EKONOMSKA KOLA kolska godina

2014./2015.
IMOTSKI Ljetni ispitni rok

ZAVRNI RAD

Nastavni predmet: Osnove ekonomije

Tema: Dravni proraun

Uenik-ca:
Mentor:
Milan Medvidovi (4.F) Slavko
Lonar, dipl. oec.
Ekonomist

IMOTSKI, SVIBANJ 2015.

1. SADRAJ
1.
UVOD
2
2. POJAM
PRORAUNA
.3
2.1. Proraunski suficit I
deficit4
3. PRIHODI DRAVNOG
PRORAUNA.
5
3.1. Porezni
prihodi
5
3.2.
Doprinosi
5
3.3. Prihodi od prodaje nefinancijske
imovine..5
3.4.
Pomoi
.6
3.5. Ostali
prihodi
6
4. RASHODI DRAVNOG
PRORAUNA6
4.1. Rashodi
poslovanja
.6
4.2. Socijalne
naknade
7
4.3. Rashodi za
zaposlene
.7

1
 4.4. Materialni
rashodi
7
4.5.
Subvencije
..7
4.6.
Pomoi
7
4.7. Financijski
rashodi
7
4.8. Rashodi za nabavu nefinancijske
imovine.8
5. JAVNI DUG..
8
6. PRORAUN IZVANPRORAUNSKIH FONDOVA..
9
7. RAUN
FINANCIRANJA
10
8. PRORAUNSKI PROCES.
.11
9.ZAKLJUAK
..13
10. POPIS
LITERATURA
.15

1. UVOD
Drava planira svoje prihode I rashode kako bi znala sa koliko e
novca u sljedeoj godini raspolagati, a koliko e potroiti. Taj plan koji
drava donosi za jednu godinu naziva se dravni proraun. Njime drava
utjee na ponaanje gospodarskih subjekata u vezi tednje, zapoljavanja
te investicijama. Proraun se jo moe nazvati I budet. Rije budet

2
potjee iz francuske rijei (bougette) koja je prestavljala konatu torbicu u
kojoj je se nosio novac u parlament. Donosi ga sabor za jednu godinu koja
se naziva I proraunska godina. Ona se podudara sa kalendarskom
godinom. Ako se ustanovi da su se prihodi ili rashodi nepravilno planirali
tada se vri rebalans prorauna. Rebalans je smanjenje ili poveanje
proraunskih iznosa u odnosu na prvobitni plan, a moe biti uzrokovan
posljedicama krize, recesije ili nekim drugim razlozima.
Da bi nastao proraun on prolazi kroz nekoliko faza. U tim se fazama
obavlja planiranje, priprema, raspodjela te usvajanje prorauna u sabor.
Takoer se planiraju prihodi I rashodi. Najvei udio u prihodima su od
poreza (PDV, troarine, carine). Rashodi u Hrvatskom proraunu sve vie
rastu. Uzrok rasta je svjetska kriza, neefikasnost nacionalne ekonomske
politike te se takoer osjete I posljedice ne tako davnog Domovinskog rata
koji je ostavio trag u gospodarstvu I u demografskom stanju zemlje zbog
velikog broja poginulih radnospodobnih osoba I mladih umirovljenika koji
primaju ratnu mirovinu, a nisu stariji od 50 godina (u Hrvatskoj se u
mirovinu odlazi sa 65 god). A osim toga Vlada neefikasno obavlja svoj
posao.
Javni dug je ukupna zaduenost drave u odreenom trenutku prema
njezinim stranim ili domaim vjerovnicima te je instrument fiskalne
politike. Javni dug nastaje kada drava ne prikupi dovoljno sredstava za
podmirenje rashoda u odreenom razdoblju te se mora zaduivati od
raznih vjerovnika. Javni dug moe biti domai, inozemni I potencijalni.
Obveza otplate javnog duga je obveza dravnog prorauna. Njime se
utjee na veliinu prorauna I na odreivanje veliine duga u opticaju. Za
otpatu javnog duga drava najee posee za prodajom vrjednosnih
papira, poveanjem poreza, prodajom dravne imovine ili se zaduuju
uzimajui nove kredite. Javni dug u Hrvatskoj je narastao do 54 mil . Ako
taj dug podjelimo sa brojem stanovnika, svaki ivui mukarac, ena I tek
roeno dijete duguju po 12620 eura. Ukupan javni dug u hrvatskoj je
premaio 78% ukupnog BDP-a drave.
U ovom radu cu objasniti temu dravni proraun. Isprva u
objanjavati osnovne pojmove prorauna te proraunski suficit I deficit.
Nakon toga u navesti prihode I rashode dravnog prorauna te sve
njihove dijelove od kojih se sastoje. Pisat u jo I o javnom dugu koji je
veliki problem u Hrvatskoj te o proraunu izvanproraunskih fondova,
raunu financiranja te proraunskim procesima.

