BIH Vrelo Bosne Park PDF

Plan upravljanja za spomenik prirode Vrelo
Bosne
1
Sadržaj
SAŽETAK .......................................................................................................................................4
UVOD ..............................................................................................................................................4
Osnovne informacije o Vrelu Bosne .......................................................................................4
Vizija spomenika prirode Vrelo Bosne ...................................................................................4
STANJE U PODRUČJU SPOMENIKA PRIRODE VRELO BOSNE....................................5
INSTITUCIONALNA STRUKTURA ........................................................................................5
Instrumenti planiranja u Bosni i Hercegovini .....................................................................5
Nadležnosti državne uprave i institucija.............................................................................5
Zakonska osnova za područje Spomenika prirode "Vrelo Bosne" ................................5
PRIRODNE VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA ...................................................6
Geologija .................................................................................................................................6
Hidrologija i hidrogeologija ...................................................................................................6
Pedologija ...............................................................................................................................7
Staništa ...................................................................................................................................7
Flora.........................................................................................................................................8
Fauna.......................................................................................................................................9
Fitobentos i zoobentos..........................................................................................................9
Ihtiopopulacije ......................................................................................................................13
Valorizacija ...........................................................................................................................13
Prirodne vrijednosti..............................................................................................................16
ŽIVOTNA SREDINA, STANOVNIŠTVO I KULTURNE VRIJEDNOSTI..........................16
Demografija ..........................................................................................................................16
Historijski faktori...................................................................................................................17
Pejsaž....................................................................................................................................17
Kategorizacija antropogenih i drugih uticaja na Vrelu Bosne .......................................18
Kulturno-historijske vrijednosti...........................................................................................19
Vlasništvo..............................................................................................................................21
POSJETITELJI I TURIZAM....................................................................................................21
Infrastruktura ........................................................................................................................21
Posjeta u prostoru Vrela Bosne.........................................................................................21
Analiza turističkih aktivnosti i utjecaja na prirodu ...........................................................22
TEMELJNI CILJEVI UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE .....................................24
OPĆI CILJEVI ..........................................................................................................................24
SPECIFIČNI CILJEVI..............................................................................................................24
Ciljevi i sredstva zaštite ......................................................................................................24
Ciljevi i sredstva upravljanja...............................................................................................24
ZONIRANJE .............................................................................................................................25
Zoniranje i režimi po zonama prema zakonu ..................................................................25
Upravljačko zoniranje..............................................................................................................27
Zoniranje i aktivnosti po sektorima ...................................................................................30
Karta upravljačkih sektora..................................................................................................31
PLAN AKTIVNOSTI....................................................................................................................32
2
Pregled prioriteta po područjima ...........................................................................................32
Projekti i aktivnosti...................................................................................................................33
Projekt br. 1: Sređivanje imovinsko-vlasničke situacije u nukleusu.............................33
Projekt br. 2: Poljoprivreda.................................................................................................35
Projekt br. 3: Turizam..........................................................................................................44
Projekt br. 4: Infrastruktura za rekreaciju.........................................................................51
Projekt br. 5: Šumarstvo .....................................................................................................57
Projekt br. 6: Organizacija..................................................................................................58
Projekt br. 7: Monitoring .....................................................................................................60
Projekt br. 8: Komunalna infrastruktura ...........................................................................61
Projekt br. 9: Stojčevac.......................................................................................................62
Projekt br. 10: Sanacija degradiranih područja...............................................................63
MONITORING..............................................................................................................................64
ORGANIZACIJA UPRAVE SPOMENIKA PRIRODE, FINANCIJSKI ASPEKTI I
PROCJENA TROŠKOVA..........................................................................................................64
Organizacija uprave spomenika prirode ..............................................................................64
Finansijska projekcija za razdoblje plana upravljanja........................................................64
Prihodi i troškovi...................................................................................................................64
Troškovi.................................................................................................................................65
Osnove za pripremu godišnjih planova rada.......................................................................65
3
SAŽETAK
UVOD
Osnovne informacije o Vrelu Bosne
Spomenik prirode "Vrelo Bosne" nalazi se na području općine Ilidža i obuhvata površinu od 603
ha. Granice obuhvata definirane su Zakonom o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne",
Član 3, objavljenim u Službenim novinama Kantona Sarajevo broj 16/06. U skladu sa stupnjem
zaštite, u okviru granica Spomenika prirode, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i puffer.
Prva zaštićena zona (nukleus) obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od
54,5 ha. U najznačajnije vrijednosti ove zone spadaju Vrela Bosne i rijeka Bosne od izvora do
infiltracionog kanala, parkovski prostori, te značajan stepen raznolikosti flore i faune.
Druga zaštićena zona obuhvaća prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini
od 548,50 ha. Ovu zonu odlikuje velika hidrološka raznolikost tu se nalaze: vrelo Stojčevac,
vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od inflitracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termo-
mineralne vode Ilidže, podzemne hladne vode Sarajevskog polja; parkovski prostori uključujući
Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca; javni objekti i objekti stanovanja
od kulturno-historijskog značaja uključujući: arheološko nalazište i nekropole u selu Vrutci,
Rimski most na Plandištu, austro-ugarske Vile u Velikoj aleji i hotele u Ilidži, zgradu Šumarske
škole; kao i značajan stepen raznolikosti flore i faune.
Vizija spomenika prirode Vrelo Bosne

Vrelo Bosne bi trebalo postati primjer uspješnog upravljanja zaštićenim područjem, gdje
će se usuglasiti zaštitni i razvojni ciljevi područja. To će lokalnom stanovništvu omogućiti
razvoj, Vrelo Bosne će postati turistička atrakcija i rekreaciono područje za stanovnike
Sarajeva. Šira zajednica će uvažiti značajnost područja za snabdijevanje Sarajeva
pitkom vodom, što će se odražavati kroz višu ekološku svijest stanovnika i sa time
manje opterećivanje resursa sa iskorištavanjem (manja specifična potrošnja pitke vode),
bacanjem otpada i rješavanjem problematike pročišćavanja komunalnih otpadnih voda u
zaleđu.
4
STANJE U PODRUČJU SPOMENIKA PRIRODE VRELO
BOSNE
INSTITUCIONALNA STRUKTURA
Instrumenti planiranja u Bosni i Hercegovini
Temelj za zaštitu prirode i održivi razvoj prirode i okoliša u BiH predstavljaju entitetski
Zakoni o zaštiti prirode (Sl. Novine FBiH 33/03 / Sl. Glasnik RS 50/02). U skladu sa
Zakonom ciljevi i zadaće zaštite prirode su očuvati postojeću biološku i pejzažnu
raznolikost u stanju prirodne ravnoteže, osigurati sistem zaštite prirodnih vrijednosti, te
osigurati održivo korištenje prirodnih dobara.
Nadležnosti državne uprave i institucija

Za poslove zaštite prirode u FBiH nadležni su Federalno ministarstvo prostornog
uređenja i okoliša, te kantonalna ministarstva nadležna za poslove okoliša. U pogledu
planiranja zaštite prirode, Federalnom strategijom utvrđuje se politika zaštite prirode,
određuju zadaci zaštite prirode i biološke raznolikosti, osigurava nadzor i zaštita drugih
dijelova prirodnog nasljeđa. Također, Zakonom o zaštiti okoliša definirano je da svaki
kanton donosi Plan zaštite prirode na svom području.
Kod određivanja i proglašenja područja zaštićenim, Zakonom je definirano da prijedlog

za proglašenje Zaštićenog prirodnog područja i Nacionalnog parka daje Federalno
ministarstvo. Dok, prijedlog za proglašenje Zaštićenog pejzaža i Spomenika prirode daju
kantonalna ministarstva. U slučajevima kada se Zaštićeni pejzaž i Spomenik prirode
nalaze na području dva ili više kantona prijedlog za proglašenje daje Federalno
ministarstvo.
Nakon proglašenja područja zaštićenim, Zakonom se nalaže donošenje posebnih

Planova upravljanja područjem. U skladu sa podijeljenim nadležnostima Vlada FBiH
donosi Planove upravljanja za Nacionalne parkove i Prirodna zaštićena područja, dok
vlade kantona donose Planove upravljanja za Zaštićene pejzaže i Spomenike prirode.
Temeljem Zakona sadržaj i način izrade Plana upravljanja zaštićenim područjem uređuje
se posebnim provedbenim propisom. Ovaj propis još uvijek ne postoji mada je Zakon u
FBiH donesen još 2003. godine.
Kao što je ranije rečeno, Zakonom je utvrđeno da svaki kanton donosi Plan zaštite
prirode na svom području, koji treba biti usuglašen sa Federalnom strategijom zaštite
prirode. Međutim, još uvijek nisu doneseni niti Federalna strategija niti Kantonalni
planovi.
Zakonska osnova za područje Spomenika prirode "Vrelo Bosne"

Na osnovu člana 13. tačka c. i 18. tačka b. Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine
Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96-Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), člana 30.
5
stav 9. Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), Skupština
Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 25.05.2006. godine, donijela je Zakon o proglašenju
Spomenika prirode "Vrelo Bosne". Ovim zakonom se proglašava Spomenik prirode "Vrelo
Bosne" i određuju granice obuhvata, kategorija zaštićenog područja, zoniranje prostora, razvojni
ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje
prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prelazne i završne odredbe.
PRIRODNE VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Geologija
Hidrologija i hidrogeologija
Sa hidrogeološkog aspekta zaštićeno područje pripada dvjema hidrogeološkim
jedinicama, Bjelašnica-Igman i Sarajevsko polje. Naime, Vrelo Bosne se nalazi na
kontaktu ove dvije hidrogeološke jedinice, što uvjetuje njegove kvalitativne i kvantitativne
karakteristike, hidrološki režim i probleme zaštite.
Hidrogeološka jedinica Bjelašnica-Igman, predstavlja jedinstven krečnjačko-dolomitski

blok, koji je na SI pokriven sedimentima Sarajevsko-zeničkog bazena. Visoka
karstifikacija uvjetuje brzu i duboku infiltraciju atmosferalija na površinama terena ove
dvije planine, duž dubokih rasjeda.
Aluvijalne naslage šireg područje Vrela Bosne pokrivene su nekonsolidiranim aluvijalnim

i terasnim naslagama koje se sastoje od šljunkova, pijeskova i glina čija debljina varira
između 20 i 30 m. Promjenjiva im je vodopropusnost. Prihranjivanje aluvijalnih naslaga
nastaje neposredno od padavina, podzemnim tokovima iz karstnih krečnjaka i
infiltracijom iz rijeka.
Na prostoru Ilidža-Vrelo Bosne- Stojčevac, postoji nekoliko formi vodnih pojava, i to:
Vrela,
Površinski vodotoci,
Podzemne termalne, termomineralne, hladne vode u aluvionu i hladne vode u
kraškoj sredini.
Karakteristike režima padavina za ovo područje je njihovo obilje u zimskom periodu.

Oticaji su ovisni i o padavinama i o temperaturi zraka, tako da na godišnjoj skali postoje
dva minimuma i dva maksimuma proticaja. Zimski minimum je prema prosječnim
proticajima sekundaran, dok su ekstremno male zimske i jesenje vode iste veličine.
Jesenje male vode su posljedica dugotrajnih suša, dok zimske male vode, pored suše,
često uvjetuju i niske temperature, odnosno situacije da padne snijeg kojeg kasnije prate
niske temperature zraka.
6
Pedologija
Prostor Vrela Bosne iznimno je važan, budući da u prirodno-istorijskom aspektu
predstavlja inverznu sliku pedogenog i geogenog stanja istočnih oblasti ukupnog slivnog
područja. Zastupljena su sljedeća tla:
• Koluvijalna;
• Zatresećena;
• Mineralno močvarna tla;
• Antropogenizirani fluviosol.
Na osnovama ovakve strukture pedosfere sarajevskog polja, gotovo je opipljiva

osjetljivost i lomljivost ovog prostora na bilo kakve incidentne poremećaje. Ovo su vrlo
osjetljiva tla i svaki dalji poremećaj, ionako značajno narušenog prirodnog ekosistema,
za posljedice ima dalju degradaciju okruženja, među koje kao najznačajnije spadaju
regresije biljnih cenoza i snižavanje kvalitete podzemnih voda.
Staništa
Na širem području Vrela Bosne konstatovana su staništa: šumske vegetacije sa
progradacijsko-degradacijskim stadijima, livadske zajednice, parkovske zajednice i
kultivisane ili obradive površine. Sa aspekta životne sredine ispresijecaju se vodena i
kopnena staništa sa bujno razvijenom florom i faunom. Staništa endemičnih vrsta
životinja vezana su za izvorske dijelove rijeke Bosne i ona daju poseban i autentičan
izgled samog prostora. Na samom prostoru posebna značajnost po evropskim
direktivama o zaštiti staništa posvećena je habitatima crne johe (tri zajednice) koja
direktno uslovljava i kontroliše vodni režim kopnena na prostoru Vrela Bosne. Ove
sastojine daju pečat i autentičnost samom izgledu, a s druge strane omogućavaju
egzistenciju ostalih predstavnika živog svijeta.
7
Flora
U okviru pregleda flore konstatovano je 26 različitih sastojina koje su sa aspekta
upravljanja predstavljeni sa 12 zona (karta u prilogu) koja uključuje:
♣ šumske sastojine sa johom ( djelomično dobro očuvane), vrbom, hrastom i

grabom (fragmentarno raspoređene i zahtijevaju revitalizaciju i uređenje),
♣ livadske: vlažne - higrofilne uz samu obalu rijeke Bosne optimalna mjesta za
širenje crne johe i pratećih vrsta uz adekvatno sprečavanje nitrificiranja
(zagađivanja),
♣ nitrificirane i ugažene(napuštene),
♣ parkovske, kultivisane (obradive) površine.
U okviru ovih zona registrovane su slijedeće vrste biljaka:

