Jadrolinija

Niste prijavljeni Razgovor Doprinosi Otvori novi suradnički račun Prijavi se
Stranica Razgovor Čitaj uredi Vidi stare izmjene Pretraži projekt Wikipedija
Jadrolinija
Jadrolinija je hrvatska prijevozna tvrtka Jadrolinija
Glavna stranica (brodarska) osnovana u Rijeci 20. siječnja 1947.
Kafić godine. Jadrolinija, naš najveći putnički brodar,
Novosti održava linije sa gotovo svim hrvatskim otocima te
Nedavne promjene
lukama u Italiji.
Slučajna stranica
Vrsta javno
Pomoć Sadržaj
Donacije Osnovana 20. siječnja 1947.
1. Brodovi i linije
Sjedište Rijeka, Hrvatska
Ispis/izvoz 1.1. Katamarani
Napravi zbirku Pokriveno hrvatski dio Jadrana
1.2. Trajekti
Preuzmi kao PDF područje
1.3. Putnički brodovi
Inačica za ispis Usluge -prijevoz vozila i putnika na
1.4. Povučeni brodovi
Wikimedijini projekti 2. Povijest moru
Zajednički poslužitelj 2.1. Od osnutka do Drugog svjetskog rata Slogan '"Odmor počinje na
2.2. Drugi svjetski rat brodu!"'
Pomagala
Što vodi ovamo 2.3. Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog Web stranica jadrolinija.hr
Povezane promjene rata
open in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API pdfcrowd.com
Postavi datoteku 2.4. Jadrolinija u Domovinskome ratu
Posebne stranice 2.4.1. Brodovi brzih i međunarodnih linija
Trajna poveznica 3. Galerija slika
Podatci o stranici 4. Izvori
Wikipodatci stavka
4.1. Bilješke
Citiraj ovaj članak
4.2. Literatura
Drugi jezici 5. Vanjske poveznice
Čeština 5.1. Ostali projekti
Deutsch
English
Suomi Brodovi i linije [uredi]
Palača Jadran, sagrađena 1897. g. u kojoj je
Français
‫עברית‬ danas sjedište Jadrolinije
Katamarani [uredi]
Italiano
日本語
Godina početka
Nederlands Godina broj
Brod plovidbe Trenutačno plovi na liniji
Norsk bokmål izgradnje putnika
Polski za Jadroliniju
Srpskohrvatski / HSC
српскохрватски 1990. 1998. Rijeka – Rab – Novalja 325
Slovenščina Adriana
Svenska HSC
Uredi međuwikije 1989. 2015. Zadar – Preko 450
Dora
HSC
1991. 2001. Split – Hvar – Prigradica – Korčula 306
Dubravka
HSC Trogir – Seget Donji – Drvenik Mali –
1990. 2001. 306
Judita Drvenik Veliki
HSC
HSC
1989. 2004. Split – Bol – Jelsa / Split – Hvar 306
Karolina
HSC
1991. 2004. Na zimovanju u Šibeniku 306
Novalja
HSC Zadar – Rivanj – Sestrunj – Zverinac
1981. 1994. 170
Olea – Božava – Brbinj
HSC Zadar – Molat – Brgulje – Zapuntel –
1990. 1998. 250
Silba Ist
HSC Vida 2011. 2016. Split – Hvar – Korčula 304
Trajekti [uredi]
Godina
Godina početka Trenutačno plovi na broj
Brod
izgradnje plovidbe liniji putnika/automobila
za Jadroliniju
M/T Bartol Split – Vela Luka - Ubli /
1989. 1989. 500/54
Kašić Split - Rogač
M/T Biokovo 2009. 2009. Split – Supetar 1200/138
M/T Bol 2005. 2008. Brestova – Porozina 600/197?
M/T Brač 2014. 2014. Valbiska – Merag 616/145
M/T
1985. 1999. Brestova – Porozina 338/70
Brestova
M/T Cres 2005. 2005. Prizna – Žigljen 600/100
M/T
1979. 1996. Zimovanje u Rijeci 1300/300
Dubrovnik
M/T Hanibal Dubrovnik – Lopud –
1993. 1994. 360/35
Lucić Suđurađ
M/T Hrvat 2007. 2007. Split – Supetar 1200/138
M/T Ilovik 2006. 2007. Valbiska – Merag 500/170
M/T Jadran 2010. 2010. Split – Supetar 1200/138
M/T Juraj
2007. 2007. Zadar – Preko 1200/138
Dalmatinac
