POMORSKI FAKULTET BAR- ODJELJENJE HERCEG-NOVI

SEMINARSKI RAD
Predmet: Saobracajna geografija
Tema: Pomorske luke Jadranskog mora

Profesor: Student:
Mr Ivana Becagoj Ivan Soc

Herceg-novi, Mart 2019.

 UVOD

Ovaj rad analizira glavne luke Jadrana, njihove prihvatne kapacitete za terete, promet
tereta, promet brodova, ograničenja u prihvatu brodova, te procjenu budućeg razvoja. U
okviru ove analize dati će se ukupna količina ukrcanog i iskrcanog tereta po luci, ukupan broj
uplovljavanja i isplovljavanja brodova po luci, promet tereta i brodova s obzirom na
međunarodnu i kabotaţnu plovidbu, uključujući promet opasnog tereta u Jadranu. Sukladno
podacima o prometu opasnih tereta u Jadranu, prije svega nafte i njenih derivata, definirat će
se osnovni plovidbeni pravci njihova kretanja kao i mjesta s najvećim rizikom od onečišćenja.
Također, ponudit će se i određene preporuke za povećanje sigurnosti plovidbe Jadranom,
odnosno smanjivanja vjerojatnosti nezgoda koje mogu rezultirati većim onečišćenjima

Ključne riječi: Jadransko more, glavne luke Jadrana, promet brodova i tereta, promet
opasnog tereta.

2
1. UOPSTENO O LUKAMA JADRANSKOG MORA

Najveći robni i brodski promet nalazi se na sjeverozapadnom Jadranu. Veliko

luke u ovom području uključuju talijanske luke Trst, Monfalcone, Porto Nogaro,
Venezia,
Chiogga i slovenska luka Koper. Talijanska luka Ravenna nalazi se na
granica između sjeverozapadnog i zapadnog dijela Jadrana dok je hrvatska luka
Rijeka se nalazi između sjeverozapadnog i istočnog Jadrana. Veće morske luke na
zapadu
Obala su Ancona, Bari i Brindisi. Ostale, manje značajne luke, na zapadnoj obali
uključuju
Pesaro, Peskara, Ortona, Vasto, Manfredonia, Barletta, Molfeta, Monopoli i
Otranto. On
s druge strane, istočna obala je dom hrvatskim lukama Pula, Raša, Koromačno,
Zadar,
Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik, crnogorske luke Bar i Kotor; i albanske luke
Durres, Shengjin i Vlore.

3
2. ITALIJANSKE LUKE

Najveća i najznačajnija luka na Jadranu je Trst.

nalazi se na najsjevernijem dijelu Jadrana, u Tršćanskom zaljevu. 2006. godine je imala 48mil
tona saobraćaja, od čega je 43 miliona tona uvezeno
Trst je veoma važna destinacija kada se nalaze tečni tereti, posebno sirova nafta
zabrinuti. Količina uvezene sirove nafte i njenih proizvoda dostigla je oko 38 miliona tona
u 2006.
U Tršćanskom zalivu nalazi se i luka Monfalcone, sposobna da se nosi s raznim vrstama
robe uključujući sirovu naftu i njene proizvode. Godišnja učestalost posjeta brodovima bila je
oko 600 do 700.
Luka Venecija nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadrana u prirodnom
laguna i to je druga najveća luka na Jadranu. U 2006. godini promet je iznosio oko 31
mil. dok je na dolasku bilo 3.655 brodova (od čega
1.377 putničkih brodova. Luka Venecija može da se nosi sa brodovima
250 m dužine i 13,5 m gaza [27].
U venecijanskoj laguni se nalazi i luka Chioggia koja je jedna od najvećih
značajne ribarske luke, ali je također važan za opći i rasuti teretni promet (tamo
nema terminala za cisterne). Izvoz iz luke Chioggia je uglavnom usmeren ka
Mediteranske i crnomorske luke. Saobraćaj u 2006. godini dostigao je 2,7 miliona tona [30]
uvezeno je dok je na dolasku bilo 750 brodova [23]). Dubine u lučkom bazenu su do 7 m
[4, 547].
Mala riječna luka Porto Nogaro nalazi se između Venecije i Monfalconea. Može
rukuje brodovima od 4,5 m gaza
Još južnije od luke Venecije nalazi se luka Ravenna koja je imala 26,8mil
tona prometa u 2006
Luka Ravenna može nositi brodove s gazom do 8,5 m [26].
Luka Ancona je velika luka na zapadnoj obali Jadrana. Može se nositi sa brodovima
sa 12,2 m gaza i 250 m dužine. Naftni terminal u Falconari je izvan glavnog
luka i može da rukuje brodovima od 95.000 DWT i gazom do 12,5 m. Tu je i
mogućnost privezivanja tankera od 400.000 DWT i gaza od 30 m na posebnim plutačama. 2006
Luka Ancona je imala promet od 9,2 miliona tona,
Značajne luke južno od Ancone uključuju Bari i Brindisi, kao i manje luke
San Benedetto Del Tronto, Pescara, Ortona, Vasto, Manfredonia, Barletta, Monopoli i
Otranto.
Luka Bari obrađuje generalni teret,
suhi rasuti teret, kontejneri, tečni tereti, ro-ro brodovi i putnički brodovi. On je ograničen
brodovi do gaza do 12,2 m.