3
2.POJAM PRORAUNA
Rije proraun potjee od srednjovjekovne engleske, francuske rijei
bougette to je simboliziralo kona torba odnosno vreica. U engleskoj
terminologiji ta je rije oznaavala konu torbu u kojoj je ministar financija
u parlament donosio prijedlog o prihodima i izdacima drave za idue
razdoblje. Upravo zbog toga ta rije se i koristi kao naziv za plan prihoda i
rashoda u odreenom vremenskom razdoblju. U Hrvatskoj se uz rije
budet upotrebljava i rije proraun1.
Dravni proraun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke
drave koji se donosi u nekom vremenskom razdoblju. Za njegovu izradu
zaduena je vlada, a prihvaa ga parlament. Proraun moemo podjeliti na
ravnoteni i neuravnoteni. Ravnoteni proraun je proraun u kojem su
prihodi i rashodi jednaki, a neuravnoteeni da su prihodi vei od rashoda
to nazivamo suficit. Ako su rashodi vei od prihoda to se naziva deficit.
Osnovni cilj prorauna i njegova svrha je planiranje prihoda i
rashoda, odnosno koliko e se novca i na koji nain prikupiti, te koliko e se
novca potroiti u tekuoj proraunskoj godini. Zakon o proraunu u
Republici Hrvatskoj odreen je u NN96/03 i njime se odreuje planiranje,
nain izrade i donoenja kao i zavravanja dravnog prorauna, prorauna
lokalnih jedinica, te prorauna izvanproraunskih fondova.
Dravni proraun obino se donosi u prosincu jer je to vrijeme prije
poetka fiskalne godine. 2 Spomenuti primici mogu se definirati kao priljevi
novca od financijske imovine (novana sredstva, potraivanja, dionice i
udjeli u kapitalu pravnih osoba, vrijednosni papiri i dr.) i zaduivanja
(uzimanja zajma ili izdavanja vrijednosnih papira za otplatu glavnice duga i
financiranje proraunskog manjka). Proraun je instrument ekonomske
politike kojim se utjee na ekonomski rast, zaposlenost, raspodjelu
dohotka, potronju, inflaciju itd.
Imamao tri su glavne funkcije prorauna:

Prikazuje najvanije ciljeve drave u fiskalnoj godini

Slui kao instrument kojim drava utjee na ekonomsko stanje
zemlje
Slui kao sustav kontrole prikupljanja i troenja proraunskih
sredstava

1 Proraun, http://hr.wikipedia.org/wiki/Proraun_(ekonomija), 27.05.2009.

2 Fiskalna godina je vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje drava

planira prihode i rashode. U Republici Hrvatskoj fiskalna godina traje od 1.sijenja
do 31.prosinca i podudara se sa tekuom godinom dok u npr. Velikoj Britaniji to
nije sluaj. Tamo naime fiskalna godina poinje1.travnja i traje do 31.oujka
sljedee kalendarske godine.

4
 Proraunom se prikazuju najvaniji ciljevi drave u fiskalnoj godini,
ali isto tako slui i kao sustav kontrole prikupljanja i troenja proraunskih
sredstava. Iz prorauna, dakle, moemo vidjeti koji su ciljevi drave, tj. na
koji nain e prikupljati prihode (npr. poveanjem poreza) i kako e iste
utroiti (npr. plae ili infrastrukturne investicije).
Proraunom se provode tri ekonomska cilja
alokacija ili dodjela javnih dobara graanima znai da se odreena
sredstva iz privatnog sektora usmjeravaju dravi kako bi ona mogla
proizvoditi javna dobra
preraspodjela dohotka su usmjeravanja novca od bogatih ka
siromanima (socijalna pomo), od mlaih ka starijima (isplata
mirovina), od visokorazvijenih regija onima koje to nisu (dotacije)
stabilizacijski cilj je briga drave za osiguravanjem odreene razine zaposlenosti i
niske stope inflacije

Kontrolu nakon izvrenja prorauna obavlja Dravni ured za reviziju,

ali isto tako vana je uloga graana i poreznih obveznika. Njihova uloga
ovisi o stupnju informiranosti, tj. dostupnosti informacija vezanih uz
proraun. Svaki zakon o proraunu sadri i kaznene odredbe koje se
provode u sluaju da se proraunski novac ne koristi prema namjeni.
Uplate u proraun moraju biti jednake isplatama , tj. proraun mora
biti uravnoteen to se odnosi na prihode i rashode. Drava troi javni
novac i upravo zbog te injenice mora potivati financijski plan. Dravni
proraun kao ekonomska kategorija je osnovni instrument kojim drava
utjee na gospodarske tokove I na ponaanje gospodarskih subjekata,
novo zapoljavanju I drugim ciljevima gospodarske politike.
Sredstvima iz dravnog prorauna koriste se proraunski I
izvanproraunski korisnici. Proraunski korisnici su institucije koje je
osnovala drava I koja se veim dijelom financira iz prorauna. A to su
dravne uprave (ministarstva, uredi dravne uprave) ustanove,
proraunski fondovi I podruja kulture, odgoja I sporta. A izvanproraunski
korisnici su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za
zapoljavanje, trgovaka drutva Itd.
2.1. Proraunski deficit I suficit
Proraunski suficit nastaje kada su za odreeno proraunsko
razdoblje svi proraunski prihodi (ostvareni oporezivanjem i drugim
naelima) vei od proraunskih rashoda.
Proraunski deficit nastaje kada su proraunski rashodi vei od
proraunskih prihoda za proraunsko razdoblje.

