SVEUČILIŠTE U ZADRU

Pomorski odjel

Seminarski rad:

Sueski kanal

Student:Luka Knežević Mentor: doc. dr.sc. Lena

Mirošević

Zadar, 2014.

1
Sadržaj:
1.UVOD.....................................................................................3
1.1.Predmet rada..............................................................3
1.2.Ciljevi rada..................................................................3
1.3.Metododologija rada.................................................3
1.4.Struktura rada...........................................................3
2.SUESKI KANAL KROZ POVIJEST.............................................4
2.1.Antičko doba.............................................................4
2.2.Novo doba.................................................................4
3.TIJEK GRADNJE.....................................................................4
3.1.Početak gradnje.........................................................4
3.2.Materijali i njihovo dopremanje................................5
3.3.Neočekivani problemi................................................5
4.STRATEŠKO I GOSPODARSKO ZNAČENJE..............................5
4.1.Razlozi stoljetnog iskorištavanja................................5
4.2.Utjecaj na gospodarstvo Egipta.................................6
5.SADAŠNJI STATUS SUESKOG KANALA...................................6
5.1.Usporedba nekad i sad...............................................6
5.2. Promet.....................................................................7
6.ZAKLJUČAK...........................................................................7
7.LITERATURA.........................................................................7

2
1.UVOD Commented [P1]: Cijeli tekst u seminaru mora biti poravnat i
prored 1,5

Ljudi su od pradavnina pokazivali interes za pustolovinama i novim otkrićima. Naime koliko god Commented [P2]: Uvod...mora biti stručno razrađen, a ne
literarno..
im je bilo teško oni su konstantno napredovali, nalazili načine kako da olakšaju sebi i drugima. Sada
kad nam je sve servirano na pladnju smatramo da ne trebamo slijediti njihov primjer, no varamo se.
Jedna osobita priča o ljudskoj žrtvi i odricanju za „viši cilj“ je ona o Sueskom kanalu koja je trajala
stoljećima, a nastavlja se i danas. Stoga smatram da je neophodno razumijeti potrebe gradnje, njezin
tijek te ogromnu važnost koju ima Sueski kanal u svjetskom prometnom sustavu.

1.1.Predmet rada

Predmet proučavanja u ovom radu jest Sueski kanal, odnosno umjetnio prokopani kanal dugačak
163 metra koji odvaja Afriku i Aziju, a odnosno spaja Sredozemno i Crveno more. S obzirom na
činjenicu da je devetnaesto stoljeće obilježila međukontinentalna ska trgovina otvaranje novih
plovnih puteva je bilo i te kako od velikog značajano. Put se višestruko umanjio, što je povećalo
promet i snizilo cijene.

1.2.Ciljevi rada

Cilj ovog seminarskog rada je pružiti čitatelju nužne navesti povijesni pregled nastanka Sueskog
kanala.osnovne informacije, upoznati ga s predmetom istraživanja te produbiti njegovo već
postojeće znanje o općim životnim temama koje mu možda i nisu toliko bliske, no globalno su
važne. Ono što želim postići je približiti pojam Istaknuti važnost Sueskog kanala i razumijevanja
promjena i novina koje je unio u tadašnji plovni sustav. Svrha rada je utvrđivanje mjesta i uloge
inovacija u funkcioniranju procesa tehnoloških promjena.

1.3.Metodologija rada

Metode korištene u izradi ovog rada su: metoda analize, metoda sinteze, metoda deskripcije te
metoda kompilacije.