- 131 vrste drveća ( dominiraju listopadne vrste: joha, grab, hrast, lipa, topola,
javor, breza itd.)
- Oko 500 vrsta zeljastih biljaka (trazličite vrste trava, maslačaka,
- Preko 50 vrsta ljekovitog i medonosnog bilja (menta, jaglac, bagrem, kunica itd.)
- Preko 20 vrsta gljiva
- Lišajeva
- 102 vrste mikrofita (nižih vodenih biljaka).
Vrste voćaka koje se javljaju u području Stojčevca sa vrstama: različite vrste
jabuka,trešanja, šljiva, krušaka. Pored toga djelomično izmješani sa samoniklim vrstama
8
kupina i malina. Na ovom prostoru u cilju dopunjavanja cjelokupnog ambijenta formiranje
jedne botaničke bašte sa ukrasnim autohtonim vrstama bi u mnogome dsoprinijelo
adekvatnom uređenju ovog prostora.
Poseban aspekt predstavlja Velika aleja sa zasađenim vrstama divljeg kestena i platana
u austro-ugarskom razdoblju i predstavljaju hortikulturnu značajnost.
Fauna
Ukupno je registrirano 19 vrsta sisara iz četiri reda i 11 porodica, te 64 vrste ptica iz
dvanaest redova i 26 porodica. Većina registriranih vrsta ptica su stanarice, dok se manji
broj (20 vrsta) u istraživanom području zadržava tokom sezonskih migracija.
Pretpostavka je da se u istraživanom području nalazi još oko 10 vrsta ptica i jedna vrsta
sisara (stalno ili povremeno), ali koje u toku dosadašnjih istraživanja nisu opažane.
Neposredna blizina Igmana i šumskih sastojina, kao i činjenica da je region Sarajevskog
polja poznat kao stalno ili povremeno odmorište ptica selica uticali su na ovako izražen
diverzitet.
Obzirom na relativno veliki broj registriranih vrsta sisara i ptica, njihova zaštita bi imala
veliki značaj u očuvanju biodiverziteta u ovom području. Među ovim je čak 95% vrsta,
legislativom već zaštićeno i označene su kao životinje korisne za životnu sredinu.
Neophodna bi bila i dalja studija o uticajima faune na vegetacijski pokrivač, zemljište i
vodene tokove u području, te o negativnim uticajima čovjeka na ovaj svijet.
U sastavu svijeta sisara se na širem prostoru od ruba Igmana do Ilidže mogu sresti
vrste: kuna bjelica, zec, vjeverica, lasica, u vodnim ekosistemima registrovana je vidra
koja je zaštićena i veoma rijetka vrsta. U sastavu ptica područja Stojčevca i Vrela Bosne
registrovane su vrste stanarica, ali i migratornih ptica kojima ovi dijelovi predstavljaju
samo dijelove koridora. U sastavu pataka susreće se sedam vrsta, šljuka livadarka i
šljuka šumska, siva čaplja, bijela roda, mala bijela čaplja, razne vrste golubova,
kukavice, razne vrste ptica pjevačica, djetlić itd.
Fitobentos i zoobentos
Vodne ekosisteme prostora Vrela Bosne naseljava veliki broj endemičnih vrsta, kako algi
(naročito dijatomeja) tako i raznih vrsta vodnih beskičmenjaka. Istraživanjima je utvrđeno
i prisustvo nekada veoma rijetke potočne zlatovčice, koja se kasnije raširila u neke rijeke
Bosne i Hercegovine. Makrofite perifitonskih zajednica čine jednu od glavnih
hidrobioloških komponenti u izvorišnim područjima tekućica. Dosadašnja istraživanja u
ovom području su oskudna i nesistematična.
Prostor Vrela Bosne sa svojim vodnim resursima se duže vrijeme koristi za edukaciju
studenata iz oblasti sistematike mikrofita i invertebrata, a sa svojim specifičnim
ekološkim uvjetima pogodan je i za naučna istraživanja.
9
Naša istraživanja obuhvaćaju vodne površine pet glavnih i dijelom razuđenih izvorišta
Vrela Bosne u podnožju Igmana, zatim potok Stojčevac koji sa ovim prostorom čini
prirodnu cjelinu, te rijeku Mala Bosna do lokaliteta Plandište – Rimski Most. Analizom
su obuhvaćene zajednice fitobentosa, zoobentosa i nektona sa ihtiopopulacijama, a s
ciljem utvrđivanja očuvanosti faune i kvaliteta vode, što je značajno i sa stanovišta
biodiverziteta.
Sakupljanje uzoraka izvršeno je u periodu od 1-28.11. 2003. godine na lokalitetima:

• Vrelo I – glavno;
• Vrelo II,
• Vrelo IV,
• Izvor potoka Stojčevac,
• Izvori u selu Vrutci – Borim i lijevi izvor
• Mala Bosna na lokalitetu Rimski Most (Plandište).
Kvalitativni sastav fitobentosta- Raznovrsnost mikrofita u izvoru Stojčevca bila je u

ovom periodu uobičajeno visoka za izvore. Utvrđeno je ukupno 57 vrsta: 13
Cyanophyceae, tri Xantophyceae, 26 Bacillariophytae, tri Chloropfyceae, 10
Conjugatophyceae i dvije Rhodophyceae (tabela 12). Brojem vrsta dominiraju alge
kremenjašice (Bacillariophyteae), a gustoćom populacije se ističu modrozelene alge
(Cyanophyceae sa vrstama roda Pharmidium i Plectonema). Ove vrste obrazuju guste
maslinastoljubičaste slojeve na kamenju i mulju. Vrlo guste populacije imaju i
ksantoficeje roda Tribonema, kao i konjugatoficeje, koje su bile sterilne i zato se nisu
mogle determinisati. Dijatomeje su se zadržavale na mahovinama, na drugim algama
kao epifiti, na kamenju i obodnim stijenama i mulju.
Zajednica biljaka je epifitsko-bentskog karaktera. Najčešće su prisutne

hladnostenotermne vrste rodova Diatoma, zatim Melosira arenaria (koja je vezana za
vegetaciju mahovina) i slatkovodna crvena alga Batrachospermum dilleini.
U uzorku fitobentosa sa glavnog izvora na Vrelu Bosne, utvrđeno je 40 taksona sa 27

vrsta, 12 varijeteta i jedan rod. Silikatne alge (Bacillariophyceae - 24) su najbrojnija
skupina u uzorku, a modrozelene i zelene alge zastupljene su sa tri vrste
(Cyanophyceae i Chlorophyceae). U zajednici diajatomeja dominira vrsta Diatoma
hiemale i njen varietet D.h. mesodon.
U okviru ovih istraživanja prvi put je analiziran sastav fitobentosa izvora II na vrelu
Bosne. U uzorku je konstatirano 19 oblika Bacillariophycea (tabela 14). Svi registrirani
oblici se javljaju pojedinačno, a samo vrsta Meridion circularae je zastupljena sa nešto
bogatijom populacijom. Dno izvora je obraslo mahovinama Fontinalis antipyretica koja
je pogodna za razvoj epifitskih kremenjašica.
Uzorak fitobentosa sa izvora IV na Vrelu Bosne karakterizira prisustvo algi kremenjašica

(Bacillariophyteae - 36). Pored njih utvrđena je još jedna epifitska modrozelena alga i to
sa pojedinačnom zastupljenošću (tabela 15). Nešto gušće populaciju ima Melosira
arenaria koja se javlja u trakastim kolonijama između mahovina.
10
Na lokalitetu Borim – Vrutak zajednicu mikrofita čini 21 vrsta: najviše su zastupljene
dijatomeje 11 vrsta (52%), zelene alge 4 vrste (20%), sa po 2 vrste (9%) su zastupljene
modrozelene alge i ksantofita, a sa po jednom vrstom konjugate i crvene alge
(Rhodophyceae) – tabela 16 i 17. Zanimljivo je da nijedan od oblika koji su konstatirani
ne daje obilježje zajednice mikrofita.
Zajednicu grade epifitsko-bentoske alge ali su prisutni i slobodnoplivajući končasti oblici.

Pojava ovih oblika je posljedica izgradnje malog betonskog bazena koji stvara uvjete za
razvoj ovih algi. Prisutne vrste su hladnostenotermne i javljaju se s nešto gušćom
populacijom od ostalih. Alge kremenjašice se javljaju pojedinačno. Nešto gušću
populaciju u vrijeme ovih istraživanja ima jedino Cocconeis placentula.
Specifičnosti biocenoza akvatičnog sistema Vrela Bosne predstavljaju i mnoge više

biljke prilagođene za život u vodenoj sredini. Podvodni biljni pokrivač ovoga područja
odlikuje se time što su podvodne površine prekrivene i preko 50% ovim biljkama. Na
osnovu konsultacija relevantne literature1 i naših opažanja daje se prikaz ovog biljnog
pokrivača.
Vegetacija bara i močvara pripada svezi šaševa Magnocaricon i trski Phragmition. U

mirnijim i plićim voda razvijena je zajednica vodenjara Glycerio - Sparganion U vodi
Vrela Bosne razvijena je zajednica sveze Rannunculion paucistaminei sa vrstama:
Fontinalis antipyretica i mahovina Rhynchostegium rusciforme, Myriophyllum
verticilatum, Chara fragilis, Ranunculus paucista mineus, Callitriche verna, Cardamine
sp., Potamogeton pectinatus, P. crispa, Plantago aquatica i Lemna minor, a nizvodno se
javlja vrsta Veronica beccabunga.
Ove biljne vrste zajedno sa nižim biljkama i faunom akvatične sredine Vrela Bosne čine
akvatične biocenoze osobenim.2
Kvalitativno-kvantitativni sastav zoobentosa- Prema ranijim istraživanjima

zoobentosa na Vrelu Bosne je konstatiran 21 takson invertebrata, a u rijeci Bosni
(Rimski Most) 36 taksona. Naznačena je velika zastupljenost endemičnih vrsta ili vrsta
sa uskom rasprostranjenošću, što sa faunističkog gledišta ovom području daje posebnu
osobenost. Tako je registrirano veće prisustvo endemičnog račića Gammarus
bosniacus, koji je svojom rasprostranjenošću ograničen na izvorišni dio do lokaliteta
Rimski Most. U samom izlazu glavnog vrela konstatirana je vrsta Niphargus ilidžensis
ilidžensis. Od vodenih insekta posebno se ističu vodeni moljci – Trichoptera sa
endemičnom vrstom Drusus bosnicus, a od dvokrilnih insekata vrste roda Berdeniella
konstatirane su samo u izvorištu rijeke Bosne. U kasnijim istraživanjima područja Vrelo
Bosne konstatirana je endemična vrsta vodenih moljaca Cahaetopteryx bosniaca.
1
Šenk F. O. (1956): Faunističko ekološka ispitivanja izvorskog dijela rijeke Bosne. Acta Ichthy ologica Bosnae et
Hercegovinae, No 9., Sarajevo
2
Redžić, S. (2000): Ilidža monografija – Živi svijet i ekosistemi
11
Naglašava se da je pri sadašnjim istraživanjima prvi put analiziran kvalitativno-
kvantitativni sastav zoobentosa izvora potoka Stojčevac i izvora II i IV na Vrelu Bosne.
Na osnovu analize pet zbirnih uzoraka zoobentosa na lokalitetima vodnih ekosistema

šireg područja Vrela Bosne - do Rimskog Mosta (Plandište) - registrirano je 29 taksona.
Njihova raspodjea po lokalitetima je različita. Najveći broj taksona registriran je na
lokalitetu Male Bosne (21), daleko najmanji na lokalitetu izvora potoka Stojčevac (3).
Jedinke invertebarta najveću brojnost imaju u uzorcima zoobentosa u vodi Rimskog
Mosta (101), a najmanji u izvoru IV na samom Vrelu Bonse (24). U uzorcima bentosa
istraživanih lokaliteta konstatirana je endemična vrsta račića Gammarus bosniacus koga
nema u BiH na drugim lokalitetima. Od drugih zajedničkih vrsta je imago tvrdokrilaca
Elmis maugëi i on je stalni stanovnik ovog dijela vodotoka rijeke Bosne. Ova vrsta
tvrdokrilaca posebno je brojno zastupljena u uzorku zoobentosa izvora Stojčevac, a u
toku povoljnih hidroloških uslova (manji vodostaj) veliku brojnost ima u dijelovima rijeke
neposredno ispod glavnog izvora (I).
Uslijed visokog vodostaja i odnošenja sedimenta kao rezultat pojačanog protoka, sastav
zoobentosa u uzorcima je relativno siromašan. Obzirom da se ovi dijelovi vodotoka
odlikuju stenovalentnim uslovima (posebno niskom temperaturom) manji diverzitet
invertebrata se očekivao. Za vrstu vodenog cvijeta Siphlonurus croaticus je značajno da
nije registrirana u samom izvoru I, nego nizvodno u nešto mirnijem dijelu vodotoka. Za
ovu vrstu je značajno da naseljava jake kraške izvore, a konstatirana je na veoma
malom broju lokaliteta u našoj državi. Drusus bosnicus je registrirana u obliku imaga, za
nju je karakteristično da izlijeće u maju i od septembra do kraja novembra. Pored ovih
oblika od amfipodnih račića značajan je ponovni nalaz dvije jedinke izvorske, pećinske
vrste Niphargus ilidžensis ilidžensis.
U okviru faune kamenjarki ili obalčara – Plecoptera, registrovane su tri vrste (Nemoruella
picteti, Isoperlla sp. i Protonemura auberti) u glavnom vrelu, a vrsta Nemoruella picteti
kao imago i u izvoru IV. U uzorku zoobentosa Male Bone na Rimskom Mostu
registrovana je i vrsta Isoperlla grammatica. Za sve vrste je značajno da naseljavaju
izvorske i čiste vode.
Od planarija u uzorcima sa vrela I registrovana je Polycelis felina sa manjim brojem

jedinki (2), vrelu IV sa tri jedinke, a u uzorku zooberntosa Male Bosne na lokalitetu
Rimski Most Crenobia alpina (2 jedinke). Daleko veći diverzitet taksona invertebrata u
uzorcima Male Bosne u odnosu na samo Vrelo je vjerovatno i posljedica drifta ili
plavljenja koji je veoma izražen u izvorskim dijelovima rijeka.
Naselje puževa je veoma brojno na kamenitom sedimentu izvora na Vrelu Bosne koji su
gusto obrasli mikrofitama. Dno izvora u selu Vrutci dominantno naseljava vrsta
endemičnog račića i pijavice koje upućuju na konstantno organsko onečišćavanje od
strane okolnog domicilnog stanovništva.
Baru na Stojčevcu naseljavaju razne vrste vodenih organizama, a dominantno je naselje

