POMORSKA PROMETNA

POLITIKA

Split, 10 Oujka 2014

kap.Joko Nikoli, dipl.ing.

UVOD POMORSKI SUSTAVI I PROMETNA POLITIKA

Definicije i pojmovi Pomorstvo (shipping)

Pomorstvo je skup djelatnosti, vjetina i drutvenih sadraja na moru ili u svezi s morem
Iskoritavanje mora kao plovnog puta : moreplovstvo i brodarstvo
Eksploatacija morskih bogatstava : ribarstvo, ribolov, marikultura, eksploatacija nafte i plina,
eksploatacija luka, brodogradnje, pomorske privrede, pomorskog porta i sl.
Stoga pomorska politika i razvoj gospodarstva - uspostava naela kontrole, ouvanja i zatite mora
i morskog okolia

Uspostava sustavne pomorske politike: koja integrira razliite djelatnosti koje se obavljaju

na moru i uz more meusobne korelacije : pozitivne i negativne npr.

Pozitivne : brodogradnja i brodarstvo - ribarstvo i turizam
Negativne : sluaj pomorske nezgode direktna ugroza ribarstva i turizma

Znaaj i uloga pomorske politike u drutvu : moe bit nacionalna ( pojedine drave)

- regionalna (obuhvaa podruja susjednih drava) meudravna (Europska unija)

Komponente pomorske politike: NAELA - CILJEVI MJERE

- Naela ureuju pravila ponaanja i djelovanja
- Ciljevi definiraju to je potrebno napraviti
- Mjere - instrumenti koji definiraju kako je neto potrebno napraviti

POMORSKO GOSPODARSTVO I POMORSKA DJELATNOST

Pomorsko gospodarstvo ili pomorska privreda

pomorska privreda: skup privrednih djelatnosti koje iskoritavaju more ili su u izravnoj vezi s tom
djelatnou(eng. Shipping industry ili maritime economy)

proizvodne i prometne (uslune) djelatnosti

proizvodne djelatnosti obuhvaaju : morsku brodogradnju, morsko ribarstvo, eksploatacija organskih i
neorganskih morskih bogatstava, podmorsko rudarstvo, pratea industrija

prometne (uslune) djelatnosti pomorskog gospodarstva : morsko brodarstvo, morske luke, pomorsku
(luku)
pediciju, pomorske agencije, vanjsku trgovinu, ugovornu kontrolu kvantitete i kvalitete robe, opskrba
brodova,
osiguranje plovila i putnika u pomorskom prometu, nautiki turizam, spaavanje, vaenje, tegljenje, pilotau
i privezivanje brodova i druge djelatnosti u sklopu pomorskog gospodarstva.

mjesto i uloga znanosti u pomorstvu (pomorska znanost): tehnologija prometa i transporta

tehnologija prometa: svrstava se u tehniko znanstveno podruje, a definira se kao znanost koja se temelji
na izuavanju tehnikih sredstava, prirodnih bogatstava (materijali, energija, prirodna sredina, ljudski
potencijali (vjetina i znanja) i drutvenih sadraja (motivacijski, regulacijski), kod prijevoza ljudi, dobara.

tehnologija pomorskog teretnog i putnikog prometa

priprema prijevoza, provedba prijevoza, tehnologija zavravanje prijevoza

ULOGA POMORSKOG SUSTAVA U NACIONALNOM I

GLOBALNOM GOSPODARSTVU

Pomorski sustav u irem smislu oituje se kao ekonomska, drutvena, regionalna i tehnikotehnoloka cjelina i dio je ukupnog nacionalnog gospodarskog i drutvenog sustava
Mjesto i uloga pomorskog gospodarstva u nacionalnom gospodarstvu, ogleda se u izravnom
stvaranju nacionalnih makroekonomskih agregata kao to su drutveni proizvod, nacionalni dohodak, broj zaposlenih i pozitivan
saldo u vanjskotrgovinskoj razmjeni
- djelatnosti u primarnom sektoru poput ribarstva i eksploatacije morskih bogatstava
- djelatnosti sekundarnog sektora svrstava se brodogradnja
- djelatnosti tercijarnog sektora svrstava se djelatnost uslunog obiljeja
Pojam prometa (maritime traffic) sadrajno je najiri i ukljuuje pojam transporta i prijevoza
Pomorski promet obuhvaa prijevoz robe i putnika brodovima, morem, prekrcajne operacije i procese u luci, te sve operacije i
komunikacije u pomorskom prijevozu i morskom brodarstvu
Znaenje i obiljeja pomorskog sustava: to je sloeni dinamiki i stohastiki sustav podloan
stalnim promjenama obiljeja takvih sustava su: cilj, aktivnost, struktura, ulazne i izlazne varijable, pravila ponaanja,
okruenje, informacije, sloenost, dinaminost, upravljivost i rezultati koji se moraju imati na umu pri svakoj analizi pomorskog
sustava.
Upravljanje pomorskim sustavom: upravlja se u dvije faze odabir upravljakih akcija za ostvarenje cilja
- provoenje odabranih upravljakih akcijaNajznaajniji segment upravljanja je odluivanje. Odluka mora biti razumljiva i prihvatljiva zaposlenicima
proces odluivanja donosi se kroz faze: definiranje problema, prikupljanje podataka i informacija, prijedlog moguih akcija,
analiza moguih akcija, izbor optimalne akcije uz precizno definiranje kriterija, procjena rezultata.
informacije moraju biti: spekulativnog, hibridnog i znanstvenog tipa prednost imaju informacije znanstvenog tipa koje su
objektivne, precizne i dobivene kvantitativnim metodama korekcije.
Ciljevi pomorskog sustava, moraju biti definirani u oblasti pravne regulative, a nakon toga i u kreditno monetarnoj politici.
nositelji tih ciljeva su organi vlasti zadueni za definiranje i realizaciju politike u oblasti pomorstva-