1.4.Struktura rada

Seminarski rad je sistematiziran u šest tematskih jedinica poredanih prema važnosti te logičnom
slijedu. Prvi dio, ”Uvod”, odnosi se na predmet i ciljeve rada, korištene znanstvene metode,
odnosno metodologiju rada te strukturu seminarskog rada radi lakšeg praćenja materije. Nakon
uvodnog dijela slijedi drugi dio naslovljen sa „Sueski kanal kroz povijest“ koji obrađuje metode i
djelatnosti koje su se rabile kroz povijest kako bi se iskoristilo to uistinu zanimljivo područje za
određene svrhe u korist napretka. Treći dio „Tijek gradnje“ vraća nas u prošlost, odnosno 25.
travnja 1859. godine kada je brilijantni podutetnik, bivši francuski konzul u Kairu, Ferdinand de
Lesseps s efipatskim vlastima dogovorio početak gradnje Sueskog kanala. Saznat ćemo koje su
3
materijale koristili te je li im sve pošlo za rukom. Slijedeći dio je „Strateško i gospodarsko
značenje“ koji objašnjava razloge dugogodišnjeg iskorištavanja kanala, njegov utjecaj na Egipatsko
gospodarstvo te prednosti koje ima u odnosu na ostale prometne puteve. Kroz peti dio „Sadašnji
status Sueskog kanala“ usporedit će se utjecaj kanala u pomorskom prometu u prošlom stoljeću i u
suvremeno doba. Također će biti ponuđeni i neki podaci o godišnjem prometu u Sueskom kanalu, a
značajan je i utisak svjetske krize koji je ostavio dubok trag na pomorskom prometu. Za kraj sve je
sumirano u ”Zaključku” gdje su ponovljene neke relevantne informacije, dok su u ”Literaturi”
nabrojeni korišteni izvori.

Commented [P3]: Ovo iskoristiti u Uvodnom dijelu; ali bez

isticanja Prvi drugi dio..već općenito

2. SUESKI KANAL KROZ POVIJEST

2.1.Antičko doba Commented [P4]: Nema potrebe za podnaslovima..to su mali

odlomci..a ne poglavlja....

Prve informacije o Sueskom kanalu sežu još do vremena Starog Egipta. Vjeruje su da je prvi kanal
na tom području izgrađen u 13. stoljeću prije Krista između delte rijeke Nil i Crvenoga mora. Bila
su dva prakanala u to doba. Jedan je konstruiran za vrijeme Ramzesa II. I njegove vladavine, dok je
gradnja drugog kanala, koji se nastavljao na prvi započeta za vrijeme Necha II. Taj pothvat je
nastavio perzijski kralj Dario I. (referenca nedostaje od koga je preuzeto?!)Zanimljivo je to da je
tijekom gradnje poginulo 120 000 ljudi. Brigu oko novonastalog kanala vodili su Ptolomejevići.

2.2.Novo doba

Nakon tisućljećtnog iskorištavanja kanal je u 8. stoljeću postao neuporabljiv. Prije tog nemilog
događaja rabljen je uglavnom za prijevoz žitarica. Zanimanje o izgradnji kasnije su imali Mlečani i
Nijemci, no prvu pravu definiranu ideju je imao je Napoleon čija je zamisao o izgradnji kanala
između Sredozemnog i Crvenog mora ubrzo napuštena zbog prevelike razlike u nivou mora. Plan je
revitaliziran 1854. godine sakupljane su koncesije, a zbog političkih igara Velike Britanije i
Amerike, kao i američkog građanskog rata, izgradnja je trajala do 1869. godine.referenca???

3.TIJEK GRADNJE

3.1.Početak gradnje

Gradnja Sueskog kanala je bila jako usporena. Svoj plan o izgradnji predstavio je Ferdinand de
Lesseps 1854. godine Muhamedu Saidu. On je očigledno prepoznao potencijal projekta pa je ubrzo
potpisao nalog o koncesiji kojim ga egipatska vlada ovlašćuje na osnivanje Međunarodnog društva
za Sueski kanal (Compaqnie Universelle du canal maritime de Suez). To društvo je dobilo pravo na
korištenje kanala u trajanju od 99 godina, nakon čega je uprava nad kanalom vraćena Egiptu. 25.
travnja 1859. gradnja je započela u Port Saidu, na sjevernom kraju kanala, a trajala je deset godina.
Svečano otvorenje priređeno je 17. studenog 1869. godine, a na izgradnju je utrošeno više od 100
milijuna dolara. Referenca?

4
3.2.Materijali i njihovo dopremanje
Plan izgradnje sueskog kanala je bio vrlo zahtjevan posao. Zahtjevao je odlično izrađen plan i
velike fizičke napore. Već je spomenuto da je konstrukcija trajala 10 godina te ta informacija
potvrđuje gornji navod. Sve korištene metale, alate, materijale, strojeve, ugljen, željezo, drvo i
ostale potrepštine donesene su iz Europe. Zbog velikih troškova prijevoza, 1863. godine je izgrađen
kanal za dopremanje pitke vode. Referenca?