4
3. SLOVENSKE LUKE

Luka Koper je najveća slovenska luka.

Luka ima terminale za kontejnere, općenito

teret, suhi rasuti teret i tečni teret (uključujući naftu i naftne derivate). Dubine u luci
bazen je do 18 m na terminalu za rasute terete [6, 20].

Ostale slovenske luke (Piran, Izola) nemaju značajniji teretni promet.

5
4. HRVATSKE LUKE

Najveća i najznačajnija luka u Hrvatskoj je Rijeka. Ostali veći portovi uključuju

Ploče, Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Pula, Raša i Koromačno.
Glavne lučke ustanove nalaze se u upravljanju gradom Rijekom
putnika i suhi teret. Dubine u slivu luke ograničene su na 8 m
Ovaj terminal može upravljati brodovima
od oko 200.000 DWT
. U Bakarskom zaljevu ima nekoliko
naftni terminali, terminali za rasute terete i ro-ro terminal. Dubine na vezovima tankera su oko
10 m, dok su na suvim nasipima dubine oko 17,5 m [6, 76-87]. Na otoku Krku postoji
tankerski terminal Omišalj
Terminal u uvali Omišalj može smjestiti brodove od 350.000 DWT dok su dubine na vezu do 29
m [6, 88].
Luka Port Šibenik je u mogućnosti rukovati generalnim teretima, suhim teretima, ro-ro
brodovima i trajektima. Dubine u luci
bazena su oko 10 m [15]. Luka je dostupna samo kroz Sv. Ante kanal, koji je
Dužine 1,4 m, širok 220 m na ulazu i samo 140 m na najužem mjestu.
Luka Ploče je druga najveća luka u Hrvatskoj. Obavlja izvoz i uvoz
robe za susjednu Bosnu i Hercegovinu. Ima terminale za generalni teret,
kontejneri, suhi rasuti teret, ro-ro brodovi, putnički brodovi i tankeri. Dubine u lučkom bazenu su
do 10,5 m
Luka Dubrovnik se bavi uglavnom putničkim prometom. U 2006
dolazni putnički brodovi, uključujući krstarice, iznosili su 777 i ukupan broj
putnici su iznosili oko 2 miliona. U luci se mogu nositi brodovi s gazom do 9,7 m

6
5. LUKE U CRNOJ GORI I ALBANIJI

Luka Bar je najveća u Crnoj Gori; godišnji teretni saobraćaj kreće se od 2 do

2,5m tona i brodski saobraćaj kreće se od 250 do 300. Port može da radi
brodove do 90.000 GT i 260 m dužine. Dubine su do 14 m, na vezu tankera.
Ostale luke u Crnoj Gori nemaju značajniji saobraćaj.
Luka Drač je najveća albanska luka.
Ostale albanske luke imaju mnogo
manje prometa.

