine predstavljaju i upanijski znaaj, a ujedno ini i dio razvojnih resursa
Opine Perui. Naime, odreeni segmenti gospodarskog razvitka ovog podruja (upanije i
Opine) osnivati e se i na visokoj kvaliteti i atraktivnosti prirodnog prostora, koji u
ekolokom smislu treba zadrati najviu razinu. U tom pogledu neki od raspoloivih resursa
na podruju Opine Perui imaju ne samo lokalni znaaj, nego i iri europski, dravni i
upanijski. Postojea zatienost prostora vezano uz njegove krajobrazne, prirodne i druge
vrijednosti poveati e se u budunosti kroz odreivanje novih zatienih podruja i stroih
reima zatite, kako bi se postojee vrijednosti u potpunosti ouvale i unaprijedile. U tom
smislu se kroz ciljeve prostornog razvoja, uz ve ostvarene predviaju i dodatni reimi zatite
za odreena podruja krajobraznih i prirodnih vrijednosti, odnosno prostora od znaaja za
graditeljsku batinu, koji vezano uz njihov upanijski znaaj obuhvaaju:
o dio Parka prirode Velebit (u okviru granica Opine) sa najviom razinom zatite
prirodnih i krajobraznih vrijednosti i ve uspostavljenim statusom zatite (zakonsko
proglaenje), pri emu pojedina podruja unutar Parka prirode tretiraju kao prostori
zatienog krajolika. Veliina zatienog podruja Parka prirode unutar prostora
opine Perui iznosi 3.714 ha.
21
Obzirom na iznesene ciljeve zatite sveukupnih prostornih vrijednosti evidentno je da u
budunosti treba jo vie pozornosti posvetiti sveobuhvatnoj zatiti velebitskog podruja, ali
i ostalog prigorskog i nizinskog-ravniarskog dijela radi ouvanja atraktivnosti postojeeg
krajolika, te odranja visoke kvalitete zraka, voda i tla. Prirodne i krajobrazne vrijednosti u
kombinaciji s bogatom i vrijednom kulturno-povijesnom batinom trebale bi postati dio
ukupnog spektra razvojnih resursa na podruju Opine Perui (proizvodnja zdrave hrane,
turizam, lovstvo).
Peinski park Grabovaa

Podruje Grabovaa je karakterizirano krajobraznim vrijednostima koje ga ine
prepoznatljivim brdskim prostorom ovog dijela Like. Na relativno malom prostoru Peinskog
parka evidentirano je 9 speleolokih objekata zatienih odredbama Zakona o zatiti prirode.
Osim toga, pilja Samograd, Medina i Amidina pilja pojedinano su zatiene (1964.)
Zakonom o zatiti prirode u kategoriji geomorfolokih spomenika prirode. Podrujem parka
dominiraju brda obrasla niskim umama (penjaima) obine bukve i hrasta kitnjaka. Najvii
vrhovi su utia vrh (787 mnv) i Grabovaa (770 mnv).
Od evidentiranih stanita, etiri su tipa ugroena i zatiena na europskoj razini (travnjak

uspravnog oviska i srednjeg trpuca, uma hrasta kitnjaka i obinog graba, uma i ikara
crnog graba s jesenskom aikom, uma bukve s velikom mrtvom koprivom). U raznolikosti
flore istie se 16 biljnih vrsta koje su zatiene Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05) odnosno
Pravilnikom o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 7/06). Tri vrste
su ugroene i zatiene na nacionalnoj razini to su Orchis purpurea Huds (grimizni kaun),
Orchis tridentata Scop (trozubi kaun) i Orchis morio L (mali kaun). Prirodan povrinski
pokrov prema Karti stanita RH ine mezofilne i neutrofilne iste bukove ume i mozaici
kultiviranih povrina. Od ivotinja koje stvarno ili potencijalno obitavaju na irem podruju,
Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05) zatieno je 39 vrsta. Treba istaknuti brojne zatiene i
ugroene vrste imia, te prisustvo dvije hrvatske velike zvijeri (vuk i mrki medvjed).
Ornitolokim istraivanjima utvrena je prisutnost 60 vrsta ptica, od kojih je 55 vrsta
gnjezdarica. Treba istaknuti gnijezdeu koloniju bijele iope (Tachymarptis melba), jednu od
rijetkih kolonija koje se gnijezde u ne mediteranskoj Hrvatskoj. Rubnim dijelovima parka
protjee rijeka Lika po duljini toka (78km), druga po veliini ponornica u Europi.
Kosinjska dolina
Kosinjska mikroregija je po mnogoemu zanimljiva. Povijesne okolnosti su htjele da ostane
neokrznuta industrijalizacijom i velikim prometnicama. Dolina je potpuno nezagaena i
ista i danas je to zasigurno neporeciva komparativna pogodnost kojim se malo koji dio
naeg kontinenta moe podiiti.
Lasco de Kosin, u kome stolovahu knezovi kosinjski spominje se ljeta Gospodnjega 1071.g. u
listini kralja Petra Kreimira IV.
22
U ovom uistinu ouvanom i zanimljivom prirodnom okoliu obitava veliki broj biljnih i
ivotinjskih vrsta: trsovi autohtone loze, lan, drijen, pijor, vidra, ovjeja ribica i mnoge
druge. Valja spomenuti i to da je Car jela u planinskom predjelu Bovanu najvee velebitsko
stablo i najvea jela na starom kontinentu, te su u meandru rijeke Like koja vijuga poljem do
svog ponora Begovca, uhvaeni vjerojatno najvei arani u Europi.
Rijeka Lika
Rijeka Lika je najvea lika ponornica s duinom od 78 km, to je svrstava po duljini toka u
drugu po veliini ponornicu Europe. S priblinom povrinom od 1570 km izvire u podnoju
Velebita u junom dijelu Likog polja na nadmorskoj visini od oko 600 m.
2.4. Kulturno povijesna batina
Kulturna dobra predmetnog prostora nisu naroito brojna, ali njihov poseban znaaj proizlazi
iz opstanka kroz uestala razaranja kojima je Lika bila izloena sve do nedavno. Posebno
tragino sliku nosi povijesno graditeljstvu poznato uglavnom iz pisanih dokumenata. Niti
jedna srednjovjekovna sakralna graevina nije sauvana u izvornom obliku. Tijekom
Domovinskog rata teko je oteena jedina graevina iji korpus u cijelosti vue porijeklo iz
pred turskog razdoblja. Kapela Sv. Trojstva nalazi se u razruenom stanju, nedostupna zbog
miniranosti okolnog podruja. upna crkva Sv. Kria pretrpjela je previe izmjena da bi se bez
detaljnih konzervatorskih istraivanja moglo sa sigurnou utvrditi njen srednjovjekovni
izgled. Sve preostale graevine, a samo na irem podruju Peruia spominje ih se osam,
uglavnom su u potpunost nestale. Znaajnije ruevine sa fragmentima gotikog kamenog
portala (portal je bio u cijelosti samostojei do sredine ezdesetih godina 20. stoljea)
zatiemo jo jedino kod Sv. Marka u istoimenom naselju.
Vei broj kulturnih dobara skoncentriranih na relativno malu povrinu nalazima kod starog
Peruia. Uzvisine na kojima se nalaze C Sv. Kria, Stari Grad Perui, agin han, upni dvor te
stara kola i cisterna, snano dominiraju irom okolinom. Posebnost poloaja i koncentracija
dobara nadilaze lokalno znaenje, te su rezultirale zatitom starog Peruia kao kulturno-
povijesnog krajolika.
Stari grad Perui

Podruje dananjeg prostora Opine Perui, u vrijeme osnivanja upa je bilo pod upom
Buane, a unutar upe Buane bio je smjeten grad Vrhovina koji se spominje u povelji
hrvatskog kralja Petra Kreimira IV 1071. godine. U gradu Vrhovina svoju utvrdu izgradili su
Frankopani, a 1487. godine An Frankopan poklonio je utvrdu brai Perui iz tadanjeg
Pseta. Po njima je Vrhovina dobila svoje novo ime koje se odralo do danas. Braa Dominik i
Gapar Perui ujedno su osnivai i prvi vladari Peruia, a u vlast ga dobivaju kao feudalni
katel. Gapar Perui je bio banski namjesnik. Povijesna zanimljivost vezana uz Gapara je i
podatak da je bio jedan od potpisnika Pounskog mira kojim su brojni hrvatski velikai i
23
plemii stavili svoje peate na povelju kojom su njemakom kralju Maksimilijanu i njegovim
potomcima osigurali pravo na ugarsko-hrvatsko prijestolje ako bi umrli bez zakonitih
nasljednika.
Za turskog prodiranja Buka je upa gotovo sasvim opustjela. Ne moe se dokazati da su je

Turci u veoj mjeri porobili i oplijenili, nego je narod od 1522.-1527. ostavio svoje domove i
preselio u tada sigurnije krajeve sjeverno od Kupe, a osobito u zapadnu Maarsku, Austriju,
tajersku i Kranjsku. Pod Turcima se odralo samo neto starosjedilaca katolika u Peruiu,
dok je stanovit broj preao na islam te kasnije dijelio i sudbinu tog stanovnitva. Ubrzo nakon
osvajanja Peruia 1527. godine, Malko-beg obnovio je utvrdu na prostoru Gradine -
dananji Stari Grad Perui.
Prema povijesnim podacima u periodu od 1575.-1576. godine Liku je naselilo oko 5000
muslimanskih obitelji. Ovo je podruje tromea tri velika imperija ( Habsburke monarhije s
ostacima Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva, Venecije i Osmanskog carstva ) bilo poprite stalnog
ratovanja. Godine 1636. graniari iz Otoca upadaju u turski Perui i razaraju ga, ali je ubrzo
bio obnovljen. Bekim ratom ( 1683-1699 ) prostor Like je osloboen od Turaka 1689. Mirom
u Sremskim Karlovcima granica izmeu Habsburke monarhije i Osmanskog carstva
pomaknuta je istonije, du planinskog hrpta Pljeevice.
Sa svojim sadanjim nazivom Perui se prvi puta spominje 1487. godine. Ime dobiva po
prezimenu plemike obitelji Perui koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza pada
Bosne, a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Peruikih iz Dalmacije.
Crkva uzvienja Svetog Kria

Na susjednom brdu do Kule akropolski je smjetena upna crkva uzvienja sagraena na
mjestu starije srednjovjekovne crkve i jedna od najljepih i najvrjednijih sakralnih objekata u
Lici. Rije je o preureenoj srednjovjekovnoj gotikoj crkvi sa primjesama kasnobaroknog i
rokoko stila. Unutranjost crkve je nevjerojatno dojmljiva, ima devet oltara i ukupno 28
elemenata interijera koji su na nacionalnom popisu pokretnih spomenika kulture.
Crkva je duga 42 metra, a pozlaen kri sa tornja crkve prenesen je sa stare zagrebake
katedrale koja je izgorjela u poaru 1863. godine. Njezina je posebnost injenica da su je
Turci za svoje vladavine pretvorili u damiju. Poslije Turaka opet postaje katolikom crkvom,
a pop Marko Mesi kao duhovni i narodni voa osloboenja od Turaka izabrao je Sv. Kri kao
zatitnika ove upe. Iznad crkvenih vrata u kamenu uklesan nalazi se natpis na latinskom
jeziku IN HOC SIGNO VINCES, to znai U OVOM ZNAKU E POBIJEDITI. Ta krilatica
simbolizira pobjedu kria nad polumjesecom, odnosno kranstva nad islamom.
Ispod platoa crkvenog dvorita nalaze se grobnice sa ljudskim kostima koje datiraju iz turskog
vremena. Za njih se u narodnu zna ,ali poto su pokrivene debelim slojem tvrde zemlje nisu
24
bile otkrivene, sve dok uslijed graevinskih radova u crkvenom dvoritu 2005. godine nije
propao zemljani sloj i otkrio masovnu grobnicu sa kostima od oko dvadesetak tijela.
Kosinjski most kult

Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugi most preko rijeke Like, spaja Gornji i
Donji Kosinj. Projektirao ga je u 19. Stoljeu projektant Milivoj Frkovi, a izgraen je po uzoru
na starohrvatsku gradnju mostova, tehnikom "uklinjenjem kamena". Most je i jedinstven po
otvorima u lukovima koji imaju funkciju rastereenja vodenog vala pri udaru na most, a u
vodi se ocrtavaju kao pravilni krugovi.
Pisani kamen kult

Epigrafski spomenik iz IV. stoljea koji se nalazi u umi Begovaa, kod vrela Begovaa. Na
kamenoj stijeni nalazi se natpis na latinskom jeziku kojim se japodskom plemenu Ortoplini
propisuje pristup do ive vode izvora Begovaa od strane plemena Parentini iz kosinjskog
podruja.
Veliki pisani kamen ima slijedei sadraj "EX CONVENTIONE FINIS INTER ORTHOPLINOS ET
PARENTINOS ADITUS AD AQUAM VIVAM ORTHOPLINIS D PASSUS LATUS" Prijevod: "Po
dogovoru granica izmeu Ortoplina i Parentina. Pristup do ive vode Ortoplinima otvoren u
irini od 500 koraka."
KLJUNI PROBLEMI I IZAZOVI PRIRODNIH OBILJEJA I KULTURNO-POVIJESNE BATINE
PRIRODNA OBILJEJA:
Nedovoljna valorizacija prirodne batine

Kreirati programe i projekte koji e prirodnu batinu staviti u razvojnu funkciju
KULTURNA BATINA:
Zaputena i neobnovljena kulturna batina

Nedovoljno osmiljenih programa koji bi koristili kulturnu batinu u komercijalne
svrhe
Poticati obnovu kulturne batine i staviti je u razvojnu funkciju
2.5. Zatita okolia
Pretpostavka svakog zahvata u prostoru jeste da se isti odvija u okvirima odrivog koritenja
resursa uz omoguavanje njihovog stalnog obnavljanja bez ugroavanja temeljnih vrijednosti
prostora. Ouvanje i zatita okolia proizlazi zato iz nunosti da se isti ouva u takovu stanju
25
koje omoguava visoki stupanj proizvodnosti i osigurava kvalitetno i zdravo okruenje za rad
i ivot lokalnog stanovnitva. Prema tome, svaku transformaciju prirodnog okolia u neku
drugu namjenu, odnosno njegova potencijalna ugroenost postojeim ili planiranim
aktivnostima u prostoru, treba biti sagledana sa svih moguih aspekata u cilju spreavanja
(potencijalnog) negativnog utjecaja. Zatita okolia predvia ouvanje njegovih izvornih
vrijednosti, ostvareno kroz posebnu skrb o prirodnim zajednicama na predmetnom podruju
i uz obaveznu primjenu racionalnog koritenja prirodnih izvora na nain prihvatljiv za okoli.
Osnovni ciljevi zatite okolia su:

- trajno ouvanje izvornosti, bioloke raznolikosti prirodnih zajednica i ouvanje ekoloke
stabilnosti
- ouvanje kvaliteta ive i neive prirode uz racionalno koritenje prirode i njenih dobara
- ouvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unaprjeenje stanja
okolia i osiguranje boljih uvjeta ivota.
Zatita okolia postie se praenjem, spreavanjem, ograniavanjem i uklanjanjem
nepovoljnih utjecaja na okoli, te poticanjem upotrebe proizvoda i koritenjem proizvodnih
postupaka najpovoljnijih za okoli. Potrebno je imati uravnoteen odnos zatite okolia i
gospodarskog razvoja i provoditi sanaciju ve ugroenih dijelova okolia.
Planiranje gospodarenja okoliem dio je ukupnog upravljanja prostorom utvrenog kroz

prostorno-planski dokument kao temeljni akt odnosa prema okoliu, kojim se iznalaze
najefikasniji naini odrivog koritenja prirodnih izvora i mogunosti sagledavanja svih
imbenika koji utjeu na stanje u prostoru.
Kljunim podrujima djelovanja smatraju se podruja koncentracije stanovnitva (zone

naselja), gospodarska podruja, veliki infrastrukturni objekti (autoceste, akumulacije i dr.) i
prostori znaajnijeg koritenja prirodnih izvora (eksploatacija mineralnih sirovina i dr.) gdje
se javljaju sukobi interesa u koritenju prostora sa potrebama osiguranja njegove zatite
kroz:
- izbor i ocjenu lokacija gospodarske namjene uz uvjetovanje tehnologije i potrebnih mjera
zatite okolia kroz procjenu utjecaja na okoli ime se moe osigurati pravilno lociranje i
funkcija bez teta po okoli
- modernizaciju i uvoenje sigurnosnih tehnologija na prostorima gospodarske namjene,
ime e se smanjiti i eliminirati tetni utjecaji
- modernizaciju infrastrukturnih sustava i komunalnih djelatnosti prvenstveno u dijelu
prometa (zagaivanje zraka, buka) i odvodnje otpadnih voda te sustavno zbrinjavanje
otpada
- provoenje mjera zatite prirodne i kulturne batine te ouvanje izvorne fizionomije
kulturnog i prirodnog krajobraza u cjelini
- smanjenje upotrebe tetnih kemijskih sredstava u poljoprivredi, te ouvanje cjelovitosti i
kvalitete poljoprivrednog zemljita
26
- potrebu mjera zatite voda, obzirom na njihov znaaj za vodoopskrbu ireg podruja
- osiguranje sanacije i Re kultivacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (kamenolomi
- glinita).
2.5.1. Zatita tla (poljoprivrednog i umskog zemljita)

Racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljitem, unapreenjem niih kategorija tla,
privoenjem zaputenih povrina poljoprivrednoj namjeni i proizvodnji prirodne hrane uz
strogu zatitu kvalitetnog i ureenog (melioriranog) poljoprivrednog zemljita od svih
moguih graevina predstavlja najdjelotvorniju zatitu tla.
Provedenim vrednovanjem zemljita temeljem prirodnih karakteristika prostora unutar

podruja Opine Perui, uz uvaavanje osobitosti sistemskih jedinica tla, u segmentu
poljoprivrednog tla iskljuivo osnovne namjene, vrednuju kao:
- vrijedna obradiva tla (P2) povoljne proizvodne vrijednosti s veim brojem kultura,
- ostala obradiva tla (P3) nie proizvodne vrijednosti s ogranienim brojem kultura
- ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (P), niske proizvodne vrijednosti sa
velikim ogranienjima za proizvodnju i broj kultura
- gospodarske ume (1), kao prostori postojeih umskih povrina pogodni za uzgoj i
eksploataciju umskog fonda temeljem gospodarskih osnova,
- zatitne ume (S2) kao umska podruja koja tite prostor od procesa erozije i drugih
negativnih utjecaja.
Prenamjena vrijednog obradivog tla u nepoljoprivredne - posebice graevinske svrhe, u

pravilu nije doputena. Dapae, postojee zaputene poljoprivredne povrine potrebno je
privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih poumiti.
Poseban znaaj za zatitu tla ima i ogranienje primjene umjetnih gnojiva i pesticida koji
mijenjaju osnovne karakteristike tla i smanjuju mogunosti proizvodnje ekoloki kvalitetne
hrane kao glavnog proizvodnog (poljoprivredno-stoarskog) usmjerenja ovog podruja.
Naime, nedostatak kvalitetnog visoko proizvodnog poljoprivrednog zemljita na prostoru
Opine Perui mora se nadoknaditi proizvodnjom u okviru ouvanog okolia, to e
omoguiti postizanje visoke kvalitete tih proizvoda.
Ouvanje prirodno-proizvodnih resursa te krajobraznih vrijednosti od nepovoljnog utjecaja

na okoli, osigurano je samom primjenom prostorno-planskog dokumenta Opine te
koritenjem samo onih prostora za izgradnju odreenih Planom prema utvrenim uvjetima.
Osim toga, u okviru raspolaganja prostorom na kojemu nije planirana odreena aktivnost
graenja, uvjetuje se u buduem razvojnom periodu racionalno gospodarenje
poljoprivrednim zemljitem, daljnjim unapreivanjem niih kategorija tala, privoenjem
zaputenih povrina intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji te organiziranjem stroge
kontrole primjene pesticida i ostalih sredstava za zatitu bilja. Naime, u svom generalnom
27
opredjeljenju prema visokoj kvaliteti okolia Opina Perui treba teiti proizvodnji
visokokvalitetne hrane upravo kao rezultat takove ouvanosti okolia.
Drugi prirodni resurs koji treba ouvati bilo kao gospodarski ili bio-ekoloki faktor,
predstavljaju ume. Naime, gospodarenje umama na podruju Opine Perui treba
provoditi na temelju umsko-gospodarskih osnova sa naglaenim programima zatite i daljeg
razvitka uma i umskog podruja kao dijela prirodnog okruenja, posebno za podruje
Velebita koje je stavljeno pod reim zatite u kategoriji parka prirode. Racionalno
gospodarenje umama i njihovo ouvanje kao vanog bio-ekolokog imbenika obuhvaa
osobito: uzgoj uma, sanaciju degradiranih uma te sustavno obnavljanje unitenih uma.
Prema Programu gospodarenja, sve ume na podruju Opine Perui pripadaju veim
dijelom u kategoriju gospodarskih uma, iako se podruje uma u okviru prostora parka
prirode treba tretirati kao ume posebne namjene. Pri tome treba imati na umu da se ovdje
podrazumijevaju prvenstveno ope koristi funkcije uma, a tek u neznatnoj mjeri drvni
sortimenti. Kategorije zatitnih uma nisu u znaajnijoj mjeri prisutne na podruju Opine
Perui.
Znaajan faktor degradacije i oteenja tla predstavljaju podruja pojaane erozije i

nestabilnog terena klizita. Ovaj proces ugroavanja prostora poljoprivrednog i umskog
zemljita posebno je prisutan na prigorskom dijelu Opine te slivnim podrujima brdskih
vodotoka.
2.5.2. Zatita zraka

Podruje Opine Perui u pogledu kvalitete i istoe zraka danas nije ugroeno djelovanjem
odreenih korisnika prostora. Jedino postojee prometnice na potezima kroz naselja
predstavljaju manje oneienje zraka.
Budue ouvanje osnovnih fenomena okolia (zraka, voda i tla) kao i sprjeavanje
nepovoljnih utjecaja na taj dio okolia prilikom djelovanja ovjeka u prostoru (i
neadekvatnog koritenja prostora) ostvaruje se prvenstveno primjenom planskih mjera (u
okvirima namjene povrina, reima i provedbenih odredbi Opine), ali i primjenom zakonskih
propisa (Zakon o zatiti zraka od zagaenja - NN 48/95. i Uredbe NN 101/96. i 140/97.)
kojima je tono odreena dopustiva razina nepovoljnog utjecaja na pojedine temeljne
vrijednosti okolia. Tako se moe konstatirati da je namjenskom organizacijom prostora, u
okviru koje dominantni dio predstavlja koritenje prirodnih resursa kroz djelatnosti koje ne
ugroavaju okoli (poljoprivredna i stoarska proizvodnja) bez koncentracije proizvodnih
pogona (kao potencijalnih subjekata za isputanje nedozvoljenih emisija u zrak), postignuta
kvalitetna osnova za sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na kvalitetu zraka te je u okviru
planskih mjera osigurana zatita kvalitete zraka. Drugi gospodarski sadraji vezani uz
intenzivni uzgoj stoke, koji mogu imati znaajniji utjecaj na kvalitetu zraka (farme i sl.),
28
smjetavaju se izvan graevinskog podruja naselja na udaljenosti koja onemoguava njihov
negativni utjecaj na naseljima podruja. Takoer i postojea ugroenost od zagaenja
ispunim plinovima vozila na prometnicama kroz naselja smanjuje se uvoenjem reimskih
ogranienja prometa (teina i brzina vozila) izvedbom zelenih zatitnih pojaseva te
dislokacijom glavnih prometnica izvan naselja. U tom cilju znaajno e doprinijeti nova
autocesta koja e preuzeti dio teretnog prometa i time smanjiti njegov negativni utjecaj u
naseljima.
2.5.3. Zatita od buke

Dosadanji razvoj naselja i gospodarskih djelatnosti nije rezultirao ugroenosti prostora kroz
poveanu razinu buke. Eventualni vrlo ogranieni utjecaj buke moe se evidentirati samo uz
glavne prometne koridore te kao rezultat manjeg broja odreenih djelatnosti (ugostiteljstvo,
obrtnike radionice, pilane).
Zatitu od buke kao dio ljudske djelatnosti u prostoru treba takoer osigurati prvenstveno
primjenom planskih mjera (namjena prostora i ostali uvjeti iz provedbenih odredbi Opine)
ali i uz znaajnu primjenu Zakona o zatiti od buke kojim se limitiraju doputene razine buke
u okviru odreenih okruenja.
Problematika zatite od buke potencijalno se javlja na dijelovima uz prometne koridore,

gospodarska podruja, te pojedine radno-proizvodne, zanatsko-servisne i ugostiteljsko-
zabavne sadraje locirane unutar naselja. Prostornim planom ureenja Opine Perui i
prostorno-planskim dokumentima nieg reda usmjeravati e se lokacija radno-poslovnih i
obrtniko-zanatskih sadraja na rubna podruja u odnosu na prostor naselja. Radi toga se, a
obzirom na lokaciju pojedinih izvora negativnog utjecaja poviene razine buke udaljeno od
sredinje zone naselja ne oekuje njihov negativan utjecaj na rad i ivot stanovnitva.
Prometna buka sa glavnih prometnica rjeava se premjetanjem glavnih tranzitnih
prometnica izvan naselja te formiranjem zelenih zatitnih pojaseva odnosno reimskim
ogranienjima za smanjenje prometa. Znaajnom smanjenju buke doprinosi i izgradnja
autoceste, ime e teretni i tranzitni promet izai van podruja naselja i izgradnje.
Zatita od buke obrauje se dokumentima prostornog ureenja nie razine (UPU, DPU).
2.5.4. Zatita voda

Podruje Opine Perui ima poseban znaaj za vodoopskrbu ireg podruja, budui da
akumulacije Kruica i Kosinj opskrbljuju vodom i okolne jedinice lokalne samouprave. Radi
toga zatita voda predstavlja znaajan segment u okviru ukupnog sprjeavanja nepovoljnog
utjecaja na okoli. Taj znaaj proizlazi ne samo iz lokalnih razvojnih potreba i interesa ve i
zbog toga to postojei vodni resursi predstavljaju osnove vodoopskrbe ovog i ireg
podruja. Obzirom na navedeni znaaj uspostavit e se vodo zatitne zone akumulacija
postojeih izvorita i slivnog podruja ime e se osigurati potrebna zatita tog znaajnog
29
prirodnog resursa. Osim navedenih mjera uvjetovana je i minimalna kvaliteta vodotoka Like i
potoka Bakovac sa II. kategorijom kvalitete voda, kako bi se i na taj nain osigurala i zatita
prirodnog okolia.
Vaan segment u ukupnoj zatiti voda ini organizirano prihvaanje otpadnih voda sa
podruja izgradnje. U tijeku je izgradnja kanalizacijske mree u naseljima Perui i Donji
Kosinj uz prioritet na podruju naselja Perui kao najvee koncentracije stanovnitva i
gospodarskih subjekata te u okvirima zona izgradnje ije otpadne vode mogu ugroziti
akumulacije Kruica i Kosinj. Ostala podruja mogu prihvaanje otpadnih voda rijeiti putem
manjih lokalnih kanalizacijskih sustava ili izgradnjom nepropusnih sabirnih jama uz svaki
pojedini objekt.
2.5.5. Zatita od voda

Opina Perui u pogledu konfiguracije terena predstavlja prigorsko i gorsko podruje s
nizom manjih vodotoka i potoka usjeenih u udoline i polja unutar gorskog reljefa. Takve
karakteristike podruja omoguavaju stvaranje bujinih voda i poplavnih valova prilikom
veih i intenzivnijih kinih perioda. Zatita od voda ostvaruje se prvenstveno regulacijom
vodotoka Like i potoka Bakovac kroz izgradnju nove akumulacije Kosinj. Osim ovog glavnog
zahvata treba putem pregrada na brdskim potocima smanjiti njihov negativan utjecaj na
eroziju brdskog podruja.
2.5.6. Zatita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

Planom je utvreno prirodno podruje na kojem treba osigurati ouvanje kvalitete prostora
sa zatienim prirodnim vrijednostima, u rangu parka prirode (Velebit) na kojem treba
onemoguiti bilo kakove nepovoljne utjecaje na okoli. Radi toga treba sa posebnom
panjom i planski prii daljnjoj realizaciji izletniko-rekreacijskih i turistikih punktova unutar
tog podruja (izletita, umarske i planinarske kuice i sl.). Drugo podruje od interesa s
aspekta prirodnih vrijednosti predstavljaju geomorfoloki spomenici prirode spilje i peine
koje kroz primjereno ureenje treba pribliiti potencijalnim posjetiteljima. Osim navedenih
zatienih dijelova prirodnog okolia na prostoru Opine Perui posebnu panju treba
posvetiti i ouvanju kulturnog, kultiviranog i prirodnog krajobraza na podruju Peruia,
Lipovog polja i Kosinjskog Bakovca. Takovi reimi zatite tog segmenta prirodnog okolia
postii e se prvenstveno kroz zoniranje izgradnje koja je koncentrirana gotovo samo uz
podruja naselja.
Sprjeavanje nepovoljnog utjecaja na okoli obuhvaa i dijelove spomenike kulturne

batine-kulturnih dobara, vezano uz osiguranje njezinog primjerenog koritenja i upravljanja
te zatite od eventualnog oteenja ili devastacije posebno na zatienim registriranim
graevinama i arheolokim lokalitetima, to se prvenstveno osigurava primjenom ovog Plana
i njegovih odredbi te drugih zakona koji reguliraju zatitu i uvanje i kulturnih dobara.
30
KLJUNI PROBLEMI I IZAZOVI U ZATITI OKOLIA:
Smanjiti eroziju na brdskim podrujima

Poboljati zatitu vode kanalizacijski sustav
Temeljno zatititi prirodna i kulturna dobra
2.6. Komunalna infrastruktura i energetika
Pod infrastrukturom se podrazumijevaju graevine, instalacije, ureaji i

vodovi. Povrine za infrastrukturu razgraniuju se odreivanjem granica:
- povrina predvienih za infrastrukturne koridore i
- povrina predvienih za infrastrukturne graevine.
Povrine za infrastrukturu razgraniuju se na:

I. povrine za graevine prometa i graevine veza,
II. povrine za graevine vodno gospodarskog sustava, vodo zahvat i prijenos vode,
akumulacija, vodocrpilite akumulacija za hidroelektranu, akumulacija za industriju, te
odvodnju oborinskih i otpadnih voda, ureaj za proiavanje i ispust sustava za
melioracijsku odvodnju i navodnjavanje i
III. povrine za energetske graevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos.
2.6.1. Vodoopskrba
Procjena potreba vode na cijelom podruju izvrena je na osnovu specifine potronje vode
za stanovnitvo, poljoprivredu (zalijevanje vrtova) krupnu i sitnu stoku i potronju u privredi.
Potronja vode je odreena sa normom ukupne potronje vode koja je usvojena:
- Za naselja qs = 200 l/st/dan
Specifina potronja vode je u granicama koje su u skladu sa svjetskim normativima. Opina
Perui je u prstenu vodoopskrbe iz kojih se u potpunosti zadovoljava potreba za vodom.
Podruje Like raspolae znaajnim vodnim potencijalom. Na tom se podruju uz najznaajnije

vodotoke Liku i Gacku nalazi niz pritoka i izvorita razliitog kapaciteta. Dosadanja
istraivanja vodoprivredne problematike na podruju Opine Perui vezana su iskljuivo za
rjeavanje problematike vodoopskrbe naselja (nerijeena je vodoopskrba za Gornji Kosinj,
Kosinjski Vakovac i Perui-Kosa). Za podruje Opine Perui izraeno je nekoliko elaborata
koji tretiraju ovu problematiku. Temeljem ovih studija izraena je i izvedbena tehnika
dokumentacija. Najznaajniji elaborati koji obrauju ovu problematiku za podruje Opine
Perui su:
- Vodoprivredna osnova slivova Like i Gacke Elektroprojekt, Zagreb, 1971 god.
- Grupni vodovod Perui Studija IPZ Zagreb, 1978.
31
- Grupni vodovod Perui I etapa glavni projekt, OVP Rijeka, 1979. god Rijeka projekt,
Rijeka.
- Grupni vodovod Perui Liki Osik - II etapa, Rijeka projekt ,1982. god.
Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe Opine je da svaki stanovnik bude opskrbljen
dovoljnom koliinom zdrave i pitke vode i da se udovolje sve gospodarstvene potrebe.
Analizirajui dananje stanje vodoopskrbe u Opini, moemo ustvrditi da ono nije u
potpunosti zadovoljavajue.
Vodoopskrbni sustav Grada Gospia i Opine Perui ini jedinstvenu cjelinu ije su osnovne
karakteristike: veliki broj vodozahvata (ukupno 9) s velikim oscilacijama u izdanosti, veliko
2
podruje s malo stanovnika (1.347,33 km , 15.383 stanovnika), velika duljina vodovodne
mree (preko 450 km). Poeci vodoopskrbe seu na kraj 19. stoljea prvi vodovod puten je
u pogon 1894. godine povezujui izvorite Kona voda u Bruanima s naseljem Gospi.
Ukupno gledajui, postojei vodoopskrbni sustav (9 izvora minimalne izdanosti Qmin =
3
80,08 l/s), 7 crpnih stanica, 9 vodosprema zapremine 3.700 m i s oko 450 km duljine
vodovodnih cijevi), mogao bi se podijeliti na etiri sustava.
Postojee stanje vodoopskrbe karakteriziraju parcijalni podsustavi. Na podruju Grada

Gospia u funkciji su etiri vodoopskrbna podsustava. Za Opinu Perui je vaan podsustav:
Podsustav Pazarite Perui Liki Osik Gospi
U sustavu vodovoda Pazarite Perui - Liki Osik - Gospi nalazi se pet izvora (Odra
minimalne ispod 1 l/s, Domiua i Muharov jarak koji kod ekstremnih sua presue, te Riina
sa 6 l/s i Peina s 1 l/s. Njihove su izdanosti zimi vjerojatno iznad 100 l/s, ali te podatke je
vrlo teko izmjeriti, a za njihove minimalne kapacitete vrijedi isto to i za izvor Vrbas.
3
U sustavu se nalaze 4 vodospreme zapremine 1.150 m , od ega su u uporabi 3 manje
3
(200+200+250 m ), te 4 manje crpne stanice na rubnim dijelovima sustava od ega tri imaju
3
svoje spremnike od 80 m svaka.
Radi zatite postojee i planirane akumulacije (Kruica i Kosinj) uspostavlja se vodo zatitna
zona s veliinom zatitnog pojasa sa 100 m od najvie razine vode u akumulaciji. Uz sve
navedene vodotoke i akumulaciju Kruica planiran je slobodan prostor koji e sluiti za
odravanje vodotoka i na kojima e se utvrditi javno vodno dobro i vodno dobro.
2.6.2. Odvodnja otpadnih voda

Tokom posljednjih desetljea problematika zatite i unaprjeenja ovjekove okoline postala
je izuzetno aktualna u itavom svijetu pa tako i u Opini Perui. Ubrzani i neprekidni proces
industrijalizacije podrazumijeva i stalni porast koritenja vode u domainstvu i industriji, a
usporedno sa time javlja se i problem odvoenja otpadnih voda iz naselja. Za sigurno
uklanjanje sanitarnih, otpadnih voda i materija u urbanoj sredini najbolji nain je putem
izgradnje kanalizacijske mree i ureaja za njihovo preiavanje.
32
Odvodnja otpadnih voda provodi se putem sustava javne kanalizacije usmjerenog na dva
lokalna ureaja: ureaj Perui za naselja Kvarte, Perui i Prvan Selo te ureaj Donji
Kosinj za naselja Kosinj, Vukelii i podruje Kosinj Most. Rjeavanje sustava javne
kanalizacije uvjetuje se prioritetno za naselja Perui i Donji Kosinj, dok e ostala naselja
izgradnju kanalizacijskog sustava rjeavati kroz dui vremenski period. Za preostala manja
naselja odreena je izgradnja odgovarajuih nepropusnih lokalnih ureaja. U preostalim
naseljima izvode se individualni pojedinani ureaji za prikupljanje otpadnih voda (sabirne
jame) locirani uz svaki pojedini zgradu odnosno graevinu.
Oborinske vode iz stambenih naselja, zona gospodarske namjene i s prometnih povrina

sakupljaju se u sustav javne kanalizacije i odvode se prema ureajima za ienje odnosno
isputaju u lokalne vodotoke. U manjim naseljima veliine ispod 500 stanovnika, oborinska
odvodnja rjeava se cestovnim jarcima povezanim s lokalnim vodotocima.
Uputanje industrijskih i tehnolokih otpadnih voda u sustav javne kanalizacije uvjetuje se

njihovom pred obradom na mjestu nastanka do razine kune otpadne vode.
2.6.3. Energetski sustav

Podruje Opine Perui sa svojim naseljima ukljueno je u energetski elektroopskrbni
sustav drave preko transformatorskog i rasklopnog postrojenja TS 35/10 kV u Peruiu. Ovo
glavno lokalno elektroopskrbno postrojenje ukljueno je u elektroopskrbni sustav preko 35
kV dalekovoda koji TS 35/10 kV Perui povezuje sa TS 110/35 kV Gospi.
Preko TS 35/10 kV u Peruiu provodi se daljnja distribucija elektrine energije unutar

podruja Opine na naponskoj razini 10 kV (dalekovodi 10 kV i transformatorske stanice
10/0,4 kV). Meutim, osim opisanog sustava koji predstavlja osnovu za energetsku
elektroopskrbnu podlogu koja zadovoljava potrebe Opine Perui za ovom vrstom energije,
podrujem Opine prolazi u tranzitu nekoliko znaajnih elektroopskrbnih koridora vie
razine, koji predstavljaju dio ukupnog elektroprijenosnog sustava drave. Tako sredinjim
dijelom podruja Opine Perui prolaze trase 400 kV dalekovoda TS Meline RHE Velebit
(prije RHE Obrovac) i 220 kV dalekovoda RP Brinje TS Konjsko, te 110 kV dalekovoda TS
Otoac TS Liki Osik i HE Sklope TS Liki Osik.
Postojei i planirani kapaciteti za proizvodnju elektrine energije

Na podruju Opine Perui za proizvodnju elektrine energije iskljuivo se koristi i u
budunosti se planira koristiti hidroenergija. Najznaajniji vodotok je rijeka Lika, a preko ovog
podruja prolazi i tunel kojim su spojene rijeke Lika i Gacka. Od elektrana izgraena i u
pogonu je HE Sklope, a prema postojeem planu izgradnje novih proizvodnih objekata HEP-a
u pogon bi trebala ui HE Kosinj, dok bi HE Sklope trebala prestati s radom.
33
HE Sklope
HE Sklope je u pogonu od 1970. godine. Elektrana je smjetena na brani Sklope na jezeru
3
Kruica, korisnog volumena 139 milijuna m .
Prosjena godinja proizvodnja HE Sklope iznosi oko 81.4 GWh. Elektrana je spojena na
elektroenergetski sustav preko dalekovoda 110 kV HE Sklope TS Liki Osik, a povezana je i
10 kV dalekovodom s TS 35/10 kV Perui koji slui za rezervno napajanje u sluaju remonta
ili poremeaja u pogonu.
HE Kosinj
Na podruju Opine Perui planira se izgradnja HE Kosinj koja bi trebala ui u pogon tijekom
planskog perioda do 2015. godine (plan nije ostvaren, ali je u pripremi). Akumulacijsko jezero
Kosinj predvieno je nizvodno od akumulacijskog jezera Kruica, ali tako da oba jezera ine
3
jedinstvenu akumulaciju korisnog volumena 535.5 milijuna m . Izgradnjom brane Kosinj na
rijeci Lici, brane na sedlu, brane Bakovac na potoku Bakovac te injekcijske zavjese formirat e
se akumulacijsko jezero Kosinj. Vano je napomenuti da e izgradnjom akumulacije Kosinj
pribranska HE Sklope prestaje s radom i bit e potopljena.
Izgradnjom akumulacije i HE Kosinj srednja godinja proizvodnja u HE Kosinj iznosit e 76.3

GWh. Na prvi pogled moda izgleda udno to e HE Kosinj imati manju godinju proizvodnju
od postojee HE Sklope (koja e izgradnjom akumulacije Kosinj bit potopljena), ali je zapravo
cilj cijelog projekta poveanje proizvodnje HE Senj, s obzirom da se radi o jedinstvenom hidro
energetskom potencijalu. Naime, izgradnjom akumulacije Kosinj prosjena godinja
proizvodnja HE Senj poveava se sa sadanjih 982.1 GWh na 1.413.6 GWh.
KLJUNI PROBLEMI I IZAZOVI U KOMUNALNOJ INFRASTRUKTURI I ENERGETICI:
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA:
Izgradnja kvalitetnijeg kanalizacijskog sustava
Omoguiti okolnim mjestima spajanje na glavni kanalizacijski sustav
Poboljati sustav odvodnje i proiavanja
Izgradnja vodovoda za sva naselja
Sanirati i poboljati sustav zbrinjavanja komunalnog otpada
ENERGETIKA:
Poticati energetsku uinkovitost

Poticati OIE
Poveati koritenje i razvijati hidroenergiju
Ponovno pokrenuti i aktualizirati izgradnju HE Kosinj
34
2.7. Prometni infrastrukturni sustav
2.7.1. Cestovni promet

Ope karakteristike reljefa i poloaja Opine Perui unutar ire like regije imali su svog
odraza i na njezin prometni sustav. Takoer i prostorne karakteristike same Opine te njezina
izduenost u pravcu istok-zapad (duina oko 36 km) te relativno malena dubina prostora u
smjeru sjever-jug na njezinom sredinjem dijelu (12 do 14,5 km) utjecali su na poloaj glavnih
prometnih pravaca. U okvirima svog prometnog i geopolitikog poloaja Opina Perui
nalazi se na trasi dananjeg najznaajnijeg prometnog pravca kroz ovo podruje, dravne
ceste D-50, koja prostor Opine povezuje sa okolnim veim sreditima subregionalnog i
regionalnog znaaja (Gospi upanijski centar, Grad Otoac, Grad Karlovac, Grad Rijeka i
dr.). Upravo uz taj najznaajniji prometni koridor dolo je do najveeg razvitka naselja
gospodarskih funkcija i velike infrastrukture koja prati pruanje tog koridora u pravcu sjever-
jug.
Osim dravne ceste koja predstavlja glavnu vezu podruja Opine u pravcu sjever-jug, itav
niz upanijskih cesta omoguava komunikaciju unutar prostora Opine u pravcu istok-zapad,
kao i povezuje taj prostor sa okolnim podrujima koja granie sa istonim odnosno zapadnim
dijelovima Opine. Glavni pravci upanijskih cesta prate na zapadnom dijelu podruja Opine
konfiguracijski i reljefno pogodnija podruja pa se njihove trase kreu u dolinama Lipovog
polja odnosno podrujem Kosinjskog Bakovca. Tako se tim udolinama u pravcu zapada
podruje Opine povezuje preko upanijskih cesta 5146, 5152 i 5153. Navedeni pravci
predstavljaju vrlo znaajne veze kako prema drugim sreditima okolnih gradova (Otoac i
Senj) tako i prema turistikom podruju uz jadransku obalu. Unato njihovom dananjem
graevinskom i prometno-tehniko loem stanju one predstavljaju vrlo znaajne veze
podruja Opine prema razvojnim turistikim podrujima uz obalu, odnosno otvaraju pristup
sa tog priobalnog prostora prema prirodno najljepim dijelovima Opine Perui.
Osim navedenih upanijskih cesta junim dijelom Opine prolazi takoer krai dio trase
znaajne prometnice - upanijske ceste 5154, koja od Peruia preko Klanca i Donjeg
Pazarita povezuje Perui sa morskom obalom kod Jablanca, te otvara dalje vezu u pravcu
otoka Raba (trajektni prijelaz). Na istonom dijelu prostora Opine Perui odvojak
upanijske ceste kod naselja Perui sa dravne ceste D-50 (upanijska cesta 5155)
omoguava pristup u istone rubne dijelove Opine, odnosno kroz planirano produenje
osigurava vezu opine prema anku i prostoru susjedne opine Plitvika jezera.
Daljnja distribucija prometa nieg znaaja unutar podruja Opine kao i ostvarivanje
meusobne veze pojedinih naselja odnosno njihovog povezivanja prema prometnicama
vieg ranga (upanijske ceste) realizira se itavim nizom lokalnih cesta.
35
itav sustav uglavnom zadovoljava prometne potrebe s time da bi bilo nuno ostvariti
kvalitetniju prometnu vezu prema morskoj obali i turistikim podrujima, te na taj nain
ukljuiti podruje Opine Perui i u to gospodarsko razvojno podruje Republike Hrvatske.
Temeljem utvrenih potreba Opine Perui za kvalitetnijim povezivanjem sa drugim

podrujima Hrvatske, definiran je prometni sustav Opine odnosno predloeni su zahvati u
okviru postojeeg prometnog sustava, koji e omoguiti kvalitetan demografski i gospodarski
razvitak razmatranog podruja.
U skladu s dokumentima dravne i upanijske razine predvia se realizacija dijela jadranske

autoceste (Zagreb Split) i na podruju Opine Perui, istono od postojee dravne ceste
C-50 na prosjenoj udaljenosti od 2,5 do 3,5 km. Njezin koridor utvren je temeljem
izraenih projektnih studija i predstavlja rezervirani prostor u okviru kojega e se realizirati
izgradnja nove autoceste. irina rezerviranog koridora za prolaz autoceste iznosi 2 x 150 m, a
sam koridor prostorom Opine prolazi u duini od oko 12 km.
Prostornim planom Opine predvieno je da se za potrebe ovog i okolnog podruja osigura

povezivanje lokalne prometne mree na autocestu preko prometnog vorita sa vie razina
uz lokalitet Konjsko brdo. Takvim poloajem autoceste u prostoru Opine omoguen je
direktan pristup prometa u blizinu glavnog naselja i Opinskog sredita naselja Perui,
odnosno njegovo usmjeravanje na zapadni pravac prema obali i istoni u pravcu opine
Plitvika jezera.
Lokacijom jadranske autoceste na podruju Opine Perui (Opina ima izlaz a autoceste) te
izgradnjom prometnog vorita znaajno se poboljalo povezivanje prostora Opine sa
drugim podrujima Hrvatske i Europe smanjila dananja prometna izoliranost. Osim toga ovaj
vaan prometni pravac imat e pozitivnog utjecaja na demografsku i gospodarsku situaciju te
i kroz pratee sadraje autoceste (benzinska pumpa, servisi za potrebe prometa,
ugostiteljsko-turistiki sadraj motel, pomo na cesti, slube odravanja i dr.) dati doprinos
opem gospodarskom razvitku.
Na podruju Opine Perui je identificirano 268.462 metra nerazvrstanih cesta od kojih je

dio potrebno rekonstruirati odnosno izgraditi.
2.7.2. eljezniki promet

Opina Perui prema svom poloaju u prostoru Republike Hrvatske nalazi se i na jedinom
eljeznikom prometnom pravcu koji predstavlja vezu sredinje Hrvatske, like regije i
Dalmacije. Naime, unutar razvojno najaktivnijeg podruja Opine (prometno-razvojni koridor
u kojem se nalazi i sredinje naselje Opine te glavni gospodarski subjekti) prolazi trasa
postojee eljeznike pruge magistralne pomone pruge br. 11 koja povezuje Zagreb kao
sredite Republike sa likom regijom i sredinjom tokom Dalmacije gradom Splitom).
36
Kategorizacija ove pruge u magistralnu pomonu prugu jasno ukazuje na njezine prometne
kvalitete i mogunosti vezano uz graevinske i prometno-tehnike elemente, nosivost,
brzinu, kapacitet i propusnu mo. Prema svojim karakteristikama ova pruga vie zadovoljava
lokalni nego magistralni promet na jednom od tri glavna eljezniko-prometna pravca
Republike Hrvatske. Dananji koridor eljeznike pruge ostvaruje krianja u jednoj razini sa
dravnom cestom D-50 to predstavlja znaajnu opasnost za odvijanje prometa. Na podruju
sredinjeg naselja Opine naselja Perui izgraeno je kolodvorsko postrojenje preko
kojega se djelomino opsluuje i postojea industrija dok je na podruju naselja Studenci
izvedeno samo eljezniko stajalite.
Planirana je nova trase dvokolosjene eljeznike pruge velike brzine na pravcu Zagreb
Dalmacija ija trasa prolazi zapadnim dijelom podruja Opine. Prilikom realizacije nove trase
pruge velikih brzina treba predvidjeti i stajalite za podruje Peruia na prostoru Malog
polja odnosno osigurati odvojak sa te pruge za potrebe gospodarskih sadraja i industrijske
zone u Peruiu.
Sigurno je da e kvalitetna eljeznika infrastruktura (a posebno u drugoj fazi prilikom

izvedbe brze eljeznice) imati znaajan kvalitetni doprinos daljnjem razvitku Opine.
2.7.3. Javni promet

Osim naprijed opisanog prometnog sustava vezano uz cestovnu i eljezniku infrastrukturu,
postoji unutar Opine organizirani javni promet putnika i roba. Javni promet oslanja se na
infrastrukturu eljeznice, te organizaciju lokalnog i regionalnog autobusnog prometa. Javni
eljezniki promet ostvaruje vezu sa predmetnim podrujem Opine putem eljeznikog
stajalita u Studencima i eljeznikog terminala kolodvora u naselju Perui.
Relativan nizak prometni standard dananjih prometnih usluga u okviru eljeznike

infrastrukture rezultira relativno ogranienim brojem prevezenih putnika, te u tom smislu
eljeznica ne predstavlja znaajan dio javnog prometnog sustava.
Javni promet u okvirima cestovne mree odvija se preko regionalnih autobusnih linija koje
prometuju na podruju Opine Perui, te imaju dodirnu toku u naselju Perui. Ovaj nain
javnog prometa (u regionalnim relacijama) daleko je znaajniji za stanovnitvo Opine u
odnosu na eljezniki promet, kako radi brzine prijevoza tako i radi broja uspostavljenih linija
koje prolaze Peruiem. Dananji nedostatak predstavlja nepostojanje kvalitetnijeg prostora
za prihvat i otpremu putnika (autobusni terminal). Lokalni javni autobusni promet nije
zadovoljavajui u broju veza koji se uspostavlja izmeu Peruia, kao opinskog sredita i
Gospia kao upanijskog sredita i mjesta gdje je koncentriran vei broj sadraja
svakodnevno potrebnih stanovnitvu Opine Perui (upravne, prosvjetne i zdravstvene
funkcije, radna mjesta i dr.). Slaba frekvencija linija lokalnog javnog autobusnog prometa
posebno je izraena na udaljenijem podruju Gornjeg i Donjeg Kosinja.
37
Izgradnjom novih prometnih pravaca autoceste i brze eljeznice doi e do znaajnog
poboljanja brzine, frekvencije i standarda javnog prijevoza na duim regionalnim relacijama.
Meutim, unutar opinskog podruja treba uspostaviti kvalitetnu prometnu vezu izmeu
udaljenih manjih naselja sa opinskim i upanijskim sreditem kako bi se kroz viekratnu
dnevnu povezanost na toj relaciji omoguilo stanovnitvu koritenje onih sadraja nunih za
svakodnevni ivot, koji su locirani izvan podruja njihovog naselja.
KLJUNI PROBLEMI U PROMETNOJ INFRASTRUKTURI
Bolje povezati lokalna podruja cestovnom infrastrukturom

Unaprijediti i poboljati javni prijevoz
Izgraditi i aktualizirati eljezniki prijevoz
2.8. Gospodarstvo
Na podruju Opine Perui djeluju trgovaka drutva, obrti i zadruge. Sa sjeditem u Opini
Perui prema podacima FINA-e i Obrtnog registra iz 2015. godine, posluje 16 trgovakih
drutva, 2 zadruge od ega jedna nije aktivna te 36 aktivnih obrta i jedan u obustavi. Istiemo
da ne postoji niti jedno poduzee koje se moe smatrati srednjim poduzeem ve svi spadaju
u kategoriju malih poduzea. Prema definiciji malih i srednjih poduzea GBER-a, pod malim
poduzeem se smatraju sva ona poduzea koja ostvaruju do 10 milijuna Eura prihoda,
zapoljavaju do 50 djelatnika i imaju zbroj bilance do 10 milijuna Eura. Mikro poduzea su sva
ona poduzea koja ostvaruju prihod do 2 milijuna Eura, zapoljavaju do 10 zaposlenika i
imaju zbroj bilance do 2 milijuna Eura. Dananja Opina Perui, premda s malobrojnim
stanovnitvom ima mnogobrojne mogunosti po pitanju razvoja gospodarstva u svim
njegovim smjerovima.
2.8.1 Financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjeditem u

Opini Perui
U svrhu analiziranja rezultata poslovanja poduzetnika u Opini Perui zatraeni su i dobiveni
podaci od Hrvatske gospodarske komore. Ne obuhvaaju poslovanje obrtnika i slobodnih
zanimanja jer oni nemaju obvezu objavljivati podatke o poslovanju. Prosjean prihod po
subjektu (trgovaka drutva) u Opini Perui je 1.104.675 HRK, prosjena ostvarena dobit
po subjektu iznosi 44.672 HRK, a prosjean broj zaposlenih u 2013. godini po subjektu je 3
osobe.
Pregled ostvarenja ekonomskih pokazatelja Opine Perui je analiziran za period od 2007.

do 2013. godine. Razmatralo se ukupne prihode, rashode i zaposlene kao tri najznaajnija
ekonomska pokazatelja. Ovaj period je uzet u obzir kako bi se utvrdilo koliko je recesijsko
razdoblje utjecalo na ekonomske pokazatelje poduzea te da li dolazi do oporavka.
38
Sukladno analiziranim podacima gospodarstvo Peruia ima znaajan pad u 2008. godini u
odnosu na prijanju godinu. U 2009. godini dolazi do laganog porasta da bi opet dolo do
pada u 2010., a godinu poslije, 2011. dolazi do blagog oporavka i porasta gospodarstva. U
2012. godini opet dolazi do pada u gospodarstvu i taj se pad nastavlja i u 2013. godini gdje su
poslovni rezultati najnii u promatranom razdoblju.
Graf 8: Pokazatelji kretanja gospodarstva Opine Perui u razdoblju 2007.-2013.
40000000 PrihodiRashodiBroj zaposlenih
30000000
20000000
10000000
99 58 85 52 78 57 54
0
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: HKG, podaci obraeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
U sljedeem grafu razmatramo poslovne rezultate poduzea u Opini Perui u razdoblju od

2007. godine do 2013. godine ukljuujui kriterij djelatnosti.
39
Graf 9: Poslovni rezultati poduzea u Opini Perui od 2007. do 2013. godine po djelatnostima
40000000
35000000
30000000
25000000
20000000
15000000
10000000
5000000
0
Broj zaposlenih
Broj zaposlenih
Broj zaposlenih
Broj zaposlenih
Broj zaposlenih
Broj zaposlenih
Broj zaposlenih
Rashod
Rashod
Rashod
Rashod
Rashod
Rashod
Rashod
Prihod
Prihod
Prihod
Prihod
Prihod
Prihod
Prihod
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
OST ALE DRUT VENE SOCIJALNE I OSOBNE USLUNE DJELAT NOST I

POSLOVANJE NEKRET NINAMA, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE
ADMINIST RAT IVNE I POMONE USLUNE DJELAT NOST I
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
DJELAT NOST I PRUANJA SMJET AJA T E PRIPREME I USLUIVANJA HRANE
PRIJEVOZ I SKLADIT ENJE
T RGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOT ORNIH VOZILA I MOT OCIKALA
GRAEVINARST VO
OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OT PADNIH VODA, GOSPODARENJE OT PADOM T E DJELAT NOST I SANACIJE OKOLIA
PRERAIVAKA INDUST RIJA
POLJOPRIVREDA, UMARST VO I RIBARST VO
Sukladno grafikonu vidljivo je da djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih

vozila i motocikala dominira u Opini Perui i to kroz sve godine promatranja. Sljedee
dominantne djelatnosti jesu graevinarstvo i opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okolia, koje rastu nakon 2008. godine, no u
malom postotku u odnosu na djelatnost trgovine. Djelatnost pruanja smjetaja te pripreme i
usluivanja hrane se uvelike smanjuje u 2008. godini te kroz sljedee godine ostaje u malom
postotku. Takoer preraivaka industrija se postepeno sa godinama smanjuje u udjelu u
gospodarstvu. Osnovni pokazatelji poslovanja poduzetnika Opine Perui napravljeni su
temeljem podataka o broju poduzea i zaposlenih, ukupnim prihodima, dobiti odnosno
gubitku prije oporezivanja i visini investicija i to usporedo za dvije posljednje godine za koje
su dostupni podaci, 2012. i 2013. godinu. Izraunati su indeksi te je isto napravljeno za Liko-
senjsku upaniju da se vidi da li je trend isti u Peruiu i upaniji. Isto tako, izraunati su udjeli
Peruikih poduzetnika u odnosu na sve poduzetnike u LS-u. Podaci su prikazani u sljedeoj
tablici.
Tablica 4. Osnovni pokazatelji Opine Perui usporedno s LS-om za 2012. i 2013. godinu
Pokazatelji 2012 2013 Indeks 2012 LS 2013 LS Indeks Udio u LS u
2013. u %
Broj poduzea 14 16 1,14 544 580 1,07 0,03
Broj 57 54 0,95 3942 3347 0,85 0,02
zaposlenih
40
Ukupni 21,39 17,67 0,83 1507,18 1449,02 0,96 0,01
prihodi (u mil.
HRK)
Dobit prije 1,03 0,88 0,85 107,02 75,68 0,71 0,01
oporezivanja
(u mil. HRK)
Gubitak prije 0,12 0,21 1,75 77,03 46,11 0,60 0,005
oporezivanja
(u mil. HRK)
Investicije (u 0,01 0 0 218,1 214,08 0,98 0
mil.HRK)
Iz gornje je tablice vidljivo kako su podaci u 2013. godini uglavnom loiji u odnosu na 2012.
godinu u Opini i u upaniji. Dolo je do smanjena broja zaposlenih, ukupnih prihoda, dobiti
prije oporezivanja i investicija. Investicije su u Opini na nuli, nema investicija, dok su u
upaniji investicije neto nie u 2013. godini ali postojane. Unato loim rezultatima dolo je
do poveanja broja poduzea u Opini i u upaniji. Vidljivo je kako je udio Peruia iznimno
malen u LS. U sljedeoj tablici dan je prikaz djelatnosti po izabranim pokazateljima.
Tablica 5. Pokazatelji po djelatnostima u 2013. godini

Ukupni Udio u Broj Udio u Broj Udio u
prihod ukupnom poduzetnika ukupnom zaposlenih broju
prihodu broju zaposlenih
Opine poduzetnika Opine
Opine
Preraivaka 84.514 0,48% 3 18,75% 1 1,85%
industrija
Opskrba vodom, 2.281.811 12,91% 1 6,25% 13 24,07%
uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje
otpadom te
djelatnost sanacije
okolia
Graevinarstvo 4.082.674 23,10% 2 12,50% 7 12,96%
Trgovina na veliko i 10.206.995 57,75% 7 43,75% 28 51,85%
malo, popravak
motornih vozila i
motocikala
Prijevoz i 372.625 2,11% 1 6,25% 2 3,70%
skladitenje
Djelatnost pruanja 576.346 3,26% 1 6,25% 2 3,70%
smjetaja te
pripreme i
usluivanja hrane
Informacije i 69.845 0,40% 1 6,25% 1 1,85%
komunikacije
Ukupno sedam djelatnosti ostvaruje 100% prihoda. Najvee ukupne prihode ostvaruje
trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (57,75%), slijedi djelatnost
graevinarstva (23,10%), a potom djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,
41
gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okolia (12,91%). Najvei broj zaposlenih je u
trgovini (51,85%), zatim u gospodarenju vodom (24,07%) te u graevinarstvu (12,96%). U
grafikonu ispod prikazan je udio pojedinih djelatnosti u ukupnom broju tvrtki u Opini
Perui.
Graf 10. Broj tvrtki u Opini Perui po djelatnostima u 2013. godini

6,25%
6,25%
6,25% 18,75%
6,25%
12,50%
43,75%
Preraivaka industrija
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te

djelatnost sanacije okolia
Graevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
Sukladno grafu iznad vidljivo je da se najvei broj tvrtki svrstava u djelatnost trgovina na
veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala. Udio zaposlenih u svakoj od djelatnosti
prikazuje se u sljedeem grafu.
42
Graf 11. Broj zaposlenih u Opini Perui po djelatnostima u 2013. godini
1 1
2
2
13
7
28
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost

sanacije okolia
Graevinarstvo
Prijevoz i skladitenje
Najvei broj zaposlenih je u djelatnosti trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i
motocikala i ini 51,85% ukupno zaposlenih u poduzeima. Slijedi djelatnost opskrba vodom,
uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okolia koja
zapoljava 24,07% ukupno zaposlenih u poduzeima. Graevinarstvo zapoljava dodatnih
12,96% i ostalih 11,12% su zaposleni u preostalim djelatnostima.
Graf 12 pokazuje kako udio ukupnih prihoda prevladava na strani trgovine i ini 57,75%
ukupnih prihoda Opine. Slijedi djelatnost graevinarstva 23,10%, a potom djelatnost
opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije
okolia 12,91%. Te tri djelatnosti ine 94% ukupnog prihoda Opine.
Graf 12. Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima u 2013. godini

2,11% 3,26% 0,40% 0,48% 12,91%
23,10%
57,75%
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okolia
Graevinarstvo
Djelatnost pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane
Informacije i komunikacije
Izvor: HKG, podaci obraeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o .
43
U grafu ispod prikazana je ukupna dobit koju su ostvarila poduzea, prema djelatnostima.
Vidljivo je da unato ranijim podacima prednjai djelatnost graevinarstva sa 65,04% u
ukupnoj dobiti. Slijedi djelatnost trgovine sa 16,07%, te djelatnost opskrba vodom,
uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okolia sa 13,37% u
ukupnom prihodu.
Graf 13. Ostvarenje dobiti poduzea prema djelatnostima u 2013. godini
0,55% 4,73%0,20%0,05% 13,37%
16,07%
65,04%
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okolia
Graevinarstvo
Djelatnost pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane
Informacije i komunikacije
Poduzea Opine Perui orijentirana su samo na domae trite, poto nema nikakvih
podataka na izvoz na strana trita. Prihodi od prodaje u inozemstvu iznose nula kn.
2.8.2. Obrtnitvo
Obrtnitvo je analizirano sa aspekta djelatnosti jer financijski podaci nisu dostupni za

poslovanje obrtnika.
Tablica 6. Broj aktivnih obrta sa sjeditem u Opini Perui u 2015. godini

Naziv Broj aktivnih na dan
2.7.2015.
Proizvodni obrti 4
Usluni obrti 9
Ugostitelji 10
Prijevoz 6
Graevina 5
Frizeri 2
Ukupno 36
Izvor: Sredinji obrtni registar RH
44
Obrtnitvo predvode ugostiteljske djelatnosti, slijede razni usluni objekti, usluge prijevoza te
graevina. U grafikonu ispod vidljiva je struktura obrtnitva prema djelatnostima izraena u
postocima.
Graf 14. Struktura obrtnitva na podruju Opine Perui
5%
11%
14%
25%
17%
28%
Proizvodni obrti Usluni obrti Ugostitelji Prijevoz Graevina Frizeri
Izvor: Sredinji obrtni registar RH
Gospodarske zone
Naselje Perui smjeteno je u neposrednoj blizini vorita Perui autoceste Zagreb-Split, a
kroz naselje prolazi i eljeznika pruga Zagreb-Split.
U Opini Perui djeluje poslovna zona Konjsko Brdo.

