35 02

NARUITELJ:
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Uprava za energetiku i rudarstvo
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

Zagreb, oujak 2008. godina
STRATEGIJA GOSPODARENJA
MINERALNIM SIROVINAMA
REPUBLIKE HRVATSKE
NARUITELJ:
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Uprava za energetiku i rudarstvo
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

IZRAIVA:
Sveuilite u Zagrebu
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Pierottijeva 6, Zagreb

STRATEGIJA GOSPODARENJA
REPUBLIKE HRVATSKE

Za Izraivaa: Za Naruitelja:
Dekan Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske
i ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva

________________
Prof.dr.sc. Goran Durn, dipl.ing.geol. Damir Polanec, dipl.ing.

U Zagrebu, oujak 2008. godina

AUTORI STUDIJE:

KOORDINATORI:

Prof.dr.sc. Stanislav Anto ivkovi, dipl.ing.rud.
Dr.sc. Dragan Krasi, dipl.ing.rud.

IZRAIVAI:

Prof.dr.sc. Igor Dekani, dipl.ing.naft.rud.
Prof.dr.sc. Miroslav Golub, dipl.ing.naft.rud.
Prof.dr.sc. Jerko Nui, dipl.ing.rud.
Prof.dr.sc. Damir Rajkovi, dipl.ing.naft.rud.
Prof.dr.sc. Bruno Safti, dipl.ing.geol.
Prof.dr.sc. Josip Seen, dipl.ing.naft.rud.
Prof.dr.sc. Josipa Veli, dipl.ing.geol.
Prof.dr.sc. Darko Vrkljan, dipl.ing.rud.
Doc.dr.sc. Ivo Gali, dipl.ing.rud.
Dr.sc. Daria Karasalihovi Sedlar, dipl.ing.naft.rud.
Vjeeslav Bohanek, dipl.ing.rud.
Tomislav Kurevija, dipl.ing.naft.rud.
Stjepan Markovi, dipl.ing.geol.
Mladen Maros, dipl.ing.rud.
Lidia Hrnevi, dipl.ing.naft.rud.
Dragana Peina, dipl.ing.geol.
Tomislav Strahovnik, dipl.ing.rud.
Mario Svrtan, dipl.ing.rud.
Dragan Vidi, dipl.ing.rud.
Vanja Kotur, dipl.ing.rud.
Davor Kirin, dip.ing.rud.
Mladen Globan, informatiar

KONZULTANTI i/ili RECENZENTI:

Prof.dr.sc. Slavko V. olar, dipl.ing.geol.
Prof.dr.sc. Branko inkovec, dipl.ing.geol.
Karmelo Krebel dipl.ing rud.

STRUNO POVJERENSTVO ZA NADZOR I PRAENJE IZRADE STRATEGIJE
GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Doc.dr.sc. eljko Tomi, dipl.ing.elekt., predsjednik Strunog povjerenstva
Dr.sc. Dragan Krasi, dipl.ing.rud., koordinator Strunog povjerenstva
Andrija Mikuli, dipl.ing.rud., lan Strunog povjerenstva
Josip Milii, dipl.ing.geol., lan Strunog povjerenstva
Prof.dr.sc. Goran Durn, dipl.ing.geol., lan Strunog povjerenstva
Prof.dr.sc. Zdenko Kritafor, dipl.ing.naft.rud., lan Strunog povjerenstva
Doc.dr.sc. Ivo Gali, dipl.ing.rud., lan Strunog povjerenstva
eljko Matia, dipl.ing.naft.rud., lan Strunog povjerenstva
Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geol., lan Strunog povjerenstva
Mr.sc. Ivan Cotman, dipl.ing.rud., lan Strunog povjerenstva
Danijel Malenica, dipl.ing.rud., lan Strunog povjerenstva
Stjepan Kordi, dipl.ing.rud., lan Strunog povjerenstva

SADRAJ

STRATEGIJ A GOSPODARENJ A MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Sadraj I
SADRAJ

SADRAJ............................................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA..................................................................................................................................................... IX
POPIS TABLICA............................................................................................................................................. XII
POPIS PRILOGA............................................................................................................................................. XV

UVOD

1. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADBU STRATEGIJE GOSPODARENJA
MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE

1.1. OPE ZNAENJE MINERALNIH SIROVINA U RAZVOJU SUVREMENOG
DRUTVA.................................................................................................................................................. 1.1-1
1.1.1. GOSPODARSKA ULOGA MINERALNIH SIROVINA................................................................ 1.1-1
1.1.1.1. Prikaz rezervi, proizvodnje i potronje mineralnih sirovina u svijetu,
u posljednjoj etvrtini XX. stoljea....................................................................................... 1.1-1

1.1.1.2. Prikaz proizvodnje mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ........................................ 1.1-3

1.1.2. NEOBNOVLJIVOST REZERVI MINERALNIH SIROVINA...................................................... 1.1-5
1.1.3. UPORABNA VRIJEDNOST MINERALNIH SIROVINA............................................................. 1.1-5
1.1.4. LOKACIJSKA PREDISPONIRANOST MINERALNIH SIROVINA.......................................... 1.1-5
1.1.5. REGIONALNI UTJECAJI PRI DOBIVANJU MINERALNIH SIROVINA............................... 1.1-9
1.1.6. EKOLOKI UTJECAJI PRI EKSPLOATACIJI MINERALNIH SIROVINA I SMJERNICE
ZA ZATITU OKOLIA................................................................................................................... 1.1-10

1.1.6.1. Utjecaji rudarskih radova na okoli ..................................................................................... 1.1-10

1.1.6.2. Smjernice za zatitu prirode i okolia................................................................................... 1.1-12

Struni okviri za studiju utjecaja na okoli......................................................................... 1.1-12
Podloge za lokacijsku dozvolu.............................................................................................. 1.1-14

1.1.7. NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA................................................. 1.1-15

1.1.7.1. Stanje u nekim zemljama EU i ire....................................................................................... 1.1-15

1.1.7.2. Postojee stanje u Republici Hrvatskoj ................................................................................ 1.1-18

1.2. GLOBALNI TRENDOVI GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA......... 1.2-1
1.2.1. OSVRT NA ZNANSTVENO-STRUNA RAZMATRANJA I NAELO ODRIVOG
RAZVOJA ........................................................................................................................................... 1.2-1

1.2.1.1. Osvrt na znanstveno-struna razmatranja............................................................................. 1.2-1

1.2.1.2. Definiranje naela odrivog razvoja..................................................................................... 1.2-1

1.2.2. UTJECAJ POLITIKE I DRUGIH IMBENIKA NA GOSPODARENJE MINERALNIM
SIROVINAMA ................................................................................................................................... 1.2-2

1.2.3. NAELA STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA.......................... 1.2-3

Sadraj II
1.2.4. POKAZATELJI ZA ODREIVANJE SMJERNICA GOSPODARENJA MINERALNIM
SIROVINAMA.................................................................................................................................... 1.2-5

1.3. POLITIKA GOSPODARENJA NEENERGETSKIM MINERALNIM
SIROVINAMA U DRAVAMA EU............................................................................................. 1.3-1

1.3.1. RAZVRSTAVANJE NEENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA U GRUPE .................... 1.3-1

1.3.2. KONCEPT ODRIVOG RAZVOJA U EUROPSKOJ UNIJI....................................................... 1.3-1

1.3.2.1. Politika gospodarenja neenergetskim mineralnim sirovinama......................................... 1.3-2

1.3.2.2. Opi, pravni i politiki okviri ............................................................................................... 1.3-3

1.3.2.3. Zakoni kojima se regulira eksploatacija neenergetskih mineralnih sirovina .................. 1.3-4

1.3.2.4. Planiranje koritenja (gospodarenja) neenergetskih mineralnih sirovina ....................... 1.3-4

1.3.2.5. Proces odobrenja eksploatacije neenergetskih mineralnih sirovina................................. 1.3-6
Procjena utjecaja na okoli................................................................................................... 1.3-7
Trokovi sanacije povrina zahvaenih rudarskim radovima........................................... 1.3-7
Nadgledanje ........................................................................................................................... 1.3-8

1.3.3. GOSPODARSKO ZNAENJE EKSPLOATACIJE VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U
DRAVAMA EU ................................................................................................................................ 1.3-8

1.3.4. KOMENTAR I OSVRT NA POLITIKU GOSPODARENJA NEENERGETSKIM
MINERALNIM SIROVINAMA U EU ............................................................................................. 1.3-9

1.4. ZAKONSKI I INSTITUCIJSKI OKVIRI KOJI OBRAUJU MINERALNE
SIROVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ................................................................................ 1.4-1

1.4.1. ZAKONSKI I PODZAKONSKI AKTI ............................................................................................. 1.4-1

1.4.1.1. Ustavne odredbe.................................................................................................................. 1.4-1

1.4.1.2. Zakonske odredbe............................................................................................................... 1.4-1

1.4.2. INSTITUCIJSKI OKVIRI ................................................................................................................. 1.4-4

1.4.3. POSTOJEI PROSTORNO-PLANSKI OKVIRI ZA GOSPODARENJE MINERALNIM
SIROVINAMA.................................................................................................................................... 1.4-6

1.4.3.1. Zakon o prostornom ureenju i gradnji.............................................................................. 1.4-6

1.4.3.2. Strategija i program prostornog ureenja Republike Hrvatske....................................... 1.4-12

1.4.3.3. upanijski prostorni planovi................................................................................................ 1.4-12

1.5. OBRAZOVNI SUSTAV U DJELATNOSTI RUDARSTVA................................................. 1.5-1

1.5.1. POKAZATELJI TRITA RADA U DJELATNOSTI RUDARSTVA I VAENJA.................. 1.5-1

1.5.1.1. Registrirane pravne osobe .................................................................................................... 1.5-1

1.5.1.2. Broj zaposlenih...................................................................................................................... 1.5-3

1.5.1.3. Plae........................................................................................................................................ 1.5-4

1.5.1.4. Stupanj obrazovanja............................................................................................................. 1.5-6

1.5.1.5. Dobna struktura zaposlenika ............................................................................................... 1.5-7

1.5.1.6. Broj nezaposlenih.................................................................................................................. 1.5-8
1.5.1.7. Slobodna radna mjesta ......................................................................................................... 1.5-8
Sadraj III
1.5.1.8. Bruto domai proizvod ......................................................................................................... 1.5-9

1.5.2. PROPISANA STRUNA SPREMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA U RUDARSTVU.............. 1.5-10

1.5.3. SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE GEOLOKE I RUDARSKE STRUKE....................... 1.5-11

1.5.3.1. Rudarska i kemijska kola u Varadinu .............................................................................. 1.5-12

1.5.3.2. Prirodoslovna kola Vladimira Preloga u Zagrebu............................................................. 1.5-12

1.5.3.3. Klesarska srednja kola u Puiima na Brau ................................................................... 1.5-12