žaba. Pored njih prisutna je gusta populacija endemičnog vodenog cvijeta, svijet puževa
i dvokrilnih insekata.
12
Sastav fito i zoobentosa sa aspekta biomonitoringa odslikava stanje čistih ili
oligosaprobnih voda koje u mnogome govori o ekološki uravnoteženoj sredini.
Ihtiopopulacije
Istraživanjima sastava ihtiopopulacija na Vrelu Bosne (1956.) konstatirana je potočna
zlatovčica Salvelinus fontinalis i potočna pastrmka, dok su nizvodno dominirale potočna
pastrmka sa pešom, klijenom i gagicom. Kasnijim istraživanjima (1976.) nije konstatirana
potočna zlatovčica (barjaktarica), ali su dominirale potočna pastrmka - Salmo trutta m.
fario (slika 17), lipljen - Thimallus thymallus (slika 18), mladica - Hucho hucho, peš -
Cottis gobio, gagica - Phoxinus phoxinus, škobalj - Chondrostoma nasus i klijen -
Leuciscus cephalus cephalus. Lipljen je vrsta koja je autohtona samo za sliv Une, a u
sve ostale vodotoke je introducirana, što je uticalo na iščezavanje ili smanjenje
populacija autohtonih vrsta riba, kao što se desilo u gornjoj Neretvi sa mehkousnom
pastrmkom (endemična vrsta). Prilikom istraživanja registriran je manji broj ribolovaca
na potočnu pastrmku na samom Vrelu Bosne (ispod glavnog izvora). Za mnoge riblje
populacije je karakteristično da se u vrijeme mrijesta povlače iz velike Bosne do
lokaliteta Rimski Most, te se za ovo područje može konstatovati da predstavlja prirodno
mrjestilište ribljih populacija. Tek efikasnom i zakonskom zaštitom posebno područja na
samom Vrelu može se osigurati zaštita i očuvanost autohtonih populacija. Namjenom
istraživanog područja za rekreativni ribolov stekli bi se uslovi za revitalizaciju i obnovu
ribljih resursa ovog područja.
Valorizacija
Šire istraživano područje Vrela Bosne odlikuje se visokim biodiverzitetom oko 131 jedan
dendrotakson (uključujući alohtone i autohtone vrste), nekoliko stotina zeljastih biljaka i
preko 20 akvatičnih makrofita sa dominacijom vodenih mahovina (Fontinalis
antypiretica). Prostor Vrela Bosne sa područjem Stojčevca odlikuje se razvojem
zajednice crne johe Alnetun glutinosae koja kao takva predstavlja očuvanu sastojinu u
sarajevsko-zeničkom bazenu bez obzira što se razvila kroz proces sukcesije vegetacije.
Već ranije je utvrđena senzibilnost naznačene sastojine i neophodnost zaštite. Uzimajući
u obzir da navedenu zajednicu obuhvaćaju autohtone vrste koje su vezane za ovaj
prostor, a zajedno sa vrstama bijele, krte, vrbe ive, topole, jablana i dr. koje prema
svojim indikatorskim vrijednostima za relativnu vlažnost 7-9 (Ellenberg i drugi. 1991)
nogu poslužiti za ekološki monitoring naznačenog prostora u cilju determinacije stupnja
eutrifikacije i i stabilnosti ekosistema. Vezanost kopnene vegetacije sa vodenom
direktno uvjetuje razvoj zajednica životinja čije populacije su u direktnoj ovisnosti od
stupnja razvoja i očuvanosti naznačenih biljnih vrsta. Istraživani prostor Vrela Bosne je
već u davnoj prošlosti pretrpio velike promjene koje su najizraženije aplicirane na biljni
svijet, a u ton sklopu uz sukcesiju drvenaste vegetacije ekološki su se prihvatljivo
uklopile livadske zajednice i u sadašnjem trenutku čine jednu prirodnu cjelinu.
S aspekta valorizacije vegetacije u prostoru obuhvata Vrela Bosne mogu se izdvojiti

vrijedne cjeline aleja Ilidža – Vrelo Bosne, izgrađena od platana i divljeg kestena krajem
13
XIX stoljeća sa hotelskim parkovima Ilidže. Ove cjeline predstavljaju izuzetnu
hortikulturnu, rekreacionu i turističku vrijednost i izvan područja BiH.
S obzirom na različita oštećenja i biljne bolesti nameće se kao urgentan zahvat

revitalizacije Aleje i parkova, čije bi odugovlačenje dovelo do značajnog propadanja i
umanjenja vrijednosti ovih izuzetno značajnih hortikulturnih cjelina.
Pedesetih godina prošloga stoljeća sa formiranjem objekata u Stojčevcu i parkovskih

površina u njihovom okruženju te podignutom alejom – drvoredom duž saobraćajnice
koja povezuje Veliki aleju sa Stojčevcem lošim izborom drveća, nažalost, ova aleja –
drvored nikada nije dala estetske efekte koji su se od nje očekivali. Rekonstrukcijom u
budućnosti ove greške treba ukloniti.
Visokom pejsažnim vrijednostima ovih predjela doprinose i ostaci – sukcesije prirodne

šumske vegetacije što predstavlja raritet u nizinskim područjima Sarajevskog polja.
Blizina grada i različiti negativni antropogeni uticaji ukazuju na vrijednost ovih površina
sa estetskog, zaštitnog, obrazovno naučnog aspekta.
Na istraživanom području, stalno ili povremeno boravi veliki broj vrsta sisara i ptica
(ukupno 83 vrste). Distribucija vrsta u istraživanom području je mozaička, sa najvećom
koncentracijom na lokalitetima Vrelo Bosne, Stojčevac, Rimski most i Velika aleja.
Na svim lokalitetima najveću zastupljenost imaju ptice, posebno red Passeriformes.

Najbrojnije vrste na području su svakako Corvidae, prvenstveno zahvaljujući
antropogenom uticaju (odlaganje otpada), dok sa druge strane, upravo antropogeni
faktori (krivolov i lovokrađa, izgradnja objekata i dr.) uzrokuju malu brojnost pojedinih
vrsta.
Sa izuzetkom vidre (Lutra lutra), koja se opaža na lokalitetu Vrela Bosne i Rimskog
mosta, nijedna od registriranih vrsta nema status ugrožene.
Nesumnjivo je da sisari i ptice u istraživanom području imaju veliki značaj, kao regulatori
potencijalnih štetnika na vegetaciji (prvenstveno insekta i malih glodara ), doprinose
većoj atraktivnosti područja, dio su prirodne cjeline područja, a obzirom na veličinu
područja, ovakva širina biodiverziteta predstavlja specifičnost u svakom pogledu.
Zaštita sisara i ptica u području trebala bi biti posebno legislativno uređena, uz

eventualnu pažljivu kontrolu brojnosti pojedinih vrsta (Corvidae), što će se svakako
postići smanjenjem negativnih antropogenih uticaja.
U sastavu fitobentosa na izvoru Stojčevac registrovano je 57 taksona sa dominacijom

Cianophyceae (13), a u naselju zoobentosa samo tri taksona sa jasnom dominacijom
amfipodnog račića Gammarus bisniacus i tvrdokrilca Elmis maugëi.
U uzorku glavnog izvora na Vrelu Bosne u sastavu fitobentosa prisutno je 40 taksona

sa dominacijom silikatnih algi (Bacillariophyceae), a u zoobentosu 17 taksona sa
dominacijom endemične vrste račića i većom zastupljenošću endemičnih vrsta vodnih
14
insekata (Siphlonurus croaticus, Drusus bosnicus). U naselju riba evidentirana je
potočna pastrmka Salmo trutto m. fario.
Uzorci izvora II i IV pokazuju manje siromaštvo u odnosu na glavni izvor. U samom II

izvoru registrovano je 19 oblika silikatnih algi i u naselju invertebrata četiri taksona.
Pored račića, koji se javlja i u prethodnim uzorcima, konstatovan je imago kamenjarke
Nemurelle picteti, te vodeni moljac Odontocerum albicorne. Uzorci sa izvora IV nešto su
većeg diverziteta za obje skupine. Registrovano je 37 taksona algi, sa izraženom
dominacijom silikatnih algi (Bacillariophyceae – 36). Invertebrate su zastupljene sa 6
taksona i 82 jedinke, a najveću zastupljenost ima amfipodni endemični račić. Značajno
su prisutni i puževi te nešto manjim procentom senzibilni vodeni insekti (larve).
Rezultati analize sastava zoobentosa na Rimskom Mostu ukazuju na veći diverzitet

invertebrata, konstatovan je 21 takson sa 107 jedinki. Izražena je dominacija vodenih
insekta, posebno vodenih moljaca. U naselju riba pored potočne pastrmke javlja se
lipljen, kalifornijska pastrmka, gagica i klijen.
U uzorcima mikrofita u izvorima Borim I i II sa područja sela Vrutak zapaža se manje

siromaštvo koje je posebno izraženo u Borim II gdje je registrovano je 11 taksona, a u
izvoru Borim I, 21 takson.
Nije moguće uspoređivati rezultate naših istraživanja kvalitativno-kvantitativnog sastava

fito- i zoobentosa sa podacima ranijih istraživanja (1957–1973) koja su trajala duži
vremenski period, ali se općenito može reći da nije zapažen veći stepen degradiranosti
ovih životnih zajednica. Neki lokaliteti su sa ovog aspekta prvi put istraživani.
Evidentirano je pojačano fekalno zagađenje, što rezultira veću brojnost indikatora
organski onečišćene vode ( pijavica i algi Bacillaryophyceae).
Ocjenom kvaliteta vode utvrđeno je da se vrijednosti saprobnog indeksa kreću od 1, 1 u
izvoru II do 1,54 u lijevom izvoru sela Vrutci što upućuje da je voda oligosaprobna na
relaciji Vrela do Rimskog Mosta (zajedno sa potokom Stojčevac), a samo u lijevom
izvoru sela Vrutak oligo/ betamesosaprobnog stupnja.
Rezultati analize živog naselja dna ovih vodnih ekosistema, ukazuju na neophodnost
zaštite, očuvanja i revitalizacije posebno priobalnog područja koji ima veliku ulogu u
zagađivanju voda. Posebnu važnost imaju podzemni prostori jer su takvi habitati
zanimljivi zbog prisustva većeg broja andemičnih živih oblika prilagođenih na specifične
uslove uvjetovane smanjenjem dotoka svjetlosti. Ovi organizmi pokazuju visok stupanj
senzibilnosti, a još su nedovoljno ili skoro nikako istraženi.
U sadašnjem stanju ovakvi hidroekosistemi su pogodni za poseban vid sportskog

ribolova, ali koji treba biti predmet legislative.
U svakom budućem planiranju namjene i korištenja ovog prostora treba imati na umu da
je ovo prostor izvorišnog dijela, a da okolna ili pribrežna vegetacija zajedno sa vodnim
ekosistemom i postojećom faunom predstavlja prirodnu cjelinu. Degradacija bilo kojeg
dijela prirodne cjeline (zemljišta, vodenih tokova, flore i faune), neminovno će uzrokovati
15
negativne promjene u ostalim dijelovima. Antropogeni faktor je ovdje dugo prisutan pri
čemu upravljanje prostorom nije vodilo očuvanju nego uništenju onoga što je već
prirodno postojalo.
Prirodne vrijednosti
Posebno se na prostoru šireg područja Vrela Bosne ističu staništa sa crnom johom
(Alnus glutinosa) koja se javljaju u sklopu više različitih zajednica. Uslijed činjenice da
regulišu sadržaj vode u zemljištu, obezbjeđuju visok biodiverzitet važni su kao indikatori
stanja životne sredine. Shodno tome ovakvo mišljenje se uklapa u odredbe Nature 2000
(Habitat Directiva 92/43/CEE). Zajednice crne johe posebno su dobro razvijene u
dijelovima izvorišta rijeke Bosne, lijeve obale rijeke Bosne (Plandište) i oko potoka
Stojčevac. Ostale prirodne vrijednosti vezane su za mozaik ekosistema (kako kopna,
tako i vode) sa posebnim akcentom na padine Igmana sa dobro očuvanom primarnom
(šuma) vegetacijskom zajednicom. Endemični životinjski oblici (pet vrsta), kao i vrste sa
uskim arelom rasprostranjenja (većina konstatovanih oblika) daju posebna obilježja
ovom području. Prisustvo bogato razvijene faune ptica i zamočvarenih dijelova staništa
u mnogome daju izgled, uslovno rečeno, prašumskog dijela i podsjećaju na nedirnutu
prirodnu baštinu.
ŽIVOTNA SREDINA, STANOVNIŠTVO I KULTURNE VRIJEDNOSTI

Demografija
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine općina Ilidža je imala 67 937
stanovnika što je predstavljalo 12% u odnosu na ukupni broj stanovnika Sarajeva.
Teritorija općine zauzimala je površinu od 169 km2. Prema istom popisu nacionalna
struktura stanovništva bila je: 43,2% Muslimana; 36,8% Srba; 10,2% Hrvata i oko 10%
ostalih.
Nakon rata uslijedile su demografske promjene u pogledu broja i strukture stanovništva.