7
6. PLOVIDBENI PUTEVI OPASNOG TERETA

Glavne luke nalaze se na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Jadrana. Kao ovi portovi
uglavnom radi sa brodovima koji dolaze izvan Jadrana, glavni protok teretnog prometa prolazi
preko središnjeg dijela Jadrana, između istočne i zapadne obale. Glavne jadranske luke, tj.
najveće luke su i glavne luke za rukovanje opasnim teretima kao što su nafta i nafta
proizvodi; u skladu s tim, glavna jadranska ruta plovidbe je i glavna ruta opasnog
teret. Glavne luke za uvoz nafte na Jadranu su Trst, Venecija, Ancona (Falconara
Marittima), Omišalj i Koper, sa ukupnim prometom od oko 55m tona sirove nafte. Ako
uzimaju u obzir naftne derivate, onda moramo uključiti luke Ravenna i Brindisi u
ove grupe. Zajedno čine promet nafte i naftnih derivata vrlo blizu 70 mil
tona. Mnoge druge manje luke duž istočne i zapadne obale Jadrana imaju objekte
bave se opasnim teretom, tako da ukupni godišnji opasni teretni saobraćaj na Jadranu
iznosi više od 70 miliona tona.
Pored glavnog uzdužnog plovnog puta preko centralnog dijela uz otvoreno more
Jadran, ima i drugih [2, 202]:
- Uzdužne plovne rute u blizini zapadne obale Jadrana,
- Uzdužne plovidbene rute u blizini istočne obale Jadrana (izvan vanjskog ruba
otoke otvorenim morem ili između vanjskih otoka i kopna ili između otoka),
- Poprečne plovne rute, između istočne i zapadne obale,
- Obalni i nepravilni putevi (mali teretni brodovi, ribarski brodovi, kruzeri, jahte, itd.)
Značajan promet opasnog tereta je primjetan i na obalnim plovnim putevima
i uzdužne rute blizu obala, koje obezbeđuju proizvode i hemikalije za glavne gradove
i industrijski centri. Statistike pokazuju da su obalne rute, posebno one na istoku
Jadranska obala je najopasnija, tj. Sa najvećim brojem nesreća, uglavnom uzemljenja.
Što se tiče mogućnosti nesreće, glavni uzdužni pravac plovidbe po otvorenom moru je sigurniji,
ali
uzimajući u obzir posljedice u slučaju nesreće velikog tankera, ovaj put
predstavlja najvjerovatnije mjesto gdje se može dogoditi katastrofalan utjecaj na okoliš.
Na glavnoj uzdužnoj plovidbi po otvorenom moru koncentracija plovila
kontinuirano se povećava, uključujući transverzalni promet između istočnog i zapadnog Jadrana,
to uzrokuje veliki broj situacija križanja. Na glavnoj centralnoj ruti jedrenja a
sudar je najvjerovatniji tip nesreće; ipak, kada se približava obali ili vrlo blizu
Obala je postala vrlo vjerovatna.
Jedna od nedavnih analiza koje je uradio Det Norske Veritas procenila je verovatnoću
nesreća na Jadranu usporedbom broja nezgoda po gustoći saobraćaja sa
world. Zaključeno je da Jadran pripada područjima s najvećom frekvencijom
pomorskih nesreća [12, 353]. Iako je broj pomorskih nesreća na Jadranu
visoko, do sada nije bilo nikakvih katastrofalnih posljedica, ali neke nesreće su mogle dovesti
do katastrofalnih rezultata. Evo nekih značajnih nesreća:

8
Tanker '' Brigita Montanari '' (1.548 DWT) prevrnuo se i potonuo 1984. na jugu
dio Murterskog više. Brod je prenio oko 1.300 tona ukapljenog plina (vinil
hloridni monomer - VCM).
Sudar mv '' Cavtata '' od 5.183 DWT i mv '' Lady Rita '' u Otrantu 1974. godine.
MV Cavtat, koji prevozi oko 270 tona opasnog tereta (olovni proizvodi), potonuo.
1987. godine tanker '' Hestia '' (1.887 DWT) sa 1.121 tone VCM-a naselio se u
Murtersko više. Nije bilo curenja u more.

1977. godine tanker '' Olib '' (1.762 DWT) naselio se na otočiću Visovac, u blizini
otok Murter.
Godine 1975. tanker '' Loanno '' (15.260 DWT) naselio se na otoku Galioli, na Kvarneru.
Godine 1989. došlo je do sudara brodova u blizini ostrva Palagruţa; mv '' Selin '' (3.500
DWT) pogodio je mv '' Deval '' (3.100 DWT) u sredini broda. Oba broda su napunjena, ali na
sreću
niti su prevozili tekući teret.

