Hrvatska

vodoprivreda
ZAGREB I LIPANJ / KOLOVOZ 2012. I BROJ 199 I GODIŠTE XX. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Tema broja

Vode priobalja i krša

Izdvajamo...

Pokretanje investicijskog ciklusa u vodnom gospodarstvu

Besprijekorno čisto more ∑ adut hrvatskog turizma
Uronjen u svijet tišine

Sustavni pristup vodoopskrbi Završen peti ciklus projekta Četiri asa u rukavu ∑ uvale i plaže Rab − otok pod sretnom
otoka Visa Lijepa naša Sava Saharun zvijezdom
 Jakov Đinđić

Duša juga
Jakov Đinđić rođen je 21.listopada 1978. u Zadru. Godine 2001. diplomirao je na Assenza Malschule / Basel, CH,
u klasi prof. Fredy Buchwalder. U raznim tehnikama u kojima dominiraju akvareli, radove je izlagao u Splitu, Solinu,
Zagrebu, Sv. Filip i Jakovu, gdje je i vodio galeriju Anima Maris. Sudjelovao u Erste Bank natječaju za mlade slikare
(“novi fragmenti 2”) ∑ 11. salon mladih Zadar (2005.).
Uz slikanje dugi niz godina aktivno se bavi i amaterskim kazalištem, a kao glumac i scenograf sa svojom družinom
“Kuntrata” Sv. Filip i Jakov, 1998. i 2001. godine osvojio je prva mjesta na državnim susretima.

HRVATSKE VODE KONTAKT I Put primorja 165, 23207 Sv.Filip i Jakov I GSM 091 52 66 55 4 I E jakov_ini@yahoo.com I www.djindjic.eu
Poštovano čitateljstvo!

Dio smo istoga svijeta i ono što donosi dobro

jednomu, donosi dobro i drugomu.
William Godwin

Kao što smo i obećali, pred vama se nalazi ljetni broj časopisa. Posvetili
smo ga najljepšem moru na svijetu ∑ Jadranskom moru. Da, možda zvu-
či malo pretjerano, ali njegovo plavetnilo, bistrina, razvedenost i biološka
raznolikost svrstava ga visoko na ljestvici sličnih ljepotana. Znamo dobro
i osjećamo u srcu da možemo biti ponosni na ono što nam je dano na
dlanu, jer sretni su narodi koji imaju more. I kako je napisao hrvatski književnik Ivo Juras: ≈Hrvati bez mora ne bi bili ono
što su, ono što su bili i što im je Providnost namijenila, da budu u kolu prosvjećenih naroda. Bez mora oni bi bili kao biljka
isčupana iz zemlje, na kojoj je nikla i na kojoj se razvila...√.
Privlačilo je ono mnoge narode prije dolaska Hrvata pa je tako naše Jadransko more nosilo razne nazive. No, današnje
ime potisnulo je sva imena. Adriaticum mare ili Adriatice thalassa potječe od nekadašnje grčke naseobine Adria. Krije
naše more mnoge povijesne činjenice, tajne i zanimljivosti, a kako i ne bi u privlačnoj razvedenosti svoje obale između
preko 1200 otoka, otočića i hridi. Koliko ih ima od Prevlake na jugu do Savudrije na zapadu. Također, kažu da naše
more pripada najmodrijim morima svijeta, a njegova bistrina i prozirnost na pučini dosežu i do 56 metara, a dubina kod
najudaljenijeg otoka Jabuke i do 1300 metara.
Od kada je svijeta i vijeka, čovjek se divio moru, a njegovu ljepotu je znao iskoristiti pa su tako uz mora nicala mnoga na-
selja, gradovi i luke. Danas njihova magična neodoljivost privlači cijele rijeke turista koje se slijevaju prema Jadranu. Uslijed
najezde čovjeka i njegovih potreba teško je ponekad sačuvati ovu ljepotu i zadržati najviše mjesto na ljestvici najboljih.
Ulaganja u infrastrukturne objekte poput sustava kanalizacije, ne samo na jadranskoj obali, već i u krškom području do-
prinosi nastojanju očuvanja našeg mora. Činjenice su na koje vrlo često zaboravljamo misleći kako se onečišćenje mora
događa samo na njegovoj obali, zanemarujući da sve rijeke s najviših vrhova planina i dubina donose u more sve što na
svom putu čovjek ispusti u njih. Smanjiti negativan utjecaj na okoliš, osobito u malim i nepristupačnim naseljima krškog
područja, možemo vrlo jednostavnim i ekološki prihvatljivim rješenjem upotrebom kompostnih sustava.
U vrijeme odmora mnogi od nas će na neku od jadranskih plaža, a naša preporuka za sve one željne avanture i pravog
doživljaja prirode je plaža Saharun. Čistoća naših plaža nadaleko je poznata. Uvijek se iznenadimo čudnovatim prizorima
dubina našeg mora. Zna to i fotograf Marinko Babić, koji nam je svojim ≈perom√ prikazao čarobni svijet tišine. Za one
odvažnije svakako preporučamo zagonetnu planinu Biokovo, a onima željnih otočkog mira i opuštenosti ∑ Lastovo.
Nakon opuštanja i zasluženog odmora, u jesen, čekaju nas novi zadaci i za nas važan dan ∑ 136. obljetnica vodnoga
gospodarstva u Hrvatskoj.

Marija Vizner, urednica

 HRVATSKE VODE

Sadržaj
Hrvatska

HRVATSKA VODOPRIVREDA I BROJ 199 I LIPANJ/KOLOVOZ 2012.

vodoprivreda
INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA
Izdavač:
HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:
Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E marija.vizner@voda.hr

Uredništvo:
Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.
Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.
Ivica Popović, dipl. ing. građ.
Mario Obrdalj, dipl. ing. građ.
Mr. sc. Zoran Đuroković, dipl. ing. građ.
Helena Iveković, dipl. iur.
Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.
Dinko Polić, dipl. ing. građ.
Fani Bojanić, dipl. ing. građ.
Marinko Galiot, dipl. ing. građ.
Dubravka Mokos, dipl. ing. polj.
Davorin Marković, dipl. ing. biol.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku
reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Naslovnica i zadnja stranica ovitka:

Marinko Babić 4 Pokretanje investicijskog ciklusa u
vodnom gospodarstvu
Dizajn:
Milivoj Milić 6 Spas za vinograde u Nadinskom blatu
Tisak: 8 Sustavni pristup vodoopskrbi otoka
Intergrafika TTŽ, Zagreb Visa

Naklada: 14 Duga povijest vodoopskrbe i odvodnje

2.500 primjeraka Splita
17 Koliko zaista pijemo bočatu vodu?
21 Prva misija EU stručnjaka u sklopu
Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za Twinning projekta
dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.
23 Besprijekorno čisto more ∑ adut
Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.
hrvatskog turizma
Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji
Drave. 26 Rijeka Cetina

I2I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

32 Kompostni sustavi ∑ prirodno 59 Mura ∑ Drava ∑ Dunav prvi 96 Kada voda nestane
i održivo rješenje za zaštitu dva prekogranični rezervat biosfere
najvrjednija resursa ∑ zemlje i u Hrvatskoj
101 Tajne jezera Sinjac i izvora
Krnjeza
vode
61 Sedma hrvatska rafting regata
105 Pijavice (Hirudinea)
37 Mineralne i geotermalne vode “Zrmanjina suza 2012.”
41 Završen projekt praćenja učinka 63 Pozdrav s Jadrana, iz Hrvatske!
108 Rab ∑ otok pod sretnom
zvijezdom
komunalnih poduzeća
66 Uronjen u svijet tišine
116 Publikacije
42 Uspješno završen peti ciklus
76 Trg pet bunara u Zadru
projekta Lijepa naša Sava 118 Obavijesti
48 Svečano podizanje Zelene
78 “Četiri asa u rukavu” uvale ∑
plaže Saharun
zastave Eko-vrtića Jabuka
50 Obilježen Dan Dunava u
84 Biokovo ∑ priča o vodi i kamenu
Kopačkom ritu 88 Eleonorin sokol ∑ gospodar
pučine
54 Izložbom “Most” u Vukovaru
obilježen Dan Dunava 91 Lastovo ∑ najmlađi park prirode

I3I
 HRVATSKE VODE I Pokretanje investicijskog ciklusa
POKRETANJE INVESTICIJSKOG CIKLUSA
U VODNOM GOSPODARSTVU
Silvija Kućan, dipl. iur.
U prisutnosti prvog Vlada Republike Hrvatske pokrenula je pro-
potpredsjednika gram „Pokretanje novog investicijskog ciklusa
u mandatu od 2012.-2015. s posebnom ana-
Vlade Republike
lizom za 2012. godinu“. Hrvatske vode su u
Hrvatske i ministra dijelu „Javna poduzeüa i ministarstva s najve-
gospodarstva üim investicijskim potencijalom“ predložene za
Radimira ýaþiüa provedbu projekata uz uvjet osiguranja izvora
i ministra ¿nanciranja u iznosu od 300 milijuna eura.
poljoprivrede Prvi investicijski ciklus zapoþeo je 18. svibnja
Tihomira Jakovine, 2012. godine kada su Hrvatske vode objavile
javni poziv za predlaganje projekata razvoja
generalni direktor
komunalnih vodnih graÿevina za javnu vodo-
Hrvatskih voda opskrbu, javnu odvodnju i proþišüavanje ot-
Ivica Plišiü i padnih voda. U javnom pozivu su sudjelovali
81 direktor isporuþitelji vodnih usluga – trgovaþka druš-
komunalnih tva koja obavljaju javnu uslugu vodoopskrbe,
javne odvodnje i proþišüavanja otpadnih voda
društava potpisali
kao investitori. Po tom javnom pozivu osigu-
su 158 ugovora
rana su sredstva u svrhu su¿nanciranja izrade
o ¿nanciranju projektne dokumentacije, graÿenja i sanacije
izgradnje sustava odnosno rekonstrukcije komunalnih vodnih
vodoopskrbe graÿevina. Predloženi projekti se su¿nancira-
ju do 90 % procijenjene odnosno ugovorene
i odvodnje s
vrijednosti projekta, a krajnji rok za njihovu
proþišüavanjem
realizaciju je 31.12.2012. godine. Dakle, sva-
otpadnih voda, ki od investitora mora osigurati sredstva za
ukupne vrijednosti ¿nanciranje projekta u iznosu od minimalno
oko 400 milijuna 10 % procijenjene odnosno ugovorene vrijed-
kuna. nosti projekta.
I4I
Da bi predloženi projekti bili uvršteni na indika-
tivnu listu prioritetnih projekata, morala su biti
zadovoljena dva uvjeta: da þine tehniþko-teh-
nološku cjelinu s postojeüim graÿevinama i da
üe po završetku graÿenja graÿevine biti stav-
ljeni u funkciju, te da imaju važeüi akt kojim
je dopuštena izgradnja graÿevine. Takoÿer, do
kraja rujna 2012. godine moraju biti odabrani
izvoÿaþi radova po svim projektima.
Sveþano potpisivanje ugovora za ¿nancira-
nje izgradnje sustava vodoopskrbe i odvod-
nje s proþišüavanjem otpadnih voda održano
je dana 12. srpnja 2012. godine u poslovnim
prostorijama Hrvatskih voda. U prisutnosti pr-
vog potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske
i ministra gospodarstva Radimira ýaþiüa i mini-
stra poljoprivrede Tihomira Jakovine, generalni
direktor Hrvatskih voda Ivica Plišiü i 81 direktor
komunalnih društava potpisali su 158 ugovora
o ¿nanciranju izgradnje sustava vodoopskrbe i
odvodnje s proþišüavanjem otpadnih voda, uku-
pne vrijednosti od cca 400 milijuna kuna, odno-
sno 75 ugovora iz sektora vodoopskrbe u vri-
jednosti od 192.765 milijuna kuna i 83 ugovora
iz sektora odvodnje i proþišüavanja u vrijednosti
od 200.170 milijuna kuna.
Nadalje je važno istaknuti da procijenjena vri-
jednost projekata za ¿nanciranje za koje üe ti-
jekom 2012. godine iz razliþitih izvora biti osi-

gurana sredstva iznosi 1.211.364.959,41 kn
u sektoru vodoopskrbe i 926.690.000,00 kn
u sektoru odvodnje i proþišüavanja otpadnih
voda, odnosno sveukupno 2,137 milijardi kuna.
Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišiü,
kao voditelj poslovanja Hrvatskih voda ista-
knuo je da üe se ugovorenim ¿nanciranjima
izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje s
proþišüavanjem otpadnih voda omoguüiti na-
stavak odnosno poveüanje aktivnosti u vodnom
gospodarstvu. Znaþajniji ciklus pokretanja
gradnje novih objekata uslijedit üe u predsto-
jeüem razdoblju operacionalizacijom planiranih
ulaganja i iz drugih izvora ¿nanciranja, a za
što je preduvjet donošenje odgovarajuüih du-
goroþnih odluka.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izra-
zio je zadovoljstvo što su komunalna poduze-
üa prepoznala poziv za ulaganja i odazvala se
nominiranjem projekata u svrhu razvoja ko-
munalnih vodnih graÿevina. Takoÿer je ista-
knuo da je vodno gospodarstvo potencijal za
ulaganja, te se iz tog razloga odluþilo pokre-
nuti projekt „Financiranje vodno-komunalne
infrastrukture“ putem zajmova Europske in-
vesticijske banke (EIB) i Razvojne banke Vije-
üa Europe (CEB).
Prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i
ministar gospodarstva Radimir ýaþiü se izmeÿu
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Na sveþanom potpisivanju:
prvi potpredsjednik Vlade RH i
ministar gospodarstva Radimir
ýaþiü, ministar poljoprivrede
Tihomir Jakovina, generalni
direktor Hrvatskih voda Ivica
Plišiü i zamjenik generalnog
direktora Hrvatskih voda
Danko Holjeviü
Ugovorenim ¿nanciranjima
izgradnje sustava
vodoopskrbe i odvodnje
omoguüiti üe se nastavak
i poveüanje aktivnosti u
vodnom gospodarstvu
Komunalna društva spremna
su odgovoriti na zahtjeve
investicijskog programa.
ostalog osvrnuo na kadrovski i operativni ka-
pacitet Hrvatskih voda. Ocijenio je da Hrvatske
vode raspolažu s izuzetno dobrim kadrovskim
kapacitetima koji su na operativnoj razini u mo-
guünosti putem komunalnih društava realizirati
investicije u komunalnu infrastrukturu. Dakako,
do kraja ove godine vidjet üe se konkretna rea-
lizacija ovog prvog investicijskog ciklusa.
Zahvalu za prepoznati investicijski potencijal
lokalnih zajednica izrazio je predsjednik Hrvat-
ske grupacije vodovoda i kanaliazcije Tomislav
Kezelj, te istaknuo da su komunalna društva
spremna odgovoriti na zahtjeve investicijskog
programa.
Prvi investicijski ciklus ulaganja u komunalne
vodne graÿevine po ovom programu je zapo-
þeo. Njime üe se omoguüiti nastavak odnosno
poveüanje gospodarskih aktivnosti graÿevin-
skog sektora, poveüati sigurnost vodoopskrbe,
smanjiti gubitke u vodoopskrbnoj mreži i sma-
njiti posljedice dugotrajne suše i sigurne vodo-
opskrbe, pogotovo u turistiþkim podruþjima, uz
završetak izgradnje 4 nova i rekonstrukcije jed-
nog postojeüeg ureÿaja za proþišüavanjem ot-
padnih voda, te izgradnju nešto više od 100 km
kolektora. Prvi uþinak se oþekuje do kraja rujna
ove godine, a tada bi trebalo uslijediti pokreta-
SLIKE
nje sljedeüeg investicijskog ciklusa u vrijednosti
od oko 150 milijuna eura. Q Kristina Blagus, dipl. nov.
I5I
 HRVATSKE VODE I Spas za vinograde

Devastirane vodne graÿevine u Domovinskom ratu

SPAS ZA VINOGRADE U Povremeno plavljenje vinograda nakon

NADINSKOM BLATU Domovinskog rata, kada su CS i ustava Nadin bile

devastirane

Ivan Paić, dipl. ing. građ U Nadinskom blatu na podruþju grada Ben-
kovca izgraÿena je kanalska mreža meliora-
cijskog sustava odvodnje koja se sastoji od
Rekonstrukcijom
glavnog odvodnog kanala duljine 3,3 km i
crpne stanice i detaljnih melioracijskih kanala ukupne dulji-
ustave Nadin na ne 8,5 km. Radi obrane i zaštite melioriranog
benkovaþkom podruþja od vanjskih voda, površine oko 400
podruþju, koje su ha zasaÿene vinovom lozom, izgraÿeni su sje-
bile devastirane u verni i južni popratni nasipi s obodnim kana-
lima, ustavom i crpnom stanicom na glavnom
Domovinskom ratu,
odvodnom kanalu. Ustava i crpna stanica slu-
spašeni su nasadi že za sprjeþavanje prodiranja vanjskih voda,
400 ha vinograda odnosno prepumpavanje unutarnjih voda iz
od povremenih branjenog melioriranog podruþja, preko nasi-
plavljenja vanjskih pa u vanjski dio glavnog odvodnog kanala i
voda. retenciju „Nadin“.
Graÿevina crpne stanice i ustave su potpuno
devastirane u Domovinskom ratu, tako da se
unutarnje vode Nadinskog blata nisu mogle
evakuirati. Uslijed toga dolazilo je do povre-
menog plavljenja vinograda, te je bila nuž-
na kompletna rekonstrukcija crpne stanice i
ustave. Navedeni radovi izvršeni su u razdo-
blju od srpnja 2011. do travnja 2012.
Ostaci postojeüeg postrojenja su uklonjeni i
izvedena je nova crpna stanica i ustava. Ugra-
ÿen je crpni agregat s potopljenim motorom
i aksijalnim propelernim radnim kolom. Na
ulaznom otvoru zahvatne komore crpke ugra-
ÿena je demontažna þeliþna gruba rešetka iz
jednog komada. Komora je uvuþena u odnosu
na pro¿l glavnog kanala, kako ne bi stvarala

I6I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

SLIKE
Ivan Paić, dipl. ing. građ

Rekonstruirana ustava Nadin

otpor gravitacijskom otjecanju. Dno zahvatne

komore je na koti 69,90 m.n., a minimalna
razina vode u zahvatnoj komori je 2,25 m,
za þitavo podruþje primjene crpke radi izbje-
gavanja kavitacije u radnom kolu crpke. Na
dnu komore, neposredno ispod usisnog lijev-
ka crpke ugraÿena su dva þeliþna pro¿la radi
sprjeþavanja vrtloženja. Dno tlaþnog cjevo-
voda je neposredno iznad maksimalne razine
vode u retenciji Nadin, na koti 74,75 m.n.m,
a na kraju je montirana vertikalna žablja za-
klopka za ispust iznad razine vode.
Objekt nije spojen na elektroenergetsku mre-
žu, te je napajanje predviÿeno preko diesel
elektriþnog agregata. Pošto je postrojenje ri-
jetko u radu odabran je mobilni diesel agre-
gat, na traileru, koji üe se po potrebi dovesti
na lokaciju crpne stanice, i prikljuþiti na elek-
tro ormar na pogonskoj kuüici. S elektro or-
mara se napajaju svi potrošaþi el. energije na
lokaciji (crpni agregat, elektromotorni pogon
ustave, rasvjeta,...).
Tablasta ustava ugraÿena je u nasipu ne-
posredno do crpne stanice, na spoju kanala
s retencijom Nadin, a njena svrha je sprje-
þavanje prodiranja vanjskih voda u branjeno
podruþje.
Regulacija rada crpke i ustave izvedena je na
temelju mjerenja razine u retenciji do crpne
stanice i u kanalu do tablaste ustave. U raz-
dobljima kada je razina vode u kanalu manja,
odvodnja se vrši gravitacijski, uz otvorenu
ustavu. Q

I7I
 HRVATSKE VODE I Vodoopskrba otoka Visa

SUSTAVNI PRISTUP VODOOPSKRBI

OTOKA VISA
mr. sc. Toni Carević, dipl. UVOD na njima. Navedeno je formiralo percepciju
inž. građ.
Na otoku Visu trenutno živi oko 3.630 sta- javnosti po kojoj je trajno rješenje vodoop-
novnika, koji su uglavnom koncentrirani u skrbe otoka moguüe jedino dovozom vode s
gradovima Visu i Komiži. Otok Vis najve- kopna, odnosno izgradnjom podmorskih cje-
Svaki element üi broj stanovnika (10.107) bilježi 1910.g. vovoda. Navedeno je u izrazitoj suprotnosti
regionalnog sa sadašnjim ekonomskim trendovima, pre-
kada, uslijed iznimno teških životnih uvjeta
vodovoda Omiš- ma kojima se, zbog generalne i konstantne
poþinje iseljavanje sa otoka, prvenstveno u
oskudice ¿nancijskih sredstava sve veüi zna-
Braþ-Hvar- prekomorske zemlje, što je potrajalo do Dru-
þaj daje racionalnom izboru investicija, od-
Šolta zahtjeva gog svjetskog rata, nakon þega se iseljavanje
nosno investicijama koje daju najpovoljnije
analizu potrebe stanovništva nastavlja, ali ovaj put uglavnom
efekte za opüi društveni i gospodarski razvoj.
prema Splitu.
za poveüanjem Naime, i u sluþaju vodoopskrbe Visa, naro-
kapaciteta da bi Da bi se predmetni trendovi umanjili od izni- þito kod predstavnika lokalne samouprave,
mne važnosti je stvaranje uvjeta za život na vladalo je mišljenje da treba inzistirati na iz-
se osigurala voda
otoku, od kojih je voda jedan od nezamje- gradnji podmorskog cjevovoda izmeÿu Hvara
za Vis, što znatno
njivih. Veüi dalmatinski otoci poput Braþa, i Visa, þime bi se problem vodoopskrbe Visa
prelazi troškovne Hvara, Šolte, Korþule su problem vodoop- trajno riješio. Meÿutim, predstavnici Hrvat-
okvire izgradnje skrbe riješili dovodom vode s kopna, što je skih voda su bili drugaþijeg stajališta. Naime,
podmorskog bez ikakve sumnje doprinijelo nesmetanom apsolutno je netoþna tvrdnja da je potrebno
cjevovoda Hvar-Vis. razvoju tih otoka i zadržavanju stanovništva izgraditi samo podmorski cjevovod od Hvara

I8I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

do Visa, jer je eto, do Hvara došla voda s

kopna. Svaki element regionalnog vodovo-
da Omiš-Braþ-Hvar-Šolta zahtjeva analizu
potrebe za poveüanjem kapaciteta da bi se
osigurala voda za Vis. Drugim rijeþima, su-
stav treba dimenzionirati za viške koliþine
poþevši od samog vodozahvata, a što znatno
prelazi troškovne okvire izgradnje podmor-
skog cjevovoda Hvar-Vis. Predmetni spoj bi
imao efekta samo tijekom ljetnih „špiceva“
(cca. 30-60 dana) za vrijeme kojih postojeüi
sustav nije mogao odgovoriti potrebama. U
ostatku godine, predmetni spoj bi bio „mrtvi
kapital“, što bi, respektirajuüi iznimno visoke
troškove predmetnog spoja, dovelo do þinje-
nice da bi m3 vode dovedene s kopna bio
iznimno skup.
Sve navedeno rezultiralo je stavom Hrvatskih
voda, po kome se za dovod vode s kopna
moraju ispuniti odreÿeni preduvjeti. U prvom
redu to je þinjenica da su se vlastiti resursi
otoka Visa iskoristili u potpunosti, odnosno
da nema više raspoloživih resursa na otoku.
Daljnji preduvjet je da se vodoopskrbnim su-
stavom upravlja na optimalan naþin, odnosno
da se gubici iz istoga svedu na prihvatljivu
razinu. I naposljetku, iza odluke o ulasku u vodospremnika „što veüeg kapaciteta“. Pre- Primjer klastita s gipsom na
investiciju dovoda vode s kopna, mora stajati liminarne analize su pokazale da na otoku Visu
potrošnja, ne samo sezonska, veü cjelogodiš- postoje viškovi vodospremniþkog prostora,
nja (utrošak m3, a ne l/s, jer utrošeni m3 naroþito na podruþju Komiže, tako da ne do-
„vraüaju“ anuitete). Analizirajuüi navedene lazi u obzir daljnja izgradnja vodospremnika.
preduvjete, Hrvatske vode su zakljuþile da se Sa predmetnom analizom partneri sa Visa se
nisu ispunili niti najosnovniji uvjeti za dovo- nikako nisu mogli složiti, što je postalo i ra-
ÿenje vode s kopna, te su odluþile problemu zumljivije nakon analize tadašnjeg korištenja
vodoopskrbe otoka Visa pristupiti sustavno s vodospremniþkog prostora.
težištem na optimalnom korištenju vlastitih,
otoþkih resursa. Hidrogeološke i geološke karakteristike
Prvi korak u tom pristupu je bila izrada Gos- otoka Visa
podarsko-tehniþke analize kojom je izvršena Teoretski model funkcioniranja otoþkih akvi-
detaljna snimka postojeüeg stanja sustava, fera je relativno jednostavan. Obzirom na
te dan prijedlog aktivnosti na unaprjeÿenju karbonatnu graÿu, oborinske vode se bez
sustava. Predmetna analiza je u potpunosti formiranja površinskih tokova brzo inÀitriraju
opravdala svoju namjenu i rezultirala je bit- u podzemlje, te ili direktno otjeþu u more ili
nim zakljuþcima. Naime, ustanovljeno je da dolazi do difuznog miješanja s morem, odno-
vlastiti resursi otoka Visa nisu u potpunosti sno do formiranja leüa slatke vode u podze-
iskorišteni, odnosno da hidrogeološki odnosi mlju otoka. Meÿutim, korištenje vode iz leüe
u podzemlju otoka omoguüavaju ukljuþenje u kršu priliþno je složeno jer treba voditi ra-
nekih bušotina koje su neopravdano ocije- þuna o nizu þimbenika koji bi svaki pojedin-
njene kao neperspektivne, sa znatno sniže- þano mogao ugroziti resurs. Pozitivna okol-
nim razininama podzemnih voda na svim bu- nost je da i za leüe slatke vode u kršu vrijede
šotinama, ispod razine mora, bez opasnosti zakonitosti hidromehanike podzemnih voda u
za ravnotežu razdjelnice slatke i slane vode. kršu (Ghyben-Herzbergov zakon), te uz po-
Navedenim se otvorio prostor za znatno po- znavanje karakteristika akvifera (raspored
veüanje ulaska koliþina vode u viški vodoop- propusnih i nepropusnih slojeva, dovoljan
skrbni sustav. Meÿutim, ni to samo po sebi broj piezometara, oborinski režim i sl.), mo-
nije dovoljno za održivu vodoopskrbu otoka, žemo pristupiti eksploataciji. Poznavanje na-
bez analize potrošnje vode na otoku, ukljuþi- vedenog nam daje moguünost lokalnog oba-
vo i ona neevidentirana (gubici i kraÿe). ranja vodostaja (u bušotini, odnosno zdencu)
Pored navedenoga, na otoku je, kako kod znatno ispod razine mora, bez ugrožavanja
struþnih službi vodovoda, tako i kod lokalne stabilnosti razdjelnice izmeÿu slatke i slane
politike vladalo uvjerenje da Visu kroniþno vode. Naglašavamo da se radi o iznimno opa-
nedostaje vodospremniþkog prostora, te da snom postupku ukoliko se ne poznaju reþeni
pod hitno na otoku treba izgraditi nekoliko hidromehaniþki odnosi, karakteristike akvi-

I9I
 HRVATSKE VODE I Vodoopskrba otoka Visa
Montaža crpke u bušeni bunar
I 10 I
fera i sl., ali na primjeru Visa su navedene
teorije i dokazane u praksi.
Pozitivna okolnost geološke strukture oto-
ka Visa su klastiti sa gipsom, koji se nalaze
oko Komiže. Predmetne stijene se nalaze u
moru, ili neposredno iznad mora, odnosno
na samoj obalnoj liniji i zbog svoje slabe vo-
dopropusnosti predstavljaju barijeru prema
priliþno tektoniziranim vapnencima koji su
dobro okršeni i propusni i koji stoga pred-
stavljaju lokalni sabirnik podzemnih voda.
Upravo po navedenom modelu funkcionira i
postojeüi izvor (vodozahvat) Pizdica gdje se
javlja izvor na kontaktu propusnih i nepropu-
snih slojeva, na samoj razini mora. Predmet-
ni vodozahvat, zaslanjuje (400-700 mg/l Cl),
meÿutim, ne nužno zbog blizine mora, veü
(prema J.Kapelj i dr. 2001.) uzrok zaslanje-
nja može biti i posolica.
Prve istražno-eksploatacijske bušotine su
izbušene u razdoblju 1966.-1969.g. (BO-1 i
BO-2), dok su preostale dvije bušotine izve-
dene 1983.g., sve na lokalitetu Korita koji se
nalazi izmeÿu Visa i Komiže. Interesantno,
bušotina BO-5 (izmeÿu BO-3 i BO-4) je oci-
jenjena kao neperspektivna s obrazloženjem
da „krade“ vodu ostalim zdencima (najvjero-
jatnije BO-4 i BO-3), što je naknadno opo-
vrgnuto (2007.g.), kada je i BO-5 uspješno
kaptirana. Prilikom eksploatacijskog crpljenja
nije se dopuštalo sniženje razine podzemne
vode u bušotini ispod razine 1 m.n.m., zbog
straha od prodora mora u slatku leüu.
Tablica 1. Istražni kapacitet 4 bušotine na
Visu koje su odmah stavljene u eksploataciju
Bunar Kapacitet (l/s)
BO-1 4,0
BO-2 10,0
BO-3 10,0
BO-4 12,0
Ukupno 36,0
Crpljena voda iz BO-5 koji je (ranije) ocijenjen kao
„neperspektivan“
Nažalost, od spomenute 1983.g. kada su iz-
bušene bušotine BO-3, BO-4 i BO-5 na Visu
nisu provoÿeni vodoistražni radovi, sve do
2011.g., kada su zapoþeti radovi na odreÿi-
vanju zona sanitarne zaštite, u sklopu kojih
üe se provesti trasiranje podzemnih tokova.
Predmetni radovi su nastavljeni u 2012.g.,
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

tako da se još nema uvid u konkretne rezul-

tate.
Potrebno je naglasiti nužnost promjene pri-
stupa po kojima se olako pristupa „konaþ-
nim“ rješenjima, poput davne izgradnje
podmorskih cjevovoda (Lastovo i Mljet), bez
da se prethodno upozna sa realnim moguü-
nostima akvifera na otoku. Nažalost, odluke
o koncepciji vodoopskrbe se donose teme-
ljem nedostatnih i najþešüe krivih spoznaja
o geološkim i hidrogeološkim karakteristima
otoka. U tom smislu, zakljuþak je vrlo jedno-
stavan: Odluku o (ne)podobnosti korištenja
vlastitih voda nekih otoka može se donijeti
iskljuþivo na temelju recentnih geoloških i
hidrogeoloških istražnih radova. Prema dosa-
dašnjoj razini spoznaja, vlastiti resursi oto-
ka Visa nisu još u potpunosti iskorišteni, te
je potrebno ustrajati na konceptu korištenja
vlastitih voda i u narednom razdoblju.
Isporuþene (evidentirane) koliþine vode u periodu 1995. – 2010.

nema više redukcija vode.

Ako za period 2008.-2010.g. (period bez re-
dukcija vode na Visu) analiziramo potrošnju
tijekom 4 ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, ko-
lovoz, rujan) u odnosu na ukupnu godišnju
potrošnju, vidimo da se uzorak potrošnje
Visa ne razlikuje puno od uzoraka potroš-
nje Braþa i Hvara, dok potrošnja Povljane na
Pagu kao izrazito turistiþkog središta oduda-
ra od navedenog uzorka.

Sadašnje potrebe Visa za vodom
Na samom poþetku je potrebno naglasiti da
su do 2007.g. na Visu praktiþki svakog lje-
ta provoÿene redukcije vode tijekom ljeta.
U lipnju 2007.g. ugraÿena je crpka u BO-5,
pa su te godine redukcije vršene samo tije-
kom noüi i to tijekom 20-ak dana. U svakom
sluþaju, evidentno je da se od 2007., kon-
stantno poveüava potrošnja Visa, jer od tada
Pitanje sezonske varijacije potrošnje vode Visa izrazito je povoljna u odnosu na otok
Braþ, Hvar i Povljane s Paga
Situacija po pitanju sezonske varijacije po-
trošnje Visa izrazito je povoljna, te je Vis uz
bok otocima poput Hvara i Braþa, koji osim
turizma imaju i druge privredne grane, što
uz relativno veliki broj stanovnika osigurava
ravnomjerniju razdiobu vode tijekom godi-
ne. Povljana na Pagu je navedena kao pri-
mjer naselja koje je orijentirano iskljuþivo na

I 11 I
 HRVATSKE VODE I Vodoopskrba otoka Visa
apartmanski turizam i kod koga broj stanov-
nika tijekom ljeta naraste sa 713 stanovnika
(po popisu) na preko 10.000. To govori da u
Povljani osim turizma, praktiþki nema nikakve
druge privredne aktivnosti, što rezultira danim
uzorkom. Predmetni omjer potrošnje otoka
Visa treba nastojati maksimalno zadržati, a o
moguünostima koje nam pri tome stoje na ras-
polaganju, üe biti više rijeþi u nastavku.
U svim prethodno spomenutim sustavima,
mjesec najveüe potrošnje je kolovoz, osim za
Vis gdje je to srpanj. Navedeno može biti i po-
sljedica neredovitog oþitanja vodomjera.
Predmetni omjer sezonske/godišnje potrošnje
je bitan i sa ekonomskog aspekta, naroþito s
aspekta razmatranja dovoÿenja vode s kopna.
Naime, postavlja se pitanje koliko bi, realno
taj dovod (podmorski cjevovod) bio u funkciji
tijekom godine, pod pretpostavkom da se Vis
ne odrekne vlastitih resursa? Prema procjena-
ma to se kreüe od 30-60 dana, što znaþi da
bi ostatak godine dovodni sustav predstavljao
„mrtvi kapital“. Najjeftinija varijanta dovoda
vode s kopna iznosi oko 103 mil.kn i to bez
pojaþanja kapaciteta u Omišu i na Braþu. Pod
pretpostavkom uzimanja kredita za troškove
dovoda vode s kopna, evidentno je da bi se
anuiteti trebali plaüati mjeseþno/godišnje, a da
bi sustav samo mali dio godine ostvarivao po-
vrat sredstava.
Ekonomska cijena na taj naþin dovedenog m3
vode na otok bi bila iznimno visoka, jer bez ob-
zira na þinjenicu da se tijekom srpnja i kolovo-
za troši najviše vode, na ta 2 mjeseca otpada
samo oko 38 % godišnje potrošnje (a ni ta dva
mjeseca se ne bi u potpunosti opskrbljivao Vis
vodom s kopna, veü bi se maksimalno koristili
vlastiti resursi koji su znatno jeftiniji).
Modaliteti osiguranja dostatnih
koliþina vode
Kod de¿niranja naþina ili modaliteta podmire-
nja potreba za vodom, treba prvenstveno poüi
od de¿nicije samih potreba, odnosno njihovog
karaktera. Dosadašnji koncept vodoopskrbe
podrazumijevao je da je zadaüa vodoopskrbe
podmirenje svih potreba za vodom ne ulazeüi
u njihovu analizu odnosno opravdanost. Radilo
se o tzv. „demand – driven“ konceptu. Meÿu-
tim moderniji koncepti vodoopskrbe podrazu-
mijevaju kritiþki osvrt i analizu potreba za vo-
dom, te, u suradnji sa lokalnom zajednicom,
odabir odnosno selekciju potreba koje üe javna
vodoopskrba zadovoljiti. Taj pristup se naziva
„gospodarenje potrebama“ (demand manage-
ment). Slijedom navedenoga, oþito je da po-
jam “dovoljne koliþine vode” u svijetlu napred-
nijih metoda planiranja, treba shvatiti uvjetno,
odnosno to nisu koliþine koje zadovoljavaju sve
potrebe za vodom, veü su to koliþine koje polu-
þuju maksimalne povratne efekte i to ne samo
one ekonomski mjerljive, veü one od interesa
za cijelu zajednicu. Sam proces gospodarenja
I 12 I
potrebama zahtjeva multidisciplinaran pristup
i predstavlja bitnu sastavnicu tzv. Integralnog
pristupa što je nužan uvjet za održivo gospo-
darenje vodama. Integralni pristup se zasniva
na þinjenici da je voda nedjeljivi (sastavni) dio
ekosustava, prirodni resurs, ekonomsko i so-
cijalno dobro, te da o njenoj kakvoüi i kvanti-
teti ovisi priroda korištenja. Pri tome je nužno
odmah de¿nirati prioritete korištenja, a to je
u prvom redu korištenje vode za osnovne po-
trebe (piüe i sanitarne potrebe) i za potrebe
oþuvanja ekosustava.
Za oþekivati je da üe potrebe Visa za vodom u
buduünosti rasti i to prvenstveno na ime dalj-
njeg razvoja turizma na otoku. U tom smislu
je od iznimne važnosti sprijeþiti stihijski ra-
zvoj turizma (u kvalitativnom i kvantitativnom
smislu). ýinjenica jest da Visu tek predstoji
izgradnja turistiþkih kapaciteta, tako da istu
treba uskladiti sa realnim moguünostima vo-
doopskrbe. Pored „rezerviranja“ prostora za
predmetnu namjenu, a što se postiže prostor-
nim planiranjem, dužnu pozornost treba po-
svetiti i odabiru tipa (razine) turistiþke usluge
koja üe se nuditi. Osnovna karakteristika po-
stojeüeg turizma, ne samo na Visu, veü i u cije-
loj Dalmaciji, je relativno kratka sezona (max.
60 dana), što rezultira problemima po pitanju
optimalnog dimenzioniranja svih infrastruktur-
nih sustava, naroþito vodoopskrbnih. Takoÿer
se otvara pitanja može li se kratkom sezonom
osigurati cjelogodišnja egzistencija dijela lokal-
nog stanovništva, koje je zaposleno u turizmu?
Obzirom da kratka sezona to ne može osigura-
ti, lokalno stanovništvo dopunske izvore priho-
da pokušava iznaüi i u poljoprivredi, što opet
rezultira poveüanim potrebama za vodom u
trenutku kada nam nedostaje. Stoga je od izni-
mne važnosti prihvatiti i primijeniti integralni
pristup gospodarenja vodama, vodeüi raþuna o
dugoroþnom interesu zajednice u cjelini.
U tom smislu, jedan od temeljnih ciljeva razvo-
ja turizma na otoku treba biti sezona koja tra-
je 6-8 mjeseci, za što je, prema dosadašnjim
iskustvima nužan daljnji razvoj hotelijerstva,
sa što više dodatnih sadržaja koje üe animira-
ti razliþite ciljne skupine, naroþito rekreativce
(planinarenje, šetanje, biciklizam, wellness,
¿tnes i sl.).
U svakom sluþaju daljnju „apartmanizaciju“ oto-
ka treba nastojati maksimalno ograniþiti, jer ista
dokazano dovodi do relativno kratke, ali inten-
zivne sezone, a što rezultira visokom vršnom
potrošnjom koju üe biti sve teže i teže zadovo-
ljiti. „Razvuþena“ sezona rezultira veüim brojem
prodanih m3 vode, a što se postiže relativno lako
jer ne zahtjeva poveüanje kapaciteta sustava, a
što je u sluþaju dovoda vode s kopna povezano
sa iznimno visokim troškovima, koji bi ozbiljno
doveli u pitanje održivost takve vodoopskrbe.
Drugim rijeþima, interesi gospodarstva (turizma)
i vodoopskrbnih planera se u ovom sluþaju podu-
daraju, jer svima odgovara duža sezona.