1.5.4. VISOKO OBRAZOVANJE RUDARSKE I GEOLOKE STRUKE............................................. 1.5-13

1.5.4.1. Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Sveuilita u Zagrebu.................................................. 1.5-13
Sveuilini studiji rudarstva................................................................................................. 1.5-15
Sveuilini studiji naftnog rudarstva................................................................................... 1.5-16
Sveuilini studiji geolokog inenjerstva i geologije ......................................................... 1.5-16

1.5.4.2. Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu................................................ 1.5-17

1.5.5. SPECIJALISTIKI STUDIJI ZA POTREBE GOSPODARSTVA............................................... 1.5-18

1.5.6. OSTALI OBLICI OBRAZOVANJA I INFORMIRANJA.............................................................. 1.5-18

1.5.6.1. Seminari, savjetovanja, javne tribine i okrugli stolovi........................................................ 1.5-18

1.5.6.2. Publikacije............................................................................................................................... 1.5-20

1.5.6.3. Udruge i udruenja ................................................................................................................ 1.5-21

1.5.7. OSTALE DJELATNOSTI U KOJIMA SE ZAPOLJAVA STRUNO OSOBLJE ZA
OBAVLJANJE POSLOVA IZ RUDARSTVA................................................................................. 1.5-22

1.5.8. ZAKLJUNO RAZMATRANJE...................................................................................................... 1.5-22

2. GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE
HRVATSKE U POSTOJEIM UVJETIMA

Zajednike odredbe o istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina............................ 2.0-1
Zakonske odredbe za istraivanje mineralnih sirovina ..................................................... 2.0-1
Kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi vrstih mineralnih sirovina................. 2.0-3
Kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina................ 2.0-4
Podjela (grupiranje) mineralnih sirovina na tematske cjeline .......................................... 2.0-4
Zakonske odredbe za eksploataciju mineralnih sirovina................................................... 2.0-4

2.1. GOSPODARENJE VRSTIM (NEENERGETSKIM) MINERALNIM
SIROVINAMA U POSTOJEIM UVJETIMA....................................................................... 2.1-1

2.1.1. ISTRAIVANJE VRSTIH MINERALNIH SIROVINA ............................................................. 2.1-1

2.1.1.1. Geoloke znaajke i potencijali vrstih mineralnih sirovina............................................. 2.1-1
Potencijal mineralnih sirovina za dobivanje metala .......................................................... 2.1-1
Potencijal nemetalnih mineralnih sirovina ......................................................................... 2.1-3
Leita mineralnih sirovina za industrijsku preradu......................................................... 2.1-4
Leita mineralnih sirovina za graevinski materijal i za industriju graevinskih
materijala............................................................................................................................... 2.1-10

2.1.1.2. Znaajke istranih prostora i gospodarskih subjekata za istraivanje vrstih
mineralnih sirovina............................................................................................................... 2.1-34

2.1.2. EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA....................................................... 2.1-35
Sadraj IV

2.1.2.1. Znaajke eksploatacijskih polja i gospodarskih subjekata za eksploataciju vrstih
mineralnih sirovina ............................................................................................................... 2.1-35
Broj eksploatacijskih polja................................................................................................... 2.1-36
Eksploatacijska polja koja se ne koriste.............................................................................. 2.1-37
Znaajke gospodarskih subjekata za eksploataciju vrstih mineralnih sirovina ............ 2.1-39

2.1.2.2. Eksploatacijske rezerve i proizvodnja vrstih mineralnih sirovina ................................. 2.1-40
Eksploatacijske rezerve i proizvodnja vrstih mineralnih sirovina po upanijama........ 2.1-40
Eksploatacijske rezerve i proizvodnja vrstih mineralnih sirovina u Republici
Hrvatskoj ............................................................................................................................... 2.1-40

2.1.2.3. Nelegalna eksploatacija vrstih mineralnih sirovina ......................................................... 2.1-51

2.1.2.4. Zajednike znaajke i komentar dosadanje eksploatacije vrstih mineralnih sirovina 2.1-52

2.1.3. GOSPODARSKO ZNAENJE VRSTIH MINERALNIH SIROVINA...................................... 2.1-52

2.1.3.1. Uvoz i izvoz vrstih mineralnih sirovina .............................................................................. 2.1-52
Uvoz vrstih mineralnih sirovina......................................................................................... 2.1-53
Izvoz vrstih mineralnih sirovina......................................................................................... 2.1-53
Zakljuni komentar............................................................................................................... 2.1-54

2.1.3.2. Potronja vrstih mineralnih sirovina.................................................................................. 2.1-55

2.1.3.3. Znaenje vrstih mineralnih sirovina za razvoj ostalih grana gospodarstva.................... 2.1-56

2.1.3.4. Broj uposlenih......................................................................................................................... 2.1-57

2.1.3.5. Ekonomski znaaj................................................................................................................... 2.1-57
Veliina dobiti (dodatna vrijednost) .................................................................................... 2.1-57
Udio vrijednosti eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u BDP-u ............................... 2.1-57
Vrijednost mineralnih sirovina koje se nelegalno eksploatiraju....................................... 2.1-60
Komentar dobivenih vrijednosti .......................................................................................... 2.1-61

2.1.4. USPOREDBA EKSPLOATACIJE VRSTIH (NEENERGETSKIH) MINERALNIH
SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S DRAVAMA EUROPSKE UNIJE (EU).............. 2.1-61

2.1.4.1. Eksploatacija mineralnih sirovina koje se koriste za dobivanje metala............................ 2.1-61
Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u EU ............................................................. 2.1-61
Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ................................ 2.1-62

2.1.4.2. Eksploatacija mineralnih sirovina koje se koriste u graditeljstvu (kameni agregati) ...... 2.1-62
Proizvodnja kamenih agregata u EU................................................................................... 2.1-62
Potronja kamenih agregata po stanovniku........................................................................ 2.1-66
Eksploatacija kamenih agregata po povrini (1 000 km
2
).................................................. 2.1-66
Eksploatacija kamenih agregata u Republici Hrvatskoj ................................................... 2.1-66
Usporedba proizvodnje kamenih agregata u Republici Hrvatskoj s dravama EU........ 2.1-67

2.1.4.3. Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina ................................................................. 2.1-69
Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u EU....................................................... 2.1-69
Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.......................... 2.1-69
Usporedba proizvodnje industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj s
dravama EU......................................................................................................................... 2.1-71

2.1.4.4. Kritiki osvrt i komentar ....................................................................................................... 2.1-72
Kritiki osvrt i komentar za mineralne sirovine koje se koriste u graditeljstvu.............. 2.1-72
Kritiki osvrt i komentar o mineralnim sirovinama za industrijsku preradu................. 2.1-73
Zakljuno razmatranje ......................................................................................................... 2.1-74

Sadraj V
2.2. GOSPODARENJE ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA U
POSTOJEIM UVJETIMA.......................................................................................................... 2.2-1

2.2.1. GOSPODARSKI SUBJEKTI KOJI SE BAVE TEKUIM I PLINOVITIM ENERGETSKIM
MINERALNIM SIROVINAMA........................................................................................................ 2.2-1

2.2.1.1. Gospodarski subjekti koji se bave istraivanjem i eksploatacijom tekuih i plinovitih
energetskih mineralnih sirovina........................................................................................... 2.2-1
Eksploatacija nafte i plina .................................................................................................... 2.2-2
Eksploatacija geotermalne vode........................................................................................... 2.2-2

2.2.1.2. Gospodarski subjekti koji se bave preradbom nafte i veleprodajom naftnih derivata... 2.2-2
Rafinerija nafte Rijeka (Urinj)............................................................................................. 2.2-2
Rafinerija nafte Sisak............................................................................................................ 2.2-3
Rafinerije maziva .................................................................................................................. 2.2-3
2.2.1.3. Gospodarski subjekti koji se bave preradbom i pripremom plina................................... 2.2-3

2.2.1.4. Gospodarski subjekti koji se bave trgovinom..................................................................... 2.2-4

2.2.1.5. Gospodarski subjekti za povezane djelatnosti .................................................................... 2.2-4
CROSCO d.o.o. Zagreb integrirani naftni servisi ........................................................... 2.2-4
PROPLIN d.o.o. Zagreb prodaja ukapljenog naftnog plina .......................................... 2.2-4
STSI d.o.o. Zagreb tehniki servisi ................................................................................... 2.2-4
MAZIVA ZAGREB d.o.o. Zagreb industrijska maziva ................................................. 2.2-4
SINACO d.o.o. Zagreb tehnika i fizika zatita............................................................. 2.2-4
JANAF d.d. Zagreb transport nafte ................................................................................. 2.2-4
PLINACRO d.o.o. Zagreb transport prirodnog plina .................................................... 2.2-5

2.2.2. ISTRAIVANJE I EKSPLOATACIJA TEKUIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH
MINERALNIH SIROVINA............................................................................................................... 2.2-7

2.2.2.1. Istrani prostori i eksploatacijska polja nafte, prirodnog plina i kondenzata
(ugljikovodika)....................................................................................................................... 2.2-7
Geoloke znaajke i potencijali leita nafte, prirodnog plina i kondenzata
(ugljikovodika)....................................................................................................................... 2.2-7
Dubina i starost leinih stijena............................................................................................ 2.2-8
Znaajke istranih prostora i istraivanja nafte, prirodnog plina i kondenzata............. 2.2-9
Znaajke eksploatacijskih polja i eksploatacije nafte, prirodnog plina i kondenzata..... 2.2-11
Raspored istranih prostora i eksploatacijskih polja......................................................... 2.2-14

2.2.2.2. Istrani prostori i eksploatacijska polja geotermalne vode............................................... 2.2-16
Geoloke znaajke i potencijali leita geotermalne vode.................................................. 2.2-16
Znaajke istranih prostora i eksploatacijskih polja geotermalne vode .......................... 2.2-17

2.2.3. REZERVE I EKSPLOATACIJA TEKUIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH
MINERALNIH SIROVINA U RAZDOBLJU 1997.-2006. GODINE ............................................ 2.2-18

2.2.3.1. Rezerve i eksploatacija nafte, prirodnog plina i kondenzata ............................................ 2.2-18
Rezerve nafte, prirodnog plina i kondenzata...................................................................... 2.2-19
Eksploatacija nafte, prirodnog plina i kondenzata ............................................................ 2.2-25

2.2.3.2. Rezerve i eksploatacija geotermalne vode .......................................................................... 2.2-29
Rezerve geotermalne vode .................................................................................................... 2.2-29
Eksploatacija geotermalne vode........................................................................................... 2.2-31

2.2.4. GOSPODARSKO ZNAENJE TEKUIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH MINERALNIH
SIROVINA........................................................................................................................................... 2.2-32

2.2.4.1. Uvoz i izvoz tekuih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina ..................................... 2.2-33
Promjene u strukturi energije.............................................................................................. 2.2-34
Sadraj VI

2.2.4.2. Potronja tekuih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina ......................................... 2.2-36

2.2.4.3. Ekonomsko znaenje.............................................................................................................. 2.2-39

2.2.5. USPOREDBA EKSPLOATACIJE TEKUIH I PLINOVITIH TE VRSTIH
(ENERGETSKIH) MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S
DRAVAMA EU ................................................................................................................................ 2.2-40

