SVEUILITE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET

ANA JUG

VRSTE LUKA PREMA NAINU

NASTAJANJA I GEOGRAFSKOM
POLOAJU

SEMINARSKI RAD

Split, 2014.

SVEUILITE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET

ANA JUG

VRSTE LUKA PREMA NAINU NASTAJANJA

I GEOGRAFSKOM POLOAJU

Kolegij: Planiranje luka i terminala

Mentor: Dr. Sc. Mihaela Buklja Skoibui
Student: Ana Jug
Smjer: Pomorski menadment

Split, 2014.

SADRAJ

1. UVOD....................................................................................................................................1
2. RAZVRSTAVANJE LUKA PREMA NAINU NASTAJANJA........................................2
2.1. Prirodne luke....................................................................................................................3
2.2. Umjetne luke....................................................................................................................4
3. RAZVRSTAVANJE LUKA PREMA GEOGRAFSKOM POLOAJU..............................5
3.1. Morske luke......................................................................................................................7
3.2. Rijene luke....................................................................................................................8
3.3. Kanalske luke.................................................................................................................9
3.4. Otone luke....................................................................................................................10
3.5. Lagunske luke................................................................................................................11
3.6. Estuarijske luke..............................................................................................................14
4. ZAKLJUAK.....................................................................................................................15
5. LITERATURA...................................................................................................................16

1. UVOD

Promet i pomorstvo su vane gospodarske djelatnosti, moda najvanije u dananjem

gospodarskom i drutvenom razvitku svijeta. More je oduvijek bilo izvor blagostanja
pomorskih naroda i osnova razvoja i meunarodnog ugleda pomorski orijentiranih zemalja,
ono je prometni medij koji nije potrebno ni izgraivati, ni odravati, potrebno je jedino na
poetnim i zavrnim tokama morskih puteva izgraditi i opremiti luke kao vorita kopnenog i
pomorskog prijevoza.
Luka je postrojenje za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s
brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putnike i teretne luke. Ako su tereti samo
jedne vrste i slue kao odlazna postaja za promet roba i dobara proizvedenih u oblinjoj
tvornici, rudniku ili naftnoj rafineriji, onda ih nazivamo terminalima.
Luke predstavljaju golemu ekonomsku snagu, imaju vanu ulogu u svjetskoj i nacionalnoj
privredi i meunarodnoj robnoj razmjeni. Osnovni zadatak i svrha postojanja luka je
povezivanje kopnenog i pomorskog prometa, a na to se nadovezuju brojne djelatnosti koje se
vre u lukama.
Djelatnost luke see duboko u pozadinu svake drave, tako da dogaanja u nekoj luci
imaju snane reperkusije na privredu cijele drave, pa i drugih drava.

Luke su dio

prometnog sustava jedne zemlje i slue kao zbirno mjesto u koje se slijeva promet sa svih
prometnih putova i prijevoznih sredstava. One ne pripadaju niti jednoj prometnoj grani, nego
unutar prometnog sustava ine onaj imbenik o kojem ovisi pravilno funkcioniranje svih
ostalih sudionika u svjetskom prometu.
Morske luke nisu i ne mogu biti same sebi svrha, nego je njihov zadatak da pruanjem
najpovoljnijih usluga pri to mogue niim izdacima pomau irenju gospodarske djelatnosti

na to vea prostranstva svijeta. Moe se rei da su luke vrata, a njihova organizacija klju
koji otvara ta vrata nesmetanoj razmjeni robe u svijetu.
Glede ve opisane sloenosti lukog sustava, kako s obzirom na brojnost djelatnosti i
sudionika u lukom poslovanju, tako i s obzirom na njihovu ulogu i znaaj u gospodarskom
sustavu postoje i razliite podjele luke ovisno o aspektu i svrsi promatranja.