M/T Kijevo 1997. 1997. Biograd na Moru – Tkon 150/36
M/T Korčula 2007. 2008. Split-Vela Luka-Lastovo 700/170
M/T Kornati 2014. 2014. Zadar – Brbinj 616/145
M/T Krk 2014. 2014. Valbiska – Lopar 616/145
M/T Laslovo 1997. 1997. Drvenik – Sućuraj 150/36
M/T Lastovo 1969. 1978. Split - Rogač 500/60
M/T Šibenik – Zlarin – Kaprije
1969. 1969. 200/35
Lošinjanka – Žirje
M/T
1989. 1998. Vela Luka – Ubli 350/70
Lubenice
M/T Marjan 2005. 2005. Split – Stari Grad 1200/130
M/T Marko
1973. 1988. Split – Ancona 1000/270
Polo
M/T Mate Zadar – Iž – Rava – Mala
1988. 1988. 440/50
Balota Rava
M/T Mljet 2014. 2014. Ploče – Trpanj 616/145
M/T
1971. 1971. Makarska – Sumartin 200/30
Pelješčanka
M/T Petar
1989. 1999. Split – Vis 1080/120
Hektorović
M/T Prizna 1970. 1991. Na zimovanju u Kraljevici 300/60
M/T Sis 1974. 1997. Zadar – Preko 700/70
M/T Ston 1997. 1997. Drvenik – Sućuraj 150/36
M/T Supetar 2004. 2004. Zadar – Preko 600/100
M/T Sveti Zadar – Rivanj – Sestrunj
1980. 1991. 300/45
Juraj – Zverinac – Molat
M/T Sveti
2004. 2004. Orebić – Dominče 600/100
Krševan
M/T
1971. 1971. 200/30
Šoltanka
M/T Tin
2002. 2003. Split - Stari Grad 1000/200
Ujević
M/T Valun 1983. 1998. Prapratno – Sobra 730/80
M/T Vladimir
1986. 1986. Zadar – Preko 450/70
Nazor
M/T Zadar 1993. 2004. Na remontu u Kraljevici 1025/280
Putnički brodovi [uredi]
Godina početka
Godina broj
Brod plovidbe Trenutačno plovi na liniji
izgradnje putnika
za Jadroliniju
Šibenik – Zlarin – Prvić Luka –
M/B Lara 1988. 1991. 250
Šepurine – Vodice
M/B Dubrovnik – Koločep – Lopud –
1963. 1963. 450
Postira Suđurađ
M/B
1957. 1957. Punat 450
Premuda
Mali Lošinj – Vele Srakane – Unije –
M/B Tijat 1955. 1955. 300
Susak – Mali Lošinj
Povučeni brodovi [uredi]
Godina početka
Godina Godina
Brod plovidbe Stanje
izgradnje prodaje
za Jadroliniju
M/T Istra 1965. 1981. 2010. Izrezan 2010. u Aliagi.
M/T Borik 1978. 1978. 2009. Prodan u Crnu Goru.
Potonuo 08.01.2015. godine 4 NM
Potonuo 08.01.2015. godine 4 NM
M/T Vis 1965. 1976. 2011.
od Sao Felipea.
M/T
1955. 1972. 1994. Izrezan 1994. u Chioggiji.
Gradac
M/T
1959. 1973. 2004. Izrezan 2011. u Aliagi.
Novalja
M/B
1962. 1962. 1991. Izrezan 2004. u Pločama.
Perast
M/B
1963. 1963. 1988. Izrezan 1988. u Svetome Kaji.
Porozina
M/T
1968. 1985. 2010. Izrezan 2010. u Aliagi.
Vanga
Prodan 2013. tvrtci Hoteli Pag
M/B Ozalj 1955. 1955. 2013.
d.o.o.
M/T Ilirija 1963. 1971. 1997. Izrezan 2006.u Aliagi.
M/T Ivan Plovi kao Asaba 2 za Maurico
1970. 1993. 2009.
Zajc Shipping Ltd.
HSC Plovi kao Mala Sirena za Miatrade
1978. 2003. 2014.
Mediteran d.o.o.
M/T
1978. 1978. 2014. Izrezan 2015. u Aliagi.
Jazine
M/T Pregrađuje se u plutajuće
1970. 1970. 2014.
Krčanka skladište.
M/T
M/T
1966. 1993. 2010. Izrezana 2011. u Aliagi.
Božava
M/T
1971. 1992. 2008. Plovi za Viadukt d.o.o.
Žigljen
M/T
Slavija I
M/T
1964. 1976. 1996. Izrezan 2011. u Aliagi.
Partizanka
M/T Izrezan 2004. u Reggio di
1951. 1972. 1999.
Kalmar Calabriji.
M/T
1963. 1972. 1997. U muzeju u Švedskoj.
Komiža
M/T
Liburnija
M/T
1954. 1965. 2001. U raspremi u Šibeniku.
Sumartin
M/T
1954. 1963. 1991. Izrezan 1997. u Šibeniku.
Klimno
M/T
Porozina
Povijest [uredi]
Od osnutka do Drugog svjetskog rata [uredi]