POJAM I FUNKCIJA MORSKOG BRODARSTVA

Morsko brodarstvo je gospodarstvena djelatnost kojoj je svrha i cilj prijevoz putnika i robe morem
- pomorski prijevoz (transport), more zauzima 70.8% povrine nema velikih ulaganja u infrastrukturu
- pomorski promet (obuhvaa sve operacije i komunikacije u morskom brodarstvu)

Glavna znaajka suvremenog svijeta jest globalizacija, koja se temelji na to jeftinijem i masovnijem
prijevozu sirovina i roba diljem svijeta. Oko 80% svjetske trgovine odvija po volumeni i 70% po vrijednostima
odvija se morem. Morsko brodarstvo je najkonkurentnija privredna grana, otvorena na tritu konkurentnosti
roba, bez ogranienja posluju diljem svijeta i pod zastavama pogodnosti.

EU je prepoznala strateki znaaj brodarstva i njegovu izloenost konkurenciji te mu je dodijelila poseban

status, mjere za privlaenje brodarstva pod zastave drava lanica , stvarajui pretpostavke
povoljnih uvjeta poslovanja- porezne povlastice. Prema smjernicama EU brodari imaju mogunost plaanja
paualnog porezaporez po tonai (tonnage tax), a pomorci mogu biti potpuno osloboeni poreza na
dohodak i socijalna davanja.
Nositelj morskog brodarstva je brodar definiran kao fizika ili pravna osoba koja je kao posjednik broda
nositelj plovidbenog pothvata tj. bavi se iskoritavanjem broda kao sredstva za prijevoz ljudi i roba morem. U
suvremenim uvjetima brodari nisu samo ogranieni na organizaciju prijevoza, ve esto organiziraju i
prekrcajne, agencijske i otpremnike poslove u lukama.

U povijesno razvitku morskog brodarstva znaajnu ulogu zauzimaju dva kljuna razdoblja
- velika zemljopisna otkria (15. i 16 stoljee), kartografija, navigacijska pomagala, konstrukcija brod.
- industrijska revolucija (18. i 19. stoljee).,jedrenjaci,parobrodi s turbinom,dizel pogon,plinska turbina. Dolazi
do razvoja tehnolokih i ekonomskih kriterija u morskom brodarstvu.

TERETNO I PUTNIKO BRODARSTVO

Obzirom na predmet prijevoza morsko brodarstvo dijeli se na dvije skupine:

- putniko brodarstvo prema tehnolokim i ekonomskim kriterijima dijeli se na linijsko i turistiko,
a prema zemljopisnom obuhvatu na kabotano i prekomorsko
- teretno brodarstvo kao najvei i najvaniji dio morskog brodarstva dijeli se u tri skupine;
- slobodno (trampersko)- linijsko brodarstvo - tankersko brodarstvo
Linijsko teretno brodarstvo: nain koritenja u linijskom brodarstvu s obzirom na nain utvrivanja
vozarina, djelovanje trita i organizacijsku strukturu, znatno se razlikuje od ostalih osnovnih vrsta
teretnog brodarstva- funkcioniranje LB determinira svoje posebnosti;
a) nudi samo odreeni dio kapaciteta skladita
b) ponueni dio brodskog prostora odnosi se na vie vrsta tereta i na vie krcatelja
c) linijski brod ima stalnu liniju za due vrijeme povezujui vie luka
d) dugorono povezivanje luka ukrcaja i iskrcaja u vremenskom razmaku(utvreni plovidbeni red)
e) linijski brodar odrava pomorski prijevoz na liniji s vie brodova
- Predmet prijevoza LB je generalni teret koji je esto objedinjen u kontejnerima
- Linijski brodari su najee organizirani kao d.d. drutva, vrlo sloene organizacijske strukture
- LB posluje prema 2linijskim uvjetima (liner terms), prema kojima ukoliko nije drugaije dogovoreno,
brodar snosi trokove ukrcaja i iskrcaja tereta u lukama.
- Osnovni pisani ugovor za prijevozne usluge je teretnica ( bill of lading ), za razliku od brodarskog
ugovora ( charter party) koji je uobiajen u slobodnom i tankerskom brodarstvu.
- Linijsko putovanje broda redoviti se obraunava u polaznom ( out voyage, out trip) i povratnom (home
voyage, home trip) smjeru kao kruno putovanje (round voyage, round trip)
- Linijsko brodarstvo je vrst strukturirani podsustav koji se ne prilagoava trinim uvjetima
- LB raspolae s vie brodova i ima zadan red plovidbe, vozarine se ne mijenjaju kroz due vrijeme
- LB danas ima oko 5% udjela opremljeni dizalicama - brzina od 17-21 v.