5
 Proraunski deficit stalni je pratilac nae gospodarske stvarnosti. On
je prisutan u snanim gospodarstvima, kao u SAD-u ili Velikoj Britaniji, i u
veini zemalja u razvoju te u dravama u tranziciji. Stvarni proraunski
prihodi i rashodi ovise o raznoraznim ekonomskim dogaajima, a mogu biti
manji ili vei od predvienih. Treba razlikovati proraunski deficit sredinje
drave od ope drave. Sredinje drave obuhvaa sve odjele, urede i
agencije koji imaju sredinju vlast nad cijelom zemljom. Ope drave
obuhvaa jedinice lokalne samouprave, te izvanproraunske fondove (npr.
zdravstveno osiguranje).
Imamo 3 vrste proraunskog deficita.
Strukturni deficit
Stvarni deficit
Cikliki deficit

Strukturni deficit oznaava koliki bi bili proraunski prihodi, rashodi i

deficit drave kada bi nacionalno gospodarstvo poslovalo na razini
potencijalne proizvodnje, tj. na granici svojih proizvodnih mogunosti, uz
primjenu tekue fiskalne politike. Strukturni dio prorauna je aktivan I
odreen diskrecijskim mjerama (odreivanje poreznih stopa).
Stvarni deficit odreuju ga stvarni rashodi, prihodi i deficiti u
proraunskom razdoblju.
Ciklini deficit oznaava razliku izmeu stvarnog i strukturnog
deficita. Njime se mjeri utjecaj poslovnog ciklusa na proraun, tj. uzima se
u obzir utjecaj ciklusa na proraunske prihode,rashode i deficit. Ciklini dio
prorauna je pasivan i odreen je stanjem poslovnog ciklusa (mjeri
poveanje i smanjenje nacionalnog dohotka) i ukupnog proizvoda to
nastaje kada nacionalno gospodarstvo ne postie potencijalnu razinu
ukupne proizvodnje.
Razlika izmeu strukturnoga i ciklikoga proraunskog deficita
oznaava razliku izmeu diskrecijskih ili automatskih stabilizatora.
Strukturnu potronju i strukturne prihode ine diskrecijski programi koje
donosi zakonodavno tijelo. Cikline deficite ine porezna troenja koja se
automatski prilagoavaju gospodarstvu.

3.PRIHODI DRAVNOG PRORAUNA

Prilikom planiranja prorauna izmeu ostalog se mora planirati I

proraunski prihodi dravnog prorauna. Ona mora unaprijed planirati iz
kojih e sve izvora prikupiti sredstva u iduoj godini te na to e ih sve
utroiti. Prihodi od dravnog prorauna su sljedei:

6
3.1. Porezni prihodi
Porezni prihodi su najznaajniji izvor sredstava dravnog prorauna.
To su prihodi od poreza na dohodak i prireza, poreza na dohodak, poreza
na dobit, poreza na imovinu, poreza na robu i usluge te poreza na
meunarodnu trgovinu i transakcije (tj. carina i carinskih pristojbi). Pritom
razlikujemo: direktne poreze, tj. porez na dohodak, prirez poreza na
dohodak, porezna dobit i porez na imovinu (snose ih porezni obveznici kad
dio svog dohotka, dobiti ili imovine uplauju direktno u dravni proraun) I
indirektne poreze(npr. PDV i troarine koji su ukljueni u cijenu, pa iako ih
uproraun uplauju trgovci, indirektno ih snose kupci).
3.2. Doprinosi
Doprinosi su namjenski javni prihodi, primjerice za zdravstveno i
mirovinsko osiguranje. Mogu se ubirati na teret poslodavca ili posloprimca.
Za razliku od poreza koji se slijevaju u zajedniku dravnu blagajnu i mogu
se troiti za bilo koju ope drutvenu potrebu, doprinosi se skupljaju u
posebnim fondovima I mogu se koristiti samo za namjenu za koju su
prikupljeni.
3.3. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose manje od 1%
ukupnih dravnih prihoda. Drava ih obino ostvaruje prodajom stambenih
i poslovnih objekata, zemljita, prijevoznih sredstava i stratekih zaliha.
3.4.Pomoi
Prihodi od pomoi mogu biti novane potpore meunarodne
organizacije te institucije I tijela EU-a, inozemnih vlada
3.5. Ostali prihodi
Ostali prihodi poslovanja nisu posebno znaajni za dravni proraun
jer iz godine u godinu ine tek 3 do 6% ukupnih prihoda poslovanja. Tu
moemo ubrojiti razne pomoi (od meunarodnih organizacija ili stranih
vlada), prihode od imovine (primjerice koncesija za koritenje hrvatskog
zranog prostora), pristojbe i naknade (primjerice biljezi koje plaate kad
podnosite zahtjev za izdavanje putovnice)

4.RASHODI DRAVNOG PRORAUNA

Da bismo mogli vidjeti tko, gdje i na to troi prikupljene prihode, svi
bi se rashodi u dravnom proraunu trebali prikazivati na vie naina.Tako
postoje: ekonomska klasifikacija po ekonomskoj namjeni rashoda
(primjerice naknade zaposlenima,subvencije, socijalne
naknade); funkcijska klasifikacija po namjeni rashoda (primjerice obrana,
zdravstvo, obrazovanje); programska klasifkacija po programima,
aktivnostima i projektima (primjerice programi zatite okolia,

7
informatizacije, pomoi poduzetnitvu), organizacijska klasifikacija po
organizacijskim jedinicama (primjerice Sabor, Vlada, ministarstva, dravni
zavodi i sl.),klasifkacija po izvorima financiranja koja prikazuje izvore
(primjerice porezi, doprinosi,Namjenski prihodi,donacije) te lokacijska
klasifikacija po teritorijalnim cjelinama (primjerice dravama, upanijama,
gradovima, opinama, podrujima posebne dravne skrbi).
Prikupljenim prihodima drava e pokrivati odnosno financirati
rashode. Rashodi dravnog prorauna su sljedei:

4.1. Rashodi poslovanja

Rashodi poslovanja vezani su uz poslovanje drave. Kako bi drava
mogla poslovati potrebno je plaati zaposlene u dravnim institucijama,
kako bi ti zaposleni mogli raditi (telefonirati, slati pisma, raditi u
odravanim zgradama) drava mora snositi razne materijalne rashode,
budui da dravi za njeno poslovanje esto nedostaje sredstava, zaduuje
se, pa mora snositi razne financijske trokove (primjerice kamate), kako bi
drava poticala razne neophodne djelatnosti, ali i odravala na ivotu
razne gubitae, daje im subvencije, kako bi nerazvijenije lokalne jedinice
mogle drati korak s onim razvijenijima drava im daje razne pomoi, a
socijalna drava naravno mora troiti i na socijalne naknade (mirovine,
naknade za nezaposlene,za bolovanje i rodilje).

4.2. Socijalne naknade

Socijalne naknade su naknade proistekle po osnovu prava iz
osiguranja (primjerice mirovine ili naknade za nezaposlene, za vrijeme
bolovanja ili porodiljskog) ili kao pomo siromanima u posebnim
okolnostima koje ne pokriva osnovno socijalno osiguranje (primjerice razne
pomoi obiteljima, sufinanciranje prijevoza, javne kuhinje).
Naknade iz osiguranja su mirovine, naknade za nezaposlene,
naknade za bolovanje i rodiljni dopust, naknade za djecu i obitelj, ali i za
medicinske usluge, ortopedske sprave i pomagala, farmaceutske proizvode
i sline naknade koje plaa drava. Naknade za socijalnu
pomo namijenjene su siromanima i to u posebnim okolnostima koje ne
pokriva osnovno socijalno osiguranje (primjerice razne pomoi obiteljima,
hendikepiranim osobama, sufinanciranje prijevoza, javne kuhinje).
4.3. Rashodi za zaposlene
U to spadaju rashodi za isplatu plaa dravnim slubenicima I
doprinosi za zdravstveno I mirovinsko osiguranje zaposlenika.
4.4. Materijalni rashodi

8
 Materijalni rashodi ukljuuju ukupnu vrijednost dobara i usluga koje
drava kupuje od privatnog sektora na slobodnom tritu, a za obavljanje
svojih aktivnosti. Tu se biljee rashodi vezani uz slubena putovanja,
struna usavravanja, uredski materijal, energiju, telefone, komunalne
usluge, informiranje i sl. Oko polovice tih rashoda odlazi na usluge poput
telefona, pote i prijevoza, tekueg i investicijskog odravanja i sl.
4.5. Subvencije
Subvencije su tekua nepovratna sredstva koja drava daje
poduzeima kako bi poticala njihovu proizvodnju, kompenzirala njihove
gubitke, odravala nie cijene odreenih proizvoda i sl. Subvencije se daju
trgovakim drutvima, poljoprivrednicima I obrtnicima.
4.6. Pomoi
Pomoi ili dotacije su bespovratni prijenosi sredstava meunarodnim
organizacijama, stranim vladama, proraunima, izvanproraunskim
korisnicima, bankama, financijskim institucijama I poduzeima. este su
pomoi dravnog prorauna lokalnim proraunima, a postoje i
meu jedinicama iste razine, primjerice upanijama. Mogu biti tekue (za
tekue rashode) i kapitalne (za nabavu dugotrajne imovine) te namjenske
I nenamjenske.

4.7. Financijski rashodi

Rije je o rashodima koji nastaju zbog financijskog poslovanja, a
ponajprije zbog dravnog zaduivanja. To su, primjerice, kamate po
izdanim vrijednosnim papirima; kamate po zajmovima od drugih razina
vlasti, inozemnih vlada, meunarodnih organizacija, banaka i drugih
financijskih organizacija; naknade za bankarske usluge i usluge platnog
prometa; zatezne kamate isl.
4.8. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rije je o nabavi neproizvedene imovine (primjerice zemljita),
proizvedene imovine (primjerice graevinskihvobjekata), plemenitih
metala, stratekih zaliha i sl. Obino se najvei dio tihvrashoda odnosi na
nabavu graevinskih objekata.

5. JAVNI DUG
Javni dug predstavljaju kumulirani proraunski deficiti koje je drava
financirala zaduivanjem. Rije je o sredstvima koja je drava pozajmila, a
jo Ih nije vratila te ih vjerovnici od nje potrauju u odreenom trenutku.

9
 Kada proraunskim prihodima drava nije prikupila dovoljno
sredstava za podmirenje rashoda, drava se zaduuje, odnosno sredstva
posuuje te ih jo nije vratila. A vjerovnici u odreenom trenutku mogu
potraivati svoja sredstva natrag.
Osnovni problemi koje donosi javni dug donosi dravi su: otplate
glavnice I kamata javnog duga utjeu na to da se smanjuje koliina novca
koju bi drava mogla koristiti za financiranje javnih potreba kao npr.
Izgradnja cesta, bolnica I vrtia. Zbog javnog duga drava mora podignuti
vee poreze koji ne terete samo sadanje generacije ve I budue, ako
drava se previe zadui moe se dogoditi da se ogranii zaduivanje
odreene koliine novca koja je jako potrebna. Te prevelik javni dug moe
dovesti do vie stope inflacije, veih kamatnih stopa na kredite
stanovnitva I poduzea I tako destabilizirati gospodarstvo I smanjiti
mogunost rasta BDP-a.