Danas je općina Ilidža jedna od ukupno devet općina Kantona Sarajevo. Ukupna
površina općine iznosi 143,4 km2. Njena površina je umanjena u odnosu na prijeratnu za
dio koji je pripao Republici Srpskoj. Općina Ilidža danas ima 50.974 stanovnika što
predstavlja 9,7% od ukupnog broja stanovništva Kantona Sarajevo. Većinsko
stanovništvo čine Bošnjaci. Podijeljena je u 16 mjesnih zajednica (Blažuj, Butmir, Donji
Kotorac, Hrasnica I i II, Ilidža Centar, Lužani, Osjek, Otes, Rakovica, Sokolović-
Kolonija, Stup, Stup II, Stupsko brdo, Vrelo Bosne i Vreoca).
Broj stanovnika
Godina Predškolski Osnovna Srednja Visoka Radni
uzrast škola škola škola
2000 4.730 4.880 2.740 3.600 24.750
16
Historijski faktori
Prvi podaci o Ilidži (općina kojoj prostor pripada administrativno) potiču još iz neolita
(Butmir), a prema stupnju naseljenosti predstavlja najstarije naselje u središnjem dijelu
Bosne.
Naročit prosperitet doživljava u periodu rimske uprave (I-IV stoljeća) kada je izgrađeno
naselje, kolonija i municipij rimskih legionara sa vilama, pa čak i jedan objekat za koji se
predpostavlja da je bio hotel i lječilište. U tom periodu mjesto kao banja imalo je svoj
naziv od kojeg se na jednoj kamenoj ploči sačuvao samo početak «Aquae S...».
Iz srednjeg stoljeća sačuvano je samo ime Lužani, koje se danas koristi za jedan dio
naselja Ilidže.
Također, i u Osmanlijsko vrijeme razvoj ovog prostora tekao je veoma sporo. I u tom
periodu su se koristila termalna vrela radi njihove ljekovitosti, ali nije poznato da se
nešto značajnije ulagalo u izgradnju Banje Ilidža i uopšte naselja.
U prvom turskom katastarskom popisu današnja Ilidža se javlja pod srednjovjekovnim
imenom Lužani kao naselje sa 15 domova. U popisu iz 1542. godine spominje se pod
dvojnim imenom «Lužani-Ilidža» i to ujedno predstavlja najstariji spomen naziva ovog
mjesta pod turskim imenom Ilidža. Sam naziv Ilidža je turskog porijekla i označava banju
ili toplicu. U tursko doba, u području vrela Bosne, organiziraju se teferiči ili izleti, a
izgrađen je i most na Plandištu "Rimski most", kameni most na Željeznici, te veliki han
(Karavan-saraj) za koji se predpostavlja da je bio na mjestu gdje se danas nalazi zgrada
općine Ilidža.
Sadašnju fizionomiju i izgled područje Ilidže zajedno sa Vrelom Bosne dobiva u vrijeme
austro-ugarske vladavine. Razvoj Ilidže počinje 1885. godine kada Zemaljska vlada
preuzima banju pod svoju kontrolu. Već krajem XIX stoljeća gradi se većina objekata,
uređuju se saobraćajnice, vodotoci i zelene površine, a Ilidža je opisana kao mjesto
prekrasnog položaja i izvanredne klime. Najreprezentativniji dio svakako je bio kompleks
banjskog lječilišta (hoteli «Hungaria», «Austria» i «Bosna»), zajedno sa Vrelom Bosne i
Velikom alejom. 1890. godine Ilidža je spojena sa Sarajevom i prugom, a 1892. godine
pušten je u promet i poseban krak koji je vodio do same banje.
Unazad 50 godina ovaj prostor je bio izletište građana Sarajeva, Bosne i Hercegovine i
šire. Tokom ratnog periodo došlo je do devastacije hotela i okolnih zgrada, a parkovi su
uništeni ili potpuno devastirani. Do danas se ništa nije uradilo na revitalizaciji ovih
objekata (osim hotela Terme- banja).
Pejsaž
Prostor odlikuje velika pejzažna raznolikost, gdje se posebno ističu:
Velika Aleja;
Krajem XIX stoljeća nastala je Velika aleja gdje je posađeno 3000 stabala
kestena i platana, na dužini od 3500m.
17
Parkovski prostor oko Banje Ilidža;
1892. godine uređene su zelene površine oko banjskog kompleksa, a prema
projektu arhitekte Ćirila Ivekovića. Zelene nepravilne površine oko hotela,
ispresjecane krivudavim pješačkim stazama protezale su se sve do Velike aleje.
Cvijetne površine, uređeni travnjaci sa niskim i visokim rastinjem zajedno sa
kompleksom hotela predstavljaju jedinstvenu cjelinu prirodnog i izgrađenog
ambijenta.
Parkovski prostor Stojčevca;
Prostor Stojčevca obiluje različitim pejsažnim značajnostima. S jedne strane, u
nizinama je vrt sa zasađenim vrsma voćaka (autohtonim), vodni ekosistemi (bara
i potok Stojčevac) i padine Igmana. Izgledu područja doprinose zvukovi ptica i
zujanje bogato razvijene faune insekata koje je okruženo sa naseljem Stojčevac i
predstavljaju jedinstven primjer uklapanja urbanog i prirodnog.
Parkovski prostor Vrela Bosne;
Jednaka pažnja kao i uređenju banjskog kompleksa posvećena je i uređenju
Vrela Bosne. Na dužini od oko 100m izbijaju jaki mlazevi planinske vode od kojih
se formira nekoliko uskih tokova. Protiču kroz niz manjih bazena i ribnjaka, ispod
minijaturnih drvenih mostova, oko kojih su formirane zelene površine
ispresijecane krivudavim pješačkim stazama.
Prostor oko Rimskog mosta.
Most u Plandištu (Rimski most) zajedno sa svojom prirodnom okolinom čini
kulturni pejzaž. Djelujući u interakciji s prirodom stvara se izvanredan primjer
pejzažne arhitekture visoke vrijednosti.
"Geografsko područje koje uključuje i kulturna i prirodna bogatstva kao i divlje i domaće
životinje u njima, povezana sa historijskim događajem, aktivnostima ili osobom ili
pokazuje druge kulturne ili estetske vrijednosti je kulturni pejzaž" (National Park Service,
USA).
Kulturni pejzaž može se definisati kao raznolikost iskazivanja interakcije između ljudske
vrste i njenog prirodnog okruženja. Predstavlja sumu svih aspekata okruženja – i onih
koji su dati prirodom, i one koje je čovjek kreirao.
Kategorizacija antropogenih i drugih uticaja na Vrelu Bosne

Razmatrana prostorna cjelina nije adekvatno opremljena saobraćajnom infrastrukturom, što
rezultira ugrožavanjem područja u periodima masovne posjete. Promet motornih vozila treba
ograničiti na promet vozila sa posebnom dozvolom, dok se za vozila posjetioca treba izgraditi
parking izvan zone razmatranog područja.
Rastuće potrebe grada za vodom dovode do degradacije vodnih resursa. Naime uslijed
eksploatacije nivo podzemne vode u Sarajevskom polju značajno je opao u usporedbi sa
početnim. Opadajući nivoi podzemnih voda ne samo da vode većim potencijalnim zonama
zagađenja, a koje treba zaštititi, već također povećavaju rizik od bakteriološkog zagađenja. Zbog
ovih razloga potrebno je smanjiti intenzitete zahvaćanja podzemnih voda na one koji se mogu
prirodno održati.
18
Pretjerano zahvaćanje podzemnih voda djelomično se ublažava kroz vještačko prihranjivanje
voda. Međutim radom sistema za vještačko prihranjivanje dovodi do zabrinjavajućeg smanjenja
proticaja rijeke Bosne, čak ispod nivoa biološkog minimuma.
Opadanje nivoa podzemnih voda dovodi se u vezu sa odumiranjem stabala u Velikoj aleji. Osim
smanjenja nivoa vode prisutne su i druge promjene stanišnih uslova uzrokovane antropogenim
aktivnostima koje su dovele do sušenja mnogih stabala. U najznačajnije takve antropogene
aktivnosti spada izgradnja kolektora, te postavljanje asfaltne trake.
Kako je dio zemljišta u privatnom posjedu, a kako je zemljište dobre kvalitete za poljoprivredne
aktivnosti lokalno stanovništvo bavi se i poljoprivredom. Korištenje nije intenzivno obzirom na
režim zaštite u vodozaštitnoj zoni. Zbog promjene strukture stanovnika u selu Vrutci
poljoprivredno ratarske i stočarske aktivnosti su povećane u odnosu na stanje do 1991. Prilikom
posjeta terenu mogu se uočiti relativno velika stada ovaca i nešto krava. Otpadne materije koje
se generiraju ovim aktivnostima nekontrolirano odlaze u podzemlje. Količina možda i nije velika
ali se akumulira. Kontrola načina sjetve, uzgoja i žetve poljoprivrednih proizvoda, ne postoji. Iz
toga proizlazi da se u aktivnostima vezanim za ovaj vid korištenja prostora krije mogući
zagađivač vode i zemljišta.
Kulturno-historijske vrijednosti
Most na Plandištu (Rimski most) O ovom mostu se obično govori kao o mostu u
Plandištu, mostu u polju, a često se spominje i naziv rimski most. U starim dokumentima
iz srednjeg vijeka spominje se kao “Bosna basi kuprisi” (“most kod izvora Bosne”).
Naziv rimski most prvenstveno je baziran na uzidanim detaljima sa rimskih građevina

koji su nađeni na mostu. Ti detalji su vjerovatno sa rimskih nadgrobnih ploča, koje su
često korištene i kao građevinski materijal.
Most je jedan od niza primjera stvaralačke inventivnosti i graditeljske raznolikosti na tlu

Bosne i Hercegovine i kao takav predstavlja zaštićeni spomenik kulture.
1952. godine most je stavljen van upotrebe, a sagrađen je novi koji udovoljava
savremenim prometnim zahtjevima. Konzervatorsko restauratorskim radovima vraćen
mu je autentični izgled 1986. godine. Obzirom na restauraciju, danas se nalazi u prilično
dobrom stanju očuvanosti (most je bez ratnih oštećenja).
Rimski most je 2005. godine proglašen nacionalnim spomenikom odlukom Komisije za
očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Vile u Velikoj Aleji. U austro-ugarskom periodu nastale su i vile uz Veliku aleju, koje je
podigla Zemaljska vlada kao ladanjske objekte za svoje potrebe. Uređujući aleju
planiran je pojas sa parcelama za vile i s jedne i s druge strane. Vile su se uglavnom
sastojale od prizemlja sa trijemom i sprata sa velikim verandama, visokim krovovima, i
kulama na čijem vrhu je vidikovac. Jedan tip su vile sa uočljivom asocijacijom na
19
čardake i kule, a drugi tip su vile pravougaone osnove gdje su sprat i potkrovlje sa
fasadom obrađenom u skeletnoj drvenoj konstrukciji.
Javni objekti. Od javnih objekata potrebno je spomenuti hotel “Bosna” na Ilidži iako ne
ulazi u predloženi prostorni obuhvat ovog Programa. To je monumentalna verzija
”švicarskog stila” u Bosni i Hercegovini. Pošto su se raniji objekti pokazali nedovoljni
(hoteli “Austrija” i Hungaria”) i pošto je boravak u drugim hotelima bio odvojen od
banjskog tretmana, hotel “Bosna” je zamišljen kao hotel kompleksnih funkcija –
stanovanje, ishrana, zabava i banjanje. Ta složenost ogledala se i u dispoziciji. U
vanjskoj obradi uslijed velikih dimenzija, vezni dijelovi fasade izvedeni su u
neorenesansu, dok su pročelja ugaone verande i krovni vijenac i tornjevi bogatije
obrađeni u folklorno-alpskom stilu.
U ovu stilsku grupu može se uključiti i cijeli kompleks Banja Ilidža – počevši od stare
željezničke stanice, pa stariji objekti Banja i Hotel, zatim novi hoteli, paviljoni, natkriveni
koridori i peroni željezničke stanice Banje Ilidža (na mjestu današnjeg parkirališta na
početku aleje). Zasluga za prve gradnje na Ilidži (a i prve gradnje u ovom stilu) pripada
inženjeru Matiji Ribariću, koji je kao “okružni mjerenik” po nalogu Zemaljske vlade
izradio plan i oživotvorio novu Ilidžu.
Arheološka nalazišta. Značajna arheološka nalazišta pronađena su na lokalitetu

crkvine sjeverno od sela Vruci u neposrednoj blizini Vrela Bosne i na lijevoj obali rijeke
Željeznice u području termalnog vrela.
Arheološka istraživanja na lokalitetu Vruci izvršena su 1975. godine kada su i pronađeni

ostaci srednjovjekovne crkve i nekropole stećaka. Crkva datira iz IX vijeka a spominje se
i u darovnici Bele IV (1244, god). Pripada tipu jednobrodnih longitudinalnih građevina sa
korom. Po nekim pretpostavkama crkva je srušena u XIV stoljeću i nakon toga više nije
obnavljana. Pored crkve nalazi se srednjovjekovna nekropola stećaka koja je brojala
ukupno 80 stećaka, postavljena u pravcu zapad istok svi u obliku sanduka bez ukrasa i
natpisa, koji su dobro obrađeni ali oštećeni zbog slabog kvaliteta materijala.
Ostaci predromaničke crkve i groblje Crkvina predstavlja zaštićeno historijsko područje
odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Na lokalitetu u blizini termalnog vrela nalaze se ostaci rimskog naselja. Posebno mjesto
zauzimaju objekti arhitekture koji isto tako govore o značaju, važnosti i veličini naselja.
To je arhitektonski kompleks, na čijem se prostoru našlo nekoliko stambenih zgrada,
kupalište, i konačište (hospitium). U zgradu, za koju se pretpostavlja da je bila hotel i
lječilište, bilo je uvedeno centralno grijanje i ljekovita sumporna voda putem posebnih
cjevovoda. Na jednoj pronađenoj ploči sačuvan je samo početak naziva banje “Aquae
S...” Upotreba materijala za gradnju zavisila je od prirodnih uvjeta i raspoloživih
materijala. Ozidani su lomljenim kamenom, običnim kamenim uklesanim žljebovima ili su
upotrebljene sprovodne zemljane cijevi od pečene gline. Rimske terme ili pojedine
zgrade koristile su sprovodne olovne cijevi. Posebno su vrijedni nalazi mozaika s
likovnim prikazima i geometrijskim motivima. Nađen je i veći broj rimskih novčića, koji
pripadaju vremenu od I-IV stoljeća. Naselje se počelo izgrađivati već u I stoljeću a
20
najveći uspon doživljava u III stoljeću, od kada potiče i najveći broj mozaika. U ranom
srednjem vijeku, ovi objekti su poslužili za dalje naseljavanje.
2005. godine Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i
Hercegovine. rimske iskopine su zaštićeno arheološko područje.
Vlasništvo
Most u Plandištu – zaštićen nacionalni spomenik (državno)
Ostaci srednjovjekovne crkve u selu Vruci - zaštićeno historijsko područje (državno)
Vile u velikoj aleji – neriješeno pitanje vlasništva što predstavlja problem za njihovu
obnovu kao i korištenje (namjena).
POSJETITELJI I TURIZAM
Infrastruktura
Na ovom prostoru postoji vrlo malo objekata koji su danas u funkciji. Na početku Velike Aleje
nalazi se hotel «Casa Grande» nastao renoviranjem vile koja spada u kulturno historijsko
nasljeđe austrougarskog perioda. Ovaj objekt ima sanitarne čvorove.
Na Vrelu Bosne nalazi se noviji veliki restoran bez sanitarija. Ovaj restoran ima i igralište za
djecu u dosta lošem i estetski neadekvatnom stanju. Stari restoran nije u funkciji jer je u
potpunosti devastiran. Trenutno su od njega ostale samo zidine.
Više predratnih uslužnih objekata na Stojčevcu, te jedan na prilazu selu Vrutci uništeno je u ratu
tako da su sada samo vidljive ruševine koje služe kao odlagališta smeća.
Od rekreativnih objekata postoje privatni teniski tereni kod vila na aleji, razni sportski tereni (u
lošem stanju) na Stojčevcu, te spomenuto igralište na Vrelu Bosne.
Može se reći da je jedino što je danas u «funkciji» sama Velika Aleja koju mnogi posjetioci
koriste za trčanje, šetnju ili biciklizam. Također, Velikom alejom do Vrela Bosne voze i fijakeri,
koji predstavljaju prepoznatljivi simbol i trenutno glavnu turističku atrakciju Vrela Bosne.
Posjeta u prostoru Vrela Bosne

Brojno mjesto Stojčevac - neposredno prije parkinga
Vremenski
period Subota 02.09.2006. 9:10 - 19:30
pješaci 57
biciklisti 93
fijakeri 3
automobili 100 (198 putnika)
autobusi 0
Brojno mjesto Ulaz u Vrelo Bosne (parking)

Vremenski Subota 02.09.2006. 9:30 - 18:20
21
period
pješaci 59
biciklisti 41
fijakeri 0
automobili 323
autobusi 8
Aleja malo prije odvajanja za

stojčevac iz pravca Ilidže brojani
su posjetitelji koji iz pravca Ilidže
kroz aleju idu na Stojčevac ili
Brojno mjesto nastavljaju prema Vrelu Bosne
Vremenski
period Subota 02.09.2006. 9:15 - 19:30
Ilidža - Vrelo
Ilidža - Stojčevac Bosne
pješaci 39 594
biciklisti 20 219 (+ 3 motocikla)
fijakeri 0 81
automobili 2 8
Aleja malo poslije odvajanja za

stojčevac iz pravca Ilidže brojani
su posjetitelji koji iz pravca Vrela
Bosne kroz aleju idu na
Stojčevac ili nastavljaju prema
Ilidži , kao i oni koji sa Stojčevca
Brojno mjesto idu na Ilidžu
Vremenski
period
Vrelo Bosne -
Vrelo Bosne - Stojčevac Ilidža Stojčevac - Ilidža
pješaci 39 597 34
biciklisti 44 (1 motor) 236 (4 motora) 26
fijakeri 1 (svatovi) 83
automobili 11 + 8 (svatovi) 4 7
Analiza turističkih aktivnosti i utjecaja na prirodu