2
Ukupna povrina zone: 100.000km
2
Povrina graevinske parcele u zoni: 3000 10000 km
Dozvoljene gospodarske djelatnosti u zoni: proizvodnja s naglaskom na eko
proizvodnju.
Glavne tvrtke na ovom podruju su: drvno-preraivaka tvrtka Vievica comp. d.o.o.
sa cca. 150 zaposlenih, zatim LDC Lidl d.o.o. K.D i HAC d.o.o. (COKP i sektor naplate)
sa 105 zaposlenih.
2.8.3. Poljoprivreda
Poljoprivreda je analizirana s aspekta Liko-senjske upanije i njenog poloaja u odnosu na
Republiku Hrvatsku. Sukladno podacima Arkoda Liko-senjska upanija raspolae s 6.712,39
ha livada, 8.575,29 ha krkih panjaka, ukupno 104.932,03 ha dravnog poljoprivrednog
zemljita koje je slobodno za raspolaganje. Ukoliko se uzme u obzir vrsta uporabe
poljoprivrednog zemljita tada je evidentno sljedee stanje: 9.744 ha oranica, 2 ha
staklenika/plastenika, 6.531 ha livada, 7.071 ha krkih panjaka, 30 ha vinograda, 639 ha
vonih vrsta, 184 ha maslinika, 2 ha oraastih drvenastih kultura, 10 ha mijeanih trajnih
nasada te 38 ha ostalo zemljite.
Na podruju Liko-senjske upanije uzgajaju se krave, ovce, koze te svinje. Ukupno je 1.647
stada krava s ukupno 5.811 grla. Godinje se isporui 5.838.838 kg mlijeka, ali se koliina
45
smanjuje iz godine u godinu kao i broj isporuitelja koji je pao na 672 u 2014. godini u
odnosu na 1.115 u 2010. godini. Svinjogojstvo nije jako zastupljeno i uzgaja se ukupno 210
krmaa, 16 nerasta i 2.398 tovljenika. Ukupno 29 uzgajivaa ovaca je upisano u upisnik
uzgojno valjanih ovaca koji uzgajaju 6.659 grla dok je 128 uzgajivaa koza koji ukupno imaju
1.743 grla.
U Liko-senjskoj upaniji registrirano je 5.173 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Vano

je za istaknuti da je 2.305 nositelja OPG-a starije od 65 godina.
2.8.4. Turizam
Turizam Liko-senjske upanije razvija se i posluje sukladno Strategiji razvoja hrvatskog
turizma do 2020. Bogata je prirodnim ljepotama te ima tri Nacionalna parka: Plitvika jezera,
Sjeverni Velebit i Paklenicu. Takoer nudi raznovrsni izbor aktivnosti za posjetitelje i razne
oblike turizma kao to su: istraivaki odmor, seoski turizam, turizam zdravlja, sport i
rekreacija, zimski sportovi, lov i ribolov i meditativni odmor.
U Liko-senjskoj upaniji grad Novalja daleko prednjai u broju noenja turista. U 2014.
godini ostvario je 1.288.037 noenja to iznosi 63,4% ukupnih noenja u upaniji. Podaci o
noenjima u upanijskim opinama su preteito nedostupni. Objavljen je broj noenja za par
Opina, no Opina Perui nije meu njima. Podaci su dostupni za 2014. godinu, a za ostalih
par godina unazad podaci nisu objavljeni zbog povjerljivosti.
Tablica 7. Noenja u LS u 2013 i 2014. godini

Turistika zajednica Broj noenja Indeks
2013 2014
Gospi 22819 24459 1,07
Novalja 1203907 1288037 1,07
Otoac 22329 23613 1,06
Senj 280154 265165 0,95
Perui 1140 - -
Grad Novalja predvodnik je u broju noenja 2013. i 2014. godine. Veina gradova biljei rast
broja noenja, osim grada Senj. U Novalji je porastao broj noenja za 6,5%, u gradu Gospiu
za 6,7%, u Otocu za 5,4%. U Senju dolo je do smanjenja broja noenja za 5,4%.
46
Graf 15. Usporedni prikaz noenja 2013. i 2014. godine
1288037 2013 2014
1400000 1203907
1200000
1000000
800000
600000
280154 265165
400000
200000 24459 22329 23613

22819 1140
0
Gospi Novalja Otoac Senj Perui
Sukladno podacima TZ Perui navode se podaci o iznajmljivaima odnosno navode

se istaknutiji iznajmljivai u Opini Perui:
Ivanka Turi 20 postelja, Varo 22, Perui
Marija Turi 20 postelja, Varo 22, Perui
Ugostiteljski objekt ''Kristina'' 15 postelja, Stjepana Radia 13, Perui
Gordana Petri, Studenci bb, Perui - 7 postelja
Ugostiteljski objekt ''Stari Zagreb'' 3 sobe, Kolodvorska bb, Perui
Dane Krpan 8 postelja, Kralja Zvonimira bb, Perui
Apartman ''Seoski mir'' 1 apartman, Donji Kosinj 50, Donji Kosinj
Kali d.o.o. 3 sobe, 1 apartman, Donji Kosinj 258, Donji Kosinj
Istaknutiji restoran u Opini Perui jesu:
Restoran ''Albatros'', Varo 22, Perui
Neke od znamenitosti i turistike atrakcije koje posjetitelji Opine mogu posjetiti:
STARI GRAD PERUI Srednjovjekovni arheoloki lokalitet.
PEINSKI PARK GRABOVAA - Na Grabovai se nalazi neprocjenjivo bogatstvo

podzemnih krkih oblika, ak od ukupnog broja zatienih speleolokih objekata u
Hrvatskoj. Sastoji se od est pilja i jedne jame od kojih su ak tri na popisu zatienih
nacionalnih geomorfolokih spomenika prirode.
IN HOC SIGNO VINCES U OVOM ZNAKU E POBIJEDITI; CRKVA UZVIENJA sv.

KRIA- Na susjednom brdu do Kule akropolski je smjetena upna crkva Uzvienja sv.
47
Kria, sagraena na mjestu starije srednjovjekovne crkve i jedna od najljepih i
najvrjednijih sakralnih objekata u Lici.
KALUEROVAC- izvorno ruralno naselje - Kaluerovac je selo koje se nalazi ispod brda
Metlaa, neposredno uz tok rijeke Like, poznato po grnariji
KOSINJSKA DOLINA - U Kosinjskoj dolini nalaze se udesno lijepe pilje, jame i vrtae,
brojni bunari, lokve, vrela i izvori, a kao jedan od simbola Kosinja svojom se
dominantnom pojavom nametnuo planinski vrhunac Kali ( 969 metara nadmorske
visine) s kojeg puca prekrasan pogled na Zavian, Krasno, Ljubovo, Perui i veliki dio
Kosinjske doline.
KOSINJSKI MOST - Monumentalni Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugi

most preko rijeke Like koji spaja Gornji i Donji Kosinj.
KOSINJSKA TISKARA - Pretpostavlja se da je najstarija tiskara na slavenskom jugu.
PISANI KAMEN - Pisani kamen je pravni dokument iz 1. stoljea kojim se regulirala

upotreba vode izmeu dvaju japodskih plemena, a koji se nalazi u Lomskoj dolini na
sjevernom Velebitu kod vrela Begovaa. Na tome kamenu zapis je uklesan povodom
sklopljena mira izmeu japodskih plemena Parentina i Ortoplina. Tom prilikom
Ortoplinima je bio zajamen slobodan pristup do vrela Begovaa u duini 500 i irini
jednog koraka.
JELA CAR je najvee Velebitsko stablo i prema procjenama najvea jela u Europi.
Nalazi se na podruju Turistike zajednice Opine Perui ( Kosinjski Bakovac). Jela car
je visoka 42,3 m, a obujam joj iznosi 5,4 m. Njena posebnost je ta to su sve jele koje
rastu oko nje normalne visine i irine, a sama jela zaista izgleda kao car u okruenju
malih jela.
KLJUNI PROBLEMI I IZAZOVI U GOSPODARSTVU:
Poticati poduzetnitvo na svim razinama ukljuujui savjetodavne usluge i programe

olakica za poduzetnike, edukaciju djece i mladei
Poticati investicije u turistike kapacitete potujui vizualni identitet Opine
Razvijati sve oblike turizma temeljene na ruralnoj ponudi
48
Poticati stanovnitvo koje se bavi poljoprivredom da proiri svoju djelatnost na usluge
u turizmu
Poticati razvoj i jaanje postojeih poduzea
Razvijati poduzetnike zone ulaui u dokumentaciju, ureenje i izgradnju kompletne
komunalne infrastrukture
Privlaiti investicije
Poticati obrazovanje poduzetnika i razvoj njihovih vjetina
2.9. Drutvene djelatnosti
2.9.1. Predkolski i kolski odgoj

Na podruju Opine Perui djeluje jedan vrti, Djeji vrti Perui (Podrunica Djejeg vrtia
Pahuljice iz Gospia) i dvije osnovne kole, O Perui i O An Frankopan.
Osnovna kola Perui je osnovana 1773 godine. kolu trenutno pohaa 106 uenika u 8
razrednih odjeljenja. Ima status Eko-kole te sudjeluje u ouvanju okolia ureivanjem
dvorita i razvijanjem ekoloke svijesti ne samo polaznika i zaposlenika kole, ve i mjetana
Peruia.
Osnovna kola An Frankopan djeluje u Kosinju.
2.9.2. Sport i rekreacija

Na podruju Opine Perui djeluje pet lovakih drutava, ribolovno drutvo, nogometni
klub, teniski klub i veslaki klub.
LOVAKO DRUTVO ZA UZGOJ, ZATITU I LOV DIVLJAI "KLISA"

U jesen davne 1945. godine u Peruiu je osnovano lovako drutvo Klisa i tad je brojilo 6
lanova, kojih danas ima stotinjak. U to vrijeme lovako drutvo Klisa gospodarilo je
podrujem ija je povrina iznosila cca 15.000 ha, dok se danas ta brojka smanjila zbog
osnivanja drugih lovakih drutava unutar Opine. Lovako drutvo Klisa danas gospodari
sa zajednikim upanijskim otvorenim lovitem IX/109 i dravnim lovitem IX/12 Risovac
ukupne povrine cca 10.000 ha.
Lovako drutvo "Klisa" intenzivno tijekom cijele godine radi na uzgoju i zatiti divljai na
podruju lovita kojima gospodare, unosei zrnatu hranu, sol, ienje i odravanje pojila,
izradom hranilita i eka, zatim sijanjem raznih biljnih kultura koji slue u svrhu prehrane,
kao to su zob, djetelina itd.
LOVAKO DRUTVO JASTREB KOSA JANJAKA
49
Od 1964. godine u Perui djeluje lovako drutvo Jastreb koje danas broji 62 lana.
Podruje na kojem gospodare nalazi se sjeverno od autoceste Zagreb- Split na podruju
Opine Perui, povrine 12 200 ha.
LOVAKO DRUTVO ORAO KOSINJ

LOVAKO DRUTVO LANE
LOVAKO DRUTVO SRNJAK
PORTSKO RIBOLOVNO DRUTVO ARAN

portsko ribolovno drutvo aran osnovano je 1996. godine, te gospodari ribolovnom
zonom Bazen- staro glinite povrine 4,5 ha, prosjene dubine oko 3 metra. RD aran
okuplja oko 40-ak lanova koji redovito poribljavaju vodu te se brinu o okoliu.
NOGOMETNI KLUB PERUI

Prvu nogometnu loptu u Perui je donesla 1924. godine obitelj Jutt, a braa Vjekoslav, Milo i
Pere osnovali su Hrvatski portski klub Klisa Tijekom II. svjetskog rata nije bilo nogometnih
aktivnosti, sve do 1946. g. kada je osnovan nogometni klub "Udarnik" u kojem je igralo 219
igraa. 1992. godine klub mijenja ime u NK Perui, pod kojim i danas igra u nogometnom
savezu Gospi.
TENISKI KLUB PERUI

SPORTSKA UDRUGA I. LIKI VESLAKI KLUB PERUI
2.9.3. Kultura
HKUD Perui
HKUD Perui - utemeljeno je 1948. godine, tada pod nazivom "Juka Kolak". Neposredno iza
I. svjetskog rata, osjetila se potreba za okupljanjem mladei u cilju njegovanja i uvanja od
zaborava tradicijskih obiaja likog, odnosno peruikog kraja. Izgradnjom Hrvatskog
seljakog doma 1924. godine, stvoreni su elementarni uvjeti za okupljanje hrvatske mladei
koja je u ovom prostoru odravala probe. Nositelj ovih kulturnih aktivnosti bio je '' Hrvatski
sokol ''.
Drutvo je imalo zapaene nastupe na raznim kulturnim manifestacijama poput

Meunarodne smotre folklora u Zagrebu, brojne nastupe u Njemakoj i Austriji, kao i
smotrama folklora na svim razinama u Republici Hrvatskoj.
U prosincu 1997. godine Drutvo mijenja naziv u Hrvatsko kulturno umjetniko drutvo '' Perui
'' i ulazi u vrlo kompleksan projekt pod nazivom '' Prikupljanje, obrada i zapis izvornog kulturnog
blaga likog kraja ''. Danas drutvo broji oko 75 lanova od najmlae do najstarije dobi, koji
djeluju u tamburakoj i folklornoj sekciji. Unato svim tekoama s kojima se susree u svom
radu, a zahvaljujui entuzijazmu svojih lanova ovo Drutvo e ustrajati na
50
realizaciji spomenutog Projekta kako bi sauvalo od zaborava bogatu kulturnu batinu likog,
odnosno peruikog kraja i mlaim naratajima usadili ljubav prema vlastitoj tradicijskoj
kulturi.
Slogan Drutva ''Bolje da nestane svijeta, nego da se utru narodni obiaji'' dobio je svoju
potvrdu na premijernoj izvedbi predstave'' Lika svadba'', 02. svibnja 2004. godine u
Peruiu, koja je okupila mnogobrojno gledateljstvo iz cijele Like, koje se s oduevljenjem
prisjetilo ovih odavno zaboravljenih obiaja.
2.9.4. Zdravstvena zatita i socijalna skrb

Na podruju Opine Perui djeluje jedna ambulanta, ljekarna, veterinarska stanica i
vatrogasno drutvo.
AMBULANTA PERUI
LJEKARNA PERUI
VETERINARSKA STANICA D.O.O
DVD PERUI
Opina Perui u sklopu svojih mogunosti najsiromanijim stanovnicima odnosno obiteljima

olakava svakodnevni ivot dodjeljujui:
Novane pomoi
- Pomo za podmirenje trokova stanovanja,
- Pomo za podmirenje pogrebnih trokova,
- Besplatan obrok uenicima osnovnih kola,
- Pomo za podmirenje trokova ogrjeva,
- Jednokratna novana pomo,
- Pomo za nabavu kolskih udbenika,
Novane potpore
- Potpora rodilji za novoroeno dijete,
- Potpora roditeljima (skrbnicima) djece s tekoama u razvoju,
Druge oblike pomoi
- Privremeni smjetaj beskunika,
- Godinja lanarina u Narodnoj knjinici Perui.
2.9.5. Politike organizacije

Na izborima za Opinsko vijee 2013. godine u Opini Perui sudjelovalo je 1.419 biraa
odnosno 57,61%, od ega je vaeih listia bilo 1.363 odnosno 95,05%. Najvei broj glasova
dobio je kandidat Ivica Turi iz koalicije HDZ, HSS, HSP AS i to 67,30% glasova. Kandidat iz
koalicije SDP, HNS, HSLS dobio je 28, 75% glasova.
51
Za naelnika je odabran Ivica Turi iz prve koalicije to znai da trenutno u Peruiu veinsku
vlast ima Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Ista stranka ima i veinski udio lanova u
Opinskom vijeu Opine Perui.
2.9.6. Organizacije civilnog drutva

U Peruiu je registrirano 23 udruge. U nastavku navodimo aktivne udruge sukladno Registru
Udruga i podacima dobivenim iz Opine Perui.
Tablica 8. Popis Udruga registriranih na podruju Opine Perui

R. br. Naziv Udruge Naselje Djelatnost
1. Udruga za ouvanje tradicijske Perui Ouvanje tradicijske kulture likog kraja
kulture 'Gargae'
2. Udruga hrvatskih vojnih Perui Reguliranje prava hrvatskih ratnih vojnih invalida iz
invalida Domovinskog rata Domovinskog rata
Perui
3. Nogometni klub 'Kosinj' Donji Masovno i kvalitetno razvijanje porta
Kosinj
4. Sportska udruga Teniski klub Perui Razvijanje i unaprjeenje tenisa u Liko-senjskoj
'Perui' upaniji
5. Kosinjska makarana udruga Donji Ouvanje i njegovanje karnevalskih i drugih narodnih
'Dedi' Kosinj Kosinj obiaja i tradicija
6. Lovako drutvo 'Srnjak' Perui Uzgoj i zatita divljai, lov divljai I ostali poslovi vezani
Perui za divlja
7. Udruga za promicanje zdravog Donji Razvijanje zdravog naina ivota, zatite prirode i
ivota, zatite prirode i Kosinj ouvanja batine kroz djelatnosti Udruge, razvijanje
ouvanja batine 'Eko Kosinj' svijesti o potrebi zdravog naina ivota
8. Lovako drutvo 'Lane' Perui Perui Gospodarenje lovitem, uzgoj i zatita divljai; zatita
prirode i okolia, odgoj i izobrazba lovaca te podiui
lovnu etiku
9. Sportska udruga - prvi liki Perui Promicanje sportskih i kulturnih aktivnosti, turistikih
veslaki klub Perui ljepota Peruikog kraja i rijeke Like, te zatita i
ouvanje prirodnog okolia
10. Lovako drutvo za uzgoj, Perui Gospodarenje lovitem, uzgoj zatita lov i koritenje
zatitu i lov divljai 'Klisa' divljai, zatita prirode i ljudskog okolia
Perui
11. Dobrovoljno vatrogasno Perui Razvijanje i unaprjeivanje vatrogastva i vatrozatite
drutvo Perui
12. Lovako drutvo 'Orao' Kosinj Gornji Gospodarenje lovitem, uzgoj, zatita, lov i koritenje
Kosinj divljai, zatita prirode i ljudskog okolia, odgoj i
izobrazba lovaca podiui lovaku etiku
13. Lovako drutvo za uzgoj, Perui Gospodarenje lovitem, uzgoj, lov zatita lov i koritenje
zatitu i lov divljai 'ljuka' divljai, zatita prirode i ljudskog okolia
Perui
14. Lovako drutvo 'Jastreb' Perui Uzgoj, zatita, lov i koritenje divljai
Janjaka kosa
15. portsko ribolovno drutvo Perui Unaprjeenje portskog ribolova u slatkim vodama
'aran'
16. Udruga vjernika u upi Perui Perui Voenje akcije oko prikupljanja sredstava za obnovu i
ouvanje sakralnih objekata
17. portsko ribolovno drutvo Donji Unapreenje portskog ribolova na slatkim vodama
'Pijor' Kosinj Kosinj
18. HKUD Perui Perui Masovno i kvalitetno razvijanje kulturno-umjetnikog
rada
52
19. Klub za slobodno i motorno Lipovo Planiranje rada i razvitka slobodnog i motornog letenja
letenje 'Fenix' Polje
20. Belot Klub Kosinj Gornji Planiranje rada i razvitka belota
Kosinj
21. UHDDR 1990. - 91. Opine Perui Zalaganje za socijalnu i pravnu zatitu dragovoljaca iz
Perui Domovinskog rata
22. Nogometni klub Perui Perui Rad na razvitku nogometnog sporta: organiziranje i
provoenje redovnih treninga aktivnih natjecatelja u
cilju njihove pripreme za natjecanja
23. Planinarsko drutvo Perui Razvijanje i propagiranje svih oblika planinarskih
'Samograd' Perui aktivnosti utvrenih Statutom
Izvor: Registar Udruga RH, Ministarstvo uprave; Opina Perui
Iz gore navedenih udruga vidimo kako se stanovnitvo Opine Perui preteito voli baviti
lovom i ribolovom. Aktivne su i razne sportske udruge. Stanovnitvu je posebno vano
ouvanje kulturne i prirodne batine Peruia i promicanje lokalne kulture i obiaja. Udruge
su preteito prilagoene starijem stanovnitvu, nema puno sadraja za mlade.
2.10. Razvojne strategija i programi na podruju Opine Perui
2.10.1. Plan gospodarenja otpadom 2012. 2020.

ovjeanstvo svakodnevno proizvodi velike koliine otpada koje su davno prele granice
prirodnog procesa obnavljanja planete Zemlje, a proizvedeni otpad sve je sloenijeg sastava i
ima dui vijek prirodnog raspada. Za zbrinjavanje otpada postojea infrastruktura nije
dovoljna, a javljaju se i veliki problemi u provedbi ve donesenih propisa za gospodarenje
otpadom. Mogue zagaenje podzemnih voda koji su glavni izvor pitke vode najvei je
problem.
Za potrebe zbrinjavanja otpada sa podruja Opine Perui koristi se odlagalite Razbojite.

Trajno zbrinjavanje komunalnog otpada sa podruja Opine Perui provodi se na odlagalitu
otpada Razbojite, koje je smjeteno 5,5 km sjeverno od naselja Perui. Odlagalite se
formiralo popunjavanjem vrtae i udolina. Lokacija za odlaganje otpada koristi se od 1960.
godine. Podruje Opine nije potpuno pokriveno organiziranom i redovitom slubom za
prikupljanje otpada, nema dovoljno opreme i vozila za organiziranje sustava za prikupljanje
otpada koji bi bio siguran za okoli. Postoje pojedina postrojenja za preradu otpada, koliina
recikliranja otpada u opini je mala, a postojea divlja odlagalita potrebno je sanirati.
Opina Perui je donijela Plan gospodarenja otpadom za period 2012.-2020. Iako je

predmetni Plan vaei potrebno ga je uskladiti sa novim zakonima i stvarnim stanjem i
potrebama od ega se posebno izdvaja:
Izgraditi reciklano dvorite i provesti mjere za gospodarenje komunalnim otpadom.
Sanirati i zatvoriti odlagalite komunalnog otpada Razbojite u zakonskim rokovima
tj. do izgradnje Centra za gospodarenje otpadom. Sanacija e se izvoditi u fazama
kako bi se na dijelu postojeeg odlagalita mogli izgraditi:
53
o Nova kazeta za mijeani otpad (do otvaranja CGO),
o Kompostana,
o Kazeta za azbest,
o Reciklano dvorite za graevinski otpad (Reciklano dvorite za graevinski
otpad moe se izmjestiti sa lokacije Razbojite i pronai adekvatnije rjeenje
Osigurati odvojeno prikupljanje otpada na podruju Opine Perui u skladu sa
zakonskim propisima kako bi se smanjio udio otpada koji se odlae na odlagalite,
osobito za: biorazgradivi otpad, papir-karton, staklo, tekstil te plastiku
U sklopu reciklanog dvorita omoguiti stanovnitvu da nekodljivo odloe opasni
otpad i/ili educirati stanovnitvo o odlaganju opasnog otpada
Nastaviti s edukacijom stanovnitva kako bi usvojili odvojeno odlaganje otpada te
uvesti sustav naplate odvoza otpada na naelu oneiiva plaa
Postupanje s otpadom na podruju Opine Perui

Stanje gospodarenja otpadom na podruju Opine Perui nije odgovarajue, tj. ne provodi
se prema propisima i zakonima koji su doneseni iz podruja gospodarenja otpadom. Brojne
su posljedice neprimjerenog gospodarenja komunalnim i ostalim vrstama otpada. Od
nepovoljnog stanja u okoliu koji je oneien raznolikim vrstama otpada to utjee na
smanjenje kvalitete ivljenja, te rezultira negativnim uinkom na zdravlje stanovnitva. Na
podruju Opine Perui otpad sakupljaju Perui d.o.o. Perui (koja je u vlasnitvu Opine
Perui). Na podruju Opine Perui otpad se djelomino razdvaja.
2.10.2. Poslovna zona Perui (Konjsko brdo)

2.10.2. Poslovna zona Perui (Konjsko brdo) ima izrazito dobar prometni poloaj u irem
prostoru opine jer se nalazi neposredno uz dravnu autocestu A1 (Zagreb - Bosiljevo Split
Dubrovnik). Sjeverno od zone obuhvata je i vor "Peruic", te upanijska cesta 5155.
54
Slika 2. Lokacija u okviru koje e se realizirati proirenje poslovne zone
Izvor: UPU Proirenja Poslovne zone Perui (Konjsko brdo)
Gospodarska - poslovna (K) namjena moe biti slijedea:

usluna;
trgovaka;
servisna, komunalno servisna.
Gospodarska - proizvodna (I) namjena moe biti slijedea:

proizvodnja;
servisi;
montaa, sklapanje i drugi oblici proizvodnje;
obrti i sline manufakturne djelatnosti;
skladita i sl.;
i druge srodne djelatnosti.
Dostupna je elektrina energija, vodoopskrba, odvodnja te mogunost spajanja na proista.