TANKERSKO BRODARSTVO

Plovidbeni pravci u prijevozu nafte i derivata gotovo da su stalni, odreeni izmeu zemalja proizvoaa i preraivaa nafte.
Tankeri se obino iskoritavaju u punom koliinskom putovanju za jedno ili vie putovanja(time charter party)
Plovidbeni pravci u prijevozu nafte su gotovi stalni ( slinost s linijskim brodarstvom)
Karakteristika plovidbe u povratu pravcu u balastu
Potranja brodskog prostora zasniva se na tritu i potrebama za potronju nafte i derivata
Tankerski brodar esto je ujedno proizvoa i prodavalac nafte - 30-40% svjetske tankerske flote
Tankerska naftna drutva oko 20 30 % imaju dugorone ugovore o najmu
Vozarine - se raunaju kao trokovi prijevoza, a ne kao trokovi prodajne cijene prijevoznih usluga. Vozarine se prikazuju na
osnovu svjetske tankerske vozarinske skale (world wide tanker nominal freight scale), rauna se na bazi trokova prijevoza
koje ima industrija prerade nafte na temelju trokova brodara i slue kao temelj prorauna.
Tereti ograniena koliina tereta (sirova nafta - crude oil, naftni derivati oil products, ukapljeni plin liquified gas, kemikalijechemical products.(oil tankers, chemical tankers, product carriers, LNG i LPG tankeri,
kombinirani brodovi rasuti i tekui OBO carriers.
Organizacija poduzea uz sudjelovanje naftnog Poligopola prevladavaju veliki brodari, financijski jaki i dobro organizirani
brodari novim tehnologijama i automatizacijom dolazi do promjene u organizaciji poduzea
- smanjenje broja zaposlenih djelatnika uz veu strunost i viestruka znanja
Trite tankerskog brodskog prostora jasni tipoloki odnosi nastaju nakon drugog svjetskog rata
- prostorni obuhvat(djelovanje) najmanji u odnosu na ostale tipove trita brodskog prostora
- roba koja se prevozi nafta i naftni derivati
- plovidbeni pravci samo manji broj- veza rafinerije stupanj konkurentnosti je najvaniji kriterij odreivanja tipoloke
posebnosti tog trita izdvojen iz tramperskog brodarskog prostora nafta najvaniji teret suvremenog brodarstva
Karakteristika trita meunarodna ekonomska i vertikalana koncentracija kapitala u proizvodnji i preradi
nafte povezivanje proizvoaa i preraivaa nafte jaka meunarodna sprega izmeu korisnika i brodara, dolazi do razvoja
industrijskog brodarstva.
Dva oblika trita zatvoreni dio 40-50%(vlastita org. dugoroni U. - Otvoreni dio trita (open freight market)
Oligaristiki karakter trita- veliki dio tankerskog trita je dio jakog naftnog oligopola- slobodni dio trita, obiljeen je
snanom konkurencijom brodara, to ih ini slabijim i nejednakim u odnosu na Oligopolnu organizaciju.

PUTNIKO BRODARSTVO

Linijsko putniko brodarstvo: tehniku razinu podsustava linijskog putnikog brodarstva sainjavaju
klasini putniki brodovi i trajekti. U suvremenim uvjetima u pomorskom putnikom prometu sve vie se
koriste nove vrste plovila trajekti velikih brzina (od 30 do 50 v.), dvotrupci, hidrogliseri, hidrobusi, SWATCH
i sl. Kod nabavke ovakvih plovila potrebna su znatna ulaganja i odgovarajua organizacija pomorskog
prijevoznog procesa. Organizacijsku razinu u pravilu, ine velika brodarska poduzea, s mogunou znatnih
Investicijskih ulaganja u brodovlje, koja su najee ustrojena u dionika drutva. U zemljama gdje je
odravanje linijskih veza izmeu otoka i obale opedrutveni interes, brodari su obino dravna
poduzea.(Jadrolinija).
Organizacijska struktura putnikih linijskih brodara je sloenija od strukture teretnih brodara usluge
ugostiteljstva bijelo osoblje nabavna funkcija.
Trajekti za prijevoz putnika i vozila RO-RO brodovi nemaju poprenih pregrada i kod veih pomorskih
nezgoda brzo potonu. Uvoenjem ISM koda vezanog za ustroj cjelokupne organizacije, koristi normu za
pravovremenu reakciju i izbjegavanje najteih posljedica.

Turistiko putniko brodarstvo: u njegovu tehniku razinu spadaju vrlo luksuzno opremljeni brodovi za
kruna putovanja, koji pomou vitke linije trupa i snanih brodskih motora razvijaju velike brzine. Budui da se
radi o vrlo skupim plovilima, poduzea moraju raspolagati znatnom financijskom snagom.
U organizacijskoj strukturi turistikoj brodarstva posebno je vana kadrovska struktura, zbog pronalaska
visoko kvalitetne strukture zaposlenih djelatnika. Vana je iskoritenost to veeg broja dana u navigaciji i
prelazi u sezonsko podruje i na to kvalitetnija odredita.
Prodaju brodskog prostora obavljaju turistike agencije koje moraju imati jako dobru mreu agencijskih
usluga, to mora jamiti to bolju popunjenost i podjelu financijske odgovornosti kod eventualne loije
popunjenosti brodskog kapaciteta koji moe biti uzrokovan, loijim vremenskim uvjetima i krizi na globalnom
tritu.