2. RAZVRSTAVANJE LUKA PREMA NAINU

NASTAJANJA

2.1. Prirodne luke

Prirodne luke koje podrazumijevaju luke koje su smjetene na nain da prirodno imaju
dovoljnu zatitu od vjetra, valova, morskih struja i morskih mijena.
Zemljopisni je poloaj najvaniji prirodni preduvjet za razvoj luke. O njemu ovisi odnos
luke prema zaleu i drugim lukama. Topografski su uvjeti danas manje znaajni jer se na
sadanjem stupnju tehnolokog razvoja luka moe izgraditi na prirodno potpuno nepovoljnom
mjestu (npr. brojne luke na donedavno pustim obalama u Perzijskom zaljevu ili luka Kobe u
Japanu).
Glede prirodnih uvjeta luka mora imati siguran prilaz s otvorenog mora, slobodan
manevarski prostor, dostatnu dubinu uz operacijske obale, povoljan prostor za sidrite, prostor
za skladita i luke operacije, povoljne hidroloke i meteoroloke, mogunost dobrog
tehnikog opremanja operacijskih i prateih djelatnosti (struja, voda, telefon, zdravstvena
skrb, prijevoz, odvoz otpadnih tvari itd.)

Topografski uvjeti su u prolosti bitno utjecali na osnivanje i razvoj luka. Postojea

mrea luka generirala je stvaranje stalnih pomorskih tokova. Idealni su topografski uvjeti da
luka ima:

sigurnu vezu s otvorenim morem,

dovoljno dubok i prostran akvatorij koji omoguuje nesmetano manevriranje,

dovoljnu dubinu uz operativnu (i po mogunosti to iru)

obalu za skladita i luke operacije te

povoljne oceanografske i meteoroloke uvjete tijekom najveeg dijela godine.

Rijetko koja luka ima sve navedene preduvjete. Osim toga, odreeni uvjeti mijenjali su
svoje znaenje tijekom prolosti.

Primjer prirodne luke u Republici Hrvatskoj je Pula. Po veliini izgraenih obala unutar
zaljeva i po opremljenosti Pula je najvea i najznaajnija luka u Istri, a dobro zatien Pulski
zaljev ubraja je meu najbolje prirodne luke na Jadranu. Zbog svoje veliine, istaknutog
poloaja, dvaju pristupa (neposredno s mora i kroz Faanski kanal), niskih obala i lakog
utvrivanja, Pulski zaljev imao je oduvijek istaknuto strateko znaenje. Zbog svojih
karakteristika Pulski zaljev je odabran kao glavna luka Austrougarske ratne mornarice.
Najvei dio Pulskog zaljeva i danas je sauvan u gotovo prirodnom (neurbaniziranom) obliku
zbog toga to je vie od stotinu godina sluio kao vojna baza za ratne mornarice brojnih
drava koje su upravljale ovim prostorima.

Takoer hrvatski primjer prirodne luke je i Makarska koja se razvila oko prirodne luke
koju tite poluotok Sveti Petar i rt Osejava, i najvea je i jedina takva luka izmeu ua Cetine
i Neretve.

2.2. Umjetne luke

Umjetne luke postiu zatitu od prirodnih nepogoda izgradnjom lukih objekata poput
lukobrana, valobrana i slino.
U prolosti su mjesto izgradnje luke u pravilu odreivali povoljni topografski, ponajprije
geomorfoloki i oceanografski uvjeti.
Danas je meutim, luku mogue sagraditi i prostoru s nepovoljnim topografskim
uvjetima (niska obala, pliak, velike amplitude morskih mijena i sl.) ako je povoljan iri
geografski poloaj i ako postoje odgovarajui gospodarski interesi (npr. luke uz obale
Arapsko-perzijskog zaljeva). S pomou suvremene tehnike i tehnologije mogue je raditi
velike valobrane, odnosno lukobrane ime se nadoknauju prirodni topografski nedostatci.
Isto tako, mogue je znatno produbiti luki bazen.

UAE - federacija sedam malih zemalja (Dubai, Fujairah, Umm al Quaiwan, Sharjah, Ras
al Khaimag, Abu Dhabi i Ajman) je jedna od vodeih izvoznika nafte i prirodnog plina koji
zemlju naputaju preko najvee umjetne luke na svijetu - Mina' Jabal 'Ali.