U prethodnom dijelu je spomenuta poljopri-
vreda, kao (najþešüe) dopunski izvor prihoda
otoþkih stanovnika. Meÿutim, tom vidu kori-
štenja voda treba pristupiti s osobitom pozor-
nošüu, jer poljoprivreda je vrlo „nezahvalan“
vid korištenja voda. Naime, poljoprivreda je
veliki potrošaþ voda i to u relativno kratkom
vremenu, što rezultira potrebom za velikim in-
staliranim kapacitetima. Ako se tomu doda þi-
njenica da se poljoprivredne potrebe za vodom
podudaraju sa potrebama javne vodoopskrbe,
problem postaje još izraženiji. Stoga se poljo-
privredne zahtjeve za vodom ne smije proma-
trati kao još jednog potrošaþa u sustavu, veü je
poljoprivrednu potrošnju potrebno integralno
sagledati respektirajuüi šire aspekte korište-
nja voda (ekološki, ekonomski, socijalni i sl.).
Predmetni vid korištenja voda (navodnjavanje)
ni u kom sluþaju ne smije biti prijetnja održi-
vom gospodarenju vodama, nažalost u praksi
je upravo to vrlo þest sluþaj, jer se problemi
sagledavaju parcijalno, a ne integralno.
Postavlja se logiþno pitanje – na koji naþin osi-
gurati vodu za daljnji razvoj intenzivne poljo-
privrede na Visu?
Trenutno je jedini raspoloživi resurs podzemna
voda, odnosno kišnica. Tijekom ljeta nije real-
no oþekivati intenzivnije korištenje podzemnih
voda za potrebe navodnjavanja, znaþi rješenje
se može tražiti samo preko sezonskog akumu-
liranja vode, premda i tu ima stanovitih ograni-
þenja. Naime, postavlja se pitanje koliko inten-
zivno možemo crpiti vodu iz podzemlja tijekom
zime, a da se posljedice toga ne osjete tijekom
ljeta? Drugim rijeþima, cilj je tijekom zimskog
crpljenja smanjiti otjecanje vode iz leüe u more,
a ne smanjiti akumuliranje vode za ljeto.
Prema raspoloživim podacima otprilike 4 mje-
seca godišnje razina podzemne vode na loka-
litetu Korita (centralni vodozahvat) je iznad
10 m.n.m. U tom periodu bi se moglo odobriti
(eksperimentalno) crpljenje, jer je pretpostav-
ka da takvo crpljenje ne bi poremetilo ljetnu
vodoopskrbu. Naravno, u tom periodu ne po-
stoje potrebe za vodom, pa bi istu trebalo aku-
mulirati. U tom smislu, predlaže se izgradnja
više mikroakumulacija ukupne zapremine cca.
100.000 m3, na koliko se procjenjuju i koliþine
koje bi se (u I fazi) mogle nesmetano zahva-
titi tijekom vodnijih mjeseci, a za potrebe na-
vodnjavanja. Naravno, izgradnja predmetnih
mikroakumulacija je povezana sa poveüanim
troškovima vode za navodnjavanje, voda u nji-
ma je optereüena gubicima, tako da izgradnji
mikroakumulacija trebaju prethoditi ¿nancij-
ske analize, da bi se ustanovilo koliko taj vid
korištenja voda utjeþe na konkurentnost otoþ-
kog poljoprivrednog proizvoda. U svakom slu-
þaju, izgradnja navedenih mikroakumulacija,
uz pretpostavku ispravnog gospodarenja isti-
ma, bi smanjila pritiske na javni vodoopskrbni
sustav na Visu, jer je navodnjavanje iz istog
prisutno i danas.
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Slijedom svega prethodno navedenoga, oþito
je da danas (u uvjetima zadovoljavajuüe vo-
doopskrbe) treba de¿nirati set aktivnosti koje
treba odmah provoditi da bi se u buduünosti
poluþio traženi efekt, a to je održiva vodoop-
skrba.
Zakljuþak
Temeljem svega prethodno navedenog, evi-
dentno je da je ispravan pristup osmišljavanju
vodoopskrbe otoka Visa bila prvenstvena ori-
jentacija na vlastite resurse. Sustavnim pristu-
pom „oslobodili“ su se dodatni kapaciteti, za
koje se na otoku smatralo da ne postoje, te da
je jedino rješenje dovod vode s kopna. Dokaz
predmetne tvrdnje je da na otoku od 2007.g.
nema redukcija vode, a da nije kaptiran niti
jedan dodatni izvor (osim BO-5 koji se nije ko-
ristio), dapaþe, c.s. „Pizdica“ je þak stavljena
van funkcije sa svoje 3-4 l/s.
Da bi bili u stanju maksimalno iskoristiti vla-
stite vodne resurse, potrebno je poznavati hi-
drogeološke karakteristike otoka. Drugim rije-
þima, kontinuirano provoÿenje vodoistražnih
radova je nužnost. Korištenje vlastitih resursa
prolongira potrebu za investiranjem iznimno
visokih sredstava u dovoÿenje vode s kopna,
þime se postižu pozitivni ¿nancijski efekti.
Da bi se predmetno dovoÿenje vode s kopna
maksimalno prolongiralo, a da istovremeno
stanovništvo Visa ne trpi štetne posljedice,
nužno je nastaviti sustavno pristupati daljnjem
osmišljavanju vodoopskrbe otoka. Ni u jed-
nom trenutku se ne smije zavarati konstataci-
jom tipa „imamo dovoljne koliþine vode“, veü
konstantno treba raditi na postizanju održive
vodoopskrbe otoka. Te aktivnosti se provode
na više frontova, poþevši od gospodarenja po-
trebama, koje se treba provoditi veü kod do-
nošenja prostorno-planske dokumentacije,
politike cijene vode, konstantnim praüenjem
stanja gubitaka i kraÿe vode, te sustavnim po-
veüanjem kapaciteta sustava na vodozahvatu.
Pored navedenoga, treba provoditi konstantno
i druge mjere na modernizaciji i optimalizaciji
sustava, od þega je najvažnija daljnja dograd-
nja sustava DNU (daljinskog nadzora i uprav-
ljanja) koja je veü poluþila uštede na ime troš-
ka el.energije, te se pokazala kao dobar alat za
lociranje i kvanti¿ciranje gubitaka u mjesnim
mrežama.
Slijedom prethodno navedenog, može se za-
kljuþiti da bi se spomenutim sustavnim pristu-
pom Vis oslobodio potreba za dovodom vode
u narednih 12-15 godina, meÿutim, nužno je
konstantno raditi na prethodno spomenutim
aktivnostima za postizanje održive vodoopskr-
be. Naravno da se paralelno sa spomenutim
aktivnostima mogu i trebaju provoditi aktiv-
nosti na pripremi dovoÿenja vode s kopna,
odnosno na primjeni tehnika desalinacije, što
bi bilo dobro prijelazno rješenje izmeÿu po-
stojeüeg stanja i dovoda vode s kopna. Q
SLIKE
mr. sc. Toni Carević, dipl. inž. građ.
LITERATURA
[1] D.Marušić: „Vrednovanje
investicijskih projekata“;
Građevinsko-arhitektonski
fakultet Sveučilišta u Splitu,
svibanj 2004.g.
[2] Gospodarsko tehnička
analiza: „Vodoopskrbni
sustav otoka Visa – Program
prioritetnih radova“; Knjige 1,2
i 3; Akvaprojekt d.o.o. Split &
Hidroekspert Split d.o.o. Split,
2001.
[3] Osnovni projekt:
„Vodoopskrbni sustav Vis –
Rekonstrukcija cs „Pizdica“;
T.D. 293/07; Akvaprojekt d.o.o.
Split
[4] T. Carević: „Integralno
gospodarenje vodoopskrbnim
sustavima turističkih
područja“; magistarski
rad, Sveučilište u Splitu,
Građevinski fakultet, Split,
2003.
[5] S. Husnjak i sur.:„Uporabna
vrijednost i mogućnost
navodnjavanja tla krških polja
na otocima Visu i Biševu“;
Hrvatske vode, 16 (2008)
64,179-189
[6] Okvirna direktiva o vodama
(WFD), Bruxelles, srpanj 2000.
[7] M.Kent i sur.: „Tourism and
sustainable water supply
in Mallorca: a geographical
analysis“; Applied Geography
22 (2002) 321-374
[8] S.Goić: „Mikroekonomski
aspekti cijene vode“;
Ekonomski pregled, 55 (7-8)
595-618 (2004).
[9] Udruga Slap: „Savjetovanje o
vodama i moru otoka Visa“,
Vis, 01.06.2012.
I 13 I
 HRVATSKE VODE I Duga povijest vodoopskrbe i odvodnje Splita
DUGA POVIJEST VODOOPSKRBE I
ODVODNJE SPLITA
Jadranka Samokovlija Dragičević Povijest današnjeg komunalnog poduzeüa Vo-
dovod i kanalizacija Split, poþinje u Saloni,
koja je imala 60 tisuüa stanovnika i svu urbanu
opremu grada: vodovod, kanalizaciju, terme.
Za vladavine cara Dioklecijana i u vrijeme iz-
gradnje njegove rezidencije u Splitu, u III. sto-
ljeüu n.e. izgraÿen je i vodovod dužine devet
Za vladavine
kilometara sa þetiri akvadukta i tunelom, kojim
cara Dioklecijana se s izvora Jadra dopremala voda u carski grad.
u III. stoljeüu Unutar Dioklecijanove palaþe u to vrijeme bila
n.e. izgraÿen je je izgraÿena i odvodnja otpadnih voda, koje su
vodovod dužine odlazile u more oko zidina palaþe, þak su se
devet kilometara i tadašnji toaletni prostori povremeno ispirali
sa þetiri akvadukta morem, a dijelovi tog sustava pronalaze se i
danas, pri arheološkim iskopavanjima unutar
i tunelom, a u
Palaþe.
to vrijeme bila
Prodor Avara na podruþje Salone i dolaskom
je izgraÿena i
Slavena, Rimsko carstvo propada, a objekti iz-
odvodnja otpadnih graÿeni u to vrijeme ruše se i propadaju. No
voda, koje su zbog svoga povoljnog položaja, plodnog tla i vo-
odlazile u more oko dom bogatog podzemlja, grad se nastavlja širiti
zidina palaþe. i izvan zidina a ljudi i stoka, piju vodu iz bunara.
I 14 I
Prolaze stoljeüa i grad živi svoj za ono vrijeme,
ipak, urbani život. Otpadne vode u sve veüoj
mjeri zagaÿuju podzemlje pa stanovnici koji
su naselili podruþje Splita obolijevaju. Gradske
vlasti su nakon dugih rasprava i priprema od-
luþile 1878. godine obnoviti stari Dioklecijanov
vodovod i ponovno dovesti vodu Jadra u grad.
Obnova je završena 1880., a prije više od 130
godina izgraÿena je prva vodosprema pitke
vode sa dvije komore. Od vodospreme prema
gradu, napravljena su dva gravitacijska cjevo-
voda, koja su vodila prema gradu, pa se zato
može reüi da je 1880. godina, poþetak orga-
nizirane vodoopskrbe i odvodnje. Do 1860. go-
dine grad nije imao ni odvodnju fekalnih voda,
pa se taj sustav gradio 20 godina i dovršen je
gradnjom kolektora od središta grada, a ob-
novljen je i dio kanalizacijske mreže u samom
gradu. Donošenjem «Pravila o uporabi vodovo-
da grada Splita s privatnim žliebima, glasovana
na sjednici Obü. Vieüa održanoj dne 9. Ožujka
1887.» þime poþinje prikljuþivanje prvih obje-
kata na vodovodnu mrežu.

Vodovod dužine devet
kilometara sa þetiri akvedukta
izgraÿen je u III. stoljeüu za
vladavine cara Dioklecijana,
akvedukt Solin
U dugoj povijesti Vodovoda i kanalizacije Split,
bilježi se da su izmeÿu dva svjetska rata iz-
graÿeni vodovodi za naselja Vranjic, Mravin-
ce, Solin, Kaštela i Trogir. Od 1927. do 1931.
godine izgraÿena je crpna stanica Kopilica sa
prikljuþnom graÿevinom na dovodnom kana-
lu, ureÿajem za alauniranje, uz dvije taložne
komore, zgradom za brze ¿ltere, vodospre-
mom þiste vode i strojarnicom. Tada se grade
i vodospreme na Marjanu i Gripama i obnavlja
dovodni kanal od izvora, u dužini od þetiri kilo-
metra. Proširenje vodovoda u tom razdoblju je
uvjetovalo i prvi zahvat na odvodnji sjevernog
sliva sa prihvatom preljevnih voda crpne stani-
ce Kopilica.
Poþetkom Drugog svjetskog rata stagnira ra-
zvoj vodoopskrbe i odvodnje. U ratnim raza-
ranjima su ošteüeni dovodni kanali u dužini od
dva kilometra, a postrojenja koja su spašena
od uništenja omoguüila su nužnu vodoopskr-
bu stanovništva tijekom rata. Naporom rad-
nika Vodovoda i kanalizacije, obnovljena je i
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
dokumentacija koja je 1943. godine izgorjela SLIKE
u požaru opüinske zgrade. Veü 1945. godine Luka Dragičević
radnici VIK-a uspijevaju uspostaviti redovitu
vodoopskrbu i odvodnju. Usporedo s obnovom
vodovoda intenzivira se izgradnja kanalizacije
na višim predjelima i formiraju dva nova sliv-
na podruþja sa ispuštanjem vode u Sjevernu
luku. U vremenu od 1948. do 1956. zapoþeta
je i dovršena izgradnja vodoopskrbnih objekata
CS Ravne Njive i vodospreme Visoka, izgraÿen
je novi dovodni kanal od izvora Jadra prema
gradu, sa odvojkom prema Solinu, Kaštelima i
Trogiru i CS Jugovinil i CS Kaštel Šta¿liü.
U to vrijeme rekonstruira se i kanalizacija i to
osnovnih magistralnih pravaca u gradu. Za ra-
zvoj kanalizacije posebno je znaþajno razdoblje
od 1960. do 1980. godine po zahvatima na
glavnim kolektorima, kada su izgraÿeni goto-
vo svi osnovni odvodni kolektori u gradu: Sti-
nice-Pjat, Duje, Tršüanska ulica, Ravne Njive,
Domovinskog rata, te uz ukop pruge i drugi.
Godine 1976. puštena je u rad CS Baþvice sa
podmorskim ispustom, kao i prva faza sanaci-
je Gradske luke, a u kolovozu 1996. završena
je i druga faza sanacije kada su izgraÿeni svi
glavni kolektori i preljevne graÿevine. Izgraÿen
je suvremeni mehaniþki ureÿaj za proþišüava-
nje otpadnih voda. Izgradnjom svih objekata
riješen je problem zagaÿenja mora u splitskoj
Gradskoj luci.
U susret 21. stoljeüu, oblikuje se zamisao o po-
trebi zaštite Kaštelanskog zaljeva, od sve veüeg
zagaÿenja komunalnim i industrijskim otpad-
nim vodama, te poboljšanje vodoopskrbe gra-
dova: Splita, Solina, Kaštela i Trogira. U prve
þetiri godine 21. stoljeüa izgraÿena su dva od
tri podprojekta. Izgraÿen je sustav poboljšanja
i dogradnje vodoopskrbe þetiri grada i kanali-
zacijski sustav Split-Solin kao dio Integralnog Izvor Jadra
I 15 I
 HRVATSKE VODE I Duga povijest vodoopskrbe i odvodnje Splita

Crpna stanica Ravne Njive voda grada Splita Vodosprema Sutikva Solin

projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva, koji se

smatra najveüim ekološkim projektom na Me-
diteranu. Poþetkom 2005. zapoþeti su radovi i
na treüem podsustavu-kanalizacijskom susta-
vu Kaštela-Trogir, þija izgradnja je nakon se-
dam godina u fazi dovršenja. Sva tri sustava bit
üe objedinjena u zajedniþki sustav upravljanja
i nadzora. Agencija EKO Kaštelanski zaljev je u
ime i za raþun investitora, splitskog Vodovoda
i kanalizacije, cijelo vrijeme vodila poslove na
realizaciji Projekta. Izgradnjom vodoopskrbnog
sustava Split-Solin-Kaštela-Trogir osigurano je
dovoljno pitke vode stanovnicima cijelog po-
druþja za iduüih 50 godina. Izgraÿeno je osam
velikih crpnih stanica, pet vodosprema ukupne
zapremine 15.000 metara kubnih i više od 20
kilometara cjevovoda raznih pro¿la. Kanaliza-
cijski sustav Split-Solin ima osam suvremeno
opremljenih crpnih stanica, 15 kilometara ko-
lektora razliþitih pro¿la, Hidrotehniþki tunel,
Ureÿaj za proþišüavanje otpadnih voda Stupe
i podmorski ispust dužine preko 1500 metara Potapanje cijevovoda Stobreþ

u Stobreþkom zaljevu. Kanalizacijski sustav

Kaštela Divulje pogon za spajanje kanalizacijskih cijevi
Kaštela-Trogir imat üe 19 crpnih stanica, oko
20 kilometara kolektora raznih pro¿la, ureÿaj
za proþišüavanje otpadnih voda, podmorski
propust i podmorski ispust kroz hidrotehniþki
tunel, koji üe otpadne vode odvoditi u Splitski
kanal. Izgradnja sva tri kapitalna objekta, po-
ticaj su za nastavak poboljšanja vodoopskrbe
i odvodnje na cijelom podruþju od Omiša do
zapadne granice opüine Marina, svih Zagorskih
opüina, otok Šoltu, te vodovode na otocima Dr-
venik Veli i Drvenik Mali.
Dugu i veliku povijest teško je svesti u mali
prostor. Vodovod i kanalizacija brine o vodoop-
skrbi velikog podruþja kontinentalnog, otoþnog
i zagorskog dijela Splitsko dalmatinske župani-
je. Uz opüi napredak i velike pomake, ima još
uvijek dijelova koje posebno muþi vodoopskr-
ba, što je osobiti problem u vruüim ljetnim mje-
secima. Nevelika rijeka Jadro strpljivo i s puno
mira, mada je tipiþna kraška bujica osigurava
vodu za cijelo podruþje. Q

I 16 I

KOLIKO ZAISTA PIJEMO BOČATU VODU?
Uvod
Za dinarski je krš karakteristiþna nestašica
vode u ljetnom razdoblju, a razmjerni višak
vode u zimskom i proljetnom. Opüe siromaš-
tvo na površinskim vodama, a veliko bogatstvo
i složenost cirkulacije podzemnih voda tipiþne
su pojave dinarskog krša, što je u skladu s hi-
drogeološkim svojstvima preteüitih stijena.
Analizirano podruþje kaptaže "Gustirna" iz-
graÿeno je uglavnom od karbonatnih stijena
krede i eocena. Karbonatne stijene zastuplje-
ne su pretežno vapnencima, a manjim dijelom
dolomitima, te vapnenaþkim i dolomitnim bre-
þama (þvrstim klastiþnim stijenama nastale
cementiranjem stjenovitog krša). Mjestimiþno
su vapnenci tanko uslojeni do ploþasti. Stijene
kredne i eocenske starosti bile su izvrgnute
jakoj tektonskoj aktivnosti, što je rezultiralo
boranjem, lomljenjem i oblikovanjem ljuska-
ste graÿe i naslaga.
Kredni su vapnenci vodopropustljivi, a eo-
censki Àiš þini nepropustljivu sredinu, odno-
sno barijeru što omoguüuje stvaranje vodo-
spremnika podzemnih voda i izbijanje izvora
na rubovima krških polja. Podzemne vode u
Dalmaciji ubrajamo u pukotinske vode, koje
su prema svojim hidrokemijskim i sanitarnim
karakteristikama veoma sliþne površinskim
vodama. One sadržavaju razmjerno malo oto-
pljenih soli, odnosno, slabo su mineralizirane,
imaju malo otopljenog CO2 i pretežno su kal-
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Danijela Matijaca-Lovrić, dipl. ing.
Mirjana Jagnjić-Dadić, dipl. ing.
Veliko bogatstvo ʥ voda iz
dinarskog krša.
Foto: A. Ceroveþki
cijsko - bikarbonatnog tipa. Nerijetko su bak-
terijski zagaÿene i þesto se zamuþuju.
Ta svojstva pukotinskih voda posljedica su
kratkotrajnog dodira izmeÿu voda i tla i priliþ-
no slabe ¿ltracije voda kroz tlo.
Hidrogeološke karakteristike
U vrtaþu Rimski bunar, koja je poznata još iz
doba vladavine Rimske imperije na ovim po-
druþjima nakuplja se voda koja ne izbija na
površinu krškog vodonosnika veü se nakuplja
u dnu vrtaþe sa malog lokalnog sliva površin-
skim i dijelom podpovršinskim dotokom. Po-
vršinski i podpovršinski dotok omoguüen je
postojanjem relativno debelih naslaga crve- Vode kaptaže Rimski
nice koja predstavlja potpunu hidrogeološku bunar - Marina i
barijeru te onemoguüuje daljnju in¿ltaraciju izvorišta Šilovka koje
oborinske vode do dubokog krškog vodono- služe za vodoopskrbu
snika.
stanovništva
Zahvatni objekt "vrtaþe" udaljen je od mora
splitskog podruþja
oko 2000 m. Podruþje Rimskoga bunara izgra-
ÿeno je pretežno od propustljivih karbonatnih spadaju prema
stijena krede i eocena. geokemijskom sastavu
U slivnom podruþju kaptaže Gustirna nalaze u vode kalcijsko
se dva kišomjera i to na nadmorskoj visini 420 - bikarbonatno -
mnm kišomjer Blizna i u neposrednoj blizini kloridnoga tipa, a
sliva na nadmorskoj visini 20 mnm kišomjer sadržaj parametara
Marina. Raspodjela oborina u analiziranom
upuüuje na veliki
slivu tijekom hidrološke godine tipiþna je za
sredozemnu klimu. Dakle, tijekom vlažnog utjecaj mora na ova
razdoblja od listopada do ožujka padne oko izvorišta.
I 17 I
 HRVATSKE VODE I Koliko zaista pijemo bočatu vodu?
Dolac iz koje se nadopunjuje
voda za potrebe vodoopskrbe
kaptaže Rimski bunar – Marina
I 18 I
70% ukupnih godišnjih oborina. U ljetnom
tromjeseþnom razdoblju od kraja lipnja do
kraja rujna padne prosjeþno tek oko 10 %
ukupnih godišnjih oborina. Pošto se zna, da je
u tom razdoblju otjecajni koe¿cijent vrlo nizak
te iznosi ispod 0,2, oþigledno je da se punje-
nje krškog vodonosnika vrši iskljuþivo tijekom
hladnog i vlažnog razdoblja, te da koliþine cr-
pljenja u ljetnom razdoblju zavise o rezerva-
ma stvorenim u prethodnom periodu.
Problem dodatno komplicira þinjenica pove-
üanja saliniteta vode usljed precrpljivanja tj.
prodiranja slane morske vode u vodonosnik.
Uz obalu Jaranskog mora izmeÿu mjesta Ma-
rine i Vranjica javlja se niz slatkih i boþatih,
stalnih i povremenih vrela. Na ovim izvorima
istjeþu nezahvaüene slatke vode iz slivova
kaptaža Dolac i Gustirna, ali i iz susjednih sli-
vova.
Nadzor nad zdravstvenom ispravnosti vode
obavlja se svakodnevnim obilaskom terena
od strane internog laboratorija vodovoda, te
ovlaštenog laboratorija Nastavnog zavoda za
javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatin-
ske intezitetom od jedan put mjeseþno.
Vodooskrbni sustav Šilovka
Vodooskrbni sustav Šilovka sastavni je dio
vodoopskrbnog sustava grada Sinja i omiške
Zagore. Sustav se prostire na podruþju veliþi-
ne 116.000 ha i opskrbljuje oko 60.000 potro-
šaüa. Važno je napomenuti da se sustavom,
osim podruþja Sinja i Trilja opskrbljuje i po-
druþje solinske i kaštelanske Zagore. Na tom
su podruþju dva glavna izvora Kosinac i Ruda.
S izvora Kosinac zahvaüa se oko 95 l/s, dok je
glavna okosnica sustava vodozahvat Ruda s
kojega se zahvaüa oko 240 l/s.
S radovima na zahvatu izvora Šilovka za po-
trebe izgradnje vodoopskrbne mreže naselja
Crpna stanica u sastavu vodocrpilišta “Šilovka”
na lijevoj i desnoj obali jezera Peruüa krenu-
lo se 1987. godine.
Tijekom godina su izgraÿeni glavni objekti
i vodoopskrbni pravci, ali je dosta toga bilo
uništeno tijekom domovinskog rata (cijelo po-
druþje bilo je pod okupacijom) pa je sustav
pušten u probni rad tek 1998. godine.
Poþetkom 2001. godine sustav je u funkciji
vodoopskrbe pripadajuüeg konzumnog po-
druþja.
Vodocrpilište Šilovka nalazi se nekoliko stotina
metara nizvodno od brane Peruüa neposredno
uz lijevu obalu rijeke Cetine, na izvoru Šilov-
ka. Iz vodosprema voda se gravitacijskim cje-
vovodom doprema do potrošaþa. Sustav ima
8 vodoopskrbnih objekata (vodosprema i pre-
kidnih komora).
Dezinfekcija vode vrši se plinovitim klorom na
samom izvorištu. Klor se injektorima dozira
na usisu crpki, a na sustav kloriranja spoje-
ne su dvije plinske boce od 50 kg. Kontrola
slobodnog klora u vodi obavlja se automatski
preko analizatora klora, a vrijednost bilježi
pisaþem smještenim u upravljaþkim prostori-
jama vodocrpilišta Šilovka. Ovo vodocrpilište
nema ljudsku posadu, a sav nadzor obavlja
se preko telemetrije u centru Sinj i preko 24
satnog dežurstva u CS Ruda.
Nadzor nad zdravstvenom ispravnosti vode
obavlja se svakodnevnim obilaskom terena od
strane internog laboratorija vodovoda, te ovla-
štenog laboratorija Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske.
S vodocrpilišta Šilovka opskrbljuje se dio Hr-
vaca, Satriü, Potravlje, Maljkovo, Biteliü, Vuþi-
polje, Dabar i Rumin. Ukupno oko 3000 sta-
novnika.
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Voda s izvorišta Šilovka ispituje se 2 puta go- Tablica 1. Statističke vrijednosti klorida SLIKE
dišnje prema "C" - analizi (kemijska analiza). Danijela Matijaca-Lovrić, dipl. ing.
izvorišta Štilovka za razdoblje 2005. ∑ 2010.
Prema mikrobiološkim i kemijskim pokazate- Mirjana Jagnjić-Dadić, dipl. ing.
godine
ljima na svim uzorcima voda je udovoljavala
uvjetima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti
vode za piüe (NN 47/08) s iznimkom u sadr- Min. Max. Srednja
žaju klorida. Godina
vrijednost vrijednost vrijednost
Ispitivanja kakvoüe voda 2005. 7 395 106,50
Za izvorište Šilovka u razdoblju od (2005. -
2010.) godine za vrijednosti klorida, postotak 2006. 5 358 93,08
uzoraka koji su od ukupnog broja uzoraka od-
2007. 9 465 188,70
stupali od MDK vrijednosti u navedenom raz-
doblju on se kretao od 25 - 66,66 posto. Naj- 2008. 6 475 137,13
manji postotak odstupanja zabilježen je 2006.
godine, a najveüi 2007 godine što je analo- 2009. 7 490 127,38
gno sa rezultatima maksimalnih i minimalnih
vrijednosti klorida za navedeno petogodišnje 2010. 7 508 100,38
razdoblje.
Kaptaža Rimski bunar - Marina u razdoblju od
(2005 - 2010) godine za izmjerene vrijednosti
klorida, postotak uzoraka koji je tijekom na- Tablica 2. Statističke vrijednosti izvorište
vedenog razdoblja odstupao od MDK vrijedno-
Šilovka tijekom promatranog razdoblja 2005. ∑
sti propisanih Pravilnikom N.N. (47/08) kretao
se od 5- 59,62 posto, s tim da je navedeni 2010. godine
najveüi postotak uzoraka koji su iznad MDK
vrijednosti zabilježen 2007. godine, a najma- Broj
nji broj uzoraka koji odstupanju od MDK vri- Ukupan
uzoraka
jednosti zabilježen je 2005. godine. Godina broj %
iznad
uzoraka
MDK
2005. 12 4 33,33
2006. 12 3 25,00
2007. 12 8 66,66
2008. 12 7 58,33
2009. 12 6 50,00
2010. 12 4 33,33

Tablica 3. Statističke vrijednosti klorida
kaptaže Rimski bunar za promatrano razdoblje
2005. ∑ 2010. godine
LITERATURA
[1] Štambuk - Giljanović, N.: Vode
Dalmacije, Nastavni zavod
za javno zdravstvo Županije
splitsko - dalmatinske, 1998.

Min. Max. Srednja [2] Mijatović, B.: Kaptaža Rimski

Godina bunar u krškoj uvali kod
vrijednost vrijednost vrijednost
Trogira. Beograd, Geozavod,
1977.
2005. 44 288 164,61
[3] Bonacci, O., Fritz, F., Margeta,
2006. 44 460 166,80 J.,: Studija vodnih resursa
zapadnog dijela općine Trogir
2007. 100 880 324,91 i Kaštela. MAP - MPA. Split,
1001.
2008. 100 442 220,81
[4] APHA. Standard methods
2009. 76 1018 251,20 for the examination of water
adn wastewater. American
2010. 44 738 198,45 Public Health Association,
Vodocrpilište “Šilovka” WashingtonDC, 1995.

I 19 I
 HRVATSKE VODE I Koliko zaista pijemo bočatu vodu?

Tablica 4. Statističke vrijednosti klorida Rimski natrija bitan þimbenik u sprjeþavanju tih poje-
bunar za promatrano razdoblje 2005. ∑ 2010. dinih bolesti. Upravo ova þinjenica upuüuje na
potrebu ispitivanja i sustavnog praüenja Na u
godine koleraciji sa zdravstvenim pokazateljima paci-
jenata s ovih vodoopsrbnih podruþja.
Broj Što se pak tiþe boþatosti ovih voda možemo za-
Ukupan
uzoraka kljuþiti slijedeüe: tijekom promatranog petogo-
Godina broj %
iznad dišnjeg razdoblja prema statistiþkim podacima
uzoraka
MDK za izvorište Šilovka od ukupnog godišnjeg broja
uzoraka samo je 3 -8 uzorka imalo koncetraciju
2005. 100 5 5,00
klorida veüu od MDK (prema N.N. 47/08), što
2006. 101 11 10,89 predstavlja od 25,00 – 66,66 posto godišnjih
uzoraka.
2007. 104 62 59,62 Za kaptažu Rimski bunar – Marina od ukupnog
broja uzoraka godišnjih uzoraka, 5 – 62 uzorka
2008. 101 28 27,72 su imali koncetraciju klorida veüu od MDK tj.
5,00 – 59,62 posto uzoraka.
2009. 101 45 44,55
2010. 101 33 32,67 Zakljuþak
Vode kaptaže Rimski bunar ∑ Marina i izvori-
šta Šilovka koje služe za vodoopskrbu stanov-
Tvrdoüa voda varira od umjereno tvrdih (13
ništva spadaju prema geokemijskom sastavu
onj) do dosta tvrdih voda (19 onj); rijetko se
u vode kalcijsko - bikarbonatno - kloridnoga
zamuþuju.
tipa, sa znatnim ali sporadiþnim poveüanji-
Sadržavaju malo otopljenog CO2, vrijednosti ma koncetracije klorida, koja su popraüena
biološke potrošnje kisika (BPK5), utroška per- poveüanjem koncetracija sulfata, te poveüa-
maganata dušiünih i fosfornih spojeva kreüu se njem parametra elektrovodljivosti. Statistiþ-
unutar maksimalno dopuštenih koncetracija za ke vrijednosti dakle minimalne, maksimalne
pitke vode. i srednje vrijednosti usporeÿene su sa MDK
Voda Rimskog bunara povremeno je korozivne vrijednostima koje su propisane Pravilnikom
buduüi na nju utjeþe more. o zdravstvenoj ispravnosti vode za piüe N.N.
Prema bakteriološkom oneþišüenju spadaju u 47/08.
skupinu relativno þistih krških voda meÿutim Sadržaj navedenih parametara upuüuje na
prije puštanja u vodoopskrbu potrebno ih je veliki utjecaj mora na ova izvorišta. Svi nave-
klorirati. deni podaci o pojedinaþnim ispitivanjima me-
Za zdravstvenog aspekta poglavito su važna ÿusobno su povezani.
istraživanja koncetracija iona natrija u ova- U promatranom petogodišnjem razdoblju kao
kvim vodama. Natrijev ion poveüava se sa ekstremna godina može se izdvojiti 2007.
porastom stupnja mineralizacije voda, a ove koja je bila i ektremno sušna što je dovelo do
vode spadaju u skupinu veoma mineralizi- precrpljivanja spomenutih izvorišta, a to se
ranih voda. Važnost Na iona povezana je sa direktno odrazilo na kvalitetu voda spomenu-
srþanim bolestima, te je smanjivanje unosa tih izvorišta. Q

Tablica 5. Ukupni prikaz statističkih vrijednosti parametara klorid, sulfat, elektrovodljivost tijekom razdoblja 2005. ∑ 2010. za
kaptažu Rimski bunar ∑ Marina.

Srednja Srednja Srednja

Max. Max. Min. Min. Min.
Godina Max. klorid vrijednost vrijednost vrijednost
sulfat elektro sulfat elektro klorid
sulfat elektro klorid

2005. 30 1108 225 11 483 106 22,91 814,17 154,27

2006. 56 1674 420 16 623 89 27,1 946,27 186,50
2007. 100 3080 920 21 850 136 46,36 1456,91 364,36
2008. 32 1131 232 13 702 52 26,75 979,55 172,25
2009. 52 1430 312 8,7 732 77 26,24 978,5 165,75
2010. 40 1239 880 8 373 80 23,92 868,75 208,92

I 20 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

U okviru terenske radionice

prikazano je uzorkovanje sa
obale, Rugvica

PRVA MISIJA EU STRUČNJAKA U SKLOPU

TWINNING PROJEKTA
Poþetkom mjeseca srpnja zapoþete su prve darskom laboratoriju i pregled postupaka Helena Crnojević, dipl. ing.
aktivnosti u sklopu Twinning projekta „Jaþa- za validaciju metoda ispitivanja prioritetnih preh. teh.
nje kapaciteta za implementaciju Direktive o tvari, kalibraciju instrumenata i procjenu
oneþišüenju uzrokovanom ispuštanjem opa- mjerne nesigurnosti. Jednogodišnjom
snih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o 3. Uspostava metodologije za osiguranje kva- suradnjom francuski
vodama“. litete i kontrolu kvalitetu podataka odnosno i austrijski struþnjaci
Ovim Twinning projektom dogovorena je jed- rezultata ispitivanja. koji se bave
nogodišnja suradnja izmeÿu francuskih i au- 4. Unaprjeÿenje znanja i sposobnosti labora-
implementacijom
strijskih te hrvatskih struþnjaka koji se bave torijskog osoblja vezanog uz nove analitiþ-
ke metode i novu analitiþku opremu. EU direktiva o
implementacijom EU direktiva o vodama te
prateüim sustavom kvalitete u laboratoriju. 5. Jaþanje institucijskih kapaciteta prenoše- vodama te prateüim
njem znanja i iskustava o primjeni i pro- sustavom kvalitete
Cijeli projekt podijeljen je u 6 tematskih vedbi zahtjeva Okvirne direktive o vodama u laboratoriju,
jedinica: i Direktive 2006/11/EC o opasnim tvarima kroz radionice
6. Screening površinskih i podzemnih voda
1. Procjena postojeüeg stanja vezanog za pro- i prezentacije
vedbu zahtjeva Okvirne direktive o vodama kako bi se utvrdila potreba za unaprjeÿe-
njem monitoringa s obzirom na nove opa-
unutar svojih
i Direktive 2006/11/EC o opasnim tvarima
sne tvari koje se pojavljuju u okolišu. misija, hrvatskim
uz preporuke za buduüe implementacijske
procese Svaka tematska jedinica podijeljena je na struþnjacima üe
2. Izrada smjernica za uspostavu sustava tri do pet komponenata, ovisno o komplek- prenijeti steþena
kontrole kvalitete u Glavnom vodnogospo- snosti podruþja. Za svaku pojedinu kompo- znanja i iskustva.

I 21 I
 HRVATSKE VODE I Twinning projekt

SLIKE
Helena Crnojević, dipl. ing.
preh. teh.
Thomas Remesch
Uzorkovanje s mosta i analiza
vode, rijeka Sava – Petruševac
nentu odreÿeni su struþnjaci iz francuskih i
austrijskih institucija koji bi kroz radionice i
prezentacije unutar svojih misija trebali Hr-
vatskim struþnjacima prenijeti steþena znanja
i iskustva o pojedinim procesima unutar im-
plementacijskog podruþja. Utvrÿeni su ciljevi
koji se oþekuju nakon svake pojedine misije i
konkretno su navedeni dokumenti koji trebaju
biti izraÿeni kao rezultat uspješne provedbe
projekta.
U prvoj misiji od 2. do 6.7.2012 obraÿene su
paralelno dvije komponente iz dvije razliþite
tematske jedinice.
Thomas Remesch iz referentnog laborato-
rija austrijske Agencije za zaštitu okoliša
(UBA) vodio je komponentu koja se odnosi
na kontrolu kvalitete u laboratoriju i djelat-
nici Glavnog vodnogospodarskog laboratorija
Hrvatskih voda su mu dali uvid u dokumen-
taciju i operativne procedure sustava kontro-
le kvalitete u skladu s normom HRN EN ISO/
IEC 17025:2007 pripremljenim u laboratoriju.
Naime, svi ispitni laboratoriji zemalja þlanica
EU, koji su ukljuþeni u monitoring kemijskog
stanja vodnih tijela, moraju biti akreditirani
prema gore navedenoj normi, zadovoljiti teh-
niþke speci¿kacije i uspostaviti sustav uprav-
ljanja kvalitetom.
Fabrizio Botta iz Francuskog Instituta za zašti-
tu okoliša i industrijska zagaÿenja (INERIS) je
vodio drugu komponentu unutar koje je pro-
vedena analiza mreže postojeüih monitoring
postaja uz indenti¿kaciju opasnih tvari koje
se trenutno koriste u Hrvatskoj industriji i po-
ljoprivredi. Pri tome su mu pomogli djelatni-
ci Sektora za zaštitu voda i Zavoda za vodno
gospodarstvo.
U sklopu projekta Gosp. Botta održao je pre-
zentaciju o francuskom monitoring programu
i naþinu odabira lokacija uzorkovanja i poka-
zatelja koji se ispituju u površinskim vodama.
Oba struþnjaka rado su se pridružila labora-
torijskom osoblju na terenu gdje je prikazano
uzorkovanje na dvije mjerne postaje na rijeci
Savi – na Petruševcu (uzorkovanje s mosta) i
Rugvici (uzorkovanje s obale). Razgovaralo se
o izazovima s kojima se djelatnici susreüu na
terenu te moguüim rješenjima u neoþekiva-
nim situacijama. Q

I 22 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

BESPRIJEKORNO
ČISTO MORE ∑
ADUT HRVATSKOG
TURIZMA
Miroslav Mušnjak

Izvješüe Europske
komisije za okoliš
2011. godine,
koja je provela
ispitivanje na više
od 22 tisuüe morskih
i slatkovodnih
uzoraka voda u svim
zemljama Europske
unije, navodi da
Hrvatska ima
besprijekorno þisto
more.

I 23 I
 HRVATSKE VODE I Adut hrvatskog turizma
Rezultati ispitivanja kakvoüe
mora jedinicama lokalne
samouprave služe i za
sanacijske programe ureÿenja
kanalizacijskih sustava
SLIKE
Denis Pešut
I 24 I
ýistoüa mora imperativ je svake zemlje na
moru. Reklamirati turizam bez ponude atrak-
tivnih plaža pogodnih za kupanje nezamislivo
je. Još se svi vjerojatno sjeüamo kako smo
sate i dane provodili na gradskim kupališti-
ma okruženi raznim otpadom. Da bi se ušlo
u more ponekad je bilo potrebno nekoliko mi-
nuta rukama micati silnu neþistoüu koja nam
je remetila i sam pogled na plavetnilo. Ti su
dani iza nas i Hrvatska se obala može pohvali-
ti plažama na kojima je more visoke kakvoüe.
Tako je izvješüe Europske komisije za oko-
liš 2011. godine koja je napravila ispitivanje
na više od 22 tisuüe morskih i slatkovodnih
uzoraka u svim zemljama Europske unije,
ustvrdilo da Hrvatska ima besprijekorno þisto
more. Ispred nas našao se samo Cipar. Put
do takvog rezultata nije bio ni jednostavan ni
kratak no svakako je bio uvjet za zamah turiz-
ma koji se posljednjih godina predstavlja kao
motor gospodarstva. Ispitivanje mora provodi
se od svibnja do rujna, svakih 15 dana, deset
puta u godini. Ona izmeÿu ostalog obuhva-
üaju odreÿivanje ¿zikalnih, kemijskih i bakte-
rioloških osobina morske vode. Osim što ta
ispitivanja pokazuju gdje je more pogodno za
kupanje, takoÿer su i indikator jedinicama lo-
kalne samouprave za odreÿivanje sanacijskih
programa. Najþešüe se to odnosi na ureÿe-
nje kanalizacijske mreže koja još uvijek nije u
potpunosti riješena.
Iako se kakvoüa mora u Hrvatskoj prati još
od 1988. godine, od 2008. godine to se þini
prema novoj Europskoj direktivi o upravljanju
kakvoüom vode za kupanje. Tijekom sezone
analiziraju se uzorci mora na 906 toþaka di-
ljem hrvatske obale. More se ocjenjuje u þe-
Tijekom sezone u Hrvatskoj se
analiziraju uzorci mora na 906 toþaka
duž cijele obale i otoka
tiri kategorije, koje se obilježavaju sa þetiri
razliþite boje. More visoke kakvoüe oznaþeno
je plavom bojom; more dobre kvalitete, po-
dobno za kupanje, zelenom; žutom bojom se
oznaþava zadovoljavajuüe; dok je crvena re-
zervirana za more nezadovoljavajuüe kvalite-
te odnosno nepogodno za kupanje.
Do sada ove godine provedena su pet ispitiva-
nja mora u svih sedam obalnih županija. Pre-
ma dosad dospjelim rezultatima za posljed-
nje ispitivanje, kakvoüa mora na visokom je
stupnju kvalitete. Tako je u Istarskoj županiji
ispitano 133 od ukupno 200 lokacija. Tek šest
toþaka ocjenjeno je zadovoljavajuüim dok su
sve druge toþke izvrsne kvalitete. Slabija je
kvaliteta mora tako u autokampovima Stupi-
ca i Kažela, kod hotela Maestral u Novigradu,
ispod hotela Riviera u Poreþu i lijevoj strani
uvale Peškera kraj Poreþa. U Primorsko-go-
ranskoj županiji samo tri toþke nemaju viso-
ku kakvoüu. Do sada je ispitano 178 od 235
lokacija. Najlošija kvaliteta mora trenutno je
na Kaþjaku na crikveniþkoj rivijeri. Zadovolja-
vajuüe kakvoüe je i plaža hotela Miramar u
Opatiji. U kategoriji dobre kvalitete nalazi se
plaža Rekreacijskog centra »3. maj« u Rijeci.
U susjednoj Liþkoj – senjskoj županiji more je
na svim mjestima izvrsne kakvoüe.
Svi dobiveni podaci mogu se pratiti na stra-
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

kom trenutku vidjeti ocjenu stanja mora na Dosadašnja ispitivanja mora u

nicama Ministarstva zaštite okolišta i prirode
www.izor.hr/kakvoca.
Osim ocjena kakvoüe mora i osnovnih hidro-
meteoroloških podataka, na stranicama se
mogu dobiti i informacije o sadržajima na pla-
žama, a dostupne su i fotogra¿je. Ono što je
posebno interesantno, a nije još toliko pozna-
to u javnosti je þinjenica da je preglednik inte-
raktivan. Dakle, graÿani, kupaþi mogu u sva-
plaži na kojoj se kupaju. Nakon što inženjer 2012. pokazuju da je kakvoüa
Zavoda za javno zdravstvo dovrši ispitivanje i mora na visokom stupnju
kvalitete
upiše podatke, oni su odmah dostupni graÿa-
nima. No, kupaþi isto tako mogu komentirati
stanje na plažama, ukazati na neka oneþi-
šüenja ili þak predlagati novu toþku mjerenja
kakvoüe mora. Za sve ljubitelje novih tehno-
logija treba napomenuti da postoje posebne
aplikacije za pametne telefone pa je doslovno
moguüe s plaže pregledavati, komentirati, ali
i obavještavati djelatnike ministarstava o sta-
nju na plažama.
Svi podaci ministarstva dostupni su takoÿer i
na službenim portalima Europske agencije za
zaštitu okoliša, kao što je primjerice pregled-
nik Eye on Earth. Q

Tablica 1. Ispitivanje 5, rezultati ispitivanja za peto ispitivanje u 2012. godini. Izvor: www.izor.hr/kakvoca

Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno

Županija Razdoblje Ukupno
izvrsno dobro zadovoljavajuće nezadovoljavajuće

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA 09.07.12. ∑ 17.07.12. 72 69 / 95,8 % 1 / 1,4 % 2 / 2,8 % 0 / 0,0 %

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 09.07.12. ∑ 16.07.12. 144 136 / 94,4 % 3 / 2,1 % 5 / 3,5 % 0 / 0,0 %

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA 09.07.12. ∑ 17.07.12. 92 89 / 96,7 % 2 / 2,2 % 1 / 1,1 % 0 / 0,0 %

ZADARSKA ŽUPANIJA 10.07.12. ∑ 17.07.12. 65 61 / 93,8 % 2 / 3,1 % 2 / 3,1 % 0 / 0,0 %

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA 09.07.12. ∑ 11.07.12. 46 46 / 100,0 % 0 / 0,0 % 0 / 0,0 % 0 / 0,0 %

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 09.07.12. ∑ 17.07.12. 181 178 / 98,3 % 1 / 0,6 % 2 / 1,1 % 0 / 0,0 %

ISTARSKA ŽUPANIJA 09.07.12. ∑ 17.07.12. 161 155 / 96,3 % 0 / 0,0 % 6 / 3,7 % 0 / 0,0 %

UKUPNO 09.07.12. ∑ 17.07.12. 761 734 / 96,5 % 9 / 1,2 % 18 / 2,4 % 0 / 0,0 %

I 25 I
 HRVATSKE VODE I Rijeka Cetina

Izvor Glavaš. Foto: Tihomir Kovaþeviü

RIJEKA CETINA
prof. dr. sc. Nives Štambuk-Giljanović, dipl. ing.