Cijena zemljita je 8EUR/m2. Tvrtke se ne oslobaaju komunalnog doprinosa, ali on je najnii
2 2
za proizvodne djelatnosti (3,92 EUR/m ), a najvii za uslune djelatnosti (7,16 EUR/m ). U
gospodarskoj zoni se tvrtke oslobaaju komunalne naknade ovisno o broju zaposlenika koji
se zapoljavaju. Investitori koji zapoljavaju vie od 30 djelatnika u prve dvije godine potpuno
se oslobaaju od obveze plaanja komunalne naknade. Investitori koji zapoljavaju-ili manje
djelatnika u prvoj godini potpuno se oslobaaju od obveze plaanja, a godinu potom
oslobaaju se 50%. Investitori koji zapoljavaju 75 ili vie djelatnika u prve dvije godine
potpuno se oslobaaju od obveze plaanja, a u idue dvije godine oslobaaju se u 50%
ukupnog iznosa komunalne naknade.
55
Glavne tvrtke na ovom podruju su: drvno-preraivaka tvrtka Vievica Komp. d.o.o. za
proizvodnju impregniranih drvenih pragova, Vievica Energo d.o.o. za proizvodnju elektrine
energije te Vievica drvo d.o.o. za piljenje i blanjanje sa cca. 162 zaposlenih u 2014. godini,
zatim Logistiko distributivni centar poduzea Lidl d.o.o. (oko 120 zaposlenih) K.D i HAC
d.o.o. (COKP i sektor naplate) sa 105 zaposlenih. U zoni je 11 parcela razliitih kvadratura, a
ukupne povrine 72.016 m2. Poduzee Strabag je kupilo 3 parcele i namjerava graditi
asfaltnu bazu. Trenutno je jo 6 parcela u zoni slobodno.
2.11. Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem
2.11.1. Proraun Opine Perui

Analizirati e se proraun Opine Perui (sukladno podacima dostupnim u Ministarstvu
financija i Opini Perui). Analizirat e se struktura prorauna, struktura opinskih rashoda
prema ekonomskoj funkciji i funkcijskoj klasifikaciji kako bi se razluio potencijal prorauna
za financiranje razvojnih projekata i programa.
Graf koji slijedi prikazuje visinu i strukturu ukupnih prihoda Opine Perui u razdoblju od
2010. do 2014. godine prema podacima Ministarstva financija i Opine Perui o izvrenju
prorauna.
Graf 16. Struktura i visina ukupnog prihoda Opine Perui za razdoblje od 2010. 2014.
40.000.000
30.000.000
20.000.000
10.000.000
0
2010 2011 2012 2013 2014
Primici od financijske imovine i zaduivanja
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i

naknada
Prihodi od imovine
Izvor: Ministarstvo financija i dokumenti o ostvarenju prorauna Opine Perui
Promatrajui razdoblje ostvarenja prorauna od 2010. do 2014. godine vidljivo je da prve

dvije godine najveu stavku prihoda ine prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi,
56
pristojbi po posebnim propisima i naknada te pomoi iz inozemstva. Te se pomoi kroz
sljedee godine smanjuju. U 2012. godini prihodi su najmanji, a u 2013. godini dolazi do
porasta prihoda koji se nastavlja u 2014. godini. Prihodi od poreza ine konstantnu stavku
kroz sve godine promatranja dok ostali prihodi variraju.
U sljedeem grafu prikazuje se visina i struktura ostvarenih prihoda od pomoi iz inozemstva
(darovnice) i od subjekata unutar ope drave u razdoblju od 2011. 2014. godine i plan za
2015. godinu.
Graf 17. Prikaz visine i strukture ostvarenih prihoda od pomoi iz inozemstva (darovnice) i od subjekata
unutar opeg prorauna u razdoblju 2011. 2014. s planom za 2015. godinu
3600000
3200000
2800000
2400000
2000000
1600000
1200000
800000
400000
0
2011 2012 2013 2014 2015
Pomoi iz prorauna Tekue pomoi iz prorauna Kapitalne pomoi iz prorauna
Izvor: Ministarstvo financija i prorauni Opine Perui
Iz grafa se moe zakljuiti kako se iznos sredstava pomoi varira iz godine u godinu. U 2012.
godini dolazi do pada, sljedee godine dolazi do rasta, a u 2014. godini opet dolazi do pada.
U godinama rasta pomoi najvee su kapitalne pomoi iz prorauna, a u godinama pada te
se pomoi smanjuju i manje su od tekuih pomoi iz prorauna. Plan u 2015. godini je
poveati iznos pomoi iz prorauna. Te se godine planira ostvariti 68.000,00 kn pomoi iz
dravnog prorauna temeljem EU sredstava. Ova stavka koja ukljuuje sredstva iz EU nije bila
prisutna u prijanjim godinama analize, tj. kapitalne pomoi od proraunskih korisnika
temeljem prijenosa sredstava EU su iznosila nula kuna.
U nastavku e se razmotriti proraunski rashodi Opine Perui, temeljem ekonomske i

financijske klasifikacije.
57
Graf 18. Prikaz pojedinih skupina ostvarenih rashoda Opine Perui ekonomska klasifikacija u razdoblju 2010.
2014.
30.000.000
20.000.000
10.000.000
0
2010 2011 2012 2013 2014
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Ostali rashodi
Naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade
Subvencije
Financijski rashodi
Materijalni rashodi
Izvor: Ministarstvo financija i ostvarenje prorauna Opine Perui
Uzimajui u obzir cjelokupno promatrano razdoblje najveu stavku trokova ine rashodi za
nabavu nefinancijske imovine, zatim materijalni rashodi. Rashodi za zaposlene su konstantni
za itavo razdoblje promatranja. Ukupni rashodi se konstantno smanjuju te su u 2014. godini
najnii u razdoblju promatranja. U svrhu bolje vidljivosti ulaganja u programe i projektne
aktivnosti slijedi prikaz izdvojenih programa, projekata i aktivnosti financiranih i planiranih iz
prorauna Opine Perui u periodu od 2013. 2015. godine.
Tablica 9. Programi, projekti, aktivnosti financiranih od Opine Perui u periodu od 2013. 2014. i plan za
2015. godinu
Opis stavke 2013. 2014. 2015. (plan)
Ope javne usluge 8.416.050,00 7.257.080,00 17.045.765,20

Javni red i sigurnost 0,00 0,00 0,00
Ekonomski poslovi 0,00 0,00 0,00
Zatita okolia 0,00 0,00 0,00
Usluge unapreenja stanovanja i zajednice 600.232,00 408.531,00 0,00
Zdravstvo 0,00 0,00 0,00
Rekreacija, kultura i religija 468.037,00 749.368,00 860.000,00
Obrazovanje 0,00 130.000,00 0,00
Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane 0,00 130.000,00 0,00
Socijalna zatita 0,00 0,00 0,00
Izvor: Prorauni Opine Perui (izvrenje za 2013. i 2014. godinu i plan za 2015. godinu)
Opina Perui najvie ulae u ope javne usluge te u rekreaciju, kulturu i religiju i u usluge
unaprjeenja stanovanja i zajednice. U obrazovanje je ulagala 2014. godine. U analiziranom
periodu ne ulae u javni red i sigurnost, ekonomske poslove, zatitu okolia, zdravstvo i
socijalnu zatitu. U 2015. godini planirana ulaganja su znatno poveana u odnosu na prijanje
58
dvije godine no funkcionalno su usmjerena na samo dvije stavke, a to su ope javne usluge
te rekreacija, kultura i religija.
Sljedei graf prikazuje visinu proraunskih ulaganja u programske aktivnosti i projekte prema
funkcionalnog podjeli. Najvie sredstava je uloeno u ope javne usluge te u rekreaciju,
kulturu i religiju i u usluge unaprjeenja stanovanja i zajednice.
Graf 19. Proraunska ulaganja u programske aktivnosti i projekte prema funkcionalnoj podjeli
18.000.000
2013. 2014. 2015. (plan)
16.000.000
14.000.000
12.000.000
10.000.000
8.000.000
6.000.000
4.000.000
2.000.000
0
Ope javne Usluge Rekreacija, Obrazovanje
usluge unapreenja kultura i religija
stanovanja i
zajednice
Izvor: Proraun Opine Perui
59
3. SWOT analiza
SWOT analizom se na temelju strateke revizije uoavaju kljune snage, slabosti, prilike i
prijetnje (Strenghts snage, Weaknesses slabosti, Opportunities prilike, Threats
prijetnje). Vano je uoiti glavne prilike i prijetnje s kojima se JLS suoava. Svrha analize je
prisiliti JLS da predvia vane dogaaje koji bi mogli utjecati na njen razvoj. Snage i slabosti
u SWOT analizi ne sadre sve odlike JLS-a, ve samo one koji se odnose na kljune imbenike
uspjeha. Popis koji je predug ukazuje na nedovoljnu usredotoenost te nemogunost
utvrivanja onog to je vano. Snage i slabosti su relativne, a ne apsolutne. Sukladno
navedenom, pokuat e se to bolje identificirati snage, slabosti, prijetnje i mogunosti
Opine Perui.
Strenghts (SNAGE) Weaknesses (SLABOSTI)

Izvrstan prometni i geostrateki Kontinuirano demografsko
poloaj propadanje
Dobra prometna povezanost Nepovoljna struktura stanovnitva
Sauvana prirodna batina (premalo mladih i djece)
Prirodne ljepote Niska razina obrazovanja
Tradicija OPG-ovi su uglavnom voeni od
Narodni obiaji starijih ljudi
U potpunosti nezagaen okoli Premalen broj obiteljskih poduzea
Kosinjska dolina Premalo poduzea koja svoj rast i
Velik hidro potencijal razvoj temelje na preraivakoj
Hep-ove hidroelektrane industriji
Velike rezerve vode Premalo koriten potencijal ume
Privuena logistika poduzea Neiskoriten potencijal Kosinjske
Snana odrednica ka demografskoj doline
obnovi Sveukupno slabo koritenje
Velik broj OPG-ova prirodnih blagodati
Riznica geomorfolokih lokaliteta Slabo iskoritavanje tradicije i
narodnih obiaja u turistike i
promotivne svrhe / tradicionalno ne
turistiko podruje, nepostojanje
strategije razvoja turizma,
koncentracija turistike djelatnosti u
NP Plitvika Jezera
Opportunities (PRILIKE) Threats (PRIJETNJE)
Sve vea zainteresiranost obitelji za Obitelji koje se ograniavaju na
ivot u ruralnom podruju dvoje djece
Poticaji za slabo razvijena ruralna Izostanak investicija u gospodarske
60
podruja projekte
Interes poduzea za ulaganje na Izostanak javnih investicija
podruju opine Brz napredak opina u okruenju
Niz mogunosti za iskoritavanje Nezainteresiranost mladih za daljnje
prometnog poloaja obrazovanje
Nezagaene povrine pogodne za Nezainteresiranost za cjeloivotno
eko proizvodnju obrazovanje
Drvni potencijal za razvoj drvne Slab interes za poduzetnitvo
industrije
Hidro potencijal za proizvodnju
elektrine energije
Rijeka Lika kao mogunost za razvoj
niza sportskih i rekreacijskih
sadraja
Iznimno ist krajolik za razvoj eko
turizma
Razvoj selektivnih oblika turizma
SWOT analiza je u najkraim crtama identificirala kljune momente bitne za razvoj opine.
Temeljem SWOT analize i prethodno analiziranih elemenata:
Prostor,
Stanovnitvo,
Prirodna obiljeja,
Kulturno-povijesna batina,
Zatita okolia,
Komunalna infrastruktura i energetika,
Prometna infrastruktura,
Gospodarstvo,
Drutvene djelatnosti,
Postojee razvojne strategije i programi,
Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem,
odredit e se vizija razvoja Opine Perui te e se postaviti strateki ciljevi.
61
4. VIZIJA
1
U literature je prikazan itav niz definicija vizije. Najupeatljivija je: Vizija je zarazni san .
Vizija bi trebala predstavljati usmjerenje za sljedeih deset do dvadeset godina. U tom smislu
e se definirati vizija za Opinu Perui. Razmatralo se nekoliko vizija koje se prikazuju u
nastavku:
Prijedlog 1:
Opina Perui je opina koja privlai svojom ouvanou, visokim ivotnim standardom te
nizom mogunosti za zapoinjanje vlastitog posla.
Prijedlog 2:
Opina Perui privlai mlade obitelji koje imaju visoku natalitetnu stopu osiguravajui im
zaposlenje u logistikim poduzeima i nudei dobre ivotne uvjete.
Prijedlog 3:
Opina Perui je opina koju naseljavaju mlade obitelji privuene razvijenim
gospodarstvom, ouvanim okoliem i izuzetnim olakicama za obitelji.
Sve tri definicije vizije su donekle ocrtavale kako se zamilja Opina Perui u naredna dva
desetljea, ali ni jedna u potpunosti nije odgovarala. Traila se vizija koja e obuhvatiti sve
gore navedeno. U konanici je zakljueno da vizija koja najbolje oslikava eljenu budunost
Opine Perui je sljedea:
Opina Perui je mala opina visokog ivotnog standarda, odrivog gospodarstva i svih
popratnih sadraja koji ivot ine ugodnim, naseljena mladim stanovnitvom koje je
obrazovano, poduzetniki raspoloeno i ivi u gotovo netaknutom okoliu.
1
Philip Kotler i drugi: Marketing, Mate, 2006., Zagreb
62
5. STRATEKI CILJEVI I RAZVOJNI PRIORITETI
Temeljem cjelovite analize stanja koja je provedena u drugom poglavlju, SWOT analize koja
je prikazana u treem poglavlju, postavljenoj viziji razvoja identificiranoj u etvrtom poglavlju
definiraju se strateki ciljevi. U postavljanju stratekih ciljeva maksimalno se orijentiralo na
snage i mogunosti koje potencijalno stoje pred opinom iako se jako rukovodilo i slabostima
posebno to se tie demografskog stanja opine, a prijetnje su se smatrale kao neto to e
se moi prevladati.
U postavljanju stratekih ciljeva vodilo se rauna o svih jedanaest tematskih ciljeva Europske
Unije do 2020. godine: jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija; poboljani
pristup, koritenje, te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija; jaanje
konkurentnosti malih i srednjih poduzea (SME), poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva
i akvakulture; podrka prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u
svim sektorima; promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje
rizicima; zatita okolia i promicanje uinkovitosti resursa; promicanje odrivog prometa, te
uklanjanje uskih grla (barijera) u kljunoj infrastrukturi; promicanje zapoljavanja i podrka
mobilnosti radne snage; promicanje socijalnog ukljuivanja te borba protiv siromatva;
ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje; jaanje institucionalnih kapaciteta te
uinkovita javna uprava. Uzeti su u obzir i strateki dokumenti vieg reda.
Postavljena su tri strateka cilja i svakom od njih odgovara nekoliko prioriteta.
63
Strateki cilj 1. Poveanje broja i promjena strukture stanovnitva
Opina Perui konstantno smanjuje broj stanovnika i demografske prilike u Opini su vrlo
nepovoljne. S obzirom na povrinu koja pripada Opini, naseljenost je vrlo slaba i slabija je i
od prosjeka Liko-senjske upanije. Drugi veliki problem vezan uz stanovnitvo je to
stanovnitvo ubrzano stari odnosno vrlo je nepovoljna struktura. Prevladava starije
stanovnitvo. Sveukupni napori u razvoju ovog kraja su nepotrebni ukoliko se stanovnitvo
bude i dalje smanjivalo. Upravo stoga, za prvi strateki cilj se uzima poveanje broja
stanovnika i promjena strukture stanovnitva. Ostvarenjem ovog cilja mogue je planirati
daljnji rast i razvoj Opine Perui.
Ovaj strateki cilj planira se ostvariti kroz dva prioriteta:
Privlaenje mladih obitelji
Razvoj programa od interesa za obitelji s vie djece
Prioritet 1.1. Privlaenje mladih obitelji

Odreeni napori u ovom smjeru su ve poduzeti od strane Opine Perui koja je uvela
odreene olakice za obitelji koje se namjeravaju doseliti na podruje Opine Perui.
Infrastruktura za stambeno naselje Kunjaa u Peruiu gradila se na 22 hektara zemlje koju je
darovala Opina Perui, gdje e se sagraditi oko 100 kua. Kada se naselje stavi u funkciju
Perui e imati oko 300 novih stanovnika. Tako e svaka obitelj kroz projekt dobiti oko 500
tisua kuna, od besplatnog gradilita, komunalnih prikljuaka, te 100.000 kuna graevinskog
materijala za izgradnju kue. Pomo u stambenom zbrinjavanju je zapoela i s ovim
projektom je nuno nastaviti.
Prioritet 1.2. Razvoj programa od interesa za obitelji s vie djece

Struktura stanovnitva u Opini Perui e se promijeniti samo ako obitelji u reproduktivnoj
dobi budu imale troje i vie djece. Trendovi u razvijenom svijetu ne idu u prilog ovakvim
obiteljima te e se u opini morati poduzeti niz napora kako bi se potaknulo obitelji na vie
djece. Osim osiguranja drutvene infrastrukture potrebno je razviti programe koji e
olakavati podizanje djece te njihovo praenje do zapoljavanja. Ovo je veliki izazov za
Opinu Perui i njen proraun te e se morati zatraiti i drugi izvori kako bi se ovakvi
programi mogli provoditi.
Strateki cilj 2. Poveanje kvalitete ivota

Unazad tridesetak godina sve vie raste interes za znanstvenu analizu kvalitete ivljenja,
odnosno, prouavanje i praenje stupnja u kojem pojedinci uivaju u svojim ivotima
(Veenhoven, 2008.). Osnovni je cilj istraivanja kvalitete ivljenja prepoznavanje imbenika
koji doprinose ostvarivanju ciljeva i potencijala pojedinaca te ivljenju eljenog ivotnog stila
(Bejakovi i Kaliterna, 2007.). Istraivai Centra za istraivanje kvalitete ivljenja sa Sveuilita
u Torontu definiraju kvalitetu ivljenja kao stupanj u kojem osoba uiva u mogunostima koje
joj ivot prua, pri emu se te mogunosti odnose na rezultate ansi i ogranienja nastalih u
interakciji osobe i njezine okolice. Svjetska zdravstvena organizacija poima kvalitetu ivljenja
64
kao percepciju osobe o vlastitom ivotu u kontekstu kulturnog i vrijednosnog sustava u
kojem ivi, a s obzirom na svoje ciljeve, oekivanja i ogranienja. Iz navedenih definicija
razvidno je da je kvaliteta ivota irok, vieslojan i sloen koncept, koji podrazumijeva
mogunosti koje ljudi imaju, znaenje i smisao koje pridaju svojim ivotima i nain na koji
uivaju u onome to imaju. Kvaliteta ivljenja je iri pojam od ivotnog standarda, ona
ukljuuje cijeli niz imbenika koji oblikuju ono to cijenimo u ivotu, a meu najvanijima su:
meuljudski odnosi, psihiko i fiziko zdravlje, materijalno stanje, sigurnost, obrazovanje,
rad, duhovnost, fizika okolina i stupanj autonomije.
U okviru ovog cilja nastoji se unaprijediti kvaliteta ivota stanovnika Opine Perui.
Podrazumijeva razvoj komunalne infrastrukture i razvoj drutvenih djelatnosti (obrazovanja,
sporta, rekreacije, zdravstvenih i socijalnih programa, kulture i razvoj institucija na podruju
Opine Perui to ukljuuje jaanje kapaciteta same Opinske uprave i turistike zajednice
te jaanje civilnog drutva). Ovaj cilj je usmjeren na izgradnju i unapreenje cjelokupne
infrastrukture te na izgradnju programa koji su od vanosti za podizanje kvalitete ivota u
svim segmentima.
Strateki cilj se ostvaruje putem dva prioriteta:
Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetika
Izgradnja i unapreenje drutvene infrastrukture.
Prioritet 2.1. Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetika

Preduvjet razvoja svake jedinice lokalne samouprave su izgraena komunalna i prometna
infrastruktura koje obuhvaaju razvoj infrastrukturnih sustava kao to su vodoopskrba,
kanalizacija, telekomunikacije, javna rasvjeta, energetska infrastruktura i cestovna
infrastruktura. Obuhvaa i ostale nespomenute projekte koji se tiu komunalne
opremljenosti Opine. Komunalna i prometna infrastruktura vaan su temelj za razvoj
gospodarstva, a usko je vezana uz zatitu okolia te to je izuzetno bitno jedan je od vrlo
znaajnih pokazatelja ivotnog standarda. Prostornim planom Opine Perui predviena je
izgradnja svih infrastrukturnih objekata.
U planskom period do 2020. godine Opina Perui stavlja naglasak na izgradnju prometne
infrastrukture. Namjeravaju se izgraditi, rekonstruirati ili sanirati nerazvrstane ceste i
pristupne ceste. Time Opina namjerava osigurati bolju prometnu povezanost unutar Opine
te isto tako osigurati daljnji razvoj naselja izgradnjom pristupnih cesta.
Energetska infrastruktura je vaan segment razvoja Opine Perui. Postojei sustav HE Senj
trebao bi se nadograditi novim akumulacijskim jezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranom
snage 30 megavata, novim 13,5 km dugim odvodnim tunelom te novom elektranom Senj 2
snage 350 megavata. Drugi vaan segment je toplinska energija. U smislu osiguranja
dovoljnih koliina toplinske energije planira se izgradnja toplovoda kroz Perui.
65
Radi poboljanja opih uvjeta ivota planira se izgradnja vodovoda i kanalizacija. Isto tako,
gradit e se groblje s pripadajuom mrtvanicom.
Prioritet 2.2. Izgradnja i unapreenje drutvene infrastrukture

Pod drutvenom infrastrukturom podrazumijevamo infrastrukturu koja obuhvaa mree i
objekte javnih slubi za boravak djece, drutvene i socijalne institucije, biblioteke,
vatrogasne stanice itd.
Zdravstvena i socijalna skrb su adekvatno organizirane, a sukladno broju stanovnika. U

zdravstvenom segmentu razvijat e se programi zdravstvene zatite svih dobnih skupina, a
ovisno o potrebama. U segmentu socijalne skrbi, briga i skrb o starijim osobama su vani.
Razvijat e se programi koji ukljuuju skrb i brigu o starijim osobama kroz dnevne boravke,
druionice, posjete i sline aktivnosti. U svrhu socijalne zatite ostalih stanovnika na
podruju Opine Perui razvijat e se programi za najugroenije, poticat e se vielane
obitelji i razvijati programi za djecu i mlade.
Velika vanost i utjecaj sportskih aktivnosti na svakidanji ivot ine sport nedvojbeno
drutvenim, ali i ekonomskim fenomenom koji osim to fizikom aktivnou pogoduje
zdravlju, odraava vrijednosti poput timskog duha, solidarnosti i tolerancije te tako osnauje
drutvenu koheziju i ljudski kapital. Sport se temelji na naelu dragovoljnosti i mora biti
jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru,
nacionalnost, drutveni poloaj, politiko ili drugo uvjerenje. Opina Perui u potpunosti
svjesna gornjih navoda Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta razvijat e infrastrukturu
neophodnu za veu ukljuenost stanovnitva u sportske aktivnosti. Planira se izgradnja
multifunkcionalne dvorane koji bi trebali zadovoljiti potrebe stanovnika Opine Perui i
ostalih posjetitelja za sportskim i rekreativnim aktivnostima. Planira se izgradnja novog
djejeg vrtia koji bi pruio adekvatnu skrb i moderne sadraje najmlaima.
Civilno drutvo u Opini Perui je djelomino razvijeno. Na broj stanovnika broj udruga je
prosjean i vidljivo je da se stanovnitvo Opine Perui preteito bavi razliitim
aktivnostima. Aktivne su razne sportske udruge te udruge za lov i ribolov. Stanovnitvu je
posebno vano ouvanje kulturne i prirodne batine Peruia i promicanje lokalne kulture i
obiaja. KUD Perui je primjerice 1 godinu stariji od nadaleko poznatog Lada. Udruge su
preteito prilagoene starijem stanovnitvu, nema puno sadraja za mlade. Vano je za
istaknuti da udruge imaju slab upravljaki i financijski kapacitet i potrebno je izgraivati
kapacitete udruga.
Za potrebe DVD-a planira se izgradnja vatrogasnog doma koji bi osim osnovne namjene imao
i edukativnu i drutveno-kulturnu komponentu.
Planira se i izgradnja GEC Geoznanstevnog i edukativnog centra. Iako bi ovaj centar mogao
biti svrstan i u druge prioritete, posebice u razvoj turizma, svrstavamo ga u ovu kategoriju
66
zbog iznimne vanosti da se stanovnitvo navikne na potrebu stalne edukacije i zainteresira
za obrazovanje u svim segmentima ivota.
Strateki cilj 3. Razvoj gospodarstva na odriv nain

Koncepcija odrivog razvoja pretpostavlja stvaranje uvjeta za ekonomsko blagostanje
uravnoteeno s kapacitetom prirodne okoline, tehnolokom upotrebom neobnovljivih
prirodnih resursa koja ih ne degradira ili pak ne smanjuje njihovu korisnost za budue
generacije. Odrivi razvoj je lokalna i globalna razvojna koncepcija za ije je ostvarenje nuna
koordiniranost razvojnih odluka na svim razinama njihova donoenja. To nije precizno
koncipiran razvojni model, ve samo kontekstualni okvir poticanja gospodarskog razvoja.
Razvoj gospodarstva je jedan od kljunih imbenika sveukupnog razvoja Opine Perui.
Ukoliko stanovnitvo ne moe ostvariti ekonomsko blagostanje ono pronalazi nain da to
ostvari u drugom okruenju. Opina Perui ne moe sebi dopustiti odljev stanovnitva ve
kako je iskazano u prvom stratekom cilju ona mora poduzeti sve mjere kako bi dolo do
naseljavanja i demografske obnove.
Sva poduzea koja djeluju u Opini Perui su mikro ili mala poduzea, a svrstana su sukladno
preporuci Europske komisije 2003/361/EC. Najzastupljenija su poduzea u trgovina na veliko
i malo, popravak motornih vozila i motocikala (57,75%), slijedi djelatnost graevinarstva
(23,10%), a potom djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnost sanacije okolia (12,91%). Najvei broj zaposlenih je u trgovini
(51,85%), zatim u gospodarenju vodom (24,07%) te u graevinarstvu (12,96%).
U Opini Perui djeluje 36 obrta i obrtnitvo predvode ugostiteljske djelatnosti, slijede razni
usluni objekti te usluge prijevoza i graevina.
Vaan segment gospodarskog razvoja su distributivno-logistiki centar Lidl-a te K.D i HAC

d.o.o., Strabag i tri tvrtke Vievica Komp., Vievica Drvo i Vievica Energo.
Turizam je u Opini Perui gotovo beznaajan. U 2014. godini je ostvareno svega 1.113
noenja odnosno zabiljeena su 773 dolaska.
Uzimajui u obzir poloaj, prirodna obiljeja i drutveno-socijalne elemente zakljuilo se da bi

se ovaj strateki cilj najbolje mogao realizirati kroz sljedee tri prioriteta:
Privlaenje investicija, razvoj poduzetnitva i turizma
Razvoj poljoprivrede
Prioritet 3.1. Privlaenje investicija, razvoj poduzetnitva i turizma

Privlaenje investicija na teritorij jedinice lokalne samouprave je vrlo kompleksan zadatak.
Meutim, uzimajui u obzir prometni poloaj Peruia te njegovu prometnu povezanost on
polako postaje prepoznat od pojedinih investitora kao distributivno logistiki centar. U tom
67
smislu, potrebno je poduzeti niz napora kako bi se Opina Perui prezentirala kao privlano
mjesto za investitore. Takoer je potrebno omoguiti ulazak stranih investicija kroz
prezentiranje razvojnih programa te pristup fondovima koji podravaju ulaganje stranih
investitora, ali uz strogo propisane uvjete i u svrhu razvoja na korist lokalnog stanovnitva.
Poduzetnitvo u Opini Perui je skromno i kako je ve navedeno uglavnom se svodi na

trgovinu i graevinu. To je vrlo skromno razvijeno poduzetnitvo i potrebno je poduzeti
mjere kojima e se potaknuti razvoj poduzetnitva baziran na prirodnim resursima, a potom i
na znanju.
S obzirom na zaposlene u gospodarstvu, velik je broj osoba koje se nakon zavrenoga

srednjokolskog obrazovanja prestaju kolovati (u visokokolskom obrazovanju. Problem je i
sa cjeloivotnim obrazovanjem vezanim uz poduzetnitvo. Prema Andragokom zajednikom
upisniku podataka na podruju Peruia ne postoji institucija koja provodi programe
cjeloivotnog obrazovanja, bilo formalnog bilo neformalnog, ali postoji POU Dr. Ante
Starevi U Gospiu. Meutim ova ustanova nudi samo teajeve informatike, engleskog i
njemakog.
Potrebno je istaknuti da na odluku o pokretanju poslovanja, osim edukacije utjee svi

imbenici okruenja. Poduzetnici poetnici, imaju tekoa u dobivanju financijskih sredstava
u ranim fazama svojega ivotnog ciklusa jer nema dovoljne ponude mikro kredita.
Blizina Gospia omoguava postojeim i potencijalnim poduzetnicima koritenje usluga LIRE

(Razvojne agencije Liko-senjske upanije). Poticanje gospodarskog razvoja mogue je
razvijanjem poticajnog poduzetnikog okruenja. Kroz ovaj prioritet potrebno je pridonijeti
stvaranju poduzetnike klime stvaranjem povoljnog okruenja za daljnji rast i razvoj malog
poduzetnitva razvijajui poduzetniku infrastrukturu zasnovanu na razvoju poslovne zone uz
osiguranje savjetodavnih, potpornih i informativnih servisa za poduzetnike. Pored toga
potrebno je olakati pristup financijskim izvorima, poslovnom prostoru, poticajnim
sredstvima i sl.
Turizam je na podruju Opine Perui vrlo slabo razvijen to bi se moglo nazvati

neiskoritavanjem danih potencijala. Osim spilja, obilja hidro potencijala, uma, travnjaka,
Velebita te niza drugih prirodnih prednosti, Opina Perui ima i vrlo burnu povijest koju nisu
zaobilazile bitke. Treba istaknuti i tradiciju i narodne obiaje. U tom smislu, potrebno je
poticati stanovnitvo na bavljenje turizmom kroz osmiljavanje programa i projekata koji e
privlaiti turiste. Nadalje, potrebno je izgraditi smjetajne kapacitete ili postojee renovirati.
Kreiranje programa i projekata temeljit e se na prepoznatljivim prirodnim bogatstvima
Opine Perui.
Stoga je cilj ovog prioriteta podizanje konkurentnosti postojeih poduzetnika i poduzetnika

poetnika na podruju Opine Perui. Konkurentnost e se poveati kroz poboljanje
ekonomske uspjenosti, poboljan pristup financiranju, promociju poduzetnitva,
68
poboljanje poduzetnikih vjetina i poboljanje poslovnog okruenja. Nadalje, poduzimat e
se mjere za privlaenje investicija. Razvoj turizma je jedan od ciljeva ovog prioriteta kojem
treba pristupiti ozbiljno i djelovati u nizu segmenata istovremeno te izraditi dokument kojim
e se odrediti pravac razvoja turizma Opine.
Prioritet 3.2. Razvoj poljoprivrede

Poljoprivredno i umsko zemljite razliitih kategorija ini 86,4% prostora Opine.
Poljoprivredno zemljite (oranica, livada, panjak) obuhvaa 46% itavog prostora Opine.
Unutar cjelokupne strukture poljoprivrednog zemljita, obradive povrine, kao njihov
kvalitetniji dio ine 18%, dok oranice kao proizvodno najkvalitetniji dio uestvuju samo sa
9%. Posve je jasno da se zemljite s ekonomskog stanovita, moe poistovjetiti sa prirodnim
bogatstvima, koja obuhvaaju adekvatne prirodne uvjete za poljoprivrednu djelatnost.
Dominacija panjaka (29%) u poljoprivrednim povrinama Opine Perui vrlo je uoljiva, no
veliina panjakih povrina nije jasno odreena jer je esto teko razlikovati panjake od
umskog zemljita.
umsko zemljite zauzima 51% podruja Opine. Na tom podruju nalaze se prirodne
(samonikle) i zasaene ume (plantae). Povrine pod prirodnim umama su daleko vee te
plantae uestvuju sa minimalnim povrinama. Unutar cjelokupnog podruja umskog
zemljita, povrine pod umama ine otprilike 80%, dok na neobraslo produktivno i
neplodno otpada otprilike 20% zemljita. Naselja u zapadnom dijelu Opine (velebitski i
kosinjski kraj) prostorno su smjetena uz velika kraka polja kao egzistencijalne resurse
(poljoprivredna i stoarska proizvodnja).
U okviru ovog prioriteta cilj je potaknuti razvoj poljoprivrede, aktivirati proizvodnu, ali ne
obraenu zemlju i proizvoditi kulture koje najbolje odgovaraju kvaliteti zemljita i klimatskim
uvjetima. Uspostaviti adekvatni uzgoj stoke te koritenje uma u ekonomske svrhe. Razvijati
OPG-ove te preradu na imanjima u proizvode vee dodane vrijednosti, integrirati proizvodnju
i dopunjavati je s turistikim uslugama. Male pilane su dosta zastupljene I sirovinu uglavnom
dobavljaju od Hrvatskih uma.
Strateki cilj 4. Vrednovanje i upravljanje prirodnom i kulturnom batinom

Prirodna batina Opine Perui djelomino je valorizirana i zatiena. Na podruju Opine
Perui nalazi se niz vrijednih prirodnih lokaliteta, ivotinjskih i biljnih vrsta. Kulturna batina
odnosno kulturna dobra nisu naroito brojna, ali njihov poseban znaaj proizlazi iz opstanka
kroz uestala razaranja kojima je Lika bila izloena sve do nedavno. Posebno traginu sliku
nosi povijesno graditeljstvo poznato uglavnom iz pisanih dokumenata. Niti jedna
srednjovjekovna sakralna graevina nije sauvana u izvornom obliku.
eli se unaprijediti upravljanje prirodnom i kulturnom batinom, sauvati vlastiti identitet,

zatititi okoli te podii kvalitetu ivota stanovnitva. Prioritet je prirodnu i kulturnu batinu
69
staviti u funkciju razvoja, jer je lokalna prepoznatljivost pokazatelj kvalitete ivota i kulturnog
identiteta i vrlo je vana kao dio branda za niz proizvoda u turizmu, kulturi i edukaciji.
Zatita okolia smatra se ozbiljnim socijalnim i ekonomskim problemom koji je neizbjean u

globalnom planiranju razvoja. Ouvanjem okoline i bioraznolikosti koju posjedujemo
pridonosimo kvaliteti ivota i gradimo temelje razvoja generacijama koje dolaze. Stoga je
strateki cilj 4 podijeljen na dva prioriteta koji su uzajamno povezani:
Vrednovanje i zatita prirodne i kulturne batine
Zatita okolia
Prioritet 4.1. Vrednovanje i zatita prirodne i kulturne batine