Ovisno o tome je li drava posudila novac na domaem ili u

inozemstvu razlikuje se: domai, inozemni I potencijalni dug.

Domai javni dug- nastaje kada se drava zaduuje u zemlji

Inozemni javni dug- nastaje kada se drava zaduuje u svijetu
Potencijalni javni dug- su izdana dravna jamstva I dug Hrvatske
banke za obnovu I razvoj (HBOR)
Za otplatu javnog duga drava se moe koristiti nekim od izvora
financiranja:
Izdavanje I prodaja vrijednosnih papira, najee se koriste
obveznice, na domaem I inozemnom tritu
Poveavanjem poreza
Prodaja dravne imovine
Kreditno zaduivanje u zemlji ili u inozemstvu
O izboru izvora financiranja javnog duga ovise I posljedice za
gospodarstvo zemlje. Poveavanjem dravnih poreza smanjuje se prihodi
stanovnitva, a kreditno zaduivanje I prodaja obveznica prebacuje obvezu
plaanja sadanji rashoda sa nas na budue mlae generacije.
Zakonom o izvrenju dravnog prorauna za svaku se godinu
utvruje gornji (maximalni) iznos zaduivanja i ukupni iznos jamstava. Tu
odluku donosi Sabor na prijedlog Vlade. Ministarstvo financija vodi popis
dugova i izdanih jamstava. Odluke o dugu i jamstvima objavljuju se u
Narodnim novinama.
Javni dug Hrvatske dosegnuo je 280 milijardi kuna. Krajem 2011.
javni dug iznosio je 170 milijardi kuna, no tada se raunao prema staroj
metodologiji. Prema novoj metodologiji, koja u javni dug ubraja i tvrtke u

10
dravnom vlasnitvu, on je tada iznosio oko 212milijardi kuna, to znai da
je u tri godine porastao za oko 70 milijardi kn.
S obzirom na podrijetlo javni dug moe biti: unutarnji dug i vanjski
dug
Unutarnji dug podrazumijeva dugovanje drave subjektima u
vlastitoj zemlji tj.
Graanima i pravnim osobama, pa mnogi tvrde da unutarnji dug
uope nije teret. Za unutarnji dug se esto kae kako je drava sama
sebi duna. Pri unutarnjem dugu potrebno je isplaivati kamate
vlasnicima obveznica.
Vanjski dug podrazumijeva dugovanje drave prema stranim
subjektima ili drugim dravama. Dakle, to je kumulirana vrijednost
zaduenja neke zemlje u inozemstvu.

Vanjski dug imaju i gospodarski stabilne zemlje (80-ih godina SAD-e

su bile zemlje kao dunik). Njihov je proraunski deficit nastao zbog razlike
izmeu domaih investicija i domae tednje, a potronja usmjeravala u
ekonomski razvoj. Javni dug ima za posljedice gospodarski rast zemlje i to,
ako se dug dravi poveava, stanovnitvo e plaati dravni dug umjesto
da akumulira privatni kapital. Poveanjem dravnog duga utjee se na
smanjenje nacionalnog dohotka, proizvodnja i potronja sporije
rastu.Prema tome, visok javni dug ima ogromne posljedice na gospodarski
rast zemlje.
6.PRORAUN IZVANPRORAUNSKIH FONDOVA
Izvanproraunski fondovi su pravne osobe osnovane na temelju
zakona, a financiraju se iz doprinosa, transfera iz dravnog prorauna,
prihoda od prodaje dionica i sl. Dakle, ostvaruju prihode iz vlastitih izvora,
ali jedan dio primaju i iz dravnog prorauna. Svaki fond izrauje svoj
prijedlog financijskog plana i dostavlja ga ministru financija. Saeci tih
planova prilau se uz prijedlog dravnog prorauna i podnose Saboru na
raspravu.U Hrvatskoj postoji osam izvanproraunskih fondova i svaki od
njih ima svoj proraun, ali svi se promatraju kao jedan. U izvanproraunske
fondove ubrajaju se socijalne funkcije, a to su zdravstvo, mirovine,
zapoljavanje, socijalna skrb, privatizacija, te prorauni javnih poduzea :
Hrvatske vode, Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste.3
Izvanproraunski korisnici dravnog prorauna su izvanproraunski
fondovi, trgovaka drutva i druge pravne osobe u kojima drava ima
odluujui utjecaj na upravljanje, ali imaju i znatan stupanj autonomije koja
ukljuuje samostalno odluivanje o dijelu prihoda i rashoda. Svaki
izvanproraunski korisnik dravnog prorauna ima zaseban proraun I
zbog toga se u mnogim zemljama prihodi i rashodi tih korisnika ne

3 Ministarstvo financija, Proraun, http://www.mfin.hr/hr/proracun

11
prikazuju u dravnom proraunu. U Hrvatskoj su, radi uinkovitijeg
upravljanja novcem glavnih izvanproraunskih korisnika (HZMO, HZZO i
HZZ) njihovi prihodi i rashodi od 2007. ukljueni u dravni proraun.
Najznaajnija karakteristika izvanproraunskih korisnika jest da su
oni zasebne pravne osobe koje iz svojih prorauna, koji se jo nazivaju I
financijski planovi, financiraju odreene javne potrebe poput izgradnje
cesta ili opskrbe vodom. Najei razlog njihova osnivanja je elja da se
osigura izvor financiranja za odreenu namjenu kako se ne bi dogodilo da
se prilikom izglaavanja dravnog prorauna, zbog pritisaka odreenih
skupina, neosigura dovoljno prihoda za tu svrhu.
Izvanproraunski korisnici se financiraju iz namjenskih prihoda i iz
proraunskih sredstava. Namjenski prihod podrazumijeva da je rije o
prihodu za koji je unaprijed definirano u koje se svrhe smije utroiti.