Rijeka Cetina je
dragocjeni dar
hrvatskomu narodu
i hrvatskoj državi,
pa je danas njezino
vodno obilje
veoma važno za
cijeli vodoopskrbni
sustav na njezinu
podruþju.

I 26 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Prema imenu rijeke Cetine, Cetinska je kraji-

na dobila ime. Cetininu vodu piju i stanovni-
ci na južnohrvatskim otocima. Naša najdulja
južnohrvatska rijeka svoj tok, od stotinu pet
kilometara, zapoþinje u Tomislavgradskomu
polju, teþe kroz planine, tjesnace, zaravni i
polja, do Omiša, gdje utjeþe u more. Slijevno
podruþje rijeke Cetine sastoji se od bosansko-
hercegovaþkoga i južnohrvatskoga slijeva.
Cetinin slijev u Bosni i Hercegovini obuhvaüa
opüine: Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoþ
i Grahovo, a južnohrvatski dio slijeva obu-
hvaüa:
a) gornji dio toka, do brane Peruþe,
b) središnji dio Cetinske doline, do Trilja,
c) donji dio toka Cetine, do ušüa u more.
Cijeli je njezin tok povezan s poljima u ju-
gozapadnoj Bosni i zapadnoj Hercegovini.
Voda koja ponire niz dinarske padine i na Ka-
mešnici, na rubu Livanjskoga polja i Buška
Blata, izvire na vrelima kraj Cetine. Na po-
druþju rijeke Cetine, nijedan ponor ne izvire
samo na jednomu vrelu a nijedno vrelo ne
dobiva vodu samo iz jednoga ponora. Pono-
ri i vrela povezani su veoma isprepletenim
podzemnim vezama, koje protjeþu mnogim
vodoudubinama i povremeno ih ispunjavaju.
U podzemnim se šupljinama južnohrvatsko-
ga i bosansko-hercegovaþkoga krša skuplja
Karta Cetina
mnogo vode, u sušno doba, koja se cijedi
prema vrelima. Tu ustavnu ulogu imaju i po- toga jezera bitno poboljšala vodoopskrba na
plave u poljima. Tok Cetinine vode je veoma širemu podruþju Livanjskoga polja, jer se za
zamršen. Dolina Cetine je najniža vododrživa vrijeme suša može koristiti mnogo vode. Ta
razina, na kojoj izvire voda s viših razina, iz su jezera sagraÿena za Hrvatsku elektropri-
jugozapadnih bosansko-hercegovaþkih poljâ. vredu, ali su ona i vodogospodarstveno ve-
Cetina u more prosjeþno unosi oko 140 m3 oma važna. Buduüi da voda rijeke Cetine, u
vode/s, a oborine, koje padnu na njezino þijemu se slijevu nalaze ta jezera, služi za
slijevno podruþje, donose joj oko 50 m3/s, vodoopskrbu srednje Dalmacije, oþuvanje je
što znaþi da Cetina od oborina dobiva oko 90 kakvoüe njezine vode, u jezerima i u Cetini,
m3, izvan njezina podruþja. Nakon dovršetka nužno.
gradnje umjetnih jezera: Peruþkoga jezera, Rijeka Cetina je dragocjeni dar hrvatskomu
Pranþeviüa brane i Buška Blata, poplave su narodu i hrvatskoj državi, pa je danas njezi-
rjeÿe a omoguüeno je natapanje zemljišta u no vodno obilje veoma važno za cijeli vodo-
njezinu okolnomu kršu. Završetkom Peruþko- opskrbni sustav na njezinu podruþju. Cetina
ga jezera, promijenjena je razina vode, jer kraj Gata i Zadvarja zahvaüena je za vodoop-
su se velike vode, koje su padale od listo- skrbu Makarskoga primorja, Omiša i srednjo-
pada do svibnja, smanjile, a srednje su se i dalmatinskih otokâ.
male vode, ljeti, poveüale. Buduüi da je Ce- Ustava Pranþeviüi, koja se nalazi u Cetininoj
tina glavna primateljica sve vode s podruþ- sutjesci, kraj Biska, najmanja je ustava u
ja Peruþkoga jezera, ona povoljno utjeþe na njezinu slijevu a služi za tjedno izravnava-
njegovu odvodnju. Nakon dovršetka gradnje nje dotoka. Voda se iz ustave odvodi, dvama
Peruþkoga jezera, mnoge su se rijeþne život- prokopima, u vodostan kraj Gata, a iz njega
ne zajednice morale prilagoditi novim život- na turbine Hidroelektrane u Zakuþcu. Voda
nim uvjetima ili su nestale. To se odnosilo na je ondje zahvaüena za vodovod Omiš-Braþ-
pastrvu, kojoj je brana onemoguüila poveza- Hvar-Šoltu (na nj üe biti spojen i otok Vis) a
nost s njezinim prirodnim mrijestilištem pa iz vodostana na Zadvarju za veliki pokrajinski
su pastrve morale naüi nova mjesta za mri- vodovod Makarskoga primorja, od Brela do
ješüenje. Zaostroga. Cetinina vodena snaga je veoma
Jezero Buško Blato skuplja svu površinsku važna za vodoopskrbni sustav toga podruþ-
vodu s krških polja iz jugozapadne Bosne i ja. Dosadašnja istraživanja jezerâ Peruþe,
zapadne Hercegovine, koja se odvodi u usta- Buška Blata i Pranþeviüa brane nisu otkrila
vu u Lipi, a iz nje, kroz prokop, pada na tur- njihov štetan utjecaj na kakvoüu Cetinine
bine Hidroelektrane Orlovca. Dovršenjem se vode. Buduüi da se Cetina, nizvodno od Pran-

I 27 I
 HRVATSKE VODE I Rijeka Cetina
Završetkom Peruþkoga jezera,
promijenjena je razina vode
a mnoge životne zajednice
prilagodile su se novim
uvjetima. Foto: L. Dragiþeviü
I 28 I
þeviüa brane, zahvaüa za vodoenergetske po-
trebe i vodoopskrbu, trebalo je skupiti vodu
za biološki minimum u rijeci Cetini. Njime se
otklanjaju štetne posljedice za kakvoüu vode
za piüe i opstanak svih biocenoza i riba u
rijeci.
VODOENERGETSKO KORIŠTENJE CETINE
Cetinu okružuju polja, koja su graÿena od
neogenskih slojeva, od izvorišta do Trilja,
smanjujuüi se visinski za 90 m, a sutješko je
podruþje od Trilja do Zadvarja, usjeþeno u va-
pnence s vodopadom (sa strmcem) na Guba-
viþinim slapovima. Do ušüa, Cetina teþe kroz
pješþenaþke i vapnenaþke stijene, neznatno
razinski opadajuüi. Veliki nagli razinski pad
u sutjesci i obilje vode, koje u Cetinu podze-
mno dotjeþe iz krškoga zaleÿa, bili su najbo-
lji uvjeti za gradnju HE Kraljevca, 1912. go-
dine, s veüom vodoenergetskom snagom. Za
iskorištavanje sve vode, sagraÿene su: HE
Peruþa, potom HE Split (Zakuþac) i HE Orlo-
vac, koja je najveüa i najvažnija u cijelomu
njezinu sustavu, jer sabire svu vodu s viših
razina u jezero na Livanjskomu polju, odakle
okomito pada, 400 m, u Sinjsko polje. U Ce-
tininoj dolini, uzvodno od Pranþeviüa jezera
prema Trilju, sagraÿena je HE Ĉale. Vodoe-
nergetski Cetinin sustav bit üe posve dovršen
i zaokružen kada budu sagraÿene hidroelek-
trane na Tomislavgradskomu, Glamoþkomu i
Kupreškomu polju. Vodotehniþkim zahvati-
ma na Cetini ispunjeni su nužni preduvjeti za
gospodarstveni razvitak na njezinu podruþju.
ZNAýAJKE VODE RIJEKE CETINE
Cetinin tok poþinje u ponoru, u mjestu Ko-
vaþima, na Tomislavgradskomu polju. On je
povezan s vodom iz polja u jugozapadnoj Bo-
sni i zapadnoj Hercegovini. Od izvora, Ceti-
na teþe Cetinskim poljem i utjeþe u Peruþko
jezero. Nizvodno od Peruþe, protjeþe Hrva-
taþkim poljem, do Hana, teþe Sinjskim po-
ljem, do Trilja, gdje se ulijeva u jezero Ĉale
i dotjeþe u Pranþeviüa jezero. Od Pranþeviüa
brane, dio se Cetinine vode odvodi, proko-
pom, u Hidroelektranu u Zakuþcu a dio vode
otjeþe, prirodnom sutjeskom prema Zadvar-
ju. Ondje Cetina poþinje teüi prema zapadu,
tj. prema Omišu.
Voda rijeke Cetine je osobita krška pukotin-
ska voda, kalcijsko-hidrogenkarbonatne vr-
ste. Razmjerno je malo mineralizirana i tvrda.
Ima malo klorida i sulfata. Cetina je hipoten-
zivna voda, što znaþi da ima manje od 10 mg
Na/l. Zato je veoma dobra za piüe, osobito
za ljude koji imaju povišeni krvni tlak. Tem-
peratura vode je veoma zdrava za piüe (od
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

10-130C). Voda iz rijeke Cetine kraj Zadvar- Energetski potencijali rijeke

ja manje je bakterijski oneþišüena nego kraj Cetine su veliki.
Gata, jer protjeþe nenaseljenim podruþjem,
pa se djelomiþno samoproþišüuje.
Važnost Cetinine vode potvrÿuje se u njezinu
vodnomu bogatstvu, koje se koristi za vodo-
opskrbu na širemu podruþju (na kopnu: Vrli-
ka, Sinj, Trilj, Omiš, Makarska) i na otocima:
Braþu, Hvaru i Šolti, a u buduünosti možda i
na Visu, koristi se za natapanje u poljodjel-
stvu i za vodoenergetske potrebe. Njezino se
bogatstvo potvrÿuje u njezinoj ljepoti, pa se
može koristiti u turizmu i za ribolov.

RIJEKA CETINA I OTOCI

Jezero Pranþeviüi, koje se nalazi u Cetini-
noj sutjesci, kraj Biska, najmanje je jezero
u njezinu slijevu a služi za tjedno izravnava-
nje dotoka vode. Voda iz jezera odvodi se,
dvama prokopima, u vodostan kraj Gata, a iz
njega na turbine Hidroelektrane u Zakuþcu.
Ondje je voda zahvaüena za vodovod Omiš-
Braþ-Hvar-Šoltu (a na nj üe biti spojen i otok
Vis) a iz vodostana na Zadvarju, za veliki po-
krajinski vodovod Makarskoga primorja, od
Brela do Zaostroga. Cetinino vodeno obilje
je veoma važno za cijeli vodoopskrbni sustav
toga podruþja.

ZAŠTITA VODE RIJEKE CETINE

Buduüi da je voda neprocjenjivo važna za
ljudski život, život životinja i gospodarstvene
radove, politiþku procjenu njezine važnosti
treba pratiti spoznaja o opasnostima, koje sa

I 29 I
 HRVATSKE VODE I Rijeka Cetina

sobom nosi buduüi razvitak i poveüana potre-

ba za zdravom vodom.
Krške posebnosti treba rješavati višestru-
kovno, osobito kada se radi o vodi iz rijeke
Cetine, koja se koristi za vodoopskrbu i vo-
doenergetske potrebe. Treba dobro prouþiti
provodnjenost krškoga podruþja, radi kori-
štenja i procjenjivanja kakvoüe njezine vode.
Nakon spoznaje o kakvoüi vode u rijeci, može
se propisati zaštita, kako bi se upravljalo
vodnim bogatstvom na dobrobit stanovnika a
bez opasnosti za rijeþni ekosustav. Sagraÿe-
ni su ureÿaji za proþišüivanje otpadne vode,
u Trilju i u Sinju. Otpadna voda dotjeþe na
CETINA I PJESNICI ureÿaj a proþišüena otjeþe u Cetinu (Galeb i
Omial u Omišu). Zaštita biološke raznolikosti
Cetina je osobito treba biti vodnogospodarstveno polazište ri-
lijepa i privlaþna. O jeke Cetine, njezine vode i njezina porijeþja.
njezinoj je nadzemnoj
slika 3b Zaštita biološke raznolikosti treba biti
i podzemnoj krškoj
vodnogospodarstveno polazište rijeke Cetine
ljepoti pjesnik Josip
Pupaþiü (1928. – POVIJESNE PRILIKE
1971.) napisao: Rijeka Cetina je, od izvora, u dinarskomu
podnožju, do ušüa u more, kraj Omiša, utje-
– Nije to nikakvo þudo,
cala na povijesne dogaÿaje i razvitak njezina
Ali pogledajte je:
podruþja. O napuþenosti Cetinskoga kraja,
Potopljeno selo od prapovijesti, svjedoþe naselja iz mlaÿega Nakon rimskoga osvajanja spomenutoga
I ljepše klisure kamenog doba, koja su nastajala u Cetininu podruþja, poþela je gradnja cestâ. Osobitu
Od bilo kojeg grada. srednjemu toku, oko Sinjskoga polja. zaslugu za gradnju pet novih rimskih cesta,
Brza je Ilirske su plemenske zajednice, uz Cetinin iz Salonae prema unutrašnjosti imao je na-
I mirna je…. srednji tok, sagradile brojna i važna naselja mjesnik Gornjega Ilirika (Dalmacije) Publije
…. Nije to zato (utvrde), þemu je pogodovalo plodno Sinjsko Kornelije Dolabela, od 14.-20. god. poslije
što Cetinu volim: polje i voda rijeke Cetine. O tim naseljima Krista. Rimljani su gradili mostove i vodovo-
ali,ovakvog grada svjedoþe tzv. gradine (utvrde na brdskim vr- de (za stari Aequm, današnji ýitluk, i stari
još nisam vidio… – hovima), kojih je, do sada, uz Cetinin gornji i Tilurium, današnji Trilj). Oni su na svojim
srednji tok, poznato oko stotinu. imanjima gradili villae rusticae.

I 30 I

Posebnu važnost u hrvatskoj povijesti sred-
njega vijeka imala je Poljiþka Republika, þije
se najveüe podruþje nalazilo na plodnim po-
ljima, u donjemu toku rijeke Cetine.
Slavenska je doseoba, u prvim desetljeüima
VII. st., Cetinsku krajinu društveno i gospo-
darstveno razorila. Cetinska župa/županija se
prvi put spominje u X. st. U XI. i XII. st., a
u županijskomu su sustavu nastale nove po-
druþne promjene. Tada je ona politiþki i gos-
podarstveno napredovala. O tomu svjedoþi
crkva Sv. Spasa, iz IX. st., na izvoru Cetine,
kraj Vrlike, s najstarijim zvonikom u hrvat-
skomu graditeljstvu. U XIII., XIV. i u XV. st.,
ugarsko-hrvatski su kraljevi utjecali na osiro-
mašenje hrvatskoga plemstva. Turci su Ce-
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
tinsku krajinu osvajali od 1483.-1513. godi- 1 Cetinsko polje.
ne. Nakon njihova vojnoga poraza, kraj je Foto: Tihomir Kovaþeviü
preuzela mletaþka (1699., 1818./1721.-23./- 2 Utvrda Mirabela (ili
1797.), austrijska (1797.-1806.), francuska Peovica) kod Omiša iz 13.
(1806.-1813.) i, ponovno, austrijska vlast stoljeüa, služila je kao
(1813.-1918.) godine. izvidnica od neprijatelja
Poþetkom XX. st. osuvremenjena su njezina 3 Cetina na ušþu kod Omiša
naselja, prometnice, sagraÿen je vodovod s
4 Kanjon Cetine
Kosinca (1914.) za sinjsku vodoopskrbu. Dva
su svjetska rata zaustavila gospodarstveni 5 Vukeliüa vrelo.
napredak. Poslije Drugoga svjetskog rata, za- Foto: Tihomir Kovaþeviü
poþela je industrijalizacija i gradnja vodoop- 6 Vukeliüa vrelo stara
skrbnih sustava. Nakon toga se pomalo poþeo vodenica. Foto: Tihomir
razvijati turizam. Nažalost, u Domovinskomu Kovaþeviü
je ratu, 1991. godine, razorena brana Peru-
þa, razorene su mnoge kuüe i drugi objekti. Q
I 31 I
 HRVATSKE VODE I Kompostni sustavi
KOMPOSTNI SUSTAVI ∑
PRIRODNO I ODRŽIVO RJEŠENJE ZA
ZAŠTITU DVA NAJVRJEDNIJA RESURSA
∑ ZEMLJE I VODE
Prof. Staša Puškarić
Tajna jedinstvenosti
kompostnih sustava
je u jednostavnosti
i dugoroþnoj
razgradnji organske
tvari, a od unešenog
materijala ostaje
samo 1-2 % ostatka
koji je po sastavu
vrlo sliþan zemlji.
Ovakvi sustavi
ne koriste pitku
vodu za ispiranje i
transport otpada,
pa se znaþajno
smanjuje korištenje
i zagaÿenje
vodenih resursa,
te optereüenje
prirodnih sustava
od unosa organskog
otpada.
I 32 I
Potražnja pitke vode sve brze rastuüe ljudske
populacije u svijetu svakodnevno je u porastu.
U isto vrijeme izvori pitke vode sve su ugrože-
niji i sve ih je više neupotrebljivih zbog poslje-
dica zagaÿenja odnosno prekomjernog isko-
rištavanja. Svakodnevno se milioni litara pitke
vode miješaju sa ljudskim otpadom ispiruüi ga
u kanalizacijske sustave koji doprinose zagaÿe-
nju i odnose hranjive sastojke iz ljudskog urina
i krutih organskih ostataka previše duboko u
podzemlje da bi mogli biti iskorišteni od strane
biljaka. Dolazi do poremeüaja ravnoteže prirod-
nih procesa u kopnenim i vodenim ekosustavi-
ma na naþin da se znaþajno smanjuje razno-
likost organizama koji mogu opstati u takvim
promijenjenim uvjetima okoliša.
Iz zemljanog pokrova nestaju prirodni hranid-
beni sastojci kao posljedica umjetnog (kemij-
skog) gnojenja u poljoprivredi. Praksa koja ne
doprinosi obnovi, veü iskljuþivo iskorištavanju
prirodnih resursa. Kruti, istaloženi dio otpad-
nih voda iz suvremenih stanica za proþišüava- Rikard Lindstrom pokraj kompostne komore prvog
nje, koji sadrži teške metale i brojne toksiþne kompostnog zahoda 1939.
spojeve i koji se koristi u poljoprivredi, donosi Preuzeto sa www.clivusmultrum.fr
dugoroþne negativne posljedice takve prakse.
Vegetacija apsorbira te spojeve i akumulira ih prednosti u odnosu na ostala postojeüa rješe-
u tkivima životinja i ljudi koji konzumiraju tu nja. Tajna jedinstvenosti je u jednostavnosti i
vegetaciju. dugoroþnoj razgradnji organske tvari - nakon
Biološki razgraÿeni životinjski (ukljuþujuüi i 5-6 godina razgradnje, od unešenog materijala
ljudski) ostaci idealno su gnojivo – ipak, sa- ostaje samo 1-2 % ostatka koji je po sastavu
dašnja tehnološka praksa ne upotrebljava taj vrlo sliþan zemlji. Svi zahodi tog tipa koji se
danas koriste širom svijeta, ne koriste vodu za
segment u svoju idealnu svrhu, veü ga pretvara
u opasno zagaÿivalo voda u prirodnom okoli- ispiranje. Nemaju otpadnih voda, ne zagaÿuju,
šu. Ovo je prioritetno tehnološko podruþje koje a otpad nije potrebno transportirati na druge
mora promijeniti dosadašnju praksu da bi se lokacije jer se tretira na licu mjesta. Proizvodi
osigurala održiva buduünost, i to u najkraüem kompostnih sustava su bezmirisni i bez opasnih
roku. bakterija i virusa. Procesi su u potpunosti pri-
rodni, ne koriste se kemikalije i nema unosa
Kompostiranje – prirodno i superiorno teških metala tako da su proizvodi razgradnje
rješenje upotrebljivi u poljoprivredi. Zahtjevaju mini-
Davne 1936. godine Rikard Lindstrom je u malno održavanje i mogu se postaviti bilo gdje.
Švedskoj izgradio prvi kompostni zahod (koji je Dosadašnje iskustvo pokazalo je da je taj pri-
i danas u funkciji), a njegov sin Carl je 1960. stup optimalno rješenje problema otpadnih
sa roditeljima osnovao prvu komercijalno po- voda na podruþjima bez postojeüe infrastruk-
duzeüe Clivus AB specijaliziranu za kompos- ture, na ekološki osjetljivim podruþjima, zašti-
tne zahode koja se kasnije razgranala u Clivus üenim podruþjima ili na mjestima gdje je teško
Multrum i CompostEra. Dugogodišnje isku- ili nemoguüe izgraditi potrebnu infrastrukturu
stvo u izgradnji sustava za javnu upotrebu, za tretman otpadnih voda. U Hrvatskoj se takvi
te sustava za domaüinstva ukazuje na brojne kompostni sustavi veü nekoliko godina uspješ-
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

no koriste u Nacionalnim parkovima Mljet, Pa-

klenica, Risnjak, parkovima prirode Biokovo i
Sjeverni Velebit i u nekoliko privatnih gospo-
darstava.
Implementacijom ovakvih sustava na kritiþnim
podruþjima rješava problem otpadnih voda
dugoroþno, bez potrebe za izgradnjom kana-
lizacijskih sustava i stanica za proþišüavanje.
U tom sluþaju uštede proraþunskih sredstava
mogu biti znaþajne, uz dodatnu moguünost ko-
rištenja komposta i tekuüeg gnojiva u poljopri-
vredi. Iz razloga što ovakvi sustavi ne koriste
pitku vodu za ispiranje i transport otpada, dra-
matiþno se smanjuje korištenje i zagaÿenje vo-
denih resursa te optereüenje prirodnih sustava
od unosa organskog otpada. Brojna domaüin-
stva u Hrvatskoj nisu spojena na kanalizacijske
sustave i koriste polupropusne septiþke jame,
poglavito u Dalmaciji i na hrvatskim otocima
gdje kompleksnost hidrogeologije krške podlo- Pogled na akumulaciju i branu Itoiz
ge onemoguüuje utvrÿivanje negativnog utje-
caja i posljedica na okoliš tog oblika korištenja. Kompostni sustavi se mogu postaviti bilo gdje
Osobno mislim i vjerujem da bi se na ovaj na-
þin u vrlo kratkom vremenu mogao riješiti pro-
blem otpadnih voda na brojnim lokacijama, a
ideja o hrvatskom Jadranu bez kanalizacijskih
ispusta, mogla bi postati stvarnost.

Princip rada kompostnih sustava

Ljudski otpad - urin i kruti organski otpad -
mogu biti razgraÿeni na dva naþina: aerobno
(uz prisustvo kisika) ili anaerobno (bez kisika).
Osnovni cilj tretmana takvog otpada u kompo-
stnim sustavima je zadržati taj materijal, eli-
minirati opasne organizme (patogene) i vratiti
hranjive tvari u zemlju. Sve takve sustave po-
vezuju isti ciljevi. Na primjer, kompostna ko-
mora koja se nalazi ispod poda zahoda, sadrži
ljudski otpad, toaletni papir i moguüe ostatke
hrane. Biološke zajednice, vrlo sliþne onima
koje nalazimo u kompostištima na otvorenom,
aerobno razgraÿuju taj materijal. Tijekom tre-
tmana, do 90 % volumena mase organske tva-
ri odlazi u atmosferu kroz ventilacijski sustav
u obliku ugljiþnog dioksida i vodene pare. Ono Mogu se koristiti i u stambenim objektima (Slike za potrebe þlanka ustupio
što ostaje zove se humus, prirodno gnojivo Carl Lindstrom)
koje izgleda i ima miris zemlje koju možemo
naüi ispod površinskog sloja lišüa u šumi.
Vrijeme, a ne toplina, ubija patogene organiz-
me u komori. Patogeni organizmi u pravilu tre-
baju domaüina (u ovom sluþaju þovjeka) da bi
preživjeli. Izuzetno visok nivo kompetitivnosti
organizama u kompostnoj komori ima uþinak
da se patogeni organizmi ne mogu izboriti za
opstanak, što uvjetuje njihovu smrt. Za tako
nešto je potrebno dosta vremena, kojeg kom-
postni sustavi imaju zbog pravilnog dimenzi- Ventilacijski sustav kompostnog zahoda
oniranja sustava i redukcije volumena otpada gdje ventilator postavljen na ispušnu cijev
tijekom vremena. osigurava stalan protok zraka iz zahoda kroz
Održavanje sustava je jednostavno ali neop- zahodsku školjku u kompostnu komoru i na
hodno za pravilan rad sustava. Ono ukljuþuje kraju van objekta u atmosferu
održavanje protoka zraka, povremeno dodava-
nje celuloznog materijala (krupne piljevine) za

I 33 I
 HRVATSKE VODE I Kompostni sustavi
poveüavanje rahlosti kompostne mase, te va-
ÿenje i korištenje komposta i tekuüeg gnojiva.
U usporedbi s modernim kanalizacijskim su-
stavima koji koriste ogromne koliþine vode za
transport ljudskog organskog otpada, kompos-
tni sustavi ne koriste vodu za ispiranje, veü izu-
zetno malu koliþinu za održavanje optimalnih
uvjeta kompostnih biokemijskih procesa. Gdje
konvencionalni sustavi za tretiranje otpadnih
voda doprinose zagaÿenju i stvaranju potenci-
jalno toksiþnih produkata (npr. sumporovidik,
metan, razni oblici alkohola, octena kiselina,
teški metali), kompostni sustavi proizvode bez-
mirisno i sasvim bezopasno gnojivo u svojim
zatvorenim sustavima, kombinirajuüi moder-
nu tehnologiju i poznavanje procesa prirodnih
ekosustava.
Korištenje kompostnih sustava u stambenim objektima na više razina (Slika preuzeta
od Clivus New England, Inc. http://www.clivusne.com/science-and-technology.php)
Kompostni objekti su lako-održavajuüi sustavi
za tretman organskog otpada, koristeüi isklju-
þivo prirodne biološke procese za pretvaranje
svih vrsta organskog krutog otpada u malu ko-
liþinu vrijednih i odmah upotrebljivih ¿nalnih
proizvoda u obliku stabilnih, bezmirisnih gno-
jiva. Tijekom vremena, volumen krutog otpada
Razgradnja otpada u kompostnim komorama u
vremenskom periodu od 20 godina:
(a) 1 godina,
(b) 2 godine,
(c) 3 godine,
(d) 20 godina; t=vrijeme, Starter bed = inicijalna
kompostna masa
(a)
I 34 I
se smanjuje za skoro devedeset posto. Svježi
otpad pada u zatvorenu kompostnu komoru is-
pod školjke. Kompostnim procesima pridonosi
dodavanje ugljikovih spojeva u obliku npr. kru-
pne piljevine koja dodatno pospješuje aeraciju
i rahlost mase. Unutar takve komore aerobni
mikro- i makro-organizmi (organizmi koji raz-
graÿuju organsku tvar u prisustvu kisika) ve-
likom brzinom razgraÿuju sve oblike organskih
spojeva u ugljiþni dioksid i vodu, otpuštajuüi to-
plinsku energiju u proces. Temperatura kompo-
stne smjese vrlo rijetko prelazi 40ÛC. Ovaj tip
kompostne aktivnosti poznat je kao mezo¿lni
proces.
Ventilacijski sustav stalno dovodi zrak u kom-
postnu komoru kroz školjku dovodeüi dovoljno
kisika mikroorganizmima i sprjeþava ulazak ne-
ugodnih mirisa u prostoriju.
Ulazna tekuüina u sustave je primarno urin. On
prolazi znaþajnu biokemijsku pretvorbu na putu
kroz kompostnu masu, eventualno prolazeüi
kroz propusni adsorpcijski pridneni sloj koji je
odgovoran za njegovu djelomiþnu nitri¿kaciju.
Tijekom prolaza urina kroz kompostnu masu
stvore se dovoljne koliþine nitrita i nitrata koji
steriliziraju tekuüinu pretvarajuüi je u bezmiri-
snu i u potpunosti nepatogenu otopinu.
Višak tekuüine procjeÿuje se u odvojeni odjeljak
komore koji se prazni pumpom ili gravitacijski,
direktno u prirodni okoliš ili u dodatni spremnik
za kasniju upotrebu. Sustav koristi vrlo malu
koliþinu vode za održavanje optimalnih uvje-
ta kompostiranja. Tijekom vremena, prirodna
biološka razgradnja pretvara ljudski otpad u
malu koliþinu sigurnog, stabilnog i bezmirisnog
ostatka. Opasni organizmi koji inaþe uzrokuju
razne bolesti (npr. patogene bakterije) ugibaju
jer uvjeti u komori nisu povoljni za njihov op-
stanak. Oni bivaju konzumirani i razgraÿeni od
strane mikroorganizama u kompostnoj komori.
Finalni proizvodi
Kruti kompost. Iz razloga što najveüi ma-
seni udio otpada pretvoren tijekom procesa u
ugljiþni dioksid i vodenu paru izlazi kroz venti-
laciju u atmosferu, vrlo mala koliþina temeljito
razgraÿenog zemljolikog komposta ostaje kao
talog procesa. Taj sloj polako "raste" na dnu
kompostne mase i ne vadi se osim ako je po-
trebno više prostora za unos svježeg materijala
ili potrebe za krutim gnojivom radi korištenja
u poljoprivredi. Nije rijetkost da se taj završni
zemljoliki talog vadi iz komora tek nakon pet
pa i deset godina nakon poþetka rada sistema.
(b) (c) (d)
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Tablica 1. Brojnosne koncentracije fekalnih koliformnih bakterija u uzorcima komposta iz komora

i usporedba s muljem iz septičke jame. FCB ∑ fekalne koliformne bakterije, NSF ∑
National Sanitation Fundation

Godina Volumen
Test lokacije FCB/100 ml
instalacije komore (l)
Nevada Highway 1982. 34000 7
Wildlife Prairie Park 1978. 14000 <2
Hushall, Švedska 1976. 7000 35
Privatno (14 M1 komora) iza 1972. 1500 0
NSF Standard < 200
Mulj (septičke jame) 100,000

Tablica 2. Koncentracije fekalnih koliformnih bakterija (FCB) i ukupnog dušika (N tot) u uzorcima
kompostne tekućine (kompostni "čaj") i usporedba s uzorkom iz otpadnih voda
kanalizacijskog sustava.

Godina Volumen
Lokalitet FCB/100 ml N(tot) g/l
instalacije komore (l)
Wildlife Park, IL 1978. 14.000 0 9,4
Shelley Ridge, PA 1980. 6.000 2 ∑
Camp Archb., PA 1980. 8.000 0 2,7
Hawk Mountain, PA 1976. 20.000 6 6,0
Kain Park, PA 1979. 14.000 43 5,5
Blanford Cent., MI 1981. 14.000 0 3,2
Priv. rezidencije, MI 1978. 3.000 3 ∑
Priv. rezidencije, MI 1973. 6.000 0 7,4
NSF standard < 200
Otpadne vode 430.000

Podaci istraživanja krutog komposta veüinom
su usmjereni na prisustvo fekalnih koliformnih
bakterija.
Kompostni "þaj". Sveukupna tekuüina koja se
procijedi kroz kompostnu masu vrlo je vrijedno
tekuüe gnojivo. Uvjeti u spremniku podržavaju
aktivnosti organizama odgovornih za tretman
tekuüine. Taj kompostni "þaj" kojem je osnova
urin, prolazi znaþajnu biokemijsku pretvorbu
na putu kroz kompostnu masu. Do dolaska u
spremik, tekuüina je u obliku stabilnog tekuüeg
gnojiva, s vrlo visokom koncentracijom nitrita
i nitrata, kao i ostalih makro- i mikro-nutrije-
nata. Kompostna tekuüina je daleko najvažnije
gnojivo proizvedeno od kompostnih sustava.
Svi oblici ¿nalnih proizvoda su biološki stabilni,
nepatogeni i nemaju mirisa. Podaci vezani uz
kompostnu tekuüinu odnose se na prisutnost
fekalnih koliformnih bakterija i ukupnu koncen-
traciju dušikovih spojeva.
Ventilacijski ispust u okoliš. Smjesa plinova
jedine su komponente koje iz sustava odlaze u
okoliš kroz ventilacijski otvor. Rezultati mjere-
nja na gore navedenim lokalitetima prikazani
su u Tabeli 3. Mjerenja su vršena na uzorcima
od 9 lit zraka iz ispusta sa plinskim ionizacij-
skim dtektorom Med Unico 400 Precision Gas
Detector.
Zakljuþak
Prednosti kompostnih sustava u odnosu na
ostale sustave za tretman otpadnih voda:
a) kompostni objekti nemaju nikakvih ispusta,
stoga ne zagaÿuju;
b) nemaju mirisa zbog e¿kasne ventilacije i sa-
svim aerobne prirode procesa;
c) ¿nalni proizvodi mogu poslužiti kao kvalitet-
na gnojiva u poljoprivredi;
d) u odnosu na cijenu, sistemi su izuzetno e¿-

I 35 I
 HRVATSKE VODE I Kompostni sustavi
Javni autonomni kompostni
zahodi na Malom Mostu u
Nacionalnom parku Mljet,
prvi takav objekt izgraÿen u
Hrvatskoj
I 36 I
Tablica 3. Koncentracije plinova u ventilacijskom ispuhu u odnosu na standarde US Federal Air
Quality (FAQ) i limite National Institute of Occupational Safety and Health Sjedinjenih
američkih država (NIOSH).
NIOSH limit za
Plin u ventilacijskom ispuhu
Plin FAQ Standard zatvorene
kompostne komore
prostorije
CO2 0,2 % Ne postoji (0,04 % u prirodi) 0,5 %
CO ispod bazne linije (< 8 ppm) 9 ppm 50 ppm
SO2 0 0,03 ppm 5 ppm
H2S 0,5 ppm ∑ 10 ppm
NH4 3 ppm ∑ 25 ppm
CH4 4 ppm ∑ 4 ppm
kasni sa stabilnim procesima i prilagodljivi
uvjetima bilo koje lokacije;
e) sistemi ne zahtijevaju puno prostora i lako
se održavaju;
f) tretman otpada je na licu mjesta, nije po-
trebna manipulacija otpadom.
Osnovni problem kanalizacijskih sustava je ko-
rištenje vode za transport otpada. Nije samo
problem u velikim koliþinama vode koje se
koriste, veü miješanje krute organske tvari s
vodom, pri þemu se uspostavljaju anaerobni
uvjeti (bez kisika) u vrlo kratkom roku (mjerlji-
vo u minutama). Tretmanom organskog otpada
na licu mjesta upotrebom kompostnih sustava
rješavamo cijeli spektar problema. Bez krute
tvari, otpadne vode od ostalih ljudskih aktivno-
sti je vrlo jednostavno proþistiti sustavima za
preradu sive vode (više informacija je dostu-
pno na www.greywater.com) jer sadrže više od
deset puta manje dušikovih spojeva od krutog
otpada.
U kompostne komore može se bacati sav or-
ganski otpad (ostaci hrane, kuhanja). Zami-
slite samo koliko bi se smanjila masa krutog
otpada koje proizvodimo svaki dan; nestali bi
neugodni mirisi iz kontejnera i vreüa za smeüe
koje þekaju odvoz, a ostali otpad bi tako postao
jednostavniji za odlaganje, odnosno tretman.
Umjesto otpada možemo dobiti koristan pro-
izvod upotrebljiv u poljoprivredi i na taj naþin
znaþajno smanjiti korištenje umjetnih gnojiva
koja stvaraju dodatni problem u okolišu.
Primjeri razliþitih stilova kompostnih zahodskih
sustava mogu se vidjeti na www.clivus-era.
com, www.compostera.com i www.clivusmul-
trum.com. Što se tiþe funkcionalnosti sustava,
moglo bi se reüi: doÿite na Mljet, Lopud, Bi-
okovo, Sjeverni Velebit, Paklenicu ili Risnjak i
provjerite sami. Q

MINERALNE I GEOTERMALNE VODE
UVOD
Mineralne i geotermalne vode jesu prirodne
podzemne vode, koje se razlikuju od ostalih
podzemnih voda po koliþini ili po vrsti oto-
pljenih soli, po temperaturi ili po sadržaju ra-
dioaktivnih tvari.
Na temelju odreÿenog sastava, prema nji-
hovim geokemijskim svojstvima, ove vode
može se svrstati u nekoliko srodnih tipova.
Prema uobiþajenim osnovnim podjelama,
jedna tipizacija se temelji na geološkoj gra-
ÿi vodonosnika odnosno materijala kroz koja
voda prolazi, a druga tipizacija se temelji na
geokemijskim svojstvima vode neovisno o
petrografskim svojstvima vodonosnika.
Mineralne podzemne vode su prema uvriježe-
noj de¿niciji sve vode, kojima je ukupna mi-
neralizacija veüa od 1000 mg/kg. Mineralne
vode obiþno se obraÿuju zajedno s ljekovitim
vodama, kojima se posebno bavi balneologi-
ja. Jasna de¿nicija i razlikovanje mineralnih
od ljekovitih voda sada još ne postoji. Usto,
razlikuju se termalne vode, s temperaturom
iznad 20°C, pa se vrlo þesto zajedno navode
kao ljekovite termomineralne vode.
Ove vode takoÿer potjeþu iz hidrološkog ci-
klusa ali nešto drugaþijih ¿zikalnih i kemij-
skih obilježja, te speci¿þnim sadržajem pli-
nova i minerala. To znaþi da i one potjeþu
od oborina, koje dalje otjeþu gravitacijski kao
površinske ili podzemne vode.
Uzorkovanjem i analizom tih voda utvrditi üe
se njihove znaþajke, koje se mogu podijeliti
Ostaci rimskih termi u Varaždinskim Toplicama
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
u dvije grupe pokazatelja: prof. dr. sc. Božena Tušar,
dipl. ing. građ.
∑ geokemijski pokazatelji su kljuþni kod odre-
ÿivanja sastava vode, a posljedica su sa-
stava tla (temperatura, pH, kationi i anioni
daju mineralizaciju, radioaktivnost)
∑ sanitarno – kemijski i mikrobiološki poka-
zatelji su važni jer o njima ovisi moguünost
uporabe, a posljedica su oneþišüenja usli-
jed ljudskih djelatnosti u podruþju izvorišta
ili na podruþju sliva.
Termalne vode se u odreÿenim uvjetima kori-
ste kao javna kupališta, a u posljednje vrije-
me i kao izvor energije za grijanje.
Zdravstveni znaþaj - ljekovitost
Ljekovitost mineralnih voda poznata je još od
pretpovijesnih vremena. Tako se i na ovom
našem podruþju još u doba Rimljana razvi-
la balneologija kao posebna grana ¿zikalne
medicine, koja se bavi lijeþenjem bolesni-
ka vodom iz mineralnih i termalnih izvora,
njezinim pijenjem, kupanjem, inhaliranjem
a nekada i mazanjem peloidom (peloidi su
ljekoviti muljevi/blato mineralnog ili biljnog
porijekla iz ovih podruþja).
Ime balneologija potjeþe od latinske rijeþi
balneum, koja oznaþava kupelj. Ovaj termin
se uglavnom koristi u srednjoj Europi. Engle-
zi ovaj naþin lijeþenja nazivaju medicinskom
hidrologijom, prema grþkom hidor – voda,
Francuzi krenoterapija, prema takoÿer grþ-
kom krene – izvor, Rusi pak kurortologija,
prema njemaþkom Kurort – ljeþilište.
Zbog blage
klime i izvora
termomineralne
vode, jedna
od najvažnijih
djelatnosti za
Krapinske Toplice
je zdravstveni
i kupališni
turizam, a postoje
pretpostavke i za
razvoj rekreacijskog
i seoskog turizma.
I 37 I
 HRVATSKE VODE I Mineralne i geotermalne vode
Jedan od najstarijih otvorenih
termalnih bazena potjeüe iz
1553. godine, Plombieres
SLIKE
prof. dr. sc. Božena Tušar,
dipl. ing. građ.
I 38 I
Biološko djelovanje mineralnih voda znaþaj-
no je za optok minerala, þija je prisutnost u
ljudskom tijelu jednako važna kao i bjelan-
þevine, masnoüe, vitamini. Pokušavalo se
umjetnim postupcima pripremiti vode istog
sastava kao prirodne mineralne vode, ali nije
se postigao isti ljekoviti uþinak.
Prema sadržaju otopljenih minerala ili drugih
sastojaka, ove vode pomažu lijeþenju poje-
dinih bolesti. Tim se lijeþenjem bavi balneo-
terapija. Najþešüe se primjenjuje u lijeþenju
reumatiþnih bolesti, kardiovaskularnih bo-
lesti te dišnih i probavnih organa i mnogih
drugih.
Tako je potvrÿeno da slane vode pospješuju
probavu odnosno izluþivanje želuþanih soko-
va, a u obliku aerosola koriste se pri bolestima
dišnih organa. Jodne vode lijeþe tuberkulozu
kostiju. Arsenska voda, koja se pije u mi-
nimalnim obrocima, djeluje usporavajuüe na
oksidacijske procese bjelanþevina i masnoüa
u tijelu. Željezovite vode lijeþe slabokrv-
nost, jer je željezo temelj za stvaranje hemo-
globina. Radioaktivne vode lijeþe reumu,
artrozu, krvne bolesti, neuralgije i drugo.
Prva teorija o prirodi bolesti i moguünosti-
ma lijeþenja potjeþu iz Grþke, pripisuje se
Alkmeonu koji navodi bolest kao poremeüaj
prirodne ravnoteže elemenata i sila u orga-
nizmu. Posebno se štuje Asklepije (Eskulap)
bog medicine i prema grþkom mitu njegova
žena Hygieia božica zdravlja, njegov zaštitni
znak zmija omotana oko štapa, koji simbol
i danas obilježava pripadnike medicinskih
struka, dok ona drži u ruci zdjelicu iz koje se
napaja zmija.
Hipokrat (460-350 p.n.e.), þiji je osnovni
princip bio: "Ravnati se prema prirodi", na-
pisao je više knjiga, ali i poznatu veliku ra-
spravu – O zraku, vodi i mjestima, u kojoj se
posebno bavio utjecajem klimatskih þimbeni-
ka na ljudsko zdravlje, takoÿer upuüuje i na
važnost vode u održavanju dobrog zdravlja.
Rimljani takoÿer grade terme, ostaci nekih se
nalaze i na našim podruþjima gdje su brojni
izvori termomineralne vode. Meÿu najstari-
jima su Varaždinske toplice – Aquae Iasae,
koje se danas nalaze u zaštiüenom arheološ-
kom kompleksu. Voda ovdje izvire iz dubine
od gotovo 1800 metara, a njen put do vrha,
gdje joj je temperatura na izvorištu 58º C
traje približno 20 tisuüa godina.
U Europi je najpoznatije termalno ljeþilište u
Karlovym Varima iz 1350 – 1522, ime se pri-
pisuje Karlu IV., koji je u lovu i pronašao ovaj
izvor. Objavljen prvi zapis o ovom ljeþilištu
je onaj V. Payera iz godine 1522. ujedno je i
prvo struþno izlaganje o lijeþenju prirodnom
izvorskom vodom, bilo kupanjem ili uzima-
njem ove vode za piüe. On je prvi napisao
kasnije dokazanu tvrdnju, kako ovo mjesto
nije za zabavu veü prvenstveno za lijeþenje.
Sve do kraja 16. stoljeüa u Karlovim Varima
glavni oblik lijeþenja bio je kupkama, a kura
je obiþno trajala 4 – 5 tjedana. Tek prema za-
pisima J. S. Strobelbergera od 1620. godine
postupno se lijeþenje osniva na pitkim kura-
ma, kada se dnevno ispijalo þak 50 – 70 šali-
ca vode, a to se nazivalo ļpiramidalna kuraļ,
jer se zapoþinjalo s manjom koliþinom, koja
se postepeno poveüavala do maksimalne, a
zatim obratnim postupkom smanjivala.
Krapinske Toplice
Krapinske Toplice su takoÿer poznate još iz
rimskog doba kao „Aquae Vivae“, na þijim su
termalnim izvorima rimske legije vidale rane i
prikupljale snagu za vrijeme svojih pohoda po
Europi. Godine 1856. Krapinske Toplice dobi-
vaju prvog lijeþnika, dr. Leopoda Tanzera.
Njihov tadašnji vlasnik Jakob Badl, zapoþeo
je 1859. graditi prvu zgradu današnje bolni-
ce sa 75 kreveta. Dovršena veü iduüe 1860.
godine i bila je u to doba moderno ljeþilište.
Godine 1956. osnovan je Odjel za reumatske
bolesti i ortopedsku rehabilitaciju, a daljnjim
je razvojem ljeþilište preraslo u bolnicu za re-
umatske bolesti i rehabilitaciju.
Zahvaljujuüi Jakobu Badlu koji je 1857. godi-
ne otkupio topliþka vrela od prijašnjih vlasni-
ka, obitelji Kegleviü i Oršiü, Krapinske Toplice
postale su reprezentativno ljeþilište.
1859. godine zapoþela je gradnja velike kuüe
za goste (Curhaus), dvije godine poslije gra-
di se kupelj, a nakon toga blagovalište i ku-
pališna dvorana. Cijeli kompleks dovršen je
i otvoren 1866. godine, a osim ljeþilišta Ja-
kob Badl izgradio je park i šetalište. Njemu
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Tapiserija u holu bolnice

izraÿena prema slici iz
doba J. Badla

u þast, nakon njegove smrti 1884. godine,

mještani su mu podigli mauzolej na brdu
Marija Magdalena, koja je ujedno i zaštitni-
ca mjesta.Nakon toga, mjesto se razvijalo u
turistiþkom smjeru.
Kura pijenja tople vode kao nadopuna kure
kupanja provodila se u prošlom stoljeüu i u
ovom, posebno nakon 1908., nakon što je
te godine ljeþilište obnovljeno. Voda se tada
zatvarala u boce za mineralnu vodu za trži-
šte, pod nazivom “Termalna voda Krapinske
Toplice”. Kure pijenja tople vode nastavile su
se sve do danas. Sve analize potvrÿuju da je
ona sanitarno ispravna, a mineralizacija izno-
si oko 440 mg/l vode.
Termalno – mineralni izvori javljaju se duž
tektonski rasjednih zona koje se protežu od
Varaždinskih Toplica pa do ýateških Toplica
u susjednoj Republici Sloveniji. Ovi izvori
razlikuju se po svom mineralnom sastavu i
temperaturi vode (jodni, sumporasti, mlaþni,
vruüi). Neki od njih na glasu su zbog svojih
balneoloških svojstava.
Termomineralna voda izvire iz triju izvora
koji su meÿusobno blizu.Temperatura vode
prirodnih izvora prema razliþitim autorima, strojarnice preko potoka Topliþice. Bazenske Cijev za opskrbu bazena
u zadnjih 150 godina, je izmeÿu 39,1 i 44 vode iz novog objekta ispuštaju se u javnu vodom i potok Topliþica
°C. Prema procjenama J. Baüa i M. Heraka kanalizaciju. Ukupna koliþina ove otpadne
(1962) ukupna izdašnost svih izvora u Kra- bazenske vode iznosi 10 296,00 m3/god.
pinskim Toplicama je oko 80 l/s. (0,33 l/s) i ispušta se u interni kanalizacijski
Izvorište iz kojeg se puni bazen novog bol- sustav.
niþkog objekta kaptirano je u obliku zdenca Bazenska se voda, preko kontrolnog okna, is-
kružnog presjeka oko 2 m, dubine oko 6 m. pušta brzinom od 30 l/s u prirodni prijemnik
Kaptaža je ureÿena s crpkom i zatvorena po- – potok Topliþicu – potok Kostelinu i dalje u
klopcem. Iz ovog se vrela puni bazen novog rijeku Krapinu, vodotok II kategorije prema
bolniþkog objekta putem sustava cijevi iz Državnom planu za zaštitu voda.