Kulturna batina predstavlja ostavtinu prijanjih generacija u materijalnom i nematerijalnom
obliku, koja se brino uva u sadanjosti kako bi ostala nasljee buduim generacijama.
Fizika, materijalna batina ukljuuje graevine i povijesne lokalitete, spomenke, artefakte
i dr. to se smatra vrijednim ouvanjem za budunost. Iskapanja na podruju Opine Perui
traju i to posebno na podruju Starog grada Perui.
Prirodna batina takoer ini vaan dio kulture koji obuhvaa ruralni i prirodni okoli s
pripadajuom florom i faunom to se u znanosti naziva bioraznolikost. Ovakva vrsta lokacija
sa zatienom batinom esto slui kao vana komponenta u turistikoj industriji neke zemlje
koja privlai mnogo domaih i stranih posjetitelja.
Ostala, nematerijalna batina ini ouvane drutvene obiaje. U analizi stanja utvrdili smo
kako Opina djelomino njeguje svoje obiaje i svoju kulturu te je potrebno popisati sve
obiaje. Osim materijalne kulturne batine Opina uva i svoju nematerijalnu batinu
kroz svoje folklore i gastronomiju. Na tome ne treba stati i potrebno je pronai nain i
dopustiti kreativnim ljudima Opine da oive tradicionalne vrijednosti i vrednuju kulturnu
batinu svoga kraja. Za ovo programsko razdoblje izdvojeno je nekoliko vrijednosti na kojima
e se raditi da ih se zatiti.
Prioritet 4.2. Zatita okolia

Zatita i ouvanje okolia je nezaobilazna tema u svim strategijama. Ouvanje okolia
mogue je postii ako se odgovarajue mjere integriraju u druge sektorske politike
(poljoprivreda, promet, energetika, industrija, gospodarstvo, ribarstvo). Stoga podruje
ouvanja okolia analizira i pitanja odrivog razvitka, odnosno postizanja ravnotee izmeu
socijalnih, ekonomskih i okolinih interesa. Opina Perui u svojim nastojanjima da razvije
gospodarstvo vodi rauna o zatiti okolia, ali isto tako posjeduje iznimne prirodne ljepote i
prepoznatljiv krajobraz koji je potrebno ouvati.
Obnovljivi izvori energije i energetska uinkovitost te smanjenje emisije CO2 u sreditu su

panje od kada su postavljeni ciljevi 20/20/20 do 2020. godine. Ovom EU direktivom se
70
obvezalo sve zemlje lanice da do 2020. godine smanje emisije staklenikih plinova za 20%,
poveaju energetsku uinkovitost za 20% te poveaju obnovljivi izvori energije za 20%.
71
6. RAZVOJNE MJERE I PROJEKTI
Sukladno stratekim ciljevima i prioritetima definiraju se razvojne mjere i projekti.
6.1. Razvojne mjere
U nastavku se navode razvojne mjere koje se nadovezuju na prioritete.
Razvojne mjere uz Prioritet 1.1. Privlaenje mladih obitelji
Naziv mjere Opis mjere

Opina Perui je zapoela projekt koji ima za cilj osigurati smjetaj za
1.1.1. Infrastrukturna
osnova za privlaenje
mlade obitelji. Ova mjera koju je Opina Perui zapoela ima za cilj privui
mlade obitelji da ive na podruju Opine Perui. Osim osiguranja parcela,
komunalne opremljenosti i doniranja graevinskog materijala obuhvaa i
mladih obitelji
izgradnju igralita za djecu. Prvenstveno se misli na instalaciju sprava koje

su namijenjene djejoj igri, pjeanike i sline sadraje.
Programi za mlade obitelji podrazumijevaju tzv. meke mjere. Obitelji koje se

1.1.2. Programi za mlade
doseljavaju i koje e se doseliti na podruje Opine Perui trebaju to

jednostavnije proi razdoblje prilagodbe. U tom smislu potrebno je
organizirati radionice, okrugle stolove, tribine i slino. Ova mjera ima za cilj
da se kreiraju projekti koji e se pozabaviti i roditeljima i djecom kako bi u
novoj sredini pronali ivot koji je u skladu s njihovim eljama i
oekivanjima.
obitelji
72
Razvojne mjere uz Prioritet 1.2. Razvoj programa od interesa za obitelji s vie djece

Vielane obitelji odnosno obitelji s troje i vie djece u Republici Hrvatskoj
su zanemarene. Opina Perui koja eli promijeniti demografsku sliku
institucionalneskrbi za djecu 1.2.1. Razvoj van
ovakve obitelji ne moe zanemarivati jer su one osnova budueg razvoja

Opine (u narednih 20-ak godina). Iz tog razloga razvijat e se
izvaninstitucionalna skrb za djecu koja e omoguiti da djeca borave u kui
uz potporu dadilja u najmlaoj dobi, mentora u starijoj dobi koji e
pomagati djeci u uenju, kreativnom razvoju i slino. Ovakvi programi se ne
moraju odvijati u kuama obitelji ve u za to predvienim prostorijama ili na
otvorenom prostoru, a koje moe osigurati Opina Perui, udruge i slino.
Cilj ove mjere je poduprijeti razvoj vielanih obitelji omoguavajui svakom
lanu da izrazi svoje talente i pretvori ih u vjetine.
Ova mjera se odnosi na zadovoljavanje potreba obitelji s puno djece u

smislu drutveno-socijalne integracije. Obitelji s vie od troje djece su na
neki nain stigmatizirane u razvijenom svijetu ili se u najboljem sluaju na
njih gleda s uenjem. Kroz ovu mjeru se eli izai u susret potrebama
ovakvih obitelji te kreirati pratee sadraje koji e pripomoi funkcioniranju
ovih obitelji. U tom smislu, eli se omoguiti roditeljima da povremeno
mogu sigurno zbrinuti svoju djecu u igraonicama, da se potakne sve ostale
1.2.2. Razvoj prateih sadraja
subjekte u zajednici da prilagode ponudu ovim obiteljima (djeje stolice u

restoranima ili obroci namijenjeni djeci, iznajmljivanje bicikla ili sportske
opreme koje ukljuuje pakete s popustima za ove obitelji i slino). Ova
mjera moe ukljuivati i edukacije za roditelje, djecu, zajednike radionice i
drugo.
73
Razvojne mjere uz Prioritet 2.1. Izgradnja prometne infrastrukture i energetika

Prometna povezanost Opine Perui sa sreditem upanije i ostatkom
zemlje je dobra. Vezano uz prometnu infrastrukturu potrebno je izgraditi,
rekonstruirati ili sanirati nerazvrstane ceste i pristupne ceste. Mreu
nerazvrstanih cesta na podruju opine ine: ulice, seoske ceste, seoski i
poljski putovi i ceste koje spajaju dva naselja a nisu razvrstane po posebnim
2.1.1. Razvoj prometne
propisima, te druge nerazvrstane javne prometne povrine na kojima se

odvija promet, a upisane su u registar nerazvrstanih cesta ili se u javnim
registrima (katastar, zemljine knjige) vode kao javno dobro putevi i ceste.
infrastrukture
Sve ceste su prikazane u prostornom planu Opine Perui s tonim

duljinama i irinama svih cesta koje je potrebno izgraditi. Cilj ove mjere je
osigurati bolju prometnu povezanost unutar Opine te daljnji razvoj naselja
izgradnjom pristupnih cesta.
Komunalna infrastruktura vaan je segment kvalitete ivota te ouvanja

okolia i zdravlja ljudi. Planira se izgradnja i rekonstrukcija vodovoda kako bi
cijelo stanovnitvo imalo pristup dovoljnim koliinama pitke vode te kako bi
se osigurao gospodarski razvoj na podruju Opine Perui. Gradit e se
2.1.2. Izgradnja komunalne
kanalizacija odnosno sustav odvodnje otpadnih voda, oborinskih voda ili

potencijalno tetnih tekuina kroz podzemne kanale. Izgradnjom ove mree
spreavat e se potencijalno irenje zaraznih bolesti. Groblje Perui nema
dovoljan kapacitet te se planira izgradnja groblja. Obzirom da na podruju
infrastrukture
opine ne postoji mrtvanica izgradit e se ista kako bi se ukop i sve vezano

uz njega moglo obaviti na podruju Opine to e znaajno olakati
stanovnitvu. U ovu mjeru, a ovisno o potrebama ukljuit e se i drugi
projekti koji se pokau nunim.
Energetska infrastruktura je vaan segment razvoja Opine Perui.

energetskih sustava
Postojei sustav HE Senj trebao bi se nadograditi novim akumulacijskim

jezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranom snage 30 megavata, novim
2.1.3. Izgradnja
13,5 km dugim odvodnim tunelom te novom elektranom Senj 2 snage 350

megavata. Izgradnja energetskih sustava na podruju Opine Perui je od
upanijskog i nacionalnog interesa u cilju osiguranja dostatnih koliina
elektrine energije.
Opina Perui planira osigurati dovoljne koliine toplinske energije za

opskrbe toplinskom
2.1.4. Unapreenje
zagrijavanje prostorija u mjesecima kada su klimatski uvjeti takvi da je to

neophodno. U tu svrhu se namjerava izgraditi toplovod kroz naselje Perui
na koji bi se prikljuili svi objekti od javnog znaaja te obiteljske kue i
energijom
zgrade koje su iskazale interes.
74
Razvojne mjere uz Prioritet 2.2. Izgradnja i unapreenje drutvene infrastrukture

Osim predkolske i osnovno kolske naobrazbe u Opini Perui ne postoje
druge ustanove koje bi pruale bilo koji oblik edukacije. Izgradit e se djeji
vrti kako bi se djeci predkolske dobi pruila najbolja skrb i edukacija
2.2.1. Izgradnja sadraja za
primjerena njihovoj dobi, a koristei se modernim pomagalima koja se

nalaze u zgradi prilagoenoj njihovom uzrastu. Slaba je ponuda i u samom
edukaciju i istraivanje
upanijskom sreditu. JU Peinski park Grabovaa planira velike i znaajne

projekte u podruju edukacije i istraivanja. Cilj ove mjere je unaprijediti
infrastrukturu i sadraje koji e omoguiti i potaknuti stanovnitvo na stalnu
edukaciju u razliitim podrujima. Planira se izgradnja multimedijalne i
konferencijske dvorane te Centra za istraivanje kra sa prateim
laboratorijima.
U podruju sporta je potrebno osigurati infrastrukturne uvjete kako bi dolo

rekreacijskih sadraja
do jaeg razvoja sporta i rekreacije na podruju Opine Perui. Planira se

izgradnja polivalentna sportske dvorane u kojoj bi se moglo trenirati,
i 2.2.2. Izgradnja
odravati sportska natjecanja ali i razne smotre i ostale programe i projekte

koji zahtijevaju karakteristike prostora kakav e imati dvorana. Na
sportskih i
otvorenom se planira izgradnja/ureenje kupalita na rijeci Lici te

biciklistike staze, etnice i drugo.
U Opini Perui djeluje dvadeset i est organizacija civilnog drutva

odnosno udruga. Kapaciteti udruga su uglavnom vrlo skromni te je
drutva
prvenstveno potrebno osnaiti i razviti kapacitete usluga u upravljakom,

financijskom i organizacijskom segmentu te u segmentu pripreme i
provedbe projekata od interesa za rad udruge i njihovih podravatelja
odnosno ire zajednice.
2.2.3. Unapreenje civilnog
U Opini Perui je potrebno izgraditi infrastrukturu za rad udruga i

drutvene infrastrukture
drutava te se planira izgradnja vatrogasnog doma. Vatrogasni dom bi sluio

i kao drutveni dom te bi mogao djelomino zadovoljiti i potrebe udruga
Obnovit e se Dom kulture Perui u kojem e djelovati KUD, djeja

glazbena kola, udruge, etno zbirka i druge djelatnosti od javnog interesa.
Crkve i drugi sakralni sadraji se planiraju obnavljati.
75
Opina Perui spada u starije Opine te je potrebno povesti odgovarajuu
skrb o starijim osobama. Programi za starije i nemone osobe su vaan
segment socijalne skrbi i poticat e se razvoj novih programa. Pri tome se
2.2.4. Unapreenje
misli na organizirane posjete starijim osobama, pomo u kuanstvima,

druionice i slino, a ovisno i o interesu starijih osoba.
socijalne skrbi
Izgradnja starakog doma je jedan od naina skrbi o starijim osobama.

Obzirom na trenutnu demografsku situaciju gradnja starakog doma jedan
je od naina adekvatne skrbi za starije osobe.
Razvojne mjere za Prioritet 3.1. Privlaenje investicija, razvoj poduzetnitva i turizma

Poduzetnici poetnici su najosjetljivija kategorija, jer ulaze na trite rada u
i cjeloivotnog obrazovanja te
drugoj ulozi za koju nisu uvijek pripremljeni, teko pronalaze poetna

financijska sredstva te sredstva za irenje poslovanja i obrtni kapital jer iza
sebe nemaju viegodinje poslovanje. Cilj ove mjere je da se kroz
komunikaciju s poduzetnicima pokuaju utvrditi prioriteti za pruanje
konkretne podrke poduzetnicima poetnicima na podruju Opine Perui.
Jedan dio aktivnosti bi se mogao osigurati unutar Opine Perui kao
svojevrsni poduzetniki centar koji e suraivati s ve postojeim centrima i
agencijama. U suradnji s drugim institucijama sufinancirati investicije
poduzetnika poetnika za koje se procjenjuje da su od iznimnog znaaja za
gospodarski razvoj Opine. Uvesti i dodatne poticaje kao to su
sufinanciranje kamatnih stopa (subvencije), snienje komunalne naknade i
drugo u nadlenosti Opine Perui. Potrebno je raditi na promociji
stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetnitva
3.1.1. Poticanje otvaranja novih poduzea
poduzetnitva i edukaciji za poduzetnitvo na svim razinama od djece u

predkolskim ustanovama, osnovnoj koli, suraivati sa srednjim kolama i
fakultetima do postojeih poduzetnika koji mogu djelovati i kao mentori.
Opina Perui e razmotriti i davanje bespovratnih potpora za otvaranje
poduzea.
Cjeloivotno obrazovanje je neophodno u bilo kojoj sferi ivota. U svrhu

razvoja poduzetnitva poticat e se svi stanovnici i to svih dobnih skupina na
stjecanje novih znanja, vjetina i prekvalifikacije kako bi lake iskoristili
trine anse.
Posebna kategorija su nezaposlene osobe ukljuujui ranjive skupine za koje

e se kreirati projekti kako bi se omoguila njihova integracija na trite
rada.
76
Konkurentnost je klju opstanka svih poduzetnika i bez stalnog ulaganja u
izgradnju kapaciteta poduzea to ukljuuje ulaganje u nova znanja,
obrazovanje djelatnika (formalno i neformalno), inovacije, istraivanja, nove
3.1.2. Podizanje konkurentnosti
tehnologije (ukljuivo informacijsko komunikacijske tehnologije), nove

zgrade ili proirenje postojeih te u novu opremu nema rasta i razvoja
poduzea. Cilj ove mjere je unapreivanje konkurentnosti poduzea kroz
poveanje prihoda od prodaje, novo zapoljavanje, poveanje
produktivnosti i izvoz. Unutar ove mjere potrebno je za svim poduzetnicima
koji ispunjavaju uvjete omoguiti financiranje podizanja konkurentnosti
poduzetnika
bespovratnim sredstvima kroz pruanje konkretnih informacija,

sufinancirati kamatne stope na kredite te iznai mogunosti za
sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije.
Opina Perui je uloila znaajna sredstva u Gospodarsku zonu Konjsko

brdo. Zona je u potpunosti prilagoena potrebama novih investitora
izgradnjom 3.1.3. Poticanje novih investicija i
turistikih unapreenje gospodarske zone
odnosno dostupna je potrebna komunalna infrastruktura. Otvorena je za

sve vrste poduzea bez obzira na to da li su proizvodna ili usluna. Bolji
uvjeti su propisani za proizvodna poduzea jer se smatra da oni mogu
trebati i kooperante na podruju Opine Perui. Gospodarska zona se
planira proiriti za dodatnih 6 hektara kako bi se izalo ususret
investitorima.
Isto tako, nizom olakica te promocijom izvrsnog poloaja zone pokuavat

e se privlaiti investicije. S druge strane e se poticati nezaposlene osobe
na potrebne prekvalifikacije, a u svrhu zapoljavanja.
Turizam je jedna od odrednica razvoja Opine Perui. Prirodne ljepote ove

Opine vaan su preduvjet razvoju turizma. Planira se izgradnja turistike
infrastrukture koja obuhvaa izgradnju smjetaja, kampa, vidikovca,
turistiko-edukativnog centra, razvoj wellness-a, restorana s ponudom
tradicionalne i ekoloki uzgojene hrane, konjike i biciklistike staze,
razvojem
parkovi. Trenutno je turistika ponuda vrlo oskudna i za razvoj turizma je

turizma
potrebno osigurati smjetajne kapacitete te razviti programe koji e

privlaiti turiste tijekom cijele godine. Vanu ulogu u razvoju turizma
preuzima i JU Peinski park Grabovaa uz Opinu Perui i ostale
i
zainteresirane. Prioritet je napraviti dokument kojim e se definirati pravci

3.1.4. Razvoj
infrastrukture
razvoja turizma na podruju Opine Perui te nain na koji se moe

pozicionirati na turistikom tritu. Pod turistikim sadrajima smatraju se i
sadraja
sakralni objekti otvoreni za turiste, kulturna batina koja ima integralnu

namjenu i drugo.
77
Razvojne mjere uz Prioritet 3.2. Razvoj poljoprivrede

Idealno ekoloko poljoprivredno gospodarstvo je mjeovito gospodarstvo
na kojemu se provodi uravnoteen uzgoj bilja i ivotinja. Prema Zakonu o
ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, svrha je
ekoloke proizvodnje zatita zdravlja i ivota ljudi, zatita prirode i okolia
etradicionalnpoljoprivrede
te zatita potroaa. Opina Perui posjeduje ist okoli i sve preduvjete

3.2.1. Razvoj ekoloke i
za razvoj ekoloke poljoprivrede stoga je cilj ove mjere unapreenje

kapaciteta i uvjeta za razvoj ekoloke proizvodnje hrane. Ekoloka
proizvodnja dri se globalno usvojenih naela koja primjenjuju lokalna
podruja uvaavajui njihove regionalne, socio-ekonomske, geografsko-
klimatske i kulturne posebnosti. Znaajna je i tradicionalna poljoprivreda
koja e se pokuati revitalizirati na odreenim podrujima Opine Perui.
Ruralna podruja moraju osigurati primjerene ivotne i radne uvjete za

ostanak i povratak mladih iz gradova. Pod ovom mjerom podrazumijevaju se
potpore i pomo mladim poljoprivrednicima te razvoju malih poljoprivrednih
gospodarstava. Poticat e se ulaganja u pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih
3.2.2. Razvoj poljoprivrednih
djelatnosti (turizam, tradicijski i umjetniki obrti, izrada suvenira, usluge u

ruralnim podrujima, prerada/trenje proizvoda), ulaganje u fiziku imovinu
(obuhvaa ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te ulaganja u preradu,
marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda kao i u OIE - obnovljive izvore
gospodarstava
energije te ulaganje u umsku infrastrukturu kao i ulaganje u sustave

navodnjavanja) te obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala
naruenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogaajima kao i
uvoenje odgovarajuih preventivnih aktivnosti.
78
Kao u svim sektorima tako i u poljoprivredi konkurentnost i o znanjima i
udruivanja te sustava kvalitete za poljoprivredne vjetinama samih poljoprivrednika neovisno da li se bave konvencionalnom ili
ekolokom proizvodnjom. Ova mjera obuhvaa strukovno osposobljavanje i
stjecanje vjetina te demonstracijske i informativne aktivnosti. Kako bi
3.2.3. Podizanje znanja i vjetina, poticanje
poljoprivrednici lake i plodonosnije nastupali na tritu te titili svoje

interese u okviru ove mjere potie se udruivanje odnosno uspostava
proizvoakih grupa i organizacija. Registracijom i zatitom naziva
poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom izvornosti, oznakom
zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajameno tradicionalnog specijaliteta
podie se vrijednost istog, to istovremeno znai i poveanje dohotka za
proizvoaa tog proizvoda. Ne manje vaan je i utjecaj takvih proizvoda na
doprinos odrivom
proizvode i hranu
razvoju ruralnih podruja, jaanje turistike ponude i broji drugi. Stoga, ova
mjera obuhvaa novo sudjelovanje u sustavima kvalitete te aktivnosti
informiranja i promicanja koje provode skupine proizvoaa na unutarnjem
tritu.
Razvojne mjere vezano uz Prioritet 4.1. Vrednovanje i zatita prirodne i kulturne

batine

Za podruje na kojem su se odvijalo niz povijesnih dogaaja i koje je
4.1.1. Istraivanje arheolokih lokaliteta
vrijednosti i stavljanje u funkciju razvoja
mnogo puta rueno i izgraivano lako je mogue da postoje neistraeni

arheoloki lokaliteti. Ovom mjerom se predvia da e takvi lokaliteti biti
povijesnih, tradicijskih i kulturnih
istraeni i valorizirani. Nematerijalna kulturna batina je vrlo vrijedna

i daljnje evidentiranje i zatita
ostavtina bivih stanovnika Opine Perui. Vrlo je vano i za sadanjost i

za budunost da se istraiti i vrednuje nematerijalna kulturna batina, a
sve u svrhu da se sauvaju i zatite tradicijski obiaji i vrijednosti. Njihovim
vrednovanjem i zatitom stvaraju se i uvjeti za njihovu prezentaciju.
Kulturnu batinu potrebno je staviti u funkciju razvoja.
Izraena je Konzervatorska podloga zatite i ouvanja kulturnih dobara.
Potrebno je raditi na njihovoj obnovi i/ili utvrditi njihov izgled kroz
povijesna razdoblja.
79
Prirodna batina dio je resursne osnove Opine i sastavni dio njenog
prostornog i kulturnog identiteta. Prirodna batina ima veliko znaenje u
smislu ouvanja ekoloke ravnotee. U okviru ove mjere posebna e se
4.1.2. Vrednovanje i zatita prirodne batine
panja posvetiti zatiti prirodne batine.
U prostorno-planskom kontekstu krajobraz oznaava cjelovitu prostornu,

biofiziku i antropogenu strukturu podruja, u rasponu od potpuno
prirodne do preteito ili potpuno antropogene. Krajobraz je odraz
prirodnih i kulturnih obiljeja prostora, te prirodnih i antropogenih procesa
koji se u njemu odvijaju. U okviru ove mjere poticat e se zatita
krajobraza.
Opina Perui obiluje raznolikom i bogatom prirodnom batinom. Kroz

ovu mjeru e se raditi na obnovi stanita vanih za ouvanje
bioraznolikosti. Provodit e se istraivanja danjih i nonih leptira i kukaca iz
skupina ravnokrilaca. Odravat e se travnjaci na zatienom podruju kao
vano stanite. Vrednovat e se i ostala prirodna batina te e se
adekvatno tititi i stavljati u razvojnu funkciju opine.
Razvojne mjere uz Prioritet 4.2. Zatita okolia

U okviru ove mjere e se informirati i poticati stanovnitvo i institucije na
energetskeuinkovitostiiOIE
obnovu nestambenih i stambenih zgrada na energetski uinkovit nain te

4.2.1.Poticanje
proizvodnju elektrine energije obnovljivih izvora energije. U ovu mjeru je

ukljueno koritenje automobila na elektrini ili hibridni pogon, zamjena
sustava grijanja te sve ostale mjere energetske uinkovitosti.
Zatita okolia je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj

sprjeavanje oneienja i zagaenja okolia, sprjeavanje nastanka teta,
okolia u svim
smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje

prije nastanka tete. Svaki poremeaj koliine odreenih kemijskih ili
biolokih tvari ili fizikalnih osobina od prirodnih vrijednosti, a koja se moe
odreenim kemijskim, fizikalnim ili biolokim putem vratiti u prvobitno stanje
segmentima
a4.2.2.Zatit
naziva se oneienje, dok zagaenje predstavlja trajan oblik promjene

sastava i osobina okolia. Oneienja su rezultat prije svega ljudske
aktivnosti. Oneieni mogu biti zrak, voda i obradivo tlo. Cilj ove mjere je
nizom aktivnosti i preventivnih mjera sprijeiti zagaenje okolia.
80
6.2. Predloeni razvojni projekti
Razvojni projekti Opine Perui razvrstani su prema spremnosti projekata za provedbu. Prvo
su navedeni projekti koji se provode i nastavit e se provoditi u programskom razdoblju,
zatim projekti koji imaju spremnu dokumentaciju (ukljuivo graevinsku dozvolu ukoliko je
potrebno), pa potom projekti za koje je dokumentacija u izradi ili jo nije zapoet proces
izrade dokumentacije.
Projekti u provedbi
ifra projekta 2.2.2.2.2.3-1 Naziv projekta: Mjera: 2.2.3. Unapreenje civilnog drutva i
Volonterski projekti drutvene infrastrukture
Nositelji JU Peinski park Grabovaa, Prioritet PUR-a: 2.2. Izgradnja drutvene infrastrukture i
Opina Perui projekata
Kratki opis Poticanje razvoja lokalne zajednice kroz volonterske projekte te razvoj volonterskog turizma.
Provedene U provedbi. Provedena dva projekta.

aktivnosti
Razdoblje 2016.-2020.
provedbe
Ukupni iznos - Uloeno 100.000 HRK
Izraena dokumentacija
ifra projekta 2.2.2.2.2.2.-2 Naziv projekta: Sportska Mjera: 2.2.2. Izgradnja sportskih i
dvorana Perui rekreacijskih sadraja
Nositelji Liko-senjska upanija i Prioritet PUR-a: 2.2. Izgradnja drutvene infrastrukture i
Opina Perui projekata
Kratki opis Izgradnja polivalentne sportske dvorane u naselju Perui.
Provedene Glavni projekt je gotov te je ishodovana graevinska dozvola. Projekt je u potpunosti spreman za
aktivnosti apliciranje za financijska sredstva.
Razdoblje 2016. 2020.
provedbe
Ukupni iznos 13.000.000,00
ifra 2.2.1.2.1.1.-3 Naziv projekta: Izgradnja pristupne ceste sa Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne
projekta komunalnom infrastrukturom za stambeno naselje infrastrukture
Rudine-ojluk
Nositelji Opina Perui Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne
infrastrukture i energetika
Kratki opis Realizacijom ovog projekta stvara se okosnica za jaanje i razvoj turizma i nuno potrebne valorizacije obale
rijeke Like. Trenutno na lokaciji ovog projekta je zemljite u vlasnitvu RH, parcelirano za 41 stambenu
jedinicu. Izgradnjom predloene infrastrukture stvara se predispozicija neizgraenog graevinskog zemljita
sa poveanom trinom vrijednosti upravo radi izgraene infrastrukture. Po idejnim rjeenjima, stambene
jedinice vanjskim izgledom su autohtonog karaktera, tako da moemo govoriti o buduem naselju koje ima
tradicionalni liki identitet, a koje je istovremeno smjeteno u pitoresknom i idilinom zaviaju. Projekt je
pripremljen za provedbu, ali nije zapoeo.
Provedene ---
81
aktivnosti
provedbe
Ukupni 4.370.928,28 kn
iznos
ifra projekta 2.2.1.2.1.1.-4 Naziv projekta: Nerazvrstane ceste Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne
Opina Perui - ojluk infrastrukture
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne
Perui infrastrukture i energetika
Kratki opis Izgradnja cesta kroz novo naselje na ojluku.
Provedene Projektna dokumentacija je spremna i ishodovana je graevinska dozvola.

aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos 4.500.000,00
ifra projekta 3.3.2.3.2.3.-5 Naziv projekta: Mjera: 3.2.3. Podizanje znanja i vjetina, poticanje udruivanja
Otkupna stanica i mlin te sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
Nositelji Opina Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede
Perui
Kratki opis Obnova zgrade starog mlina u otkupnu stanicu, restauriranje starih mlinova, osposobljavanje Stroja
Vunovlaare i izgradnja hladnjae. Namjena je poljoprivredna proizvodnja s mogunostima agroturizma.
Provedene Projekt je u izradi.
aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos ----
ifra projekta 2.2.2.2.2.3.-6 Naziv projekta: Izgradnja vatrogasnog Mjera: 2.2.3. Unapreenje civilnog drutva
doma i drutvene infrastrukture
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja drutvene
Perui infrastrukture i projekata
Kratki opis Izgradnja novog vatrogasnog doma pored bive ''Voare'' u Peruiu.
Provedene Izraena je projektna dokumentacija i predan je zahtjev za graevinsku dozvolu.
aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos 3.000.000,00 kn
ifra projekta 2.2.1.2.1.1.-7 Naziv projekta: Nerazvrstane ceste Opina Perui Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne
kod mlina i preko bara infrastrukture
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i
Perui komunalne infrastrukture i energetika
Kratki opis Izgradnja cesta kroz centar Perui radi irenja urbanog dijela naselja.
Provedene Idejni projekt je gotov, zatraena je lokacijska dozvola i u tijeku rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa.
aktivnosti
Razdoblje 2016 . 2020.
provedbe
Ukupni iznos --
82
ifra projekta 2.2.2.2.2.3.-8 Naziv projekta: Djeji Mjera: 2.2.3. Unapreenje civilnog drutva i drutvene
vrti infrastrukture
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja drutvene infrastrukture i projekata
Perui
Kratki opis Izgradnja novog djejeg vrtia.
Provedene Izraen glavni projekt.

aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos ---
ifra projekta 2.2.1.2.1.2.-9 Naziv projekta: Kanalizacija Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture
Kvarte
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture
Perui i energetika
Kratki opis Proirenje postojee kanalizacije u naselju Kvarte.
aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos ---
ifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Kanalizacija Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture
10 Prvan Selo
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: Prioritet 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne
Kratki opis Izgradnja kanalizacije.
aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos --
ifra projekta 3.3.1.3.1.3.- Naziv projekta: Proirenje Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicija i
11 industrijske zone Konjsko brdo unapreenje gospodarske zone
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlaenje investicija, razvoj
Perui poduzetnitva i turizma
Kratki opis Prvo proirenje industrijske zone na dodatnih 6 ha.
Provedene Projekt je napravljen. Predstoji rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa.

aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos ---
ifra projekta 2.2.1.2.1.4.- Naziv projekta: Toplovod kroz Mjera: 2.1.4. Unapreenje opskrbe toplinskom
12 naselje Perui energijom
Nositelji Opina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne
Kratki opis Izgradnja toplovoda kroz naselje u partnerstvu s Vievica comp.
83
Provedene Projektiranje toplovoda zapoet e 2016. godine.
aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos ---
ifra 2.2.2.2.2.1.-13 Naziv projekta: GEC- Mjera: 2.2.1. Izgradnja sadraja za

projekta Geoznanstveni edukativni edukaciju i istraivanje
centar
Nositelji Opina Perui, JU Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja drutvene infrastrukture i
''PEINSKI PARK projekata; 4.1.: Vrednovanje i zatita
GRABOVAA'' prirodne i kulturne batine
Kratki opis GEC Geoznanstveni edukativni centar sadraj je rasporeen na dvije lokacije, Dom kulture gdje su
predviena multimedijska i konferencijska dvorana, TIC/suvenirnica, te uredi JU PP Grabovaa. Drugi objekt
je O Studenci gdje je zamiljen Centar za istraivanje kra sa prateim laboratorijima kao i smjetajnim
kapacitetima za polaznike kole u prirodi (uenici i studenti).
Provedene Izraena studija izvodljivosti.

aktivnosti
provedbe
Ukupni 4.000.000,00 Eur
iznos
Projekti za koje nije izraena projektna dokumentacija, ali se planiraju provesti do

2020. godine
ifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Gornji Kosinj Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne
14 Kosinjski Bakovac infrastrukture
Kratki opis Izgradnja vodovodne mree u naselju Gornji Kosinj.
provedbe
ifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture
15 Perui - Kosa
Kratki opis Izgradnja vodovodne mree Perui-Kosa.
provedbe
ifra projekta 3.3.1.3.1.4.-16 Naziv projekta: Eko Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom
kamp LIKA infrastrukture i razvojem turistikih sadraja
Nositelji JU Peinski park Grabovaa, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlaenje investicija, razvoj poduzetnitva i
Opina Perui turizma;
Kratki opis Eko kamp LIKA u ijem sklopu se nalazi i kupalite na obali rijeke Like predio Rivine, te podruje samog
kampa sa svim popratnim sadrajima.
84
provedbe
Ukupni iznos 10.000.000,00 kn
ifra projekta 3.3.1.3.1.4.-17 Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom
Vidikovac SKOLPAA infrastrukture i razvojem turistikih sadraja
Nositelji JU Peinski park Prioritet PUR-a: Prioritet 3.1.: Privlaenje investicija, razvoj
Grabovaa, Opina Perui poduzetnitva i turizma
Kratki opis U sklopu projekta uz vidikovac, zamiljena je izgradnja planinskog doma.
provedbe
ifra 3.3.1.3.1.4.-18 Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom

projekta Kaluerovac infrastrukture i razvojem turistikih sadraja
Nositelji JU Peinski park Grabovaa, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlaenje investicija, razvoj poduzetnitva i
Opina Perui turizma
Kratki opis Prostorije O Kaluerovac prenamijenjene u potencijalni hostel, poto je podruje Kaluerovca vrlo
znaajno u etnografskom smislu po starim i gotovo zaboravljenim zanatima kao to je izrada grnarije.
Neposredna blizina rijeke Like jo je jedan privlani faktor za odmor i rekreaciju u ovom malom likom selu.
provedbe
ifra 2.2.1.2.1.1.-19 Naziv projekta: Cesta od Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne infrastrukture
projekta Kaluerovca nizvodno
kanjonom Like do Mlakve
Nositelji Opina Perui, JU Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne
''Peinski park infrastrukture i energetika; 3.1.: Privlaenje
Grabovaa'' investicija, razvoj poduzetnitva i turizma
Kratki opis Cesta Kaluerovac-Mlakva zamiljena je kao panoramska prometnica. Dobiva na znaaju povezujui
fenomene PP Grabovaa sa kanjonom rijeke Like.
provedbe
o Projekt Cesta od Kaluerovca nizvodno kanjonom Like do Mlakve je svrstan

u prioritet 2.1., ali zbog mogunosti njegove upotrebe ulazi i u prioritet 3.1 .
ifra 3.3.1.3.1.4.-20 Naziv projekta: Obala Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom
projekta jezera Kruica infrastrukture i razvojem turistikih sadraja
Nositelji JU Peinski park Grabovaa, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlaenje investicija, razvoj poduzetnitva
Opina Perui i turizma
Kratki opis Projekt je na razini ideje. Izgradnja turistiko-edukativnog centra na samoj obali jezera uz brojne mogunosti
pasivnog ili aktivnog odmora preko sljedeih sadraja: welness, bungalovi, restorani s ponudom
tradicionalne i ekoloki uzgojene hrane, kuice za odmor na vodi, kupalita, konjike i biciklistike staze,
parkovi, heliodrom.
provedbe
ifra 3.3.1.3.1.4.-21 Naziv projekta: EKOLAND Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma

projekta Prva planirana ekoturistika izgradnjom infrastrukture i razvojem
85
destinacija turistikih sadraja
Nositelji JU Peinski park Grabovaa, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlaenje investicija, razvoj
Opina Perui, UP Gospi, PZ '' poduzetnitva i turizma
Peruianka Nova''
Kratki opis Na podruja Opine Perui nalazi se Regionalni park Lika (P= 5.500ha), zatieno krko podruje koje zbog
svojih prirodnih znaajki (50ak speleolokih objekata, rijeke Like, jezera Kruica) i kulturno-povijesne batine
predstavlja iznimno vrijedno podruje koje bi razvojem u skladu s odrivom razvojem i proirenjem turistike
ponude moglo pozitivno utjecati na lokalnu zajednicu u smislu poticanja razvoja malog obiteljskog i srednjeg
poduzetnitva, otvaranja radnih mjesta te na poveanje atraktivnosti podruja cijele Opine za lokalne
stanovnike. Na podruju parka u ponudi se trenutno nalazi posjet pilji Samograd, obilazak pounih staza,
dva sportska terena (odbojka, badminton), ekoloko-edukativne radionice za uenike. U planu je i izgradnja
GEOznanstveno-edukativnog centra (GEC) u kojem bi se u sklopu izlobenog prostora prikazala povijesti
okolia od paleozoika do danas, osim Gec-a, u Studencima bi se izgradio Istraivaki centar za kr (ICK) koji bi
bio referentno mjesto za okupljanje strunjaka i prouavanje problematike kra (geografi, geolozi, speleolozi,
biolozi). Zbog nezastupljenosti umarske znanosti u GEC-u i ICK- u (70% povrine RP-a prekrivaju ume i
umska zemljita) potrebno je izgraditi turistiku infrastrukturu kojoj bi bila baza za istraivanja, promociju
uma i promociju uloge uma u zatite okolia - ume pomau u kontroli erozije tla, poboljavaju klimu,
stanita su za biljni i ivotinjski svijet ali omoguuju i rekreaciju i turizam.
provedbe
Ukupni 12.925.786,80 kn
iznos
ifra 4.4.1.4.1.2.-22 Naziv projekta: Obnova stanita vanih za Mjera: 4.1.2. Vrednovanje i
projekta ouvanje bioraznolikosti - travnjaci zatita prirodne batine
Nositelji JU Peinski park Prioritet PUR-a: 4.1.: Vrednovanje i zatita
Grabovaa, Opina Perui prirodne i kulturne batine
Kratki opis Istraivanja danjih i nonih leptira te kukaca iz skupine ravnokrilaca te bi se zapoelo s odravanjem svih
travnjaka na podruju zatienog podruja.
ifra 3.3.2.3.2.1.-23 Naziv projekta: Uvoenje tradicionalne Mjera: 3.2.1. Razvoj ekoloke i
projekta poljoprivrede na podruju parka tradicionalne poljoprivrede
Nositelji JU Peinski park Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede
Grabovaa
Kratki opis Projekt je na razini ideje. Kroz projekt bi se u suradnji s lokalnim stanovnicima uvodila tradicionalna
poljoprivreda, a u suradnji s Parkovima Dinarskog luka radilo na brendiranju pojedinih proizvoda.
ifra projekta 2.2.2.2.2.3.-24 Naziv projekta: Dom kulture Mjera: 2.2.3. Unapreenje civilnog drutva i
Perui drutvene infrastrukture
Nositelji Opina Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja drutvene infrastrukture i projekata
Perui
Kratki opis Obnova Doma kulture Perui u kojem e djelovati KUD, djeja glazbena kola, udruge, etno zbirka i
druge djelatnosti od javnog interesa
provedbe
ifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Reciklano Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture
25 dvorite
Nositelji Opina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture
Perui i energetika
Kratki opis Izgraditi reciklano dvorite i provesti mjere za gospodarenje komunalnim otpadom.
86
provedbe
ifra 4.4.1.4.1.1.- Naziv projekta: Kulturna Mjera: 4.1.1. Istraivanje arheolokih lokaliteta i daljnje
projekta 26 batina u turistikoj evidentiranje i zatita povijesnih, tradicijskih i kulturnih
funkciji vrijednosti i stavljanje u funkciju razvoja
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 4.1. Vrednovanje i zatita prirodne i kulturne batine
Perui
Kratki opis Obnova Starog grada Peruia (tzv. Turska kula) Rekonstrukcija postojeeg objekta te stavljanje u funkciju
turizma.
provedbe
o Sanacija i zatvaranje odlagalita komunalnog otpada Razbojite sadrava u

sebi nekoliko projekata koji se mogu provoditi paralelno kao zasebni projekti
ili ih moemo promatrati kao jedan cjeloviti projekt koji e se provoditi po
fazama. Prikazan je kao cjelovit projekt.
ifra 2.2.1.2.1.2.-27 Naziv projekta: Sanacija i zatvaranje Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne
projekta odlagalita Razbojite infrastrukture
Nositelji Opina Perui Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne
Kratki opis Sanirati i zatvoriti odlagalite komunalnog otpada Razbojite u zakonskim rokovima tj. do izgradnje
Centra za gospodarenje otpadom. Sanacija e se izvoditi u fazama kako bi se na dijelu postojeeg
odlagalita mogli izgraditi:
Nova kazeta za mijeani otpad (do otvaranja CGO),
Kompostana.
Kazeta za azbest,
Reciklano dvorite za graevinski otpad (Reciklano dvorite za graevinski otpad moe se
izmjestiti sa lokacije Razbojite i pronai adekvatnije rjeenje
U sklopu reciklanog dvorita omoguiti stanovnitvu da nekodljivo odloe opasni otpad i/ili
educirati stanovnitvo o odlaganju opasnog otpada

provedbe
ifra 2.2.1.2.1.2.-28 Naziv projekta: Odvojeno prikupljanje Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne
projekta otpada i edukacija stanovnitva infrastrukture
Nositelji Opina Perui Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne
Kratki opis Osigurati odvojeno prikupljanje otpada na podruju Opine Perui u skladu sa zakonskim propisima kako bi
se smanjio udio otpada koji se odlae na odlagalite, osobito za: biorazgradivi otpad, papir-karton, staklo,
tekstil te plastiku. Educirati stanovnitva kako bi usvojili odvojeno odlaganje otpada.
provedbe
ifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Gornji Kosinj Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne
29 Kosinjski Bakovac infrastrukture
Nositelji Opina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne
87
Kratki opis Izgradnja vodovodne mree u naselju Gornji Kosinj.
provedbe
ifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i
30 Hostel razvojem turistikih sadraja
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlaenje investicija, razvoj poduzetnitva i turizma
Perui
Kratki opis Rekonstrukcija kole u Malom polju u hostel
provedbe
31 Spomen kua razvojem turistikih sadraja
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlaenje investicija, razvoj poduzetnitva i turizma
Perui
Kratki opis Tiskara Spomen kua Kosinjska tiskara
provedbe
ifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Izgradnja groblja i Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne
32 mrtvanice infrastrukture
Nositelji Opina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja prometne i komunalne
Kratki opis Izgradnja groblja i mrtvanice.
provedbe
Projekt od nacionalnog interesa
ifra projekta 2.2.1.2.1.3.-33 Naziv projekta: Hidro elektrana Senj Mjera: 2.1.2. Izgradnja energetskih
2 sustava
Nositelji HEP, Vlada RH Prioritet PUR-a:
Kratki opis Izgradnja akumulacijskog jezera HE Senj 2, sa pripadajue tri brane. Nositelj projekta je HEP i Vlada RH,
projekt je od nacionalnog interesa.
Razdoblje 2016-2020
provedbe
Ukupni iznos 600.000.000,00 Eur
Projekti privatnih investitora, udruga, crkve
ifra projekta 3.3.1.3.1.4.-34 Naziv projekta: Ureenje lovakog Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom
doma lovakog drutva ''Klisa'' infrastrukture i razvojem turistikih sadraja
Perui
Nositelji Lovako Prioritet PUR-a: 3.1. Privlaenje investicija, razvoj
drutva Klisa poduzetnitva i turizma
Kratki opis Sanacija krovne konstrukcije i pokrova. Preureenje unutarnjeg prostora kata i potkrovlja. Izrada i
ureenje proelja s poveanjem toplinske uinkovitosti. Ureenje okolia.
Provedene Projekt je u pripremljen.
aktivnosti
88
provedbe
Ukupni iznos 520.000,00 kn
ifra projekta 3.3.1.3.1.4.-35 Naziv projekta: Izgradnja streljane za Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom
glinene golubove infrastrukture i razvojem turistikih
sadraja
Nositelji Lovako Prioritet PUR-a: 3.1.: Privlaenje 3.1. Privlaenje investicija, razvoj
drutvo Klisa investicija, razvoj poduzetnitva i poduzetnitva i turizma
turizma
Kratki opis Izgradnja streljane s propozicijama i uvjetima za odravanje slubenih takmienja. Obuhvaa izgradnju
objekta s opremom za izbacivanje leteih metaka, nadstrenicom za slubeni protokol.
Provedene --
aktivnosti
provedbe
Ukupni iznos 93.000,00 HRK
ifra projekta 3.3.1.3.1.2.-36 Naziv projekta: Dogradnja i Mjera: 3.1.2. Podizanje konkurentnosti
rekonstrukcija LC Perui poduzetnika
Nositelji LIDL Hrvatska Prioritet PUR-a 3.1. Privlaenje investicija, razvoj
d.o.o. poduzetnitva i turizma
Kratki opis LIDL Hrvatska d.o.o. e dograditi skladite, dograditi pripadajue parkiralite te dograditi vanjsko
skladite.
provedbe
ifra 3.3.1.3.1.3.-37 Naziv projekta: Kogeneracijsko postrojenje Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicija
projekta na biomasu - VIEVICA ENERGO PERUI i unapreenje gospodarske zone
Nositelji Vievica group Prioritet PUR-a 3.1. Privlaenje investicija, razvoj
poduzetnitva i turizma
Kratki opis Vievica Komp kao tvrtka koja se bavi preradom drveta ima potrebu za toplinskom energijom u svrhu
suenja i parenja grae, vlastitog grijanja te suenja peleta. Takoer, plan tvrtke je poveati proizvodnju
peleta za 20.000 tona godinje, no u tome sluaju nuna je dodatna toplinska energija. Plan je izgraditi
postrojenje koje e moi dati ljeti i zimi tonu koliinu toplinske energije koja je potrebna za zadovoljavanje
toplinskog konzuma poslovnog kompleksa tvrtke Vievice Komp ali i kompletnog naselja Perui. Osim
toplinske energije, kogeneracijsko postrojenje e tokom cijele godine snabdijevati elektroenergetsku mreu
konstantnom snagom u iznosu od 2 MW ime e rasteretiti elektroenergetsku mreu na tom podruju i
otvoriti priliku velikim investitorima da otvore svoje pogone to e u konanosti rezultirati industrijskim i
gospodarskim razvitkom kompletnog dijela regije. Provedbom tehniko-prostorne, te ekonomsko-trine
analize kao i studijom utjecaja na okoli dobiveni su parametri pri kojemu je izgradnja kogeneracijskog
postrojenja prihvatljiva i profitabilna za sve korisnike takvog projekta.
Osim toga, vano je za naglasiti da gorivo koje se koristi prilikom izgaranja odnosno za dobivanje toplinske i
elektrine energije je kruti umski otpad tj. umska biomasa koja se ne koristi niti kao industrijsko drvo niti
kao ogrjevno drvno te gotovo da nema emisije tetnih atmosferskih i staklenikih plinova koja bi imala jedna
elektrana jednake snage na fosilna goriva.
Provedene Pripremljena dokumentacija: Energetsko odobrenje - Ministarstvo Gospodarstva, Graevinska dozvola,
aktivnosti Ugovor sa HEP-om, Ugovor sa HROTE, Rjeenje od HERE, Ugovor za sjeku, Ugovor za otkup topline
provedbe
Ukupni 80.000.000 HRK
iznos
89
ifra 3.3.1.3.1.3.-38 Naziv projekta: Tvornica namjetaja - Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicija i
projekta VIEVICA DRVO PERUI unapreenje gospodarske zone
Nositelji Vievica group Prioritet PUR-a: 3.1.: Privlaenje investicija, razvoj
Kratki opis Unutar pogona tvrtke Vievice Komp nalazi se graevinski objekt u kojemu su se prije 30-ak godina
proizvodile stolice odnosno namjetaj. Kroz suradnju sa stratekim partnerom, jednim od najrenomiranijih
proizvoaa stolica, stolova, ormara, komoda i kreveta tvrtka Vievica Drvo planira pokrenuti proizvodnju
namjetaja na podruju nekadanje stare tvornice namjetaja. S time bi se smanjio izvoz poluproizvoda te bi
se razina dovrenosti proizvoda podigla na najvei mogui nivo. Osim toga, planira se zapoljavanje dodatno
oko 60 - tak novih radnika. Vezano s time tvrtka je povukla odreene koraka ka spomenutoj investiciji, a to
je educiranje i kolovanje zaposlenika u Vijetnamu. kolovanje e trajati izmeu 6 mjeseci - 1 godinu, dok se
investicija ne zavri.
Provedene Pripremljena dokumentacija: investicijska studija, idejni projekt
aktivnosti
provedbe
Ukupni 30.000.000 kn
iznos
ifra projekta 3.3.2.3.2.2.-39 Naziv projekta: Pogon za preradu i suenje Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednih
voa i samoniklog bilja gospodarstava
Nositelji Privatni Prioritet PUR-a: 3.2. Razvoj poljoprivrede
investitor
Kratki opis Izgradnja pogona za preradu i suenje raznih vrsta voa i samoniklog bilja (proizvodnja pekmeza, sokova,
sueno voe, destilerija rakije, demova itd.).
provedbe
Ukupni iznos Cca 4.000.000,00 Eur
ifra projekta 3.3.2.3.2.2.-40 Naziv projekta: Podizanje nasada ljive Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednih
Bistrice - 2 ha gospodarstava
Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede
Vlaini
Kratki opis Podizanje nasada (novi nasad) 2 ha.

provedbe
ifra projekta 3.3.2.3.2.2.-41 Naziv projekta: Opremanje Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednih
proizvodnog pogona gospodarstava
Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a: 3.2.: Razvoj 3.2. Razvoj poljoprivrede
Vlaini poljoprivrede
Kratki opis Opremanje proizvodnog pogona.

provedbe
ifra projekta 3.3.2.3.2.2.-42 Naziv projekta: Ureenje kuaonice Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednih
rakije gospodarstava
Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede
Vlaini
90
Kratki opis Ureenje stare obiteljske kue u kuaonicu rakije.

provedbe
Ukupni iznos 550.000,00 kn
o U nastavku se navode 4 projekta koji su sastavni dio Programa EKO-LIKA VUNA

Centar za prikupljanje i preradu vune i odrivi turizam Perui, LS, 2016-2020.
Cijeli projekt predstavlja jedinstven model odrivog poduzetnitva koristei
spoj suvremene tehnologije i tradicije, otvaranjem novih radnih mjesta u
proizvodnji i nove turistike i edukativne sadraje korisne iroj zajednici.
Ujedno rjeava gorui problem nepropisnog odlaganja vune u prirodi, to na
ciljanom podruju prelazi 80 tona godinje.
Centar se moe projektirati da koristi odrive izvore energije kao to su vjetar,

solar i bio masa, sa niskim ugljinim profilom, te na taj nain uklopiti u
podruja zatiene prirode (Natura 2000).
ifra 3.3.2.3.2.3.-43 Naziv projekta: Program Mjera: 3.2.3. Podizanje znanja i vjetina,
projekta EKO-LIKA VUNA poticanje udruivanja te sustava kvalitete za
Prikupljanje vune poljoprivredne proizvode i hranu
Nositelji Udruga GFT Inicijativa Prioritet PUR-a: 3.2.: Razvoj poljoprivrede
za odrivi rast i Udruga
Graanka
Kratki opis Prikupljanje vune (u Liko-senjskoj upaniji i 4 okolnim upanijama), koje zajedno predstavljaju preko 80%
uzgoja ovaca u RH. Godinje u trajanju cca 2 mjeseca u sezoni strienja.
a) Informiranje graana / poticaj za vunu,
b) Organiziranje otkupa i
c) Dostava do Centra za obradu.
provedbe
Ukupni iznos -
ifra 3.3.2.3.2.3.-44 Naziv projekta: Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje znanja i vjetina,
projekta VUNA Osnivanje EKO-LIKA poticanje udruivanja te sustava kvalitete
Centra za preradu vune Perui za poljoprivredne proizvode i hranu
Nositelji Udruga GFT Inicijativa Prioritet PUR-a 3.2.: Razvoj poljoprivrede
za odrivi rast i Udruga
Graanka
Kratki opis Centar se planira izgraditi u poslovnoj zoni ili u prikladnom prostoru, a omoguio bi: pranje vune /izdvajanje
korisnih nusproizvoda, sortiranje vune za daljnju proizvodnju, proizvodnju filcanih vunenih barijera za
poljoprivredu i krajobrazno ureivanje, kompostiranje vune
provedbe
Ukupni -
iznos
ifra 3.3.1.3.1.4.-45 Naziv projekta: Program EKO-LIKA Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma
projekta VUNA EKO-LIKA Turistiki/Obrazovni izgradnjom infrastrukture i
centar razvojem turistikih sadraja
Nositelji Udruga GFT Inicijativa Prioritet PUR-a 3.1.: Privlaenje investicija, razvoj
91
za odrivi rast i Udruga poduzetnitva i turizma
Graanka
Kratki opis a) Centar za posjetitelje + suvernirnica; kulturni, edukativni i zabavni programi za posjetitelje (odrasli i
djeca),
b) Naselje tradicionalnih likih kua za smjetaj i odravanje razliitih manifestacija konferencija,
seminara, prezentacija, itd.,
c) Restoran sa tradicionalnim hrvatskim specijalitetima i
d) Wellness centar- koristei autohtone proizvoda (eterina ulja, sapune i sl.).
provedbe
Ukupni iznos -
ifra projekta 3.3.2.3.2.1.-46 Naziv projekta: Program EKO-LIKA Mjera: 3.2.1. Razvoj ekoloke
VUNA EKO-LIKA Farma / sa tradicionalne poljoprivrede
siranom
Nositelji Udruga GFT Inicijativa za Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede
odrivi rast i Udruga Graanka
Kratki opis Uzgoj voa i povra i uzgoj ivotinja koristei naela ekoloke poljoprivrede za opskrbu posjetitelja/turista i
zaposlenih, te kao dodatni turistiki i edukativni sadraj.
provedbe
Ukupni iznos -
ifra projekta 2.2.2.2.2.4.-47 Naziv projekta: Staraki Mjera: 2.2.4. Unapreenje socijalne skrbi
dom
Nositelji Privatni Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja drutvene infrastrukture i
investitor projekata
Kratki opis Izgradnja starakog doma
provedbe
o Projekti koje predlae upa Perui prvenstveno su od drutvenog odnosno vjerskog

znaaja. Meutim svi ovi objekti bit e stavljeni u funkciju razvitka Opine Perui
kroz razvoj turizma.
48 Pastoralni centar razvojem turistikih sadraja
Nositelji upa Perui Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja drutvene infrastrukture i projekata; 3.1.:
Kratki opis Izgradnja Pastoralnog centra Perui koji e osim religijske imati i razvojnu funkciju..
provedbe
ifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i razvojem
49 Obnova crkvi turistikih sadraja
Nositelji upa Perui Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja drutvene infrastrukture i projekata; 3.1.:
Kratki opis Obnova crkvi na podruju Opine Perui koji e osim religijske imati i razvojnu funkciju.
provedbe
92
50 Obnova kapelica razvojem turistikih sadraja
Kratki opis Obnova kapelica na podruju Opine Perui koji e osim religijske imati i razvojnu funkciju.
provedbe
51 Krini put turistikih sadraja
Kratki opis Izgradnja krinog puta (Kalvarije) koji e osim religijske imati i razvojnu funkciju.
provedbe
52 Katakombe turistikih sadraja
Nositelji upa Perui Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja drutvene infrastrukture i projekata; 3.1.:
Kratki opis Otvaranje katakombi na podruju Opine Perui koje e osim religijske imati i razvojnu funkciju.
provedbe
93
7. FINANCIRANJE
Europa 2020 je temeljni dokument koji odreuje usmjeravanje financijskih sredstava

raspoloivih u proraunu Unije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Europski fondovi i
instrumenti financiranja pomagat e realizaciju samo onih projekata kod kojih se moe
pokazati jasna povezanost s ciljevima i prioritetima strategije Europa 2020. Dugoroni
vremenski horizont vaan je za potencijalne korisnike fondova, planiranje sufinanciranja isto
kao i za nacionalne riznice. Kao i drave lanice, Unija donosi godinji proraun koji mora
uvaavati limite po glavama isto kao i ukupne godinje limite (zadane financijskom
perspektivom).
U nastavku e se prikazati samo oni izvori financiranja koje bi Opina Perui mogla koristiti
za svoje projekte.
7.1. Strukturni i kohezijski fondovi
Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) je termin uveden za financijsko razdoblje

2014.-2020. i oznaava jedinstven naziv koji obuhvaa slijedee fondove:
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
Europski socijalni fond (ESF)
Kohezijski fond (CF)
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) ne obrauje se u ovoj Strategiji
Zajednika je osobina ovih fondova da na razliite naine osiguravaju provedbu kohezijske
politike. Europski strukturni i investicijski fondovi se od Programa Zajednice razliku po visini
financijskih sredstava kojima raspolau i sustavu upravljanja. Dominantan dio sredstava
kojim raspolae Unija (vie od 40%) se usmjerava kroz Europske strukturne i investicijske
fondove dok se na programe Zajednice troi neto vie od 10% ukupno raspoloivih
sredstava. Dodatno, sustav upravljanja sredstvima iz Europskih investicijskih i strukturnih
fondova je podijeljen izmeu Europske komisije i drava lanica. U cilju harmonizacije i
koordinacije koritenja sredstava, u ovoj je financijskoj perspektivi ureen skup zajednikih
pravila o tematskim ciljevima, planiranju (programiranju), financijskom upravljanju, nadzoru,
izvjetavanju te pravima i obvezama drava lanica i regija koji se odnosi na sve fondove
ukljuene u Europske investicijske i strukturne fondove. Jedan od vanih razloga zbog kojih
se u ovoj financijskoj perspektivi nastoje, u to je moguoj mjeri vie, ujednaiti pravila
koritenja Europskih i strukturnih fondova je pojednostavljivanje i ujednaavanje procedura i
administrativnih zahtijeva koje se postavljaju pred drave lanice. U sljedeoj tablici prikazuje
se Institucionalni okvir RH za koritenje strukturnih instrumenata.
94
Tablica 10. Institucionalni okvir RH za koritenje strukturnih instrumenata
FOND Operativni program/ Upravljako tijelo Posredniko tijelo Posredniko tijelo
Prioritetna os razine I razine II
ERDF Regionalni razvoj - promet Ministarstvo Ministarstvo Sredinja agencija za

pomorstva, prometa i pomorstva, prometa i financiranje i ugovaranje
infrastrukture infrastrukture (SAFU)
ERDF Regionalni razvoj zatita Ministarstvo zatite Ministarstvo Fond za zatitu okolia i
okolia-vode i otpadne okolia i prirode poljoprivrede energetsku uinkovitost
Kohezijski
vode
fond Sredinja agencija za
financiranje i ugovaranje
(SAFU)
Regionalni razvoj zatita Ministarstvo zatite Sredinja agencija za

okolia/ gospodarenje okolia i prirode financiranje i ugovaranje
otpadom (SAFU)
ERDF Regionalni razvoj- Ministarstvo Ministarstvo Sredinja agencija za

regionalna konkurentnost regionalnog razvoja i gospodarstva, financiranje i ugovaranje
fondova EU (SAFU)
Min. Poduzetnitva i
obrta,
Min. znanosti,
obrazovanja i porta
Min. Regionalnog
razvoja i fondova EU,
Min. turizma
ESF Razvoj ljudskih potencijala Ministarstvo rada i Ministarstvo rada i Hrvatski zavod za
mirovinskog sustava mirovinskoga sustava zapoljavanje
Ministarstvo znanosti, Agencija za strukovno

obrazovanja i porta obrazovanje
Ministarstvo socijalnih Nacionalna zaklada za

politika i mladih razvoj civilnog drutva
Izvor: Pravila i propisi za provoenje EU projekata u Gradu Zagrebu, Grad Zagreb, 2014.
7.1.1. Europski fond za regionalni razvoj

Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund - ERDF) podupire
jaanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji kroz smanjenje
ekonomskih razlika meu regijama (NUTS2 regije). U ostvarivanju ove zadae ERDF ima
dva cilja:
Potpora investicijama za rast i zapoljavanje
Potpora europskoj teritorijalnoj suradnji.
U ostvarivanju cilja Potpora investicijama za rast i zapoljavanje sredstva ERDFa mogu
koristiti sve europske regije: manje razvijene , tranzicijske i razvijene regije. S porastom
stupnja razvijenosti smanjuje se stopa sufinanciranja. Kao to je ve reeno, s obzirom da
obje hrvatske NUTS2 regije ulaze u kategoriju manje razvijenih regija stopa sufinanciranje iz
ERDFa moe biti maksimalno 85% prihvatljivih trokova. U ostvarivanju cilja Potpora
95
europskoj teritorijalnoj suradnji sredstva koriste NUTS3 regije koje se nalaze na vanjskim
granicama Unije i unutarnjim granicama pojedine drave lanice. U razdoblju 2014.2020.
ERDF na raspolaganju ima 185 mlrd. eura, a slika 1 prikazuje europske regije prihvatljive za
financiranje iz ERDFa. ERDF pomae regionalni i lokalni razvoj te, s obzirom na financijski
kapacitet i mogui raspon ulaganja ovog fonda, najznaajnije treba doprinijeti svim
prioritetima Europe 2020 za pametan odriv i ukljuiv rast. U programskom razdoblju 2014.-
2020. ERDF je jedini fond koji financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest tematskih
cjelina koje predvia Zajednika uredba. Investicijski prioriteti na koje se, u okviru svake od
jedanaest tematskih cjelina, mogu usmjeriti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj
su:
Jaanje istraivanja i tehnolokog razvoja i inovacija:
o Jaanje infrastrukture i kapaciteta za istraivanje i inovacije, razvoj izvrsnosti u
istraivanju i inovacijama i promoviranje centara kompetencija, posebice onih
od europskog interesa,
o Promicanje poslovnog ulaganja u istraivanje i inovacije (R&I), razvoj veza i
sinergija izmeu poduzea, istraivakih centara i sveuilita kroz razvoj
proizvoda i usluga, transfer tehnologije, inovacije, primijenjena istraivanja,
pilot projekte, prvu proizvodnju i sl.
Jaanje pristupa informacijsko komunikacijskoj tehnologiji (ICT) njezinom koritenju i
kvaliteti:
o Razvijanje irokopojasnog pristupa te uvoenje super brzih mrea,
o Razvoj ICT proizvoda i usluga, e-trgovine i jaanje potranje za ICTjem,
o Jaanje koritenja ICT za e-upravljanje, e-uenje, e-zdravstvo, e-ukljuenost
Jaanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika (MSP):
o Promocija poduzetnitva osobito kroz olakavanje ekonomske eksploatacije i
olakavanje pokretanja novih tvrtki ukljuujui i poslovne inkubatore,
o Razvoj novih poslovnih modela za MSP, posebice internacionalizacija,
o Potpora MSP za rast na regionalnom nacionalnom i meunarodnom tritu.
Potpora prelasku na zeleno, niskougljino gospodarstvo:
o Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljive energije,
o Promicanje energetske uinkovitosti i koritenja obnovljive energije u
poduzeima,
o Potpora energetske uinkovitosti i koritenja obnovljive energije u javnoj
infrastrukturi ukljuujui javne zgrade i domainstva,
o Promocija niskougljinih strategija za urbana podruja ukljuujui i
multimodalnu urbanu pokretljivost,
o Promocija koritenja visokouinkovite ko-generacije topline i energije.
Promocija prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:
o Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama
o Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifinim rizicima, osiguravanje
otpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugim
nepogodama
96
Zatita okolia i jaanje efikasnosti koritenja resursa: o
Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada,
o Investiranje u vodni sektor,
o Zatita, promocija i razvoj kulturne i prirodne batine,
o Zatita bioloke raznolikosti, zatita tla i promicanje usluga ekosustava
ukljuujui NATURA 2000 i zelene infrastrukture,
o Aktivnosti za poboljanje urbanog okolia, ukljuujui sanaciju zagaenih
podruja i smanjenje zagaenja zraka.
Promocija odrivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na kljunoj prometnoj
infrastrukturi:
o Ulaganja u osnovnu prometnu mreu Europe TEN-T mreu,
o Poboljanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih
prometnih vorova i infrastrukture (regionalna i lokalna prometna mrea) na
TEN- infrastrukturu (mreu),
o Razvoj prometnog sustava koji emitira niske razine CO2 i koji ne zagauje
okoli te promocija odrive gradske mobilnosti,
o Razvoj sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i interoperabilnog eljeznikog
sustava
Poticanje zaposlenosti i potpora radne mobilnosti:
o Razvoj poslovnih inkubatora i potpore samozapoljavanju i pokretanju
poslovanja
o Inicijative lokalnog razvoja i pomo objektima i uslugama koje pomau
stvaranju novih radnih mjesta
o Ulaganja u javnu infrastrukturu koja slui jaanju zapoljavanja.
Poticanje socijalne ukljuenosti i borbe protiv siromatva:
o Ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koja doprinosi nacionalnom,
regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u podruju
zdravstvenog statusa i poboljanom pristupu drutvenim, kulturnim i
rekreacijskim centrima,
o Potpora fizikoj, ekonomskoj i socijalnoj obnovi zakinutih (eng. deprived)
zajednica unutar urbanih i ruralnih podruja infrastrukturnom i gospodarskom
jaanju urbanih i ruralnih zajednica
Ulaganja u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje kroz razvoj obrazovne
infrastrukture.
Jaanje institucionalnih kapaciteta i uinkovitosti javne administracije i javnih slubi
koje sudjeluju u provedbi ERDF-a.
7.1.2. Europski socijalni fond

Europski socijalni fond (European Social Fund ESF) je najvaniji europski financijski
instrument za ulaganje u ljudski potencijal. Fond poveava mogunost zapoljavanja
europskih graana, pomae bolje obrazovanje i poboljava poloaj najranjivijih drutvenih
skupina izloenih riziku siromatva. ESF promovira visoku razinu zaposlenosti i kvalitete
radnih mjesta, pomae geografsku i profesionalnu mobilnost radnika, brine o njihovoj
97
prilagodbi promjenama, potie i pomae dostizanje visoke razine obrazovanja i obuke,
promovira jednakost spolova, jednake mogunosti i nediskriminaciju, jaa drutvenu
ukljuenost i pomae borbu protiv siromatva ime doprinosi prioritetima Europske unije u
smjeru jaanja ekonomske, socijalne i prostorne kohezije.
ESF posebnu pozornost pridaje ugroenim skupinama kao to su dugotrajno nezaposleni,

osobe s invaliditetom, migranti, etnike manjine, marginalizirane zajednice i ljudi koji se
suoavaju s rizikom socijalne iskljuenosti. Sredstva ESFa namijenjena su takoer
poduzeima i drugim sustavima s ciljem olakavanja njihove prilagodbe (restrukturiranja),
promicanja dobrog upravljanja i provedbe reformi, posebno u podruju zapoljavanja,
obrazovanja i socijalne politike.
U odnosu na jedanaest tematskih cjelina koje se openito mogu financirati iz

Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europski socijalni Fond financira
prioritete u okviru sljedeih tematskih cjelina:
Poticanje zapoljavanja i potpora mobilnosti radne snage
Poticanje socijalne ukljuenosti, borba protiv siromatva i diskriminacije
Razvojne strategije predvoene zajednicom
Ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje
Jaanje institucionalnih kapaciteta i uinkovitosti javne administracije kroz:
Specifina je osobina inicijative za zapoljavanje mladih da je usmjerena na pojedince, a ne

na institucionalne strukture i zato je ova inicijativa komplementarna drugim aktivnostima
koje se financiraju iz ESFa (ukljuujui i garanciju za mlade koja zahtijeva da mladi ljudi u roku
od 4 mjeseca od kada su postali nezaposleni odnosno zavrili kolovanje trebaju primiti
ponudu ili za zapoljavanje ili za nastavak obrazovanja ili za naukovanje).
7.1.3. Kohezijski fond

Sredstva iz Kohezijskog fonda (Cohesion Fund) namijenjena su dravama lanicama iji je
bruto nacionalni dohodak po stanovniku (prema paritetu kupovne moi) u razdoblju 2008.-
2010. bio nii od 90% prosjeka EU 27. Kohezijski fond raspolae ukupnim iznosom od 66,4
mlrd eura.
Potpora prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom CO2 u svim sektorima o

Poticanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije,
o Promoviranje energetske uinkovitosti i obnovljive energije u poduzeima,
o Potpora projektima energetske uinkovitosti, pametnog upravljanja
energijom, i koritenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi,
o Razvoj pametnih distribucijskih sustava na niskim razinama napona,
o Promoviranje strategija niske emisije CO2 u urbanim podrujima,
o Promoviranje upotrebe visoko efikasne kogeneracije topline i energije.
Promoviranje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:
o Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama,
98
o Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifinim rizicima, osiguravanje
otpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugim
nepogodama.
Zatita okolia i promoviranje uinkovitog koritenja resursa
o Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada,
o Investiranje u vodni sektor,
o Zatita bioloke raznolikosti, zatita tla i promicanje usluga ekosustava
ukljuujui NATURA 2000 i zelene infrastrukture,
o Aktivnosti za poboljanje urbanog okolia, ukljuujui sanaciju zagaenih
podruja i smanjenje zagaenja zraka,
Razvoj odrivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na kljunoj infrastrukturi kroz:
o Ulaganja u TEN-T mreu,
o Razvoj ekoloki prihvatljivog i niskougljinog prijevoznog sustava ukljuujui
promoviranje odrivog urbanog prijevoza,
o Razvoj sveobuhvatnog, kvalitetnog i interoperabilnog eljeznikog sustava.
Jaanje institucionalnih kapaciteta i uinkovitosti javne administracije povezane s
provedbom projekata iz Kohezijskog fonda.
7.1.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development
EAFRD) instrument je koji podupire europsku politiku ruralnog razvoja, a koja
ini drugi stup Zajednike poljoprivredne politike. Slijedom toga, dugoroni cilj politike
ruralnog razvoja je poveanje konkurentnosti poljoprivrede, odrivo upravljanje
prirodnim resursima i klimatske promjene te uravnoteen razvoj ruralnih krajeva. Politika
ruralnog razvoja treba znaajno doprinijeti i ciljevima strategije Europe 2020 za pametan,
odriv i ukljuiv rast. Da bi to postigla europska politika ruralnog razvoja za idue je
razdoblje odredila est prioriteta ruralnog razvoja:
Transfer znanja i inovacije u poljoprivredi, umarstvu i ruralnim prostorima s

naglaskom na:
o Poticanje inovacija i jaanje baze znanja u ruralnim podrujima
o Jaanje povezanosti izmeu poljoprivrede i umarstva te istraivanja i
inovacija
o Jaanje cjeloivotnog obrazovanja i strukovnih obuka u poljoprivrednom i
umarskom sektoru.
Konkurentnost svih oblika poljoprivrede i odrivosti farmi
o Poticanje restrukturiranja farmi suoenih sa strukturnim problemima,
posebice farmi sa slabom trinom pozicijom, trino orijentiranih farmi s
potrebom za poljoprivrednom diversifikacijom
o Briga o generacijskom pomlaivanju poljoprivrednog sektora
Organizacija proizvodnog lanca i upravljanje rizicima
o Bolje integriranje primarnih poljoprivrednih proizvoaa u proizvodni lanac u
proizvodnji hrane kroz valoriziranje kvalitete i promidbu na lokalnom tritu
o Potpora upravljanju rizicima na farmama
99
Zatita, obnova i unapreenje ekosustava
o Zatita i obnova bioraznolikosti, ukljuujui podruja Natura 2000 i HNV
proizvodnju (High Nature Value Farming), i stanje europskih krajobraza
o Poboljanje upravljanja vodama
o Poboljanje upravljanja tlom
Uinkovito koritenje resursa te kretanje prema smanjenju emisije CO2 i
climate resilient economy gospodarstvu osjetljivom na klimu
o Poveanje uinkovitosti koritenja vode u poljoprivredi
o Poveanje uinkovitosti koritenja energije u poljoprivredi i proizvodnji hrane
o Poticanje proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora,
nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih sirovina u svrhu bio ekonomije
o Smanjenje emisije nitratnih oksida i metana iz poljoprivrede
Socijalna ukljuenost, smanjenje siromatva i ekonomski razvoja ruralnih prostora
o Poticanje gospodarske raznolikosti, osnivanja novih malih poduzea i
poveanje zaposlenosti
o Jaanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima
o Jaanje dostupnosti, kvalitete i koritenja informacijskih i
komunikacijskih tehnologija u ruralnim podrujima.
7.2. Domai izvori financiranja
Opina Perui se u financiranju predvienih i dodatnih projekata moe osloniti na Hrvatsku

banku za obnovu i razvoj koja nudi najpovoljnije financijske aranmane. Ovaj izvor
financiranja e biti potreban ukoliko se proraun bude punio drugaijom dinamikom nego
to je planirano.
Sredstva iz dravnog prorauna su dostupna za razne vrste projekata i Opina Perui ih uspjeno
koristi. Pri tome se misli na sredstva koja su dostupna kroz Ministarstvo turizma, a koja slue
unapreenju i razvoju turizma. Nadalje, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova
Europske unije dodjeljuje sredstva za konzultantske usluge u pripremi projekata za
financiranje iz fondova Europske unije, organizacije manifestacija i slino. Ministarstvo
kulture niz godina financira poduzetnitvo u kulturi. Za zatitu okolia i odrivi razvoj vaan je
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost koji sufinancira projekte iz podruja zatite
okolia, odrivog razvoja ukljuujui energetsku uinkovitost, OIE i smanjenje emisija CO2.
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti sufinancira projekte iz svog
podruja djelovanja. Ministarstvo poduzetnitva kroz Poduzetniki impuls sufinancira javne
i privatne projekte kojima se potie razvoj i rast poduzetnitva.
Civilni sektor se dodatno sufinancira kroz Ured za udruge i Nacionalnu zakladu za razvoj
civilnog drutva.
100
7.3. Ostali izvori financiranja
Pod ostalim izvorima financiranja podrazumijevamo meunarodne izvore financiranja od

kojih su neka bespovratna sredstva, a neka su kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima. Kad
se spominju kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima, prvenstveno se misli na sredstva
Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske
banke (WB).
Osim kreditnih institucija na podruju RH su dostupni i razni fondovi za jugoistonu Europu
od kojih izdvajamo Fond za zeleni rast Jugoistone Europe (Green For Growth Fund).
Organizacije kao to su UNESCO ili Fond za kulturnu raznolikost (IFCD) financiraju projekte u
kulturi. Razne agencije Ujedinjenih naroda financiraju razliite tipove projekata (primjerice
UNDP koji je provodio nacionalni projekt Sustavno gospodarenje energijom).
Nezaobilazne su i pomoi inozemnih vlada koje financiraju mnoga podruja. Najaktivnije su

Nizozemsko veleposlanstvo, Norveko veleposlanstvo, Finsko i Ameriko veleposlanstvo.
101
8. POVEZNICE PUR-a PERUI SA STRATEKIM DOKUMENTIMA
VIIH RAZINA
U trenutku izrade PUR-a Opine Perui nedostaje niz stratekih dokumenata za planski
period 2014-2020. Strategija razvoja Liko-senjske upanije je u izradi. Strategija regionalnog
razvoja Republike Hrvatske nije izraena. U obzir su uzeti izraeni strateki dokumenti kao
to je Europa 2020. Europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast, Sporazum o
partnerstvu 2014.-2020., Operativni program konkurentnost i kohezija, Operativni program
uinkoviti ljudski potencijali, Strategija turizma Republike Hrvatske do 2020. godine,
Strategija poduzetnitva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. godine te Program ruralnog
razvoja 2014.-2020. godine.
U nastavku e se povui paralele odnosno poveznice sa dokumentima koji su vani za izradu i

provedbu PUR-a Opine Perui.
Sporazum o partnerstvu izmeu Republike Hrvatske i Europske komisije definira koritenje
EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.
Europska komisija je 30. listopada 2014. godine potvrdila Sporazum o partnerstvu, krovni
strateki dokument za koritenje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih
fondova.
Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., koji je Europska komisija

odobrila 12. prosinca 2014. meu prvih 50 od 205 zaprimljenih programa, Hrvatskoj je na
raspolaganju 6,881 milijardi eura EU sredstava za ulaganje u rast i razvoj. Najvei iznos
ulaganja, vie od 3,5 milijardi eura, Hrvatska e uloiti u zatitu okolia (vodno-komunalna
infrastruktura i zbrinjavanje otpada), prometnu infrastrukturu i prilagodbu klimatskim
promjenama. Vie od 2,7 milijardi eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih za
konkurentnost: istraivanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj
malih i srednjih poduzea, nisko ugljino gospodarstvo, te obrazovanje. Preko 45 posto
ukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj odnosno ili vie od 1,94 milijarde eura
bit e iskoriteno za podrku malim i srednjim poduzeima, istraivanje i inovacije.
Europska komisija usvojila je 18. prosinca 2014. i Operativni program Uinkoviti ljudski
potencijali izmeu prvih 68 od 187 zaprimljenih prijedloga operativnih programa za
financiranje iz Europskog socijalnog fonda. Osnovni cilj OP-a Uinkoviti ljudski potencijali je
rast zapoljavanja i jaanje socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je vrijednost 1,582
milijarde eura, ukljuujui 66 milijuna eura iz Inicijative za zapoljavanje mladih.
Tablica 11. Poveznica PUR-a Opine Perui i investicijski prioriteti EU 2014-2020

Operativni Podruja ulaganja PUR Perui poveznica
program na prioritete
1.Jaanje jaanje istraivake i inovacijske infrastrukture i kapaciteta 3.1. Privlaenje

istraivanja, investicija, razvoj
promicanje privatnih ulaganja u istraivanja i inovacije
tehnolokog poduzetnitva i turizma
razvoja i inovacija jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija kroz
razvoj poslijediplomskih ustanova, visokokolskih ustanova
102
2.Poboljani irenje pristupa irokopojasnim mreama velikih brzina 2.1. Izgradnja prometne i
pristup, koritenje komunalne infrastrukture
razvoj proizvoda i usluga temeljenim na informacijskim i
te kvaliteta i energetika
komunikacijskim tehnologijama
informacijskih i
komunikacijskih jaanje informacijskih i komunikacijskih aplikacija
tehnologija
poveanje dostupnosti, koritenja i kvalitete informacijskih
i komunikacijskih tehnologija
3.Jaanje Promicanje poduzetnitva 3.1. Privlaenje

konkurentnosti investicija, razvoj
razvoj i primjena novih poslovnih modela
malih i srednjih poduzetnitva i turizma
poduzea, podrka stvaranju i proirenju kapaciteta za razvoj
3.2. Razvoj poljoprivrede
poljoprivrednog
jaanje konkurentnosti MSP kroz ulaganja u ljudske
sektora te sektora
resurse
ribarstva i
akvakulture
4.Podrka prijelazu Promicanje proizvodnje i distribucije OIE 4.2. Zatita okolia

prema ekonomiji
Promicanje energetske uinkovitosti i primjeni OIE u
temeljenoj na
poduzeima, javnom sektoru, javnoj infrastrukturi i
niskoj razini CO2 u
kuanstvima
svim sektorima
razvoj i primjena pametnih nisko i srednje naponskih
distribucijskih sustava
promicanje strategija niskougljinog razvoja
promicanje istraivanja, inovacija i usvajanja nisko-

ugljinih tehnologija
promicanje koritenja visokoefikasnih kogeneracijskih

postrojenja
podrka prelasku na nisko-ugljino gospodarstvo
5.Promicanje promicanje ulaganja kojima se smanjuju specifini rizici, 3.2. Razvoj poljoprivrede
prilagodbe na ukljuujui otpornost na katastrofe
4.2. Zatita okolia
klimatske
potpora prelasku na nisko-ugljino, klimatski otporno i
promjene,
odrivo gospodarstvo
prevencija i
upravljanje rizicima
6.Zatita okolia i Ulaganja u sektor gospodarenja otpadom 2.1. Izgradnja prometne i

promicanje komunalne infrastrukture
Ulaganja u sektor upravljanja vodama
uinkovitosti i energetika
resursa zatita, promicanje i obnova kulturnog i prirodnog
4.1. Vrednovanje i zatita
naslijea
prirodne i kulturne
ouvanje i obnova bioraznolikosti batine
akcije za poboljanje urbanog okolia 4.2. Zatita okolia
promicanje koritenja inovativnih tehnologija u svrhu

zatite okolia
promicanje zelenog razvoja
7.Promicanje investicije u TEN-T mreu 2.1. Izgradnja prometne i

odrivog prometa komunalne infrastrukture
103
te uklanjanje uskih razvoj okolino prihvatljivih transportnih sustava i energetika
grla u kljunoj
eljezniki sustavi
infrastrukturi
unutarnji plovni putovi, pomorska plovidba, luke i
multimodalna vorita
pametna distribucija plina i energije, sustava skladitenja i

prijenosa
8.Promicanje razvoj poslovnih inkubatora, poticanje investiranja u 1.1 Privlaenje mladih

zapoljavanja i samozapoljavanje obitelji
podrka mobilnosti
teritorijalna strategija za posebna podruja, poveanje 1.2 Razvoj programa od
radne snage
pristupanosti i razvoj prirodnih i kulturnih resursa interesa za obitelji s
vie djece
lokalne razvojne inicijative
2.2. Izgradnja drutvene
promicanje zapoljavanja za nezaposlene i neaktivne
infrastrukture i projekata
odrivo ukljuivanje mladih
samozapoljavanje, poduzetnitvo i pokretanje poslovanja
ravnopravnost spolova
9.Promicanje ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu 2.1. Izgradnja prometne

socijalnog infrastrukture i
podrka obnavljanju zaputenih urbanih i ruralnih
ukljuivanja te energetika
zajednica i podruja
borba protiv
2.2. Izgradnja drutvene
siromatva socijalno poduzetnitvo
infrastrukture i projekata
integracija marginaliziranih zajednica
3.1. Privlaenje
suzbijanje diskriminacije investicija, razvoj
poveanje dostupnosti visokokvalitetnih usluga od opeg
interesa zdravstvo, socijalne usluge i sl. 3.2. Razvoj poljoprivrede
razvojne strategije lokalne zajednice
10.Ulaganje u razvijanje obrazovne infrastrukture 2.2. Izgradnja drutvene

obrazovanje, infrastrukture i projekata
prevencija ranog naputanja obrazovanja
vjetine i
3.1. Privlaenje
cjeloivotno uenje poboljanje visokokolskog obrazovanja
investicija, razvoj
olakavanje pristupa cjeloivotnom uenju poduzetnitva i turizma
11.Jaanje ulaganja u efikasnost javne uprave 2.2. Izgradnja drutvene

institucionalnih infrastrukture i projekata
jaanje kapaciteta dionika na podruju zapoljavanja,
kapaciteta te
obrazovanja socijalne politike
uinkovita javna
uprava jaanje kapaciteta institucija i efikasnosti javne uprave za
koritenje kohezijskog fonda, ERDFa i ESF-a
Izvor: Obrada podataka
U tablici ispod prikazuje se povezanost Strategije razvoja Opine Perui s Operativnim

programima.
104
Tablica 12 . Poveznice PUR-a Perui Operativnih programa
Tematski ciljevi Investicijski prioriteti Poveznica s
Prioritetima PUR-a
Perui
01 - Jaanje 1a - Poboljanje infrastrukture i kapaciteta za istraivanje i inovacije s 3.1. Privlaenje

istraivanja, ciljem razvijanja uspjenosti istraivanja i inovacija te promoviranje investicija, razvoj
tehnolokog centara za kompetencije, posebno onih od europskog interesa poduzetnitva i
razvoja i inovacija turizma
1b - Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraivanjima te
razvoj veza i sinergija izmeu poduzea, IR centara i visokog
obrazovanja, posebno razvoja proizvoda i usluga, tehnoloko
povezivanje, socijalna inovacija, ekoloka inovacija, usluge javnog
servisa, zahtjevi za poticajima, umreavanje, klasteri i otvorena inovacija
kroz pametnu specijalizaciju, tehnoloko jaanje i primijenjeno
istraivanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne
proizvodne mogunosti i poetne proizvodnje, posebno u kljunim
tehnologijama koje potiu razvoj i inovacije i irenje tehnologija za opu
namjenu
02 - Poboljanje 2a - Daljnji razvoj irokopojasnog pristupa i iskorak prema mreama 2.1. Izgradnja
dostupnosti, velikih brzina i podrka prihvaanju novih tehnologija i mrea za prometne i
koritenja i digitalno gospodarstvo komunalne
kvalitete infrastrukture i
2c - Jaanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e-
informacijskih i energetika
upravu, e-uenje, e-ukljuenost, e-kulturu i e-zdravlje
komunikacijskih
tehnologija
03 - Poboljanje 3a - Promicanje poduzetnitva, posebno olakavajui ekonomsko 3.1. Privlaenje

konkurentnosti iskoritavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzea, investicija, razvoj
malih i srednjih ukljuujui putem poslovnih inkubatora poduzetnitva i
poduzea, turizma
poljoprivrednog
3d - Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim,
sektora (za EPFRR) i
nacionalnim i meunarodnim tritima i inovacijske procese
sektora za ribarstvo
i akvakulturu (za
EFPR)
04 - Podravanje 4b - Promicanje energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora 4.2. Zatita okolia
prelaska na energije u poduzeima
niskougljino
4c - Podupiranje energetske uinkovitosti, pametnog upravljanja
gospodarstvo u
energijom i koritenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi,
svim sektorima
ukljuujui javne zgrade te u stambenom sektoru
4d - Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri

niskim i srednjim razinama napona
05 - Promicanje 5a - Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, 3.2. Razvoj

prilagodbe na ukljuujui pristupe temeljene na ekosustavu poljoprivrede
klimatske
5b - Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje 4.2. Zatita okolia
promjene,
otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama
prevencije i
upravljanja rizicima
06 - Ouvanje i 6c - Ouvanje, zatita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne batine 2.1. Izgradnja
zatita okolia i prometne i
6e - Aktivnosti kojima se poboljava urbani okoli, revitalizacija gradova,
promocija komunalne
obnova i dekontaminacija nekadanjeg industrijskog zemljita
uinkovitosti infrastrukture i
(ukljuujui prenamijenjena podruja), smanjenje zagaenja zraka i
105
resursa promicanje mjera za smanjenje buke energetika
6i - Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne 4.1. Vrednovanje i

steevine Unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje su utvrdile zatita prirodne i
drave lanice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve kulturne batine
6ii - Ulaganje u sektor upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevi

pravne steevine Unije u podruju okolia i zadovoljile potrebe koje su
utvrdile drave lanice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve
6iii - Zatita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga

ekosustava, ukljuujui Natura 2000 i zelenu infrastrukturu
07 - Promicanje 7a - Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog 2.1. Izgradnja

odrivog transporta prostora ulaganjem u TEN-T prometne i
i eliminacije uskih komunalne
7b - Poboljavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i
grla u kljunim infrastrukture i
tercijarnih vorita s infrastrukturom TEN-T-a, ukljuujui multimodalna
mrenim energetika
vorita
infrastrukturama
7i - Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog
prostora ulaganjem u TEN-T
7ii - Razvoj i unapreenje prometnih sustava prihvatljivih za okoli

(ukljuujui one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskim
emisijama CO2, ukljuujui unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz,
luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja
odrive regionalne i lokalne mobilnosti
7iii - Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih

eljeznikih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke
09 - Promicanje 9a - Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koje pridonose 2.2. Izgradnja

socijalne nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujui nejednakosti drutvene
ukljuenosti, borba u pogledu zdravstvenog statusa, promicanjem socijalne ukljuenost infrastrukture i
protiv siromatva i boljim pristupom socijalnim, kulturnim i rekreativnim uslugama te projekata
svih oblika prijelazom s usluga javnih ustanova na one koje se pruaju u zajednici
diskriminacije
9b Pruanje potpore fizikoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi
zaputenih zajednica na urbanim i ruralnim podrujima
10 - Ulaganje u 10a Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno 2.2. Izgradnja

obrazovanje, osposobljavanje s ciljem stjecanja vjetina te cjeloivotno uenje drutvene
izobrazbu i razvijanjem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje infrastrukture i
strukovno projekata
osposobljavanje
Poveznica PUR-a Perui sa upanijskom strategijom je raena za razvojnu strategiju koja je

na snazi upanijska razvojna strategija Liko-senjske upanije 2011.-2013. odnosno ije je
vaenje produeno do donoenja nove strategije.
106
Tablica 13. Poveznice PUR-a Perui sa upanijskom razvojnom strategijom Liko-senjske upanije 2011.-2013.
Strateki ciljevi LS-a- Prioriteti PUR Perui
poveznice na prioritet
1.Stvaranje uvjeta za uravnoteen i odriv P1- malog i srednjeg poduzetnitva Prioritet 3.1. Privlaenje
gospodarski razvoj zasnovan na razvoju investicija, razvoj
P2-Razvoj turizma
malog gospodarstva, ekoloki prihvatljive poduzetnitva i turizma
preraivake industrije, poljoprivrede i P3-Razvoj ruralnog podruja i razvoj Prioritet 3.2. Razvoj
turizma poljoprivrede, ribarstva i akvakulture poljoprivrede
P4-Razvoj infrastrukture kao osnove Prioritet 2.1. Izgradnja
za razvoj gospodarstva i unapreenje prometne i komunalne
kvalitete ivota stanovnika infrastrukture i
energetika
Prioritet 2.2. Izgradnja

drutvene infrastrukture
i projekata
2. Razvoj ljudskih resursa P1 Poveanje zaposlenosti Prioritet 2.2. Izgradnja

poveanjem ulaganja u ljudske drutvene infrastrukture
resurse, poveanjem i promicanjem i projekata
prilagodljivosti gospodarskih Prioritet 3.1. Privlaenje
subjekata i radnika investicija, razvoj
P2-Jaanje socijalne ukljuenosti
skupina u nepovoljnom poloaju i Prioritet 3.2. Razvoj
poljoprivrede
osoba s posebnim potrebama
P3-Jaanje sektora obrazovanja
3. Odrivo upravljanje prirodnim P1-Gospodarenje otpadom Prioritet 2.1. Izgradnja

resursima i zatita okolia s naglaskom na prometne i komunalne
racionalno gospodarenje otpadom infrastrukture i
energetika
Prioritet 4.1.:
Vrednovanje i zatita
prirodne i kulturne
batine
Prioritet 4.2.: Zatita
okolia
107
9. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR
Akcijski plan provedbe strategije razvoja definira kljune elemente koji trebaju dovesti do
uspjene provedbe PUR-a Perui. U nastavku se navode i razrauju svi potrebni elementi:
Tijela odgovorna za izradu, provedbu i praenje provedbe PUR-a
Koraci potrebni za realizaciju mjera i projekata
Kriteriji ocjenjivanja projekata
Indikatori za mjerenje uspjenosti provedbe
Praenje provedbe
9.1. Struktura odgovorna za izradu, provedbu i praenje PUR-a Perui
Kljunu ulogu u izradi, provedbi i praenju PUR-a imaju Naelnik Opine i Opinsko vijee.
Aktivnosti koje provode gore navedena tijela su: praenja provedbe projekata na terenu i
usvajanje godinjih izvjea o provedbi Strategije razvoja.
Odlukom Naelnika imenovano je radno tijelo za izradu PUR-a koje broji XX lanova. Ovo
tijelo raspravlja o pristiglim prijedlozima i donosi zakljuke o istima. Radno tijelo surauje s
Opinskim vijeem i Opinskim naelnikom te predlae izraivau usvajanje odreenih
prijedloga. Program se izraivao uz sudjelovanje radnog tijela i uz metodoloku pomo
Sensum d.o.o. Usvajanjem na Opinskom PUR Opine Perui postaje slubenim
dokumentom.
Opinsko vijee prati izradu i provedbu PUR-a, te takoer daje prijedloge za doprinos
kvalitetnijoj provedbi aktivnosti i mjera koje su predviene. Za kontrolu provedbe PUR-a
osnovat e se radno tijelo koje moe biti isto koje je i radilo na izradi stratekog dokumenta.
Radni tijelo koordinira akcijske planove za svaki pojedini projekt, upravlja bazom projekata,
ocjenjuje zaprimljene projekte prema utvrenim kriterijima, upravlja bazom projekata,
planira aktivnosti za budue razdoblje te aktivnosti vezane uz provedbu mjera i projekata u
okviru PUR-a te o tome izvjetava Opinsko vijee.
Zakljuno u izradi i provedbi PUR-a znaajne uloge imaju radno tijelo za izradu i
provedbu PUR-a, Opinski Naelnik i Opinsko Vijee te Odjeli unutar opine i to kako
slijedi: Opinski Naelnik:
Donosi odluke i zakljuke
Opinsko Vijee:
Usvaja PUR
Usvaja godinja izvjea o provedbi PUR-a
Radno tijelo:
Sudjeluje u izradi PUR-a
Djeluje kao savjetodavno tijelo
Pomae u prikupljanju dokumentacije pri izradi PUR-a
Prihvaa i zaprima projekte
Ocjenjuje (evaluira) projekte
Izrauju godinje izvjee o provedbi PUR-a
108
Opinski upravni odjeli
Objavljuju poziv na dostavu projektnih prijedloga
Auriraju bazu projekata
Izrauju akcijske planove za projekte
Planiraju provedbu projekata sukladno dostupnim izvorima financiranja
9.2. Obrada predloenih razvojnih mjera i projekata
U nastavku se prikazuje tablica projekata sa iframa projekta, prioritetom PUR-a, nositeljem