Godine 1922., na poticaj države te kao uvjet za dobivanje subvencije, parobrodarska društva
Jadranska plovidba (Sušak), Dioničko parobrodarsko društvo Oceania (Trst), Austro-Hrvatsko
parobrodarsko društvo na dionice (Punat), Obalna paroplovitba društvo s.o.j. (Dubrovnik),
Parobrodarsko društvo na dionice (Split) i Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice (Senj)
udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17
godina kasnije, 1939. godine, 55 brodova. I nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao
jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine parobrodi ne odlaze iz
Sušaka, nego iz Bakra koji je preko Škrljeva bio povezan željeznicom sa Zagrebom.
Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine
promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i
Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za Dalmaciju: Bakar – Kotor i Bakar – Metković
koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri
uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata
počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković , Split – Dubrovnik i putničko teretna
pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – Patras (jednom
tjedno), Sušak – Trst – Pirej – Solun (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).
Drugi svjetski rat [uredi]
Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat, što je već počeo u Europi, mogao
prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je
predstavku General Štabu, u kojoj je tražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto
u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova "koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe", te
su se mogli povući u Egejsko more.
„Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne
putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u
Dubrovniku.”
(―)
No umiješala se Dubrovačka plovidba tražeći to isto za svoj brod Kralj Aleksandar 1. Zbog toga
novog traženja, 9. lipnja 1940. godine uslijedila je zabrana odlaska "pa su ti parobrodi bili povučeni
i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama".
Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe Predsjednik

Kopajtić i Srbin održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, talijanskih,
albanskih, grčkih i crnomorskih luka. Uz opasnosti koje su prijetile od podmornica, ratnih
zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da
ih se odvelo i na Maltu pod sumnjom ratnog šverca. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za
parobrode, Karadorđa i Prestolonaslednika Petra, koji su 2. travnja 1941. godine, dakle prije
napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka Zlarina. Do njihova je potapanja došlo
zbog toga "što nisu bili obaviješteni o položenim minama". Nakon tih nesreća do kojih je došlo
nemarom, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u
Hotelu Ambasador u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine nađeni su mrtvi u blizini mora.
U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim
uvalama Hrvatskoga primorja, bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli
parobrodi Zagreb, Beograd, Topola, Knin, Lav, Slavija i Triglav. Njima su noću 5. travnja otvoreni
podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne
komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i
talijanska okupacija hrvatske obale.
Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na
Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su
stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, partizani su kod Živogošća potopili parobrod Vis,
a iste su godine u stranim vodama stradali Predsjednik Kopajtić i Neretva. Prvi je 21. rujna
torpediran na ušću Orinoca, drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod Capo de St. Vito u
Italiji.
Do kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest
brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao
je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i
njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda
mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u Crikvenici, a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje
ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice.
Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu
stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka
oslobođenih od Talijana.
Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine, bili su osnovani posebni
sektori u sklopu kojih su bila organizirana posebna prometna odjeljenja, mjerodavna ne samo za
pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori bili ukinuti potkraj 1944. godine
kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu.
Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja
rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske
institucije novih vlasti najprije povlače na Hvar, da bi se uskoro smjestile na otoku Visu.
Oslobađanjem Beograda, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa

zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i
dalje mjerodavna Ratna mornarica. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva,
koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u Ministarstvo pomorstva FNRJ, u čije su područje rada
prešli svi poslovi pomorstva.
Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu
kojima: Baiamonti (Sarajevo), Salonu, (Hercegovinu), Angelo Paolucci (Senj), Curzolu (Lav).
Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: Dravu 30. siječnja
1944. godine u Tirenskome moru, Soču 7. travnja kod Venecije, Sušak kod Trsta i Triglav kod Tag
Hamenta. I u zadnjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod
Trogir koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji.
Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno
18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima
najpoznatiji je parobrod Bakar koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita,
Visa i Lastova, a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi
ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je
pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima.
Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata [uredi]
Uredbom Vlade FNRJ 20. siječnja 1947.