I 39 I
 HRVATSKE VODE I Mineralne i geotermalne vode

Karta geotermalnih zahvata sa zaštitnim zonama

Terapije u Marijinom bazenu s termalnom vodom u
starom dijelu bolnice

Za medicinsku rehabilitaciju koriste se þe-

tiri bazena s termalnom vodom u kojima se
može regulirati temperatura vode. Jedan
bazen nalazi se u novom dijelu bolnice tzv.
NBO (novi bolniþki objekt) i dva bazena u
starom dijelu bolnice (Marijin i Jakobov ba-
zen), te jedan u djeþjem odjelu. Termomi-
neralna voda je pod stalnim nadzorom koji
obuhvaüa praüenje ¿zikalno-kemijskih pa-
rametara, te mikrobiološke ispravnosti od
strane odjela za zdravstvenu kontrolu vode
i vodoopskrbu Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo.
Osim Specijalne bolnice za medicinsku re-
habilitaciju, koja je temelj razvoja zdrav-
stvenog turizma, 1996. godine osnovana je
i Specijalna bolnica za kardio-vaskularnu ki-
rurgiju i kardiologiju «Magdalena», gdje je
prvi zahvat izvršen 18.08.1997. godine. Q

Pogled na kompleks bolnica u krapinskim Toplicama

I 40 I

ZAVRŠEN PROJEKT PRAĆENJA
UČINKA KOMUNALNIH PODUZEĆA
U okviru Jadranskog projekta, u Zagrebu,
31.svibnja 2012. održana je posljednja (še-
sta) radionica u Projektu uspostave ben-
chmarking sustava i monitoring programa
komunalnih poduzeüa. Radionicu je otvorio
Branimir Filipoviü, voditelj Projekta, te kao
predstavnik Hrvatskih voda srdaþno pozdra-
vio sve prisutne i kratko uveo u sam pro-
gram radionice. U nastavku, Karl Rohrhofer
(GWCC) vodeüi þlan konzultantskog konzor-
cija ukratko se osvrnuo na sve zadane i is-
punjene ciljeve Projekta koji je zapoþeo je
u srpnju 2011. Cilj Projekta bio je uspostav-
ljanje sustava praüenja uþinka komunalnih
poduzeüa te izrada alata za analizu i uspore-
ÿivanje poslovanja u odnosu na vlastito po-
slovanje iz prijašnjih razdoblja i u odnosu na
poslovanje komunalnih poduzeüa u regiji.
Nakon uvodne rijeþi i sumiranja ostvarenoga,
uslijedila su izlaganja ostalih þlanova tima;
Margarida Cardoso da Silva i Emir Ibrahimoviü
o podacima vezanim uz okoliš; Heimo Theu-
retzbacher predstavio je analizu ekonomskih
podataka i na kraju Enrique Cabrera Rochera
s prezentacijom samog alata SIGMA 3 te mo-
guünostima koje alat pruža, kako Hrvatskim
vodama kao administratoru i krajnjem kori-
sniku tako i komunalnim poduzeüima.
Završnu rijeþ održala je Julija Prpiü istiþu-
Posljednja 6. radionica u Projektu uspostave benchmarking sustava i monitoring programa komunalnih poduzeüa.
Foto: Emir Ibrahimoviü
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
üi kako ovom, zadnjom radionicom, projekt Julija Prpić
ne završava nego tek poþinje. Predstavila je
proces rada i komunikacije izmeÿu komu-
nalnih poduzeüa i Hrvatskih voda nakon što
konzultant, po isteku ugovora, Projekt preda
u ruke Hrvatskih voda. Kratko je prezentirala
moguünosti SIGME 3 gra¿þkim prikazima us-
poreÿivanja poslovanja po pojedinim indika-
torima, koji trebaju dati sliku i samim komu-
nalnim poduzeüima u odnosu na ostale, te na
što trebaju ubuduüe usmjeriti pažnju u cilju
poveüanja uþinkovitosti.
Nakon završetka prvog dijela radionice otvo- Cilj Projekta bio
rena je rasprava na temu buduünosti Projekta je uspostavljanje
i oþekivanih rezultata. Predstavnici komunal-
sustava praüenja
nih poduzeüa izrazili su veliki interes za na-
uþinka komunalnih
stavak suradnje te se jednoglasno složili da
i u buduünosti žele sudjelovati na okruglim poduzeüa te izrada
stolovima i radionicama na kojima bi im se alata za analizu
prezentirali analizirani podaci. Takoÿer, sma- i usporeÿivanje
traju da bi razmjena iskustava te usporeÿi- poslovanja u
vanje s ostalim poduzeüima iz regije uvelike odnosu na vlastito
doprinjelo njihovom rastu i razvoju.
poslovanje iz
Cjelodnevnu radionicu zakljuþio je Branimir
prijašnjih razdoblja
Filipoviü pozdravljajuüi interes i prijedloge uz
nadu da üe Hrvatske vode, kao krovna insti- i u odnosu na
tucija, nastojati i dalje educirati predstavnike poslovanje
komunalnih poduzeüa, putem radionica i in- komunalnih
dividualnih konzultacija. Q poduzeüa u regiji.
I 41 I
 AKTUALNO I Uspješno završen peti ciklus projekta Lijepa naša Sava
USPJEŠNO ZAVRŠEN PETI CIKLUS
PROJEKTA LIJEPA NAŠA SAVA
Igor Stanković, prof. biol. i kem. Održanom konferencijom za novinare u zgradi
Marija Vizner, dipl. ing. agr. Hrvatskih voda 29. svibnja najavljeno je peto
izdanje projekta Lijepa naša Sava, koji iz go-
dine u godinu sve više privlaþi pažnju javnosti.
Kljuþna je odlika ovog projekta poticanje eko-
nomskog rasta uz rijeku Savu, te aktivno uklju-
þivanje lokalnih zajednica, udruga i gospodar-
skih subjekata u sam projekt, s naglaskom na
društveno odgovorno ponašanje uvažavajuüi
þinjenicu iznimnih prirodnih vrijednosti sav-
skog sliva. I ovogodišnji veüi broj novih partne-
ra na državnoj i lokalnoj razini svjedoþi o tome
da svake godine projekt sve više doprinosi
prenošenju poruka o iznimnim gospodarskim i
turistiþkim potencijalima rijeke Save i želji svih
korisnika za održivim razvitkom.
Projekt Lijepa naša Sava društveno je odgo-
Održani Savski vorni projekt koji je pokrenula tvrtka Coca-Co-
sajmovi okupili su la HBC Hrvatska, a ostvaruje se u partnerstvu
s Ministarstvom poljoprivrede, Ministarstvom
velik broj izlagaþa
pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministar-
i posjetitelja i tako
stvom turizma, Meÿunarodnom komisijom za
još jednom potvrdili sliv rijeke Save, Hrvatskim vodama, Agencijom
da Hrvatska ima što za vodne putove, Hrvatskom gospodarskom
pokazati iz svoje komorom, Hrvatskom turistiþkom zajednicom,
stare tradicijske Institutom za turizam, Ansamblom narodnih
škrinjice, te može plesova i pjesama LADO, Državnim zavodom
za zaštitu prirode, Udrugom „Lipicanska ba-
dostojno stati
rokna raskoš”, te ukljuþuje ustanove na svim
uz bok mnogim
razinama, od državnih tijela do gradskih pogla-
europskim turistiþki varstava Zagreb, Siska, Slavonskoga Broda i
zanimljivim Županje, te turistiþkih zajednica i muzeja spo-
destinacijama. menutih gradova.
I 42 I
Ovogodišnji program zapoþeo je na Dan rijeke
Save 1. lipnja, okupljanjem Parlamenta mladih
u Lonjskom polju, a nastavio se održavanjem
Savskih sajmova u Zagrebu, Sisku, Županji i
Slavonskom Brodu.
Parlament mladih u Parku prirode
Lonjsko polje
Jedan od važnijih ciljeva Projekta je podizanje
razine svijesti o vodnim bogatstvima Republi-
ke Hrvatske i potrebi zaštite voda, promica-
nje važnosti oþuvanja okoliša savskoga kraja
i njegove biološke bioraznolikosti te poticanje
uvoÿenja inovacija na temelju suradnje na
ekološko-turistiþkim sadržajima s mladim,
darovitim ljudima.
Stoga je Projekt ove godine zapoþeo okuplja-
njem pedesetak uþenika iz deset srednjih ško-
la Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i
Srbije na regionalnoj eko-radionici pod nazi-
vom Parlament mladih u PP Lonjsko polje. Iz-
meÿu ostalih, u radu Parlamenta sudjelovale
su i Hrvatske vode.
Djelatnici Glavnog vodnogospodarskog labo-
ratorija Hrvatskih voda demonstrirali su uþe-
nicima kako se provodi monitoring na rijeka-
ma te kako se sakupljaju i analiziraju uzorci za
¿zikalno-kemijske i biološke pokazatelje ka-
kvoüe vode. Od ¿zikalno-kemijskih pokazate-
lja demonstirano je mjerenje temperature, pH
i elektriþne vodljivosti pomoüu sondi, koncen-
tracije kisika metodom po Winkleru te odreÿi-
vanje koncentracije ortofosfata i amonija na

prijenosnom spektrofotometru. Uzorkovanje
bioloških pokazatelja kakvoüe vode, makro-
zoobentosa (beskralježnjaci s dna rijeke) i
¿tobentosa (alge u obraštaju), demonstirano
je u jezercu u dvorištu upravne zgrade u Kra-
pju zbog kišnog vremena, a prethodno pri-
premljeni uzorci iz Save pokazani su na ste-
reolupi i mikroskopu. Uþenici su mogli vidjeti
male životinje koje žive u Savi poput pijavi-
ca, liþinki vodencvjetova, rakušaca, vodenih
kornjaša, mnogoþetinaša, liþinki dvokrilaca,
puževa itd. Od algi su vidjeli predstavnike ci-
janobakterija (Lyngbya sp.), algi kremenja-
šica (Melosira varians, C.Agardh) i nitastih
zelenih algi (Spyrogira sp. i Zygnema sp.).
Zajedno s nastavnicima, djelatnici Laborato-
rija objasnili su uþenicima temeljne ekološ-
ke principe koji su primjenjivi na rijeci Savi
kao velikoj nizinskoj tekuüici. Naglasak je bio
na bioraznolikosti, koliko je ona važna i kako
uþenici sami mogu doprinijeti njenom oþu-
vanju te da je cilj monitoriga kakvoüe vode
upravo zaštita, oþuvanje voda i okolnih stani-
šta važnih za ljude i cijeli živi svijet.
Savski sajmovi
Održani Savski sajmovi u gradovima Zagre-
bu, Sisku, Županji i Slavonskom Brodu okupili
su velik broj izlagaþa i posjetitelja i tako još
jednom potvrdili da Hrvatska ima što pokaza-
ti iz svoje stare tradicijske škrinjice, te može
dostojno stati uz bok mnogim europskim turi-
stiþki zanimljivim destinacijama.
Programi sajmova prepuni raznovrsnih obi-
þaja, tradicije posavskog kraja, zanata i
obrta, eko-proizvoda i gurmanskih slastica,
plesa i muzike, izmamili su mnoge iz svojih
domova unatoþ vremenskim „neprilikama“
– nesnosnim vruüinama ili pak iznenadnim
pljuskovima. Program sajmova i ove godine
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
obogatile su Hrvatske vode, edukativnom la-
boratorijskom radionicom Vidljiv i nevidljiv
svijet u vodi, te nagradnim likovnim radio-
nicama. Suradnja sa sektorom zaštite priro-
de nastavila se i kroz ovaj projekt, pa smo
tako zajedno sa Državnim zavodom za zaštitu
prirode osmislili Eko-kviz koji je posjetitelji-
ma bio izuzetno zanimljiv i za þijim stolom
se tražilo mjesto više. Po svome zadatku i s
puno entuzijazma djelatnici Hrvatskih voda
promicali su djelatnost vodnoga gospodar-
stva, ukazujuüi javnosti na važnost oþuvanja
voda. ýesto u nemoguüim uvjetima, do ka-
snih veþernjih sati il’ na popodnevnom vrelom
suncu tražeüi malo hlada ili zaklon od pljuska
ispod suncobrana, nisu odustajali odgovarati
na pitanja znatiželjnih posjetitelja i mališa-
na. Zaslužili su da ih i spomenemo: Mirjana
Ĉurasek, Antonija Žižiü, Renata ûuk, Maja
Miliþiü, Igor Stankoviü, Krešimir Maldini, Do-
magoj Škarica, Silvija Kuüan, Helena Ivekoviü
i Marija Vizner. Naravno, tu je i neizostavni
vozaþ, majstor i pomagaþ Dražen Šparavac,
bez þijeg alata i opreme ne bismo mogli po-
složiti štand i podijeliti promidžbene materija-
le do zadnjeg primjerka. Pravim domaüinom
pokazao se i voditelj VGI „Brodska Posavina“
Davorin Piha, koji je do kasnih veþernjih sati
bio uz štand Hrvatskih voda budno pazeüi da
pribavi sve što nam zatreba.
Unatoþ cjelovitosti toka rijeke Save, svaki sa-
jam je imao neke svoje speci¿þnosti i razliþi-
tosti. No, krenimo redom!
U subotu 2. lipnja u sklopu FloraArt-a na Bun-
deku u Zagrebu održan je prvi savski sajam,
na kojem je uz štand Hrvatskih voda, bio i s
mnoštvo ruþnih radova ukrašen štand Eko-vr-
tiüa Jabuka, kojem su Hrvatske vode u prigodi
obilježavanja Svjetskog dana voda prihvatile
kumstvo i s kojim su zajedno ovom prigodom
I 43 I
 AKTUALNO I Uspješno završen peti ciklus projekta Lijepa naša Sava
organizirali likovne i modelarske radionice.
Vlastitim rukama, djeca i tete, izradili su mo-
delarsku masu od prirodnih sastojaka, što je
bio pravi hit u modelarskim radionicama, a
mogao se i kupiti zajedno sa receptom, što
je pobudilo veliko zanimanje posjetitelja. Za
„stolom znanja“, Eko-kviz osim mališana rje-
šavali su i odrasli, koji su vrlo ozbiljno prišli
rješavanju pitanja, prisjeüajuüi se i obnavlja-
juüi znanje iz ponuÿene literature. Bilo je pra-
vo zadovoljstvo vidjeti s koliko su zanimanja
i žara mali i veliki, željni svakodnevnog po-
maka od tjednih obveza, uživali u iskušenjima
savskog sajma i suncem okupanom subot-
njem toplom popodnevu, u zelenom i cvjet-
nom Bundeku.
Miris peþene ribe i ribljeg paprikaša sa susjed-
nih štandova športskog ribolovnog društva
„Jez“ iz Jasenovca i kulturno-umjetniþkih dru-
štava iz Županje i Davora širio se Bundekom a
posjetitelji su uz zvuke tamburaškog sastava
„Laÿari“ mogli uživati u gastronomskim tra-
dicionalnim specijalitetima posavskog kraja.
Posebno zanimanje okupljenih privukla je
predstava lipicanskih konja Udruge „Lipican-
ska barokna raskoš“, koji su u ritmu baroknih
glazbenih majstora otplesali svoj gracionizni
ples. Uz ove ljepotane, izložbom fotogra¿ja
Borisa Krstiniüa predstavljene su i izvorne pa-
mine posavskog kraja meÿu kojima su domi-
nirali hrvatski hladnokrvnjak i posavac, turo-
poljska svinja, slavonsko-srijemsko podolsko
govedo, a brošurom naziva „Izvorne pasmine
u Hrvatskoj“ predstavljene su sve zaštiüene
izvorne pasmine životinja u Hrvatskoj, koju je
posebno za ovu prigodu priredio Državni za-
vod za zaštitu prirode uz ¿nancijsku pomoü
Coca-Cole.
U Starom gradu u Sisku, 13. lipnja u poslije-
podnevnim satima, održan je drugi savski sa-
jam unatoþ nepredvidivom vremenu, izmeÿu
I 44 I
kratkotrajnih pljuskova i sunþanih razdoblja.
Nevjerojatnom brzinom, sa zadnjom kapi
kiše, punili su se štandovi znatiželjnim posje-
titeljima koji su željeli prije slijedeüeg pljuska
vidjeti što se to skriva ispod lupe u vodama
hrvatskih rijeka. Oþito, Sisþani su vrlo zain-
teresirani za kvalitetu voda i životne uvjete
grada koji živi na tri rijeke i u okruženju raznih
industrija. Pronalazak rijeþnog raka u biološ-
kom uzorku rijeke Kupe pokazao je da stanje
ovih rijeka zadovoljava uvjete ove zahtjevne
rijeþne vrste, što je umirilo i one sumnjiþave.
Loši vremenski uvjeti nisu sprijeþili mališane
da u kratkim sunþanim razdobljima, u okviru
nagradne likovne radionice, marljivo prionu
poslu i nacrtaju što su vidjeli na štandu Hr-
vatskih voda. U mnoštvu mališana iznenada
se ozarenog lica ispred našeg štanda pojavio
jedan od prošlogodišnjih nagraÿenih mališa-
na Ante Vujiü, ugodno nas iznenadeüi svojim
dolaskom i željom da ponovno okuša svoje
znanje i talent u crtanju i kvizu znanja. Ra-
zveselila nas je spoznaja da naš trud nije bio
uzaludan. Tko zna, možda mu se posreüi i ove
godine!? A Sisak u okruženju poplavnih po-
lja i ruralnih naselja, još i danas zna što to
znaþi živjeti uz rijeku Savu sa tradicionalnim
uzgojem domaüih životinja. I danas samo ne-
koliko kilometara od središta Siska možemo
vidjeti krda konja hrvatskog hladnokrvnjaka
i posavca, te goveda kako slobodno pasu na
prostranim zelenim pašnjacima, spreþavajuüi
zarastanje u šikaru i þuvajuüi tako staništa
mnogim zaštiüenim vrstama biljaka i životi-
nja. Važne su one za sektor zaštite prirode, ali
i za vodno gospodarstvo. Priliku za provjeru
znanja i prisjeüanja na ne tako davna vreme-
na, imali su Sisþani ispunjavajuüi Eko-kviz pa
se oko stola sakupilo i mlado i staro u želji do-
kazivanja poznavanja tradicionalnog suživota
sa prirodom.

Veliko zanimanje svih uzrasta posjetitelja pobu-
dili su arapski konji udruge Arapskih konja „Mo-
slavine“, jer su na konje mogli uzjahati mnogi
hrabri jahaþi meÿu kojima je bilo i onih koji su
prvi puta osjetili þari jahanja na ovoj izdržljivoj
životinji. I djelatnici Hrvatskih voda odvažili su
se na ovo iskustvo. ývrsto držeüi uzde u svojim
rukama osvjetlali su obraz vodnome gospodar-
stvu koje je prošle godine ovoj udruzi pomoglo
u organizaciji 15. Konjaniþkog maratona uz rije-
ku Savu. Oduševljenju nije bilo kraja!
U bogatom programu prezentiranja tradicije i
života uz rijeku Savu, nastupili su Tamburaš-
ki orkestar Folklornoga ansambla ,,Ivan Goran
Kovaþiü’’ i tamburaški orkestar Janko Stjepušin
i pomladak KUD-a „Martinþani“, Martinska Ves.
Darko Kirin glavni meštar za tradicijsku kuhi-
nju pripremio je riblji paprikaš za sve posje-
titelje, a Udruga „Lipicanska barokna raskoš“
predstavila se Sisþanima, plesom razigranih
lipicanaca i viteškom vještinom.
U Županji 20. lipnja u ranim prijepodnevnim
satima zapoþeo je treüi ovogodišnji savski
sajam. U malom slavonskom gradiüu tik uz
pristanište brodova i ureÿenu šetnicu na rije-
ci Savi, poredani u nizu štandovi sa rukotvo-
rinama, domaüim proizvodima i raznim tradi-
cijskim obrtima prkosili su suncu i ljetnoj žegi
pokazujuüi svu raskoš života Posavine.
Niti 38 stupnjeva celzijusa nije sprijeþilo mno-
ge znatiželjnike da zavire na štand Hrvatskih
voda okušavajuüi svoje znanje i sreüu u na-
gradnom Eko-kvizu, zavirujuüi ispod lupe tra-
žeüi razne oblike života u vodi, promatrajuüi
þaroliju kemijskih reakcija u duginim bojama,
kao i prezentirajuüi umijeüe likovnog izraža-
vanja vlastitog doživljaja života uz rijeku. U
sigurnosti hlada, zaklonjeni od Sunca ispod
suncobrana uz stolove, smjestili su se mnogo-
brojni mališani i odrasli zapitkujuüi i slušajuüi
djelatnike Hrvatskih voda o važnosti oþuvanja
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
voda i kvaliteti voda za život Àore i faune naših
rijeka. Iznenaÿujuüe, u nekoliko navrata goto-
vo da nije bilo niti mjesta za stolovima. ýekalo
se i u redu kako bi se zavirilo pod lupu i vidjelo
tko i što se to skriva u našim vodama. Djelat-
nici laboratorija Hrvatskih voda imali su pune
ruke posla, dok su se ostali strpljivo smjenji-
vali uz likovnu radionicu i Eko–kviz, dijele-
üi promidžbene materijale i þasopis Hrvatsku
vodoprivredu. Vrlo rado su posjetitelji uzimali
promidžbeni materijal obrazlažuüi kako üe u
ovim ljetnim danima u hladu i miru htjeti nešto
proþitati i saznati više o hrvatskim vodama.
Domaüini ovog skupa pokazali su svoje nada-
leko poznato tradicijsko umijeüe slavonske go-
stoljubivosti, nudeüi razna osvježenja i specija-
litete-riblji paprikaš i peþenu ribu pripremljene
rukama majstora Grada Županje i Davora, uz
zvukove tambura i pjesmu slavonskih beþara.
Unatoþ nesnosnoj vruüini, djeca i odrasli nosili
su ponosno svoje šarene nošnje, navijajuüi za
svoje ekipe u natjecanju tradicijskih þobanskih
igara i prezentirajuüi ples svoga kraja. Izmeÿu
nastupa, tražio se hlad više i gasila žeÿ hladnim
napicima. Bogat program sajma upotpunile su i
konjske zaprege, konjogojske udruge Stari Gra-
niþar, koje su ponosnim kasom vukli lipicanci po
širokim slavonskim ulicama okupanima ljetnim
Suncem i mirisima slavonskih kuhinja.
U išþekivanju povrata francuskih turista sa
turistiþkog obilaska na obližnji usidreni cru-
iser Victor Hugo, u kasnim i još uvijek vru-
üim poslijepodnevnim satima završio je i ovaj
savski sajam.
ýetvrtim savskim sajmom u Slavonskom Brodu
u poslijepodnevnim satima u petak 6. srpnja
završeno je ovogodišnje peto izdanje projek-
ta Lijepa naša Sava. Velika završnica projekta
uz tradicionalnu Fišijadu na rijeci Savi okupila
je preko pet tisuüa posjetitelja i osamdesetak
natjecatelja. Sajam i buduüe gradilište sport-
I 45 I
 AKTUALNO I Uspješno završen peti ciklus projekta Lijepa naša Sava

I 46 I

sko-rekreacijskog centra Poloj posjetili su i
ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i glav-
ni tajnik Meÿunarodne komisije za sliv rijeke
Save Dejan Komatina uz prisutnost regionalnih
i lokalnih vlasti.
Visokih tridesetak stupnjeva celzijusa nije
omelo osamdesetak natjecateljskih ekipa Fi-
šijade u pripremi slasnih ribljih paprikaša, a
komisija je imala pune ruke posla izabrati i
nagraditi najbolje. Tradicija spremanja ovog
specijaliteta u Slavonskom Brodu postala je
željno oþekivani ljetni dogaÿaj za mnogobroj-
ne Slavonce, a o ozbiljnosti i prijenosu þuvanih
„tajni“ pripreme paprikaša govori i þinjenica da
je meÿu natjecateljima bilo i najmlaÿih koji su
s ponosom sudjelovali u pripremi ovog speci-
jaliteta. Uz savsku šetnicu posjetitelji su mogli
razgledati izložbu fotogra¿ja Borisa Krstiniüa
Život uz rijeku Savu, a zvukove tamburaškog
sastava Širok šor i mirise paprikaša sa obli-
žnjih ognjišta, rijeka Sava nosila je nizvodno
pozivajuüi na druženje.
Iz ugrijanih i sparnih domova te sa obližnjeg
kupališta Poloj, stanovnici Slavonskoga Broda
u ranim veþernjim satima okupili su se u veli-
kom broju, a na štandu Hrvatskih voda tražilo
se mjesto više za mališane uz stolove likovne
radionice i Eko-kviz. Unatoþ sumraku, mališani
su se zabavljali crtežima i pitanjima, a odra-
sli su znatiželjno ispitivali djelatnike Hrvatskih
voda o kakvoüi rijeke Save. Zanimanje stanov-
nika Slavonskog Broda za kakvoüu življenja i
zaštitu rijeke Save od oneþišüenja, potvrÿuje
opravdanost velikih ulaganja u izgradnju vo-
doopskrbnog sustava i odvodnje/proþišüava-
nja otpadnih voda u okviru Operativnog pro-
grama za okoliš 2007-2011 uz su¿nanciranje
Europske komisije u sklopu IPA programa za
regionalni razvoj. Ovim velikim projektom vri-
jednim gotovo 30 milijuna eura, znatno üe se
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
poboljšati uvjeti života stanovnika Slavonskog
Broda, te smanjiti oneþišüenje voda. Treüi stu-
panj proþišüavanja otpadnih voda za 80 000
stanovnika ovog slavonsko-brodskog podruþ-
ja znaþajno üe poboljšati kakvoüu voda rijeke
Save, a nedavno uruþena vozila za þišüenje,
ispiranje i snimanje kanalizacijskog sustava
znatno üe unaprijediti kontrolu i kvalitetu gos-
podarenja ovim sustavom. Uz ovakvu brigu za
stanovništvo i prirodne vrijednosti rijeke Save,
Hrvatske vode doprinose oþuvanju tradicije
življenja i stvaranju uvjeta za održiv gospodar-
ski razvitak podruþja uz rijeku Savu i njen sliv,
što je u potpunosti u skladu sa glavnom odli-
kom ovog Projekta.
Ovogodišnji društveno odgovoran projekt Li-
jepa naša Sava u organizaciji Coca-Cole i su-
radnji 45 partnera, još jednom je dokazao da
podizanjem svijesti raznih sektora i graÿana o
važnosti zaštite Save i njezinih vodnih bogat-
stava, prepoznavanjem njezinih potencijala u
ekoturizmu i jedinstvenog tradicijskog živo-
ta posavskog kraja, možemo utjecati na bu-
duünost i razvitak ovog podruþja kroz aktivno
ukljuþivanje svih relevantnih institucija, gospo-
darstvenika i javnosti u kreiranje buduünosti.
Nakon održanih svih sajmova uz rijeku Savu
na kojima smo promovirali važnost oþuvanja
naših voda i prikazali kompleksnost upravlja-
nja vodama, možemo biti zadovoljni interesom
odraslih za podruþje vodnoga gospodarstva,
a posebno mališana koji su s veseljem sudje-
lovali u našim radionicama, željno oþekujuüi
rezultate i nagrade najboljih radova u jesen,
kada üemo obilježiti Dan voda. Nadamo se da
üemo i iduüe godine, sudjelovanjem u ovom
projektu, doprinjeti podizanju svijesti javno- SLIKE
sti osobito najmlaÿih generacija, te ih na za-
Igor Stanković, prof. biol. i kem.
nimljiv naþin kroz radionice i razne druge sa-
držaje educirati i zainteresirati za oþuvanje i Mirjana Đurasek, kem. teh.
zaštitu naših voda. Q Marija Vizner, dipl. ing. agr.
I 47 I
 AKTUALNO I Svečano podizanje Zelene zastave Eko-vrtića Jabuka

SVEČANO PODIZANJE ZELENE

ZASTAVE EKO-VRTIĆA JABUKA
Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Hrvatske vode,
u nedavnom
obilježavanju
Svjetskog dana
voda, prihvatile
su kumstvo Eko-
vrtiüu Jabuka i
tako dale podršku
djeci i djelatnicima
vrtiüa provoditi
sustavno odgajanje
i obrazovanje
najmlaÿih.

U prisutnosti mnogobrojnih gostiju i dje-
latnika Eko-vrtiüa Jabuka iz Trnave, Zagreb
5. lipnja uz sveþani program podignuta je
Zelena zastava. Hrvatske vode u nedavnom
obilježavanju Svjetskog dana voda prihva-
tile su kumstvo Eko-vrtiüu Jabuka i tako
dale podršku djeci i djelatnicima vrtiüa koji
su odluþili provoditi sustavno odgajanje i
obrazovanje najmlaÿih, vodeüi se temeljnim
principima kako živjeti u skladu s prirodom,
ljudima i samim sobom.
Sveþanom programu i podizanju Zelene za-
stave Eko-vrtiüa Jabuka prisustvovale su
predstavnice Hrvatskih voda Silvija Kuüan
i Marija Vizner. Ovo je bila prigoda izrazi-
ti zahvalu i priznanje ravnateljici i djelat-
nicima vrtiüa na ulaganju dodatnog napora
u odgoju djece, te razvijanju svijest o po-
trebi oþuvanja okoliša i odgovornom dono-
šenju odluka. To je garancija naše sigurne
buduünosti temeljene na znanju i razvijanju
SLIKE ljubavi prema svojoj domovini i prirodnim
Arhiva eko-vrtića Jabuka vrijednostima. „Kao što znamo, Hrvatska je
zemlja vrlo bogata vodom, za koju kažu da
je strateški resurs 21. stoljeüa. Stoga je izu-
zetno važno saþuvati ovo bogatstvo koje üe
buduüim generacijama znaþiti život i opsta-
nak na planeti. Smatramo da je odgoj mla-
dih u najranijoj dobi od izuzetne važnosti
za stvaranje buduüih donositelja odluka koji
üe znati razumijeti i stvarati uvjete života
mnogim generacijama, u skladu s prirodom.
A stvoriti povoljne i sigurne uvjete života,
zadovoljiti ljudske potrebe i istovremeno
saþuvati prirodne vrijednosti nije uvijek lak
zadataka i zahtjeva neprestanu suradnju i
koordinaciju svih sektora i društva, no samo
takav naþin rada i ulaganje u meÿusobno
razumijevanje kao i odgovorno ponašanje,
predstavlja i ulaganje u buduünost“ poruþile
su predstavice Hrvatskih voda obraüajuüi se
okupljenima.
Vrtiü Jabuka veü niz godina provodi razne
programe zaštite okoliša i prirode, koji-
ma kroz igru i razvijanje navika kod djece,
razvijaju i svijest od najranije dobi o raci-

I 48 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

KUDA IDE VODA IZ KANALIZACIJE? ŠTO JE ZDRAVA PREHRANA?

KAKO ýUVAMO VODU?
Prljava ide u kanalizaciju i onda
Kad ne popijemo vodu To je kad se prehladiš
striþek mora napraviti da ne ide u
þuvamo ju za cvijeüe (Borna 5 g.)
more nego ide u strojnicu gdje se
(Lorena 5 g.)
þisti (Adrian 5 g.)

ŠTO JE VODA?
ŠTO SU KALORIJE? Voda se mora piti da tijelo ne bude suho
KAKO SE ZOVE ýOVJEK i da može piškiti.
One su ti jako loše. Moj tata je sad
KOJI SE ZDRAVO – a zašto je to važno? – Važno je
na dijeti jer je puno jeo masnog
HRANI? piškiti jer ispiškimo neki otrov iz sebe
(Paula, 6,5 g.)
Terminator (Bruno, 6 g.) (Kiara, 6,4 g.)

onalnom i odgovornom odnosu prema pri-

rodnim resursima. Djeþica su tako uz svoje VELIK KAO DIJETE
tete nauþila kako se štedi voda i elektriþna
energija, što je zdrava hrana, kako se reci- Znas li što üu ja postati
klira otpad i gdje se odlaže. Rezultate ovih kada odrastem,
edukativnih radionica mogli smo vidjeti na za tvoju ljepotu svijete?
zidovima vrtiüa i u svakoj prostoriji, gdje ra- Ja kada odrastem
zni uporabni predmeti i igraþke izraÿeni od jako veliki,
raznovrsnog materijala zaokupljaju pažnju ja üu postati dijete.
razigranih mališana. Simpatiþne i neoþeki-
vane izjave djece na panoima, o mnogim Najljepše je kad odrasteš,
„važnim“ pitanjima, privlaþile su svaþiju pa- a ostaneš djeþji stvor,
žnju, mameüi osmjehe na lica. Zamislili smo pa svi misle da si velik
se na mnogima! Možda je ipak važno kroþiti zato što si profesor.
kroz život sa trunkom djeteta u srcu, koje Što si doktor od imena,
svojom nevinom maštom otvara ljepši i ve- struþnjak za rakete ʥ
seliji svijet. a ne znaju da si velik
Uz lepršav i simpatiþan program koji su pri- zato što si dijete.
redile tete i djeca vrtiüa, podignuta je Ze-
Možes biti pilot, rudar...
lena zastava uz eko-himnu vrtiüa „Oda pla-
slavni pisac knjiga ʥ
vom planetu“, koja je djelo roditelja i teta
djetetu je svaki pos’o
i koji su je skladali i osmislili s puno nade
lagan kao igra.
za buduünost našeg plavog planeta. A na-
kon slavlja uslijedit üe naporan i ustrajan Ma nosio ja u glavi
rad djelatnika vrtiüa koji üe kroz igru i pro- i sve fakultete,
jekte stvarati nove generacije, a Hrvatske kad odrastem jako velik,
vode üe im u tome pružiti podršku i otvoriti ja üu ostat’ dijete.
svoja vrata, te staviti na raspolaganje svoje
resurse i pomoüi u daljnjem razvijanju pro- Enes Kiševiü
grama. Q

I 49 I
 AKTUALNO I Obilježen Dan Dunava
OBILJEŽEN DAN DUNAVA
U KOPAČKOM RITU
Marija Pinter, dipl. oec. Ideja o obilježavanju Dana Dunava nastala je
na desetu obljetnicu potpisivanja Konvencije
o suradnji za zaštitu i održivo upravljanje
rijekom Dunav, na Ministarskom sastanku
održanom 29. lipnja 2004. godine u Beþu, kada
je odluþeno da üe se svake godine taj dan obi-
lježavati kao Dan Dunava.
Republika Hrvatska bila je jedna od prvih država
koja je dala podršku ideji zaštite rijeke Dunav
kada je 29. lipnja 1994. godine u So¿ji, zajedno
sa još 9 drugih zemalja i Europskom zajednicom
(Austrija, Bugarska, ýeška, Njemaþka, Maÿar-
ska, Moldavija, Rumunjska, Slovaþka, Ukrajina)
potpisala Konvenciju o suradnji za zaštitu i odr-
živo upravljanje rijekom Dunav. Od tada pa do
danas, Republika Hrvatska uspješno sudjeluje
u radu Meÿunarodne komisije za zaštitu ri-
jeke Dunav-ICPDR, koja danas broji 14 drža-
va þlanica (uz ranije spomenute þlanice kasnije
pridružile još i Slovenija, Bosna i Hercegovina,
Srbija i Crna Gora) i Europsku uniju.
Prvi Dan Dunava u Republici Hrvatskoj pro-
slavljen je 2004. godine u Vukovaru, na obali
Dunava. Dan Dunava obilježava se kako bi se
skrenula pozornost ljudi koji žive uz rijeku Du-
Plovni put na nav, ali i ostalih graÿana Republike Hrvatske,
rijeci Dunav kao na njegov znaþaj te poticala njegova zaštita i
održivo korištenje kroz prigodne struþne, obra-
veü postojeüa
zovne, kulturne i zabavne sadržaje u gradovi-
infrastruktura ma koji se nalaze neposredno na Dunavu. Osim
važan je kao i toga Republika Hrvatska je proglasila sliv rijeke
sama rijeka Dunav Dunav slivom osjetljivog podruþja þime smo
koja ima funkciju odgovorno prihvatili nove korake u cilju zaštite i
pronosa vode, leda smanjenja oneþišüenja Dunava, našeg „Panon-
i nanosa. skog mora“.
I 50 I
Iako se Dan Dunava službeno obilježava 29.
lipnja, radi niza aktivnosti vezanih uz manife-
staciju Lijepa naša Sava koja traje þitav mjesec
lipanj, ove godine je Republika Hrvatska povo-
dom obilježavanja Dana Dunava organizirala
nekoliko aktivnosti. 04. i 05. srpnja.
Glavni organizatori proslave bili su Ministarstvo
pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministar-
stvo poljoprivrede, Hrvatske vode te Agencija
za vodne putove. Na proslavi su osim ugled-
nih predstavnika organizatora bili prisutni i
predstavnici ostalih važnih institucija kao što
su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sav-
ska komisija, Dunavska komisija nadležna za
plovidbu na Dunavu, predstavnici ICPDR-a, Di-
rekcija za vodne puteve-Plovput iz Republike
Srbije, Državni zavoda za zaštitu prirode, Park
prirode Kopaþki rit, izraÿivaþi studije projekta
„Ureÿenja vodnog puta i regulacijskih radova
na rijeci Dunav od 1380 -1433 r.km“ predstav-
nici nevladinih udruga za zaštitu prirode kao i
brojni predstavnici medija.
Prvi dan, 04. srpnja, u poslijepodnevnim sati-
ma, u organizaciji Agencije za plovne putove
dio sudionika iz podruþja upravljanja i gospo-
darenja vodama te zaštite okoliša i prirode,
obišao je brodom Dunavska golubica dionicu
Dunava koja je obuhvaüena projektom „Ureÿe-
nja vodnog puta i regulacijskih radova na rijeci
Dunav od 1380 -1433 r.km“ buduüi da je taj
projekt bio predviÿen kao tema za raspravu na
okruglom stolu u okviru aktivnosti planiranih za
slijedeüi dan tj. 05. srpnja u Kopaþkom ritu. Su-
dionici obilaska su se na brod ukrcali u Aljmašu,
a potom nastavili putovanje sve do Batine uži-