provedbe i izvore potrebnih sredstava.
Tablica 14. Popis projekata

ifra Nositelj Projekt Mjera Prioritet Ukupan
iznos u HRK
2.2.2.2.2.3-1 JU Peinski Volonterski projekti 2.2.3. Unapreenje 2.2. Izgradnja Do sada
park civilnog drutva i drutvene uloeno
Grabovaa, drutvene infrastrukture i 100.000
Opina Perui infrastrukture projekata
2.2.2.2.2.2-2 Liko-senjska Sportska dvorana 2.2.2. Izgradnja 2.2. Izgradnja 13.000.000
upanija i Perui sportskih i drutvene
Opina Perui rekreacijskih sadraja infrastrukture i
projekata
2.2.1.2.1.1.-3 Opina Perui Izgradnja pristupne 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja 4.370.928
ceste sa komunalnom prometne prometne i
infrastrukturom za infrastrukture komunalne
stambeno naselje infrastrukture i
Rudine-ojluk energetika
2.2.1.2.1.1.-4 Opina Perui Nerazvrstane ceste 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja 4.500.000,00
Opina Perui - ojluk prometne prometne i
infrastrukture komunalne
infrastrukture i
energetika
3.3.2.3.2.3.-5 Opina Perui Otkupna stanica i mlin 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj -
znanja i vjetina, poljoprivrede
poticanje udruivanja
te sustava kvalitete
za poljoprivredne
proizvode i hranu
2.2.2.2.2.3.-6 Opina Perui Izgradnja vatrogasnog 2.2.3. Unapreenje 2.2. Izgradnja 3.000.000
doma civilnog drutva i drutvene
drutvene infrastrukture i
infrastrukture projekata
2.2.1.2.1.1.-7 Opina Perui Nerazvrstane ceste 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja -
Opina Perui kod prometne prometne i
mlina i preko bara infrastrukture komunalne
infrastrukture i
energetika
2.2.2.2.2.3.-8 Opina Perui Djeji vrti 2.2.3. Unapreenje 2.2. Izgradnja -
civilnog drutva i drutvene
2.2.1.2.1.2.-9 Opina Perui Kanalizacija Kvarte 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja -
komunalne prometne i
infrastrukture i
energetika
109
2.2.1.2.1.2.-10 Opina Perui Kanalizacija Prvan Selo 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja -
infrastrukture i
energetika
3.3.1.3.1.3.-11 Opina Perui Proirenje industrijske 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlaenje
zone Konjsko brdo investicija i investicija, razvoj
unapreenje poduzetnitva i
gospodarske zone turizma
2.2.1.2.1.4.-12 Opina Perui Toplovod kroz naselje 2.1.4. Unapreenje 2.1.: Izgradnja
Perui opskrbe toplinskom prometne i
energijom komunalne
infrastrukture i
energetika
2.2.2.2.2.1.-13 Opina GEC- Geoznanstveni 2.2.1. Izgradnja 2.2.: Izgradnja 30.000.000
Perui, JU edukativni centar sadraja za edukaciju drutvene
''PEINSKI i istraivanje infrastrukture i
PARK projekata
GRABOVAA'',
NP Una (BiH),
PP Velebit,
PMF Zagreb-
geodetski
odsjek
2.2.1.2.1.2.-14 Opina Perui Vodovod Gornji Kosinj 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja
Kosinjski Bakovac komunalne prometne i
infrastrukture i
energetika
2.2.1.2.1.2.-15 Opina Perui Vodovod Perui - Kosa 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja
infrastrukture i
energetika
3.3.1.3.1.4.-16 JU Peinski Eko kamp LIKA 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlaenje 10.000.000
park izgradnjom investicija, razvoj
Grabovaa, infrastrukture i poduzetnitva i
Opina Perui turistikih sadraja turizma
3.3.1.3.1.4.-17 JU Peinski Vidikovac Skolpaa 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlaenje
Opina Perui razvojem turistikih turizma
sadraja
3.3.1.3.1.4.-18 JU Peinski Kaluerovac 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlaenje
Opina Perui razvojem turistikih turizma
sadraja
2.2.1.2.1.1.-19 Opina Cesta od Kaluerovca 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja
Perui, JU nizvodno kanjonom prometne prometne i
''Peinski park Like do Mlakve infrastrukture komunalne
Grabovaa'' infrastrukture i
energetika;
3.3.1.3.1.4.-20 Opina Obala jezera Kruica 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlaenje
Perui, JU izgradnjom investicija, razvoj
''Peinski park infrastrukture i poduzetnitva i
Grabovaa'' razvojem turistikih turizma
sadraja
3.3.1.3.1.4.-21 Opina EKOLAND _ Prva 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlaenje 12.925.787
Perui, JU planirana ekoturistika izgradnjom investicija, razvoj
''Peinski park destinacija infrastrukture i poduzetnitva i
Grabovaa'' razvojem turistikih turizma
sadraja
110
4.4.1.4.1.2.-22 JU Peinski Obnova stanita vanih 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlaenje
park za ouvanje izgradnjom investicija, razvoj
Grabovaa, bioraznolikosti - infrastrukture i poduzetnitva i
Opina Perui travnjaci razvojem turistikih turizma
sadraja
3.3.2.3.2.1.-23 JU Peinski Uvoenje tradicionalne 3.2.1. Razvoj 3.2. Razvoj
park poljoprivrede na ekoloke i poljoprivrede
Grabovaa podruju parka tradicionalne
poljoprivrede
2.2.2.2.2.3.-24 Opina Perui Dom kulture Perui 2.2.3. Unapreenje 2.2. Izgradnja
civilnog drutva i drutvene
2.2.1.2.1.2.-25 Opina Perui Reciklano dvorite 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja
infrastrukture i
energetika
4.4.1.4.1.1.-26 Opina Perui Kulturna batina u Mjera: 4.1.1. 4.1. Vrednovanje i
turistikoj funkciji Istraivanje zatita prirodne i
arheolokih lokaliteta kulturne batine
i daljnje evidentiranje
i zatita povijesnih,
tradicijskih i kulturnih
vrijednosti i stavljanje
u funkciju razvoja
2.2.1.2.1.2.-27 Opina Perui Sanacija i zatvaranje 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja
odlagalita Razbojite komunalne prometne i
infrastrukture i
energetika
2.2.1.2.1.2.-28 Opina Perui Odvojeno prikupljanje 2.1.: Izgradnja 2.1.2. Izgradnja
otpada i edukacija prometne i komunalne
stanovnitva komunalne infrastrukture
infrastrukture i
energetika
2.2.1.2.1.2.-29 Opina Perui Vodovod Gornji Kosinj 2.1.: Izgradnja 2.1.2. Izgradnja
Kosinjski Bakovac prometne i komunalne
komunalne infrastrukture
infrastrukture i
energetika
3.3.1.3.1.4.-30 Opina Perui Hostel 3.1. Privlaenje 3.1.4. Razvoj
investicija, razvoj turizma
poduzetnitva i izgradnjom
turizma infrastrukture i
razvojem
turistikih sadraja
3.3.1.3.1.4.-31 Opina Perui Spomen kua 3.1. Privlaenje 3.1.4. Razvoj
investicija, razvoj turizma
poduzetnitva i izgradnjom
turizma infrastrukture i
razvojem
turistikih sadraja
2.2.1.2.1.2.-32 Opina Perui Izgradnja groblja i 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja
mrtvanice komunalne prometne i
infrastrukture i
energetika
2.2.1.2.1.3.-33 HEP, Vlada RH Hidroelektrana Senj 2 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja
energetskih sustava prometne i
komunalne
infrastrukture i
energetika
111
3.3.1.3.1.4.-34 Lovako Ureenje lovakog 3.1.4. Razvoj turizma 3.1. Privlaenje 520.000
drutvo Klisa doma lovakog drutva izgradnjom investicija, razvoj
''Klisa'' Perui infrastrukture i poduzetnitva i
razvojem turistikih turizma
sadraja
3.3.1.3.1.4.-35 Lovako Izgradnja streljane za 3.1.4. Razvoj turizma 3.1. Privlaenje 93.000
drutvo Klisa glinene golubove izgradnjom investicija, razvoj
infrastrukture i poduzetnitva i
razvojem turistikih turizma
sadraja
3.3.1.3.1.2.-36 LIDL Hrvatska Dogradnja i 3.1.2. Podizanje 3.1. Privlaenje
d.o.o. rekonstrukcija LC konkurentnosti investicija, razvoj
Perui poduzetnika poduzetnitva i
turizma
3.3.1.3.1.3.-37 Vievica group Kogeneracijsko 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlaenje 80.000.000
postrojenje na biomasu investicija i investicija, razvoj
- VIEVICA ENERGO unapreenje poduzetnitva i
PERUI gospodarske zone turizma
3.3.1.3.1.3.-38 Vievica group Tvornica namjetaja - 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlaenje 30.000.000
VIEVICA DRVO investicija i investicija, razvoj
PERUI unapreenje poduzetnitva i
gospodarske zone turizma
3.3.2.3.2.2.-39 Privatni Pogon za preradu i 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 30.000.000
investitor suenje voa i poljoprivrednih poljoprivrede
samoniklog bilja gospodarstava
3.3.2.3.2.2.-40 OPG Ivan Podizanje nasada ljive 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 80.000
Vlaini Bistrice - 2 ha poljoprivrednih poljoprivrede
gospodarstava
3.3.2.3.2.2.-41 OPG Ivan Opremanje 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 350.000
Vlaini proizvodnog pogona poljoprivrednih poljoprivrede
gospodarstava
3.3.2.3.2.2.-42 OPG Ivan Ureenje kuaonice 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 550.000
Vlaini rakije poljoprivrednih poljoprivrede
gospodarstava
3.3.2.3.2.3.-43 Udruga GFT Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj -
Inicijativa za VUNA Prikupljanje znanja i vjetina, poljoprivrede
odrivi rast i vune poticanje udruivanja
Udruga te sustava kvalitete
Graanka za poljoprivredne
proizvode i hranu
3.3.2.3.2.3.-44 Udruga GFT Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj -
Inicijativa za VUNA Osnivanje EKO- znanja i vjetina, poljoprivrede
odrivi rast i LIKA Centra za preradu poticanje udruivanja
Udruga vune Perui te sustava kvalitete
Graanka za poljoprivredne
proizvode i hranu
3.3.1.3.1.4.-45 Udruga GFT Program EKO-LIKA 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlaenje
Inicijativa za VUNA EKO-LIKA izgradnjom investicija, razvoj
odrivi rast i Turistiki/Obrazovni infrastrukture i poduzetnitva i
Udruga centar razvojem turistikih turizma
Graanka sadraja
3.3.2.3.2.1.-46 Udruga GFT Program EKO-LIKA 3.2.1. Razvoj 3.2. Razvoj
Inicijativa za VUNA EKO-LIKA ekoloke poljoprivrede
odrivi rast i Farma / sa siranom tradicionalne
Udruga poljoprivrede
Graanka
2.2.2.2.2.4.-47 Privatni Staraki dom 2.2.4. Unapreenje 2.2.: Izgradnja
investitor socijalne skrbi drutvene
infrastrukture i
projekata
3.3.1.3.1.4.-48 upa Perui 3.1.4. Razvoj turizma 2.2.: Izgradnja
izgradnjom drutvene
infrastrukture i infrastrukture i
112
razvojem turistikih projekata; 3.1.:
sadraja Privlaenje
investicija, razvoj
poduzetnitva i
turizma
izgradnjom drutvene
sadraja Privlaenje
investicija, razvoj
poduzetnitva i
turizma
izgradnjom drutvene
sadraja Privlaenje
investicija, razvoj
poduzetnitva i
turizma
izgradnjom drutvene
sadraja Privlaenje
investicija, razvoj
poduzetnitva i
turizma
izgradnjom drutvene
sadraja Privlaenje
investicija, razvoj
poduzetnitva i
turizma
9.3. Usvajanje kriterija za ocjenjivanje projekata
Opina Perui obavijestila je sve potencijalne dionike da prijave projektne ideje. Objavila je
svim dionicima Poziv za prijavu projektnih ideja, a koji e biti sastavni dio PUR-a. Projekti koji
se prijavljuju mogu biti na razini ideje ili u bilo kojoj drugoj fazi gotovosti, ali njihova
implementacija mora biti planirana do kraja 2020. godine.
Pristigle projektne ideje te one koje e tek pristii i ui u zalihu projekata ocjenjivati e se
temeljem sljedeih kriterija:
1. Relevantnost projektne ideje
ocjenjuje se usklaenost projektne ideje sa stratekim ciljevima,
prioritetima i mjerama koje su definirane PUR-om
2. Status projektne dokumentacije
Ocjenjuje se pripremljenost projektne dokumentacije
3. Operativni i financijski kapaciteti prijavitelja
Ocjenjuje se kapacitet prijavitelja odnosno njegova operativna
sposobnost (iskustvo u provedbi slinih projekata usporedive
113
vrijednosti) i financijski kapacitet za provedbu projekta (iznos vlastitih
sredstava i mogunost financiranja projekta)
4. Financijska i institucionalna odrivost projekta
Ocjenjuje se kako e se projekt nastaviti financirati po zavretku
projektnih aktivnosti te tko e nastaviti rukovoditi projektom i na koji
nain
5. Horizontalna pitanja
Ocjenjuje se da li projekt doprinosi jednakim mogunostima i zatiti
okolia
Tablica 15. Kriteriji ocjene projektnih ideja

Kriterij Bodovna Maksimalan broj
skala bodova
1. Relevantnost projektne ideje 10
1.1. Vanost projektnog prijedloga u odnosu na strateke ciljeve 1-5 5
1.2. Projektni prijedlog se odnosi na vie prioriteta 5
- dva prioriteta 2
- tri prioriteta 3
- etiri i vie prioriteta 5
2. Status projektne dokumentacije 10
2.1. Meki projekti 10
- projektna ideja 1
- saetak projekta 5
- projekt je razraen i pripremljen za odreeni Poziv 10
2.2. Investicijski projekti 10
- pripremljen je opis projekta i pribavljene su sve vaee dozvole 10
- pripremljen je opis projekta i potrebna dokumentacija, a izdavanje dozvola 7

je u tijeku
- pripremljen je opis projekta, tehnika dokumentacija je u pripremi

5
- projekt je u fazi ideje
3
3. Operativni i financijski kapaciteti prijavitelja 10
3.1. Podnositelj je proveo sline projekte usporedive vrijednosti 5
- 1 projekt 2
- 2 projekta 3
- 3 projekta 5
3.2. Podnositelj sufinancira projekt u iznosu od 5
114
- 0-10% 1
-11-20% 2
-21-30% 3
-31-40% 4
- 50% i vie 5
4. Financijska i institucionalna odrivost projekta 10
4.1. Podnositelj je naznaio i objasnio postprojektno financiranje 1-5 5
4.2. Podnositelj je naznaio i objasnio institucijsku odrivost projekta 1-5 5
5. Horizontalna pitanja 5
5.1. Podnositelj je pokazao potivanje jednakih mogunosti 1-2 2
5.2. Podnositelj je pokazao utjecaj projekta na pitanja zatite okolia 1-3 3
UKUPNO 45 bodova
Temeljem kriterija za ocjenjivanje projekti e se rangirati te e se kreirati lista prioritetnih

projekata (35-45 bodova), lista projekata koje treba doraditi (20-34 boda) te projekti koji nisu
usklaeni sa Strategijom razvoja Opine Perui (na relevantnosti su dobili manje od 5
bodova ili imaju ukupno manje od 20 bodova).
9.4. Usvajanje pokazatelja
Praenjem pokazatelja provedbe (indikatora) prati se uspjenost provedbe PUR-a. Ciljne

vrijednosti indikatora nije mogue definirati jer svi elementi nisu poznati, ali e se definirati
indikatori bez ciljanih vrijednosti i to za svaki prioritet PUR-a zasebno, a kako prikazuje
tablica ispod.
Tablica 16. Popis indikatora sukladno prioritetima PUR-a

Prioriteti Pokazatelji
Privlaenje mladih obitelji Novoizgraena stambena povrina u m2
Broj doseljenih obitelji
Broj ivoroene djece
Prirodni prirast
Broj radionica/seminara/tribina/foruma namijenjenih doseljenim
obiteljima
Razvoj programa od interesa Broj dadilja

za obitelji s vie djece Broj sati koje dadilje provedu s djecom
Broj mentora
Broj sati koje mentor provede s djecom
Broj radionica za djecu
Broj prostora prilagoenih djeci
Broj programa razvijenih za djecu
Broj drutvenih subjekata koji su se prilagodili potrebama djece
Broj ponuda/paketa kreiranih za obitelji /rekreacija, sport, trgovine,
115
restorani, kafii/
Izgradnja prometne km izgraenih cesta
infrastrukture i energetika kWh struje proizvedeni u hidroelektrani
km izgraenog toplovoda
broj objekata prikljuenih na toplovod
Izgradnja i unapreenje broj novih i obnovljenih objekata drutvenog sektora
2
drutvene infrastrukture m - povrina izgraene sportsko-rekreacijske infrastrukture
km biciklistikih staza
km etnica
km panoramskih cesta
broj novih i rekonstruiranih kupalita/plaa
broj novih sportova temeljem izgraene infrastrukture
broj programa u drutvenim djelatnostima
broj pripremljenih i provedenih projekata unapreivanja
zdravstvenih, socijalnih i drutvenih usluga,
broj novih kulturnih programa;
broj mladih i djece ukljuenih u programe sporta i kulture
broj programa, inicijativa i projekata civilnog drutva
broj ukljuenih graana u organizacije civilnog drutva
broj programa za starije osobe
Privlaenje investicija, razvoj broj novih gospodarskih subjekata u zoni Konjsko brdo
poduzetnitva i turizma m2 novih povrina u zoni Konjsko brdo
m2 i broj novih parcela u zoni Konjsko brdo koje su komunalno
opremljene
broj i vrsta poduzetnikih programa potpore;
broj novih programa;
broj programima obuhvaenih poduzetnika;
financijska vrijednost programa;
broj obrtnika
broj poduzetnika
broj i vrsta seminara i treninga za poduzetnike i broj poduzetnika
koji je sudjelovao
broj direktnih novostvorenih radnih mjesta
financijski uspjenost poduzea
broj direktnih novostvorenih radnih mjesta
broj noenja i dolazaka
prosjena duljina boravka
broj poduzetnika koji se bave turizmom
broj novih turistikih proizvoda
povrina smjetajnih kapaciteta
povrina ostalih objekata namijenjenih turizmu
Razvoj poljoprivrede broj novih poljoprivrednih gospodarstava
broj gospodarstava koji su proirili svoju djelatnost
broj gospodarstava koji su poveali konkurentnost
broj gospodarstava koji nudi turistike usluge
broj gospodarstava s integralnim pristupom poljoprivredi
broj eko gospodarstava
broj gospodarstava koji upravljaju umskim potencijalom
broj gospodarstava koji prerauje poljoprivredne proizvode
broj ivotinja
broj hektara pod kulturama
povrine koritenih panjaka
broj gospodarstava koji su iskoristili EU fondove
Vrednovanje i zatita prirodne broj obnovljenih objekata kulturne batine
i kulturne batine broj izraenih dokumenata i strunih podloga
broj odranih edukacija/radionica/seminara/tribina/foruma i sl.
116
broj projekata koji se odnose na prezentaciju i interpretaciju
posebno vrijednih podruja
broj novo identificirane prirodne batine
broj zatienih elemenata prirodne batine
Zatita okolia programi zatite okolia
broj programa koritenja OIE
koliina proizvedene energije OIE
broj energetski certificiranih zgrada
broj programa energetske uinkovitosti
procjena uspjenosti dokumenata zatite okolia usvojenih na
lokalnoj razini
broj odranih edukacija/seminara/tribina/prezentacija
9.5. Praenje provedbe
PUR Opine Perui je strateki dokument Opine Perui za razdoblje od 2015. do 2020.
godine. Obzirom da je u ovom dokumentu prikazana veina projekata koja se namjerava
provoditi na podruju Opine Perui od iznimne je vanosti praenje provedbe koje e
omoguiti Opini da pravovremeno reagira ako se projekti ne pripremaju i ne provode na
nain kako je to planirano. Dio projekata se namjerava financirati iz EU fondova i vano je da
su projekti pravovremeno pripremljeni te da se pravovremeno provode jer se projekti koji e
biti financirani iz ruralnog razvoja ne mogu provoditi paralelno (potrebno je kompletno
zavriti jedan projekt da bi se moglo krenuti u provedbu drugog projekta).
Provedbu PUR-a pratit e prvenstveno za to zadueno radno tijelo koje je sastavljeno od

strunih osoba. Njima e potpora, ukoliko to bude potrebno, biti djelatnici Opine Perui.
Ono e o provedbi, jednom godinje, izvjeivati Opinsko Vijee. Radno tijelo e se sastajati
ovisno o potrebi, a saziva ga Opinski Naelnik.
Opinsko Vijee e usvojiti dokument, dati prijedloge za njegova poboljanja i po potrebi

predloiti akcije koje je potrebno poduzeti da bi provedba PUR-a bila to uinkovitija.
PUR Opine Perui za razdoblje od 2015. do 2020. godine je dokument koji je podloan
promjenama to se posebice odnosi na projekte koji su sastavni dio PUR-a, a koji e se
dodavati sukladno usvojenim kriterijima.
9.6. Komunikacija sa zainteresiranima
PUR-om su utvrena tri kljuna strateka cilja te prioriteti i mjere kojima e se ostvarivati,
kao i specifini projekti koji e se realizirati povezano s provoenjem tih mjera, odnosno
ostvarivanjem ciljeva. Dokument je obuhvatio analizu trenutanog stanja, poetnu poziciju
budueg razvoja, a svoje uspjehe i budue izazove batini na prolim usmjerenjima, zadanim
okvirima, ranijem radu i mnogim drugim imbenicima.
117
PUR Perui nastao je kao izraz prvotno postavljenih kljunih tema u razvoju Opine. Te su
teme odabrane s obzirom na temeljna usmjerenja europske strategije razvoja, odnosno
dokumenta Europa 2020 kojim se usklauju sve nacionalne politike zemalja lanica, i s
obzirom na specifine prednosti Opine Perui, odnosno specifine izazove s kojima se
suoava. Svoje su stavove, konkretne prijedloge o razvoju opine, struno miljenje,
zakonske mogunosti i ukljuenost tih tema u nacionalne tokove na vie komunikacijskih
kanala iznosili stanovnici, poduzetnici, strunjaci iz razliitih podruja, predstavnici Opine i
drugi zainteresirani za razvoj Opine.
Odrane su dvije radionice, etiri sastanka, konzultirano je stanovnitvo i znaajne institucije

na podruju Opine koje su dostavile svoje projektne prijedloge te je temeljem svega
iznesenog kreiran dokument.
Ve je i sam ovako proveden komunikacijski proces, koji je prethodio donoenju dokumenta i
ukupno trajao 5 mjeseci, zacrtao visoke kriterije vezane uz stupanj ukljuenosti javnosti u
donoenje PUR-a.
Komunikacijska se strategija na taj je nain aktivno provodila ve tijekom same izrade

dokumenta. Krajnji cilj komunikacijske strategije je odrati visoku razinu informiranosti o
provedbi PUR-a, priopiti informacije, podii svijest i razumijevanje vanosti provedbe
razvojnog dokumenta te omoguiti pojedinim ciljnim skupinama razumijevanje ciljeva i svrhe
PUR-a. Isto tako, komunikacijska strategija pridonosi transparentnosti provoenja i mjerenja
uinaka provoenja PUR-a te pomae njezinim nositeljima, kao i krajnjim korisnicima da
budu svjesni svoje uloge u razvoju Opine.
U svrhu ostvarivanja ciljeva Komunikacijska strategija obuhvaa mjere koje e pridonijeti

ispunjavanju sljedeih posebnih ciljeva:
Informirati javnost o ostvarivanju ciljeva razvoja i provoenju projekata od zajednikog
interesa,
Osigurati stalnu transparentnost provedbe.
U komunikaciji sa zainteresiranom javnou potivat e se naela prezentacije informacija na

jasan, pristupaan i javnosti razumljiv nain te dvosmjernost razmjene informacija.
Stalna dostupnost informacija vezanih uz provedbu PUR-a bit e osigurana na mrenim
stranicama Opine Perui. Sve e se ciljne skupine kontinuirano putem medija izvjetavati i
informirati o provedbi PUR-a te o pojedinanim projektima koji ine njezin sastavni dio, a
kojima se ostvaruju strateki ciljevi. U tom kontekstu mediji su: televizija (lokalna televizija),
radio (lokalne radiopostaje i one s regionalnim, odnosno nacionalnim dosegom), tisak
(dnevne novine, tjednici i novinska izdanja sa specifinom tematskom orijentacijom) te
internetski portali.
118
Od komunikacijskih alata koristit e se svi prikladni i dostupni alati koji osiguravaju
informiranje te oni koji mogu biti katalizatori dvosmjerne komunikacije.
Praenje i vrednovanje komunikacijske strategije provodit e se kontinuirano analizom

medijskih objava, praenjem posjeta mrenim stranicama Opine Perui na kojima se
objavljuju informacije i otvaraju dvosmjerni kanali komunikacije s ciljnim skupinama,
praenjem ukljuenosti ciljnih skupina u procese provedbe PUR-a.
119
OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
(Program ukupnog razvoja (PUR) Opine Perui 2015.-2020.)
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.
Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulae u ruralna podruja
120

PUR Perusic

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PUR Perusic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

program ukupnog razvoja

Slika 1. Smjetaj Liko-senjske upanije................................................................................................. 9

Tablica 1. Usporedna obrazovna struktura RH, LS i Opine Perui.....................................................................14

Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav koji e omoguiti:

Struktura Programa ukupnog razvoja Opine Perui

Trea cjelina temeljena je na prethodno opisanoj drugoj cjelini i u njoj se pokualo

Sedma cjelina je posveena moguim izvorima financiranja razvojnih mjera odnosno

Liko-senjska upanija smjetena je izmeu Primorsko-goranske upanije na sjeverozapadu,

Slika 1. Smjetaj Liko-senjske upanije

Izvor: Slubene stranice Liko-senjske upanije

Po povrini teritorija Liko-senjska upanija je najvea upanija u Republici Hrvatskoj s

Izvor: DZS, podaci obraeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.

Od 1990. godine broj stanovnika Opine Perui se konstantno smanjuje te je u zadnjem

Graf 2: Distribucija stanovnitva po dobi u Liko-senjskoj upaniji

Opina Perui ne pokazuj bolje pokazatelje prosjene starosti u usporedbi sa prosjekom na

Graf 3: Struktura stanovnitva prema dobi u Opini Perui

Izvor: DZS, podaci obraeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.

Najvei broj stanovnika u Opini Perui nalazi se u dobnoj skupini od 75 do 79 godina i to

Graf 4. Spolna struktura stanovnitva Opine Perui u 2011. godini

Izvor: DZS, podaci obraeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.

Obrazovna struktura stanovnitva Opine Perui moe se vidjeti u slijedeem grafikonu iz

Izvor: DZS, podaci obraeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.

Tablica 1. Usporedna obrazovna struktura RH, LS i Opine Perui

RH 2% 1% 7% 21% 53% 6% 10% 0%

Tablica 2. Stanovnitvo prema migracijskim obiljejima i spolu

Najvei broj zaposlenih je u djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog

Graf 6. Zaposlenost prema podrujima djelatnosti u Opini Perui u 2011. godini

Izvor: DZS, podaci obraeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.

Bez kole i nezavrena osnovna kola

75 Zavrena srednja kola

Izvor: HZZ, podaci obraeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.

PROBLEMI I IZAZOVI POVEZANI SA STANOVNITVOM

2.3. Prirodna obiljeja Opine Perui

Osim prostorno-geografskog poloaja kao znaajnog poticajnog imbenika za budui razvitak

2.3.2. Poljoprivredno i umsko zemljite

Naselja u zapadnom dijelu Opine (velebitski i kosinjski kraj) prostorno su smjetena uz

Peinski park Grabovaa

Od evidentiranih stanita, etiri su tipa ugroena i zatiena na europskoj razini (travnjak

2.4. Kulturno povijesna batina

Stari grad Perui

Za turskog prodiranja Buka je upa gotovo sasvim opustjela. Ne moe se dokazati da su je

Crkva uzvienja Svetog Kria

Kosinjski most kult

Pisani kamen kult

KLJUNI PROBLEMI I IZAZOVI PRIRODNIH OBILJEJA I KULTURNO-POVIJESNE BATINE

Nedovoljna valorizacija prirodne batine

Zaputena i neobnovljena kulturna batina

2.5. Zatita okolia

Osnovni ciljevi zatite okolia su:

Planiranje gospodarenja okoliem dio je ukupnog upravljanja prostorom utvrenog kroz

Kljunim podrujima djelovanja smatraju se podruja koncentracije stanovnitva (zone

2.5.1. Zatita tla (poljoprivrednog i umskog zemljita)

Provedenim vrednovanjem zemljita temeljem prirodnih karakteristika prostora unutar

Prenamjena vrijednog obradivog tla u nepoljoprivredne - posebice graevinske svrhe, u

Ouvanje prirodno-proizvodnih resursa te krajobraznih vrijednosti od nepovoljnog utjecaja

Znaajan faktor degradacije i oteenja tla predstavljaju podruja pojaane erozije i

2.5.2. Zatita zraka

2.5.3. Zatita od buke

Problematika zatite od buke potencijalno se javlja na dijelovima uz prometne koridore,

2.5.4. Zatita voda

2.5.5. Zatita od voda

2.5.6. Zatita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

Sprjeavanje nepovoljnog utjecaja na okoli obuhvaa i dijelove spomenike kulturne

Smanjiti eroziju na brdskim podrujima