Vrelo Bosne tradicionalno omiljeno izletište tokom cijele sedmice uvijek ima posjetilaca. U
proljeće i ljeto vikendom i praznicima se na Vrelu Bosne okupi na desetine hiljada ljudi. Kako
prostor nije odgovarajuće infrastrukturno opremljen, negativni efekti prekomjerne posjećenosti
na okoliš su značajni. Na prvom mjestu radi se o nekontroliranom bacanju svih vrsta otpada(ka)
(od papirića, opušaka i plastičnih boca, preko mijenjanja ulja na automobilima i istresanja
pepeljara do starih kućanskih strojeva i automobila.
22
Uobičajeni način korištenja vremena za vrijeme izleta svodi se na pasivan odmor uz
raspaljivanje roštilja. Iako ovaj vid odmora proizlazi iz tradicionalnog teferič-akšamluka, kada se
pretvori u masovni vid korištenja prostora, dovodi do degradacije zemljišta i zagađenja okoliša.
Iza posjetilaca ostaje ugažena i spržena trava, a iza onih nekulturnih i gomile smeća i pepela.
Korištenje osobnih vozila za pristup željenoj lokaciji također je neshvatljiv, a očituje se u tome da
se posjetioci voze autima po prometnicama za tu svrhu zabranjenim (na primjer Velikom
alejom), te da se automobili parkiraju na nedozvoljenim mjestima uključujući tu i sam najuži
prostor Vrela Bosne. Zbog navike da se automobilom dođe do odredišta po svaku cijenu, u
vršnim periodima postojeći parking prostori ne mogu zadovoljiti potrebe pa dolazi do zagušenja
prometa i zagađenja zraka.
Način prakticiranja «male privrede» u vidu prodajnih mjesta suvenira, sendviča, sokova i sl.
predstavlja svojevrsno ruglo koje prijeti da prostor pretvori u još jednu od mnogobrojnih gradskih
«divljih» pijaca. Uz ovakvu prodaju ide i nekontrolirano bacanje otpadaka.
Aleja od Vrela Bosne do Ilidže je značajna šetnica i staza za biciklizam, kao i vožnje fijakerima.
Ove rekreativne aktivnosti su okolišno prihvatljive, ako bi vlasnici fijakera primjenjivali pravila o
uklanjanju otpada, a šetači koristili postavljene košare za otpatke.
23
TEMELJNI CILJEVI UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE
OPĆI CILJEVI
U skladu sa zakonom o zaštiti Vrela Bosne za spomenik prirode opšti ciljevi su:
• Zaštita područja Vrela Bosne i prirodnih procesa
• Dugoročno snabdijevanje vodom za piće
• Razvoj područja
SPECIFIČNI CILJEVI
Ciljevi i sredstva zaštite
Glavni ciljevi i sredstva zaštite prikazani su u donjoj tabeli
Cilj Indikator
Zaštićeno dobro stanje vode Površinske vode
(podzemne, površinske) Podzemne vode
Nivo podtalnice
Zaštićeno trenutno stanje Staništa
biodiverziteta ili unaprijediti, Vrste
obnoviti Prezentacija
Zaštiti i obnoviti kulturno historijske Velika aleja, Stojčevac, rimski most,
vrijednosti i tradiciju parkovski prostori, vile, šumarska
škola
Sredstvo Indikator
Zaštita pravnim redom i Zakon o proglašenju spomenika

implementiranje pravnih akta prirode Vrelo Bosne
Izbor upravljača spomenika prirode
Inventarizacija/Valorizacija/ Pokrivenost inventarizacije po
Monitoring skupinama, monitoring za daljnje
planiranje
Razvoj i testiranje instrumenata Uspješno uvođenje novih metoda
zaštite gospodarenja s prostorom
Zoniranje i instrumenti po Broj sukoba interesa
aktivnostima Izvodljivost planiranih aktivnosti
Financiranje Realizacija plana
Ciljevi i sredstva upravljanja

Glavni ciljevi i sredstva upravljanja prikazani su u donjoj tabeli
24
Cilj Indikator
Aktivno upravljanje zaštićenim Realizacija plana upravljanja,
područjem po planu zaštite prihvatljivost uprave za stanovnike
i posjetioce
Razvoj izvan zaštićenog područja Broj radnih mjesta vezan za Vrelo
Bosne
Odgovarajuća saradnja sa Zajednička priprema i izvođenje
institucijama sistema na širem i projekta
lokalnom području
Prevladanje konflikta Broj zajedničkih projekta
među korisnicima prostora
Sredstvo Indikator
Javna ustanova Broj zaposlenih
Implementacija instrumenata Postizanje ciljeva zaštite
zaštite
Promocija i suradnja sa Zajednički projekti
zainteresiranim stranama
Potpora razvoju djelatnosti i razvoj Broj zaposlenih izvan uprave
unutar i izvan područja zaštite (u parka a povezan za zaštićeno
okruženju) područje
ZONIRANJE
Zoniranje i režimi po zonama prema zakonu
U skladu sa stepenom zaštite, u okviru granica Spomenika prirode, utvrđene su dvije
zaštićene zone. Prva zaštićena zona (nukleus) obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu
okolinu u površini od 54,5 ha. Ova zona se utvrđena je sa ciljem konzervacije biološke i
hidrološke raznolikosti, zaštite posebnih prirodnih i kulturno-historijskih znamenitosti, te
očuvanja socijalnih i edukacionih vrijednosti.
Druga zaštićena zona (puffer) obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju
Igmana u površini od 548,50 ha. Druga zaštićena zona utvrđena je sa ciljem očuvanja i
zaštite biološke i hidrološke raznolikosti, pejsažnih kulturno-historijskih, socijalnih i
edukacionih vrijednosti, kao i održivog razvoja turizma i rekreacije.
U prvoj zaštićenoj zoni (nukleus) mjere zaštite se odnose na: zabranu eksploatacije
podzemnih vodenih resursa sa obaranjem podzemnih voda na nivo koji remeti prirodni
hidrološki režim vrela i ekosistem vegetacije, zabranu izgradnje infrastrukture za
eksploataciju površinskih voda i izvora (vodozahvati, objekti za infiltraciju, kaptaže,
regulacije, itd.), zabranu izgradnje objekata, zabranu obrade zemljišta, zabranu sadnje
biljnih zajednica i unošenja životinjskih vrsta, zabranu unošenja genetički modificiranih
25
vrsta, zabranu plovljenja i kupanja u vodotocima, zabranu lova, ribolova, zabranu
odlaganja otpada, pijeska i šljunka u vodotoke i na zemljište, zabranu saobraćaja za sva
motorna vozila, izuzev vozila sa odobrenjem upravljača zaštićenog područja, zabranu
svakog drugog oblika korištenja prostora od strane posjetilaca osim rekreacije, zabranu
masovnog okupljanja ljudi, priređivanja koncerata i proslava, zabranu korištenja
otvorenog plamena, zabranu sječe vegetacije, osim u svrhu održavanja ekosistema,
zabranu trganja biljaka, vađenja korijena i lukovica, sakupljanja ljekovitog bilja i šumskih
plodova, zabranu uznemiravanja i prenošenja gnijezda ptica, zabranu puštanja pasa sa
uzice, zabranu pristupa i pranje automobila u riječnim koritima.
U drugoj zaštićenoj zoni (puffer) mjere zaštite obuhvaćaju mjere propisane Zakonom o
vodama («Službene novine Federacije BiH», broj 18/98), Zakonom o vodama Kantona
Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 16/00), Pravilnikom o uslovima za
određivanje zona sanitarne zaštite I zaštitinih mjera za izvorišta voda, koje se koriste ili
planiraju da koriste za piće («Službene novine Federacije BiH», broj 51/02),
podzakonskim aktima, kojima su propisane mjere zaštite izvorišta vode za piće,
Odlukom o proglašenju Historijskog područja – ostaci predromaničke crkve i
srednjovjekovnog groblja Crkvina kod sela Vrutci, nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 14/05) i Odlukom komisije za očuvanje
nacionalnih spomenika («Službeni glasnik BiH», broj 23/05), Prostornim planom
posebnih obilježja, te drugim zakonskim i podzakonskim aktima.
26
Upravljačko zoniranje
U ovisnosti od ciljeva upravljanja područje Vrela Bosne dijeli se na tri upravljačka
sektora. U donjoj tabeli prikazani su sektori i kriteriji za uključivanje u pojedini sektor, te
ciljevi i mjere, koji su predviđeni za svaki upravljački razred.
Upotreba Cilj Upravljački Mjere Šifra Sektor

zemljišta razredi /
(upravljačka Kriteriji
jedinica)
Šume Očuvanje Šumski Stroga zaštita, zabrana ŠR 1
biodiverziteta rezervati svih intervencija
Proučavanje Znanstvena istraživanja
prirodnih Šume na Prilagođeno gazdovanje ŠpSCI 1
procesa području pSCI3 ovisno od staništa
Održivo Edukativne staze
gazdovanje s
ciljem očuvanja
voda
27
jedinica)
Zabrana Šume na Prilagođeno gazdovanje ŠSPA 1
unošenja području SPA4 ovisno od vrsta ptica
alohtonih vrsta Edukativne staze
Prilagođavanje
gazdovanja
zaštićenim
vrstama Šume uz Povećanje obima OŠ 1
Zabrana vodotoke Održivo gazdovanje,
upotrebe autohtone vrste
mineralnih ulja i Zaštitne šume Prilagođeno gazdovanje ZŠ 1
zaštitnih zaštitnoj funkciji šume
sredstva
Prezentacija
šuma
Travnjaci Očuvanje Travnjaci na Režim košenja/ispaše TpSCI 1
travnjaka području pSCI prilagođen habitatnom
Očuvanje tipu
biodiverziteta Edukacione staze
Mokri travnjaci Očuvanje mokrih MOT 1
uz vodotoke travnjaka i njihovo
ponovno uspostavljanje
Ograničeno đubrenje
Edukacione staze
Drugi travnjaci Čuvanje travnjaka, DT 2
Kontrolirano đubrenje
Pašnjaci Kontrolirano đubrenje P 2
Sprečavanje zarastanja
Živice Očuvanje i obnavljanje Ž 1
živica
Voćnjaci Očuvanje Voćnjaci Očuvanje voćnjaka V 1

voćnjaka i s tim prilagođeno gazdovanje
kulturnog za očuvanje staništa
pejzaža Eko proizvodnja
Očuvanje Kontrolirano đubrenje
biodiverziteta Edukacione staze
proizvodnja i
prerada voća
Njive Ekološka Njive u Preporuke za ekološku NVVP 1

proizvodnja za vodozaštitnom proizvodnju, izbor
vlastite potrebe području kultura i redoslijeda, koji
i ponudu ne zahtjeva upotrebe
posjetiteljima fitofarmaceutskih
Tradicionalni sredstava
proizvodi Kontrolirano đubrenje
3
Predloženo područje od Europske važnosti (Natura) 2000
4
Posebno zaštićena područja (za ptice) u skladu sa Direktivom o pticama
28
jedinica)
Ostale njive Izbor kultura i ON 2
redoslijeda, koji ne
zahtjeva upotrebe
fitofarmaceutskih
sredstava
Kontrolirano đubrenje
Vode Stroga zaštita Krški izvori Samo zaštitne mjere i KI 1
Smanjenje s užim mjere povezane za
zagađenja zaleđem (do 3 vodoopskrbu
Očuvanje ha) stanovništva
prirodnih Edukacione staze
vodotoka
Potoci i rijeke Očuvanje vodotoka u PR 1
Renaturacije
prirodnom stanju,
reguliranih
renaturacije, mjere za
vodotoka
smanjenje zagađivanja
Sprečavanje
Edukacione staze
zagađenja
Očuvanje
biodiverzita,
rekonstrukcija,
prezentacija
Urbanizacija Očuvanje Naselje- Restauriranje u skladu NKS 1
tradicionalnog kulturni sa restauratorskim
izgleda spomenik smjernicama
područja Objekt kulturni Restauriranje u skladu OKS 1
Adekvatan spomenik sa restauratorskim
standard smjernicama
infrastrukture
za lokalno Druga sela, Prostorno planiranje DS 3
stanovništvo turistička
Revitalizacija infrastruktura
postojećeg
stambenog
fonda Ponuda
turizma
Očuvanje
tradicionalnog
izgleda sela i
urbanizma i
arhitekture
Degradirana Sanacija Deponije Sanacija D 1,2,3
područja Sprečavanje
nastajanja
novih
Infrastruktura Bolje usluge Ceste Modernizacija cesta C 3
Lakši pristup Rekreacijska Biciklističke staze RI 3
Veća kvaliteta infrastruktura Staze
života Edukacione staze
Piknik placevi
Počivališta
Komunalna Kanalizacije, vodovodi 3
infrastruktura
29
jedinica)
Turističke Turistička Turističke Uređenje infrastrukture TT 1/3
točke ponuda točke (parkirališta, info točke,
turistička ponuda, ..)
Dodatni kriteriji
Područja Očuvanje Aleje Revitalizacija A 1
kulturne kulturne baštine Istraživanja,
baštine izvan prezentacija
sela Rimski most Očuvanje M 1
Prezentacija, očuvanje
šireg područja
Poplavna Očuvanje Poplavna Ograničenje bilo kakvih PP 1
područja vodnog režima područja gradbenih i
melioracijskih zahvata,
omogućavanje
razlivanja voda
Vodozaštitna Očuvanje Vodozaštitna Mjere za zaštitu kvalitete VZP 1
područja kvalitete i područja vode
količina vode za Upotreba biološko
piće razgradljivih ulja
Zoniranje i aktivnosti po sektorima