7.RAUN FINANCIRANJA
Raun financiranja je dio prorauna koji prikazuje nain financiranja
proraunskog manjka te koritenje proraunskog vika. Raun financiranja
pokazuje koliko se drava namjerava zaduiti u fiskalnoj godini, koliko
novca namjerava izdvojiti za otplatu dospjelih dugova, te stanje vikova
novca. Dakle, raun financiranja sastoji se od primitaka financiranja
(npr.novca posuenog od Europske banke za obnovu i razvoj), otplate
(novac koji drava otplauje domae i inozemne dugove), te stanja vika
Smanjenje ili poveanje proraunskih sredstava u odnosu na plan
prorauna donesen na poetku kalendarske godine naziva se rebalans
prorauna. Razlozi zbog kojih dolazi do rebalansa su nerealnost procjene
pojedinih proraunskih prihoda i potreba poveanja pojedinih izdataka.
Rebalans mogu izazvati nepredviene okolnosti u domaem ili
svjetskom gospodarstvu, kao primjerice svjetska recesija, ali moe biti i
posljedica nesposobnosti vlade da realno planira prihode i rashode.
Raun financiranja iskazuje pozajmljivanje i zaduivanje prorauna
drave i sastoji se od:

primitaka financiranja- novac za koji se drava zaduila (npr. kod

Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i sl.),
otplata je novac kojim drava otplauje dospjele domae i inozemne
dugove (glavnicu i kamate),
stanje vika (suficita).
Koritenje vika nije izravno prikazano u raunu financiranja. Koritenje
(potencijalnih) vikova iz prethodne godine se propisuje zakonom o
izvrenju prorauna koji se donosi svake godine zajedno s prijedlogom
prorana za iduu godinu.

12
 Stoga raun financiranja prikazuje koliko se drava namjerava
zaduiti u fiskalnoj godini, koliko novca namjerava izdvojiti za otplatu
dospjelih dugova te stanje vikova novca.

8. PRORAUNSKI PROCES
Proraunski proces obuhvaa pripremu, predlaganje, prihvaanje,
izvravanje i kontrolu prorauna, a oblikuje ga i na njega utjee niz
formalnih I neformalnih pravila. Proraunski proces je vrlo vaan jer se u
njegovim raznim fazama odluuje o nainu prikupljanja i troenja javnog
novca. Prije upoznavanja s proraunskim procesom i njegovim fazama,
upoznajmo osnovne sudionike proraunskog procesa i njihove uloge u tom
procesu. U razliitim fazama proraunskog procesa sudjeluju brojni
sudionici, a najvaniji meu njima su Vlada, Sabor, Ministarstvo financija i
ostali korisnici dravnog prorauna, te graani.
Sabor predstavlja graane, usvaja zakone i nadzire rad Vlade.
Zasjedanje se obavlja dva puta godinje: od 15. sijenja do 15. srpnja i od
15. rujna do 15.prosinca, te po potrebi izvanredno. Sabor ima 29 odbora, a
za proraunski proces su najvaniji odbor za zakonodavstvo I odbor za
financije i dravni proraun. U raspravama o proraunu Sabor analizira
programe i fiskalnu politiku koju je predloila Vlada, ali bi trebao tititi i
interese graana. Proraun je formalno donesen tek nakon to Sabor
odobri prihode i rashode koje mu je Vlada predloila. Sabor je ujedno i
proraunski korisnik, iji se rad financira iz dravnog prorauna. Stoga se s
pravom moe rei kako je Sabor mjesto gdje se odvijaju neke od
najvanijih aktivnosti proraunskog procesa.
Vlada je nositelj izvrne vlasti i provodi politiku koju je utvrdio Sabor.
Uokviru proraunskog procesa Vlada predlae fiskalnu politiku, definira
strategije dravnog prorauna unutar utvrenih gospodarskih, socijalnih i
politikih ciljeva, utvruje sve potrebne mjere prikupljanja prihoda,
predlae raspodjelu proraunskog novca po predvienim namjenama i
prioritetima, usmjerava i nadzire rad dravne uprave. Drugim rijeima,
Vlada je zaduena za cjelokupni gospodarski i socijalni razvitak zemlje.
Glavnu ulogu u radu vlade ima vladajua stranka. Njezin rad je pod otrim
okom javnosti. Na zastupnikim izborima birai ocjenjuju je li vlada dobro
obavlja svoj posao. Vladu potvruje sabor, kojem odgovara za svoj rad I
odluke koje donosi. Ako sabor zatrai izvjee o radu vlada ga je duna
predati.
Ministarstvo financija izvrno je tijelo Vlade i korisnik dravnog
prorauna. Odgovorno je za provoenje Vladine fiskalne politike i
ispunjavanje postavljenih proraunskih ciljeva. U prvoj fazi proraunskog
procesa Ministarstvo financija priprema analize i prognoze
makroekonomskih kretanja koje su temelj u utvrivanju fiskalne politike i
izrade dravnog prorauna, izrauje strategiju Vladinih programa kao