2.2.5.1. Usporedba tekuih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj
s dravama EU....................................................................................................................... 2.2-40

2.2.5.2. Usporedba vrstih energetskih mineralnih sirovina (ugljena) u Republici Hrvatskoj s
dravama EU......................................................................................................................... 2.2-41

3. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA
REPUBLIKE HRVATSKE U IDUIH 30 GODINA

Osnovne pretpostavke Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH.................. 3.0-1

3.1. STRATEGIJA GOSPODARENJA NEENERGETSKIM, VRSTIM
MINERALNIM SIROVINAMA...................................................................................................... 3.1-1

3.1.1. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA KOJE SU OSNOVA ZA
RAZVOJ I IZGRADNJU INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA I STAMBENU
IZGRADNJU (GRADITELJSTVO) ................................................................................................. 3.1-1

3.1.1.1. Granulirane mineralne sirovine za graditeljstvo................................................................. 3.1-1

3.1.1.2. Mineralne sirovine za graditeljstvo u obliku blokova i/ili ploa......................................... 3.1-3

3.1.2. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA ZA INDUSTRIJSKU
PRERADU U REPUBLICI HRVATSKOJ..................................................................................... 3.1-4

3.2. STRATEGIJA GOSPODARENJA ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA.. 3.2-1

3.2.1. VARIJANTE GOSPODARENJA ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA,
PREMA RASPOLOIVIM PROJEKCIJAMA............................................................................... 3.2-1

3.2.2. PROJEKCIJA GOSPODARENJA VRSTIM ENERGETSKIM SIROVINAMA..................... 3.2-3

3.2.2.1. Projekcija gospodarenja vrstim fosilnim gorivom............................................................. 3.2-3

3.2.2.2. Projekcija gospodarenja nuklearnim gorivom.................................................................... 3.2-3

3.2.3. PROJEKCIJA GOSPODARENJA UGLJIKOVODICIMA........................................................... 3.2-4

3.2.3.1. Perspektivna podruja za otkrivanje novih naftnih i plinskih polja ................................ 3.2-4
Perspektivna podruja.......................................................................................................... 3.2-4
Rezultati dosadanjih istraivanja....................................................................................... 3.2-4
Razradba (iskoritavanje) naftnih i plinskih leita........................................................... 3.2-5
Metode za poveanje krajnjeg iscrpka nafte na postojeim naftnim eksploatacijskim
poljima.................................................................................................................................... 3.2-7
Tehnoloka i ekonomska procjena....................................................................................... 3.2-8

3.2.3.2. Otkrivena naftna i plinska polja koja jo nisu privedena eksploataciji a imaju
znaajnih utvrenih rezervi.................................................................................................. 3.2-8

3.2.3.3. Predviena eksploatacija ugljikovodika.............................................................................. 3.2-9
Predviena eksploatacija nafte i kondezata........................................................................ 3.2-10
Predviena eksploatacija prirodnog plina .......................................................................... 3.2-11

Sadraj VII
3.2.3.4. Predviena potronja ugljikovodika.................................................................................... 3.2-12
Predviena potronja tekuih goriva................................................................................... 3.2-12
Predviena potronja prirodnog plina ................................................................................ 3.2-13
Predvieni udio tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energije............. 3.2-13

3.2.4. PROJEKCIJA GOSPODARENJA GEOTERMALNOM VODOM.............................................. 3.2-16

3.2.4.1. Geotermalna energija u svijetu ............................................................................................. 3.2-16

3.2.4.2. Geotermalna energija u Republici Hrvatskoj ..................................................................... 3.2-17
Strategija i pribliavanje EU................................................................................................ 3.2-17
Perspektive za Republiku Hrvatsku.................................................................................... 3.2-17
3.2.4.3. Projekcije budueg koritenja leita geotermalne vode Republike Hrvatske za
proizvodnju toplinske energije............................................................................................. 3.2-20
Predvianja potencijala........................................................................................................ 3.2-20
Projekcije budueg koritenja leita geotermalne vode Republike Hrvatske za
proizvodnju elektrine energije............................................................................................ 3.2-21

3.2.5 PROJEKCIJA MOGUEG UVOZA ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA.................. 3.2-23

3.2.5.1. Predvianja uvoza tekuih goriva ........................................................................................ 3.2-23

3.2.5.2. Predvianja uvoza prirodnog plina...................................................................................... 3.2-24

3.2.6. POTRONJA VRSTIH ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA..................................... 3.2-25

3.3. EKONOMSKO-FINANCIJSKI ZNAAJ STRATEGIJE GOSPODARENJA
MINERALNIM SIROVINAMA....................................................................................................... 3.3-1

4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA, AKTIVNOSTI I MJERE ZA
PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM
SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE

4.1. ZAKLJUAK O STANJU RUDARSKE DJELATNOSTI U REPUBLICI
HRVATSKOJ I PRIJEDLOG MJERA POBOLJANJA .................................................... 4.1-1
4.1.1. POSTOJEI PRAVNI OKVIRI ZA OBAVLJANJE RUDARSKE DJELATNOSTI U
REPUBLICI HRVATSKOJ............................................................................................................... 4.1-1
4.1.1.1. Odobrenje istraivanja mineralnih sirovina........................................................................ 4.1-1
4.1.1.2. Odobrenje eksploatacijskog polja......................................................................................... 4.1-1
4.1.1.3. Dodjela rudarske koncesija za izvoenje rudarskih radova .............................................. 4.1-1
4.1.2. DEFINIRANJE PROBLEMA U RUDARSKOJ DJELATNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE ... 4.1-2
4.1.2.1. Postupak ishoenja lokacijske dozvole................................................................................. 4.1-3
4.1.2.2. Status istranih prostora u dokumentima prostornog ureenja........................................ 4.1-3
4.1.2.3. Status rudarskih objekata (eksploatacijskih polja) na kojima nije dodjeljena rudarska
koncesija za izvoenje rudarskih radova ........................................................................... 4.1-4
4.1.2.4. Postupak rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa za zemljine estice u dravnom
vlasnitvu, unutar odobrenog eksploatacijskog polja ........................................................ 4.1-4
4.1.2.5. Izraun naknade za protupravno iskopanu mineralnu sirovinu........................................ 4.1-5
4.1.2.6. Izraun naknade za slunost na zemljitu u dravnom vlasnitvu od strane trgovakog
drutva Hrvatske ume d.o.o. Zagreb................................................................................. 4.1-6
Sadraj VIII
4.1.2.7. Vremenski rok odobravanja slunosti na zemljitu u dravnom vlasnitvu..................... 4.1-6
4.1.2.8. Naknada za eksploataciju mineralne sirovine ..................................................................... 4.1-7
4.1.2.9. Pojedina odobrena eksploatacijska polja neopravdano zauzimaju preveliku povrinu.. 4.1-7
4.1.2.10. Nestrunost slubenika u uredima dravne uprave u jedinicama podrune
(regionalne) samouprave nadlenim za poslove rudarstva................................................ 4.1-8

4.2. PRILAGODBA POSTOJEIH I DONOENJE NOVIH ZAKONSKIH I
PODZAKONSKIH PROPISA......................................................................................................... 4.2-1

4.2.1. SMJERNICE ZA POSTIZANJE ODRIVE I EKOLOKI PRIHVATLJIVE
EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA........................................................................... 4.2-1

4.2.2. PRILAGODBA ZAKONSKIH OKVIRA U SVEZI EKSPLOATACIJE MINERALNIH
SIROVINA......................................................................................................................................... 4.2-2

4.2.2.1. Prijedlog novog naina razvrstavanja mineralnih sirovina................................................ 4.2-2

4.2.2.2. Meunarodne obveze Republike Hrvatske iz podruja zatite okolia ............................. 4.2-3

4.3. IZRADBA STRUNIH PODLOGA ZA UKLAPANJE RUDARSKIH RADOVA U
PROSTORNE PLANOVE I OKOLI ......................................................................................... 4.3-1

4.3.1. IZRADBA RUDARSKO-GEOLOKE STUDIJE........................................................................... 4.3-1

4.3.2. IZRADBA TIPSKIH MJERA O UTJECAJU RUDARSKE TEHNOLOGIJE NA OKOLI..... 4.3-1

4.3.3. IZRADBA PLANA PODJELE PODRUJA UPANIJE NA ZONE EKSPLOATACIJE......... 4.3-2

4.3.4. UKLAPANJE RUDARSKIH RADOVA U PROSTORNE PLANOVE I OKOLI..................... 4.3-3

4.4. OBRAZOVANJE KADROVA ZA PROVEDBU STRATEGIJE
GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA.............................................................. 4.4-1

4.5. MJERE ZA PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM
SIROVINAMA....................................................................................................................................... 4.5-1

4.5.1. PRIJEDLOG OSNOVNIH SASTAVNICA ZA PROVEDBU STRATEGIJE
GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA...................................................................... 4.5-1

4.5.2. MJERE ZA OSTVARENJE POSTAVLJENIH CILJEVA............................................................ 4.5-3

POPIS LITERATURE
Popis slika VIII
POPIS SLIKA

Slika 1.1-1 Zatiena podruja u Republici Hrvatskoj ............................................................................................. 1.1-11
Slika 1.3-1 Postotak zatienih podruja u pojedinim zemljama EU (Natura 2000 i direktiva o flori i fauni)...... 1.3-3
Slika 1.5-1 Registrirane pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vaenje za razdoblje 1997.-2006. godine......... 1.5-1
Slika 1.5-2 Udio registriranih pravnih osoba iz djelatnosti Rudarstvo i vaenje u odnosu na ukupni broj
registriranih pravnih osoba za razdoblje 1997.-2006. godine................................................................ 1.5-2
Slika 1.5-3 Pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vaenje prema vrstama pravno ustrojbenih oblika i
aktivnosti na dan 31. 12. 2006. godine ..................................................................................................... 1.5-2
Slika 1.5-4 Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vaenje za razdoblje 2002.-2006. godina (godinji prosjek) ..... 1.5-3
Slika 1.5-5 Broj zaposlenih iz podruja Rudarstva i vaenja prema oblicima vlasnitva na dan 31. 04. 2006.
godine ......................................................................................................................................................... 1.5-3
Slika 1.5-6 Udio zaposlenih u djelatnosti Rudarstva i vaenja prema oblicima vlasnitva na dan 31. 04. 2006.
godine ......................................................................................................................................................... 1.5-4
Slika 1.5-7 Prosjene mjesene neto plae zaposlenih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vaenje za razdoblje
2002.-2006. godina..................................................................................................................................... 1.5-5
Slika 1.5-8 Odnos prosjene neto plae u djelatnosti Rudarstvo i vaenje i ukupne prosjene neto plae za
period 2002.-2006. godina......................................................................................................................... 1.5-5
Slika 1.5-9 Iznos u % koliko je prosjena neto plaa u djelatnosti Rudarstvo i vaenje vea u odnosu na
ukupnu prosjenu neto plau u razdoblju 2002.-2006. godina.............................................................. 1.5-6
Slika 1.5-10 Stupanj strunog obrazovanja zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vaenje na dan 31. 03. 2006.
godine ....................................................................................................................................................... 1.5-7
Slika 1.5-11 Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vaenje prema dobnoj strukturi zaposlenika........................... 1.5-7
Slika 1.5-12 Nezaposlene osobe u djelatnosti Rudarstvo i vaenje za razdoblje 2001.-2006. godina (stanje na
dan 31. 12.)............................................................................................................................................... 1.5-8
Slika 1.5-13 Prijavljena slobodna radna mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vaenje za razdoblje 2001.-2006.
godina....................................................................................................................................................... 1.5-9
Slika 1.5-14 Bruto domai proizvod za djelatnost Rudarstvo i vaenje u razdoblju 2001.-2004. godina (u
tisuama kuna) ........................................................................................................................................ 1.5-9
Slika 1.5-15 Uee (u %) bruto domaeg proizvoda u djelatnosti Rudarstvo i vaenje u strukturi BDP-a za
razdoblje 2001.-2004. godina.................................................................................................................. 1.5-10