MORSKE LUKE I LUKA POLITIKA

Morske luke kljuni su podsustav pomorskog i prometnog sustava zemlje
Luke su vana karika u transportnom lancu, kao distribucijska i logistika sredita, luke predstavljaju
najznaajnije toke u meunarodnom logistikom sustavu. Promet luka ovisi o njihovom geoprometnom
poloaju, veliini gravitacijskog podruja, veliini i suvremenosti lukih kapaciteta, infrastrukture i
suprastrukture, vezama sa suvremenim cestovnim i eljeznikim prometnicama, strunosti lukog osob.
Morske luke su prepoznatljiv dio nacionalnog gospodarstva (prihodi, zapoljavanje, objekti i oprema),
potiu razvitak razliitih djelatnosti (trgovina, proizvodnja, dorada, uslune djelatnosti, industrija,energ).
Najvea koncentracija lukog prometa u Europi je u lukama sjevernog mora, na njih su usmjereni glavni
tokovi europske prometne trgovine. Hrvatske morske luke imaju ukupan promet oko 39 mil.t suhih i
tekuih tereta Rijeka i Ploe. Bitni pojmovi koji odreuju luku prometnu politiku su.
Liberalizacija trita oznaava ukidanje ili reduciranje dravne intervencije u lukama
Privatizacija luka oznaava transfer lukog poslovanja iz dravnog u privatni sektor
Financiranje luka - odnosi se na izvor sredstava za pokrivanje investicijskih trokova, odravanja i OT
Konkurentnost - oznaava sposobnost luke da udovolji zahtjevima trita

NAELA EUROPSKE LUKE POLITIKE

Vanost i uloga luke politike: morske luke kljuni su podsustavi pomorskog i prometnog sustava

zemlje. Luke su vrlo vana karika u transportnom lancu, te su kao distribucijsko i logistiko sredite i
predstavljaju najznaajnije toke u meunarodnom logistikom sustavu. Veliina prometa u morskim lukama
ovisi o njihovom geoprometnom poloaju, veliini gravitacijskog podruja, veliini i suvremenosti lukih
kapaciteta, infrastrukture i suprastrukture, vezama sa suvremenim cestovnim i eljeznikim prometnicama,
organizaciji rada u luci, strunosti lukog osoblja i menadmenta
.

Znaajno obiljeja europskih luka: je visok stupanj autonomnosti u odluivanju, gotovo u svim
zemljama svijeta su prisutni procesi deregulacije i liberalizacije to utjee i na funkcioniranje luka.

Glavna naela europske luke politike su:

- autonoman poloaj lukih uprava (port authority),
- slobodna trina utakmica izmeu morskih luka,
- pokrie svih trokova od strane korisnika luke,
- iskljuenje diskriminacije (dostupnost lukih kapaciteta)
- integracija luka kroz zajedniku prometnu politiku EU,
- razvoj lukog sustava u skladu sa zahtjevima odrivog razvitka
Samo odrivost luka i obalnog podruja : u svezi s razvojem turizma, zatite prirodnih stanita,
ouvanja prirode i krajobraza, mogu se pronai u optimalnim rjeenjima i veliini lukog podruja.

Kljuni ciljevi luke politike EU saimaju se u slijedeem:

- osiguranje dovoljno lukih kapaciteta s obzirom na rast EU trgovine,
- promovirati veu slobodu pristupa djelatnosti za nove luke operatere,
- promovirati fleksibilniji model zapoljavanja i socijalni dijalog,
- promovirati poteno natjecanje unutar luke i meu lukama,
- podizanje standarda upravljanja zatitom okolia u lukama,
- uspostavljanje ravnotee izmeu zatite okolia i gospodarskog rasta.

Osnovni strateki ciljevi razvoja hrvatskog lukog sustava:

- stvaranje preduvjeta da hrvatske luke postanu luke od stratekog znaaja za Europsku uniju,
- zakonska rjeenja o funkciji i jaanju konkurentnosti hrvatskih luka,
- kopnena povezanost s glavnim TEN-T koridorima,
- autonomija lukih uprava u pogledu odabira koncesionara,
- aktiviranje logistikih zona u glavnim lukama,
- razvoj informatikih usluga i njeno umreavanje

Strategijom pomorskog razvitka i integralne pomorske politike RH : za razdoblje od 2014

2020 godine hrvatska je jasno odredila est glavnih luka, te su sve proglaene lukama od osobitog
(meunarodnog) gospodarskog interesa za RH

Glavna komparativna prednost hrvatskih morskih luka : u odnosu na ostale luke EU, ogleda se
na dubokom prodoru Jadranskog mora u kontinent, to omoguuje najkrau i najpovoljniju prometnu
povezanost drava iz zalea sa istonim Sredozemljem a, kroz Sueski kanal i s dravama Azije i istone
Afrike. Glavni teretni promet odvija se u luci Rijeka i Ploe(oko 90% ukupnog teretnog prometa u RH).S druge
strane kroz luke Split i Zadar odvija se glavnina putnikog prometa, dok se u luci Dubrovnik odvija glavnina
prometa brodovima na krunim putovanjima.

Kapitalne investicije u hrvatskim morskim lukama: odvijaju se u dijelu izgradnje i modernizacije

infrastrukture u lukama od dravnog znaaja, odnosno sufinanciranje izgradnje infrastrukture u lukama
upanijskog znaaja i ribarskim lukama od osnivanja lukih uprava iznosi vie od 600 milijuna eura.

Projekt modernizacije luka: kroz projekt izgradnje novog kontejnerskog terminala u luci Rijeka
Brajdica -Zagrebaka obala, projekt izgradnje kontejnerskog terminala i terminala za rasute terete u luci
Ploe, projekt modernizacije i rekonstrukcije putnikog terminala u luci Dubrovnik, gradnja putnike luke
Gaenica u luci Zadar, projekt modernizacije luke Split za potrebe domaeg i meunarodnog putnikog
prometa, te izgradnja i ureenje pomorsko-putnikog terminala u luci ibenik.