U upravljačkom smislu spomenik prirode dijeli se na tri sektora:
1. sektor – sektor bez ili sa veoma ograničenim aktivnostima
2. sektor – sektor aktivnog upravljanja s habitatima
3. sektor – sektor infrastrukture
1. sektor
U tom sektoru su privredne aktivnosti veoma ograničene i to na najnužnije aktivnosti,
koje treba provoditi, da se područje sačuva u željenom stanju. U taj sektor je uvršten i
šumski rezervat u nukleusu u kojem se nikakve aktivnosti osim monitoringa ne
dozvoljavaju.
2. sektor
U drugi sektor uvrštavaju se sva druga područja u spomeniku prirode, osim
infrastrukture. Za ta područja karakteristično je, da traže aktivno upravljanje zemljištem,
što znači obrađivanjem poljoprivrednih zemljišta pod određenim uvjetima i nacrtnim
gospodarenjem šumama. Poljoprivreda se temelji na osnovi eko poljoprivrede livade
treba kositi najmanje jednom godišnje, poželjna je prva košnja posle 15. jula, kada
većina ptica završi sa reprodukcijom. Sva mehanizacija, koja se upotrebljava kod obrade
zemljišta mora biti tehnički savršena i prilagođena za obradu na vodozaštitnim
područjima. Isto tako treba za mazanje lanaca motornih pila upotrebljavati biološko
razgradljiva ulja.
3. sektor
Sektor infrastrukture. U ovom sektoru dozvoljene su aktivnosti, koje ne ugrožavaju
vodne izvore. Objekti moraju imati uređeno odvajanje otpadnih voda te uređena
30
parkirališta na način, da ne može doći do zagađenja voda u slučaju ispuštanja goriva ili
ulja. Za fijakere je potrebno odrediti i urediti stajališta i način postupanja sa izmetom. Što
je više moguće u tom sektoru se ograničava motorni promet.
Karta upravljačkih sektora
31
PLAN AKTIVNOSTI
Pregled prioriteta po područjima
Vode:
Odrediti vodozaštitne zone prema novom pravilniku
Problem potrošnje i distribucije vode (edukacija stanovništva o potrebi
racionalnije uporabe, otklanjanje gubitaka u sistemu)
Uspostava monitoringa voda
Biodiverzitet:
Odrediti senzitivna područja (zone)/ Organizirati program istraživanja
biodiverziteta
Organizacija škola u prirodi na prostoru Vrela Bosne
Kulturno-historijsko i prirodno nasljeđe
Prezentacija ovih vrijednosti
Obnavljanje aleje
Istražiti načine zaštite
Izraditi program obnove vila
Upravljanje
Izgradnja infrastrukture za odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda
Izrada regulacionog plana područja Vrela Bosne pri čemu treba voditi računa o
usaglašavanju provedbene dokumentacije sa prostornim planom
Definirati način komuniciranja i djelovanja
Razvoj
Pripremiti akcioni plan (definirati uvjete za izvođenje djelatnosti)
Suradnja
Odrediti modalitete stalne suradnje među zainteresiranim stranama (preko
godišnjih i polugodišnjih sastanaka)
32
Projekti i aktivnosti
Projekt br. 1: Sređivanje imovinsko-vlasničke situacije u nukleusu
Pozadina/razlog
Zakon o zaštiti Vrela Bosne nalaže, da treba otkupiti zemljište u nukleusu u roku od 5
godina. Do tada treba vlasnicima platiti odštete zbog ograničenja aktivnosti na
poljoprivrednih zemljištima.
Dugoročni cilj:
Nukleus u 100 % vlasništvu Kantona Sarajevo
Izvođenje
Sredstva Dogovaranje, analiza vlasništva
Indikatori uspjeha à % kantonalnog vlasništva u nukleusu
Nosioci à Kanton Sarajevo
Aktivnosti
U vrijeme određivanja vodozaštitnih područja nisu bili uređeni imovinsko pravni odnosi.
Trenutačno nema jasnog pregleda nad vlasništvom zemljišta u zaštićenom području,
zbog toga prvo treba pripremiti detaljni pregled stanja u katastru, te ga usporediti sa
stvarnim stanjem.
Za područja, gdje se ograničava izvođenje poljoprivrednih aktivnosti treba pripremiti

sistem isplaćivanja odšteta vlasnicima poljoprivrednog zemljišta, za nukleus je predviđen
otkup zemljišta, zbog čega je potrebno pripremiti procjene zemljišta, stupiti u kontakt sa
vlasnicima i dogovoriti uslove prodaje zemljišta. S onima, kojima će se sa
ograničavanjem izvođenja aktivnosti na njihovim poljoprivrednim zemljištima ugroziti
opstanak u tom području, treba pronaći rješenja, kojima bi se im omogućio daljnji razvoj.
To se može rješavati zamjenom poljoprivrednih zemljišta, na kojima se pod određenim
uslovima može vršiti poljoprivreda u blizini ili ih prestrukturirati u druga područja, po
mogućnosti vezana za zaštićeno područje.
Troškovi
Aktivnosti dana KM Izvor sredstava Trajanje Početak
Pregled stanja u katastru 8 Kanton Sarajevo
Uspoređenje sa stvarnim 12 Kanton Sarajevo
stanjem
Sistem odšeta za 6 Kanton Sarajevo
ograničavanje poljoprivrede
Procjena zemljišta 8 Kanton Sarajevo
Isplata odšteta Kanton Sarajevo
Otkup zemljišta Kanton Sarajevo
33
Programi prestrukturiranja 40 Kanton Sarajevo
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO 74 2011
34
Projekt br. 2: Poljoprivreda
Pozadina/razlog
Cijelo područje se nalazi u vodozaštitnoj zoni, što ograničava razvoj poljoprivrede.
Međutim, prisutna je potreba za održavanjem otvorenih prostora, zbog čega je poželjna
ograničena poljoprivreda, pogotovo ona vezana za stočarstvo.
Dugoročni cilj:
Postojeće livade sačuvane i gospodarene u skladu sa zahtjevima za vodozaštitne zone.
Očuvan biodiverzitet područja.
Razvijena i organizirana ponuda lokalnih poljoprivrednika na zaštićenom području.
Izvođenje
Sredstva Dogovaranje, razvoj i testiranje instrumenata zaštite,
organizacija i edukacija
Indikatori uspjeha à % očuvanih livada, kvaliteta vode, indikatorske vrste
(koje??)
Nosioci à Javna ustanova
Aktivnosti
Cijelo zaštićeno područje je u vodozaštitnim zonama sa raznim stupnjeva zaštite. Budući
da gotovo cijeli grad Sarajevo dobiva pitku vodu s tog područja, zaštita vode je glavni
prioritet u tom području. Zbog toga je potrebno sve poljoprivredne aktivnosti podrediti
zaštiti voda. Trenutačno poljoprivredne aktivnosti u području se smanjuju, što rezultira
zaraštavanju livada, što nije niti u skladu sa očuvanjem biodiverziteta niti sa zaštitom
voda. Cilj aktivnosti je unaprijediti poljoprivredu u zaštićenom području, koja je u skladu
sa ciljem zaštite područja. Zbog ograničenja poljoprivredne aktivnosti će se morati
diversificirati, što znači da treba uložiti dosta napora za edukaciju poljoprivrednika.
Aktivnosti Troškovi Izvori Trajanje Početak

Gospodarenje livadama
Razvoj voćnjaka
Pčelarstvo
Stočarstvo i prerada mlijeka
Ljekovito bilje
Eko poljoprivreda
Jagodičasto voće
Gajenje gljiva Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO 2011
35
Aktivnost br. 2.1.: Gospodarenje livadama
• Vlažne livade
• Livade, gdje se pojavljuju ugrožene vrste
• Ostale livade
Cilj je očuvanje livada u postojećem obimu. To se može vršiti košnjom, u određenim

područjima i ispašom. Košnju treba izvoditi sa mehanizacijom prilagođenom za
vodozaštitna područja, koja ima prenose napravljene od materijala, koji ne treba mazati
sa klasičnim mazivima. Mehanizacija mora biti redovno servisirana. Ispaša livada
dozvoljava se samo pod uvjetom, da opterećenje ne prelazi 1,9 GVŽ/ha. Za mjesta, gdje
se dozvoljava ispaša treba dobiti suglasnost KJKP "Vodovod i kanalizacija"
Pokazatelji uspjeha à % održanih livada, stanje indikatorskih vrsta

Nosilac à Javna ustanova
Učesnici à Poljoprivrednici
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
Određivanje sistema
gazdovanja livadama
Košnja
Ispaša
Zajedno
Vremenski okvir projekta

Faza Trajanje Početak izvođenja
Određivanje sistema
gazdovanja livadama
Košnja
Ispaša
Kraj izvođenja
Zajedno Svakoljetni rad
36
Aktivnost br. 2.2.: Gospodarenje voćnjaka
• Obnova voćnjaka
• Osnivanje voćnjaka
Voćnjaci su jedan od karakterističnih pejzaža u Vrelu Bosne. Zbog nedostatka

gospodarenja u prošlosti, većina od njih je u lošem stanju, te im je potrebna obnova.
Budući da su i voćnjaci u vodozaštitnim zonama, voćnjacima treba i dalje gospodariti
isključivo bez upotrebe kemijskih sredstava. Za obnovu i uzgoj voćnjaka treba pronaći
zainteresirane vlasnike, koje treba uključiti u edukacijske programe o ekološkom uzgoju
voćnjaka i o preradi i prodaji voća i proizvoda.
Pokazatelji uspjeha à % održanih voćnjaka, stanje indikatorskih vrsta

Učesnici à Poljoprivrednici, KJKP "Vodovod i kanalizacija"
Troškovi projekta
Faza Trošak izvori
Priprema edukacijskog
paketa
Edukacija poljoprivrednika
Obnova voćnjaka
Osnivanje novih voćnjaka
Prerada voća- edukacija
Zajedno

paketa
Obnova voćnjaka
Osnivanje novih voćnjaka
Prerada voća- edukacija
Kraj izvođenja
Zajedno Svakoljetni rad
37
Aktivnost br. 2.3.: Pčelarstvo
Razvoj pčelarstva je jedna od mogućnosti unaprjeđenja poljoprivrede. Za sada

pčelarstvo na samom Vrelu Bosne nije razvijeno. Treba proučiti mogućnosti za razvoj
pčelarstva i preko edukacije zainteresiranih postići razvoj te djelatnosti. Kao i u drugim
poljoprivrednim aktivnostima treba voditi računa i o problemu zaštite, te zbog toga treba
odrediti uvjete za razvoj te djelatnosti.
Pokazatelji uspjeha à Broj košnica

Učesnici à Poljoprivrednici, lokalno stanovništvo
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
paketa
Uvjeti za pčelarstvo
Zajedno

paketa
Uvjeti za pčelarstvo
Kraj izvođenja
Zajedno
38
Aktivnost br. 2.4.: Stočarstvo i prerada mlijeka
Stočarstvo je značajno za održavanje livada na Vrelu Bosne, a u isto vrijeme nije

poželjno da se ta aktivnost – osim u ograničenim područjima i to veoma ekstenzivno –
vrši u samom zaštićenom području. Glavni razlog za to je zaštita pitke vode, a ne zaštita
biodiverziteta. Kao što je spomenuto, stočarstvo je bitan faktor kada je u pitanju
održavanje livada. Zbog navedenog stočarstvo se podupire pogotovo izvan zaštićenog
područja, pod određenim uvjetima se dozvoljava i ekstenzivna ispaša u samom
zaštićenom području. Za razvoj stočarstva nužno je unaprijediti dodatnu vrijednost koja
je vezana za preradu mlijeka i mesa i razvoj standarda kvaliteta, a za to potrebna je
edukacija poljoprivrednika za kvalitetnu preradu, promociju i prodaju.
Pokazatelji uspjeha à Prodaja mliječnih proizvoda

Učesnici à Poljoprivrednici, KJKP "Vodovod i kanalizacija"
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
Određivanje uslova za razvoj
stočarstva
Razvoj standarda kvaliteta
paketa
Zajedno

stočarstva
Razvoj standarda kvaliteta
paketa
Kraj izvođenja
Zajedno
39
Aktivnost br. 2.5.: Jagodičasto voće
Razvoj proizvodnje i prerade jagodičastog voća u području pod određenim uvjetima je

jedna od mogućnosti za prestrukturiranje poljoprivrede. U samom području to zasada
nije razvijeno, ali postoje mogućnosti za proizvodnju voća, za koju nije potrebno koristiti
đubriva i kemijska sredstva. Ta proizvodnja treba da se vrši na ograničenim površinama,
koje nisu toliko značajne sa stanovišta biodiverziteta. Preradu voća treba pretežno
organizirati izvan zaštićenog područja, unutar njega dozvoljavaju se samo aktivnosti,
koje ne ugrožavaju vodne izvore i biodiverzitet i ne traže zahvata u smislu gradnje novih
objekta. I za tu djelatnost treba pronaći zainteresirane poljoprivrednike, za koje treba
organizirati edukaciju.
Pokazatelji uspjeha à Broj proizvoda, broj ljudi, koji se bavi proizvodnjom

Učesnici à Poljoprivrednici, lokalno stanovništvo, JP Vodovod
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
djelatnosti
paketa
Zajedno

djelatnosti
paketa
Kraj izvođenja
Zajedno
40
Aktivnost br. 2.6.: Ljekovito bilje
Proizvodnja ljekovitog bilja isto može biti jedna od djelatnosti, koje bi se mogle na
ograničenim površinama vršiti bez negativnog utjecaja na zaštićeno područje. Treba
odrediti spisak ljekovitog bilja, koji bi se na području Vrela Bosne moglo uzgajati i
odrediti uvjete za proizvodnju. Nakon toga treba pronaći zainteresirane poljoprivrednike,
koje treba educirati za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja. Preradu ljekovitog bilja treba
pretežno organizirati izvan zaštićenog područja, unutar njega dozvoljavaju se samo
aktivnosti, koje ne ugrožavaju vodne izvore i biodiverzitet i ne traže zahvate u smislu
gradnje novih objekta.
Pokazatelji uspjeha à Broj ljudi, koji se bavi proizvodnjom, broj vrsta koje se
proizvode
Učesnici à Poljoprivrednici, lokalno stanovništvo, KJKP "Vodovod i
kanalizacija"
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
djelatnosti
paketa
Zajedno

djelatnosti
paketa
Kraj izvođenja
Zajedno
41
Aktivnost br. 2.7.: Gajenje gljiva
Gajenje gljiva može biti jedna od perspektivnih djelatnosti, koja se isto može pod
određenim uvjetima vršiti na određenim površinama unutar zaštićenog područja bez
većeg utjecaja na prirodu. I za tu djelatnost važna je edukacija zainteresiranih. Preradu i
skladištenje gljiva treba pretežno organizirati izvan zaštićenog područja, unutar njega
dozvoljavaju se samo aktivnosti, koje ne ugrožavaju vodne izvore i biodiverzitet i ne
traže zahvate u smislu gradnje novih objekta.
Pokazatelji uspjeha à Broj vrsta, koje se uzgajaju

kanalizacija"
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
djelatnosti
paketa
Zajedno

djelatnosti
paketa
Kraj izvođenja
Zajedno
42
Aktivnost br. 2.8.: Eko poljoprivreda
Uzgoj kultura u zaštićenom području dozvoljava se samo na određenim lokacijama, koje

nisu osjetljive u smislu zaštite vode i biodiverzitete i pod uvjetima, da se vrše na temelju
eko poljoprivrede. Zbog ograničenih mogućnosti za proizvodnju, ona će biti ograničena,
pa je nužno, da se odrede standardi kvalitete, tako da bi hrana proizvedena na takav
način postizala više cijene na tržištu. To znači, da treba organizirati poljoprivrednike,
odrediti standarde kvalitete i na kraju vršiti permanentnu edukaciju poljoprivrednika.
Pokazatelji uspjeha à Vrsta kultura, kvaliteta vode

kanalizacija"
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
djelatnosti
Određivanje primjernih
područja
Razvoj standarda kvalitete
paketa
Zajedno

djelatnosti
Određivanje primjernih
područja
Razvoj standarda kvalitete
paketa
Kraj izvođenja
Zajedno
43
Projekt br. 3: Turizam
Pozadina/razlog
Vrelo Bosne je veoma atraktivno područje, koje ima bogatu tradiciju posjećivanja. To se
odražava i sada, jer iako je većina područja loše održavana u smislu atraktivnosti za
posjetioce, područje je još uvijek dosta dobro posjećeno od strane lokalnog
stanovništva, kao i od strane turista. Ključni nedostatak posjete u području je loše
održavana infrastruktura, nedostatak infrastrukture i neorganizirana turistička ponuda.
Turistički djelatnici nisu organizirani niti povezani što se odražava u stihijskoj i
neprimjernoj ponudi područja.
Dugoročni cilj - vizija:

Područje će ponovo postati ponos grada Sarajeva, kao najviše posjećivana tačka.
Izvođenje
Sredstva Dogovaranje, organizacija i razvoj ponude, edukacija
Indikatori uspjeha à Broj, zadovoljstvo posjetitelja
Aktivnosti
Aktivnosti Troškovi Viri Trajanje Početak
Vođenje posjetioca,
Edukacioni programi
Turizam na selu
Informacijski centar
Ponuda i prodaja lokalnih
artikala na Vrelu Bosne
Fijakeri
Turistički vlakić
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO trajno
44
Aktivnost br. 3.1.: Vođenje posjetioca, edukacioni programi
U području treba organizirati turističku ponudu. To znači da treba odrediti aktivnosti koje
se mogu vršiti u području, pronaći zainteresirane investitore, educirati ih i organizirati
ponudu, koja će biti cjelovita i kvalitetna. Za organizaciju ponude nužno je pripremiti
kvalitetne turističke proizvode, koji će privući posjetitelje.
Pokazatelji uspjeha à Broj programa i paketa, broj vođenih posjetioca

Učesnici à Posjetioci
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
Priprema edukacionih
programa
Edukacija vodiča
Organizacija ponude
Zajedno

Priprema edukacionih
programa
Edukacija vodiča
Organizacija ponude Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
45
Aktivnost br. 3.2.: Turizam na selu
Turizam na selu može biti jedna od aktivnosti, kojima bi stanovnici, koji žive u
zaštićenom području mogli dobiti dodatni izvor prihoda. Za to treba iskoristiti
neiskorišteni stambeni fond u području, te ga urediti u svrhu iznajmljivanja. Ovdje treba
naglasiti, da objekti moraju imati svu potrebnu infrastrukturu uređenu po najvišim
standardima, koji garantiraju sigurnost od onečišćenja podzemnih i površinskih voda.
Pored infrastrukture treba vršiti edukaciju vlasnika, da bi mogli pružiti kvalitetne usluge.
Tu ponudu treba dalje promovirati.
Pokazatelji uspjeha à Broj kapaciteta, zauzetost kapaciteta

Nosilac à Lokalno stanovništvo uz pomoć javne ustanove
Učesnici à Lokalno stanovništvo
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
Određivanje standarda
opremljenosti kapaciteta
Edukacija vlasnika
Organizacija ponude
Zajedno

Određivanje standarda
opremljenosti kapaciteta
Edukacija vlasnika
Organizacija ponude Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
46
Aktivnost br. 3.3.: Informacijski centar
U području, koje ima bogatu tradiciju i dosta postojećeg neiskorištenog stambenog

fonda treba urediti informacijski centar, u kome će se vršiti edukacija posjetitelja.
Posjetitelji će moći tu dobiti sve potrebne informacije o zaštićenom području i ponudi u
njemu. Isto tako bi bilo dobro u centru organizirati prostor za organizirane grupe, gdje bi
se im mogle pripremiti prezentacije. Informacijski centar treba postati i ključna točka za
promociju područja.
U okviru te aktivnosti treba odrediti lokaciju centra, srediti imovinsko pravne odnose,
pripremiti studiju izvodljivosti, te pripremiti potrebnu dokumentaciju za obnovu objekta i
stavljanje u funkciju. Pored toga treba pripremiti i program, koji će se vršiti u
informacijskom centru, kao i izvesti edukaciju djelatnika, koji će tamo raditi.
Pokazatelji uspjeha à Funkcioniranje infocentra, broj posjetitelja

Učesnici à Kanton Sarajevo, opčine na zaštićenom području
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori

Izbor lokacije
studija izvodljivosti
Investicijski program, projekti
Obnova i stavljanje u funkciju
Edukacija djelatnika
Promocija
Zajedno

Izbor lokacije
Studija izvodljivosti
Investicijski program, projekti
Obnova i stavljanje u funkciju
Edukacija djelatnika
Promocija Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
47
Aktivnost br. 3.4.: Ponuda i prodaja lokalnih proizvoda na Vrelu Bosne
Na Vrelu Bosne se trenutno na neuređenim štandovima prodaje sve i svašta. U okviru

aktivnosti treba pronaći mjesto/a, gdje se može organizirati prodaja, izraditi studiju
izvodljivosti, odrediti artikle sa standardom kvaliteta, koji se mogu prodavati i koji su
najvećom mjerom potiču iz lokalnog područja. U isto vrijeme treba pripremiti regulative,
koje će pružiti prednost kod prodaje lokalnom stanovništvu. Na štandovima treba
organizirati raznovrsnu ponudu lokalnih artikala.
Pokazatelji uspjeha à Funkcioniranje pijace, broj lokalnih prodavača

Učesnici à Lokalno stanovništvo, udruženja
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
Izbor lokacije
Određivanje vrsta artikala,
koji se mogu prodavati
Pijačni red
Standardi kvalitete
Osnivanje i funkcioniranje
pijace
Zajedno

Izbor lokacije
Određivanje vrsta artikala,
koji se mogu prodavati
Pijačni red
Standardi kvalitete
Osnivanje i funkcioniranje Kraj izvođenja
pijace
Zajedno Trajno
48
Aktivnost br. 3.5.: Fijakeri
Fijakeri su jedna od tradicionalnih djelatnosti na Vrelu Bosne, koja je s vremenom

izgubila na kvaliteti. U okviru aktivnosti treba izraditi standarde za obavljanje fijakerske
djelatnosti, te ih verificirati i pružiti pomoć fijakerima u smislu edukacije, kako bi mogli
zadovoljiti standarde. Druga stvar je vezana za infrastrukturu, koju treba hitno urediti
kako bi se spriječilo daljnje zagađenje voda, a to je uređenje stajališta i mjesta za izmet.
Pokazatelji uspjeha à Izgled fijakera, sređivanje izmeta, broj posjetitelja

Nosilac à Javna ustanova, opčine
Učesnici à Fijakeri
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori

Izrada standarda za
obavljanje fijakerske službe
Edukacija fijakera
Sređivanje problematike
izmeta
Zajedno

Izrada standarda za
obavljanje fijakerske službe
Edukacija fijakera
Sređivanje problematike
izmeta
Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
49
Aktivnost br. 3.6.: Turistički vlakić
Turistički vlakić može biti nadopuna fijakerima. Zbog toga treba kod uvođenja vlakića
paziti kako to ne bi bila direktna konkurencija fijakerima. To znači da treba odrediti
pravce kretanja i stajališta vlakića. Funkcija vlakića će biti pogotovo smanjivanje pritiska
prometa na područje.
Pokazatelji uspjeha à Broj korisnika, prometna situacija u zaštićenom

području
Nosilac à Javna ustanova, opčine, Kanton Sarajevo
Učesnici à Fijakeri
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
Određivanje pravca vožnje i
voznog reda
Nabava vlakića
Funkcioniranje vlakića
Zajedno

Određivanje pravca vožnje i
voznog reda
Nabava vlakića
Funkcioniranje vlakića
Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
50
Projekt br. 4: Infrastruktura za rekreaciju
Pozadina/razlog
Područje Vrela Bosne je dosta posjećeno, međutim izgradnja i održavanje infrastrukture
nije pratilo potrebe. Zbog toga dolazi do preopterećenja u pojedinim područjima, koja su
vezana pogotovo na neuređenost prometa. Sa izgradnjom određene infrastrukture
povećat će se prihvatni kapacitet područja uz manje utjecaje na okoliš.
U smislu uređenja rekreacijske infrastrukture treba voditi računa pogotovo o:

Usklađivanju sa prostornim planom
Izradi studije izvodljivosti vezano za turističku infrastrukturu
Biciklističkim stazama
Putima za fijakere
Prilaznim putima za kuće lokalnog stanovništva kako ne bi koristili turističku
infrastrukturu
Zabavnom park (kakav je već bio na ovom prostoru)
Ljetni pozornica
Eko-ruti Ilidža
Eko-galeriji Ilidža
Informativnim panelima (oglasne ploče, znakovi, itd.)
Informacijskom centru
Piknik placevima
Šetnice
Plesnom i muzičkom paviljon na mjestu hotela Kristal.
Dugoročni cilj:
Infrastruktura, koja zadovoljava potrebe posjetioca je u skladu s ciljevima zaštićenog
područja.
Izvođenje
Sredstva Dogovaranje, organizacija i razvoj infrastrukture, planiranje
Indikatori uspjeha à Broj, zadovoljstvo posjetitelja
Nosioci à Javna ustanova, Zavod za planiranje
Aktivnosti
Parkirališta
Staze
Aleja
Dječja i sportska igrališta
Piknik placevi
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO trajno
51
Aktivnost br. 4.1.: Parkirališta
Područje je prometno trenutačno neuređeno, postoje parkirališta, koja ne zadovoljavaju

standarde, koji su propisani za vodozaštitne zone. S ciljem smanjenja prometa u
području treba pronaći mjesta za parkiranje izvan područja, te ih urediti u skladu s
propisima. Također ih treba stazama, biciklističkim stazama i vlakićem spojiti sa
zaštićenim područjem.
U tu svrhu treba pripremiti prostorni plan i dokumentaciju, izgraditi parkirališta i kasnije

usmjeravati promet na te lokacije. Kada parkirališta udu izgrađena, treba ograničiti
promet pogotovo u području iznad Vrela Bosne i Malom alejom u pravcu Vrutci -
Stojčevac, dok motormi promet po Velikoj aleji treba ograničiti odmah.
Pokazatelji uspjeha à Roj nepravilno parkiranih automobila

Učesnici à Zavod za planiranje, opčine, JP Vodovod
Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori

Priprema prostornog plana
Dokumentacija za nova
parkirališta
Izgradnja parkirališta
Usmjeravanje prometa na
parkirališta
Zajedno

Dokumentacija za nova
parkirališta
Usmjeravanje prometa na
parkirališta
Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
52
Aktivnost br. 4.2.: Staze
Glavne staze predstavljaju Velika i Mala aleja, te staze oko Vrela Bosne i na Stojčevcu.
Trenutačno je infrastruktura nepotpuna i u nekim predjelima loše održavana. U smislu
proširenja staza treba razmisliti o povezivanju područja prema Rimskom mostu. U tu
svrhu je potrebno pripremiti idejna rešenja za uređivanje staza u zaštićenom području, u
skladu s tim pripremiti prostorni plan i dokumentaciju za izgradnju novih staza. Dio staza
treba namijeniti i edukaciji posjetitelja u smislu edukacijskih staza na temu značajnosti
područja i zaštite vode i prirode. Konačno staze treba urediti i staviti u funkciju.
Pokazatelji uspjeha à Km uređenih staza

Troškovi projekta
Faza Trošak Viri
Dokumentacija za izgradnju
novih staza, pogotovo
edukacionih staza (možda i
staze za slijepe,..)
Izgradnja staza, postavljanje
panela
Obilježavanje staza
Zajedno

novih staza, pogotovo
edukacionih staza
Izgradnja staza, postavljanje
panela
Obilježavanje staza
Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
53
Aktivnost br. 4.3.: Dječja i sportska igrališta
Na području Ilidže, na samom ulasku u zaštićeno područje, trebalo bi urediti veće

sportsko igralište i igralište za djecu. U tom pogledu treba odrediti lokaciju, pripremiti
prostorni plan i dokumentaciju za izgradnju. Igralište će služiti posjetiteljima, kao i
lokalnom stanovništvu.
Pokazatelji uspjeha à Broj i vrsta igrališta

Troškovi projekta
Faza Trošak Izvori
Priprema prostornog plana-
određivanje lokacija
Izgradnja
Zajedno

Izgradnja
Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
54
Aktivnost br. 4.4.: Piknik placevi
U području je također značajna tradicija organiziranja piknika. Piknici se trenutačno

najčešće održavaju na samom Vrelu Bosne i na Stojčevcu. Lokacije na Vrelu Bosne nisu
prihvatljive, zbog toga najbolju lokaciju bilo bi dobro potražiti u prostoru oko Stojčevca.
Tu bi trebalo urediti piknik placeve i organizirati njihovo redovno održavanje i upravljanje.
Piknik placevi mogli bi se naplaćivati, što bi mogao biti dodatan izvor prihoda za onoga,
koji bi njima upravljao. Ako to neće biti uprava zaštićenog područja, predlaže se, da se
koncesija za upravljanje podijeli lokalnom stanovništvu ili lokalnim udrugama. I tu treba
pripremiti prostorni plan i dokumentaciju za izgradnju, kao i odrediti pravila upravljanja
tim prostorom.
Pokazatelji uspjeha à Broj piknik placeva, posječenost i uređenost

Troškovi projekta
Faza Trošak Viri
Izgradnja
Upravljanje
Zajedno

Izgradnja
Upravljanje
Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
55
Aktivnost br. 4.5.: Aleje
Velika i Mala aleja su jedan od najatraktivnijih vrijednosti područja. Međutim, trenutno je

drveće u Velikoj aleji u lošem stanju. Potrebno je provjeriti treba mogućnosti
revitalizacije Velike aleje. Ukoliko se pokaže da revitalizacija nije moguća predlaže se
provjera mogućnosti izgradnje sporedne aleje. Isto tako se predlaže, da se provjeri
mogućnost izgradnje nove aleje u pravcu Ilidža- Rimski most.
Pokazatelji uspjeha à Uređenost aleja, km aleja

Troškovi projekta
Faza Trošak Viri
Priprema stručnih podloga za
revitalizaciju aleja
Obnova
Nove aleje
Upravljanje
Zajedno