Slika 2.1-1 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija arhitektonsko-graevnog kamena, za razdoblje 1997.
2006. godina ............................................................................................................................................... 2.1-42
Slika 2.1-2 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija barita, za razdoblje 1997. 2006. godina.............................. 2.1-42
Slika 2.1-3 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija bentonitne gline, za razdoblje 1997. 2006. godina............. 2.1-43
Slika 2.1-4 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija boksita, za razdoblje 1997. 2006. godina............................ 2.1-43
Slika 2.1-5 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ciglarske gline, za razdoblje 1997. 2006. godina................ 2.1-44
Slika 2.1-6 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija gipsa, za razdoblje 1997. 2006. godina............................... 2.1-44
Slika 2.1-7 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija graevnog pijeska i ljunka, za razdoblje 1997. 2006.
godina......................................................................................................................................................... 2.1-45
Slika 2.1-8 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija karbonatne sirovine za industrijsku preradu, za razdoblje
1997. 2006. godina .................................................................................................................................. 2.1-45
Slika 2.1-9 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija keramike i vatrostalne gline, za razdoblje 1997. 2006.
godina......................................................................................................................................................... 2.1-46
Slika 2.1-10 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija krede, za razdoblje 1997. 2006. godina ............................ 2.1-46
Slika 2.1-11 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija kremenog pijeska, za razdoblje 1997. 2006. godina........ 2.1-47
Slika 2.1-12 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija kvarcita, za razdoblje 1997. 2006. godina........................ 2.1-47
Slika 2.1-13 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija silikatne sirovine za industrijsku preradu, za razdoblje
1997. 2006. godina ................................................................................................................................ 2.1-48
Slika 2.1-14 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija sirovine za proizvodnju cementa, za razdoblje 1997.
2006. godina ............................................................................................................................................. 2.1-48
Slika 2.1-15 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija tehnikograevnog kamena, za razdoblje 1997. 2006.
godina....................................................................................................................................................... 2.1-49
Slika 2.1-16 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija tufa, za razdoblje 1997. 2006. godina............................... 2.1-49
Slika 2.1-17 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ugljena, za razdoblje 1997. 2006. godina ......................... 2.1-50
Slika 2.1-18 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ive, za razdoblje 1997. 2006. godina ............................... 2.1-50
Slika 2.1-19 Eksploatacija morske soli, za razdoblje 1997. 2006. godina............................................................. 2.1-51
Slika 2.1-20 Histogramski prikaz eksploatacije graevnog pijeska i ljunka i tehniko-graevnog kamena u
dravama EU u 2006. godini .................................................................................................................. 2.1-64
Slika 2.1-21 Potronja kamenih agregata na 1 000 km
2
, u graditeljstvu europskih drava 1997. godine............ 2.1-65
Popis slika IX
Slika 2.1-22 Potronja kamenih agregata po stanovniku u europskim dravama 1997. godine ........................... 2.1-65
Slika 2.1-23 Dijagramski prikaz proizvodnje tehniko-graevnog kamena i graevnog pijeska i ljunka u
Republici Hrvatskoj u posljednjih 8 godina izraen u m
3
................................................................... 2.1-67
Slika 2.1-24 Odnos proizvodnje kamenih agregata i broja stanovnika (tona/stanovniku) Republike
Hrvatske i drava EU.............................................................................................................................. 2.1-68
Slika 2.1-25 Odnos proizvodnje kamenih agregata i povrine (t/km
2
) Republike Hrvatske i drava EU............ 2.1-69
Slika 2.1-26 Potronja vapna u svijetu prema strukturi potronje.......................................................................... 2.1-72
Slika 2.2-1 Poloaj rafinerija u Republici Hrvatskoj ................................................................................................ 2.2-3
Slika 2.2-2 Sustav magistralnih plinovoda i Jadranski naftovod............................................................................. 2.2-6
Slika 2.2-3 Udio broja eksploatacijskih polja ugljikovodika po upanijama i epikontinentalnom pojasu u
ukupnom broju eksploatacijskih polja ugljikovodika u RH................................................................. 2.2-15
Slika 2.2-4 Udio povrine eksploatacijskih polja ugljikovodika po upanijama i epikontinentalnom pojasu u
ukupnoj povrini eksploatacijskih polja ugljikovodika u RH............................................................... 2.2-16
Slika 2.2-5 Geotermalni resursi Republike Hrvatske ............................................................................................... 2.2-17
Slika 2.2-6 Temperaturni gradijenti u Republici Hrvatskoj i usporedba s prosjenim svjetskim vrijednostima2.2-18
Slika 2.2-7 Ukupne utvrene rezerve nafte za razdoblje 1997. 2006. godina....................................................... 2.2-20
Slika 2.2-8 Ukupne bilanne rezerve nafte za razdoblje 1997. 2006. godina........................................................ 2.2-20
Slika 2.2-9 Preostale bilanne rezerve nafte za razdoblje 1997. 2006. godina ..................................................... 2.2-20
Slika 2.2-10 Odnos ukupno utvrenih rezervi i ukupnih bilannih rezervi nafte za razdoblje 1997. 2006.
godina....................................................................................................................................................... 2.2-21
Slika 2.2-11 Ukupno utvrene rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. 2006. godina .................................. 2.2-22
Slika 2.2-12 Ukupne bilanne rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. 2006. godina ................................... 2.2-22
Slika 2.2-13 Preostale bilanne rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. 2006. godina ................................. 2.2-22
Slika 2.2-14 Odnos ukupno utvrenih rezervi i ukupnih bilannih rezervi prirodnog plina za razdoblje 1997.
2006. godina .......................................................................................................................................... 2.2-23
Slika 2.2-15 Ukupno utvrene rezerve kondenzata za razdoblje 1997. 2006. godina ......................................... 2.2-24
Slika 2.2-16 Ukupne bilanne rezerve kondenzata za razdoblje 1997. 2006. godina........................................... 2.2-24
Slika 2.2-17 Preostale bilanne rezerve kondenzata za razdoblje 1997. 2006. godina ........................................ 2.2-24
Slika 2.2-18 Odnos ukupno utvrenih rezervi i ukupnih bilannih rezervi kondenzata za razdoblje 1997.
2006. godina ............................................................................................................................................. 2.2-25
Slika 2.2-19 Proizvodnja primarne energije u Republici Hrvatskoj ....................................................................... 2.2-26
Slika 2.2-20 Eksploatacija sirove nafte po stanovniku.............................................................................................. 2.2-26
Slika 2.2-21 Eksploatacija prirodnog plina po stanovniku....................................................................................... 2.2-26
Slika 2.2-22 Eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. 2006. godina.................................. 2.2-27
Slika 2.2-23 Eksploatacija prirodnog plina u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. 2006. godina................ 2.2-28
Slika 2.2-24 Eksploatacija kondenzata u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. 2006. godina....................... 2.2-29
Slika 2.2-25 Pregled ukupnih bilannih rezervi geotermalne vode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997.
2006. godina ............................................................................................................................................. 2.2-30
Slika 2.2-26 Eksploatacija geotermalne vode u Republici Hrvatskoj po upanijama za razdoblje 1997. 2006.
godina....................................................................................................................................................... 2.2-32
Slika 2.2-27 Uvoz i izvoz nafte..................................................................................................................................... 2.2-33
Slika 2.2-28 Uvoz i izvoz prirodnog plina .................................................................................................................. 2.2-34
Slika 2.2-29 Uvoz energije 1998. godine ..................................................................................................................... 2.2-34
Slika 2.2-30 Uvoz energije 2001. godine ..................................................................................................................... 2.2-35
Slika 2.2-31 Uvoz energije 2006. godine..................................................................................................................... 2.2-35
Slika 2.2-32 Izvoz energije 1998. godine..................................................................................................................... 2.2-35
Slika 2.2-35 Ukupna potronja nafte u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. 2006. godina .......................... 2.2-37
Slika 2.2-36 Odnos ukupne proizvodnje i potronje nafte za razdoblje 1997. 2006. godina............................... 2.2-37
Slika 2.2-37 Ukupna potronja prirodnog plina u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. 2006. godina........ 2.2-38
Slika 2.2-38 Ukupna potronja prirodnog plina po stanovniku............................................................................... 2.2-38
Slika 2.2-39 Odnos ukupne potronje i proizvodnje prirodnog plina za razdoblje 1997. 2006. godina ............ 2.2-39

Slika 3.2-1 Bruto drutveni proizvod u Republici Hrvatskoj i izabranim zemljama............................................. 3.2-2
Slika 3.2-2 Energetska intenzivnost u Republici Hrvatskoj i izabranim dravama PKM.................................... 3.2-2
Slika 3.2-3 Projekcije eksploatacije nafte i kondenzata za razdoblje do 2015. godina .......................................... 3.2-11
Slika 3.2-4 Predvianja eksploatacije plina za razdoblje do 2015. godina.............................................................. 3.2-12
Slika 3.2-5 Predvianja potronje tekuih goriva za razdoblje do 2030. godina.................................................... 3.2-12
Slika 3.2-6 Predvianja potronje prirodnog plina za razdoblje do 2030. godina ................................................. 3.2-13
Slika 3.2-7 Udio tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energiji u 2006. godini ........................... 3.2-13
Slika 3.2-8 Predvieni udio tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energiji u 2010. godini......... 3.2-14
Slika 3.2-9 Predvieni udio tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energiji u 2015. godini......... 3.2-14
Popis slika X
Slika 3.2-10 Predvieni udio tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energiji u 2020. godini....... 3.2-14
Slika 3.2-13 Predvieni struktura udjela tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energiji do
2030. godine ............................................................................................................................................. 3.2-15
Slika 3.2-14 Pregled instaliranih elektrinih i toplinskih kapaciteta geotermalne energije u svijetu................... 3.2-16
Slika 3.2-15 Predviena instalirana toplinska snaga iskoritavanjem geotermalnih potencijala Republike
Hrvatske za razdoblje do 2030. godine.................................................................................................. 3.2-21
Slika 3.2-16 Predviena instalirana elektrina snaga za razdoblje do 2030. godine.............................................. 3.2-22
Slika 3.2-17 Stupanj vlastite opskrbljenosti primarnom energijom........................................................................ 3.2-23
Slika 3.2-18 Predvianja uvoza tekuih goriva za razdoblje 2006. 2015. godina ................................................ 3.2-24
Slika 3.2-19 Predvianje odnosa uvoza i proizvodnje tekuih goriva za razdoblje 2006. 2015. godina ............ 3.2-24
Slika 3.2-20 Predvianja uvoza prirodnog plina za razdoblje 2006. 2015. godina.............................................. 3.2-24
Slika 3.2-21 Predvianje odnosa uvoza i eksploatacije prirodnog plina za razdoblje 2006. 2015. godina........ 3.2-25
Popis tablica XII
POPIS TABLICA