POMORSKA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Usklaenje s europskom prometnom politikom s posebnim naglaskom na pomorsku kabotau i

subvencije
Morsko brodarstvo ima vanu ulogu u pomorskoj politici i ukupnom gospodarskom razvoju jedne
pomorske zemlje
Hrvatsku pomorsku flotu ine preko 1.200 brodova od ega 120 plovi u meunarodnoj plovidbi i ini 1,3
mil. GT
U hrvatskim upisnicima i oevidnicima upisano je 76 plutajua objekta, vie od 2.500 jahti te 120.000
brodica, gdje takoer tijekom turistike sezone uplovi preko 60.000 stranih rekreacijskih plovila, to govori
o znaaju pomorstva .
Hrvatska ima oko 22.000 pomoraca, od ega 7.500 plovi u nacionalnoj i 14.500 u meunarodnoj plovidbi
na brodovima hrvatske i stranih zastava. Sustav obrazovanja ini 4 visoka pomorska uilita i 22
specijalistika pomorska uilita
Jasni pravci razvoja pomorstva kao jedne od najvanijih gospodarskih grana, poveanjem bruto
drutvenog proizvoda, definira se razvoj pomorstva na naelima odrivosti, promicanju kulture sigurnosti i
zatite morskog okolia. Izrada same strategije zasniva se na S W O T analizi

STRENGTHS SNAGA

geografski poloaj,
ouvan morski okoli,
uspostavljen sustav naobrazbe i izobrazbe pomoraca u skladu s najviim svjetskim standardima,
zastava i flota na prestinim bijelim listama Memoranduma,
know-how i tradicija u brodarstvu kod pomoraca i isto tako kod poslodavaca u brodarskim drutvima,
vanost pomorskog sektora u odnosu na osnovnu i sveobuhvatnu mreu

WEAKNESSES SLABOSTI

mali udio pomorskog prometa u ukupnom prometu RH,

nije utvren opseg i ekonomski doprinos cjelokupnog pomorskog sektora u gospodarstvu RH,
nedostatak financijskog trita za brodarstvo u RH,
nedovoljno razvijen multimodalni promet,
starosna struktura flote u nacionalnoj plovidbi,
nedostatak klasterskog povezivanja znanosti,
brodograevne industrije i brodarstva,
od pomorske drave sve se vie pretvaramo u nautiku dravu,
nedovoljna sposobnost i pripremljenost za reakciju u sluaju veih zagaenja i ostalih izvanrednih dogaaja,
nedefinirani kriteriji za utvrivanje opravdanosti,
prioriteta i odobravanje velikih infrastrukturnih i drugih razvojnih projekata,
prihodi po kvadratnom metru koncesioniranog podruja,
mala medijska zastupljenost pomorskog gospodarstva,
neefikasnost javnih usluga,
fragmentacija i preklapanje nadlenosti javnog sektora,
administrativno optereenje pomorskog gospodarstva,
nedostatni kapaciteti pojedinih luka

OPPORTUNITIES PRILIKE

lanstvo u EU i irenje EU na susjedne zemlje,

mogunost financiranja iz EU fondova,
ureen sustav socijalnih prava pomoraca,
Poticajna porezna politika za brodare i pomorce,
Mjesto poeljno za ivot,
mogue ostvarenje i znaajnije poveanje efikasnosti primjenom jednostavnih organizacijskih i
administrativnih mjera,
neiskoriteni kapaciteti razvoja pomorstva,
pruanje usluga voenja brodova stranim brodarima(ship management),
razvoj i primjena modernih tehnologija,
modernizacija i razvoj morskih luka u cilju daljnjeg razvoja drave,
razvoj ekonomije u cijelosti

THREATS PRIJETNJE
porast broja pomoraca iz zemalja nieg ivotnog standarda,
odumiranje otoka,
veliki utjecaj eventualnog oneienja mora na gospodarski razvoj i odrivost,
slabljenje sposobnosti pomorske administracije u pruanju javne usluge,
mogue gaenje brodogradnje kao gospodarske grane,
velika kriza u brodarstvu,
tehniko i gospodarsko zaostajanje klasinih brodova,
kontinuirani porast ljudskih aktivnosti na moru i u priobalju,
ogranien kapacitet i protonost