13
okosnicu za izradu smjernica ekonomske i fiskalne politike te prorauna po
programima, a izrauje i alje upute proraunskim korisnicima za izradu
prijedloga dravnog prorauna. Ministarstvo financija takoer izrauje i
kontrolira dravni proraun, odnosno planira naine prikupljanja prihoda i
prati izvrenje rashoda, te obavlja za dravu sve usluge vezane uz
prikupljanje i troenje proraunskih sredstava.Ukratko, Ministarstvo
financija izrauje osnovu financiranja svih javnih potreba proraunskih i
izvanproraunskih korisnika te lokalnih i regionalnih jedinica.
Korisnici dravnog prorauna su dravna tijela (ministarstva i
dravne agencije), ustanove, vijea manjinske samouprave, proraunski
fondovi I mjesna samouprava iji se rashodi za zaposlene ili materijalni
rashodi financiraju iz dravnog prorauna. To znai da su korisnici i Sabor,
Predsjednik Republike, Vlada te Ministarstvo financija. Proraunski se
korisnici moraju koristiti proraunskim sredstvima za namjene i ciljeve
zbog kojih su i osnovani (primjerice Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
portaza odgoj i obrazovanje, za programe visoke naobrazbe, razvitak
znanosti i znanstveno istraivake djelatnosti i porta). Kontrolu, nadzor i
reviziju koritenja proraunskih sredstava pojedinih proraunskih korisnika
obavljaju Ministarstvo financija I Dravni ured za reviziju (vanjski nadzor),
ali I svaki proraunski korisnik za sebe (unutarnji nadzor).
Graani izabiru svoje predstavnike koji u njihovo ime odluuju o svim
vanim pitanjima u dravi, pa i o dravnom proraunu. U proraun se
prikupljaju velike koliine novca, ali se proraunski novac i troi. Nain
prikupljanja I nain troenja novca iz prorauna ne tie se samo naih
predstavnika u Vladi, Saboru, Ministarstvu financija i ostalim ministarstvi-
ma. Proraun je previe vaan da bi bio preputen pojedinim politiarima i
razliitim interesnim skupinama i lobijima. Graani i razliite Vladine i
nevladine ustanove i organizacije mogu se i trebaju aktivno ukljuiti u
proraunski proces. Predstavnici koje su graani izabrali mogu odreivati
prioritete u financiranju javnih potreba i projekata koji ne moraju
odraavati elje graana. Ipak putem javnih medija, znanstvenih
institucija, nevladinih ustanova te interesnih skupina javnost se moe i
mora ukljuivati u raspravu o donoenju prorauna i dodjeli proraunskih
sredstava. Interesne skupine poput organiziranih sindikata ili poslodavaca
pokuavaju se, i najee uspijevaju, izboriti za ostvarenje svojih interesa.
Osim njih, na proraun mogu utjecati i udruge graana, raznovrsne
komore (primjerice industrijske, trgovake, odvjetnike, lijenike), crkve i
vjerske zajednice, te pojedinci. Utjecaj pojedinih aktera ovisi o njihovoj
snazi i organiziranosti.

14
9. ZAKLJUAK

Rije proraun dolazi od francuske rijei bougett to je u prijevodu

oznaavalo konu vreicu u kojoj je ministar financija u parlament donosio
prijedlog prihoda I rashoda. Proraun moe biti ravnoteni I
neuravnoteeni. Ravnoteni je kada su prihodi I rashodi jednaki, a
neuravnoteeni je kada su prihodi vei od rashoda to nazivamo suficit, a
suprotnu situaciju nazivamo deficit. Cilj prorauna je planiranje prihoda I
rashoda, odnosno planiranje koliko e se novca prikupiti I koliko e ga se
potroiti. Odobrava ga sabor, a kontrolu nad njim provodi dravni ured za
reviziju. Drava unaprijed odreuje izvore od kojih e prikupiti sredstva.
Najznaajniji izvori prihoda su prihodi od poreza takoer imamo I
prihode od doprinosa, prihode od prodaje nefinancijske imovine, pomoi te
ostale prihode. Sredstva koja su skupljena od mirovniskih I zdravstvenih
doprinosa se ne smiju troiti na nita osim za namjenu za koju su I
prikupljeni, a to je isplata mirovina I zdravstenog osiguranja. Osim prihoda
imamo I rashode. Osim rashoda poslovanja imamo jo I socijalne naknade,
rashode za zaposlene, materialne rashode, subvencije, pomoi, financijske
rashode te rashode za nabavu nefinancijske imovine. Kako bi nerazvijene
lokalne jedinice mogle drati korak s onim razvijenim drava im daje razne
pomoi. Drava takoer daje naknade za nezaposlene, za bolovanje,
porodiljne dopuste, ortopedska pomagala, sufinanciranje prijevoza, javne
kuhinje I ostalo. Drava je kao I ostalo domainstvo te I ono troi sredstva
za obavljanje djelatnosti kao to su rashodi slubenih putovanja, uredskih
materijala, energije, telefona itd.
Javni dug prestavljaju komulirani proraunski deficiti koje je drava
financirala zaduivanjem. To su sredstva koje je pozajmila, a jo ih nije
vratila. Drava snosi velike probleme koje proizlaze iz javnog duga kad ima
manju koliinu novca za financiranje javnih potreba jer mora vraati
kamate I glavnice pozajmljenih kredita. Kako bi drava isplatila taj dug ona
moe poveati stope poreza pa tako graani moraju plaati veu cijenu.
Prevelik dug moe dovesti do rasta inflacije, te poveanja kamatnih stopa