Priprema stručnih podloga za
revitalizaciju aleja
Obnova
Nove aleje
Upravljanje Kraj izvođenja
Zajedno Trajno
56
Projekt br. 5: Šumarstvo
Pozadina/razlog
Dio područja zaštićenog područja je pod šumama. U smislu očuvanja biodiverziteta su

pogotovo važne šume oko Vrela Bosne, te uz Bosnu prema Rimskom mostu.
Predloženo je, da se u nukleusu dio šuma johe ostavi kao šumski rezervat, zbog toga je
potrebno odrediti lokaciju tog rezervata i njegovo obilježavanje. Za ostale šume potrebno
je izraditi šumske osnove, u kojima će biti zadovoljene zaštitne, ekološke i biotopske
funkcije šuma.
Dugoročni cilj:
Sačuvan biodiverzitet u šumama
Osnivanje malog šumskog rezervata
Izvođenje
Sredstva Provođenje šumskih osnova
Indikatori uspjeha à Rezervat, upravljanje šumama
Nosioci à Javna ustanova, Sarajevo šume, JP Vodovod, vlasnici
Aktivnosti
Izrada šumskih osnova
Definiranje granica
rezervata i obilježavanje
Provođenje šumskih osnova
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO trajno
57
Projekt br. 6: Organizacija
Pozadina/razlog
Na području zaštićenog područja svoje aktivnosti više vrši javnih poduzeća. Predviđeno
je, da se za upravljanje zaštićenog područja ustanovi novo Javno poduzeće. Zbog toga
treba pripremiti organizacijsku strukturu novog JP i odrediti njihove obaveze i
nadležnosti, te ih uskladiti sa radom već postojećih JP. I u nastavku rada biće potrebna
redovna komunikacija između svih JP, koje će vršiti svoje aktivnosti na području Vrela
Bosne, zbog toga treba predvidjeti redovne sastanke i usklađivanja između svih JP. U
upravljanje treba uključiti i lokalno stanovništvo, koje može uz naknadu preuzeti dio
posla JP.
Predviđene djelatnosti uprave spomenika prirode

Nadzor
Održavanje infrastrukture (naplata parkinga)
Edukacija posjetitelja i šire zajednice (edukativni programi za škole i studenske
skupine)
Organizacija pojedinih događaja / obilježavanje dana voda na prigodan način
Monitoring
Promocija spomenika prirode / Izdavanje promotivnih izdanja
Turizam
Prodaja prigodnih razglednica i suvenira
U informativnom punktu prodaja raznih publikacija vezano za zaštitu okoliša,
informacijama o vodama u svijetu i kod nas
Fotosafari uz naplatu
Djelatnosti ostalih subjekata

Vodovod
o crpljenje vode
Vlasnici zemljišta
o poljoprivreda, turizam
Nevladine organizacije
o Uključivanje u obilježavanje dana voda i sl.
o Stalno a pogotovo vikendima uključivanje tzv "Omladinske eko straže"
o Učešće u čišćenju
o Promocija
o Monitoring
Dugoročni cilj:
Sačuvan biodiverzitet, kvaliteta vode i dobro upravljanje područjem, zadovoljni
posjetitelji i lokalno stanovništvo
Izvođenje
Sredstva Dogovaranje, komunikacija, sastanci,
58
Indikatori uspjeha à broj zajedničkih sastanka, broj konflikta
Nosioci à Javna ustanova, javna poduzeća
Aktivnosti
Nadležnosti i obaveze
javnih ustanova
Dogovor o radu i
komunikaciji
Redovni sastanci
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO trajno
59
Projekt br. 7: Monitoring
Pozadina/razlog
Monitoring stanja u zaštićenom području je jedan od ključnih instrumenata za praćenje
upravljanja. Rezultati monitoringa bit će indikator uspješnosti provođenja aktivnosti u
zaštićenom području, koji će ukazivati na pravilnost izvedenih aktivnosti i to ne samo u
smislu očuvanja biodiverziteta, nego i u smislu razvitka područja. Rezultati monitoringa
će omogućiti i pravovremeno reagiranje u slučajevima, da su neke od aktivnosti bile
pogrešno planirane, odnosno da nisu dale željene rezultate. Zbog toga treba pripremiti
program monitoringa, u kojem će se odrediti ključni indikatori, način praćenja i ciljne
vrijednosti indikatora. Prema programu treba vršiti edukaciju djelatnika JP, koji će vršiti
monitoring, a za vrste, staništa i procese, koji su premalo istraženi treba pripremiti
program istraživanja.
Dugoročni cilj:
Sačuvan biodiverzitet, kvaliteta vode
Izvođenje
Sredstva Metodologija za monitoring, terenski rad, istraživanja
Indikatori uspjeha à Izvedene aktivnosti,
Aktivnosti
Program monitoringa
Edukacija djelatnika u JU
Program istraživanja
Provedba monitoringa i
istraživanja
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO trajno
60
Projekt br. 8: Komunalna infrastruktura
Pozadina/razlog
U području su prisutni stambeni objekti, koji mogu negativno utjecati na kvalitetu
podzemnih voda. Zbog tog je potrebno urediti osnovnu komunalnu infrastrukturu, koja će
smanjiti rizik zagađenja na minimum. U području treba adekvatno riješiti problem
otpadnih voda iz tih objekata i urediti adekvatno uređena parkirališta za stanare i
posjetioce. Budući da bi to uređenje moglo previše opteretiti lokalno stanovništvo
predlaže se, da se pokuša pronaći vanjska sredstva za njihovo uređenje (pogotovo za
objekte i stanovništvo, koje u području živi već duže vrijeme.
Dugoročni cilj:
Izvođenje
Sredstva Koncept rješavanja otpadnih voda, koncept izgradnje
parkirališta terenski rad
Indikatori uspjeha à Izvedene aktivnosti,
Nosioci à Javna ustanova, JP Vodovod
Aktivnosti
Program rješavanja
otpadnih voda
Dokumentacija za
parkirališta
Izgradnja infrastrukture za
rješavanje problema
otpadnih voda
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO trajno
61
Projekt br. 9: Stojčevac
Pozadina/razlog
Područje Stojčevca je jedno od najdegradiranijih područja u zaštićenom području, ali ima
veoma veliki potencijal. Zbog toga je predloženo, da se za područje Stojčevca pripremi
idejno rešenje za cjelovito uređenje prostora, te da se to kasnije provede preko
prostornog plana.
Dugoročni cilj:
Izvođenje
Sredstva Prostorno planiranje, terenski rad
Indikatori uspjeha à Plan
Nosioci à Javna ustanova, JP Vodovod, Zavod za planiranje,
opčine
Aktivnosti
Idejno rešenje
Prostorni plan
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO trajno
62
Projekt br. 10: Sanacija degradiranih područja
Pozadina/razlog
U području spomenika prirode nekoliko je područja, koja su zbog prošlih događaja
postala degradirana. Ta područja su vezana pogotovo za napuštene i djelomice ili
potpuno srušene objekte. Te objekte treba ukloniti i područje sanirati. Iznimka su objekti
kulturne baštine ili objekti, koji se mogu obnoviti i staviti u funkciju bez ugrožavanja
ciljeva spomenika prirode. Za tu namjenu treba pripremiti inventarizaciju degradiranih
područja sa valorizacijom koji objekti se mogu obnoviti i pod kakvim uvjetima.
Dugoročni cilj:
Izvođenje
Sredstva Prostorno planiranje, terenski rad
Indikatori uspjeha à Plan
Nosioci à Javna ustanova, JP Vodovod, Zavod za planiranje,
opčine
Aktivnosti
Inventarizacija
Valorizacija
Uvjeti obnavljanja
Prostorni plan
Završetak
izdvajanja
ZAJEDNO trajno
63
MONITORING
Monitoring podrazumijeva kontrolu kopna i vode. U samoj kontroli vodnih ekosistema
uključene su smjernice zaštite kopna i povratno. Biomonitoring je u sklopu kontrole
abiotičkih uslova određen zakonskim aktima i podrazumijeva kontrolu stanja diverziteta
biljaka i životinja u vremenskom periodu svake dvije godine.
ORGANIZACIJA UPRAVE SPOMENIKA PRIRODE,

FINANCIJSKI ASPEKTI I PROCJENA TROŠKOVA
Organizacija uprave spomenika prirode
Finansijska projekcija za razdoblje plana upravljanja
Razdoblje Radnih dana uprave po Potrebne

izvođenja odsjecima financije
A B C D
Politike/mjere
Aktivnosti
Prihodi i troškovi
∑ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
10.g
Prihodi i primici g g g g g g g g g
Državni proračun
(ukupno) 0
- tekuća sredstva iz
Proračuna
- kapitalna sredstva iz
Proračuna
- plaće djelatnika
- naknade I potpore
- prijevoz
Vlastiti prihodi (ukupno) 0
- iz osnovne djelatnosti 0
64
- prihodi od ulaznica
- iz dodatnih djelatnosti 0
- od ugostiteljstva
- od korištenja prirodnih
resursa
Ostali prihodi (donacije,
potpore, akcije)
Donacije
Zajmovi
UKUPNO 0
Troškovi
Naziv računa ∑ 1.g 2.g 3.g 4.g 5.g 6.g 7.g 8.g 9.g 10.g
Rashodi za zaposlene
Materijalni rashodi
Financijski rashodi
Rashodi za nabavu
neproizvedene imovine
Rashodi za nabavu
dugotrajne imovine
Rashodi za nabavu
plemenitih metala i
ost.pohr.vrij.
Rashodi za dodatna
ulaganja na
nefinancijskoj imovini
UKUPNO
Osnove za pripremu godišnjih planova rada
65

BIH Vrelo Bosne Park PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BIH Vrelo Bosne Park PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Plan upravljanja za spomenik prirode Vrelo

Vizija spomenika prirode Vrelo Bosne

Nadležnosti državne uprave i institucija

Kod određivanja i proglašenja područja zaštićenim, Zakonom je definirano da prijedlog

Nakon proglašenja područja zaštićenim, Zakonom se nalaže donošenje posebnih

Zakonska osnova za područje Spomenika prirode "Vrelo Bosne"

PRIRODNE VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Hidrogeološka jedinica Bjelašnica-Igman, predstavlja jedinstven krečnjačko-dolomitski

Aluvijalne naslage šireg područje Vrela Bosne pokrivene su nekonsolidiranim aluvijalnim

Karakteristike režima padavina za ovo područje je njihovo obilje u zimskom periodu.

Na osnovama ovakve strukture pedosfere sarajevskog polja, gotovo je opipljiva

♣ šumske sastojine sa johom ( djelomično dobro očuvane), vrbom, hrastom i

U okviru ovih zona registrovane su slijedeće vrste biljaka:

Sakupljanje uzoraka izvršeno je u periodu od 1-28.11. 2003. godine na lokalitetima:

Kvalitativni sastav fitobentosta- Raznovrsnost mikrofita u izvoru Stojčevca bila je u

Zajednica biljaka je epifitsko-bentskog karaktera. Najčešće su prisutne

U uzorku fitobentosa sa glavnog izvora na Vrelu Bosne, utvrđeno je 40 taksona sa 27

Uzorak fitobentosa sa izvora IV na Vrelu Bosne karakterizira prisustvo algi kremenjašica

Zajednicu grade epifitsko-bentoske alge ali su prisutni i slobodnoplivajući končasti oblici.

Specifičnosti biocenoza akvatičnog sistema Vrela Bosne predstavljaju i mnoge više

Vegetacija bara i močvara pripada svezi šaševa Magnocaricon i trski Phragmition. U

Kvalitativno-kvantitativni sastav zoobentosa- Prema ranijim istraživanjima

Na osnovu analize pet zbirnih uzoraka zoobentosa na lokalitetima vodnih ekosistema

Od planarija u uzorcima sa vrela I registrovana je Polycelis felina sa manjim brojem

Baru na Stojčevcu naseljavaju razne vrste vodenih organizama, a dominantno je naselje

S aspekta valorizacije vegetacije u prostoru obuhvata Vrela Bosne mogu se izdvojiti

S obzirom na različita oštećenja i biljne bolesti nameće se kao urgentan zahvat

Pedesetih godina prošloga stoljeća sa formiranjem objekata u Stojčevcu i parkovskih

Visokom pejsažnim vrijednostima ovih predjela doprinose i ostaci – sukcesije prirodne

Na svim lokalitetima najveću zastupljenost imaju ptice, posebno red Passeriformes.

Zaštita sisara i ptica u području trebala bi biti posebno legislativno uređena, uz

U sastavu fitobentosa na izvoru Stojčevac registrovano je 57 taksona sa dominacijom

U uzorku glavnog izvora na Vrelu Bosne u sastavu fitobentosa prisutno je 40 taksona

Uzorci izvora II i IV pokazuju manje siromaštvo u odnosu na glavni izvor. U samom II

Rezultati analize sastava zoobentosa na Rimskom Mostu ukazuju na veći diverzitet

U uzorcima mikrofita u izvorima Borim I i II sa područja sela Vrutak zapaža se manje

Nije moguće uspoređivati rezultate naših istraživanja kvalitativno-kvantitativnog sastava

U sadašnjem stanju ovakvi hidroekosistemi su pogodni za poseban vid sportskog

ŽIVOTNA SREDINA, STANOVNIŠTVO I KULTURNE VRIJEDNOSTI

Nakon rata uslijedile su demografske promjene u pogledu broja i strukture stanovništva.

Prostor odlikuje velika pejzažna raznolikost, gdje se posebno ističu:

Kategorizacija antropogenih i drugih uticaja na Vrelu Bosne

Naziv rimski most prvenstveno je baziran na uzidanim detaljima sa rimskih građevina

Most je jedan od niza primjera stvaralačke inventivnosti i graditeljske raznolikosti na tlu

Arheološka nalazišta. Značajna arheološka nalazišta pronađena su na lokalitetu

Arheološka istraživanja na lokalitetu Vruci izvršena su 1975. godine kada su i pronađeni

Posjeta u prostoru Vrela Bosne

Brojno mjesto Ulaz u Vrelo Bosne (parking)

Aleja malo prije odvajanja za

Aleja malo poslije odvajanja za

Analiza turističkih aktivnosti i utjecaja na prirodu

Zaštita pravnim redom i Zakon o proglašenju spomenika

Ciljevi i sredstva upravljanja

Upotreba Cilj Upravljački Mjere Šifra Sektor

Voćnjaci  Očuvanje Voćnjaci  Očuvanje voćnjaka V 1

Njive  Ekološka Njive u  Preporuke za ekološku NVVP 1

Zoniranje i aktivnosti po sektorima

Karta upravljačkih sektora

Projekt br. 1: Sređivanje imovinsko-vlasničke situacije u nukleusu

Za područja, gdje se ograničava izvođenje poljoprivrednih aktivnosti treba pripremiti

Aktivnosti Troškovi Izvori Trajanje Početak

Cilj je očuvanje livada u postojećem obimu. To se može vršiti košnjom, u određenim

Pokazatelji uspjeha à % održanih livada, stanje indikatorskih vrsta

Voćnjaci Očuvanje Voćnjaci Očuvanje voćnjaka V 1

Njive Ekološka Njive u Preporuke za ekološku NVVP 1