POJAM I ZNAENJE BRODOGRADNJE

Brodogradnja prepoznata kao strateki vana industrijska grana za RH, prvenstveno kao izvozna grana
Zaposlenost u brodograevnoj industriji u pet najvea brodogradilita zapoljava preko 8.000 djelatnika
Brodogradnja u svim nacionalnim ekonomijama ima funkciju pokretake industrije, uinci u gospodarstvu
potiu razvoj ostalih industrija i imaju multiplikativni efekt.
Vano je napomenuti da je do ulaska RH u EU brodogradnja bila snano subvencionirana (drava preko 20%
vrijednosti gradnje), te je obiljeava niska dodana vrijednost.
EU ne podrava izravno subvencioniranje brodogradnje, ve jedino kroz rekonstrukcije i nove tehnologije,
zato je RH morala prije ulaska u EU predloiti modele reorganizacije i privatizacije brodogradilita kako bi isti
bili konkurentni i efikasni u poslovanju na slobodnom tritu.
Brodograevna industrija ovisna o gospodarskim i politikim prilikama u svijetu, ponuda i potranja, cijena
brodova, cijena rada, kvaliteta, inovacije, fleksibilnost, odnos s kupcima, reputacija, pridravanje rokova, te
financijske usluge.
Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d. okuplja velika i srednja hrvatska brodogradilita ; Uljanik Pula,
3.Maj Rijeka, Brodosplit Split, Brodotrogir Trogir Viktor Lenac Rijeka
Proizvodni program hrvatskih brodogradilita sastoji se od gradnje; putnikih brodova, ro ro putnikih
brodova, brodova za prijevoz rasutih tereta, brodova za prijevoz nafte i naftnih derivata, brodova za prijevoz
automobila i kamiona, kontejnerskih brodova, brodova za specijalne namjene kao to su jaruala s vlastitim
pogonom , specijalni plovni dokovi, plovne dizalice, naftne platforme, vojni brodovi, podmornice tj plovila sa
visokom dodanom vrijednou.
Ukoliko brodogradnja eli opstati na zahtjevnom svjetskom tritu mora ulagati u znanost, trgovaki brodovi i
pomorske konstrukcije grade se prema pravilima klasifikacijskih drutava, njihov zadatak je da moraju
nadzirati gradnju u skladu s meunarodnim normama koje osiguravaju zatitu ljudskih ivota i imovine na
moru, te zatitu morskog okolia
Najvea klasifikacijska drutva okupljena su u meunarodnom udruenju znanom kao IACS, a kojem pripada
i HRB-a

POJAM I FUNKCIJE OTPREMNITVA VRSTE OTPREMNITVA

Pod pojmom otpremnitvo (pedicija) podrazumijeva se specijalizirana gospodarska djelatnost koja se bavi
organiziranjem otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u vezi
Pomorsko otpremnitvo je pomorsko-gospodarstvena djelatnost organizacije otpreme tereta i ostalih poslova
koji su s tim u vezi. Nositelj te djelatnosti je pomorski otpremnik pravna ili fizika osoba
Poslovi meunarodnog otpremnika peditera ima izuzetno znaenje u pravilnom zakljuivanju
meunarodnih ugovora. Meunarodni otpremnik je privrednik, pravna osoba registrirana za obavljanje
poslova vanjskotrgovinskog prometa, koja iskljuivo i u obliku stalnog zanimanja zakljuuje u svoje ime i za
tui raun (kao komisionar), u tue ime i za tui raun (kao agent) i u svoje ime i za svoj raun (kao
samostalna kategorija privrednika) ugovore potrebne pri organiziranju otpreme (izvoza), dopreme (uvoza) i
provoza (tranzita) robe svojih nalogodavaca pomou vozara, te obavlja druge propisane ili uobiajene
specijalne poslove i radnje u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe.
Da bi obavio svoje zadatke, otpremnik (pediter) esto koristi usluge treih osoba, a naroito meuotpremnika
i podotpremnika.
Otpremnitvo je prije svega ekonomska kategorija, a tek u drugom redu i pravna kategorija
Ekonomski zadatak otpremnitva ogleda se u tome da organizator opreme robe pronae i osigura najbolje
ekonomske uvjete za otpremu robe
U pogledu pravnog poloaja otpremnika u svjetskim razmjerima postoje dva glavna sustava: europski i
anglosaksonski. Prema europskom, otpremnik je komisionar, dakle posrednik koji obavlja otpremnike
poslove u svoje ime, a za tui raun (tj.za raun svojeg nalogodavca, komitenta) i tu postoje dvije razlike
njemaki i francuski sustav.
Prema anglosaksonskom sustavu otpremnik je agent, posrednik koji obavlja otpremnike poslove u tue ime i
za tui raun, tj. u ime i za raun nalogodavca, komitenta. Agent u UK ne odgovara za ugovore koje je u ime i
za raun nalogodavca zakljuio s treim osobama.
U osnovne poslove meunarodnog otpremnitva spadaju; struni savjeti, pregovori, ugovori, instradacija,
doziv robe, zakljuivanje ugovora o prijevozu robe, zakljuivanje ugovora o multimodalnom prijevozu, prihvat
robe radi otpreme, zakljuivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe, ispitivanje i pribavljanje
prijevoznih i drugih isprava, sklapanje ugovora o transportnom osiguranju, zakljuivanju ugovora o
uskladitenju robe, obavljanje poslova u vezi s carinjenjem robe, kontrola dokumenata, informiranje
nalogodavca