15
na kredite stanovnitva. Razlikujemo tri vrste duga. To su doma, inozemni
I potencijani javni dug. Koji e dug biti ovisi odakle je drava pozajmila
sredstva. Zakon je odredio da se svake godine utvruje gornji iznos
zaduivanja I ukupni iznos jamstva. Odluke o dugu I jamstvima objavljuju
se u narodnim novinama.
U hrvatskoj postoji osam izvanproraunskih fondova I svaki od njih
ima svoj proraun, ali svi se promatraju kao jedan. One su pravne osobe
osnovane na temelju zakona, a financiraju se iz dravnih doprinosa,
prihoda od prodaje dionica I sl. Ti fondovi su namjenjeni za financiranje
nekih javnih potreba poput izgradnje ceste ili opskrbe vodom.
Raun financiranja pokazuje koliko se drava namjerava zaduiti u
fiskalnoj godini, koliko novca namjerava ostaviti za otplatu dugova, te
stanje vika novca. On se sastoji od primitaka financiranja otplate te stanja
vika. Poveanje ili smanjenje proraunskih sredstava s obzirom na
poetak fiskalne godine naziva se rebalans. On nastaje zbog loe procjene
prihoda I potrebe poveanja pojedinih izdataka.
Dravni proraun je plan prihoda I rashoda drave, obino za jednu
kalendarsku godinu. Godina za koju se donosi dravni proraun naziva se
proraunska ili fiskalna godina. Fiskalna godina je vremensko razdoblje od
dvanaest mjeseci za koje drava planira prihode I rashode. U Republici
Hrvatskoj ona traje od 1.sijenja do 31.prosinca I podudara se sa tekuom
godinom dok u Velikoj Britaniji to nije sluaj. Tamo fiskalna godina poinje
1.travnja I traje do 31.oujka sljedee kalendarske godine. Za izradu
dravnog prorauna zaduena je vlada, a prihvaa ga proraun. U
proraunu se planira koliko e se novca prikupiti I na koje e se naine
potroiti. Iz prorauna se moe vidjeti koji su ciljevi drave. Uplate u
proraunu moraju biti jednake isplatama, tj. Proraun mora biti
uravnoteen to se odnosi na prihode I rashode. Sredstvima iz prorauna
se koriste proraunski I izvanproraunski korisnici. Proraunski su oni koje
je osnovala drava, a to su dravne uprave, proraunski fondovi I podruja
kulture, sporta. A izvan proraunski korisnici su HZMO, HZZ. Kontrolu
prorauna obavlja Dravni ured za reviziju. Svaki zakon o proraunu sadri
I kaznene odredbe koje se provode u sluaju da se proraunski novac ne
koristi prema namjeni.

16
10.POPIS LITERATURE
Knjige:
1. Babi, M ,,Makroekonimija, MATE, Zagreb, 2007.
2. Bani, ., Rei, I., kare, M., Terihaj, Osnove ekonomije 2,kolska
knjiga, Zagreb 2014.
3. Bajo,.A.,Broni.,M., Ott.,K. Proraunski vodi 2009.
4. Beni, ., Uvod u ekonomiju, kolska knjiga, Zagreb, 2011.
5. Gregory Mankiw, N., Osnove ekonomije 2006.
6. Samuelson, P.A,; Nardhaus, W.D. ,,Ekonomija, MATE,Zagreb, 2004.
7. Zoreti, G. i dr. Gospodarstvo 1, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
8. Zoreti, G. i dr. Gospodarstvo 2, kolska knjiga, Zagreb, 2006.

Internet:
1. Proraun, http//hr.wikipedia.org/wiki/Proraun_(ekonomija), 2014
2. Ministarstvo financija, Proraun, http://www.mfin.hr/proraun 2013
3. Republika Hrvatska, ministarstvo financija,
http//hr.mfin.hr/hr/proracun
4. Institut za javne financije, www.ijf.hr/pojmovnik/javni_dug.htm

17
 OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRNOG RADA

Datum predaje pisanog dijela zavrnog _________________________________________

rada:

Ocjena izradbe pisanog dijela zavrnog _________________________________________

rada:

Ocjena obrane zavrnog rada: _________________________________________

Opa ocjena izradbe i obrane zavrnog _________________________________________

rada:

Obrazloenje ope _________________________________________________________

ocjene:
__________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

lanovi Povjerenstva: 1 ________________________________________ (predsjednik)

2 ______________________________________________ (lan)

3 ______________________________________________ (lan)

Izdvojeno miljenje ______________________________________________

lana Povjerenstva:
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________

Potpis mentora: Potpis predsjednika Povjerenstva:

______________________________ ______________________________

18
 KONZULTACIJSKI LIST

Uenik: _____________________________________________ Razred: _____

Mentor _____________________________________________
:

Tema: ______________________________________________________________________

R. Datu Biljeke o napredovanju Potpis

br. m mentora

Mentor je prihvatio pisani dio zavrnog rada dana

____________________

te Povjerenstvu predlae ocjenu ____________________.

19
20