3.3. Neočekivani problemi

Ipak, koliko god uspješno planirana bila izgradnja, došlo je do nekih velikih problema. Uz
nepredviđeno visoke troškove i financijske probleme, izbila je epidemija kolere. Zapanjujuć je
podatak da je od milijun i pol radnika, stradalo čak njih 125 tisuća. Engleska je nastojala
onemogućiti izgradnju kanala zbog azijske trgovine oko Afrike i njene najbogatije kolonije Indije.
Kada je u Egiptu izbila pobuna krajem ХIХ. st. britanska vojska je okupirala kanal i tada je
proglašen autonomnom zonom pod kontrolom Velike Britanije. Tako je potrajalo do 50-ih godina
prošlog stoljeća, kada je kanal re-integriran pod vlasti Egipta. Ubrzo je izbila Sueska kriza 1956.
koja je bila oružani završetak krize u odnosima između Egipta s jedne strane i saveza Velike
Britanije, Francuske i Izraela. Kanal je bio okupiran od strane UN-a i zatvoren za promet.referenca

4. STRATEŠKO I GOSPODARSKO ZNAČENJE

4.1.Razlozi stoljetnog iskorištavanja

Potencijal ovog prostora je prepoznat još u vrijeme starog vijeka, no dugo vremena sve je ostalo
samo na ideji i nekom slabom pokušaju. To je dovelo do potpune stagnacije u 8. stoljeću. Nameće
se pitanje zašto je to područje toliko značajno. Odgovor leži u činjenici da je pomorski promet koji
se masiovnvo razvijao tražio nove isplativije i kraće pomorske putove. Kako je jedan kroničar
kazao: ¨Kolumbo je tražio put za Indiju, Bartolomeo Diaz i Vasco de Gama su ga našli, Negrelli ga
je pripremio, Lesseps ga je napravio“.

5
Tablica 1. Udaljenosti važnijih mediteranskih luka do važnijih luka Srednjeg i Dalekog istoka
(nautičke milje)
Pomorska relacija
Skraćivanje
Oko Rta Dobre Sueskim
Luka plovidbe (2-3)
Nade kanalom
1 2 3 4
1. Marseille:
Karachi 10.481 4.368 6.113
Bombay 10.418 4.368 6.050
Rangoon 11.296 6.198 5.098
Singapore 11.445 6.541 4.904
Hong 12.774 8.081 4.693
Kong
2. Genova:
Karachi 10.645 4.287 6.358
Bombay 10.581 4.473 6.108
Rangoon 11.460 6.118 5.342
Singapore 11.609 6.461 5.148
Hong 12.943 7.901 5.037
Kong
Izvor : A. Balić, Sueski kanal, Zagreb, 1993. god., str. 55.

4.2.Utjecaj na gospodarstvo Egipta

Iako se za vrijeme gradnje Egipat našao u većim problemima i sukobima, ipak mu je Sueski kanal
donio masivan promet i podigao gospodarstvo države na zavidnu razinu. Od svjetske je važnosti, Commented [P5]: Opet..masivan..ali bolje koristiti od masovan
povezuje najudaljenije prostore i time skraćuje pomorski put za nekoliko tisuća kilometara. To je - termin..značajan..znatan..velik...itd.

razlog da je isti taj kanal postao jedan od važnijih pomorskih ruta. Najbliža je pomorska veza
između zapadne i istočne hemisfere, a uz Panamski kanal predstavlja jednu od najvažnijih
pomorskih arterija svijeta. Usto je i najvažniji tankerski plovni put za opskrbu Europe
bliskoistočnom naftom što učvršćuje njegovu ogromnu stratešku važnost. Gradnjom kanala regija je
bitno izmijenjena i postala najvažnije gospodarsko područje Egipta. U Ismailliji se nalazi sjedište
uprave Sueskog kanala, te prometno čvorište prema Kairu, a grad Suez je na južnom ulazu u kanal.