INSTRADACIJA :najznaajniji i najstruniji dio meunarodnog otpremnitva. Podrazumijeva se odreivanje prijevoznog puta i
sredstvo prijevoza do odredita u drugoj dravi, kao i vrijeme u kojem se treba izvriti .
DOZIV ROBE : ako se radi o izvoznoj robi koja se otprema morskim putem, otpremnik je duan izvriti doziv ili opoziv robe.
Utvrivanje tonog vremena dolaska broda u luku, kako bi se uskladio ukrcaj ili iskrcaj, propusna mo eljeznice, te doziv robe
iz skladita.
ZAKLJUIVANJE UGOVORA O PRIJEVOZU ROBE: budui da je glavni zadatak otpremnika organizacija otpreme robe, na
tom poiva ugovor izmeu otpremnika i njegova nalogodavca ugovor o otpremnitvu
ugovor o prijevozu otpremnik se javlja kao stranka u ugovoru o prijevozu, a kako ga zakljuuje i u svoje ime, a i za tui raun
duan je postupati s panjom dobrog gospodarstvenika.
ISPOSTAVLJANJE I PRIBAVLJANJE PRIJEVOZNIH I DRUGIH ISPRAVA: je najvaniji posao meunarodnog otpremnitva o
kojem ponekad ovisi uspjeh itavog kupoprodajnog ugovora o vanjskoj trgovini. Otpremnik za ispostavljene i pribavljene isprave
odgovara za greke u njima.Pod prijevoznim ispravama podrazumijevaju se dokumenti koji se izdaju prilikom sklapanja ugovora
o prijevozu, a ovise o vrsti prijevoza; pomorski prijevoz (teretnica), eljezniki prijevoz (tovarni list), cestovni prijevoz (tovarni
list), rijeni prijevoz (tovarni list), zrani prijevoz (tovarni list).
ZAKLJUIVANJE UGOVORA O TRANSPORTNOM OSIGURANJU:predstavlja posebnu vrstu osiguranja, pod transportnim
osiguranjem podrazumijeva se osiguranje osoba ili stvari od transportnih rizika tj.prijenos rizika prijevoza prenosi se na
osiguravatelja koji se sklapa u pisanoj formi u obliku police.
CARINJENJE ROBE: carinjenje se obavlja prema podacima koje je komitent dao u dispoziciji. Pravo za odreivanje mjesta
carinjenja pripada komitentu, a ako ga on nije odredio, odreuje ga sam otpremnik.
U postupku carinjenja otpremnik moe nastupati samo u tue ime, tj.u ime svog nalogodavca.
INFORMIRANJE NALOGODAVCA I KONTROLA DOKUMENATA: otpremnik ne odgovara za greke u obraunima i naplati
vozarine, carinskih i drugih javnih pristojbi i trokova. Meunarodni otpremnik obavezan je dostavljati komitentu potrebna
izvjea tijekom organizacije i obavljanja otpreme robe, posebno izvjee o kretanju robe, o izvanrednim dogaajima
npr.generalna ili partikularna havarija, nemogunost ukrcaja ili iskrcaja robe, te konanom izvrenju naloga.
VRSTE OTPREMNITVA: unutarnje otpremnitvo koje se bavi otpremnikim poslovima iskljuivo unutar jedne zemlje,
meunarodno otpremnitvo , bavi se iskljuivo organiziranjem otpreme robe iz vlastite zemlje u strane zemlje izvozno
otpremnitvo, dopreme robe iz stranih zemalja u vlastite zemlje - uvozno otpremnitvo i provozne robe tranzitno otpremnitvo
ili provozno.
ZNAENJE I ULOGA POMORSKOG OTPREMNITVA: isto djeluje u meunarodnim razmjerima, te zahtjeva dobro
poznavanje meunarodne i nacionalne pravne regulative koja mora biti voena na struan, ekonomian, uinkovit i siguran
nain.

POJAM POMORSKE AGENCIJE I POMORSKOG SUSTAVA

Pomorski agent je pravna ili fizika osoba koja na osnovu ope ili posebne punomoi obavlja poslove
zastupanja, posredovanja i pomaganja u ime i za raun nalogodavca. Pomorski agent je poseban institut u
pomorskom gospodarstvu i pravu, bez pomorskog agenta nezamislivo je obavljanje niza poslova tijekom
boravka broda u luci ili posredovanja u sklapanju ugovora, posebice ugovora o koritenju broda.
Podjela pomorskih agenata dijeli se prema poslovima a to su; luki agent, agent posrednik, agent tereta,
agent osiguranja.
Luki agent:(port agent, ship agent) je brodarev pomonik koji djeluje u lukama u kojima brodar nema svoje
sjedite ili poslovne jedinice. Isti se bavi lukom agenturom, to znai da obavlja poslove vezano za prihvat i
otpremu broda u luci, kao i sve administrativne i komercijalne poslove u vezi iskoritavanja broda. Luki agent
zastupa brodara, posreduje izmeu njega i naruitelja prijevoza, te na taj nain postaje agent posrednik.
Agent posrednik:(meetar, broker) je osoba koja se bavi iskljuivo poslovima posredovanja u sklapanju
ugovora o iskoritavanju pomorskih brodova, posredovanju pri kupnji, gradnji ili remontu brodova ili
posredovanju pri pribavljanju posade za brodove.
Agent tereta: (cargo agent) je posebna vrsta agenta koji djeluje u ime i za raun osoba zainteresiranih za
robu. Agent tereta zastupa krcatelja ili primatelja tereta u odnosima s brodarima i drugim osobama. U praksi
agent tereta djeluje tijekom preuzimanja tereta, pojavljuje se u ime primatelja, za njega plaa vozarinu i
uskladitenje tereta, te upuuje teret krajnjem korisniku.
Agent osiguravatelja: je struna osoba koja je ovlatena preuzimati obveze u ime i za raun osiguravatelja,
te zakljuivati ugovore o osiguranju. Funkcija ovog agenta je posredovanje i zastupanje u poslovima
pomorskog osiguranja. Ovi se agenti bave i zastupanjem osiguravatelja zbog teta na brodu i teretu, u
sluajevima kada osiguranje pokriva odgovornost brodara prema treim osobama, a tie se broda, posade ili
prijevoza tereta tzv. P&I osiguranje. Ovo osiguranje obavljaju P&I klubovi na nain da se osigura rizik,
odgovornost za tetu nanesenu brodu i posadi (protecting) i odgovornost za gubitak (indemnity), zatim rizici
vezani za naplatu vozarine, naknade za prekostojnice, te zastupanje stranaka u zahtjevima pokrenutih protiv
njih, ukljuujui pravno zastupanje i osiguranje rizika od rata.