godine, osnovana su četiri pomorska
poduzeća među kojima je Jadranska linijska
plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41
brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili
osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova,
za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2
motorna broda i to: Bakar, Bar, Brač, Budva,
Cres, Gradac, Knin, Kostrena, Kotor, Krk,
Kupari, Labin, Lapad, Makarska, Pašman,
Polovni feribot Marina (izgrađena 1936.), vezana u
Pelješac, Perast, Podhum, Polače, Rab, Riječkoj luci. Godine 2013. preuređuje se u prvi brod
Rečina, Rovinj, Srbin, Starigrad, Ston, Šipan, hostel na Sredozemlju.[1]
Trogir, Ugljan i Ulcinj.
Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna
parobroda. Te godine najveći brod iz flote Srbin kod mjesta Glavotok (otok Krk) nailazi na
podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade.
Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje
polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut.
Do 1950. osposobljeni su brodovi: Cavtat, Istra (prije Split), Opatija-Vida (prije Triglav), Poreč
(prije Učka), Hercegovina, Dalmacija (prije Zagreb), Vrbnik (prije Vila), Senj i Sinj (prije Sarajevo).
Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u
sastavu Jadrolinije.
Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede
parobroda (pogona na ugljen) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na lož–ulje. Među prvima
su preuređeni brodovi Dalmacija (prije Zagreb), Partizanka (prije Prestolonasljednik Petar), Sinj
(prije Sarajevo), Kotor, Lastovo (prije Beograd), Proleterka (prije Karađorđe), Pag (prije Brasso) i
Istra (prije Split). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine
započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna
starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi
obnovljeni parobrodi bili su željezni, a motorni isključivo drveni. Za lokalni promet grade se novi
brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje.
Godine 1948. u pulskom brodogradilištu Uljanik naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih
motornih brodova "Abbazia" i "Laurana". Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi Vladimir
Nazor, Njegoš, Aleksa Šantić, Ivan Cankar, Vuk Karadžić i Kosta Racin. Ovi brodovi znače novi
početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon.
Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije
odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa
brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi Osijek,
Maribor, Mostar i Novi Sad koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene
tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine sa 44 kreveta. Iz
brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi Ohrid
(kasnije Tijat), Karlovac i Valjevo (kasnije Ozalj) kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta.
Ovo je članak s pretjeranom količinom verzala

(VELIKIH SLOVA).
Članak treba ispraviti u skladu s preporukama.
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran.