Dananja luka Rijeka je takoer umjetna luka izgraena krajem 19. stoljea. Grad se jo
u 19. stoljeu zbog svog idealnog zemljopisnog poloaja i dubine mora u Kvarnerskom
zaljevu, razvio u jednu od najveih srednjoeuropskih luka i mono industrijsko sredite.
Tijekom 1847. godine , unato otroj reakciji ugarskog palatina, zapoela je izgradnja luke
pred gradom nasipanjem mora ispred grada, uvrivanjem i produavanjem gata pred
ribarnicom i izgradnjom dijela budueg lukobrana. Bio je to poetak stvaranja umjetne luke u
predjelu dananje putnike obale. Godine 1855. dovreno je prokopavanje novog korita
Rjeine od mosta u lijevo preko Velike Brajde, a staro je korito od mosta do mora , tzv. Mrtvi
kanal, oieno i ureeno u luku zatienu od daljnih zasipavanja nanosima Rjeine i morskih
valova. Rijeka je najvea hrvatska luka u smislu obujma prometa. Luka prekrcava mnotvo

razliitih tereta ukljuujui kontejnere, rudu, rezanu grau, ito, fosfate, proizvode sirove i
rafinirane nafte.

Dubrovnik je nastao na poluotoku koji je zatvarao duboku zatienu uvalu pogodnu za

stvaranje luke u neposrednoj blizini antikog Epidaura. Izgradnjom i irenjem grada uvala je
postepeno nasipana i izgraivana. Kako je Dubrovnik bio izrazito pomorski grad, luka je za
njega imala primarnu vanost. Na sredini zaljeva su izgraene dvije utvrde s umjetnim
lukobranom, Kae, koje su branile ulaz u luku.

3. RAZVRSTAVANJE LUKA PREMA GEOGRAFSKOM

POLOAJU

3.1. Morske luke

Promet i pomorstvo vane su gospodarske djelatnosti, moda jedne od najvanijih u

dananjem gospodarskom i drutvenom razvitku svijeta. Naime,more je oduvijek bilo izvor
blagostanja pomorskih naroda i osnova razvoja i meunarodnog ugleda pomorski orijentiranih
zemalja. Jedino to je zapravo bilo potrebno je da se na poetnim i zavrnim tokama morskih
putova izgrade i opreme morske luke kao vorita kopnenog i pomorskog prijevoza. Osnovni
zadatak i svrha postojanja luka jest povezivanje kopnenog i pomorskog prometa, a na to se
nadovezuju mnogobrojne djelatnosti koje se obavljaju u lukama.

Morske luke, danas, predstavljaju sloena vorita razliitih naina transporta u iji su
rad ukljueni brojni gospodarski subjekti. Morske luke su iznimno vani infrastrukturni
objekti, bitne karike meunarodnih prometnih i logistikih lanaca.
Vrlo razvedena morska obala povoljna je za morski promet. Najprometnije su morske
luke u industrijskim podrujima (Rotterdam, Antwerpen, Hamburg, Le Havre, London); u
Sredozemlju su najvee Marseille i Genova.

Najvea svjetska morska luka je Shanghai. Ujedno je luka i jedan od najveih gradova
Kine te jedno od najvanijih ekonomskihsredita u svijetu. Iako su lokalni uvijeti nepovoljni
Shanghai je postao svjetska luka zbog svog geografskog poloaja. Lei pored krivudavog
Huangpua, u koji se prelijevaju plime vode Yangtzea. Najea prevoena roba su ugljen

,minerali i nafta. Suvremeni je Shanghai po robnom prometu vodea kineska luka s prvim
kontejnerskim terminalom u zemlji (izgraen potkraj 1970--ih godina).
Poslije Shanghaja po veliini prometa je luka Singapore te luka Rotterdam.