Pješþane obale Dunava
vajuüi u predivnom krajoliku na obje dunavske
obale. Bujna vegetacija izmjenjivala se s malim
uvalama i pješþanima plažama. Neki sudionici
zakljuþili su da nije þudo što ljudi koji žive uz
Dunav þesto puta nemaju potrebu iüi na more.
Ukrcaj na brod Dunavska golubica
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Ovakvih lijepih plaža prekrivnih mekanim sre-
brnim pijeskom sa gustom hladovinom u zale-
ÿu nema na Jadranu. Vodostaj Dunava bio je
nešto viši od uobiþajenog prosjeka za ovo doba
godine pa je sve izgledalo bujnije i još zelenije.
Putnici su se ujedno mogli uvjeriti na licu mje-
sta o ošteüenjima obale, te dobiti bolji uvid u
njihovo stanje, buduüi da su radovi na utvrÿi-
vanju obala jedan od sadržaja projekta koji üe
biti tema dogaÿanja u Kopaþkom ritu.
Centralni dogaÿaj je svakako bio Okrugli stol
o pripremi i provedbi projekata ureÿenja
voda i vodnih putova u Republici Hrvat-
skoj s osvrtom na projekt ureÿenja vod-
nog puta i regulacijskih radova na rijeci
Dunav od 1380 do 1433 r.km. koji je održan
u prostorijama javne ustanove „Park prirode
Kopaþki rit“. Osim predstavljanja samog pro-
jekta, imao je ujedno i ulogu javne rasprave te
osiguranja dijaloga sa predstavnicima NVO-a o
revidiranoj studiji utjecaja na okoliš projekta,
buduüi da nevladine udruge veü duže vrijeme
imaju primjedbe na kvalitetu studije.
Okrugli stol zapoþeo je pozdravnim govorom
organizatora, potom je kroz nekoliko prezen-
tacija prikazano stanje plovidbe na promatra-
nom sektoru Dunava. Istaknute su obveze koje
proizlaze iz odredbi i akata Europske komisije
i drugih meÿunarodnih tijela (Espoo konvenci-
ja, AGN), prikazano je stanje procjene utjecaja
predmetnog zahvata na okoliš, predoþene pla-
nirane aktivnosti na osiguranju unutarnje plo-
Obilazak dionice Dunava predviÿene za ureÿenje obala
I 51 I
 AKTUALNO I Obilježen Dan Dunava
Obilazak Kopaþkog rita
Ureÿena obala s pravolasvnom
crkvom u Apatinu
Ureÿena obala prirodnim
materijalima
I 52 I
vidbe i meÿunarodne suradnje na Dunavu.
Plovni put na rijeci Dunav kao veü postojeüa
infrastruktura važan je kao i sama rijeka Dunav
koja ima funkciju pronosa vode, leda i nano-
sa. Naseljena mjesta nalaze se i na desnoj i na
lijevoj obali (Batina, Aljmaš, Bezdan, Apatin).
Projekt je u skladu i s meÿunarodnim obveza-
ma RH i nalazi se na popisu buduüih projekata
unutar Danube River Basin Management-a IC-
PDR-a, na popisu projekata Dunavske komisije
te kao usko grlo za plovidbu u Blue Book-u UN/
ECE. U okviru Dunavske strategije u Akcijskom
planu predviÿeno je poveüanje rijeþnog pro-
meta za 20 posto do 2020. godine i osiguranje
plovnosti minimalno 300 dana godišnje. Stoga
je Europska komisija zatražila od Ministarstava
prometa svih podunavskih zemalja izvješüe o
poduzetim mjerama u vrijeme vrlo niskog vo-
dostaja u jesen 2011. te o mjerama koje se
planiraju poduzeti da bi se osigurala nesmeta-
na plovidba za vrijeme takvih nepovoljnih vo-
dostaj, jer je gubitak zbog nemoguünosti plo-
vidbe u tom periodu bio 6.1 milijuna eura.
Potom je Hidroing d.o.o. iz Osijeka kao izra-
ÿivaþ Struþne podloge za nositelja zahvata,
Agenciju za plovne putove unutarnjih voda iz
Vukovara, predstavio sam projekt s osobitim
naglaskom na studiju utjecaja na okoliš. Kroz
prezentaciju moglo se vidjeti da je projekt izra-
ÿen na suvremenim podlogama, da su korište-
ni najmoderniji matematiþki modeli kojima se
pokazao uþinak graÿevina na morfodinamiþke
procese, izraÿene su studije utjecaja na okoliš,
a o svemu je upoznata javnost. Graÿevine su
minimalnih dimenzija za postizanje pozitivnog
uþinka na morfodinamiþke procese koji uvje-
tuju nesmetanu plovidbu, a ne utjeþu na pro-
mjenu vodnoga režima. Za njihovu izgradnju
predviÿeno je korištenje prirodnih materijala
(kamena i zemljanog materijala) koji su eko-
loški prihvatljivi. Izneseno je da se istovremeno
radi sliþan projekt u Srbiji za lijevu obalu Du-
nava, te se sukladno Espoo konvenciji provodi
Putujuüa vikendica na Dunavu
postupak prekograniþne procjene s Republikom
Srbijom.
Kako se Projekt priprema veü duži niz godi-
na, stalno su se uzimali u obzir novi zakonski
zahtjevi po pitanju procjene utjecaja zahvata
na okoliš. Po tom pitanju veü je bilo održano
nekoliko sastanaka s predstavnicima NVO-a, a
ne zadnjem je predloženo da se osnuje i Fo-
rum sukladno preporukama Platina priruþnika i
Zajedniþke izjave ICPDR-a, Savske i Dunavske
komisije, te nastavi sa inicijativom osnivanja
Foruma radi svih ostalih projekata koje provodi
Agencija za plovne putove.
Sukladno zahtjevima NVO za preispitivanjem
toga projekta, a osobito radi njihove sumnje
na potencijalne negativne utjecaje na okoliš i
prirodu, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
je predložilo reviziju Studije utjecaja na oko-
liš koja je provedena tijekom travnja i svibnja
2012. godine. Prema pristigloj ekspertnoj ocje-
ni zakljuþeno je da studija utjecaja na okoliš sa-
drži potrebne elemente i relevantne podatke za
provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš
u dijelu procjene i oþuvanja podruþja ekološke
mreže uz potrebu provoÿenja stalnog motre-
nja prije i za vrijeme izvoÿenja zahvata, kao i
za þitavo vrijeme vrijeme korištenja objekata.
Osobito je istaknuta nužnost provedbe projekta
i radi njegovog višestrukog pozitivnog utjecaja
na spreþavanje smanjenja nivoa vode u Ko-
paþkom ritu putem otvaranja mrtvih rukavaca,
þime üe se omoguüiti dotok svježe i þiste vode.
Naime, veü niz godina bilježi se pad nivoa vode
u Kopaþkom ritu što može ugroziti daljnji op-
stanak svih njegovih stanovnika. Ne poduzima-
juüi ništa, kako to predlažu pojedine NVO, neüe
se ta pojava sprijeþiti. Stoga treba ukljuþiti
sve pozitivne snage struþne i institucionalne u
pronalaženju riješena gdje bi NVO trebale više
doprinositi ne samo ukazivanjem na probleme
i negativne pojave, nego i davanjem konstruk-
tivnih i struþnih prijedloga kako ih na najbolji
moguüi naþin otkloniti.
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Okrugli stol u Kopaþkom ritu

Osim toga na Dunavu veü 50 godina nisu raÿe-

ni nikakvi bitni zahvati niti na utvrÿivanju nje-
govih obala, niti na održavanju plovnog puta
što je Republiku Hrvatsku dovelo u situaciju da
je trenutno obvezna platiti kaznu za štetu koja
je iz toga proizašla, jer se radi o meÿunarod-
nom plovnom putu. Neutvrÿivanjem obale za
vrijeme visokih voda, dolazi do njezine erozije
þime se korito Dunava sve više proširuje, što
smanjuje njegovu dubinu pa postoji opasnost
nasukavanja plovila.
Po završetku prezentacije uslijedila je rasprava
u kojoj su glavnu rijeþ imale nevladine udruge.
Predstavnik iz Udruge za zaštitu ptica, iznio je
svoje mišljenje na samu studiju, uz napomenu
da njihova udruga nije protiv plovnosti, ali da
ona mora biti održiva. Takoÿer je predložio da
se organizira novi okrugli stol na kojem üe se
raspravljati o uskim grlima za plovidbu npr. kod
Apatina, te da se od strane Republike Hrvatske na kojima je s obje strane postignuta pozitivna Sudionici Okruglog stola

pokrene postupak za izmjenom AGN ugovora.
Kao odgovor na sumnju u ekonomiþnost pro-
jekta, od strane predstavnika Ministarstva po-
ljoprivrede naglašeno je da se projekt priprema
veü duži niz godina, a za sve iznesene prilagod-
be po pitanju izrade i revizija spomenutih stu-
dija utrošeno je dosta sredstava. Odustajanje
od prokleta u ovoj fazi kada je projekt gotovo
spreman za provedbu te priprema nekog dru-
gog, novog sliþnog projekta bilo bi još manje
ekonomiþno.
Tim više odbacivanje projekta ne dolazi u obzir,
buduüi da Ministarstvo zaštite okoliša i priro-
de nastavlja postupak procjene utjecaja pred-
metnog zahvata na okoliš na temelju postojeüe
struþne podloge koja je ocijenjena prihvatlji-
vom u provedenoj reviziji, a putem kojeg üe
se, mišljenjem povjerenstva, odluþiti da li je
zahvat u konaþnici prihvatljiv za okoliš ili nije.
Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i pri-
rode osvrnuo se na trenutni postupak ocjene
studije, te je napomenuo da su održana dva sa-
stanka sa predstavnicima iz DG Environment,
komunikacija iz koje su se mogli izvuüi pozitiv-
ni komentari. Istaknuo je da je javnost bila o
tome obaviještena te da je sudjelovala u po-
stupcima javne rasprave.
Rasprava nakon prezentacija je potvrdila da
i ovaj put, osim opüenitih kritika, NVO nisu
iznijele niti jedan konstruktivan prijedlog sa
alternativnim rješenjima, kako da se uoþeni
problemi riješe na zadovoljstvo svih dionika, a
najviše onih ugroženih stanovnika naših rijeka
i prirodnih staništa (biljaka i životinja) þiji glas
na ovakvim skupovima ne možemo þuti.
Za vrijeme trajanja prezentacije predstavni-
ci institucija Republike Hrvatske nadležnih za
upravljanje i gospodarenje vodom zajedno sa
gostima iz Savske komisije, ICPDR-a kao i me-
ÿunarodne institucije koja se bavi brigom o ri-
jeci Dunav, održali su konferenciju za tisak.
Po završetku Okruglog stola sudionici su imali
priliku brodom obiüi Kopaþki rit, te se uvjeriti u
njegovu ljepotu kao i nužnost osiguranja do-
voljnih koliþina vode radi njegovog oþuvanja, SLIKE
za buduüe generacije. Q Marija Pinter, dipl. oec.

I 53 I
 AKTUALNO I Izložbom “Most” u Vukovaru obilježen Dan Dunava
IZLOŽBOM “MOST” U VUKOVARU
OBILJEŽEN DAN DUNAVA
Marija Vizner, dipl. ing. agr. U sklopu Tjedna urbane kulture u Vukovaru
u subotu 30. lipnja u jutarnjim satima po-
vodom obilježavanja Dana Dunava otvorena
je izložba plutajuüih fotogra¿ja pod nazivom
„Most“ fotografa Damira Klaiüa. Otvorenju
izložbe nazoþili su zamjenik generalnog di-
rektora Hrvatskih voda Zijah Mahmutspahiü i
direktor Vodnogospodarskog odjela za Dunav
i donju Dravu Zoran Ĉurokoviü.
Rijeka Dunav sa više od 300 svojih prito-
ka þini drugu po veliþini rijeku u Europi, þiji
sliv zauzima više od 800.000 km², povezuju-
üi istoþnu i zapadnu Europu od Njemaþke do
obala Crnoga mora. Sa dužinom od 2.780 km
rijeka Dunav þini okosnicu života preko 81 mi-
lijun stanovnika u 19 zemalja njegovog sliva.
ýovjek je svoje aktivnosti i razvitak vezao uz
rijeku Dunav koristeüi je u mnoge svrhe, kao
što su plovidba, proizvodnja elektriþne energi-
je, navodnjavanje, vodoopskrba, ribolov i dr.
Mijenjajuüi i prilagoÿavajuüi rijeku svojim po-
trebama, þovjek je utjecao ne samo na njen
izgled veü i kvalietu voda. Osobito negativni
uþinak i pojaþan pritisak na rijeku imaju po-
ljoprivreda i industrijska aktivnost, þija one-
þišüenja snažno negativno utjeþu na biološku
raznolikost. Kako rijeke ne poznaju granice,
ekološki problemi na dunavskom slivu mogu
se riješiti jedino zajedniþkim naporima svih
Kao da je sama podunavskih zemalja. Upravo stoga je Dunav-
rijeka Vuka ska komisija (ICPDR) zadužena za provedbu
promatraþima Konvencije o zaštiti rijeke Dunav, 29. lipanj
proglasila Danom Dunava u okviru kojeg se u
za ovu priliku
svih 14 podunavskih zemalja redovito orga-
pripremila sve svoje niziraju razliþiti dogaÿaji, kako bi se skrenula
zanimljivosti i þari, pozornost na važnost oþuvanja ove rijeke.
onako sveþana, Izložba plutajuüih fotogra¿ja pod nazivom
svjetlucava i „Most“ autora Damira Klaiüa u prošlogodiš-
okupana u suncu. njem promotivnom predstavljanju javnosti
I 54 I
povodom obilježavanja 135 godina tradicije
vodnoga gospodarstva u Hrvatskoj, poluþila
je veliko zanimanje zbog svoje jedinstvenosti
i speci¿þnosti prikaza fotogra¿ja s motivima
prirode i vode koje plutajuüi na rijeci pružaju
jedinstveni doživljaj promatraþu na mostu.
Ovaj spoj izložbenog prostora na otvorenom
i neposrednog kontakta promatraþa sa rije-
kom, ponukala je Hrvatske vode da nastavi
suradnju sa autorom izložbe promovirajuüi
ljepote rijeka diljem Hrvatske.
Upravo stoga su Hrvatske vode odluþile ovo-
godišnji Dana Dunava obilježiti postavom
izložbe „Most“ u Vukovaru na rijeci Vuki, u
okviru Tjedna urbane kulture þiji je program
usmjeren na život uz rijeku Dunav. Cjelotjed-
ni program kulturnih dogaÿanja od raznih
predstava, radionica, izložbi do plesa i kon-
cerata privukao je nekoliko tisuüa posjetitelja
u ovaj povijesno važan grad na rijeci Dunav.
Organizator ovog dogaÿanja bili su Mirovna
grupa mladih Dunav, Blackout festival i Javna
ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar.
Unatoþ velikoj vruüini u jutarnjim subot-
njim satima okupilo se graÿanstvo i posje-
titelji vukovarskog Tjedna urbane kulture na
pješaþkom mostu rijeke Vuke na otvorenju
izložbe „Most“, zanimljivog i jedinstvenog
kulturnog dogaÿaja uz struþnu kritiku mr.sc.
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Branke Hlevnjak, te prisutnost predstavnika

Hrvatskih voda, regionalnih i lokalnih vlasti.
Dvadesetak plutajuüih fotogra¿ja s motivima
hrvatskih rijeka ostavila je dubok dojam na
Vukovarce, koji su tijekom cijeloga dana pro-
lazili mostom i s velikim zanimanjem proma-
trali kako se Vuka poigrava sa fotogra¿jama
noseüi ih nizvodno i uzvodno nošene vodama
Dunava, te tako dokazujuüi da je dinamika
vodnog režima vrlo nepredvidiva i podložna
trenutnim uvjetima. Upravo je ova napetost i
neizvjesnost konaþnog ishoda igre rijeke i plu-
tajuüih fotogra¿ja, doprinjela ukupnom dojmu
promatraþa, koji je varirao od trenutka potpu-
ne tišine i napetosti do iznenadnog žamorenja
promatraþa. Kao da je sama rijeka Vuka pro-
matraþima za ovu priliku pripremila sve svoje
zanimljivosti i þari, onako sveþana, svjetluca-
va i okupana u suncu. Sluþajni prolaznici, pro-
matraþi i svatko tko je prolazio mostom, nije
mogao odvratiti pogled od ove predstave, a

njihova zrcalna vesela i zaþuÿujuüa lica bila su

najljepša nagrada rijeci ispod mosta, koji üe
zasigurno još dugo pamtiti i Vukovarci. Pravo
osvježenje u ovim vruüim danima pružila je
rijeka Vuka svojim domaüinima i posjetitelji-
ma, dokazujuüi da i priroda može biti odliþna
kulisa i sudionik kulturnog zbivanja.
Sveukupno oduševljenje javnosti ovom je-
dinstvenom izložbom najavljuje veliki uspjeh
izložbe, a nadamo se da üe nastavkom su-
radnje Hrvatskih voda i autora izložbe i ostali
SLIKE
naši gradovi na rijekama i moru imati priliku
iskusiti ovaj neobiþan kulturni izazov. Q Vedran Hunjek

I 55 I
 AKTUALNO I Kratke vijesti
02. - 18.05.2012. - Voda, kao poþetak i kraj
ukratko svega, bila je tema ovogodišnje, 17. muzej-
ske edukativne akcije Sekcije muzejskih pe-
dagoga Hrvatskog muzejskog društva, koja
se u povodu Meÿunarodnog dana muzeja od
2. do 18. svibnja održavala u 27 hrvatskih
gradova i 55 muzeja, galerija i arhiva koji
su pokazali kako vodu vide umjetnici, pisci,
glazbenici, istraživaþi i povjesniþari. Akcija
je bila namijenjena djeci od predškolske do
srednjoškolske dobi, ali i obiteljima koje su
posjeüivale raznovrsne sadržaje diljem Hr-
vatske.
Zagrebaþki Muzej suvremene umjetnosti, koji
je bio domaüin i inicijator ovogodišnje akcije,
priredio je izložbu “Zapisano u vodi” s vode-
nim radovima umjetnika razliþitih generacija
i izriþaja iz postava Muzeja, Hrvatski državni
arhiv otkrio je sudbinu Hrvata koji su bili na
Titanicu, Moderna galerija u Zagrebu upozna-
la je djecu s vodom kao likovnim motivom,
temom i tehnikom, a u Hrvatskome povije-
snom muzeju posjetitelji su saznali koju je
ulogu voda imala u Domovinskom ratu.
Muzej grada Zagreba predstavio je zaborav-
ljeno kupalište na Savi, Muzej Mimara kip
Apoksiomena pronaÿen na dnu mora, TiÀo-
loški muzej priredio je igru prepoznavanja
zvukova koje stvara voda, Muzej Turopolja
tražio je vodene vile, a Muzej Prigorja izvore
vode i bunare koji se još koriste. Mnogi grad-
ski muzeji orijentirali su se na vodu iz svog
okruženja, karlovaþki je „zaronio u prošlost“
s predmetima pronaÿenima u Kupi i Mrežnici,
Poster 17. muzejske
edukativne akcije
I 56 I
sisaþki je upozorio na nužnost oþuvanja rije-
ka, a vukovarski se bavio Dunavom.
Etnografski muzej Istre pokazao je kako
se nekada dolazilo do vode, Zaviþajni mu-
zej Grada Rovinja s izviÿaþima je krenuo u
potragu starih cisterna, Muzej Grada Splita
ispriþao je dvanaest priþa o vodi, od cara Di-
oklecijana do danas, a Arheološki muzej Za-
dar priþe iz morskih dubina.
U akciji su sudjelovali i Desiniü, Klanjec, Kra-
pina, Kumrovec, Ozalj, Pazin, Opatija, Pula,
Rijeka, Sinj, Trilj, Korþula, Dubrovnik, Osijek,
Vinkovci, Virovitica, Slavonski Brod i Župa-
nja, a program izložaba, radionica, predava-
nja, kazališnih predstava i ostalih dogaÿanja
tiskan je u posebnoj knjižici koja je, po cijeni
od 10 kuna, služila kao ulaznica u sve muze-
je ukljuþene u akciju. Završni program akci-
je ‘Voda’ i obilježavanje Meÿunarodnog dana
muzeja održao se u petak, 18. svibnja ispred
zagrebaþkog Muzeja suvremene umjetnosti,
a na taj dan ulaz za izložbe, radionice, kaza-
lišne i ¿lmske predstave bio je besplatan za
sve posjetitelje. (K.B.)
05.05.2012. - EU „ýuvari Korane“, DDISKF
i RK „Roniti se mora“ iz Zagreba, održali su
ekološku akciju u kojoj se nastavio þistiti i
ureÿivati okoliš oko starog Drežnik grada i
kanjona Korane ispod njega. U akciji je su-
djelovalo 34 þlana „ýuvara Korane“, 9 iz
DDISKF-a i 4 iz RK „Roniti se mora“. Ekološ-
ke akcije koje su održane od strane „ýuvara
Korane“ bile su najava velike meÿunarodne
Sudionici ekološke akcije þišüenja Drežnik
Grada i kanjona Korane

ekološke akcije volonterske organizacije iz
Italije, koja üe se održati na podruþju Drežnik
grada od 22. do 29.06.2012.
U sklopu akcije u nedelju 06.05. speleolozi
DDISKF-a obišli su kompleks špilja ispod sta-
rog Drežnik grada. Na površini je pronaÿeno
dosta ulomaka keramike. Prvim pregledom
struþnjaka iz Arheološkog muzeja u Zagrebu
pretpostavlja se da pripadaju srednjem vije-
ku. Kao veliko otkriüe je zapažanje ostataka
starog zida na ulaznom dijelu Peüine Kula. To
otkriüe potvrÿuje da je u prošlosti i ova špilja
bila korištena, kao obrambena. Tome u prilog
govori podatak da je svojevremeno bila spo-
jena drvenim stepenicama sa starim Drežnik
gradom. Zabilježena je i ljetna manja koloni-
ja šišmiša, na kraju kanala Peüine Kula (pre-
brojano 13 primjeraka, a radi se najvjerojat-
nije o Velikom potkovnjaku). (T.K.)
16.05.2012., Glina - Hrvatske vode i Ko-
munalac Glina d.o.o. potpisali su Ugovor o
¿nanciranju graÿenja vodnih graÿevina za
2012.godinu na podruþju Grada Gline. Ovim
Ugovorom osigurana su sredstva u iznosu
1.864.674,00 kn od þega su izvorna sred-
stva Hrvatskih voda 1.391.740,00 kn dok
preostali iznos od 472.934,00 kn osigurava
Ministarstvo poljoprivrede. Sredstva su na-
mijenjena za dovršetak izgradnje cjevovoda
Prezdan – V.Solina – Gornji Viduševac u izno-
su 1.600.826,05 kn a preostala sredstva u
iznosu 263.847,95 kn namijenjena su za re-
vitalizaciju vodozahvata Prezdan (izgradnja
þetvrtog zamjenskog zdenca). (K.B.)
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
18.05.2012., Splitsko-dalmatinska župani-
ja - Dio projekata Splitsko-dalmatinske žu-
panije koji su prihvaüeni sredstvima osigu-
ranim novim investicijskim ciklusom Vlade
RH 2012-2015, temeljem javnog poziva od
18.05.2012. kojeg su objavile Hrvatske vode:
Sanacija CS Kosinac
Vodocrpilište Kosinac (90 l/sec) nalazi se
u naselju Han-Obrovac Sinjski na podruþju
grada Sinja. Sa vodocrpilišta Kosinac vodom
se opskrbljuje cca 10000 stanovnika na po-
druþju grada Sinja i opüine Hrvace. Crpna
stanica crpi vodu u vodospremu Šušnjevaþa
kapaciteta 1200 m3.Sanacijom je obuhvaüe-
no kompletno vodocrpilište sa svim objekti-
ma. Puštanje u funkciju obnovljenog objekta
se oþekuje krajem srpnja ove godine.
Izgradnja vodoopskrbnog sustava Obro-
vac-Bajagiü-ýaþijin Dolac-zona 2 i 3.
Vodoopskrbni sustav dobiva vodu sa vodo-
crpilišta Kosinac Izgradnjom sustava pitku
vodu üe dobiti cca 300 stanovnika na podruþ-
ju naselja Obrovac sinjski, Bajagiü, ýaþijin
Dolac i Priorica. Poþetak radova se oþekuje
krajem srpnja.
Izgradnja vodoopskrbnog sustava opüi-
ne Šestanovac
Izgradnje objekata VS Šestanovac ( 500m3)
i cjevovoda ukupne duljine 15 km je dovr-
šena. Obavljen je tehniþki pregled te se po
dobivanju uporabne dozvole sustav može pu-
stiti u funkciju. Vodovod Imotske krajine üe
izvršiti prikljuþke za 150 kuüanstava a osigu-
rati üe se i transport vode prema drugim di-
jelovima opüine koja do sada nisu imala pitku
vode þime üe se prikljuþiti još 500 kuüansta-
va na javnu vodoopskrbu.
Izgradnja Vodoopskrbnog sustava Imot-
ske krajine
Izgradnja cjevovoda Opaþac – Ljuba je za-
poþela u 2011.godini. Dovršetkom izgradnje
koja se oþekuje krajem 2012.godine üe se
osigurati sigurna opskrba pitkom vodom di-
jela grada Imotskog te naselja Vinjani Gornji
koji tijekom ljeta imaju problema u opskrbi.
Na navedenom podruþju üe se spojiti dovodi
vode iz smjera Posušja (akumulacija Tribi-
stovo), Tomislavgrada (vodozahvat Mukišni-
ca) i Imotskog (vodozahvati Opaþac ). (I.P.)
28. - 30.05. 2012., Opatija - U Hotelu Ad-
miral u Opatiji održan je struþni seminar pod
nazivom „Automatizacija mjernih instrume-
nata i ureÿaja u vodoopskrbi, odvodnji i in-
dustriji“, koji je organiziralo Hrvatsko društvo
za zaštitu voda u suradnji s tvrtkama Nivelco
Messtechnik GmbH i Tehnokom d.o.o. Pravi-
lan odabir opreme i mjerne instrumentacije
može u znatnoj mjeri poveüati pouzdanost,
raspoloživost i pro¿tabilnost tehniþkih su-
stava te smanjiti troškove održavanja i inve-
sticija. Znanja dobivena na ovom seminaru
I 57 I
 AKTUALNO I Kratke vijesti
U akciji þišüenja izvora
Valnovac izvuþeno je 2 kubika
kamenja i otpada
I 58 I
pomoüi üe u postupcima odabira opreme te
postupcima primjene i održavanja. Cilj ovog
seminara je upoznati sudionike s osnovnim
principima rada pojedinih ureÿaja, naþinom
njihovog automatiziranja i praktiþnim primje-
nama. Seminar je bio namijenjen direktori-
ma, tehniþkim rukovoditeljima, rukovoditelji-
ma investicija i održavanja, održavateljima,
razvojnim inženjerima, projektantima, te
svima koji žele obogatiti svoja tehniþka zna-
nja, sudjelovanje je bilo besplatno za sve su-
dionike. (K.B.)
22. - 29. 06.2012., Drežnik Grad - Odr-
žana je ekološka akcija pod nazivom ‘’I care
for Drežnik Grad’’ (Brinem o Drežnik Gra-
du) u organizaciji ekološke udruge ‘’ýuvari
Koran’’, DDISKF i meÿunarodne volonterske
organizacije ‘’Adriatic Green Net’’. Zajedno
sa volonterima iz Italije, Švedske, þlanova
‘’ýuvara Korane’’, speleo ronioca DDISKF-a i
velikog broja žitelja Drežnik Grada þistili su
obalu Korane pokraj Starog grada i prirodni
izvor Valnovac kaptiran kao veliki vodospre-
mnik u centru mjesta, pokraj župne crkve Sv.
Antuna Padovanskog. Inaþe, izvor u centru
mjesta je zanimljiv i zbog toga što je toþka
najviše nadmorske visine u mjestu, a istovre-
meno je i izdašan izvor pitke vode. Razina od
50 cm bila je dovoljna da ekipa speleoronio-
ca DDISKF-a iz bunara uz pomoü ekipe izva-
na izvuþe oko 2 kubika nabacanog kamenja i
smeüa. Drežnik Grad sa svojim žiteljima i EU
‘’ýuvari Korane’’ pokazao je visoku razinu
ekološke osviještenosti i prepoznao današnji
trenutak, kad se treba pomoüi prvenstveno
prirodi da ne izdahne, kako bi i þovjek mogao
opstati. (T.K.)
30.06.2012., Vir – Završetku se bliži izgrad-
nja 1. faze kanalizacijskog sustava i vodoop-
skrbe otoka Vira koja obuhvaüa cca 13.000
m kanalizacijskih cjevovoda, 10.000 m vo-
doopskrbne mreže, crpne stanice CS „Jug“
s funkcijom mehaniþkog tretmana otpadnih
voda i podmorskog ispusta. Ukupna Vrijed-
nost investicije je 51,7 mil kn. Izgradnja je
¿nancirana veüim dijelom ¿nancijskim sred-
stvima Hrvatskih voda te dijelom ¿nancijskim
sredstvima lokalne samouprave. Izgradnjom
ovih sustava rješava se problem vodoopskr-
be i odvodnje otpadnih voda centralnog di-
jela naselja Vir. Do kraja godine oþekuje se
konaþan završetak radova i puštanje sustava
u funkciju. (P.B.)
Rješava se problem vodoopskrbe i odvodnje
otpadnih voda centralnog dijela naselja Vir
11.07.2012., Karlovac - Ministar poljopri-
vrede Republike Hrvatske Tihomir Jakovina i
direktor Vodovoda i kanalizacije Ivan Mrzljak
su u Maloj vijeünici Grada Karlovca potpisali
ugovor vrijedan 45 000 eura. Naime, toliki
iznos Ministarstvo poljoprivrede donira za
potrebe rada Nacionalnog centra za obuku
kadrova u vodnom gospodarstvu TCC Karlo-
vac. Nastavak je to Memoranduma o razumi-
jevanju kojeg su 5.listopada 2011. potpisali
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva
i vodnog gospodarstva, Hrvatske vode, Vodo-
vod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, Hrvatska
grupacija vodovoda i kanalizacije, Hrvatsko
društvo za zaštitu voda, Veleuþilište u Kar-
lovcu i German Water Partnership, a kojim je
potvrÿena suradnja potpisnika na realizaciji
projekta Centra, þiji je cilj podizanje kvalitete
i uþinkovitosti rada na podruþju vodnog gos-
podarstva. (K.B)

MURA ∑ DRAVA ∑ DUNAV PRVI
PREKOGRANIČNI REZERVAT BIOSFERE
U HRVATSKOJ
Na 24. sjednici Meÿunarodnog koordina-
cijskog vijeüa Programa „ýovjek i biosfera“
održanoj od 9. do 13. srpnja 2012. u sjedi-
štu UNESCO-a u Parizu proglašen je hrvat-
sko – maÿarski prekograniþni rezervat bios-
fere Mura – Drava – Dunav. Nakon više od 30
godina, Hrvatska dobila svoj drugi rezervat
biosfere (nakon planine Velebit koji je pro-
glašen 1977. godine). Obilježava ga veliko
bogatstvo i raznolikost vodenih i moþvarnih
staništa (sprudovi, mrtvi rukavci, strme oba-
le, poplavne šume i dr.) te biljnih i životinj-
skih vrsta posebice ptica i riba.
Prostor ovog prvog hrvatskog prekograniþ-
nog rezervata biosfere koji se proteže u Hr-
vatskoj i Maÿarskoj u našoj zemlji obuhvaüa
þitave tokove rijeke Mure i Drave koji su od
veljaþe prošle godine zaštiüeni u kategoriji
regionalnog parka, rijeku Dunav te Park pri-
rode Kopaþki rit. Proteže se kroz 6 sjever-
nih županija (Meÿimurska, Varaždinska, Ko-
privniþko-križevaþka, Virovitiþko-podravska,
Osjeþko-baranjska i Vukovarsko-srijemska
županija). U Maÿarskoj takoÿer, obuhvaüa
prostore uz Muru, Dravu i Dunav, a ukljuþuje
maÿarska podruþja Natura 2000 i Nacionalni
park Dunav – Drava. Ukupna površine rezer-
vata biosfere u Hrvatskoj i Maÿarskoj iznosi
631 603 ha od þega je 395 861 ha u Hrvat-
skoj, a 235 743 ha u Maÿarskoj.
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Rijeka Drava
Tokovi ovih rijeka i njihova poplavna podruþja Mr. sc. Neven Trenc,
su ujedno dio ekološke mreže RH, kao važna dipl. inž. geol., DZZP
podruþja za divlje svojte i stanišne tipove te Biljana Barić, prof. biologije i
kao meÿunarodno važna podruþja za ptice, kemije, DZZP
a takoÿer uvrštena su i u hrvatski prijedlog
europske ekološke mreže Natura 2000.
Svaki rezervat biosfere treba ispuniti tri
funkcije koje se meÿusobno nadopunjuju:
zaštitnu funkciju, razvojnu funkciju i logistiþ-
ku funkciju. Rezervati biosfere su meÿuna-
rodno priznati oblik zaštite koji promoviraju
skladan suživot þovjeka i prirode odnosno
pronalaze rješenja za usklaÿivanje oþuvanja
bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.
Organizirani su u tri meÿusobno povezane
Rezervati biosfere
zone: Podruþje jezgre (core area) koje þini
su meÿunarodno
zakonski dugoroþno zaštiüeno podruþje u
priznati oblik zaštite
skladu s ciljevima zaštite rezervata biosfere
te dovoljno veliko kako bi ispunilo tražene ci- koji promoviraju
ljeve, utjecajno podruþje (buffer area ) koje skladan suživot
mora biti jasno razgraniþeno i mora okruži- þovjeka i prirode
vati ili se nastavljati na podruþje jezgre, a
odnosno pronalaze
u njemu se mogu odvijati samo aktivnosti
usklaÿene s ciljevima zaštite te prijelazno rješenja za
podruþje (transition area) odnosno vanjsko usklaÿivanje
prijelazno podruþje na kojem se potiþe održi- oþuvanja
vi razvoj i korištenje prirodnih dobara bioraznolikosti i
U Hrvatskoj podruþje jezgre rezervata obu- socio-ekonomskog
hvaüa poplavna podruþja rijeka Mure, Drave razvoja.
I 59 I
 AKTUALNO I Mura ∑ Drava ∑ Dunav prvi prekogranični rezervat biosfere u Hrvatskoj
Cro-Hu zonation map satelite i Dunava koja su u najveüoj mjeri obuhvaüe-
na nasipima za obranu od poplava, a tako-
ÿer sadrži i neka manja odvojena podruþja
jezgre (odvojeni stari rukavci, ribnjaci, male
moþvare).
Utjecajno podruþje se proteže duž rijeka
Mure, Drave i Dunava izvan poplavnog po-
druþja (s vanjske strane nasipa za zaštitu
od poplava) i sastoji se od mozaika šuma,
travnjaka i livada i karakteriziraju ga pretež-
no kultivirane površine ruralnih podruþja te
manja naselja. Ukljuþuje i rubove poplavnih
podruþja i manje bare i moþvare te šoderice
koje se koriste za rekreaciju, a granica ko-
incidira s granicom regionalnog parka Mura
– Drava te granicom Parka prirode Kopaþki
rit. Ovdje rezervat biosfere uz zaštitnu ulogu
ima i razvojnu ulogu vezano uz održivi ra-
zvoj i oþuvanje malih gospodarstava kroz eko
turizam i odgovarajuüu poljoprivrednu proi-
zvodnju.
SLIKE Prijelazno podruþje þini 5 km širok pojas oko
Ivan Grlica utjecajnog podruþja, a sadrži znaþajna ur-
I 60 I
banizirana podruþja i prostore s intenzivnom
poljoprivredom. Prijelazno podruþje ima veli-
ku ulogu kao osnova za održivi razvoj u zoni
jezgre i zoni utjecaja te ih ekonomski podu-
pire kao izvor prihoda, izvorišno podruþje po-
sjetitelja i turista, podruþje sa smještajnim
kapacitetima i komplementarnom turistiþ-
kom ponudom te podruþje proizvodnje indu-
strijskih proizvoda koji mogu biti dio ponude
unutrašnjih zona rezervata.
Pristupanjem UNESCO-voj mreži rezerva-
ta biosfere, prepoznata je izuzetna prirodna
vrijednost ovog prostora na svjetskoj i eu-
ropskoji razini koja otvara nove perspektive
za oþuvanje ovog prostora u suživotu þove-
jek i prirode. Struþnu podlogu za Regionalni
park Mura – Drava i nominacijski materijal
za rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav
izradio je Državni zavod za zaštitu prirode, a
nominacijski proces i meÿunarodnu suradnju
provelo je i koordiniralo Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode uz podršku Hrvatskog odbo-
ra za UNESCO-v MAB program. Q
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

SEDMA HRVATSKA RAFTING REGATA

“ZRMANJINA SUZA 2012.”
Tihomir Kovačević, dipl. ing.

I 61 I
 AKTUALNO I 7. hrvatska rafting regata “Zrmanjina suza 2012.”
Veü u mnogim VII hrvatska rafting regata “Zrmanji-
elementima smo na SUZA 2012.” ove godine održana je od
27.04 do 28.04.2011. godine. Pod geslom
uz bok država
‘’SUZA’’ bili su ukljuþeni sport, umjetnost,
u svijetu gdje znanost i avanturizam, a cilj je bio bolje upo-
je rafting jedan znavanje aktivnog turizma ovog podruþja i
od najpoznatijih u Republici Hrvatskoj. U regati je sudjelova-
adrenalinskih lo oko 50 þamaca sa po 6 do 8 þlanova po-
sportova, oblika sade i skiperom. Organizatori regate su bili
Riva rafting centar, putniþka agencija d.o.o.
rekreacije,
Hrvatski kajakaški savez, Hrvatska turistiþ-
team buildinga i ka zajednica i Terra Tedania d.o.o.
sadržaja turistiþke Upravo Hrvatska sa svojim planinskim brzim
ponude. rijekama pogodna je za ovakvu vrstu turiz-
ma i sporta. Veü u mnogim elementima smo
uz bok država u svijetu gdje je rafting jedan
od najpoznatijih adrenalinskih sportova,
oblika rekreacije, team buildinga i sadržaja
turistiþke ponude. Osim što je regata bila
turistiþko, rekreativno - sportskog karakte-
ra, dio sredstava priskrbljenih u organizaciji
bio je namijenjen za humanitarne svrhe.
Zrmanja je prava destinacija za održavanje
ovakve regate, koja je postala veü tradicio-
nalna. Duga je 69 kilometara, izvire iz snaž-
nog vrela podno planine Poštak u južnoj Lici
i ulijeva se u Jadransko more 12 kilometara
od Obrovca. U svom gornjem toku formira
7 km široku dolinu, te se od srednjevjekov-
nog Zvonigrada probija kroz živopisni 200
metara duboki kanjon prema moru. Kanjon
Zrmanje obiluje brojnim speleološkim obli-
cima: škrapama, špiljama, ponornicama,
podvodnim spiljama te brzacima i slapovi-
ma. Kanjon je najljepši u proljeüe kada ga
krasi raskošno i endemsko raslinje.
SLIKE
Tihomir Kovačević, dipl. ing.
I 62 I
Rafting staza bila je dugaþka 14,5 km. Viso-
ki vodostaj rezultat obilnih travanjskih kiša,
omoguüio je svim ekipama vrhunski adre-
nalinski doživljaj. Start je bio kod staroga
mlina u Žegara, a cilj na Berberovom buku.
Samo sat i šesnaest minuta trebalo je prvoj
ekipi Leda da proÿe þetrnaest i pol kilome-
tarsku stazu rijekom od Kaštel Žegarskog
do Muškovca i tako osvoji prvo mjesto.
Drugo mjesto na regati “Zrmanja 2012”
osvojila je ekipa Labuda, a treüe Grada Za-
dra. Ekipa RTL televizije osvojila je nagradu
za fair-play. Za Miss Zrmanje ove godine
izabrana je Ivana Moriü.
Duž cijele staze bio je rasporeÿen interven-
tni tim: speleo-ronioca DDISKF-a i þlanova
Gorske službe spašavanja, te medicinska
ekipa i nosaþi opreme.
U sklopu programa Regate 27.04.2012. u
petak održan je Okrugli stol na seoskom
gospodarstvu Miüanovi dvori u Kruševu pod
nazivom: ‘’Turizam doživljaja kao strateška
grana razvoja ovog podruþja’’. Na tu su temu
govorili ljudi iz turistiþkog života Županije i
institucija turizma Republike Hrvatske, kao
i mnogi poznati struþnjaci koji se zalažu da
se ovaj kraj otrgne od vjekovnoga zabora-
va. A¿rmacija ovog prostora upravo kroz
višegodišnje projekte, HRVATSKE RAFTING
REGATE, koji su evidentno skinuli negativ-
ne hipoteke iz prošlosti i prostor priredili za
ovakve svjetske projekte. Stoga održavanje
ovakvih manifestacija od presudne je važno-
sti za daljnji i potpuni turistiþki razvoj ovog
podruþja. Q