(Rasprava)
Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj
predložak.
Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta
prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar,
Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik , Brodarsko
poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su
prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji. Desetak godina
iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom
turizma i nedovršenja "magistrale" obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne
zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO
kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/
kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona
tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko - teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej)
ponovno se uspostavlja sa brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da
bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje
bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne
ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih
tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila
postaju aktualani tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958.godine. Prva
trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni
drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar ali ima
brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres sa preuređenim trajektom VANGA
Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i
1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje
preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije
nabavkom i preuređenjem dvo trupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab
okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. ( U dostupnim materijalima nema
točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958
do 1963. ) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split,
Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo
na liniji Crikvenica – Šilo a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju
Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem
mosta u promet ) sa novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom
povezivanju priobalnih otoka s kopnom a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i
koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom
strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih
iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod
postaje nastavak ceste odnosno "most" u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna
ekonomija postaje izvorom za smanjenje "dotacije" a budući su trajektne pruge proglašene
"rentabilnima" država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim
republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa.
Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata
za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i
šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne
Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi "feribot" na
hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na
raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio- ležaja. U vrijeme uvođenja novih
tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz
lokalnog prometa mada se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba
Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu . - Obalna plovidba Split kupuje
polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do
250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. -
Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o
kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji
mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. - 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot
MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. - 1971. Mediteranska plovidba
nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme
Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od
RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU,
sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta sa dvije rampe za
ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje
zbog jedne rampe ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna a mali gaz
omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i
posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu) , POROZINU,
POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i
koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju.
Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za
kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju )
Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim "dječjim
bolestima" a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se
trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne
plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik
Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu
putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore
isključivo u putničke brodove sa po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto
vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku a
uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa
cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova sa
33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno
imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti.
Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za
međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14
trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna
broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu sa otocima
povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba , Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće
Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih
karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo
nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj
plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima
Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je
rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza
brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971.
Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i
zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj
školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije
povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod
Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja
kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran
Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabavka polovnih brodova u inozemstvu.
Jadrolinija u Domovinskome ratu [uredi]
Na prvom mjestu bila je evakuacija građana iz ratom zahvaćenih područja. I mada intezitet rata nije
bio na svim područjima jednak pomorski promet je bio pojačan i izložen posebnim naporima na
svim područjima. U razdoblju 1991 do 1995. Jadrolinija je izgubila mnoge brodove ali nažalost i
vrsne pomorce a zbog potreba stanovništva otvarala linije i tamo gdje je to bilo gotovo
nemoguće.Slijede kronološki najvažniji trenuci u floti tijekom Domovinskog rata:
4.08.1991 m/t “KLIMNO” - otplovio za Novigrad gdje je služio za potrebe HV-a održava liniju
Novigrad - Ribnica ( Kruševo )
11.09.1991. - trajekt pogođen projektilom, napušten i ostavljen u Novigradu
11.09.1991. - Zatvoren Maslenički most - žestoki napadi na Zadar i okolicu.
14.09.1991. - egzodus ljudi - građana Zadra i okolice prema Rijeci i otocima. Jedina veza sa
Dalmacijom preko Paškog mosta i linije Prizna - Žigljen. Trajekti voze 24 sata.
14.09.1991. - m/t“PELJEŠĆANKA” - sudjelovala u Pločama u napadu na MALE BARE. Brod
ostao u blokadi i oštećen ali intervencijom pomoraca osposobljen za prugu.
17.09.1991. - I. POMORSKA BLOKADA - zabrana plovidbe užim dijelom Dubrovnika. Blokirana
splitska luka s cijelim akvatorijem pred luku doplovile dvije raketne topovnjače. Pulu i Rijeku
kontroliraju ratni brodovi i helikopteri.
18.09.1991. - ex. m/t “PARTIZANKA” ne uspijeva isploviti u redovnoj liniji iz Dubrovnika za
Korčulu i Split
od plovidbe za Dubrovnik odustao talijanski feribot “TIZIANO”
23.09.1991 - u luci Ploče (opća opasnost ) Tijekom akcije zarobljavanja oružja u luci Ploče
SMRTNO stradao MATE TOMAŠ
m/t “ŠOLTANKA” - sredinom mjeseca rujna prevozio topove iz ŠLOTE za SPLIT
24.09.1991. - m/t “GRADAC” Polagao mine ispred ratne luke LORA
1.10.1991. - m/t PELJEŠĆANKA” - izvlačenje naoružanja i minsko eksplozivnih sredstava iz
skladišta u vojarni Ploče
1.10.1991. - m/b “PERAST” Pogođen i uništen - tri pomorca ( SRŠEN, MATIĆ, NODILO ) se
smatraju nestalima - počinje potraga za njima. Upućuju se zahtjevi za pomoć u traženju
Promatračima Europske zajednice, veleposlanstvu EZ u Zagrebu i Vladi RH.
3.10.1991. - II. POMORSKA BLOKADA - U Splitu Krizni štab izdaje naredbu da se na relaciji
Rijeka - Split - Dubrovnik prevoze samo putnici i teretna vozila. Iz Splita dozvoljeno isplovljenje
stranim brodovima i m/t “ BALKANIJI “ za Rijeku U Gradskoj luci ne pristaju VIS I B. KAŠIĆ,
LIBURNIJA ostala u Hvaru. Od Makarske do Metkovića zabranjen promet vozilima. U Puli i Rijeci
zabrana uplovljenja a dozvoljeno uplovljenje zatečenim stranim brodovima. Riječki zaljev pod
kontrolom fregate. Trajekti na linijama Brestova - Porozina i Merag - Valbiska preko dana
miruju ali voze noću bez navigacijskih svjetala.
3.10.1991. - Neprijateljski zrakoplovi iznad otoka Paga s namjerom da sruše Paški most i
odsjeku Dalmaciju od sjevernog Jadrana.
3. - 10. 10.1991. - zračni napadi na Paški most. Uvodi se izvanredna linija Fortica - Miletići koju
održavaju : m/t : VIRA, KAČJAK i BORIK
4.10.1991.- m/b “LARA” - napad na Zadar . Priskačući u pomoć ranjenom susjedu SMRTNO
stradao zapovjednik VINKO ALIBAŠIĆ
4.10.1991. u 11,55 - Pogođen Paški most ali nije srušen
5.10.1991. - Proboj dijela posade m/b “Perast” do Dubrovnika kopnenim putem. O trojici
pomoraca ( Sršen, Nodilo i Matić ) različite informacije. U više navrata neprijatelji izvlače brod iz
luke Slano I na njemu vježbaju gađanje. Na njemu je izbio požar koji nitko nije gasio. Izrešetan I
napušten nađen je kod otočića Mišnjak nedaleko Šipana.
6.10.1991. - m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Posada nasukala
trajekt. Nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu. Povreda na radu kormilar Jure
Budanović.
6.10.1991. - m/t “Sv. JURAJ” i “KAČJAK” gađani u zračnom napadu u luci PRIZNA Tom prilikom
palo oko 12 raketa. Poginuo putnik koji je čekao na ukrcaj.
6.10.1991. - m/t “JAZINE” - Granatirana luka PREKO Posada napušta brod i traži sigurno
sklonište na otoku tijekom zamračenja. SMRTNO stradao MILIĆ BOŽIDAR na kojeg je naletio
automobil.
6.10.1991- popodne raketirani trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak
7.10.1991. - Smrtno stradao pomorac DENIS ČIMIĆ koji se spasio sa m/b”PERASTA” i priključio
HV
10.10.1991. Iz blokirane pulske luke odlazi vojna oprema i oficiri JNA. Pomorska blokada
popušta. Nakon dugotrajnih pregovora HRM I VPO ratni brodovi JRM napustili pgallery>rostor
ispred splitske luke. U Zadru brodovi plove prema svojim odredištima. Djelomično deblokada i u
riječkom zaljevu.
Na osnovi dogovora Kriznog štaba Brač i Komande vojno pomorske oblasti uz suglasnost
Hrvatske ratne mornarice u supetarsku luku doplovio trajekt “Vladimir Nazor sa 170 putnika i 6
teretnih vozila koja su prevozila najnužnije artikle. Nekoliko milja prije luke ratni brod JNA
zaustavio trajekt radi kontrole. U povratku trajektu dozvoljeno ukrcati samo jedno vozilo stranog
putnika.
13.10.1991. - Iz okruženog Dubrovnika prema svijetu upućen apel za pomoć.
13.10. 1991. - prestaje druga blokada Jadrana
1.11.1991. - Vojne vlasti dopustile uplovljene humanitarne pomoći u Dubrovnik. Iz Dubrovnika
mogu isploviti samo žene, djeca i bolesni. Jadrolinija uspostavlja svakodnevnu vezu Rijeka –
Dubrovnik
od 8.11. do 3.12.1991. - III BLOKADA JADRANA
8.11. 1991 - Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova U trenutku uvođenja blokade
brodovi ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici (YU) ali im je ipak odobreno da isplove za
Korčulu.
8.11.1991. - m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Nakon nekoliko
dana osposobljen za plovidbu.
m/t “JAZINE” otpiljen jarbol u brodogradilištu da može prolazi ispod mosta u kanalu MALI
ŽDRELAC.
8.11.1991. m/t “VIRA” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. nakon nekoliko dana