Tablica 1.1-1 Svjetska potronja metalnih, nemetalnih i energetskih mineralnih sirovina u posljednjoj
etvrtini XX. stoljea............................................................................................................................. 1.1-2
Tablica 1.1-2 Kratki prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj........................................ 1.1-4
Tablica 1.4-1 Zakonski i podzakonski akti koji definiraju okvire rudarske djelatnosti........................................ 1.4-2
Tablica 1.4-2 Propisi o zatiti okolia koji definiraju okvire eksploatacije mineralnih sirovina (pored
navedenog u tablici 1.4-1) ..................................................................................................................... 1.4-3
Tablica 1.5-1 Dobna struktura zaposlenika u djelatnosti Rudarstva i vaenja...................................................... 1.5-7
Tablica 1.5-2 Zavreni redovni uenici zanimanja rudarskog tehniara, geolokog tehniara i geotehniara
Rudarske i kemijske kole u Varadinu (za razdoblje 1995.-2007. godina)..................................... 1.5-12
Tablica 1.5-3 Zavreni uenici Klesarske kole u Puiima na Brau (za razdoblje 2001.-2005. godina) .......... 1.5-13
Tablica 1.5-4 Diplomirani inenjeri rudarstva, geologije i naftnog rudarstva na RGN fakultetu Sveuilita u
Zagrebu (za razdoblje 1995.-2007. godine) ......................................................................................... 1.5-14
Tablica 1.5-5 Preddiplomski i diplomski studijski programi Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu............................................................................................................................................... 1.5-14

Tablica 2.1-1 Potencijal mineralnih sirovina za dobivanje metala.......................................................................... 2.1-1
Tablica 2.1-2 Eksploatacijska polja ugljikovodika s potvrenim rezervama ive ................................................. 2.1-3
Tablica 2.1-3 Nemetalne mineralne sirovine velikoga potencijala i neogranienih rezervi................................... 2.1-4
Tablica 2.1-4 Nemetalne mineralne sirovine umjerenoga potencijala i ogranienih rezervi................................. 2.1-17
Tablica 2.1-5 Odobreni istrani prostori vrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.............................. 2.1-34
Tablica 2.1-6 Odobrena eksploatacijska polja vrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj..................... 2.1-36
Tablica 2.1-7 Odobrena eksploatacijska polja koja se ne koriste (od 1991. godine) .............................................. 2.1-37
Tablica 2.1-8 Eksploatacijske rezerve i godinja eksploatacija vrstih mineralnih sirovina ................................ 2.1-41
Tablica 2.1-9 Nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj (prema podatcima iz
Dravog inspektorata)........................................................................................................................... 2.1-51
Tablica 2.1-10 Ukupni uvoz vrstih mineralnih sirovina, po grupama................................................................... 2.1-53
Tablica 2.1-11 Ukupni izvoz vrstih mineralnih sirovina i preraevina, po grupama .......................................... 2.1-53
Tablica 2.1-12 Prikaz proizvodnje, uvoza/izvoza i potronje mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj za
2006. godinu......................................................................................................................................... 2.1-55
Tablica 2.1-13 Proizvodnja odreenih industrijskih proizvoda ija su osnova mineralne sirovine ..................... 2.1-56
Tablica 2.1-14 Bruto domai proizvod, godinje po stanovniku i stopa rasta ........................................................ 2.1-57
Tablica 2.1-15 Vrijednost godinje eksploatacije mineralnih sirovina (bruto dodana vrijednost, prema NKD-u
i bruto domai proizvod, tekue cijene) ............................................................................................ 2.1-58
Tablica 2.1-16 Udio pojedinih grana gospodarstva u BDP-u................................................................................. 2.1-58
Tablica 2.1-17 Bruto domai proizvod, indeksi (prethodna godina = 100), tekue cijene ..................................... 2.1-59
Tablica 2.1-18 Bruto domai proizvod, stalne cijene (u cijenama prethodne godine),
indeksi (prethodna godina = 100)....................................................................................................... 2.1-59
Tablica 2.1-19 Stope rasta, %..................................................................................................................................... 2.1-59
Tablica 2.1-20 Stope rasta ukupnog gospodarstva.................................................................................................... 2.1-60
Tablica 2.1-21 Vrijednost mineralnih sirovina koje se eksploatiraju nelegalno u Republici Hrvatskoj (prema
podatcima Dravnog inspektorata).................................................................................................... 2.1-60
Tablica 2.1-22 Godinja eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Europi
(Izvor: World Mining Data 2007.) ..................................................................................................... 2.1-62
Tablica 2.1-23 Eksploatacija graevnog pijeska i ljunka i tehniko-graevnog kamena u dravama EU u
2006. godini .......................................................................................................................................... 2.1-63
Tablica 2.1-24 Proizvodnja kamenih agregata u dravama EU, u 2006. godini, uz prikaz odnosa proizvodnje
i povrine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika......................................................................... 2.1-64
Tablica 2.1-25 Eksploatacija graevnog pijeska i ljunka i tehniko-graevnog kamena u posljednjih 8
godina u Republici Hrvatskoj, uz prikaz odnosa proizvodnje i povrine, odnosno proizvodnje i
broja stanovnika.................................................................................................................................. 2.1-66
Tablica 2.1-26 Usporedba proizvodnje kamenih agregata Republike Hrvatske sa zemljama EU pojedinano i
zbirno u odnosu na stanovnitvo (odnosi se na 2006. godinu) ......................................................... 2.1-67
Tablica 2.1-27 Usporedba proizvodnje kamenih agregata Republike Hrvatske sa zemljama EU pojedinano i
zbirno po km
2
povrine drave (odnosi se na 2006. godinu)............................................................ 2.1-68
Tablica 2.1-28 Godinja eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Europi (Izvor: World Mining Data
2007.) .................................................................................................................................................... 2.1-69
Tablica 2.1-29 Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ....................................... 2.1-70
Tablica 2.1-30 Veliki proizvoai preraenih (industrijskih) mineralnih sirovina................................................ 2.1-71
Tablica 2.1-31 Proizvodnja hidratiziranog vapna u Republici Hrvatskoj .............................................................. 2.1-72
Popis tablica XIII
Tablica 2.2-1 Popis istranih prostora nafte i plina u Republici Hrvatskoj............................................................ 2.2-11
Tablica 2.2-2 Popis eksploatacijskih naftnih i naftno plinskih polja u Republici Hrvatskoj ................................ 2.2-12
Tablica 2.2-3 Popis eksploatacijskih plinskih i plinsko kondenzatnih polja u Republici Hrvatskoj .................... 2.2-13
Tablica 2.2-4 Naftna i plinska polja s potvrenim rezervama koja nisu putena u eksploataciju........................ 2.2-13
Tablica 2.2-5 Raspored i povrina istranih prostora i eksploatacijskih polja po upanijama ............................ 2.2-15
Tablica 2.2-6 Ukupno utvrene rezerve nafte, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina ................................. 2.2-19
Tablica 2.2-7 Ukupne bilanne rezerve nafte, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina .................................. 2.2-19
Tablica 2.2-8 Preostale bilanne rezerve nafte, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina ................................ 2.2-19
Tablica 2.2-9 Ukupno utvrene rezerve prirodnog plina, u 10
6
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina............... 2.2-21
Tablica 2.2-10 Ukupne bilanne rezerve prirodnog plina, u 10
6
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina .............. 2.2-21
Tablica 2.2-11 Preostale bilanne rezerve prirodnog plina, u 10
6
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina............ 2.2-21
Tablica 2.2-12 Ukupno utvrene rezerve kondenzata, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina .................... 2.2-23
Tablica 2.2-13 Ukupne bilanne rezerve kondenzata, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina ..................... 2.2-23
Tablica 2.2-14 Preostale bilanne rezerve kondenzata, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. 2006. godina ................... 2.2-23
Tablica 2.2-15 Eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj, u 10
3
m
3
,

za razdoblje 1997. 2006. godina ............. 2.2-27
Tablica 2.2-16 Eksploatacija prirodnog plina, u 10
6
m
3
u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. 2006.
godina................................................................................................................................................... 2.2-28
Tablica 2.2-17 Eksploatacija kondenzata u 10
3
m
3
u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. 2006. godina... 2.2-28
Tablica 2.2-18 Utvrene bilanne rezerve, geotermalne vode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997.
2006. godina ......................................................................................................................................... 2.2-29
Tablica 2.2-19 Utvrene bilanne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Lunjkovec-
Kutnjak, za razdoblje 1997. 2006. godina ...................................................................................... 2.2-29
Tablica 2.2-20 Utvrene bilanne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Bizovec, za
razdoblje 1997. 2006. godina ........................................................................................................... 2.2-30
Tablica 2.2-21 Utvrene bilanne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Zagreb, za
razdoblje 1997. 2006. godina ........................................................................................................... 2.2-30
Tablica 2.2-22 Eksploatacija geotermalne vode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. 2006. godina......... 2.2-31
Tablica 2.2-23 Eksploatacija geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Bizovec, za razdoblje 1997.
2006. godina ......................................................................................................................................... 2.2-31
Tablica 2.2-24 Eksploatacija geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Zagreb, za razdoblje 1997.
2006. godina ......................................................................................................................................... 2.2-31
Tablica 2.2-25 Ukupna potronja nafte i prirodnog plina u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. 2006.
godina................................................................................................................................................... 2.2-36
Tablica 2.2-26 Struktura potronje prirodnog plina................................................................................................. 2.2-39
Tablica 2.2-27 Eksploatacija i potronja nafte u nekim europskim dravama ...................................................... 2.2-41
Tablica 2.2-28 Eksploatacija i potronja prirodnog plina u nekim europskim dravama .................................... 2.2-41
Tablica 2.2-29 Eksploatacija i potronja ugljena u nekim europskim dravama .................................................. 2.2-42