3.2. Rijene luke

Rijene su rijeno-morske luke, smjetene daleko od mora u rijenom tijeku, ali

pristupane i velikim morskim brodovima (New Orleans, Wuhan, Rosario, Manaus). Inae,
rijene luke slue samo za rijene brodove. Na plovidbu rijekama utjeu prirodni uvjeti, kao
to su morfologija i veliina pada rijekog korita, povrinska brzina vode, te reim vodostaja
(veliina vodenog toka).

Osobito velik promet imaju rijeke koje teku industrijskim predjelima (Rajna, Dunav,
Majna...). Plovnost rijeka nadovezuje se i kanalima, pa tako spojene rijeke imaju osobito
veliki prometni znaaj.
U Europi ukupno oko 5% prijevoznih usluge prua rijeni promet. U nekim europskim
zemljama je postotak je vei.U Njemakoj je oko 10,1%, 14,3% u Belgiji a u Nizozemskoj
ak 14,9%.

Rijeni promet Republike Hrvatske dio je europskog prometnog sustava. Dunavom,

Dravom i Savom, Hrvatska je povezana sa zapadnom, srednjom i istonom Europom.
Hrvatski luki sustav na unutarnjim vodama obuhvaa etiri meunarodne luke (Sisak,
lavonski Brod, Osijek i Vukovar) te nekoliko sadanjih i buduih pristanita. Sadanje stanje
obiljeavaju neuravnoteena trina potranja za transportom roba na Savi i Dunavu,

uglavnom kao posljedica drugaijih navigacijskih uvjeta te tehnika i tehnoloka zastarjelost i

manjak kapaciteta.
Luka Vukovar i luka Osijek najvee su hrvatske rijene luke - prema udjelu u ukupnom
prometu ostvarenom u unutranjoj plovidbi Hrvatske.

Hrvatske rijene luke trebaju se kvalitativno i tehnoloki osuvremeniti kako bi mogle

udovoljiti postojeoj i oekivanoj transportnoj potranji. Pored modernizacije osnovne luke
infrastrukture, treba unaprijediti sustave sigurnosti i nadzora na lukom podruju. Luke se
moraju prometno povezati s glavnim cestovnim i eljeznikim koridorima kako bi se ostvarila
bolja integracija s gospodarskim zaleem i stvorili preduvjeti za razvitak intermodalnog
prometa.

3.3. Kanalske luke

Kanalske luke su smjetene u umjetno izraenim putevima, kanalima (npr.Port Said,

Balboa, Rendsburg. Manchester). Plovidba po kanalima zavisi od njegovih dimenzija.
Pomorski kanali su u pomorskom prometu, odnosno cirkulaciji pomorskih robnih tokova
od iznimne globalne vanosti. Osim to na globalnoj razini povezuju pojedine prostore,
odnosno kontinente, odreeni pomorski kanali bitno skrauju pomorsko putovanje bilo
izmeu dvaju kontinenata, pomorskih regija, ili dviju drava. Time, prizvode i znaajne
pozitivne efekte, koji se odnose na samo na krau duinu i vrijeme putovanja, ve ujedno i na
ekonomske efekte utede u trokovima putovanja.

Kontejnerski promet ini 40% ukupnog svjetskog pomorskog prometa, najfrekventnija

podruja gdje se promet kontejnera odvija su podruja sjeverne Azije (Japan) gdje prijevoz
dominira preko Panamskog kanala, te junoistona Azija (Singapur, Hong Kong) gdje
prijevoz preko Indijskog poluotoka dominira preko Sueskog kanala.

Sueski kanal povezuje rute Indijskog poluotoka, te Srednjeg Istoka prema Europi do
istone obale SAD-a koja su vana podruja za pomorsku plovidbu. Dok s druge strane
Panamski kanal ima znaajnu rutu od Japana, te jugoistone Azije preko Tihog oceana do
zapadne obale SAD-a gdje su znaajne luke Norfolk, Savanah, Charleston te povezivanje
preko Panamskog kanala istonu obalu SAD-a.