POŠTANSKE MARKE
POZDRAV S JADRANA, IZ HRVATSKE!
Prema Konvenciji Svjetske poštanske unije
(eng. Universal Postal Union), specijalizirane
agencije Ujedinjenih naroda sa sjedištem u
Bernu, glavnom gradu Švicarske, poštanske
marke izdaju mjerodavna državna tijela po-
put javnih poštanskih operatora. Marke izdaju
i mali samostalni teritoriji kao što su Green-
land, Montserrat, Gibraltar, Farski otoci, Sv.
Helena i drugi, ali i Poštanska uprava Ujedi-
njenih naroda (eng. United Nations Postal
Administration, UNPA). Poseban status ima,
primjerice, i Bosna i Hercegovina, þija tri po-
štanska operatora izdaju razliþite marke, ali i
mala državica Andora, koja izdaje marke na
dva jezika: španjolskom i francuskom.
Poštanske marke Republike Hrvatske se izda-
ju tako da hrvatski nacionalni poštanski ope-
rator svake godine upuüuje javni poziv svim
institucijama i graÿanima da dostave svoje
prijedloge o temama koje bi se mogle obja-
viti na minijaturnim umjetniþkim djelima u
zadanom razdoblju. Teme moraju pridonositi
razvijanju veza meÿu narodima te njegovati
suradnju na kulturnom, socijalnom i gospo-
darskom podruþju.
Osmišljavanje, odnosno izrada likovnih i
gra¿þkih rješenja poštanskih maraka, povje-
rava se vodeüim likovnim umjetnicima i diza-
jnerima. Procesi tehnike tiskanja poštanskih
marka vrlo su speci¿þni, a posebice zbog vrlo
velikih zahtjeva u pogledu kvalitete i svih si-
gurnosnih elemenata koje poštanske marke
moraju imati. Do sada je na hrvatskim mar-
kama prikazano više od dvadesetak tema na
više od 865 poštanskih maraka.
ýuvari Jadrana
Na svjetskom zemljovidu Hrvatska se pro¿li-
Blok „Potopljeni brodovi Jadrana“ iz 2011.
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
rala kao iznimno poželjno odredište zahvalju- Ivo Aščić, dipl. ing.
juüi prije svega Jadranskom moru. Njegova þi-
stoüa, raznolikost Àore i faune ali i arheologije
te svih ostalih prirodnih i kulturnih bogatstava
þini Jadran jednim od najvažnijih resursa hr-
vatskog gospodarstva.
Primamljive i ugodne slike Jadrana s nekim
od njegovih najvažnijih motiva doþarane su
na brojnim poštanskim markama RH koje
zalijepljene na pisma i razglednice ili pomno
þuvane u albumima i muzejima diljem svije-
ta svjedoþe o ljepoti hrvatskoga mora. Karnet
od deset razliþitih poštanskih maraka iz 2005.
godine pod nazivom „Pozdrav iz Hrvatske“ s
motivima otoka Hvara vjerno doþarava ljepote
hrvatskog mora. Hrvatska gostoljubivost traje
koliko i njezina povijest. Dovoljno je pogledati
na Jadransko more, i pronaüi središte srca iz
kojega dolazi pozdrav iz Hrvatske.
Rijetki znaju kako jadranski akvatorij može
ponuditi i drugaþije doživljaje, kao što su na-
sukani brodovi, podmornice te razna arheološ-
ka nalazišta. Prema nekim podatcima u Jadran- Motiv uokvirenog
skom moru ima oko 15.000 potonulih plovila. dijela morske
Jedna takva marka s motivom potopljenog bro- površine prikazan
da u Jadranu izdana je u 2011. godini. Motiv
Apoksiomena iz ovogodišnje serije maraka Eu-
na poštanskoj
ropa još je jedan dokaz o neistraženosti Jadran- marki RH iz 2008.
skog mora. Naime, prije nešto više od desetak govori o tome
godina, nadomak otoka Lošinja, na dubini od da Hrvatska ne
45 m otkrivena je bronþana statua zaglavljena samo što ima
izmeÿu dvije hridi. Radi se o monumentalnom
zalihe vode nego
bronþanom kipu atlete iz II. ili I. stoljeüa pri-
je Krista u nadnaravnoj veliþini od þak 192 cm. želi imati i one
Atlet se trenutno nalazi u zagrebaþkom muzeju zalihe morala bez
Mimara, a potkraj godine biti üe izložen u nada- kojih svim ostalim
leko poznatom pariškom muzeju Louvre-u. zalihama nema
Zanimljiva i jedna od popularnijih serija poštan- održivoga razvoja.
Prigodni blok “Crveno jezero” iz 2007.
I 63 I
 AKTUALNO I Pozdrav s Jadrana, iz Hrvatske!
Omotnica prvog dana “Europa 2012.” Svjetionik Mulo na marki iz 2011.
skih maraka RH nazvana „Hrvatski svjetionici“,
u politiku izdavanja maraka uvrštena je 2007.
godine. Od tada svake godine, hrvatski nacio-
nalni poštanski operator koji jedini ima pravo iz-
davati poštanske marke RH izdaje po tri marke
s motivima hrvatskih svjetionika – þuvara Ja-
drana. Ove godine serija je „doplovila“ do svje-
tionika Pokonji dol (Hvar), Sveti Petar (Makar-
ska) i Sv. Nikola (Braþ). Preostaje za izdati još
petnaestak maraka kako bi plovidba završila sa
zadnjim krškim þuvarem u južnom Jadranu. O
popularnosti teme govori i ovogodišnji izbor za
najljepšu poštansku marku RH. Od 34 izdanja
iz 2011. godine najveüi broj glasova je osvojila
poštanska marka svjetionik Mulo.
Hrvatska morska fauna takoÿer je zauzela za-
vidno mjesto na hrvatskim minijaturnim umjet-
niþkim djelima. Tako su primjerice 1995. godine
tiskane marke s motivima ugroženih vrsta: Gla-
Od sedam marka iz serije „150 godina hrvatskog turizma“ iz 1994. godine šest ih
je s vodenim motivima. Na slici Omotnica prvog dana s motivima Krke, Plitviþkih
jezera i Kornata.
I 64 I
vate želve (Caretta caretta) odnosno kornjaþe
i Dobrog dupina (Tursiops truncatus). 2007.
godine izdane su marke s motivima Jastoga
(Palinurus elephas Fabricius) i Škampa (Nep-
hrops norvegicus Linnaeus). 2011. godine Sre-
dozemna medvjedica (Monachus monachus)
takoÿer se našla na hrvatskim markama. Zbog
svoje osjetljivosti, rijetkosti i kritiþnog statusa
ubraja se meÿu deset najugroženijih sisavaca
svijeta. Lokalni hrvatski nazivi za Sredozemnu
medvjedicu su morski þovik, medvid, morski
fratar. Sredozemna medvjedica je u Jadranu
zaštiüena od 1935. godine «Dalmatinskim de-
kretom».
O bogastvu hrvatske faune u Jadranu svjedoþi
i poštanska marka izdana 1996. godine „1000
godina pisanog spomena o ribarstvu u Hrvata“.
Naime, veü 543. godine spominje se ribolov u
Limskom kanalu, a od 983. koristi se Tarska
uvala za sezonsko zatvaranje ribe i njezin izlov.
Zadarski plemiüi koji su posjedovali ribarske
“pošte” - mjesta odreÿena za ribarenje - kod
otoka Molata i u zaljevu Telašüici na Dugom
otoku, darovali su lovišta benediktanskom sa-
mostanu Sv. Krševana u Zadru. Takoÿer, o hr-
vatskoj tradiciji lova spužvi još od 1522. i va-
ÿenju Crvenih koralja (Corallium rubrum) koga
još nazivaju crvenim zlatom te njihovoj zaštiti
govori u prilog poštanska marka „Koraljarstvo
i spužvarstvo na otoku Krapnju“ izdana 2005.
godine.
Poštanska marka Expo izdana 2008. s motivom
uokvirenog dijela morske površine govori o
tome da Hrvatska ne samo što ima zalihe vode
nego želi imati i one zalihe morala bez kojih
svim ostalim zalihama nema održivoga razvoja.
Plavo more odnosno modro je boja želja i obe-
üanja, identi¿kacija Hrvatske s modrinom govo-
ri, da Hrvatska raspolaže zamjetnom koliþinom
vode, toga najvrednijega životnoga resursa.
Krški biseri
Jedno od najveüih krških podruþja na svijetu
koje se svojim jednim dijelom proteže preko
Hrvatske iznjedrilo je brojne ljepotice bilo da se

Minerali i stijene: Braþki vapnenac iz 2010.
Bronþana PostEuropova plaketa „Europa –
Paklenica“ izazvala je veliko zanimanje ¿latelista
na Svjetskom ¿latelistiþkom sajmu u Parizu u
lipnju ove godine.
radi o jezerima, rijekama ili stijenama. Znaþa-
jan broj motiva s ovoga podruþja prikazan je
na poštanskim markama Republike Hrvatske
koje svojim marketinškim kanalima promiþu ali
i rade na oþuvanju prirodne ljepote ovog krškog
podruþja.
Jedan takav biser istinski fenomen krša prika-
zan je na poštanskoj marki RH 2007. - Crveno
jezero. Jedno je od najdubljih kraških jama,
dubine do 300 metara. Ukupna visina litice sa
sjeverne strane iznosi 528 metara i najdublje
je grotlo u Europi. Jezero je golemi vodospre-
mnik pitke i bistre vode, a u njega se sa sjever-
ne strane ulijeva i podzemna rijeka kroz otvor
promjera dvadesetak metara. Na hrvatskom
krškom tlu „roÿen“ je i nadaleko poznati braþki
kamen koji se koristi još od antiþkih vremena.
Od njega je sagraÿen niz poznatih graÿevina –
od Dioklecijanove palaþe u Splitu, parlamenta
u Beþu i Budimpešti do Bijele kuüe u Washin-
gtonu. Motivi Braþkog vapnenca i lepoglavskog
ahata 2010. godine su tiskani u zajedniþkom
bloku u okviru teme „Minerali i stijene“.
Krško podruþje tema je i poznatog slikara Mate
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Prigodni blok Expo Zaragoza 2008.
Celestina Medoviüa þija se uljena slika “Pelješko
- korþulanski kanal” našla 1996. na poštanskoj
marki RH. Ovom slikom su ispisane neke od
najljepših i najdinamiþnijih stranica hrvatskoga
modernog slikarstva s poþetka 20. stoljeüa.
Iako je jedna od glavnih odlika krškog reljefa
nedostatak vode na površini, to se za ovo po-
druþje možda i ne bi moglo reüi. Cetina, Zrma-
nja i Krka samo su neke od rijeka koje protjeþu
uskim kanjonima. Neke od ovih krških ljepotica
su našle svoje zasluženo mjesto na hrvatskim
markama.
Paklenica meÿu tri najljepše europske
marke
U konkurenciji više od 50 europskih poštanskih
uprava, koje zapošljavaju više od dva miliju-
na radnika, hrvatska poštanska marka Europa
– Paklenica je na PostEuropovu natjecanju za
najljepšu marku 2012. godine na temu „Euro-
pa – posjeti…“ 13. lipnja 2012. u Parizu osvojila
bronþanu medalju na PostEurop-ovu forumu.
Prirodne ljepote Nacionalnog parka „Paklenica“
nisu ostavile ravnodušnim glasaþe na ovogo-
dišnjem natjecanju koji su svojim glasovima
donijeli još jedno veliko priznanje hrvatskim
poštanskim markama.
Autorica prospekta Dragica Joviü, na troje-
ziþnom prospektu koji prati ovu „bronþanu“
marku izmeÿu ostalog piše: „Ovo podruþje
iznimnih prirodnih ljepota, raznolikih geološ-
kih formacija i bogatoga biljnog i životinjskog
svijeta prepoznato je kao najzanimljiviji dio
velebitskog krša te je 1949. godine proglašeno
nacionalnim parkom. Na 95 þetvornih kilome-
tara Nacionalni park „Paklenica“ obuhvaüa bu-
jiþne tokove Velike Paklenice i Male Paklenice,
odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomi-
to urezane u južne padine Velebita te širi okolni
prostor … Na potoku Velika Paklenica, tijekom
prve polovice 19. stoljeüa sagraÿeno je sedam
mlinova (vodenica). Sve do 60-ih godina 20.
stoljeüa ovi mlinovi meljavom su opsluživali
puþanstvo Podgorja, a nerijetko i iz Ravnih SLIKE
kotara, te otoka zadarskog arhipelaga“. Q Ivo Aščić, dipl. ing.
I 65 I
 AKTUALNO I Podvodne fotografije Marinka Babića

URONJEN U SVIJET TIŠINE

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Podvodne
fotogra¿je Marinka
Babiüa

Daleko od pogleda, u dubinama našeg modrog

Jadrana, postoji svijet tišine, skriven ispod po-
vršine morskog plavetnila i zarobljenih sunþevih
zraka. U potrazi za ovim mnogima nepoznatim
svijetom, autor na obali ostavlja sve spone sa
svakodnevnim životom i uranja u svijet boja,
neobiþnih oblika i neoþekivanih biüa.
Potpuno osloboÿen dimenzije vremena i pro-
stora sa fotoaparatom u ruci, Marinko svoje
modele pronalazi iza hridi, u pijesku ili pak u
zagrljaju morskog plavetnila. Diskretno osvijet-
ljena prirodnom svjetlošüu, morska biüa pozira-
ju pred oþima autora, koji obuzdava oduševlje-
nje i zatomljuje uzdahe, tražeüi mirnom rukom
baš onaj najbolji kadar koji üe svakoga ostaviti
bez rijeþi. A rijeþi ne mogu opisati ljepotu fo-
togra¿ja zarobljenih u vremenu, ostavljajuüi u
svakome od nas trajno zapisan osjeüaj divlje-
nja i poštovanja nadmoünom stvoritelju – Pri-
rodi. Ne rijeþima, veü suptilnim pogledom i gra-
cioznim plesom neobiþna biüa komuniciraju sa
autorom prenoseüi u dvodimenzionalni svijet
nepoznate priþe svojih predaka, otkrivajuüi svi-
ma nama nedovoljno istraženi život podmorja.
Galerija pulskog podmorja poziva nas da ju po-
sjetimo i otkrijemo þudesni svijet tišine skriven
ispod uzburkane površine plavetnoga mora,
daleko od gradske vreve i svakodnevnih briga.
Jednom proživljeno iskustvo druženja s morem
mijenja svakog od nas, otkriva nam Marinko:
„More na poseban, sebi svojstven naþin ople-
meni sve što s njim doÿe u dodir. Mislim da to
vrijedi i za ljude. Svijet bi bio bolji kad bi više
Morski konjiü vremena provodili u moru i uz more“. Q

I 66 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Just Married

Pauk bijelac Jadranska kozica

I 67 I
 AKTUALNO I Podvodne fotografije Marinka Babića

Kožasti perjaniþar

I 68 I Naranþasta zvjezdaþa
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Mješüiþnice

I 69 I
 AKTUALNO I Podvodne fotografije Marinka Babića

Crvena moruzgva

I 70 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Mramorna vlasulja

Puž golaü

I 71 I
 AKTUALNO I Vodoopskrba

Sredozemna dlakavica

I 72 I
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

I 73 I
 AKTUALNO I Vodoopskrba

Kožasti perjaniþar

I 74 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Mramorna vlasulja

Žuta korasta moruzgva

Prozirni raþiü þistaþ

I 75 I
 VREMEPLOV I Trg pet bunara u Zadru

Trg pet bunara smješten je u staroj gradskoj jez-

TRG PET BUNARA gri izmeÿu Kapetanove kule, uz srednjovjekov-

ni gradski zid, i renesansnog bastiona Grimani na
kojem je perivoj Kraljice Jelene. Nastao je 1574.

U ZADRU godine u vrijeme obrane od turskih opsada kada

je pokriven dubok obrambeni jarak sa zapadne
strane bastiona iskopan u srednjem vijeku. Nakon
što je opasnost od napada Turske postala izvjesna
Kristina Blagus, dipl. nov. izgraÿen je zaštitni bedem, a na mjestu pokrive-
nog obrambenog jarka izgraÿena je najveüa grad-
ska cisterna sa pitkom vodom sastavljena od ko-
mora, ¿ltera i bunara za sabiranje, dok je gornju
površinu þinio ploþnik i red od pet osmerokutnih
ukrašenih bunarskih vijenaca po kojima je prostor
i dobio ime.
Dugotrajna opsada prisilila je graditelje da predvi-
de i osiguraju gradu dovoljnu koliþinu pitke vode.
Koristeüi se postojeüim jarkom za dovod vode, iz-
gradili su i veliku cisternu s pet vijenaca. Danas je
to Trg pet bunara, jedna od brojnih i vrlo posjeüe-
nih znamenitosti koje obogaüuju turistiþku vrijed-
nost Zadra. Saþuvani su i dijelovi akvadukta kojim
se voda dovodila izravno iz jezera Vrana.
Sama konstrukcija cisterne tijekom stoljeüa osta-
la je ista, dok je ploþnik doživio promjene. Ploþnik
cisterne funkcionirao je kao trg s raznim sadrža-
jima, a njegov niz od pet bunarskih vijenaca þini
ga raritetom na ovim prostorima. Kasnijim pre-
ureÿenjem prostornog prstena uokolo cisterne,
Trg je stekao neoklasicistiþke “fasade” s parape-
tima i rampama te balustradama i kandelabrima.
Trg ima oblik izduženog nepravilnog pravokutnika
i zatvoren je s tri strane: sa zapadne strane sred-
njovjekovnim zidom i Kapetanovom kulom (viso-
ka 26 m), a s istoþne potpornim zidom u sredini
kojega se uzdiže ulaz u Gradski perivoj nastao na
bastionu Grimani.
Visoka kula prislonjena uz zid s kruništem jedina
je od desetak sliþnih koje su bile rasporeÿene po
obodu srednjovjekovnog grada. Po obližnjoj pala-
þi nosi ime Kapetanova kula, a na njoj je istaknut
grb gradskog kneza B. Tiepola s kraja 13. stoljeüa.
U njoj je danas izložbeni prostor, a navrh kule vi-
dikovac s kojeg se pruža atraktivan pogled na pa-
noramu grada.
Nestankom ratne opasnosti u prvoj polovini 19.
stoljeüa tadašnji vojni upravitelj grada barun
Ludwig Franz von Welden na nasipima bastiona
Grimani dao je urediti prvi javni perivoj u Dalma-
ciji. Danas je taj park s pet bunarskih vijenaca ob-
novljen i predstavlja najslikovitiji predio u Zadru.
Bastion Grimani jedan je od najveüih i najznaþaj-
nijih zadarskih bastiona, a njegova gradnja za-
poþela je 1537. godine u sklopu utvrda na jugo-
istoþnom rubu grada koje je projektirao veronski
renesansni arhitekt Michele Sanmicheli. Poþetkom
19. stoljeüa bastion Grimani izgubio je na vojnom
znaþenju þime su stvoreni uvjeti za podizanje jav-
nog perivoja. Današnji Perivoj kraljice Jelene Ma-
dijevke najstariji je javni gradski perivoj u Hr-
vatskoj, a sveþano je otvoren 16. rujna 1829.
Današnji izgled trga godine. Q
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Pogled na trg s juga 30-tih godina 20. stoljeüa

I 77 I
 VODA I PRIRODA I Uvale ∑ plaže Saharun
“ČETIRI ASA U RUKAVU” UVALE ∑
PLAŽE SAHARUN
Mr. sc. Mirko Đinđić
Imati prirodne
ljepote i njima
privuüi mnoge
turiste i ljubitelje
divljine, saþuvati te
adute uz minimalne
ljudske intervencije
– pravi je izazov za
upravitelje plaže
Sahrun, dvostrukog
dobitnika naslova
„najljepše rurale/
udaljene plaže
Jadrana”.
I 78 I
Biti najljepša ruralna plaža na Jadranu u kon-
kurenciji mnogih pješþanih i šljunþanih uvala,
kamenih hridi i þistog plavetnog mora, neo-
stvareni je san mnogih. A upravo to uspjelo
je, ne jednom veü drugi puta zaredom, plaži
Saharun, koja je na Danima hrvatskog turiz-
ma u organizaciji Hrvatske gospodarske ko-
more i Hrvatske radiotelevizije proglašena
najljepšom ruralnom/udaljenom plažom na
Jadranu. Imati prirodne ljepote i njima privu-
üi mnoge turiste i ljubitelje divljine, saþuvati
te adute uz minimalne ljudske intervencije -
pravi je izazov za upravitelje ovih turistiþkih
destinacija. Što to oduševljava i ponovno vra-
üa, sve one koji jednom doÿu na ovu tirkiznu
ljepoticu? Kako prirodne vrijednosti i biološku
raznolikost ove zlatne oaze Jadrana koja je
zaštiüena u kategoriji znaþajnog krajobraza
oþuvati, a istovremeno omoguüiti korištenje u
turistiþke svrhe?
Opis podruþja - prirodne vrijednosti kao
turistiþki potencijali
Krajnji sjeverozapad dugog otoka (od linije
Soline-Saharun ukljuþivo) ide u red najzani-
mljivijih i najljepših predjela zadarskog arhi-
pelaga. Ovo proizlazi ponajprije iz svojstva
obale koja je tu razvedena i rasþlanjena kao
rijetko gdje, tvoreüi jedinstvenu panoramu
uvala, zaljeva, poluotoka i uskih prevlaka.
Osobiti ures ovog podruþja je jedna od naj-
ljepših naših plaža- Saharun. Slijedeüu kva-
litetu ovoj zoni daje njena vegetacijska slika.
Tu su zastupljene karakteristiþne mediteran-
ske zajednice gariga, makije i borovih šuma-
raka (alepski i crni bor). Razvedenost kopna
nastavlja se i pod morem, pa tu nalazimo
brojne pliþake i grebene, koji uvjetuju speci-
¿þnu i bogatu biocenozu (ihtiofauna, školjke i
dr.). Ovi prirodnoznanstveni i estetski lokali-
teti kriju u sebi i veliku turistiþko-rekreativnu
vrijednost. Ova vrijednost meÿutim, mora biti
iskorištena smišljeno, kvalitetno i u skladu s
postojeüim ambijentom.
Zbog svojih osobitih prirodnih vrijednosti po-
druþje sjeverozapadnog dijela Dugog otoka
sa plažom Saharun proglašeno je zaštiüenim
1967. godine, a danas u kategoriji znaþajnog
krajobraza njime upravlja Javna ustanova za

upravljanje zaštiüenim dijelovima prirode na
podruþju Zadarske županije. Pravilno uprav-
ljanje ovim zahtjevnim i raznolikim podruþ-
jem podrazumijeva i temeljita istraživanja
Àore i faune, te njihova staništa kako bi se
daljnjim praüenjem pravovremeno mogle do-
nositi mjere zaštite ovog turistiþki vrlo zani-
mljivog podruþja. Tako je Javna ustanova u
okviru projekta COAST UNDP-a kandidirala
izradu struþne studije „Morske bioraznolikosti
akvatorija uz znaþajni krajobraz na sjevero-
zapadnom djelu Dugog otoka“, 2009. godine
koju je izradila Udruga Sunce prema smjerni-
cama i uz nadzor Državnog zavoda za zaštitu
prirode. Cilj studije bio je inventarizirati i kar-
tirati morsku biološku raznolikost akvatorija
oko znaþajnog krajobraza - Sjeverozapadni
dio Dugog otoka, s posebnim naglaskom na
zajednicu naselja vrste Posidonia oceanica i
njenu ugroženost sidrenjem i oneþišüenjem,
s rezultatom integriranim u GIS bazu podata-
ka zaštiüenih podruþja Zadarske županije. Na
ukupno 27 lokacija provedena je inventariza-
cija vrsta i staništa, na 14 lokacija mjerenje
stanja livade vrste Posidonia oceanica, a na 7
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
lokacija pregledan je teren kako bi se utvrdio
dominantan tip staništa. Istraživanjem je kar-
tirano 170 vrsta koje se prostorno preklapaju
što je bio znaþajan doprinos novim spozna-
jama o prirodnim vrijednostima podruþja. U
okviru studije istraživana je i uvala Saharun.
Uvala Saharun je prostrana uvala maksimalne
dubine oko 13 m, ipak najveüi dio uvale ne
prelazi 10 m dubine. Plaža Saharun smjestila
se na površini od 60 hektara, prosjeþne je
širine od 5 do 25 metara i dužine od 300 me-
tara. Teren uvale je blago polegnut, u njenom
dnu (sjeverozapadni dio) nalazi se prostrana
šljunkovita plaža Saharun, te druga u južnom
dijelu u Uvali Žaliü. Šljunkovita plaža Saharun
se u moru nastavlja u obliku sitnog, gotovo
bijelog sedimenta, zajednica sitnih površin-
skih pijesaka, sliþan sediment se nastavlja u
dubinu, zajednica sitnih ujednaþenih pijesaka.
Uzorkovanje u livadama posidonije obavljeno
je metodom autonomnog ronjenja, utvrÿiva-
njem broja izdanaka unutar kvadrata, uzor- Podmorje Dugog otoka - plaža
kovanjem izdanaka te ocjenom pokrovnosti. Saharun - tajenstveni svijet
Osim cjelovitih naselja posidonije na pojedi- dubina
I 79 I
 VODA I PRIRODA I Uvale ∑ plaže Saharun

Ljepote Dugog otoka - plaža
Saharun
nim su podruþjima prisutna i ona krpiþasta,
okružena infralitoralnim algama, sedimentom
ili pak morskom cvjetnicom Cymodocea nodo-
sa, ovisno o lokalitetu. Naselja su uglavnom
razvijena izmeÿu 3 i 25 metara dubine. Liva-
da naselja vrste Posidonia oceanica zapoþinje
na središnjem dijelu uvale i prostire se prema
izlazu. Prosjeþna gustoüa naselja posidonije u
uvali Saharun iznosila je 325 / m², odnosno
363,56 / m², što ju stavlja u sam vrh ostalih
promatranih lokacija Dugog otoka. Takoÿer,
provjeravana je i prisutnost invazivne alge
Caulerpa racemosa, koja nije zabilježene na
niti jednoj od pregledanih lokacija.
Rezultati studije sa inventarizacijom vrsta
i staništa, bili su vrijedni podaci na temelju
kojih je ustanova donijela razvojne programe
i mjere zaštite ovih prirodnih vrijednosti. Jer
upravo na temelju ovih prirodnih i kulturnih
vrijednosti – potencijala, moguüe je unutar
okruženja svake turistiþke destinacije identi-
¿cirati niz elemenata koji odreÿeno podruþje
þine vrijednim posjeta i boravka za turiste.
Tako Cooper i ostali, predmetne elemente
sistematiziraju i nazivaju ih „4 Asa“: atrak-
tivnost (attractions), pogodnost (amenities),
pristupaþnost (access) i podreÿene usluge
(ancillary services) (COOPER I DR.,1998.).
Saharun doista ima u rukavu „poker aseva“.
Održiv razvoj podruþja - održivi turizam
Zaštita prirode i okoliša postaje sve više rav-
nopravni partner u planiranju mnogih gospo-
darskih aktivnosti i preduvjet je održivog ra-
zvoja nekog podruþja.
Uslijed sve veüeg interesa turista za boravak u
prirodi postavlja se i pitanje odnosa dobrobiti,
troškova i oþuvanja ravnoteže zaštiüenih po-
druþja proizašlog iz pojaþanog pritiska na pri-
rodne vrijednosti. Mjere i uvjeti zaštite prirode
u smislu održivog korištenja prirodnih dobara
de¿niraju se na temelju analize obilježja odre-
ÿenog podruþja sa stanovišta zaštite prirode
þije su glavne odrednice: zaštiüene i ugrožene
vrste Àore, faune, gljiva i lišajeva, ugroženi i
rijetki stanišni tipovi, zaštiüena i evidentira-
na podruþja, te podruþja Ekološke mreže RH
i potencijalna podruþja mreže NATURA 2000.
Saharun upravo zadovoljava sve ove kriterije
i ima sve predispozicije za kvalitetan održivi
razvoj.
Korištenje prirodnih vrijednosti uz ekološku
održivost podrazumijeva razvoj koji poštu-
je prihvatni kapacitet okoliša, tj. sposobnost
okoliša da podnese oneþišüenje i iscrpljivanje
prirodnih izvora. Naime, razvitkom masovnog
turizma, ukoliko nije u skladu s prihvatnim
kapacitetom okoliša, može doüi do ugrožava-
nja kvalitete okoliša.
Održivi turizam se de¿nira kao „svaki oblik tu-
rizma koji ne smanjuje moguünost korištenja
resursa i ne sprjeþava buduüe putnike da do-
žive isto iskustvo“. Trend poveüanih zahtjeva
posjetitelja u pogledu raznovrsnosti sadržaja i
programa u zaštiüenim podruþjima, te potre-
ba izgradnje i ureÿenja turistiþke infrastruktu-
re ukazuje da je potrebno u cijelosti sagledati
aspekte korištenja, održivosti sustava i rav-
noteže ekoloških sustava koji su ukljuþeni u
turistiþku ponudu.
Turizam je postao dio modernog života - te ne
treba pokušati zaustaviti turizam, veü istražiti
naþine održiva razvoja. Glavna je zadaüa odr-
živog turizma uspostaviti ravnotežu izmeÿu
domaüina (lokalne zajednice), gosta (posjeti-
telja) i okoliša. Ovaj trostruki odnos u središtu
je principa održivog turizma.

I 80 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Kako bi se uspostavilo organizirano turistiþko

korištenje i upravljanje prostorom potrebno
je i uspostaviti sustav djelatnosti koji je do-
pušten u zaštiüenom prostoru vodeüi raþuna
o broju pružatelja usluga, naþinu korištenja,
i negativnim utjecajima na prirodu te plani-
ranom broju posjetitelja u odreÿenim turi-
stiþkim sezonama. Mehanizam za uvoÿenje
ovakvog kontorliranog korištenja je koncesij-
sko odobrenje, koje je de¿nirano Zakonom o
zaštiti prirode i koje provodi Javna ustanova.
Prednosti ovog naþina upravljanja je i nepre-
stani monitoring prirodnih vrijednosti pod
budnim okom struþnjaka Javne ustanove, ali
i moguünost dodatnog ¿nanciranja projekata
usmjerenih u oþuvanje i zaštitu tog podruþja
kao i poduzimanja mjera u svrhu otklanjanja
negativnih posljedica korištenja prirodnih vri-
jednosti.
Koncesijska odobrenja, kao instrument uprav-
ljanja, poglavito komercijalnog korištenja su
vrlo prihvatljiv naþin izdavanja kontroliranih
akcija u smislu podizanja ekonomske kvalite- zornici i þuvari prirode na temelju Zakona o za- Karta Dugog otoka
te života lokalnog stanovništva, ali i režima štiti prirode. Osnovni cilj upravljanja svakim,
zaštite kao temeljnog uvjeta svake posebne pa i najmanjim, zaštiüenim prostorom mora
djelatnosti koja se može razviti u zaštiüenom biti oþuvanje osnovnih vrijednosti zbog kojih
podruþju. Naime, þesto su sredstva od konce- je zaštiüen, a nikako se ne smije dopustiti za-
sijskih odobrenja jedina moguünost za obnovu štita kojoj bi cilj trebao biti ekonomska dobit, a
infrastrukture. Njima se podiže razina uprav- poglavito na uštrb prirodnih vrijednosti. Poseb-
ljanja podruþjem i poveüava ponuda, doprinos na su prijetnja neodrživo korištenje prirodnih
lokalnim zajednicama putem veüe zaposleno- dobara, buka, otpad i devastacija krajobraza,
sti, te osiguravaju važna sredstva za ulaganja ekoloških sustava i prirodnih procesa.
u osnovnu djelatnost.
Nadzor je sljedeüi kljuþni preduvjet za održa- Saharun danas - ugroze i pritisci
vanje vrlo osjetljive ravnoteže izmeÿu zarade Sve ugroze i pritisci koji se utvrde, mogu se
i oþuvanja prirode. U zaštiüenim podruþjima izbjeüi i ublažiti ako se uspostavi plan uprav-
nadzor mora biti izuzetno aktivan i beskom- ljanja, ali i izrade mjere kojih nema, a neop-
promisan. Neposredni nadzor u zaštiüenim hodne su. Buduüi, da se Saharun veü nala-
podruþjima obavljaju: glavni nadzornik i nad- zi unutar Ekološke mreže RH, bitno je uoþiti

I 81 I
 VODA I PRIRODA I Uvale ∑ plaže Saharun
Sjeverozapadni dio Dugog
otoka - plaža Saharun
I 82 I
vrste koje su odreÿene kao cilj oþuvanja za
NATURA 2000 program - te prikupljene podat-
ke unijeti u bazu podataka Državnog zavoda
za zaštitu prirode. Takoÿer bitno je i sagledati
sve moguüe pritiske i ugroze prirodnog okru-
ženja plaže Saharun, uspostaviti praüenje pri-
rode, odrediti dopuštene djelatnosti i njihov
broj, te poduzimati mjere oþuvanja prirodnih
vrijednosti.
Položaj i okrenutost plaže Saharun prema
otvorenom moru i morskim strujama, pone-
kad donosi i nevolje u održavanju i zaštiti pla-
že. U snagu i bezgraniþnost mora uvjerila se
ustanova 2010. godine kada su snažne mor-
ske struje na plažu nanijele ogromne koliþine
otpada donešenog strujama þak iz Albanije,
koje je pomiješano sa biljnim organskim otpa-
dom iz mora (isþupane posidonije, razne bilj-
ne vrste) tvorilo metarske nanose otpada na
plaži. Raznovrsnost otpada zahtjevala je pret-
hodno razvrstavanje i odvoz otpada na za to
predviÿene lokacije. Tom prilikom odveženo
je preko 900 m³ raznog otpada, te su uložena
znatna ¿nancijska sredstva.
Jedan od znaþajnijih moguüih negativnih utje-
caja na prirodne vrijednosti, osobito na livade
posidonije, predstavljalo je sidrenje brodova
i jahti mnogih turista, koji su željeli uživati u
ljepotama ove uvale. Ustanova je nakon pro-
vedene studije i preporuka, donijela rješenje
kako zadržati turistiþku i nautiþku atraktivnost
plaže, a istovremeno zaštiti pridnene i bentiþ-
ke zajednice biljnih i životinjskih vrsta. Rje-
šenje ovog problema je bila zabrana sidrenja
brodova pomoüu klasiþnih sidra, a omoguüeno
je sidrenje putem postavljenih plutaþa, što se
pokazalo izuzetno dobrim rješenjem.
U poslijednjih nekoliko godina Javna ustano-
va je radi smanjenja negativnih utjecaja na
okoliš uložila znatna sredstva, te je opremila
plažu Saharun komunalnom infrastrukturom
postavljanjem kontejnera za otpad i kemij-
skih WC-a sa redovitim odvozom otpada. Za-
štita kupaþa od pomorskih plovila osigurana
je tzv. „psihološkom barijerom“ na udaljenosti
100 metara od obale tvoreüi relativno plit-
ki kupališni bazen dubine 0,5 do 1,5 metara
što ga þini izuzetno pogodnim za najmlaÿe.
Takoÿer su odreÿene djelatnosti koje prema
procjenama ustanove ne narušavaju izvor-
nost Saharuna, a posjetiteljima i kupaþima
pružaju potrebnu okrijepu i osnovne uvjete
boravka. Stoga je Javna ustanova izdala pet
koncesijskih odobrenja (uz suglasnost Mini-
starstva kulture-Uprave za zaštitu prirode) za

Snažne morske struje nanijele su preko 900 m³
raznog otpada, dijelom donesenog iz Albanije 2010.
godine
ugostiteljsko sportsku djelatnost, parkiralište,
prodaju piüa, sladoleda, brze domaüe prehra-
ne i sl. Redovita uzorkovanja mora kroz pro-
gram praüenja kakvoüe mora na plažama u
Hrvatskoj, koje provode nadležne institucije,
potvrÿuju iz godine u godinu izvrsnu kakvoüu
mora na plaži Sahrun. Ovakva ocjena mora
Javnoj ustanovi daje potvrdu, da je korištenje
ove zakonom zaštiüene plaže u turistiþke svr-
he uz oþuvanje prirodnih vrijednosti moguüe,
uz pravilnu zaštitu i nadzor.
Ovo su samo neki od primjera kako se pravil-
nim upravljanjem Saharun može koristiti u tu-
ristiþke svrhe uz minimalne potrebe i zahtjeve
turista, a da se ne poremeti znaþajnije prirod-
na ravnoteža eko sustava, te zaštite ugrožene
vrste. Redovito praüenje stanja prirode poka-
zat üe Javnoj ustanovi u kojoj mjeri pravil-
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
no provodi zaštitu i dati smjernice za daljnje Sjeverozapadni dio Dugog otoka -
mjere, kako bi ispunila svoju zadaüu – zaštitu plaža Saharun
i oþuvanje prirodnih vrijednosti kroz promoci-
ju i edukaciju, te održivo korištenje prirodnih
vrijenosti.
Saharun sutra...
Okruženje i ambijent u zaštiüenom podruþ-
ju, mora pomoüi posjetitelju da upozna, ali
i spozna bit samog postojanja istog, ali i da
razumije kljuþne vrijednosti samog prostora.
Dobar dizajn omoguüava posjetiteljima puno
ugodniji boravak, ali i odgovornost prema tom
prostoru. Ustanova za upravljanje zaštiüenim
podruþjima svojim aktivnostima pokušava
promijeniti svijest kod ljudi. Od novca koji se
prikupi naplatom sidrišta, sredstvima od kon-
cesionara te uz pomoü domaüih i europskih
fondova, JU stalno ulaže u þišüenje, održava-
nje i promicanje Saharuna.
Kako bi Saharun mogao održavati svoj rad na
oþuvanju i zaštiti, njemu je potreban prihod.
Koncept je priliþno jednostavan: ako može
privuüi posjetitelje i turiste, onda on može u
veüoj mjeri ¿nancirati svoje poslovanje. Pro-
¿t meÿutim, ne smije zanemariti þinjenicu da
sve veüi broj turista može ugroziti primarni
cilj (zaštitu) tog zaštiüenog podruþja. Treba
shvatiti da su ulaganja u održivi razvoj tog po-
druþja neizbježna kako bi ono moglo privlaþiti
turiste, ali isto tako mora se održavati zdravu
ravnotežu izmeÿu infrastrukture i primarnog
cilja zaštiüenog podruþja.
Zadržati „þetiri asa u rukavu“, Saharun üe
moüi ostvariti samo uz kontinuirano praüenje
utjecaja turistiþkog posjeüivanja i (ukoliko to
rezultati monitoringa pokažu) korigiranje su-
stava posjeüivanja, kako bi se postiglo dugo-
SLIKE
roþno oþuvanje prostora uz osiguravanje izvo-
ra prihoda.Q Arhiva Javne ustanove
I 83 I
 VODA I PRIRODA I Priča o vodi i kamenu
BIOKOVO ∑ PRIČA O VODI I KAMENU
Mr. sc. Roman Ozimec
Biokovo s korijenom
u moru, a þelom
u munjama te
vrhuncem Sv. Jure
najviša je planina
primorske Hrvatske.
Zahvaljujuüi rasponu
od mediteranske
do visokoplaninske,
þak snježne
klime, Biokovo je
dalmatinska Noina
arka na kojoj sreüemo
nevjerojatan raspon
staništa i vrsta.
I 84 I
Na putu od Splita prema Dubrovniku, nakon
Omiša i ušüa rijeke Cetine nad nama se nad-
vila kamena klisura, koja ostavlja bez daha.
Nigdje se uz jadransku obalu siloviti Dinaridi
nisu toliko približili moru. Vrh Vošac (1421 m)
tek je 2,9 km od obale, pa je Biokovo s korije-
nom u moru, a þelom u munjama te vrhuncem
Sv. Jure (1762 m) najviša planina primorske
Hrvatske. Pruža se od prijevoja Dubci (288 m)
do prijevoja Staza (897 m), tipiþnim dinarskim
smjerom, sjeverozapad-jugoistok u duljini 36
km, širini do 9,5 km i površine oko 200 km2.
Biokovski planinski lanac ukljuþuje omišku Di-
naru (863 m) na sjeverozapadu i Riliü (920 m)
na jugoistoku, u duljini od gotovo 80 km. U
najširem smislu, Biokovski kraj smješten je iz-
meÿu rijeka Cetine i Neretve, sve do granice s
BIH, ali i podmorjem do 100 m dubine.
Starac i more
U gornjem trijasu, prije 220 milijuna godina,
taloženjem drevnih morskih organizama na
dnu plitkog mora stvara se jadranska karbo-
natna platforma. Putuje kroz prostor i vrijeme,
od južnog do sjevernog ruba drevnog sredo-
zemnog mora Tethis, uz suše, poplave i oluje,
biblijskih razmjera. Biokovo se raÿa u eocenu,
pred 49 milijuna godina, kad se iz platforme
poþinju uzdizati Dinaridi. Posljednjih 25 mili-
juna godina vjetar, sunce, more, kiše, snijeg
i led urezuju u topivom biokovskom vapnencu
bezbrojne ožiljke, krške oblike: ponikve, uva-
le, kamenice, škrape, špilje, jame.
U podnožju strmih primorskih padina troše-
njem vapnenca i kotrljanjem morskih valova
nastali su kameni oblutci koji þine plaže, po-
nos Makarske rivijere. Geološkim mjerilom,
Biokovo je mlada planina, izgraÿena najveüim
dijelom od jurskih i krednih vapnenaca, koja
i dalje evoluira. Kao rijetko koja planina, Bi-
okovo ima dva vrlo razliþita lica, primorsko i
zagorsko. Nakon podgorja, predgorske stepe-
nice graÿene veüinom od Àiša, koja se izdiže iz
mora do oko 500 m visine, nastavlja se izrazito
strmo prigorje. Impozantan primorski strmac,
gotovo je gol, oskudne vegetacije, izraženih

krških oblika: koluvijalnih zavjesa, gravitacij-
skih odrona, toþila te sipara, klopki za neisku-
sne planinare.
Iznad 1200 m strmac postaje blaži i prelazi
u vršnu zaravan, labirint dubokih vrtaþa koje
pletu poseban biokovski mrežasti krš sve do
gotovo 1800 m visine. Ova þudesna zaravan
je kamena spužva koja guta oborinsku vodu i
kroz duboke jame provodi je do izvora u pod-
nožju, pa i dublje u more gdje izbijaju vrulje.
Brejanska vruja najveüa je u Jadranu. Biokov-
ska zaravan je izolirani otok u kopnu na kojem
žive brojne planinske, þak alpske vrste, ovdje
najbliže moru. Postoje i tragovi ledenjaka, jer
se Biokovo uz Velebit i Orjen nalazilo na rubu
kontinentalnih oledbe i utjecaja Sredozemnog
mora. Prelazom s tjemena Biokova, na kon-
tinentalno prigorje, pokazuje se drugo lice
Biokova. Zagorski strmac je gusto obrastao
šumom bukve i enigmatiþne biokovske jele.
Konaþno, zagorsko podgorje þine rasjedne
zabiokovske udoline: Rastovaþko-žeževiþka i
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Biokovo s korijenom u moru, a þelom u munjama
Župsko-raška, s manjim plodnim poljima, ali Iznad 1200 metara labirint
i ogoljelim, neprohodnim ljutim kršem koji se dubokih vrtaþa plete biokovski
mjerio utrošenim ÿonovima. mrežasti krš do 1800 metara
visine
Život u stini
Zahvaljujuüi rasponu od mediteranske do vi-
sokoplaninske, þak snježne klime, Biokovo je
dalmatinska Noina arka na kojoj sreüemo ne-
vjerojatan raspon staništa i vrsta. Meÿu oko
1400 viših biljaka rastu mediteranske, subme-
diteranske, balkanske, ilirske, pontske, eura-
zijske, srednjoeuropske, alpske, þak borealne
vrste s brojnim endemima i reliktima: biokov-
sko zvonce, uskolisna zeþina, slava klisura, bi-
okovska oštrika, biokovska runjika i druge.
U Kotišini iznad Makarske na površini od 16,5
ha utemeljen je botaniþki vrt. U planinskoj go-
leti iznenadit üe vas šume bukve i jele te crnog
dalmatinskog bora i primorske bukve koje na
pojedinim lokacijama tvore prašumske sastoji-
ne. Botaniþki rezervati ustanovljeni su na Veli-
kom Troglavu te potezu Sv. Ilija-Šibenik-Štro-
pac. Uz bilje je vezan prebogati svijet gljiva Dolac iznad Basta
I 85 I
 VODA I PRIRODA I Priča o vodi i kamenu

i kukaca: kornjaša, leptira, skakavaca, vrete-

naca, ali i puževa, pauþnjaka i drugih beskra- „Kamena spužva“ guta oborinsku
lješnjaka. Brojne endemiþne vrste s biokovske vodu i dubokim jamama provodi ih u
zaravni su glacijalni relikti, preostali iz zadnjeg more, þineüi vrulje
ledenog doba. Biokovo je s gotovo 200 svojti,
od kojih preko 170 endemiþnih, vruüa toþka
svjetske bioraznolikosti špiljske faune.
ýak 60 vrsta su endemi Biokova i za sada drug-
dje nisu naÿeni, a meÿu njima veliki broj za
znanost još neopisanih svojti. Meÿu tridesetak
vodozemaca i gmazova najrjeÿe su kornjaþe,
najþešüe gušterice, a najozloglašeniji poskok.
Mosorska gušterica, endem jugoistoþnih Dina-
rida, dolazi iznad 1200 m, a pripada rodu sta-
rom 16 milijuna godina. ýetveroprugi kravosas
i modraš, najveüe su biokovske zmije s preko
2 m duljine. Još prije 30000 godina ovdje bi
sreli jelene, ogromne špiljske medvjede i kozo-
roge, a danas ima preko þetrdeset vrsta sisa-
vaca. Vjeverice üe vam priüi dok se odmarate
Crkva na mirisnom ležaju borovih iglica, krški puh s
tamnim naoþalama noüu radoznalo šuška oko
vas, dok u sumrak izlijeüu brojni šišmiši. Di-
vokoze i muÀoni naseljeni su 1964., a vuku je
planina dio stalnog areala. Tu su i divlja maþka,
lisica, jazavac, kuna bjelica i zlatica, tvor, þa-
galj i lasica. Najveüa biokovska zvijer je med-
vjed, a krajem prošlog stoljeüa došle su divlje
svinje. Na Biokovu ima preko 100 vrsta ptica, a
još u 20. stoljeüu tu su kružili i gnijezdili se bje-
loglavi supovi, biokovske lunje. Danas se divi-
mo letu surog orla, vladara planine, i njegovog
manjeg roÿaka orla zmijara. ûolice ili žutoklju-
ne galice, gnijezde se u biokovskim jamama u
koje ulijeüu u spiralnom letu.