Tablica 3.1-1 Analiza cijene mineralnih sirovina za graditeljstvo u nekim podrujima Republike Hrvatske .... 3.1-2
Tablica 3.1-2 Procjena eksploatacije tehniko-graevnog kamena do 2035. godine.............................................. 3.1-3
Tablica 3.1-3 Procjena eksploatacije graevnog pijeska i ljunka do 2035. godine ............................................... 3.1-3
Tablica 3.1-4 Procjena eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena do 2035. godine..................................... 3.1-4
Tablica 3.1-5 Eksploatacijske rezerve mineralnih sirovina za industrijsku preradu, stanje 2006. godina........... 3.1-5
Tablica 3.1-6 Trend rasta eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu ......................................... 3.1-5
Tablica 3.1-7 Procjena eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu do 2035. godine................... 3.1-6
Tablica 3.1-8 Procjena proizvodnje boksita do 2035. godine ................................................................................... 3.1-6
Tablica 3.2-1 Stanje utvrenih rezervi ugljikovodika i iscrpka u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinac
2006. godine ........................................................................................................................................... 3.2-5
Tablica 3.2-2 Plan ulaganja i dodatne eksploatacije plina u Republici Hrvatskoj, bez eksploatacijskih polja
Sjeverni jadran i Marica, do 2010. godine .......................................................................................... 3.2-10
Tablica 3.2-3 Predvianja eksploatacije nafte i kondenzata, za razdoblje do 2015. godina.................................. 3.2-10
Tablica 3.2-4 Projekcije eksploatacije plina za razdoblje do 2015. godina............................................................. 3.2-11
Tablica 3.2-5 Predvianja potronje tekuih goriva za razdoblje do 2030. godina................................................ 3.2-12
Tablica 3.2-6 Predvianja potronje prirodnog plina za razdoblje do 2030. godina ............................................. 3.2-13
Tablica 3.2-7 Koritenje geotermalne energije u svijetu .......................................................................................... 3.2-16
Tablica 3.2-8 Toplinska snaga svih geotermalnih leita za direktnu potronju (stanje prema scenariju S2 za
razdoblje do 2010. godina).................................................................................................................... 3.2-19
Tablica 3.2-9 Toplinska snaga i godinja potronja energije u kaskadnom koritenju za geotermalna leita
temperature ispod 100C nakon proizvodnje elektrine energije (nakon 2010. godine) ................ 3.2-20
Tablica 3.2-10. Projekcija instalirane toplinske snage geotermalnih izvora uz godinju potronju energije za
Republiku Hrvatsku za razdoblje do 2030. godine .......................................................................... 3.2-21
Popis tablica XIV
Tablica 3.2-11 Potencijali za proizvodnju elektrine energije lokaliteta s temperaturama geotermalne vode
iznad 100C (geotermalni fluid je jednofazna kapljevina, to odgovara geotlano-
hidrotermalnom tipu leita), stanje 2006. godina ........................................................................... 3.2-22
Tablica 3.2-12 Projekcije budue proizvodnje elektrine energije iz geotermalnih leita Republike Hrvatske
za razdoblje do 2030. godine .............................................................................................................. 3.2-22
Tablica 3.2-13 Struktura potronje ugljena u Republici Hrvatskoj, u 1 000 tona ................................................. 3.2-25
Tablica 3.3-1 Verini indeks kretanja bruto dodane vrijednosti djelatnosti vezanih za gospodarenje
mineralnim sirovinama (prethodna godina je 100) ............................................................................ 3.3-2
Tablica 3.3-2 Uvoz izvoz graevnog materijala i proizvoda industrije nemetala, mln USD................................. 3.3-2

Tablica 4.4-1 Procjena broja zaposlenih prema stupnju obrazovanja na istraivanju i eksploataciji
mineralnih sirovina izmeu 2010. i 2020. godine................................................................................ 4.4-1
Tablica 4.4-2 Orijentacijske godinje potrebe za radnom snagom.......................................................................... 4.4-1
Tablica 4.5-1 Pregledni prikaz ciljeva i osnovnih aktivnosti u cilju postizanja odrivog razvoja ........................ 4.5-2
Popis priloga XIII
POPIS PRILOGA

PRILOG 1 PREGLEDNA TOPOGRAFSKA KARTA REPUBLIKE HRVATSKE S
POZICIJOM ISTRANIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA
MINERALNIH SIROVINA

PRILOG 1.1 PREGLEDNA TOPOGRAFSKA KARTA REPUBLIKE HRVATSKE S POZICIJOM
ISTRANIH PROSTORA MINERALNIH SIROVINA
PRILOG 1.2 PREGLEDNA TOPOGRAFSKA KARTA REPUBLIKE HRVATSKE S POZICIJOM
EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA

PRILOG 2 PREGLEDNA GEOLOKA KARTA REPUBLIKE HRVATSKE

PRILOG 3 POPIS ISTRANIH PROSTORA MINERALNIH SIROVINA, PO
GRUPAMA, U REPUBLICI HRVATSKOJ (Razvrstano po upanijama
zakljuno s 31.12.2007. godine)

PRILOG 3.1 POPIS ISTRANIH PROSTORA U ZAGREBAKOJ UPANIJI
PRILOG 3.2 POPIS ISTRANIH PROSTORA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.3 POPIS ISTRANIH PROSTORA U SISAKO-MOSLAVAKOJ UPANIJI
PRILOG 3.4 POPIS ISTRANIH PROSTORA U KARLOVAKOJ UPANIJI
PRILOG 3.5 POPIS ISTRANIH PROSTORA U VARADINSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.6 POPIS ISTRANIH PROSTORA U KOPRIVNIKO-KRIEVAKOJ UPANIJI
PRILOG 3.7 POPIS ISTRANIH PROSTORA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.8 POPIS ISTRANIH PROSTORA U PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.9 POPIS ISTRANIH PROSTORA U LIKO-SENJSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.10 POPIS ISTRANIH PROSTORA U VIROVITIKO-PODRAVSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.11 POPIS ISTRANIH PROSTORA U POEKO-SLAVONSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.12 POPIS ISTRANIH PROSTORA U BRODSKO-POSAVSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.13 POPIS ISTRANIH PROSTORA U ZADARSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.14 POPIS ISTRANIH PROSTORA U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.15 POPIS ISTRANIH PROSTORA U IBENSKO-KNINSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.16 POPIS ISTRANIH PROSTORA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.17 POPIS ISTRANIH PROSTORA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.18 POPIS ISTRANIH PROSTORA U ISTARSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.19 POPIS ISTRANIH PROSTORA U DUBROVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.20 POPIS ISTRANIH PROSTORA U MEIMURSKOJ UPANIJI
PRILOG 3.21 POPIS ISTRANIH PROSTORA U GRADU ZAGREBU
PRILOG 3.22 POPIS ISTRANIH PROSTORA U EPIKONTINENTALNOM POJASU

PRILOG 3.23 ZBIRNI REZULTATI O BROJU I POVRINI ISTRANIH PROSTORA

Prilog 3.23-1 Broj istranih prostora, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i upanijama
Prilog 3.23-2 Povrina istranih prostora, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i upanijama

PRILOG 3.24 POPIS POTENCIJALNIH LEITA GEOTERMALNE VODE

PRILOG 4 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA, PO
GRUPAMA, U REPUBLICI HRVATSKOJ (Razvrstano po upanijama
zakljuno s 31.12.2007. godine)

PRILOG 4.1 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ZAGREBAKOJ UPANIJI
PRILOG 4.2 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ UPANIJI
Popis priloga XIV
PRILOG 4.3 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U SISAKO-MOSLAVAKOJ UPANIJI
PRILOG 4.4 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KARLOVAKOJ UPANIJI
PRILOG 4.5 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VARADINSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.6 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KOPRIVNIKO-KRIEVAKOJ UPANIJI
PRILOG 4.7 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.8 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.9 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U LIKO-SENJSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.10 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VIROVITIKO-PODRAVSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.11 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U POEKO-SLAVONSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.12 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U BRODSKO-POSAVSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.13 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ZADARSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.14 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.15 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U IBENSKO-KNINSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.16 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.17 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.18 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ISTARSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.19 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U DUBROVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.20 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U MEIMURSKOJ UPANIJI
PRILOG 4.21 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U GRADU ZAGREBU
PRILOG 4.22 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U EPIKONTINENTALNOM POJASU

PRILOG 4.23 ZBIRNI REZULTATI O BROJU I POVRINI EKSPLOATACIJSKIH POLJA

Prilog 4.23-1 Broj eksploatacijskih polja, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i upanijama
Prilog 4.23-2 Povrina eksploatacijskih polja, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i upanijama

PRILOG 5 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U
REPUBLICI HRVATSKOJ (RAZVRSTANO PO UPANIJAMA ZA
RAZDOBLJE 1997.-2006. GODINE)

5.1 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ZAGREBAKOJ UPANIJI

Prilog 5.1-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Zagrebakoj upaniji
Prilog 5.1-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena, ciglarske gline i
graevnog pijeska i ljunka u Zagrebakoj upaniji
Prilog 5.1-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu,
keramike i vatrostalne gline i tehniko-graevnog kamena u Zagrebakoj upaniji

5.2 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ
UPANIJI

Prilog 5.2-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Krapinsko-zagorskoj
upaniji
Prilog 5.2-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, graevnog pijeska i ljunka i
keramike i vatrostalne gline u Krapinsko-zagorskoj upaniji
Prilog 5.2-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehniko-graevnog kamena i tufa u Krapinsko-
zagorskoj upaniji

5.3 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U SISAKO-MOSLAVAKOJ
UPANIJI

Prilog 5.3-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Sisako-moslavakoj
upaniji
Prilog 5.3-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije bentonitne gline, ciglarske gline i graevnog pijeska i
ljunka u Sisako-moslavakoj upaniji
Prilog 5.3-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije keramike i vatrostalne gline i tehniko-graevnog
kamena u Sisako-moslavakoj upaniji

Popis priloga XV
5.4 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KARLOVAKOJ
UPANIJI

Prilog 5.4-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Karlovakoj upaniji
keramike i vatrostalne gline u Karlovakoj upaniji
Prilog 5.4-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska i tehniko-graevnog kamena u
Karlovakoj upaniji

5.5 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VARADINSKOJ
UPANIJI

Prilog 5.5-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Varadinskoj upaniji
karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Varadinskoj upaniji
Prilog 5.5-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska, silikatne sirovine za industrijsku
preradu i tehniko-graevnog kamena u Varadinskoj upaniji

5.6 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U KOPRIVNIKO-
KRIEVAKOJ UPANIJI

Prilog 5.6-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Koprivniko-krievakoj
upaniji
tehniko-graevnog kamena u Koprivniko-krievakoj upaniji

5.7 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U BJELOVARSKO-
BILOGORSKOJ UPANIJI

Prilog 5.7-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Bjelovarsko-bilogorskoj
upaniji
karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji
Prilog 5.7-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska, silikatne sirovine za industrijsku
preradu i tehniko-graevnog kamena u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji

5.8 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U PRIMORSKO-
GORANSKOJ UPANIJI