Luka Port Said je 28.-najprometnija luka za kontejnerski promet, druga najprometnija u

arapskom svijetu (odmah iza luke Salalaha u Omanu), a najprometnija kontejner luka u
Egiptu, sa 3,47 milijuna TEU prevezeni u 2009. [9] Podijeljena je na: Port Said Port i East
Port Said. Luka granii moru, prema zamiljenoj liniji od zapadnog lukobrana granice do
istonog kraja lukobrana. I od Sueskog kanala, je omeena zamiljenom linijom koja se
protee popreno od june obale kanala spojenog na Manzala jezero.

3.4. Otone luke

Otone luke su one na otonim obalama ili zauzimaju cijele otoke. esto su pretvorene u
naftne terminale, a veza s obalom je naftovod na dnu mora.
Otone luke mogu biti i umjetno napravljeni otoci specijalno konstruirani kao luke.

3.5. Lagunske luke

Lagunske luke su one smjetene u lagunama. Najpoznatiji primjer lagunske luke je

Venecija.
Najee odvojene pjeanim nasipima (lido, kosa, mierzeja) - Venezija, Corpus Christi
(Mex. zaljev, luke na Baltiom i Crnom moru...).
Plitke su i teko pristupane pa su namijenjene samo manjim plovilima.

3.6. Estuarijske luke

Estuarijske su luke duboko u rijenim ljevkastim uima nastalim djelovanjem plime i

oseke s visokom amplitudom morskih mjena.
Najpoznatiji primjeri estuarijskih luka su London, Rotterdam, Hamburg...
U poetku 20. st. Hamburg je ve glavna luka gospodarski snane Njemake i jedna od
vodeih luka Europe. Postoji velik broj lukih bazena; bazeni luka za ito, luka za ugljen i
rude, luke za drvo, voe i ivene namirnice i luka za naftu s rafinerijama.

Londonska luka radi kako bi se osigurala sigurnost plovidbe uz plimnu Temzu, dijelei
svoje marine, okoli, planiranja i druge strunosti u svrhu promicanja koritenja rijeke i
ouvanja svog jedinstvenog morskog okolia. Temza je dom britanskoj drugoj najveoj luci,
najprometnija unutarnjim plovnim putovima za terete i putnike, te centar za sportske
dogaaje.

4. ZAKLJUAK

Luka je postrojenje za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika
s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putnike i teretne luke. Ako su tereti samo
jedne vrste i slue kao odlazna postaja za promet roba i dobara proizvedenih u oblinjoj
tvornici, rudniku ili naftnoj rafineriji, onda ih nazivamo terminalima.
Obino se nalazi na obali mora, jezera, rijeka ili kanala te ih temeljem tih svojstava
dijelimo na morske, rijene ili jezerske luke.
Teretne luke esto imaju opremu za prekrcaj tereta kao to su dizalice i viliari, iji
vlasnici mogu biti privatne osobe ili javne ustanove. esto se u blizini luke nalaze skladita,
prostori za konzerviranje, hladnjae, cisterne i druge objekte za obradu i skladitenje robe, a
zbog svoje vanosti, i razne graevine podgradnje i nadgradnje bivaju izgraene kraj luk.
Za funkcioniranje luke vana je dubina mora ili vode u kanalima ili vezovima, zatita od
vjetra, valova i oluja, kao i pristup kopnenim prijevoznim sredstvima kao to su eljeznica i
cesta. Vee luke imaju i svoje brode za posebne namjene.
Zbog svoje vanosti za svoj gospodarski okoli, a radi ureenosti poslovanja i
sprijeavanja svih zlouporaba, i dravna zakonodavstva (svih upravnih razina) imaju posebne
skupine zakona i propisa koje se strogo bave lukim stvarima, a i same luke imaju svoje
uprave i pravilnike kojima se svi korisnici lukih usluga se moraju podrediti. Pristanite je
nepotpuno zatiena vodena povrina za prihvat brodova (hidrotehnika definicija). Ostale
funkcije pristanita su sline funkcijama luke.