Baka s naramkom sijena,
Bast
Bunar kod Dediüa
ýovik u Biokovu
Usprkos nedostatku plodne zemlje, silovitoj
zimskoj buri i snijegu, na Biokovu je þovjek,
stoþar i zemljoradnik, oduvijek prisutan. Doci,
obraÿene vrtaþe, stanovi, kamene ljudske na-
stambe uz rubove vrtaþa, torovi, stanovi za
blago te lokve i bunari u kojima se zadržava
oborinska voda dokaz su njegovog dugotraj-
nog boravka u planini.
U dolcima se sijala pšenica i jeþam, a danas
se još sadi najukusniji krumpir u Hrvatskoj.
Od svibnja do studenog uzdizana su stada na
soþnu planinsku ispašu, u zlatno doba biokov-
skog stoþarstva do 23000 grla, redom sta-
re domaüe pasmine: buša, dalmatinsko sivo
govedo, konj dalmatinski bušak, dalmatinski
magarac, dalmatinska pramenka, dinarska
šarena koza, pa i stari pastirski psi. Danas je
stoka preostala u tragovima, ali od njenih tra-
gova, balege, žive brojne vrste kornjaša i glji-
va. Iz ledenica i sniježnica led se vadio još u
ilirsko doba za napajanje stoke u najsušnijim
godinama, a tek pojavom turizma legendarni
biokovski ledari vade ga za potrebe turista. Na
U topivom biokovskom vapnencu u posljednjih
Biokovu su graÿene ilirske gomile, a na jednoj 25 milijuna godina oblikovane su mnoge špilje
od nedavno je obnovljena krasna crkvica Sv. i jame
Ilije. ýovjek je Biokovo osvojio Rodiüevom ce-

I 86 I

Planinarska kuüa ispod vrha Sv. Jure
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
stom od Makarske do Vrgorca, koju je 1878. 1 Zagorski strmac je gusto
dao napraviti austrougarski car Franjo Josip, a obrastao šumom bukve i
koja je 1965. nastavljena sve do biokovskog enigmatiþne biokovske jele,
Ravna Vlaška-Župa
vrhunca, Sv. Jure, na kojem je izgraÿen mar-
kantan bijelo-crveni TV odašiljaþ. 2 Uz bilje na Biokovu je vezan
Južno, pod vrhom je jedan od biokovskih i prebogati svijet gljiva i
planinarskih domova, planinarska kuüa PD kukaca
Biokovo iz Makarske, a istoþno od vrha je
3 Biokovo je dalmatinska
obnovljena crkvica Sv. Jure s umjetniþkim Noina arka na kojoj sreüemo
freskama. Nedavno je kroz Biokovo probijen nevjerojatan raspon staništa
tunel Sv. Ilija u kojem su otkrivene ogromne i vrsta.
jame, podzemna rijeka i jezera. Konaþno,
jedinstvena geomorfološka cjelina, ljepota
oþuvanih krajobraza s þudesnim krškim feno-
menima, te iznimna biološka raznolikost bile
su presudne za proglašenje Parka prirode Bi-
okovo 1981. godine. Pod Vilovikom je otvore-
na pouþna geološka staza, na Ravnoj Vlaškoj
informativni punkt, a u Gornjim Brelima Pre-
zentacijski centar sa stalnim postavom. Go-
dišnje oko 50000 posjetitelja šeüe, planinari,
leti padobranskim krilima, vozi brdske bicikle,
jašu konje po biokovskim vrletima, spušta se
u jame i niz kanjone, crpe energiju kamenog
starca. Daljnjim istraživanjem složit üemo
nove kockice naše spoznaje o Biokovu, kako
bi zajedniþkim snagama oþuvali onu kristalnu
SLIKE
biokovsku vedrinu, jedino što je potomcima
poželio ostaviti bard Tin Ujeviü. Q Mr. sc. Roman Ozimec
I 87 I
 VODA I PRIRODA I Eleonorin sokol ∑ gospodar pučine

ELEONORIN SOKOL ∑ GOSPODAR PUČINE

Gvido Piasevoli, dipl. ing. biol. On je gospodar puþine. Gnijezdi na strmim dozemlju, zimu provodi na Madagaskaru, a
liticama nad samim morem. Njegov su dom do nedavno se nije niti toþno znalo kojim
udaljeni pusti otoþiüi, a modra prostranstva putem migrira.
njegovo su carstvo. Koristeüi povoljne vje-
Da, Eleonorin sokol doista je neobiþna ptica.
trove nad morem, krstari i lovi desecima ki-
Ipak, u prirodi zapravo nema neobiþnosti. Tu
lometara od svoga gnijezda. On je, dakle,
je sve logiþno. Samo što mi uvijek ne zna-
prava morska ptica.
mo ili ne razumijemo prirodne procese. Pa i
Pa, ipak... Njegovo perje nije vodootpor- sama ta vrsta, ovakva kakva je, rezultat je
no, meÿu njegovim prstima nema plivaüih jednog logiþnog evolucijskog procesa. Pret-
kožica i uopüe ne zna plivati, niti bi mogao postavka je da je u vrijeme prije nekoliko
Cijeli je život vezan izluþivati sol, kada bi se napio morske vode. milijuna godina zajedniþki predak Eleonori-
za more, ali nikada Riba nikada nije na njegovu jelovniku, niti bi nog i još nekoliko srodnih vrsta sokola živio
niti prst u njega je znao uloviti. u Africi, pojavljivao se u dvije boje, hranio
ne umoþi. Njegov se leteüim kukcima i pticama i živio družev-
Kakva je to neobiþna ptica taj Eleonorin so-
su dom udaljeni kol? Cijeli je život vezan za more, ali nikada
pusti otoþiüi, a niti prst u njega ne umoþi? Gnijezdi u ljeto
modra prostranstva i jesen, kada su sve druge „normalne“ ptice
njegovo su carstvo. veü završile svoje gniježÿenje. Više od 80%
cijele svjetske populacije nastanjuje egej-
Njegovo perje nije
ske otoke. Ime je dobio po srednjovjekov-
vodootporno, meÿu noj vladarici koja je prva u povijesti u svom
njegovim prstima zakoniku zaštitila ptice grabljivice. Hrani se
nema plivaüih leteüim kukcima i malim pticama. Pojavljuje
kožica i uopüe ne se u dvije varijante boje – tamnoj i svijetloj.
Gnijezdeüe kolonije rasute su mu po Sre-
zna plivati. Riba
nikada nije na
njegovu jelovniku. Eleonorin sokol gnijezdi u ljeto i jesen, kada su
Ali, on je prava sve druge „normalne“ ptice veü završile svoje
morska ptica. gniježÿenje

I 88 I

Migratorni put populacije sokola koji najkraüim putem preko Sahare lete na jug Afrike
no. Eleonorin sokol i njegovi najbliži roÿaci
uglavnom i danas imaju te osobine. Kada su
se ledenjaci, kojima je bila prekrivena cijela
današnja Europa, poþeli povlaþiti, i brojne
su se ptiþje vrste poþele širiti prema sjeve-
ru, ali dobrim dijelom zadržavajuüi „naviku“
života u Africi, bar u jednom dijelu godine,
kada su uvjeti života u Europi nepovoljni.
Tako je uspostavljen danas dobro poznati
fenomen ptiþjih migracija pravcem sjever-
jug izmeÿu Europe i Afrike. U te se je proce-
se ukljuþio i naš „prasokol“, granajuüi se u
nekoliko današnjih vrsta, koje su se, svaka
na svoj naþin, prilagoÿavale novim uvjetima
u pojedinim ekološkim nišama. Crvenonoga
vjetruša i amurski sokol nastavili su, poput
svoga pretka, hraniti se kukcima, živjeti dru-
ževno i zime provoditi u Africi. Sokol lasta-
viþar je, naprotiv, ostao cijelu godinu pro-
voditi u Euroaziji, prešao na skoro iskljuþivu
prahranu pticama i izgubio osobinu života u
grupama. Eleonorin i mrki sokol „odluþili su
se“ za nešto izmeÿu. „Otkrili“ su, naime, da
se može sasvim dobro živjeti negdje izmeÿu
Europe i Afrike – Eleonorin sokol na Sredo-
zemlju, a mrki u sjevernoj Africi i Arabiji. Tu
su našli izdašan izvor hrane u pticama koje
migriraju izmeÿu dvaju kontinenata prav-
cem sjever-jug. Nisu þak niti vrijeme gni-
ježÿenja morali mijenjati. Jesen je, naime,
sasvim uobiþajeno doba gniježÿenja afriþkih
ptica. A zime su nastavili provoditi na stari
naþin svojih dalekih predaka – u Africi i hra-
neüi se kukcima.
Vjerovalo se da Eleonorin sokol, þija su naj-
udaljenija toþka gniježÿenja Kanarski oto-
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
ci, dakle podruþje veü izvan Sredozemlja,
ujesen, otprilike koncem listopada, krene iz
svih svojih gnjezdilišta prema istoþnom Sre-
dozemlju. Zatim ptice iz svih kutaka Sredo-
zemnog mora, okupljene oko Sueskog kana-
la, krenu prema jugu prateüi istoþnu obalu
Afrike i konaþno završe na Madagaskaru i
nekim okolnim podruþjima. Ipak, uporabom
satelitske telemetrije – praüenja pojedinih
ptica putem satelita – ustanovljeno je da to
nije baš sasvim tako. Vjerojatno ipak veüina
sokola – oni iz egejske populacije – migrira-
ju približno tim putem. Ali kako se ide više
prema zapadu, pokazalo se da ptice iz tih
populacija ne lete najprije na istok, pa onda
na jug, veü približno najkraüim putem – pre-
ko Sahare – prelete do juga Afrike. Tim su
putem i dvije hrvatske ptice, Ana i Ankica,
s majušnim satelitskim odašiljaþima, poput
naprtnjaþa na leÿima, preletjele do Mada-
gaskara.
Svoje su „naprtnjaþe“ dobile na danas veü
povijesnoj ekspediciji „Puþinski otoci 2009.“
koncem kolovoza i poþetkom rujna te godi-
ne. Tada je ekipa Javne ustanove za uprav-
ljanje zaštiüenim prirodnim vrijednostima
na podruþju Splitsko-dalmatinske županije i
Udruge za oþuvanje bioraznolikosti „Falco“,
pojaþana i vanjskim suradnicima, otplovila
do udaljenog, danas praktiþno nenaseljenog
otoka Sveca, gdje je postavila svoj „bazni
logor“. Cilj je bio, pored redovitog svako-
godišnjeg prebrojavanja hrvatske popula-
cije, uloviti dvije odrasle ptice i posebnom
SLIKE
tehnikom priþvrstiti im minijaturne satelit-
ske odašiljaþe, teške 9,5 grama, odnosno Arhiva Javne ustanove
I 89 I
 VODA I PRIRODA I Eleonorin sokol ∑ gospodar pučine

Dvije hrvatske ptice, Ana i Ankica, s majušnim

satelitskim odašiljaþima, poput naprtnjaþa na leÿima,
preletjele su do Madagaskara

Ekipa Javne ustanove i Udruge „Falco“ sa vanjskim

suradnicima postavljaju minijaturne satelitske
odašiljaþe na sokola

skoro 4.000 dolara svaki. Maleni, ali skupi.

Premda se ekipa sastojala od iskusnih struþ-
njaka, u poslu u koji je krenula iskustva su
rijetka i na svjetskoj razini, a u Hrvatskoj
nisu uopüe postojala. Ipak, zadatak je više
nego uspješno obavljen, a dva su odašiljaþa
odašiljala signale. Jedan 8 mjeseci, a drugi
skoro godinu i pol. Dobiveni podaci bacili su
posve novo svjetlo na migraciju Eleonorinih
sokola iz Hrvatske i predstavljaju prekretni-
cu i temelj buduüih istraživanja ove rijetke
vrste u Hrvatskoj.
U buduünosti bi svakako trebalo dobiti pre-
ciznije podatke satelitskim praüenjem veüeg
broja ptica, te posebno mladih ptica, þije su
putanje, vrijeme i uspješnost migracija si-
gurno drugaþiji nego u odraslih. Prema do-
bivenim saznanjima bit üe moguüe jednog
dana steüi i precizniji uvid u kvalitetu stani-
šta i potencijalne ugroze na putu i tijekom
zimovanja. Bit üe, takoÿer, zanimljivo pro-
uþiti kretanje sokola po Hrvatskoj izmeÿu
svibnja, kada doÿu iz Afrike, i srpnja, kada
se okupe na kolonijama. Naša je jedna ptica
dio toga vremena provela u Lici, što je posve
novo otkriüe za hrvatsku ornitologiju. Svi üe
ovi podaci zajedno doprinijeti kvalitetnijem
upravljanju i zaštiti ove neobiþne ptice. Q

I 90 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

LASTOVO ∑ NAJMLAĐI PARK PRIRODE

Mr. sc. Roman Ozimec

I 91 I
 VODA I PRIRODA I LASTOVO ∑ najmlađi Park prirode
Na Lastovu Kao pravi antipod betoniranim obalama, ša-
cvrþanje cvrþaka i renim plažama, blještavim terasama, noünim
disko klubovima i rave partijima, buci i vre-
šum valova plete
vi mondenih mediteranskih ljetovališta, na
tišinu koja se na
Lastovu cvrþanje cvrþaka i šum valova ple-
otok taloži kao te tišinu koja se na otok taloži kao naj¿nija
naj¿nija prašina. prašina. Lastovo: Jadesta, Lagosta, Augusta
Nigdje neüete insula, Ladeston, Lastovan, još je od neolita
doživjeti tako na glavnom trgovaþkom putu izmeÿu Apuli-
je i Dalmacije, od rta Gargano preko otoka
intenzivne boje i
Tremita i Palagruže do Zadra i drugih veüih
takvo bogatstvo istoþno-mediteranskih centara. Kažu da la-
podvodnog života. stovski arhipelag þini 46 otoka, 46 brda, 46
Grijani toplim polja i 46 crkvica. Kako bilo, nakon Korþule i
mediteranskim Mljeta, Lastovo je po veliþini treüi južnodal-
suncem rijetko matinski otok, a Lastovsko otoþje je s 53,27
km2 kopna i þak 2080 km2 mora od 2006.
üete se na nekom
godine naš najmlaÿi Park prirode i jedan od
otoku osjeüati najljepših dijelova Mediterana.
tako otoþki kao na
Lastovski kontinent
Lastovu.
Put na Lastovo poþinje obiþno u Splitu, cen-
tru Dalmacije, odakle kreüu trajekt i katama-
ran. Usprkos nekima predugoj plovidbi, sve
se zaboravlja kad uÿemo u oþaravajuüi splet
lastovskog arhipelaga. Dominira centralni i
najveüi otok Lastovo, pravokutnog oblika s
11 km dužine i 6,5 km širine. On je kao i
ostali otoci graÿen pretežno od bijelih, uslo-
jenih krednih vapnenaca i tipiþnog je krškog
reljefa. Zapadni dio arhipelaga þine veüi oto-
ci: Priježba, Bratin otok, Vlašnik, Mrþara, Ko-
pist i najzapadniji Sušac, prekriveni vjeþno
zelenom mediteranskom makijom. U istoþ-
nom dijelu manji otoci Lastovci: Vrhovnjaci
i Donji školji, kao morski biseri razbacani su
po puþini i vjeþno zapljuskivani valovima. Na
I 92 I
otoku nema nadzemnog vodotoka, jer ionako
mala godišnja koliþina oborina od 660 mm
odmah nestane u krškom podzemlju. Izvori
su rijetki, þesto boþati, a podmorski izvori –
vrulje aktivni su samo poslije jaþih kiša. Prije
oko 25000 godina arhipelag je bio sastavni
dio kopna, a postupnim uzdizanjem mora za
oko 100 m samo najviši vrhovi planina po-
stali su današnji otoci. Pristajemo u otoþno
pristanište Uble koje skrivaju ostatke slavne
prošlosti otoka, bogatu rimsku koloniju koja
je cvala prvih nekoliko stoljeüa nakon Krista,
kao i predromaniþku crkvicu Sv. Luke. Smje-
šteni su na kraju velike morske uvale zvane
Velje jezero koje s Lastovom zatvara drugi po
veliþini otok Prežba. Veljo jezero odijeljeno je
od Malog svega par metara širokim suženjem
izmeÿu Lastova i Prežbe koje se zove Most
ili Pasadur. Nekad su za oseke ljudi i stoka
prelazili izmeÿu otoka, dok je danas kanal
produbljen, a otoci povezani mostom. Glavna
otoþna cesta zasjenjena granama zimzelenog
hrasta þesmine i alepskog bora vodi u prav-
cu najveüeg naselja Lastova. Putem prolazi-
mo jedno od veüih otoþnih polja - Vinopolja
koje je sukladno imenu prekriveno prastarim
þokotima vinove loze. Uzgaja se petnaestak,
veüinom crnih sorti, ali je najpoznatije otoþko
vino ipak žuta maraština. Brojna lastovska
polja, þesto grade pijesci i praporna prašina
naneseni vjetrom u davnoj geološkoj prošlo-
sti kad je otok još bio dio kopna. Na obalnom
dijelu pijesak je davno ispran, ali prekrasne
pješþane plaže nalazimo na otoþiüu Saplunu.
Žuta maraština i zeleno ulje
Lastovo je am¿teatralno smješteno ispod
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Atraktivni dimnjaci stari i do 400 godina u Lastovu

brda Glavica uz rub velikog plodnog polja Lo-

kavje. Lutajuüi kružnim ulicama stepenasto
formiranog drevnog mjesta izmeÿu brojnih
vizura i detalja koji mame na fotogra¿ranje
posebno se istiþu atraktivni dimnjaci stari i
do 400 godina koji pokazuju majstorstvo
graditelja. Bez obzira s koje strane i kojom
snagom puše vjetar, dim se nikada ne vraüa
nazad do ognjišta.
Uz nekoliko manjih crkvica koje oþaravaju
savršenom jednostavnosti, dominira župna
crkva Sv. Kuzme i Damjana. Lastovska luka
nalazi se kilometar sjevernije u uvali Sv. Mi-
hovil. Istoþno od mjesta je veliko polje Prgo-
vo s lokvama i brojnim maslinicima. Drev-
na stabla autohtone sorte piculja sitnog su
ploda, vrlo visoka, ali rodna i bogata uljem.
Osebujnu zelenu boju ulje zahvaljuje tome
što lastovci ne beru plodove, veü ih saku-
pljaju kad dozore i sami padnu sa stabla. Od
Lastova se glavna otoþka cesta nastavlja na
jug u pravcu najromantiþnijeg mjesta na oto-
ku - Skrivene luke. Nekad šumoviti dio oto-
ka nakon katastrofalnih požara 1971. i 1998.
godine danas je gotovo goli krš. Velika pri-
rodna uvala zaštiüena je od udara puþinskih
vjetrova isturenim rtom Stražica na kojem se
nalaze ploþasti vapnenci savršeni za nezabo-
ravni boravak, ali i prirodni botaniþki vrt sa
rijetkim mediteranskim vrstama. S istoþne
strane uvalu zatvara rt Skriževa, najjužniji
dio Lastova na þijem se vrhu Strugi 104 m
iznad mora nalazi jedan od najstarijih svje-
tionika izgraÿen još 1849. godine. Lastovski
arhipelag je jedan od najbogatijih podvodnih
svjetova na Mediteranu od davnine poznat

I 93 I
 VODA I PRIRODA I LASTOVO ∑ najmlađi Park prirode

Flora otoka vrlo je bogata s preko 800 vrsta biljaka

I 94 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

kao bogato lovište jastoga. Nigdje neüete

doživjeti tako intenzivne boje i takvo bogat-
stvo podvodnog života. Lokacije kao uvala
Bijeli rat i Lukovci nezaboravni su doživljaj
podmorja. Vrhunac uzbuÿenja predstavlja
Big blue uron ispod svjetionika na rtu Struga
gdje se okomita morska litica spušta na 80
m dubine.

Apaurinski otok
Podmorje Lastova obiluje pukotinama i špi-
ljama u kojima þesto sreüemo murine i kir-
nje. Još je neistražena velika podmorska špi-
lja Pod Suzanj, a tu je i fascinantan prirodni
tunel kroz hrid Bijelac, kao i modra špilja
Medviÿina ropa zapadno od Skrivene luke.
Veü po imenu zakljuþujemo da je bila stani-
šte morske medvjedice koja se opet vratila
u naš Jadran. U podzemlju otoka znamo za
oko 25 špilja i jama od kojih je najpoznatija
Raþa špilja na brdu Raþa iznad polja Stude-
nac u kojoj su naÿeni važni arheološki nalazi.
S preko 40 m dubine najdublja je Jama pod
Velji vrh.
Flora otoka vrlo je bogata s preko 800 vr-
sta biljaka, u kojoj se istiþu žuta gromotulja,
trava trsovez, endemiþna dubrovaþka zeþina,
a s Lokavja je opisan dalmatinski kozlinac,
endem Lastova. Krški pašnjaci stanište su
rijetke perzijske djeteline, a kamenita oba-
la sušaþke vrzine i sve rjeÿe sodne solnja-
þe. U slabije istraženoj fauni Lastova istiþe
se 175 vrsta kralježnjaka, veüinom ptica, od
þega 71 ugrožena na nacionalnoj te 37 vr-
sta ugroženih na europskoj razini. Brojni su
gmazovi posebno endemiþne jadranske gu-
šterice i lastovska gušterica te þak 10 vrsta
šišmiša i tek nedavno utvrÿena, endemiþna
špiljska fauna. Smiþalina je s 2,5 m jedna
od najveüih europskih zmija. Istaknuti pred-
stavnik lastovskog ptiþjeg svijeta je gregula
iz porodice albatrosa, koja gnijezdi samo na
puþinskim otocima. Od veüih grabljivica na
otoku gnijezde orao zmijar i sivi sokol, þiji let
redovito pratimo uz litice Struge. Najbrojniji,
ali i najmanje istraženi su beskralješnjaci, s
brojnim endemiþnim vrstama, posebno bo-
gata endemiþna špiljska fauna. Opisani su:
lastovski štipavac, lastovski puž golaü, en-
demiþna pipa Psalidimomphus breiti i broj-
ni drugi. Grijani toplim mediteranskim sun-
cem s prosjeþnom godišnjom temperaturom
15,5ºC i osunþanost od 2666 sati, udaljeni 50
km od dalmatinske obale i 105 km od Italije,
rijetko üete se na nekom otoku osjeüati tako
otoþki kao na Lastovu. Ako ga želite potpuno
upoznati morate zaroniti u njegovo podmor-
je, spustiti se u podzemlje, probijati kroz ma-
kijom zarasle putove, prouþavati i þuvati živi
svijet, družiti se sa njegovih 835 stanovnika
i upoznati njihove obiþaje, posebno þuveni SLIKE
lastovski poklad. Lastovo je još uvijek oaza
netaknute prirode, þarobno þistog, bistrog i Mr. sc. Roman Ozimec
modrog mora sa zelenim odsjajem šuma. Q Marija Vizner

I 95 I
 VODA I PRIRODA I Kada voda nestane

KADA VODA NESTANE

Dr. sc. Srećko Božičević, hidrogeolog

Završni dio
prošlogodišnjeg
ljeta, zatim jesen i
zima iznenadili su
nas - odsustvom
uobiþajene
kiše! Bila je to
prilika za daljnja
istraživanja tajni
Crvenog i Modrog
jezera.

I 96 I

Krš kao izuzetnost
Na krš − krš Dinarida í oþito nam zadaje svo-
je dvije osnovne speci¿þnosti: í kako živjeti i
preživjeti na njemu uz opreþnost kratkog pre-
obilja ili pak potpune nestašice vode što nam
tada nameüe i potrebu, da ga što bolje upo-
znamo te da shvatimo njegove zakonomjerno-
sti promjena í radi našeg današnjeg i buduüeg
opstanka na njemu!?..
Stoljeüima su istina naši preci uþili i otkrivali ri-
tam promjena i naþin življenja te iz potrebe po-
þeli upoznavati ili istraživati njegovu unutraš-
njost, koja je nekako postojala sve dublja i sve
kompliciranija, ali postepeno i sve razumljivija
u svojim ekstremnostima.
Uz stvarnost prilagodbe življenja na površini
otkrivali smo i njegovu ljepotu, jedinstvenost i
vrijednost dostojne pažnje uz nastojanje da taj
dar trebamo zaštititi i saþuvati od povremene
materijalistiþke požude ili od naše nesmotrene
pogrešne sebiþnosti!
Uz stotine i stotine naših í danas nazivanih
í bioraznolikih þinjenica í živimo uz mraþne
prostore kamenog podzemlja do snježnih vrhu-
naca što dodiru oblake nad nama. Usporedimo
li naoko neugledni lišaj i mekanu mahovinu s
tisuüljetnim drvenim razgranatim stablom ma-
slinovog rastuüeg biüa što baš i nije tako viso-
ko, ali odolijeva dugim minulim stoljeüima í s
vitkom i visokom vazdazelenom jelom, te do
neba izrasle jablanove izmiješane bukvama i
prastarim hrastovima í mi smo samo trenutak
onog požutjelog lista što ga nakon proljetnog
zelenila odpuhne vjetar kratke sadašnjosti.
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
U tom svijetu današnje bioraznolikosti osobno
me fascinira odnos kamena i vode, vertikale
kanjona i klisura i onaj (ne)stalni vodeni tok
što traje od vremena dok sviju nas kao razu-
mnih živih biüa ne bijaše na ovoj površini da
utjeþemo í kao danas í na njegovu mijenu!
Taj í slobodno kazano í planetarni odnos izne-
naÿuje i svojim nastankom i nestankom obiju
tvari te svojom þvrstinom i podatnošüu, koja
se meÿusobno izmjenjivala od kada postoji, a
traje i bez nas!...
Fenomeni u kršu
Meÿu brojne neobiþnosti i tajne našeg krša
í od površine do podzemlja í svakako, da
na izuzetno mjesto stavljamo svjetski znana
imotska jezera!
CRVENO JEZERO í veliko okruglo kame-
no grotlo na kosini ogoljele padine sa stalno
vidljivom površinom vode pod našim nogama
okruženo crvenkastim stijenama (od tuda mu
i ime!) te izduženo MODRO JEZERO relativ-
no manje dubine sa strmom kosinom usitnje-
nog kršja u kojem nivo vode tokom godine
vidljivo varira, a po divnoj modroj boji pod
prostranstvom neba dobilo je i ime! Za dulje
suše znade i presušiti i tada je ono za imotsku
mladež posebna lokalna atrakcija pogodna za
nogometno igralište. Za laganiji silaz u njega
na južnoj strani jezerske padine izgraÿene su
u obliku serpentina brojne stepenice i put za
laganiji silazak.
I jedno i drugo jezero zbog svoje izuzetnosti
postali su turistiþka i znanstvena zanimljivost,
Položaj jezera Imotski
I 97 I
 VODA I PRIRODA I Vada voda nestane

Plavetnilo Modrog jezera

Crvena vertikala Crvenog jezera i razina vode U Modrom jezeu sve je manje vode

Tajna dna Crvenog jezera još

uvijek skrivena od pogleda þovjeka

Kada presuši dno postaje,

nogometno igralište, 2012. godina

I 98 I

speci¿þna, ali i rijetka u nekom krškom po-
druþju. To je i razlog, da su ona veü nekoliko
desetljeüa (od godine 1964. i 1969.) zakonom
zaštiüena kao geomorfološki spomenik prirode
í poželjna, da ih se vidi i vlastitim oþima!
Spomen na njih vezan je uz davno znane na-
rodne legende, a naši i strani istraživaþi posve-
tili su im veü poodavno takoÿer potrebnu pa-
žnju i želju, da "proniknu" u njihove tajne.
Prema do sada poznatim podacima iz znanstve-
nih pobuda, do nivoa Crvenog jezera prvi silazi
još 1841. godine Ph. Baliff zainteresiran za živi
svijet u njemu, a kasnija istraživanja ili razma-
tranja o njima provode naši geogra¿: Gavazi,
Opitz, Ujeviü, Rogliü i drugi. Samo Josip Rogliü
1937. godine silazi do razine Crvenog jezera i
iz þamca na temelju svojih izvedenih mjerenja
utvrÿuje da se dno jezera nalazi na razini od
19 metara iznad mora. Rezultate svojih istra-
živanja objavljuje 1938. godine u izdanju Geo-
grafskog društva u Beogradu u radu: "Imotsko
polje (Fiziþko geografske osobine)".
Milivoj Petrik, graÿevinski inženjer, sanitar-
ni tehnolog i hidrolog, a kasnije i redoviti þlan
Akademije istražuje Modro i Crveno jezero od
godine 1955. do 1958. godine iz sanitarnih po-
buda radi nastojanja korištenja vode Crvenog
jezera za vodoopskrbu grada. Njegova mjere-
nja na 39 toþaka u Crvenom jezeru ustanov-
ljuju, da je tada utvrÿena razina dna na svega
4 metra iznad nivoa mora, kada je visina vode
u jezeru iznosila nešto preko 250 m. Rezulta-
ti njegovog rada objavljeni su godine 1960. u
Ljetopisu JAZU i do 1999. godine registrirani
su i navoÿeni kao najtoþniji podaci za Crveno
i Modro jezero.
Prema morfološkim propozicijama meÿunarod-
ne speleološke Unije predložio sam 1970íte
godine, da se Crveno jezero proglasi tada na-
šom najdubljom jamom (do pola ispunjenom
vodom!) s dubinom od 518 metara. Prijedlog
nije usvojen uz objašnjenje, da na dnu nije bio
þovjek!
Nekoliko godina kasnije francuski þuveni znan-
stvenik i biolog J. Cousteau predložio je, da mu
se dozvoli zaroniti svojim ronilaþkim aparatima
u dubine Jadrana i u Crveno jezero, ali mu to
nije dozvoljeno í radi "vojnih tajni"!?
Naši nešto stariji þitatelji upoznati su s posti-
gnutim rezultatima speleološke ronilaþke ek-
spedicije "Crveno jezero 98", kada je brojna
meÿunarodna ekipa od 43 þlana silazila u du-
bine ovog jezera i otkrivala do tada nepoznate
tajne (objavljeno u "Hrvatskoj vodoprivredi" br.
78., od ožujka 1999. god.). Voÿa ekspedicije i
koordinator istraživanja bio je sveuþ. prof. dr.
sc. Mladen Garašiü í geolog, hidrogeolog i spe-
leolog.
Za naš sadašnji osvrt, ponovimo samo tada
najbitnije ili "najatraktivnije" rezultate o kojima
je prof. M. Garašiü izvijestio i na 2. Hrvatskom
geološkom kongresu 2000. godine:
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
• Najniži dijelovi jezera registrirani su sa 454
mjernih toþaka, te je utvrÿeno, da je najniže
dosegnuta toþka 6 m ispod razine mora, od-
nosno 281 m ispod tadašnje razine površine
jezera;
• ýovjek je zaronio u dubinu od 181 m i snimio
sve detalje, koje je vidio oko sebe;
• Pronaÿen je dovodni špiljski kanal na dubini
od 175 m veliþine 30 x 30 metara kojim je
dotjecala voda i odlazila nizvodno;
• Utvrÿena je veliþina šupljine pri dnu dimen-
zije 400 x 300 x 500 metara s procjenom od
16.000.000 m3 vode u toj šupljini;
• Prikupljen je niz razliþitih uzoraka, a oko ruba
grotla jame utvrÿeni su horizontalni odvojci
kanala dužine oko 800 metara;
• Spuštena kamera prodrla je na dubinu dna
od 236 m i tehniþki nije mogla iüi dalje, ali
je registrirala postojanje velike šupljine ispu-
njene vodom. Ukupno je snimljeno 22 sata
video zapisa;
• Izmjerena je najviša razlika izmeÿu toþke na
terenu i na dosegnutom dnu, koja je iznosila
528 metara;
• Registrirana je konstantna temperatura vode
(ispod 50 metara dubine!) od +7° C,... i niz
drugih podataka i prikupljenih uzoraka koji su
dostavljeni na analize.
Ova i ostala otkriüa uþinjena u toku te ekspe-
dicije pomoüi üe da se promjene razmišljanja
dosadašnjih istraživaþa o samom nastanku ove
izuzetne krške pojave í poznate u svijetu kao
podzemni morfološki raritet!
Propuštena prilika
Završni dio prošlogodišnjeg ljeta, zatim jesen
i zima iznenadili su nas í a pogotovo podruþ-
je krša í odsustvom uobiþajene kiše! Iako je
"lijepo vrijeme" uz manjak oborina mnogima
uglavnom odgovaralo (ah, ta dosadna kiša i
kišobrani!) – Priroda, a to su ovoga puta bili i
stalni izvori, manifestirala je svoj vlastiti slijed
í mnogi su presušili, pa se tužnih posljedica za
brojne poljoprivrednike još dobro sjeüamo!
Uobiþajeni nivo podzemnih voda snizio se oþito
vrlo nisko, a ponegdje nepoznato i za prote-
klo stoljetno razdoblje. Neki naši speleoronioci,
koji sustavno istražuju nepoznanice Dinarskog
krša sišli su u duboke jame ili ponore i naiš-
li na presušene vodene barijere u odavno po-
znatim objektima. Tako su nenadano otkriveni
nepoznati dijelovi podzemlja i dobivena nova
saznanja í pa je jedna davno oþekivana prilika
uspješno iskorištena í što je zaista za iskrenu
pohvalu!
Svakako, da je suša zahvatila i podruþje Imot-
ske krajine i naša dva jezera, uz ona preostala
po rubu Imotskog polja.
Kao hidrogeolog, koji je þitav svoj radni vijek
proveo s kamenom i vodom od površine do
podzemlja zainteresirao sam se i pokušao uz
I 99 I
 VODA I PRIRODA I Vada voda nestane

SLIKE svu zahvalnost za pomoü i preporuke usposta-

Dr. sc. Srećko Božičević, viti vezu sa Županijskom upravom, jer su oni
hidrogeolog ipak bili najpozvaniji za dogaÿanja na jezerima.
Uoþljivo kolebanje nivoa vode u Crvenom je-
Marija Vizner, dipl. ing. agr.
zeru registrira samo onaj, koji ih þešüe (ili sva-
kodnevno!) obilazi i silazi strmom prirodnom
kosinom do razine vode. Graÿevinski fakultet iz
Splita u jezeru je postavio Sondu za mjerenje
oscilacije i vjerujem, da üe rezultati njezinog
opažanja jednog dana biti i objavljeni. Otvori
špilja, koji se sada pokazuju ili "otvaraju" za
zainteresirane í vjerujem da su bili registrirani
i istraženi u toku akcije "Crveno jezero 89" í ali
nije iskljuþeno, da se naiÿe i na neku novost?
Žao mi je što je propuštena prilika da se ovom
prilikom (kada je nivo navodno pao za oko 80
Crveno jezero. Foto: S. Božiþeviü m !) nije mogla spustiti pokretna kamera na
dno i upotpuniti podatke, koji su dobiveni go-
dine 1989.!?. Oþito je razlog i naše sadašnje
¿nancijsko stanje i nemoguünost da radi vrijed-
nih znanstvenih saznanja reagiramo na pravo i
neoþekivano ukazano dogaÿanje!
Zanimljivo je hidrogeološko zbivanje, koje je
registrirano na dnu Modrog jezera te ga uspo-
redimo s Rogliüevim saznanjem i razmišljanji-
ma kasnijih hidrogeologa i drugih istraživaþa.
Nakon potresa 1942. godine navodi se, da je
postalo uobiþajeno da za sušnog ljetnog raz-
doblja kroz otvore estavela u najnižem dijelu
nestane sva voda. Kada bi se ono osušilo na
zaravnjenom dnu odigravale bi se i nogometne
utakmice í kao zanimljiva lokalna i turistiþka
atrakcija, koja se ne može vidjeti drugdje na
podruþju našeg krša. No veü nakon prvih kiša
u jesen u dalekom zaleÿu bosanskih planina na
potezu od Livna do Mostara, a pogotovo prije
mjeseca prosinca u jezero bi se "vratila sva"
voda! Prošle godine: 23. prosinca 2011. nije je
bilo, a 23. prosinca 1986. godine zapisano je,
Posjetitelji iznad Crvenog jezera
da je visina vode u njemu bila blizu 100 me-
tara!
Posjetitelji na vidikovcu iznad Modrog jezera Koncem mjeseca listopada 2011. godine pri-
premala se tradicionalna utakmica izmeÿu
"Vilenjaka" i "Vukodlaka", ali svi su se prisje-
tili studenog 2007., kada je iznenada nadošla
voda, poremetila sve pripreme i oþekivano ve-
selje! No ovoga puta sve je prošlo u redu jer
vode nije bilo niti 2. sijeþnja 2012. í što se re-
gistriralo kao posebna rijetkost. Do sada samo
jednom voda je "došla" u mjesecu sijeþnju, a
ove godine to se zbilo tek krajem veljaþe í iz-
meÿu 25. i 26.! Bio je to kraj petomjeseþne
suše í koja je, kako su mediji registrirali í tra-
jala 143 dana!...
Ovaj primjer pokazuje, da je hidrogeologija
krša vrlo složena i nepredvidiva problematika i
sve postojeüe jednadžbe ili veliþine brojeva po-
znatog slijeva uz mjerenje padalina mogu "za-
kazati", jer Priroda ima svoja nepisana pravila
ili "naþine" postupanja, koji nam ipak nisu još
uvijek u potpunosti poznati í možda i na našu
sreüu í jer bi ih najvjerojatnije neki "znali" i
zlorabiti í kako to mi ljudi znademo!... Q

I 100 I

TAJNE JEZERA SINJAC I IZVORA KRNJEZA
“Gorske oþi” SINJAC − 155 metara
Jezero Sinjac ili kako ga u ovom kraju zovu Je-
zero, a prof. Poljak i Sivac. Inaþe je izvor male
krške rijeke Tuk, koja nakon svega kilometar i
pol ponire, nedaleko Plavþe Drage kod Plaškog,
u niz manjih ponora i odlazi podzemno s vodom
iz ponora rijeke Dretulje na izvore Mrežnice i
Slušnice (Slunjþice). Izvor þini niz od þetiri po-
topljene jame. Takvi duboki jamski izvori u na-
rodu su još poznati pod nazivom ''gorske oþi''.
Najvjerojatnije zbog njihove dojmljive tamno
zelene boje vode i velike kristalno bistre vode.
Sa Sinjcem sam se susreo prvi puta jednog
zimskoga dana 1972. Tada me dojmila njego-
va izdašnost vode, koja se prelijevala iz dubine
tamno- sivih kotlova (zimski ugoÿaj) i mistiþna
legenda koja je govorila o dubini preko sto me-
tara i željeznim kolima koja su u njega propala
sa volovskom zapregom puna drva. Priþa datira
po sjeüanju nekih starijih žitelja. u 1936. go-
dinu, nešto malo prije Drugog svjetskog rata.
Tada su puna zaprega i njeni nemirni volovi ne-
stali u dubini ''gorskog oka'' (prvog jezera). Je-
dan je vol po priþi izronio u drugom kotlu! Tada
je vlasnik zapreke, navodno, pozvao neke luþke
radnike iz Rijeke da pokušaju lancima i kukama
izvuüi kola, ali ništa od toga.
Ostala je samo priþa da je jezero tada izmje-
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Sinjac pejsaž
reno oko 80 metara, te da ide mnogo dublje. Tihomir Kovačević, dipl. ing.
Mislio sam legende, kao legende, uvijek uz ne-
što nepoznato, opasno i nedokuþivo prišiju se
nevjerojatne priþe. Veü tada sigurno sam znao
da üu se vrati na ovo þudesno mjesto i saznati
više o tajnama koje skrivaju te ''mistiþne oþi''.
Prilika mi se ukazala, tek na Meÿunarodnoj
speleološkoj ekspediciji 12 godina kasnije.
U Sinjac se po prvi puta zaronilo za vrijeme
Meÿunarodne speleološke ekspedicije „ Ka-
mensko 84“. Koju smo vodili Mladen Garašiü i
ja. Tada su ronili Ljubiša Kaliniü (voÿa ronje-
nja) (-42 m), Mladen Garašiü (-42 m), Tiho- Mislio sam legende
mir Kovaþeviü (-32 m) i Žarko Supiþiü (-29 kao legende,
m). Petnaest godina kasnije za vrijeme MSRE uvijek uz nešto
"Speleoronjenje '99"- 27.07.1999. u jezeri-
nepoznato, opasno
ma je ronjeno nekoliko puta.
i nedokuþivo prišiju
Ronilo se na trimix mješavinu. U prvom jezeru
ronili su: Jean-Pierre BASTIN, Roger COSSE-
se nevjerojatne
MYNS i Frank VASSEUR i dosegli su dubinu od priþe. Veü tada
103 metra. Što je bio ujedno i prvi prelazak sigurno sam znao
fantastiþne dubine od sto metara u jed- da üu se vrati
nom krškom izvoru u Hrvatskoj.Tada drugo na ovo þudesno
jezero (srednje) ronjeno je do dubine od 45 m
mjesto i saznati
u mutnoj vodi i ide dalje. Gornje jezero (tako su
ga imenovali-danas prvo ili prvi kotao op.aut.), više o tajnama
iz kojeg dolazi izvor buduüe Dretulje (U svom koje skrivaju te
opisu F.Vaseseur neispravno navodi da je Si- ''mistiþne oþi''.
I 101 I
 VODA I PRIRODA I Tajne jezera Sinjac i izvora Krnjeza

Slatkovodna spužva

Sinjac skica
Uron u prvo jezero
njac izvor rijeke Dretulje! op.aut., a ne Tuka),
poþinje s velikom vertikalom od 36 m kojom se
dolazi na velike kamene blokove na dnu.
Na ''gorske oþi'' Sinjac ponovo se dolazi na Me-
ÿunarodnoj speleoronilaþkoj ekspediciji ''Rako-
vica 2002'' od 24.07. do 27.07. 2002. godi-
ne pod vodstvom Tihomira Kovaþeviüa.Tada su
ronili slovak Pavol Skovajsa i þesi Pavel Riha-
Terminator i Jan Enþev i video zapisom potvrdili
legendu o kolima iz 1936.godine i postignutu
dubinu od 103 metra.
U meÿuvremenu su DDISKF-ovi ronioci ronili
preko desetak puta i otkrili novo grotlo- þetvrto
jezero (A. Kovaþeviü i D. Paveliü), spoj izmeÿu
drugog i treüeg jezera s kanalom, þiji ulaz po-
þinje na 12 m a izlazi na 21m i u njemu otkrili
novu lokaciju ogulinske spužvice, zatim iz pr-
vog jezera izronili su u drugo (novootkriveno
þetvrto op.aut.)
Na speleo ronilaþkoj ekspediciji „Zrmanji-
na suza“ koju je vodio Tihomir Kovaþeviü,
01.08.2006 Luigi Casati. doronio je do 155 me-
tara dubine, što je u to vrijeme bio najdublji
uron u Hrvatskoj u nekom krškom izvoru.
Tada je u prvom jezeru na dubini izmeÿu 35
metara i 70 metara viÿena i fotogra¿rana
(David Corengia) životinjska vrsta , koja je
za sada nepoznata. Prilikom nekog buduüeg
ronjenja, potrebno je izvaditi i ustanoviti o
kakvoj se vrsti radi.
Tada je naš prijatelj, þlan i uþitelj J.J. Bo-
lanzov ovako opisao Sinjac:
„Jezero 1 (kotao) ....Na 42 m dubine nala-
ze se drvena kola koja su potonula 1936.
godine, sa jednim od dva jarma koja su
bila na volovima. Kotaþi kola su još uvijek
u odliþnom stanju i okreüu se bez proble-
ma. Na oko 45 do 50 m dubine pukotina se
nastavlja na lijevoj strani....“
Do ove godine samo je još jedna ekipa KTSR
Explorer iz Zagreba prešla dubinu od 100 me-
tara (-106 m). Hrvatska gorska služba spa-
šavanja (HGSS) je u nekoliko navrata izvršila
svoje vježbe na Sinjcu. Nekoliko puta su bo-
ravili speleoronioci HBSD-a zbog prikupljanja
organizama koji žive u Sinjcu.
Daljnja istraživanja se oþekuju u skoroj buduü-
nosti, jer Ĉiÿi nije došao do kraja kanala, veü
on ide dalje!...