5.SADAŠNJI STATUS SUESKOG KANALA

5.1.Usporedba nekad i sad

U vrijeme otvaranja Sueskog kanala, uspjeh je bio zagarantiran. Prvobitna namjena kanala bila je
razmjena između industrijske zapadne Europe i kolonija u južnoj Aziji. Brodovi su usmjerili svoju
plovidbu pohrlili kroz ovaj kroz umjetno stvoreni pomorski kanal koji bi im je trebao uštediti
desetke dana putovanja, ovisno o mjestu polaska te odredištu. Najveće uštede imaju brodovi koji
plove iz luka europskog mediteranskog pročelja do luka odredišta na azijskom kontinentu. Međutim
6
u dvadeset i prvom stoljeću Egipat se našao u ozbiljnim problemima. Svakodnevno izbijanje
prosvijeda na ulicama, nezadovoljstvo Egipćana uvijetima života te svjetska kriza su uzdrmali već
ionako nestabilno gospodarstvo i pokrenuli val nezadovoljstva. Katar je proteklih nekoliko godina
ozbiljno zainteresiran za ulaganje u Egipat što pokazuje podatak da je 2013. godine položio čak 2
milijarde dolara u Egipatsku središnju banku. Nimalo ne čudi što se egipatska javnost uznemirila
oko projekta "Sharq al-Tafria" u kojem Muslimanska braća vide spas za izlazak iz teške
gospodarske krize u koju su doveli zemlju. Projekt Sharq al-Tafria od Sueskog kanala predviđa
napraviti međunarodnu logističku zonu u kojoj će se prvenstveno naplaćivati prolaz, ali i pružati sve
vrste usluga brodovima koji prolaze kroz njega. Zainteresirani su također i Kinezi koji planiraju
daljnja ulaganja.

5.2. Promet
Jedan je aspekt Sueskog kanala nedvojbeno bio konstantan i uspješan, a to je promet. Od samog
otvaranja, znači 1869. godine uvijek je bio ogroman interes brodskih kompanija za prolaz Sueskim
kanalom u svojim rutama. Već nekoliko godina nakon otvorenja kanal je imao veliki utjecaj na
svjetsku trgovinu jer je omogućavao da se svijet obiđe u rekordnom roku, što je utjecalo i na
ubrzanje procesa europske kolonizacije Afrike. No utjecaj svjetske krize se odrazio u na pomorski
promet pa je tako zabilježen lagani pad prometa 2012. godine u pdnosu na prethodnu godinu. U
kolovozu 2012. su Suezom prošla 1522 broda što je jedan posto manje (1537) od kolovoza
2011..Bilo je 318 tankera (-0,9%), a drugih brodova 1204 (-1,0%). U prvih osam mjeseci 2012.
godine kanalom je prošlo 11.560 brodova, uz smanjenje od 1,4 posto prema istom razdoblju prošle
godine.

6.ZAKLJUČAK
Sueski je kanal danas jedan od najznačajnijih pomorskih prolaza za velike brodove, dok je okolna
regija gospodarski najrazvijenije egipatsko područje. Promet kanalom vrlo je živ, što je razlog tome
da kanal slovi kao najprometniji kanal u svijetu.Trenutačno je kanal pod ovlasti Egipta, a za
njegovo su održavanje zadužene „Ovlasti Sueskog kanala“. Sueski kanal moramo shvatiti ne kao
turističku atrakciju, već kao vrhunsko ljudsko postignuće i simbol današnjeg vremena u kojem
čovjek teži da podredi prirodu svojim potrebama.

7.LITERATURA

7
http://www.history.com/this-day-in-history/ground-broken-for-suez-canal

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sueski_kanal

http://en.wikipedia.org/wiki/Suez_Canal

http://www.economist.foto55.com/svijet/544-kinezi-ulau-29-milijardi-eura-u-gdf-suez.html

http://geography.about.com/od/specificplacesofinterest/a/suezcanal.htm

http://www.skole.hr/veliki-odmor/sirom-svijeta?news_id=5587

http://sph.hr/clanci/iz-svjetskog-pomorstva/pad-prometa-sueskim-kanalom-180/

http://www.advance.hr/vijesti/buducnost-sueskog-kanala-i-sukob-katara-i-uae-a-u-borbi-za-investicije/

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&ved=0CC0QFjAA&url=http
%3A%2F%2Fwww.pfri.uniri.hr%2F~poletan%2FRT%2FRT_PREDAVANJA%2FII%2520dio%2520predavanja%2
520-%2520RT-%2520kolokvij%25202%2F2.%2520kolokvij%2520-
%2520popratni%2520materijal%2Fpomorski%2520kanali-
pratno.doc&ei=TZ3OUpLKGqT9ywPMm4HgAw&usg=AFQjCNELnowLUJE5goslyBn8YuQVOtDI2A&sig2=gTnC
xIApGXDWdF3tDNbaOw&bvm=bv.59026428,d.bGQ