Prilog 5.8-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Primorsko-goranskoj
upaniji
Prilog 5.8-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena i barita u
Primorsko-goranskoj upaniji
Prilog 5.8-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije graevnog pijeska i ljunka i tehniko-graevnog
kamena u Primorsko-goranskoj upaniji

5.9 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U LIKO-SENJSKOJ
UPANIJI

Prilog 5.9-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Liko-senjskoj upaniji
Prilog 5.9-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena, boksita i
graevnog pijeska i ljunka u Liko-senjskoj upaniji
Prilog 5.9-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu i
tehniko-graevnog kamena u Liko-senjskoj upaniji

5.10 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VIROVITIKO-
PODRAVSKOJ UPANIJI

Prilog 5.10-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Virovitiko-podravskoj
upaniji
Popis priloga XVI
Prilog 5.10-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i graevnog pijeska i ljunka u
Virovitiko-podravskoj upaniji
Prilog 5.10-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije keramike i vatrostalne gline i tehniko-graevnog
kamena u Virovitiko-podravskoj upaniji

5.11 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U POEKO-SLAVONSKOJ
UPANIJI

Prilog 5.11-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Poeko-slavonskoj
upaniji
kremenog pijeska u Poeko-slavonskoj upaniji
Prilog 5.11-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehniko-graevnog kamena i tufa u Poeko-
slavonskoj upaniji

5.12 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U BRODSKO-POSAVSKOJ
UPANIJI

Prilog 5.12-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Brodsko-posavskoj
upaniji
Prilog 5.12-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, karbonatne sirovine za industrijsku
preradu i tehniko-graevnog kamena u Brodsko-posavskoj upaniji

5.13 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ZADARSKOJ UPANIJI

Prilog 5.13-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Zadarskoj upaniji
Prilog 5.13-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena, boksita i gipsa u
Zadarskoj upaniji
Prilog 5.13-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu i
tehniko-graevnog kamena u Zadarskoj upaniji

5.14 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U OSJEKO-BARANJSKOJ
UPANIJI

Prilog 5.14-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Osjeko-baranjskoj
upaniji
Osjeko-baranjskoj upaniji
Prilog 5.14-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa i tehniko-
graevnog kamena u Osjeko-baranjskoj upaniji

5.15 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U IBENSKO-KNINSKOJ
UPANIJI

Prilog 5.15-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u ibensko-kninskoj upaniji
ibensko-kninskoj upaniji
Prilog 5.15-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije graevnog pijeska i ljunka i karbonatne sirovine za
industrijsku preradu u ibensko-kninskoj upaniji
Prilog 5.15-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kvarcita i tehniko-graevnog kamena u ibensko-
kninskoj upaniji

5.16 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U VUKOVARSKO-
SRIJEMSKOJ UPANIJI

Prilog 5.16-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Vukovarsko-srijemskoj
upaniji
Prilog 5.16-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline u Vukovarsko-srijemskoj upaniji

Popis priloga XVII
5.17 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U SPLITSKO-
DALMATINSKOJ UPANIJI

Prilog 5.17-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Splitsko-dalmatinskoj
upaniji
Splitsko-dalmatinskoj upaniji
Prilog 5.17-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu,
kvarcita i sirovine za proizvodnju cementa u Splitsko-dalmatinskoj upaniji
Prilog 5.17-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehniko-graevnog kamena i tufa u Splitsko-
dalmatinskoj upaniji

5.18 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U ISTARSKOJ UPANIJI

Prilog 5.18-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Istarskoj upaniji
Prilog 5.18-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena, boksita i
ciglarske gline u Istarskoj upaniji
Prilog 5.18-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu, krede i
kremenog pijeska u Istarskoj upaniji
Prilog 5.18-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa i tehniko-
graevnog kamena u Istarskoj upaniji

5.19 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U DUBROVAKO-
NERETVANSKOJ UPANIJI

Prilog 5.19-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Dubrovako-neretvanskoj
upaniji
Prilog 5.19-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena i tehniko-
graevnog kamena u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

5.20 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U MEIMURSKOJ
UPANIJI

Prilog 5.20-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Meimurskoj upaniji
Meimurskoj upaniji

5.21 REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U GRADU ZAGREBU

Prilog 5.21-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Gradu Zagrebu
Prilog 5.21-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena u Gradu Zagrebu
tehniko-graevnog kamena u Gradu Zagrebu

PRILOG 6 ANALITIKI I DIJAGRAMSKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA VRSTIH
MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ (za razdoblje 2001.-
2007. godine)

6.1. ANALITIKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI
HRVATSKOJ

6.1-1 Analitiki prikaz uvoza vrstih mineralnih sirovina
6.1-2 Analitiki prikaz izvoza vrstih mineralnih sirovina

6.2. DIJAGRAMSKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI
HRVATSKOJ

Prilog 6.2-1 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza vrstih energetskih mineralnih sirovina
Popis priloga XVIII
Prilog 6.2-2 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza metalnih mineralnih sirovina
Prilog 6.2-3 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza nemetalnih mineralnih sirovina
Prilog 6.2-4 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza arhitektonsko-graevnog kamena
Prilog 6.2-5 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza soli
Prilog 6.2-6 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza tehniko-graevnog kamena
Prilog 6.2-7 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza ostalih mineralnih sirovina
Prilog 6.2-8 Dijagramski prikaz ukupnog uvoza/izvoza vrstih mineralnih sirovina

UVOD

STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE
Uvod 1
UVOD

Inicijator izrade Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske je
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, iji je Odjel za rudarstvo kontinuirano radio na
donoenju odluke o izradi ovog kapitalnog dokumenta, jo od 1998. godine. Prije poetka izrade
kapitalnog dokumenta, upueni su upiti svim relevantnim institucijama u Republici Hrvatskoj.

Slijedom pozitivnog oitovanja i projektnog zadatka odobrenog od Vlade Republike Hrvatske,
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske povjerilo je izradbu
Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske Rudarskogeoloko
naftnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH konceptualno je osmiljena kao nacionalna
strategija i sastavni je dio cjelokupne Strategije gospodarskog razvitka Republike Hrvatske.

Rudarstvo je jedna od najstarijih grana gospodarstva koja se bavi istraivanjem i eksploatacijom
mineralnih sirovina. Mineralne sirovine predstavljaju neobnovljiv prirodni resurs. Uporabna
vrijednost mineralnih sirovina stalno se mijenja, ovisno o potrebama, te je zadatak struke da
stalno valorizira njihovu vrijednost.

U vrijeme velikog rasta broja stanovnika i smanjivanja ivotnog prostora, jasno je da se mora
voditi rauna o prostornom planiranju i visokouinkovitoj zatiti okolia. Budui da su rudarski
radovi predodreeni mjestom pojavljivanja mineralnih sirovina, a ogranieni realnim
mogunostima i htjenjima drutvene zajednice, strunjaci, rudari i geolozi, moraju se aktivno
ukljuiti u prostorno planiranje i ukazati na potencijalne lokacije aktiviranja da bi se temeljem
toga mogla donijeti odluka o prioritetu namjene.

Moraju se utvrditi realne mogunosti eksploatacije jer rudarski rad pod svaku cijenu je prolost
koja se ne smije zaboraviti ali niti moe vie ponavljati. Prema tome streme i trendovi razvoja
drutva koji e poticati samo humanu, gospodarski i ekoloki prihvatljivu proizvodnju.

Istaknuta problematika tie se najveim dijelom povrinske eksploatacije osobito iz razloga to
dominira u odnosu na podzemnu. Razvojem tehnologije otkopavanja povrinska eksploatacija je
preuzela primat tako da se danas u svijetu oko 70% proizvodnje mineralnih sirovina dobiva
povrinskim kopovima. U Republici Hrvatskoj se dobivanje mineralnih sirovina izvodi
povrinskim kopovima skoro u 100%-tnom iznosu (osim eksploatacijskog polja arhitektonsko-
graevnog kamena Kanfanar-jug u Istri).

Mineralni resursi Republike Hrvatske omoguavaju eksploataciju i preradbu mineralnih sirovina
u naftnoj, kemijskoj, staklarskoj, keramikoj, cementnoj, vatrostalnoj, ciglarskoj te u industriji
arhitektonsko-graevnog kamena, a posebice u graditeljstvu.

Priblino 80% proizvodnje je reprodukcijski materijal za druge industrijske grane npr.
graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metalopreraivaku industriju, a 20% je roba iroke
potronje. Ovo je jedan od razloga zato se mineralne sirovine ne vrijednuju na odgovarajui
nain, ve se prepoznaje samo onaj dio koji izravno ide na trite.

Svjedoci smo, u posljednje vrijeme, stalnih pritisaka na proizvoae mineralnih sirovina od
strane raznih grupacija koje se proklamiraju kao zatitari prirode, okolia, ivotnog prostora i sl.
Istinske ekoloke udruge imaju pravo prosvjedovati gdje god se nalaze primjeri nesavjesnog
Uvod 2
djelovanja bilo da se radi o rudarskoj ili drugim djelatnostima. No, esto puta se ili zaboravlja ili
iz razliitih interesa zanemaruje osnovna injenica, a to je da su mineralne sirovine nune ne
samo za razvoj nego i za opstanak drutva.

U posljednjoj etvrtini XX. stoljea, na svjetskoj razini, potroeno je vie od 1 000 milijardi
tona mineralnih sirovina. U Republici Hrvatskoj, godinje se potroi vie od 40 milijuna tona,
uglavnom neenergetskih nemetalnih mineralnih sirovina. To su injenice i realne osnove za sve
daljnje projekcije.

Glavne odrednice odgovornog (brinog) odnosa spram ivog i neivog svijeta planete Zemlje
moraju biti:
- utvrivanje stvarnih potencijala mineralnih sirovina,
- iznalaenje najboljih naina iskoritenja odnosno ekoloki prihvatljivih tehnolokih
rjeenja,
- racionalno koritenje mineralnih sirovina odnosno recikliranje postojeih uz nunu
proizvodnju novih koliina mineralnih sirovina,
- opskrba dovoljnih koliina mineralnih sirovina za ivi svijet planeta Zemlje.

Stoga ovaj kapitalni dokument - Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike
Hrvatske treba jasno ukazati, odnosno odgovoriti na slijedea pitanja:
Kakvo rudarstvo je potrebno Republici Hrvatskoj?
Kakvo rudarstvo egzistira u dravama EU?
Koja su suvremena naela razvoja gospodarstva?
Koji su pokazatelji za izradbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama?
Kako se razvrstavaju mineralne sirovine?
Koje vrste mineralnih sirovina postoje u Republici Hrvatskoj?
Koje vrste mineralnih sirovina su potrebne za razvoj suvremenog drutva u
Republici Hrvatskoj?
Kolike su utvrene rezerve mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj?
Kolika je proizvodnja i potronja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj?
Kakav tretman ima rudarska djelatnost prema postojeoj zakonskoj regulativi
Republike Hrvatske?
Koji su institucijski okviri za rjeavanje pitanja iz djelokruga rudarstva?
Moe li postojea formalno-pravna regulativa omoguiti kvalitetan odnos
gospodarstva i zatite okolia?
Kakav odnos treba biti izmeu lokacija rudarskih zahvata i prostornih planova?
Jesmo li struno osposobljeni za obavljanje radnih zadataka iz djelokruga
rudarstva?
Kakva su predvianja gospodarenja mineralnim sirovinama u iduih trideset
godina razvoja Republike Hrvatske?
Koje su mjere i aktivnosti potrebne za provedbu zacrtane Strategije gospodarenja
mineralnim sirovinama Republike Hrvatske?