trajekt osposobljen za plovidbu
8. 10. i 11. 11.1991. - m/b “POSTIRA” U luci Gruž gađana projektilom. Sa velikim oštećenjem
doplovila u Cres gdje je popravljena
m/t “BADIJA” 2 puta probila blokadu Trstenik – Korčula
12.11.1991. - ratni brodovi JM pucaju i potapaju malteški trgovački brod sa 6 hrvatskih
pomoraca na zapadnom dijelu otoka Šolte
15.11.1991 - m/t “V: NAZOR” pogođen u luci SPLIT. Poginuli upravitelj stroja DINKO MARAS i
motorista JURE KALPIĆ, dvojica pomoraca ranjena.
15.11.1991. m/t B. KAŠIĆ” Oštećen prilikom napada na SPLIT
m/t “SLAVEN” u napadu na Škabrnju smrtno stradao kuhar IVICA ŠEGARIĆ
m/b “VALJEVO” i “OHRID” Uz sve blokade obavljaju redovni promet uplovljavajući u VODICE
umjesto u Šibenik. Na m/b OHRID se pucalo za vrijeme blokade u Prvić Luci.
m/t “BADIJA” iživljavanje neprijatelja na pruzi BIOGRAD - TKON.
svi brodovi voze tijekom zamračenja bez navigacijskih svjetala
30.4.1992. m/b “PERAST” Međunarodni crveni križ proglašava nađenim tijela poginulih
pomoraca u luci Ston, tri mjeseca kasnije omogućeno obiteljima da pokopaju umrle.
od 11. do 22.10.1992. m/t “PELJEŠĆANKA” - Za potrebe oslobađanja Konavala 22.10.1992.
oštećena u napadu.
od 18.do 24.10.1992. m/t “BLACE” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za oslobođenje
Konavala
od 22. do 24.10.1992. m/t “ŠOLTANKA” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za potrebe
oslobođenja Konavala
24.02.1993. m/t “SUPETAR” doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Nakon što je Predsjednik
Tuđman s njim preplovio Novsko ždrijelo I položio kamen temeljac novom Masleničkom mostu
(30.1.1993.) trajekt je pogođen i onesposobljen za plovidbu.
m/t “KAČJAK”24.02.1993. doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Dana 25.2.1993. pogođen i
onesposobljen za plovidbu.
Ovo je popis bio brodova koji su izravno ratno djelovali ili su bili izloženi izravnim napadima.
Međutim i ostali brodovi Jadrolinije su probijali neprijateljske blokade, a često su bili provocirani
oružanim putem od strane neprijatelja.
Brodovi brzih i međunarodnih linija [uredi]
27.06.1991. MARKO POLO, BALKANIJA, ILIRIJA Sukob JNA sa Slovenskom teritorijalnom
obranom. Evakuacija 10.000 stranaca sa Jadrana, MARKO POLO u 3 plovidbe za Pulu i Trst
prevezao preko 4.000 putnika i oko 1.000 vozila.
koncem rujna 1991. Uvodi se svakodnevna veza Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik sa 4 trajekta.
m/t : LIBIRNIJA, SLAVIJA I, ILIRIJA i ISTRA( ex. Balkanija ) u razdoblju od 26.10. do 30.12.1991.
prilikom plovidbe u redovnim linijama za Dubrovnik pregledavani od strane JNA i skretani u
ZELENIKU i BAR.
26.10.1991. m/t “SLAVIJA I ” Pucano na brod i pogođen kadet, oštećena lijeva strana broda od
mitraljeske vatre. Puca se na brod kod svakog isplovljenja uz luke GRUŽ.
1.11.1991. ulazak humanitarnog konvoja u Dubrovnik.
5.11.1991 zračni napad na Rijeku
od 13.11.1991. do 16.11.1991 šestodnevno putovanje Dubrovnik - Zelenika- Pula 4.000
putnika. Zbog ratnih operacija ispred Splita plovilo se vanjskom stranom otoka Šolte. To je
značilo napaćenim putnicima neprekidnu plovidbu otvorenim morem po jakom jugu. Brod može
primiti maksimalno 1200 putnika i raspolaže sa 247 postelje. Na brodu je bilo 298 ranjenika i
bolesnika, od čega 63 nepokretna. Jedan od putnika (srčani bolesnik) je preminuo. Na brodu je
bilo 20 rodilja od kojih su dvije rodile, tako je kod uplovljenja u Pulu broj putnika povećan za
Hrvoja i Marija. Porod na brodu “spasa” imao je moralni poticaj među putnicima.
26.10.1991. isplovila na čelu konvoja za DUBROVNIK na brodu Mesić, Gregorić i mnoge osobe
iz Vlade RH i javnog života. Probijena blokada i vraćena nada Dubrovčana da neće ostati
zarobljeni. Putovanje koje je pratio svijet putem satelita.
22.9.1991. m/t “ILIRIJA”Nakon raketiranja motela “Zagreb” u Karlobagu nemoćne, starce i djecu
evakuira za RAB
9.12.1991. m/t “LIBURNIJA” isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS” za Dubrovnik i probila treću
blokadu jadranskih luka puna hrane za Dubrovnik. Bila je zaustavljena u Korčuli dok je m/t
“Ilirija” ipak proslijedila za Dubrovnik i donijela gladnim građanima humanitarnu pomoć.
11.11.1991. m/t “ISTRA”( ex. Balkanija ) započela iseljavati neprijateljsku vojsku iz RIJEKE za
BAR. Nakon Rijeke nastavila iseljavati neprijateljsku vojsku iz SPLITA za BAR. Vrlo opasan i
nezahvalan zadatak.
m/t "Marina" (u najmu) Sudjeluje u evakuaciji djece iz Dubrovnika, s njom završili pregledi u
Zelenici.
Agencije Jadrolinije rade za vrijeme trajanja opće opasnosti naročito u Dubrovniku, Splitu,
Šibeniku, Zadru, Prizni i Žigljenu. U prva dva ratna mjeseca brodovima i trajektima Jadrolinije
prevezeno preko 50.000 putnika. U sezoni 1993. zbog pojačane potrebe za duž obalni promet
nabavlja se polovni feribot Tiziano koji je u rujnu 1991. zbog ratnih zbivanja morao prekinuti svoju
plovidbu iz Italije prema Dubrovniku. Brod je preimenovan u IVAN ZAJC kapaciteta 910 putnika i
100 vozila. Prometni tokovi su se počeli iz temelja mijenjati nakon OLUJE i ponovnom uspostavom
cestovnog pravca preko Maslenice. Uspoređujući promet na liniji Prizna – Žigljen na kojoj je 1992.
prevezeno više vozila nego na svim ostalim linijama 1996. taj promet opada za 300% ( sa 691 000
na 202 000 ). Osim već nabrojenih pomoraca Jadrolinije koji su poginuli u napadima na obali preko
osamdeset pomoraca Jadrolinije priključilo se dragovoljno u postrojbe HV. Na ratištima diljem
hrvatske poginuli su : EMANUEL LADIŠIĆ, IVICA ANTONČIĆ i NEDELJKO MATANOVIĆ. Oštećeno
je više plovnih jedinica ali su zauvijek izgubljeni Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Praksom
dobrog domaćina Jadrolinija se pripremala za razdoblje konsolidacije te ga je spremno i dočekala.
Rashodovani su stari trajekti ( 35,7 godina ) : Voz, Kačjak, Hvaranka, Cresanka, Brtestova, i
Gradac. A nabavljeni : · OLEA dvotrupac - 218 putnika · LOVRIJENAC trajekt - 600 putnika i 65
vozila · NEHAJ trajekt - 600 putnika i 65 vozila · HANIBAL LUCIĆ trajekt - 360 putnika i 35 vozila
Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana:
Tin Ujević - trajekt kapaciteta 200 automobila.