KRNJEZA − 106 metara

Tok joj nije dulji od jednog kilometra. Izvire iz
špilje na kraju sakrivenog 300 metara dubokog
kanjona ispod obronaka Crnopca, naj južnijeg
dijela Velebita. Kanjonom teþe do rijeke Krupe,
a ona do Zrmanje. Izvire samo za velikih voda
iz špilje podno Krnješke glave (408 m). Gotovo
nad klisurom prolazi cesta od Golubiüa prema
Krupi i Kaštelu Žegarskom.S vidikovca u Golu-
biüu može se vidjeti skoro cijeli tok rjeþice. Kr-
njeza je snažno povezana sa svojim zaleÿem,
þim na Crnopcu i Graþaþkom polju padne obilna
kiša ili se naglo otopi snijeg, razina vode u špi-

I 102 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Pogled na KRNJEZU sa Vidikovca. Foto: Darko Višek

Ulaz u Krnjezuu sušnom periodu - pogled izvana. Foto: Tihomir Kovaþeviü I 103 I
 VODA I PRIRODA I Tajne jezera Sinjac i izvora Krnjeza
LITERATURA
[1] R. Bilešić, 2003: „Odškrinuta
vrata tajni špilje Krnjeza“;
Arena, No 2209/2003; str
45-47;
[2] T. Kovačević, 2002: „Kamera
potvrdila legendu o potonulim
kolima“ - Dnevnik speleološke
ekspedicije Rakovica 2002“ ;
Arena No 2177/2002; str 59-61
[3] T. Kovačević, 2003: „Dnevnik
speleološke ekspedicije
Rakovica 2003“ (2 dio); Arena
No 2232/2003; str 59-61
[4] R.Rašović, 2002: „Otkrivene
podzemne Plitvice“; Arena No
2172/2002; str 59-61
[5] T. Kovačević, 2002: „Korana,
čudesna rijeka“; Hrvatska
vodoprivreda; rujan 2002;
godište 11; broj 119; str 41-49
[6] T. Kovačević, 2003: „Velebitu u
pohode kroz izvore Zrmanje“;
Arena No 2233/2003; str 59-61
SLIKE
Tihomir Kovačević, dipl. ing.
I 104 I
lji se brzo podigne i Krnjeza poþinje teüi tristo
metara dugim koritom, koje je u veüini godine
suho, a dno mu prekriva gustiš od smokava.
Voda Krnjeze je ledena i bistra.
Krnjeza je pravi geomorfološki dragulj ovog di-
jela Dinarskog krša.
Povjest istraživanja
Prvi zabilježen dolazak speleologa je dolazak
Mladena Garašiüa - Gare 2.svibanj,1966. go-
dine, kada visoka voda spreþava ulazak u izvor
špilju.
Dvije godine kasnije 24.lipanj 1968. godine
Mladen Garašiü - Gara, Davor Pavuna, Srÿan
Novak i Slavko Vrkljan su ušli u izvor špilju Kr-
njeza.
Godine 2000. u kolovozu spuštajuüi se niz ka-
meni sipar od vidikovca u Golubiüu speleolozi
Zdravko Meÿimurac, Tihomir Kovaþeviü i Ozren
Meÿimurec dolaze do špilje i ulaze u njenu unu-
trašnjost do sifonskog jezera.
Prvi istraživaþki pohod bio je u travnju, 2003 na
pred ekspedicijskim akcijama MSRE Rakovica
2003.Tada su Alan Kovaþeviü, Petra Konrad Ko-
1 Sifonsko jezero
2 Pogled s vidikovca na kanjon Krnjeze
3 Na putu Krupiom prema Krnjezi. Foto: Hrvoje
Dragušica
4 Krnjeza kada izvire 2003. godine
vaþ i Slobodan Meniüanin zaronili do 32 metra
dubine u jezeru unutar špilje.U lipnju iste godi-
ne do iste dubine rone A.Kovaþeviü i T. Zubak,
a T. Kovaþeviü do 12 m.
Na MSRE ''Zrmanjin BUK 2008'' pod vodstvom
Tihomira Kovaþeviüa od 26. do 30 srpnja su-
stavno se nastavlja istraživanje Krnjeze. U tom
vremenu i zbog sušnog perioda, voda se povu-
kla osam metara ispod praga izviranja u unu-
trašnjost špilje, tvoreüi sifonsko jezero. Najveüa
dosegnuta dubina za vrijeme tog istraživanja
bila je 98 metara. Tako, da za velikih voda kada
Krnjeza poþinje izvirati iz špilje, þini dubinu od
106 metara. Izmjerena visina od razine sifon-
skoga jezera u sušnom periodu do praga izvira-
nja iznosi 8 metara.
Pri tom istraživanju preronjen je sifon duži od
250 metara. Ukupna dužina istraženih kanala u
Krnjezi sada je preko 500 metara. Skicu izvora
izradio je Luigi Casati.
U svom zapisu naš þlan Luigi Casati ova-
ko je opisao zadnja dva dana istraživanja
Krnjeze,, kada je dosegnuo dubinu od 98
metara i dno prvog izvora u sustavu rijeke
Zrmanje dubljeg od 100 metara.
„ýetvrtak, 30. Današnji uron üu posvetiti to-
pografskom crtanju potrebnom da bi se imao
trag odlaska u špilju. Nadam se da üu tijekom
tog vremena pronaüi daljnji prolaz za buduüa
istraživanja. Poþinjem s galerijom koja vodi u
dubinu i koja je glavna u ovom malom sustavu.
Za sat vremena uspijevam obaviti posao do -75
m, razmatrajuüi nekoliko istražiteljskih moguü-
nosti. Dižem se do -21 m i od tamo poþinjem
s novom stranicom za topogra¿ju izlaza iz si-
fona, suhe dvorane, i drugog sifona. Iako ne
istražujem, pravila dekompresije vrijede uvijek
i prisiljen sam se zaustaviti. Nije najbolje, no te
pauze mi daju moguünost da kružim i bilježim
detalje vezane za pukotinu u kojoj se nalazim.
Na kraju dekompresije, vraüam se na površinu,
te nastavljam s poslom u podvodnom dijelu,
spuštajuüi se na -40 m. Opet izvan vode cr-
tam detalje zraþnog dijela, pa opet gore do -21
m gdje uzimam sigurnosne boce i kreüem na
posljednji izlaz koji me vodi izlazu iz špilje. Na
-15 m ugledam svjetla od Alena i Frfa i nakon
120’ izranjam. Ovo samotno mjesto üemo na-
pustiti kako bismo krenuli dalje. Mirno raspre-
mamo kamp i pripremamo vreüe da ih stavi-
mo na þamce. Pifferaio i ja , koji smo sami na
þamcima, pa zato i sporiji, kreüemo prvi. Vjetar
nam pomaže u leÿa. Šest þamaca je potrebno
da se transportira sva moja oprema. Ostat üe
samo Alenova i Frfova jer üe oni sutra zaroniti
i istražiti jezero koje se formiralo prije utoka u
Krupu… „
Prolaz u sifonskom jezeru nije još pronaÿen.
Ostali su još mnogi upitnici koji þekaju da se
riješe u nekoj od buduüih speleo-ronilaþkih ek-
spedicija i pronaÿu put kroz Cropac prema Gra-
þaþkom polju. (Sljedeüem broju: Izvor Kupe i
izvor Cetine-Glavaš) Q

VODENA ŠPILJSKA FAUNA HRVATSKE 5
PIJAVICE (HIRUDINEA)
Nakon prva þetiri þlanka u seriji o vodenoj
špiljskoj fauni Hrvatske, u kojoj smo pred-
stavili endemiþne i rijetke podzemne, špiljske
vrste kao žive indikatore kvalitete podzemnih
slatkih voda, te špiljske žarnjake (Cnidaria),
virnjake (Turbellaria) i spužve (Spongia), u
petom prilogu detaljnog prikaza biološke ra-
znolikosti vodene špiljske faune Hrvatske,
upoznajemo špiljske pijavice.
Prilijepljen kao pijavica
Pijavice su skupina beskralježnjaka koja pri-
pada koljenu kolutiüavaca (Annelida) te ra-
zredu pijavica (Hirudinea). Dijelimo ih na dva
reda, þeljusne (Arhynchobdellida) i besþelju-
sne pijavice (Rhynchobdellida). Za razliku od
srodnog razreda maloþetinaša (Oligochaeta)
nemaju þetine, ali zato imaju dvije karakteri-
stiþne prianjaljke na trbušnoj strani oba kra-
ja tijela. Tijelo je podijeljeno na 33 kolutiüa,
osim kod þetinastih pijavica (Acanthobdeli-
dae) koji ih imaju 30 uz samo jednu, stražnju
prianjaljku. Kolutiüi su razdijeljeni na prsten-
ke (anulae) kojih može biti i do 102, što pija-
vicama daje speci¿þan crvasti izgled. Duljinu
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Istarska pijavica
tijela koje je ravnomjerno izduženo ili vrete- Mr. sc. Roman Ozimec
nasto prošireno prema stražnjem dijelu, vrlo
je teško odrediti, jer se ona mijenja kontrak-
cijom mišiüja prilikom plivanja ili koraþanja
na tvrdoj podlozi. Ipak, mogu doseüi i znatne
dimenzije, kao vrsta Americobdella valdivania
s do 76 cm duljine.
Boja pijavica je vrlo varijabilna. Obiþno je za-
gasitih tonova, svijetložuta do crna, a može
biti ravnomjerno rasporeÿena ili išarana svje-
tlijim i tamnijim prugama i pjegama. Oþi pija-
vica, koje su važan taksonomski karakter za
determinaciju, nalaze se na leÿnom dijelu gla-
ve i broje obiþno 1 do 4 para oþnih pjega. Kod
svojti koje obitavaju u podzemlju, oþi mogu Iako se þini
potpuno nedostajati, kao i pigmentacija, tako kako su pijavice
da su pijavice gotovo prozirne ili bijele boje. sigurne u dubokim
Sve pijavice su hermafroditi ili dvospolci, da- velebitskim i
kle imaju razvijen i muški i ženski reproduk- dubrovaþkim
tivni sustav. U udubini prednje prianjaljke,
obiþno je smješten usni otvor, na koji se na-
jamama, nažalost,
stavlja ždrijelo. Veüina pijavica živi u raznim one pripadaju
slatkovodnim staništima, ali postoje i morske, vodenim
þak i kopnene vrste. staništima koja su
Oko dvije treüine do sada poznatih vrsta siše iznimno osjetljiva.
I 105 I
 VODA I PRIRODA I Pijavice (Hirudinea)
Dina absoloni
LITERATURA
[1] HABDIJA, I., PRIMC
HABDIJA, B., RADANOVIĆ, I.,
VIDAKOVIĆ, J., KUČINIĆ, M.,
ŠPOLJAR, M., MATONIČKIN,
R., MILIŠA, M. (2004)
Protista-protozoa i metazoa-
invertebrata: funkcionalna
građa i praktikum. 1-399,
Meridijani, Samobor.
[2] MATONIČKIN, I. (1981)
Beskralješnjaci. Biologija viših
avertebrata. 1-642, Školska
knjiga, Zagreb
[3] OZIMEC, R., BEDEK, J.,
GOTTSTEIN, S., JALŽIĆ, B.,
SLAPNIK, R., ŠTAMOL, V.,
BILANDŽIJA, H., DRAŽINA, T.,
KLETEČKI, E., KOMERIČKI,
A., LUKIĆ, M., PAVLEK, M.
(2009) Crvena knjiga špiljske
faune Hrvatske (Red book of
Croatian cave dwelling fauna),
Ministarstvo kulture, Državni
Zavod za zaštitu prirode,
1-371, Zagreb
[4] SKET, B. 1986: Hirudinea.
U: Botosaneanu, L. (ur.):
Stygofauna Mundi- A
Faunistic, Distributional, and
Ecological Synthesis of the
World Fauna inhabitating
Subterranean Waters
(including the Marine
Interstitial), E. J. Brill/Dr. W.
Backhuys, Leiden, 250-253
I 106 I
njena je i u Crnoj Gori i zapadnom Kosovu. U
Hrvatskoj je sa sigurnosti utvrÿena u Špilji za
Gromaþkom vlakom na podruþju Dubrovaþ-
kog primorja. To je do 4 cm duga pijavica,
bez oþiju i depigmentirana, ponekad malo ru-
žiþaste boje. Prednja joj je prianjalka u us-
poredbi sa srodnim vrstama malo proširena.
Izmeÿu spolnih otvora su tri prstena, a jajne
vreüice dosežu unazad u 18. Ili 19. kolutiü.
Pretpostavka je kako se hrani sitnim beskra-
lješnjacima, prvenstveno razliþitim liþinkama
i raþiüima. Prilikom istraživanja Lukine jame
veliku senzaciju izazvalo je otkriüe jedinstve-
ne pijavice sa boþnim nastavcima, meštrov-
ljeve škrgavice ili velebitske špiljske pijavice
(Croatobranchus mestrovi Kerovec,Kuþiniü
& Jalžiü, 1999). Vrsta je opisana na osnovi
primjeraka iz jamskog sustava Lukina jama-
Trojama na Hajduþkim kukovima, a naknadno
je naÿena u još tri duboke velebitske jame:
krv kralješnjaka i beskralješnjaka, dok se
ostatak hrani sitnijim beskralješnjacima kao
što su obliüi, maloþetinaši, puževi te liþinke in-
sekata i rakova. Prilikom sisanja luþe hirudin,
koji djeluje kao anestetik, ali i sprjeþava gru-
šanje krvi. U svijetu je do sada opisano više
od 700 vrsta pijavica, od þega oko 100 mor-
skih i 90 kopnenih vrsta. U kopnenim vodama
Europe susreüe se oko 90 svojti iz 6 porodica
i 25 rodova. Pijavice su se kroz povijest, ali i
danas koristile za medicinske svrhe u okviru
hirudoterapije za koju su se skupljale, þak i
uzgajale. Za ovu svrhu koristi se prvenstveno
medicinska ili lijeþniþka pijavica (Hirudo medi-
cinalis), a pijaviþarstvom se u Hrvatskoj najvi-
še bavilo u Posavini i delti Neretve.
Meštrovljeva škrgavica i absolonova
pijavica
Do sada je u svijetu naÿeno tek petnaestak
stigobiontnih pijavica koje sve, osim jedne,
pripadaju porodici Erpobdellidae. U krškom
podzemlju Dinarida pijavice imaju možda i
najveüu svjetsku bioraznolikost s barem šest
vrsta meÿu kojima su i neke osebujne stigo-
bintne vrste. U podzemnim staništima Hrvat-
ske, kao i krškim vrelima i izvorima, do sada
je utvrÿeno više stigo¿lnih vrsta. Dinarska Croatobranchus mestrovi. Foto: B. Jalžiü
pijavica (Dina lineata dinarica) poznata je iz
krških vrela duž dinarskog pojasa, dalmatin-
ska pijavica (Trocheta dalmatina) iz krških Slovaþka jama, Mali kuk, Jamski sustav Vele-
izvora okolice Dubrovnika, a opisana je iz bita, Crikvena; Jama Olimp 1, koje se nalaze
na Begovaþkim kukovima. Vrsta je endemiþna
izvora na podruþju Cavtata te istarska pija-
vica (Dina krasensis) iz krških jama, izvora, za podruþje Sjevernog Velebita. Duljine je do
i potoka u Istri, a opisana je s Roþkog polja. 45 mm, a kao i absolonova pijavica, bez oþiju
Dosadašnjim istraživanjem dinarskog podze- je i depigmentirana. Pijavica je jedinstvena po
mlja utvrÿene su vrlo zanimljive stigobiontne boþnim škrgolikim nastavcima kakve nema ni
vrste. Absolonova pijavica (Dina absoloni Jo- jedna druga pijavica na svijetu. Konaþno, no-
hansson,1910) opisana je iz ponora Crnulja vijim biospeleološkm istraživanjima utvrÿene
kod Turkoviüa i Vjetrenice kod Zavale na Po- su stigobintne pijavice u špiljama Pokuplja,
povom polju u Hercegovini. Endem je južno- Korduna, Biokova i drugdje, a neke od njih
dinarske biogeografske regije, a rasprostra- predstavljaju sigurno nove vrste za znanost.

Zaštita za naše jedinstvene špiljske
pijavice
Najvažniji razlog ugroze naših špiljskih pijavi-
ca je devastacija vodenih podzemnih špiljskih
staništa. Iako se þini kako su one sigurne u
dubokim velebitskim i dubrovaþkim jamama,
nažalost, one pripadaju vodenim staništima
koja su iznimno osjetljiva. Treba istaknuti
ugroženost vodenih špiljskih staništa i vode-
ne špiljske faune zbog brojnih i raznovrsnih
zahvata, od smanjenja slivnog podruþja, me-
lioracijskih zahvata i prekida prirodnog susta-
va plavljenja krških polja, promjene smjera
vodotoka, sve do potapanja špilja i crpljenja
vode, pri þemu se vodena staništa znaþajno
smanjuju ili se mijenjaju njihova mikroklimat-
ska i ekološka svojstva (zagrijavanje, smanje-
nje otopljenog kisika, smanjenje ili znaþajno
poveüanje organskih tvari) sve do potpunog
nestanka vodenih staništa u speleološkim
objektima. Vodena staništa su uz to iznimno
osjetljiva na zagaÿenje, jer je dovoljno vrlo
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
Vjetrenica
malo zagaÿivaþa, primjerice nafte ili pesti-
cida, da doÿe do katastrofalnih posljedice u
cijelom vodenom staništu. Treba istaknuti
þest sluþaj da se prilikom izgradnje stambe-
nih objekata na podruþju krša, sanitarne vode
direktno izlijevaju u kaverne otkrivene prili-
kom kopanja temelja. Posebna potencijalna
ugroza prisutna je kod turistiþkog korištenja
špilja, što je planirano za Špilju za Gromaþ-
kom vlakom, pri þemu dolazi do promjene
mikroklime, te poveüanog zagrijavanja špilje,
porasta udjela ugljiþnog dioksida, devastacija
i odlaganja raznovrsnog otpada. Kako bi se
oþuvale naše špiljske pijavice, kao i njihova
podzemna krška vodena staništa, u kojima
obitavaju zasigurno još nepoznati predstav-
nici špiljske faune, njihova nalazišta moramo
dodatno zaštititi kroz službene Prostorne pla-
nove. Potrebna je i dodatna edukacija o ovim
našim jedinstvenim svojtama, kako kroz for-
malni sustav obrazovanja tako i kroz predava-
SLIKE
nja, radionice, struþne i popularne publikacije,
þemu teži i ovaj þlanak. Q Mr. sc. Roman Ozimec
I 107 I
 VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

RAB ∑ OTOK POD SRETNOM ZVIJEZDOM

Antun Cerovečki

I 108 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

Svaki put kad hodam po otocima, iznova se

iznenadim koliko je oštro vapnenaþko kame-
nje koje nema milosti prema mojoj obuüi. Rab
nije ništa drugaþiji po tom pitanju. Gledaju-
üi prazan plato koji se upravo prostire ispred
mene, teško je pomisliti da se nalazim na jed-
nom od najzelenijih otoka na Jadranu. Ispred
mene se uzdiže 408m visok vrh Kamenjak sa
kojega se pruža spektakularan pogled na ci- Naziv područja: otok Rab
jeli Rab i sve otoke u blizini. Sa istoþne stra- Položaj: N 44º 45' 21'' E 14º 45' 43''
Županija: Primorsko-goranska
ne strane Kamenjaka stijene se strmo spušta-
Površina: 86,12 km²
ju prema moru dok se vrh nalazi na liniji koja
Rab razdvaja na dvije cjeline. Strana na ko-
joj se nalazim predstavlja goli i burom išibani
krajolik, ne bitno drugaþiji od ostalih otoka u
Velebitskom kanalu. Jedini stanovnici na ovoj
strani su ovce koje se hrane niskm i trnovitim
biljem. Na zapadnoj strani prevladava krajo-
lik kojeg þine polja i guste šume hrasta crnike.
Prema sjeveru otoka nailazimo na Àišnu zonu
u koja se najveüim dijelom sastoji od poluoto- Posebne zanimljivosti:
ka Lopara, poznatog po jednoj od najduljih (i ∑ Dobio status općine 10. godine pr.n.e.
najpliüih) pješþanih plaža u Hrvatskoj. Brojne ∑ Četiri rapska zvonika
pješþane plaže protežu se ovim dijelom otoka ∑ Rapska fjera
sve do zaljeva Supetarske drage gdje se na- ∑ Poluotok Kalifront prekriven gustom šumom
laze najplodnija rapska polja. Ovaj dio Raba hrasta crnike
je u potpunoj suprotnosti sa golim krajolikom ∑ Poluotok Lopar načinjen od flišnih stijena
Velebitske strane otoka. Ali pravo iznenaÿenje ∑ Jedna od najduljih pješčanih plaža na Jadranu
nalazi se na Kalifrontu, poluotoku na sjever- Više informacija: www.tzg-rab.hr
nozapadnoj strani Raba. Kalifront je potpuno

I 109 I
 VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

I 110 I
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

I 111 I
 VODA I PRIRODA I Rab ∑ otok pod sretnom zvijezdom
Uz ime Arba (crn, prekriven izuzetno gustom šumom hrasta cr-
taman, zelen), nike i ispresjecan je brojnim pješaþkim staza-
ma te predstavlja pravu poslasticu za vožnju
od rimskog doba
biciklom. ýim krenete kroz šumu na Kalifron-
za Rab se veže tu, postaje jasno odakle je Rab dobio svoje
još jedan epitet, antiþko ime, Arba. Arba znaþi crn, taman, a
Felix (sretan) koji može znaþiti i zelen ili pošumljen (dolazeüi sa
je imao znaþenje morske strane Rab zaista izgleda tako radi ve-
uspona, slave i like pokrivenosti crnogoricom, op. a.). Gotovo
isto znaþenje ima i mjesto Barbat, što znaþi
prosperiteta nekog
bradat ili pošumljen. Kontrast je još veüi ako
grada, a dobivali gledamo na Rab iz perspektive njegovih pr-
su ga samo neki vih susjeda, Paga, sv. Grugura, Golog otoka
gradovi poput i Prviüa. ýak i za najveüih vruüina, debelom
Rima ili Kartage. hlad šume Dundo na Kalifrontu daje utoþište
od sunca. Radi svoje oþuvanosti i veliþine, ona
Danas, taj termin
je od 1949. pod zašttitom i danas na uprav-
u turistiþkim ljanju Javne ustanove Priroda u kategoriji po-
brošurama sebnog rezervata šumske vegetacije.
oznaþava Rab Iz Kalifronta sam cestom za nekoliko minuta
kao sretan otok, došao do Raba. Nakon što sam prošao nekoli-
odnosno otok sreüe ko duüana sa izgleda neophodnim ljetnim pla-
stiþnim proizvodima sa istoka, oþarala me ve-
(ili pak ljubavi).
liþina i ljepota stare gradske jezgre. Tek što
sam stigao do glavnog trga, zaþuo sam zvu-
ke tradicionalne glazbe iz "miha" te sam ubr-
zo bio okružen lokalnim izvoÿaþima u rapskim
narodnim nošnjama. Rabljani su ponosni na
svoju povijest i rado to pokazuju. Folklorno
društvo se nakon završene predstave uputi-
lo na slijedeüu postaju, a ja sam odluþio pro-
šetati Rabom.
Grad leži na malom duguljastom poluotoku
smještenom izmeÿu Kalifronta i ostatka oto-
ka. Sa sjevernozapadne strane omeÿuje ga
prekrasna park šuma Komþar. Gotovo iz svih
kuteva je vidljiva poznata rapska vizura, nje-
gova þetiri zvonika. Uske i vrlo strme drvene
stepenice (ili bolje reüi ljestve) vode do vrha
svakog od njih odakle se sa 20-tak metara vi-
sine pruža pogled na gradsku jezgru u naj-
boljem svjetlu. Na prvi pogled, stare kamene
zgrade sa crvenim krovovima izgledaju kao da
su razbacane unaokolo, ali podrobniji pogled
otkriva tri paralelne linije koje se prostiru duž
poluotoka. One predstavljaju Donju, Srednju
i Gornju ulicu. Jedini "razrušeni" objekt u gra-
du nalazi se u Gornjoj ulici. Radi se o ostaci-
ma bazilike sv. Ivana Evanÿeliste. Bazilika po-
þinje propadati ukidanjem rapske biskupije u
19. st. kada samostan ostaje prazan. Dvade-
setiih godina XX. st. zapadna strana samosta-
na biva potpuno razrušena, a materijal upotri-
jebljen za gradnju ljetnikovca bana Pertoviüa.
Arhitektura Raba pokazuje kako su graditelji
onog vremena znali kako postiüi sklad sa kra-
jolikom, što se ne može reüi za velik broj no-
voizgraÿenih objekata na Rabu.
Skoþimo malo dublje u povijest. Prije 2000 g.
podruþje današnje Hrvatske nije se moglo po-
hvaliti velikim brojem gradova. Ipak, u to vri-
jeme, toþnije u 10 g. prije Krista, grad Rab
dobiva municipalni status te su mu carskom
I 112 I
darovnicom darovane kule i zidine. U to doba
on nosi ime Arba koje su mu nadjenuli nje-
govi tadašnji stanovnici Liburni. Dolaskom Ri-
mljana, Liburni su relativno brzo prihvatili nji-
hovu dominaciju te su se kasnije i sami borili
na njihovoj strani. Time se i bolje može pro-
tumaþiti stjecanje municipiteta nekih grado-
va, kao što su Zadar i tadašnja Arba. Uz ime
Arba, od rimskog doba se veže još jedan epi-
tet, felix. Felix Arba je termin koji je sada po-
pularan u turistiþkim brošurama kao sretan
otok, odnosno otok sreüe (ili pak ljubavi) iako
je njegovo pravo znaþenje nešto drugaþije.
Oznaþavao je uspon, slavu i prosperitet ne-
kog grada, a dobivali su ga samo neki grado-
vi poput Rima ili Kartage. Rab je bio prvi grad
u tadašnjoj Dalmaciji uz koji je stajao pridjev
Felix, a kasniji razvoj dogaÿaja potvrÿuju tu
tezu. U srednjem vijeku Rab doživljava svo-
je najbolje godine. Kao važna trgovaþka po-
staja sa snažnom trgovaþkom mornaricom,
Rab je uživao u blagostanju, a potkraj 14. st.
Rab je brojao za ono vrijeme nevjerojatnih 10
000 stanovnika. U meÿuvremenu je Rab do-
bio katedralu, tri zvonika i nekoliko samosta-
na. (Romantiþki þetvrti zvonik sv. Justine po-
dignut je par stoljeüa kasnije.) Dva puta je bio
pod vlašüu Venecije koja mu je ukinula samo-
stalnost. Zanimljivo je da je Rab Veneciji pla-
üao danak u svili koju su dobivali od dudovog
svilca. Doba blagostanja jenjava pronalaskom
puta za Indiju þime Rab (i Jadranskom more)
poþinju gubiti važnost kao trgovaþko središte.
Situacija se dodatno pogoršala nakon što je
Rab u dva navrata poharala kuga nakon þega
se nikako nije mogao oporaviti. Nakon više-
stoljetne mletaþke dominacije, Rab dolazi pod
Austrijsku vlast kada se na Rabu poþinje ra-
zvijati turizam.
Gradska loža je u povijesti bila mjesto
gdje su se dogaÿali svi oblici javnog
života
Od 2002. g. se na Rabu krajem srpnja dogaÿa
jedan od najpopularnijih ljetnih festivala na
Jadranu, Rapska fjera. Ova sveþanost je prvi
put organizirana 1364. g. u þast kralja Lju-
devita Velikog koji je oslobodio Rab od Mleüa-
na te u poþast sv. Kristofora, zaštitnika Raba
koji je prema legendi spasio Rab. Za trajanja
Rapske fjere Rab se na romantiþan naþin vra-
üa u prošlost. Grad je tada osvijetljen baklja-
ma i prepun je ljudi odjevenih u srednjovje-
kovnu odjeüu. Ulicama se širi miris starih jela
dok na svakom uglu srednjovjekovni majsto-
ri prezentiraju svoja zanimanja. Vrhunac Fje-
re predstavlja natjecanje samostreliþara Raba
i San Marina. Samostrel je igrao veliku ulogu
u obrani grada kroz povijest. U San Marinu su
održane prve viteške igre ovog tipa, a Rab je
po uzoru na njih nastavio sa Fjerom. Meÿu-
tim, to nije jedina poveznica sa San Marinom.
Prema legendi, u 3. st. je u Loparu živio ka-
menoklesar Marin koji je u potrazi za poslom
HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

I 113 I
 VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

I 114 I
otplovio na drugu stranu Jadrana, na Apenin-
ski poluotok. Istaknut po svojem kršüanskom
životu, nalazi utoþište na brdu Titan gdje osni-
va kršüansku zajednicu iz koje kasnije nasta-
je San Marino.
Danas gotovo cijeli Rab živi od turizma, po-
sredno ili neposredno. Ipak, primjeüujem da
u odnosu na brojna mjesta na obali koja se
guše u kineskim proizvodima, na Rabu ima
sve više duüana sa domaüim otoþkim proizvo-
dima, od slastica pa do suvenira. Izgleda da
rabljani ponovo poþinju cijeniti svoju tradici-
ju i okoliš. U prilog toj tezi ide i þinjenica da
na Rabu veü desetljeüima nije bilo požara. Lo-
kalnom DVD-u u pomoü priskaþu svi stanov-
nici otoka koji motre i prijavljuju požare ili ne-
smotrene turiste.
Topla ljetna veþer primiþe se kraju. Stojim uz
cestu za Kamenjak, ispod kojeg sam i zapo-
þeo svoje putovanje po otoku. Nekoliko kilo-
metara ispred mene leži Rab iz kojeg se jasno
þuje žamor i glasna glazba. Po noüi se zvukovi
jaþe šire nego po danu. Iznad njega, nebo je
ispunjeno zvijezdama, a obrisi Mlijeþne staze
jasno se naziru. Rab se de¿nitivno nalazi pod SLIKE
sretnom zvijezdom Q Antun Cerovečki
I 115 I
 PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

LARA ýERNICKI, STAŠO FORENBAHER Krenete li od Karlovca ka moru neoptereüeni žurbom i

STARIM CESTAMA DO MORA opremljeni ovom knjigom, otkrit üete kakve sve ljepote
skrivaju predjeli jugozapadno od Karlovca.
Ova knjiga stvarana je nekoliko godina, postupno i vrlo
detaljno. Autori su prevalili tisuüe kilometara autom,
biciklima i pješice, snimili desetak tisuüa fotogra¿ja,
prelistali brojne stare knjige i dokumente, provlaþili se
kroz gustiše u potrazi za odbaþenim miljokazima i u ma-
hovinu zaraslim natpisima i u svako slovo knjige unijeli
puno ljubavi i entuzijazma. Posebnu vrijednost knjige
predstavljaju prikazi nekih graÿevinskih spomenika koji
se sada po prvi puta predstavljaju javnosti, kao i detaljni
opisi dionica koje su veü dugo izvan upotrebe i kojima se
može proüi samo pješice ili brdskim biciklom.
Knjiga je namijenjena svima onima koje zanima prirodna
i kulturna baština Hrvatske, svima kojima put do mora i
nazad ne znaþi nužno utrku s vremenom, svima koji radi-
je putuju biciklom nego autom, svima koji na povratku s
mora žele iskoristiti još nekoliko preostalih sati sunþanog
vremena za izlet u prirodu, svima koji traže trenutak mira
i spokoja u osamljenoj kapelici pokraj rijeke, svima koji
þeznu za osvježenjem pod slapom sedrene barijere...
jednom rijeþju svima onima koji uživaju u lijepom.

Izdavaþ: Libricon
Godina izdanja: 2012.
Cijena: 180,00 kn

VID JAKŠA OPAýIû Svaki slobodan trenutak u današnje je vrijeme i više

NEZABORAVNI IZLET HRVATSKOM nego dragocjen, a provesti ga kvalitetno povlastica je
koju si tek rijetki mogu priuštiti. Kroz 34 izleta, koliko
ih je obraÿeno u knjizi, posjetiteljima je omoguüeno
upoznavanje veüega dijela Republike Hrvatske. Knjiga
je zamišljena tako da pomogne svim zainteresiranim
þitateljima u osmišljavanju izleta u bližu ili dalju oko-
licu. Posjetitelji üe stoga u knjizi pronaüi izlete razliþite
kilometraže i vremenskog okvira koji je potreban da bi
se trasa izleta mogla svladati.

Izdavaþ: Mozaik knjiga

Godina izdanja: 2012.
Cijena: 297,00 kn

I 116 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.
NEVEN ŠERIû, DARIO ŽAGAR
LJEPOTE HRVATSKOGA JADRANA
U IZMAGLICI VREMENA
JURA ŽILIû, FILIP KOZINA, MANE GALOVIû, DANIJEL PEK
DALMACIJA – GRADOVI, OTOCI, ZALEĈE
VODIý KOJIM UPOZNAJETE LJEPOTE HRVATSKE
Znate li da Hrvatska ima jednu od najrazvedenijih oba-
la u Europi?
Znate li da je krasi više od 1000 otoka, otoþiüa i hridi?
Otkrijte zašto je svi vodeüi inozemni turistiþki medi-
ji reklamiraju kao “neotkriveni biser Sredozemlja” i
odredište koje svakako vrijedi posjetiti.
Doživite jedinstvenu hrvatsku obalu i otoke kroz neke
nove, veliþanstvene kadrove i upoznajte se s neprocjen-
jivim blagom koje se prostire od Istre do Konavala, od
Savudrije do Prevlake.
Izdavaþ: Mozaik knjiga
Godina izdanja: 2011.
Cijena: 396,00 kn
Znate li kako je Mediteran izgledao nekada?
Znate li njegove neponovljive poglede,okuse, mirise i
zvukove?
A sada zamislite sve to u suvremenom okružju!
Dobrodošli na hrvatsku obalu Jadranskoga mora!
S punim povjerenjem prepustite se putovanju kroz
odabrane motive i mjesta Dalmacije koja objedinjuju
povijest, kulturu, prirodu, gastronomiju, zabavu i
opuštanje te nezaboravnu atmosferu svijeta koji se sve
rjeÿe susreüe...
Izdavaþ: Naša djeca
Godina izdanja: 2011.
Cijena: 98,00 kn
I 117 I
 OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

IN MEMORIAM
Vladimir Pfeifer (1937. ∑ 2012.)
Dokazani ljubitelj voda, mora i gora
Mirno i samozatajno otišao je sa ovoga svijeta u smiraju jednog sunčanog dana, ostavljajući mnoge prijatelje i znance u uvjerenju da je otišao na
važan zadatak. Stariji čitatelji našeg časopisa dobro se sjećaju brojnih zapaženih članaka ∑ dokazanog ljubitelja i aktivnog zaštitnika naše žive i
nežive prirode ∑ ilustrirahih neobičnim snimkama koje je donosio Vladimir Pfeifer pod svojim logom: ARS NATURA MONUMENTA CROATICA
∑ Fauna & Flora ∑ Fotografije iz prirode Hrvatske.
Stojimo uz njegov odar i slušamo sada riječima opisan od njegovih znanaca - barem malen dio od onog što je učinio, što nam je otkrio za vri-
jeme svog života i kakav je bio po svojoj naravi. Njegove brojne noćne snimke šumskih životinja i ptica, a volio ih je snimati i uživao u otkrivanju
detalja iz njihova života...Bile su njegov život! I kao da je to znao ptičji svijet ∑ iznad naših glava u tom času oproštaja pojavila se mala ptičica
∑ pastirica ∑ slučajnost ili ≈mig√ sudbine, neke nadnaravne volje ili nečeg neobjašnjivog ∑ no neka misli svatko na svoj naćin ∑ ali dogodilo se
∑ vidjeli smo!
U rubrici ODRAZ koja je od sredine 1990-ih godina izlazila u našem časopisu objavljen je kratki osvrt o njemu kao fotografu voda. Tako su u
54-om broju pod naslovom VODA NAŠA SVAGDANJA objavljene tri snimke: ∑ čaroban crveni koralj s morske dubine od 40m, izvor Kamačnik
u Gorskom kotaru i zimski motiv ledenih siga i vode pod njima ∑ snimljen vjerojatno uz njegovu kućicu ∑ odmorište na Žumberku!?
Prolistate li danas brojne monografije o prirodi Hrvatske, razne časopise i stare kalendare ∑ nad njegovim autorskim uradcima fotografija ostaje-
te sigurno zapanjeni s nekim od snimljenih motiva. Naše čuđenje tim je veće kada saznamo da je za neki snimak trebalo danima i noćima čekati
u zamaskiranom šatoru u nekom prostranstvu naših šuma i planina. Trebalo je ostati miran i budan po magli i kiši ili vjetru i suncu. Trebalo je
strpljivo čekati i vjerovati u onaj očekivani ∑ klik ∑ i zabilježiti: onaj pogled srne i laneta, oprezan pokret medvjedice uz svoje mlade, onaj skok
žablje obitelji u močvaru, dočekati na kamenu isprepleteno klupko zmija, a u moru pogled vijugave murine, blistavo šarenilo ribe, nagli pokret
raka ili ponosan stav morskog konjica.
Bio je oštar na riječima, a samo dio od toga napisao je u desetinama objavljenih članaka izašlih u nas i drugdje po Europi i svijetu. Bio je kao
borac s vjetrenjačama, ali namjesto koplja u ruci, imao je stalno spreman objektiv aparata, izoštren pogled i pravovremeni ≈klik√... Sve iza toga
postalo je prečesto za sve nas neviđeno čudo hrabrosti i istine.
Ljudi odlaze, ali iza nekih od njih ostaju njihova djela. Iza našeg Vladimira ostale su brojne fotografije i tekstovi ∑ napisani i na stranicama našeg
časopisa. Zapaženi su njegovi serijali članaka: Velebit šalje svoj S.O.S. (1998.), S.O.S. SAVE OUR SEA (1999.), Moji susreti s medvjedima
(1999.), Geja naša jedina (2001.), Zaštita prirode (2004.), Apel za spas Jadranskog mora (2005.) i niz drugih ilustriranih vlastitim snimkama.
Na nama je jedino da sačuvamo njegova nastojanja i da njegov vapaj ili želju dovedemo do stvarnosti očuvanja od razaranja. Spasimo poruke
njegova rada kao pouku za generacije koje dolaze iza nas. Dr. sc. Srećko Božičević

I 118 I
 HRVATSKA VODOPRIVREDA I lipanj/kolovoz 2012.

OKVIRNI PROGRAM
HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJA
HRVA
KOMISIJA ZA PITKU VODU
Srijeda, 24. 10. 2012.
KOMISIJA ZA OTPADNE VODE
u suradnji s 15:00 – 20:00 Dolazak, akreditacija i smještaj sudionika
19:00 Večera
HRVATSKIM SAVEZOM GRAĐEVINSKIH INŽENJERA 20:30 – 22:30 Piće za dobrodošlicu
pod pokroviteljstvom

MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE Četvrtak, 25. 10. 2012.

i
Doručak
HRVATSKIH VODA 08:00 Akreditacija sudionika
organizira 09:00 Svečano otvaranje Skupa
STRUČNO-POSLOVNI SKUP S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM 09:45 – 11:00 Stručna izlaganja i poslovna predstavljanja
11:00 – 11:30 Stanka za kavu
AKTUALNA PROBLEMATIKA 11:30 – 13:00
13:00 – 15:00
Stručna izlaganja i poslovna predstavljanja
Stanka za ručak
U VODOOPSKRBI I ODVODNJI 15:00 – 16:00 Stručna izlaganja i poslovna predstavljanja
16:00 – 16:30 Stanka za kavu
16:30 – 18:00 Stručna izlaganja i poslovna predstavljanja
19:00 Večera
21:00 Kazališna predstava

Petak, 26. 10. 2012.

Doručak
09:00 - 11:00 Stručna izlaganja i poslovna predstavljanja
11:00 - 11:30 Stanka za kavu
11:30 - 13:00 Stručna izlaganja i poslovna predstavljanja
13:00 - 15:00 Stanka za ručak
15:00 - 18:00 Stručna izlaganja i poslovna predstavljanja
20:00 Svečana večera s programom

Subota, 27. 10. 2012.

Doručak
10:00 - 22:00 Cjelodnevni stručni obilazak

Najava dogaāanja
Prva obavijest
Poziv autorima i sudionicima Nedjelja, 28. 10. 2011.
Doručak
Završetak programa
24. - 28. 10. 2012.
Hotel ELAPHUSA BOL, otok BRAČ Sva izlaganja bit će simultano prevođena s engleskog na hrvatski
i s hrvatskog na engleski jezik.

I 119 I
 OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

u t o r i m a
Poziv a

I 120 I
 Jakov Đinđić

Duša juga
Jakov Đinđić rođen je 21.listopada 1978. u Zadru. Godine 2001. diplomirao je na Assenza Malschule / Basel, CH,
u klasi prof. Fredy Buchwalder. U raznim tehnikama u kojima dominiraju akvareli, radove je izlagao u Splitu, Solinu,
Zagrebu, Sv. Filip i Jakovu, gdje je i vodio galeriju Anima Maris. Sudjelovao u Erste Bank natječaju za mlade slikare
(“novi fragmenti 2”) ∑ 11. salon mladih Zadar (2005.).
Uz slikanje dugi niz godina aktivno se bavi i amaterskim kazalištem, a kao glumac i scenograf sa svojom družinom
“Kuntrata” Sv. Filip i Jakov, 1998. i 2001. godine osvojio je prva mjesta na državnim susretima.

HRVATSKE VODE KONTAKT I Put primorja 165, 23207 Sv.Filip i Jakov I GSM 091 52 66 55 4 I E jakov_ini@yahoo.com I www.djindjic.eu
 Hrvatska
vodoprivreda
ZAGREB I LIPANJ / KOLOVOZ 2012. I BROJ 199 I GODIŠTE XX. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

Tema broja

Vode priobalja i krša

Izdvajamo...

Pokretanje investicijskog ciklusa u vodnom gospodarstvu

Besprijekorno čisto more ∑ adut hrvatskog turizma
Uronjen u svijet tišine

Sustavni pristup vodoopskrbi Završen peti ciklus projekta Četiri asa u rukavu ∑ uvale i plaže Rab − otok pod sretnom
otoka Visa Lijepa naša Sava Saharun zvijezdom