9
7. PREDLOG BUDUCIH MJERA ZASTITE JADRANA

Među dostupnim mjerama koje imaju za cilj povećanje sigurnosti pomorskog

saobraćaja
sljedeće su prihvatljive za implementaciju u Jadranu:
- puna služba za promet plovila, da aktivno nadgleda sav saobraćaj i svaki dio
Adriatic,
- poboljšanje postojećeg rutnog sistema, posebno sa dodatnim saobraćajem
Šeme razdvajanja (nedostaju u centralnom i južnom dijelu Jadrana, kao i dalje
pristupe nekim lukama),
- bolja saradnja među jadranskim zemljama u planiranju i realizaciji potrage i
operacije spašavanja i bolja saradnja općenito,
- bolja organizacija operativnih sila na licu mjesta, poboljšanje ljudskih resursa i
resursa,
- sistematsko planiranje i spremnost za svaku moguću prijetnju,
- ograničenje ispuštanja balastnih voda (ili nijedno),
- dodatne luke i pilotiranje na obali,
- bolji nadzor plovila u luci i tokom lučkih operacija,
- određivanje Jadranskog mora kao posebno osjetljivog morskog područja, itd.
Potpuna realizacija navedenih mjera zahtijeva apsolutnu saradnju
među jadranskim zemljama i zajednički pristup međunarodnoj zajednici. Takođe,
jeste
potrebno je postići maksimalno uključivanje svih raspoloživih resursa, sa
značajnim
finansijska ulaganja. Ove investicije, bez obzira na to koliko su velike, biće manje
skupa nego
moguće štete koje mogu nastati ako ne sprovedemo odgovarajuće mjere.

10
8. ZAKLJUCAK

Jadransko more je malo i zatvoreno more, nadamo se još uvijek bez velikih zagađenja
njegove istorije. Da bi Jadran bio čist i biološki živ potreban je
uvesti dodatne mjere zaštite, s obzirom na prijetnje velikih tankera i
uglavnom veliki broj plovila. Namjera ovih mjera je implementacija
poznati standardi koji su međunarodno prihvaćeni i koji se koriste na mnogim sličnim mjestima
oko svijeta. Ove mjere ne umanjuju trgovinu morem. Prva mera je
Završetak Jadranskog rutnog sustava, posebno u središnjem i južnom dijelu
Jadran, nakon čega slijedi cjeloviti Sustav prometa plovila, koji može pokriti cijeli Jadran i na
aktivno prati kretanje brodova, posebno onih koji prevoze opasan teret. Takođe,
sistem pretraživanja i oporavka na sceni, dobro organizovan i sinhronizovan između obale
zemlje, treba da bude važan deo ovog sistema. Ove i druge dostupne mjere mogu
uvodi se odvojeno, jedan po jedan, ali je lakše i efikasnije
implementacija je dogovorena u okviru međunarodnog pravnog okvira. Jedan od dostupnih
instrumenti je određivanje Jadranskog mora posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA).
Kada je područje odobreno kao posebno osjetljivo područje, dostupne mjere za kontrolu
pomorski saobraćaj i druge aktivnosti u području su: mjere usmjeravanja, stroga primjena
MARPOL-ova konvencija, instalacija saobraćajnog sistema plovila, itd. Drugim riječima, a
Posebno osjetljivo morsko područje omogućava definiranje pravnog i političkog okvira za
uvođenje niza međunarodno priznatih mjera koje su osmišljene
štiti osjetljiva područja. Takođe naglašava potrebu za posebnom predostrožnošću za sve
uključene pomorski promet.

11
SADRZAJ

UVOD........................................................................................................................1
UOPSTENO O LUKAMA JADRANSKOG MORA.........................................................2
ITALIJANSKE LUKE..................................................................................................3
SLOVENSKE LUKE....................................................................................................4
HRVATSKE LUKE......................................................................................................5
LUKE U CRNOJ GORI I ALBANIJI.............................................................................6
PLOVIDBENI PUTEVI OPASNOG TERETA.................................................................7,8
PREDLOG BUDUCIH MJERA ZASTITE JADRANA......................................................9
ZAKLJUCAK...............................................................................................................10

12