Petar Hektorović - trajekt kapaciteta 120 automobila.
Vladimir Nazor - trajekt kapaciteta 70 automobila.
Bartol Kašić - trajekt kapaciteta 54 automobila.
Mate Balota - trajekt kapaciteta 50 automobila.
Hanibal Lucić - trajekt kapaciteta 35 automobila.
Juraj Dalmatinac - trajekt kapaciteta 138 automobila.
Galerija slika [uredi]
Zaštitni znak Jadrolinije Upravna zgrada Petar Hektorović u luci

Jadrolinije u Rijeci Vis
Trajekt Liburnija slikana Trajekt Zadar u luci Trajekt Lubenice u
kod Korčule Ancona Meragu
Trajekt Tin Ujević u Brod Lara na Ravi

Starom Gradu na Hvaru
Izvori [uredi]
Bilješke [uredi]
1. ↑ http://www.mojarijeka.hr/vijesti/brod-marina-ponovno-u-rijeckoj-luci/ (pristupljeno 9. prosinca
2013.)
Literatura [uredi]
"Nacrt za povijest Jadrolinije" Marica Njegovan
Vanjske poveznice [uredi]
http://www.jadrolinija.hr/
Ostali projekti [uredi]
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jadrolinija
Kategorija: Potrebno wikipedizirati Hrvatske tvrtke Jadrolinija Promet Hrvatske

Vodeni promet
Ova stranica posljednji je put izmijenjena 26. prosinca 2016. u 14:58.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati.
Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.
Zaštita privatnosti Impresum Uvjeti korištenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti Razvojni programeri
Izjava o kolačićima Prikaz za mobilne uređaje

Jadrolinija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jadrolinija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Niste prijavljeni Razgovor Doprinosi Otvori novi suradnički račun Prijavi se

Putnički brodovi [uredi]

Povučeni brodovi [uredi]

Od osnutka do Drugog svjetskog rata [uredi]

Drugi svjetski rat [uredi]

Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe Predsjednik

Oslobađanjem Beograda, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa

Od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata [uredi]

Uredbom Vlade FNRJ 20. siječnja 1947.

Ovo je članak s pretjeranom količinom verzala

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran.

Jadrolinija u Domovinskome ratu [uredi]

Brodovi brzih i međunarodnih linija [uredi]

Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana:

Tin Ujević - trajekt kapaciteta 200 automobila.

Galerija slika [uredi]

Zaštitni znak Jadrolinije Upravna zgrada Petar Hektorović u luci

Trajekt Tin Ujević u Brod Lara na Ravi

"Nacrt za povijest Jadrolinije" Marica Njegovan

Vanjske poveznice [uredi]

Ostali projekti [uredi]

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jadrolinija

Kategorija: Potrebno wikipedizirati Hrvatske tvrtke Jadrolinija Promet Hrvatske

Ova stranica posljednji je put izmijenjena 26. prosinca 2016. u 14:58.

Izjava o kolačićima Prikaz za mobilne uređaje

You might also like