PODJELA AGENATA PREMA NALAGODAVCU USLUGE : agent vozara, agent osoba zainteresiranih
za teret, agent osoba zainteresiranih za pomorsko osiguranje
Agent vozara:je osoba koja zastupa iskljuivo vozara tj,pomorskog brodara ili brodara unutarnje plovidbe
Agent osoba zainteresiranih za teret: to je agent koji obavlja obveze prema osobama zainteresiranim za
teret, a to su . Proizvoai, vlasnik, prodavatelj, kupac, uvoznik i izvoznik robe, naruitelj prijevoza, krcatelj i
primatelj tereta, pediteri, agenti i osiguratelji.
Agent osoba zainteresiranih za pomorsko osiguranje:isti obavlja obveze prema osobama zainteresiranim
za pomorsko osiguranje tereta, a te osobe su;osiguratelj, osiguranik i reosiguratelj.
PODJELA AGENATA PREMA NAINU IMENOVANJA: pomorskog agenta moe imenovati brodovlasnik ili
brodar u posebnom ugovoru o pomorskoj agenciji, a budui da vlasnik broda ne mora ujedno biti i brodar,
najei je sluaj da brodar imenuje pomorskog agenta.
Pomorskog agenta moe imenovati i osoba koju brodar posebno ovlasti brodarov zastupnik ili
punomonik.Ako zapovjednik broda imenuje agenta, imenovani agent jest i uvijek ostaje brodarov agent, jer
je zapovjednik zakonski zastupnik brodara.
Agenta moe imenovati i naruitelj prijevoza Charter,s agent. Kada naruitelj prijevoza imenuje agenta,
brodari vrlo esto uz njega imenuju i agenta od svojeg povjerenja Protecting ili Husbandry agent koji titi
interese brodara, isti rade u ime i za raun brodara.
Agenta moe imenovati i osiguratelj ili reosiguratelj, ako agenta imenuje osiguratelj, tada se radi o
brodarevu agentu, ili agentu osobe zainteresirane za teret ili kakav drugi pomorski posao.
OPI UVJETI POSLOVANJA POMORSKIH AGENCIJA;pravo obavljanja djelatnosti pomorskog agenta
stjee se upisom u upisnik pomorskih agenata, a dokazuje se iskaznicom koju izdaje luka kapetanija.
Osim prije spomenutih izvora prava, za djelatnost pomorsko prometnih agenata znaajne su i Tarife
agencijskih usluga u lukama RH.
POMORSKO AGENCIJSKI POSLOVI; jesu oni koji se odnose na plovidbu, brodove i njihovo iskoritavanje,
a osobito na :prihvaanje i otpremanje brodova, posredovanje pri sklapanju ugovora o iskoritavanju brodova,
kupoprodaji, gradnji popravku brodova, osiguranju brodova, tereta i interesa, opskrbe zalihama, popunjavanja
posadom, te brigom o posadi i putnicima.
Poslovi pomorskog agenta mogu se razvrstati u etiri osnovne skupine: poslovi zastupanja, poslovi
posredovanja, pruanje pomoi i ostali poslovi.
Agenti brokeri:posreduju u zakljuivanju ugovora o prijevozu(ugovor za putovanje, ugovor na
vrijeme.Preuzimaju od brodara poslove prodaje brodskog prostora.U uobiajene poslove pomorskog agenta
ubraja se i pripomo zapovjedniku broda, lanovima posade, putnicima.

POMORSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI

SafeSeaNet (SSN) is a vessel traffic monitoring and information system, established in order to enhance:
Maritime safety
Port and maritime security
Marine environment protection
Efficiency of maritime traffic and maritime transport
SafeSeaNet was established as a centralised European platform for maritime data exchange, linking
together maritime authorities from across Europe. It anables EU Member States, Norway, and Iceland, to
provide and recive information on ships, ship movements, and hazardous cargoes. Main sources of
information include Automatic Identification System (AIS) based position reports, and notification
messages sent by designated authorities in participating countries. Legal basis of SSN is the Directive
2002/59/EC
Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav ( CIMIS) je nacionalni SafeSeaNet sustav utvren u
skladu s obvezama proizilim iz Direktive 2002/59/EC. U CIMIS-u se biljei i obrauje svaki dolazak broda
u meunarodnoj i domaoj plovidbi u domae luke. CIMIS postepeno prerasta u tzv. Jedinstveno
pomorsko suelje National single window (NSW) kako je utvreno obvezama iz Direktive 2010/65/EU.
Za razliku od SSN sustava, NSW sustav obuhvaa sve sudionike u pomorskom prometu ukljuujui
pomorsku policiju, sanitarnu inspekciju, carinsku kontrolu i druge. NSW je zamiljen kao jedinstvena toka
elektronike razmjene podataka u pomorskom prometu po principu dostavi jednom koristi viestruko i
to od strane razliitih tijela u luci.
Blue Belt projekt osmiljen za pojednostavljenje carinskih formalnosti uvoenjem nadzora nad kretanjem
brodova na intra europskim putovanjima koritenjem SafeSeaNet sustava, jer tada pojaana kontrola
istih brodova, klao i njihovih tereta nije nuna, s konanim ciljem ukidanja carinskih formalnosti nad
dobrima koja se razmjenjuju izmeu lanica EU, a meu ostalim temeljiti e se na implementaciji
standardizirane elektronike liste tereta (eManifest), iji je razvoj u fazi dovravanja