Odgovori, na netom postavljena pitanja, ugraeni su u cjeloviti dokument Strategije koja je
sadrajno obraena u slijedeim, glavnim tokama:

1. Polazne osnove
Obrazloit e se opi znaaj mineralnih sirovina. Prikazat e se opi trendovi razvoja
gospodarstva (naela odrivog razvoja) i u sklopu istog tretman prema mineralnim
sirovinama, s prikazom okvirne svjetske i domae proizvodnje. Analizirat e se
Uvod 3
politika gospodarenja mineralnim sirovinama u dravama EU. Napravit e se presjek
zakonske regulative i institucijskih okvira koji tretiraju mineralne sirovine na
propisani nain. Na koncu, prikazat e se obrazovne ustanove i struktura strunog
kadra za obavljanje poslova u rudarstvu.

2. Analiza stanja potencijala, rezervi, proizvodnje i potronje
Kroz ovu, sredinju toku inventarizacije napravit e se diferencijacija mineralnih
sirovina na dvije osnovne skupine i to na: neenergetske (vrste osim ugljena) i
energetske (tekue i plinovite uz kratak osvrt na ugljen i nuklearnu energiju). Za
svaku skupinu obradit e se: potencijali u Republici Hrvatskoj temeljem geoloko-
rudarskih istraivanja; potvrene rezerve i proizvodnja kroz desetogodinje razdoblje
(stanje na dan 31. prosinac 2006. godine); istrani prostori i eksploatacijska polja
(stanje na dan 31. prosinac 2007. godine); trgovaka drutva i obrtnici pod
zajednikim nazivom gospodarski subjekti; potronja, kao glavni element
gospodarskog znaaja, te na koncu usporedba s dravama EU.

3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH u iduih 30 godina
U ovoj toci, takoer uz prethodnu diferencijaciju mineralnih sirovina, nainit e se
projekcija buduih potreba za mineralnim sirovinama i to temeljem odreenih
pokazatelja kao to su BDP i udio potronje po stanovniku uz usporedbu s dravama
EU. Projekcija e se izraziti kroz mjerljive-kvantitativne veliine.

4. Mjere i aktivnosti za provedbu zacrtane Strategije gospodarenja energetskim i
neenergetskim mineralnim sirovinama
U ovom, etvrtom dijelu prikazat e se zajedniki zakljuci s prijedlogom mjera i
aktivnosti u cilju provedbe Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama u
Republici Hrvatskoj. Aktivnosti i mjere predstavljaju elemente akcijskog plana ijom
e se provedbom doi do ciljeva Strategije.

Grafiki prilozi

Kao bitna sastavnica ovog dokumenta izradit e se karta lokacija (smjestita) istranih
prostora i eksploatacijskih polja na topografskoj i geolokoj osnovi u prikladnom mjerilu
i razvidnom formatu. Izradit e se prijedlog kodifikacije svih odobrenih istranih prostora
i eksploatacijskih polja do 31. prosinca 2007. godine.

Analitiki prilozi

Takoer, dio ovog dokumenta bit e i analitiki prilozi (4 priloga) u kojima e se detaljno
obraditi popis istranih prostora i eksploatacijskih polja po svim upanijama Republike
Hrvatske. U odgovarajuoj tablinoj formi prikazat e se i svi gospodarski subjekti
relevantni za dotine prostore i polja. Na koncu, prikazat e se detaljne analize rezervi i
proizvodnje mineralnih sirovina po upanijama, te podaci o uvozu i izvozu neenergetskih
mineralnih sirovina u obliku dijagrama.

1. POLAZNE OSNOVE
ZA IZRADBU STRATEGIJE GOSPODARENJA
REPUBLIKE HRVATSKE

1.1. Ope znaenje mineralnih sirovina u razvoju suvremenog drutva 1.1-1
1.1. OPE ZNAENJE MINERALNIH SIROVINA U RAZVOJU
SUVREMENOG DRUTVA

Mineralne sirovine karakterizira neobnovljivost rezervi, sve vea uporabljivost, lokacijska
predisponiranost i ekoloko-sigurnosna osjetljivost pri eksploataciji.

1.1.1. GOSPODARSKA ULOGA MINERALNIH SIROVINA

Mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog gospodarstva.
Globalizacija, ubrzavanje gospodarskih i tehnolokih promjena kao i elementi takozvanog
postindustrijskog razvoja u velikoj su mjeri promijenili ulogu i znaenje mineralnih sirovina u
suvremenom gospodarstvu i civilizaciji XXI. stoljea openito. Te se promjene ogledaju u
relativiziranju uloge metala i poveanju uloge nemetala kao i u poveanom iskoritavanju nekih
specijalnih mineralnih sirovina, ije koritenje je do prije nekoliko desetljea bilo ogranieno.
Osim toga, raste i uloga energetske potronje, a s tim i vanost energetskih mineralnih sirovina.
Sve je to utjecalo na promjenu ali ne i na smanjivanje uloge mineralnih sirovina u suvremenom
gospodarstvu. Osim toga, pojaana briga za ekoloko stanje planeta Zemlje, tehnoloke,
ekonomske i kulturoloke promjene koje su rezultirale poveanom informiranou stanovnitva,
pojaanom brigom za ouvanje ljudskog okolia i demokratizacijom nekih razvojnih spoznaja
koje su do prije nekoliko desetljea bile ograniene i rezervirane za znanstvene i upravljake
elite sve to je povealo osjetljivost javnosti za problematiku eksploatacije i koritenja
mineralnih sirovina. Znanstvene i strune spoznaje o mineralnim sirovinama u suvremenom
gospodarstvu osim iskoritavanja sve se vie proteu i na saniranje i zatitu prirodnog okolia.

1.1.1.1. Prikaz rezervi, proizvodnje i potronje mineralnih sirovina u svijetu, u posljednjoj
etvrtini XX. stoljea

Procjena potronje metalnih, nemetalnih, energetskih i industrijskih mineralnih sirovina u svijetu
tijekom posljednje etvrtine XX. stoljea prikazana je u tablici 1.1-1.

Tablica 1.1-1 Svjetska potronja metalnih, nemetalnih i energetskih mineralnih sirovina
u posljednjoj etvrtini XX. stoljea

Metali, nemetali i
energetske sirovine
dobiveni kao produkt
rudarske proizvodnje
Jedinica Prognozna potronja svjetskog
gospodarstva u metalima,
nemetalima i energetskim
sirovinama
Rezerve metala, nemetala i
energetskih sirovina
(na osnovi ocjene rentabi.
raene sredinom 80 god.)
Odnos svjetskih
rezervi i proizvodnje
- potronje
(procjena)
Aluminij 10
6
t 890 3 240 3,6
Barij 10
6
t 113 91 0,8
Bor 10
6
t 14,5 100 14,5
Brom 10
6
t 15,9 11,3 0,7
Vanadij 10
3
t 1 370 9 700 7,1
Bizmut 10
3
t 150 52 0,3
Volfram 10
3
t 1 520 1 780 1,2
Galij t 625 velike zalihe vie od 10
Germanij t 2 620 velike zalihe vie od 10
eljezo 10
9
t 20 88 4,4
Zlato 10
3
t 36,5 41,1 1,1
Indij t 2 050 1 520 0,7
Jod 10
3
t 554 1 385 2,5
Kobalt t 1 134 2 450 2,2
Litij 10
3
t 448 862 1,9
Mangan 10
6
t 392 1 820 4,7
Bakar 10
6
t 345 390 1,1
Molibden 10
3
t 4 080 5 900 1,4
Nikl 10
6
t 28,1 45,3 1,6
Olovo 10
6
t 140 149 1,1
Platina t 2 830 9 280 3,3
Renij t 139 2 430 vie od 10
Selen 10
3
t 59,5 168 2,8
Srebro 10
3
t 460 187 0,4
Stroncij 10
3
t 1 810 2 480 1,4
Talij t 281 291 1,0
Torij 10
6
t 28,1 708 vie od 10
Klor 10
6
t 1 540 velike zalihe vie od 10
Krom 10
6
t 92,5 472 5,1
Cink 10
6
t 230 135 0,6
Cirkonjj 10
6
t 10,9 20 1,8
Azbest 10
6
t 174 145 0,8
Gips 10
6
t 2 400 1 860 0,8
Glina 10
9
t 20 velike zalihe vie od 10
Granat 10
6
t 1 180 2 030 1,7
Grafit 10
6
t 20 9,1 0,5
Vapnenac 10
6
t 4 230 velike zalihe vie od 10
Teh.-graevni kamen 10
6
Arhi.-graevni kamen 10
6
Antracit 10
6
t 3 960 4620 1,2
Bitumenski, kameni, (smei
+lignit) ugljen
10
9
Nafta 10
9
t 118 102 0,8
Nafta iz kriljca 10
9
t 1,9 7,3 3,8
Prirodni plin 10
15
m
3
69,5 62,4 0,9
Uran 10
3
t 2 610 950 0,4
Pijesak i ljunak 10
9
Kalijeva sol 10
6
t 1 040 10 000 9,6
Sol (kuhinjska) 10
9
Treset 10
6
t 4 880 17 900 3,7
Fosfat 10
9
t 6,1 47 7,7

Napomena:
Rezerve mineralnih sirovina stalno se dopunjuju, pa prikazane vrijednosti nisu konane. Poveanjem
dubine eksploatacije radi razvoja tehnologije i potreba za mineralnim sirovinama, granica, tj. dubina
eksploatacije stalno se pomie nanie, a time se rezerve mineralnih sirovina poveavaju. Jo postoje
geoloki neistraena podruja pa se moe oekivati poveanje svjetskih rezervi mineralnih sirovina.

Koliine nemetalnih mineralnih sirovina te fosilnih energenata, koje su bile potrebne za
osiguranje svjetskoga gospodarstva u zadnjoj etvrtini XX. stoljea, iznose:
- 645 milijardi tona nemetalnih mineralnih sirovina,
- 107 milijardi tona ugljena.
U svjetskoj potronji nemetala pojedine mineralne sirovine sudjeluju sa sljedeim udjelima:
- sve vrste kamena 49%
- pijesak i pjeskoviti materijal 43%
- glina, sol, fosfati i gips 7%
- druge vrste nemetala 1%
to predstavlja 70% ukupne svjetske proizvodnje svih mineralnih sirovina.

Raspodjela energetskih mineralnih sirovina je slijedea:
- nafta i plin 55 - 60%
- ugljen 38 - 42%
- uran 2%

Pod pretpostavkom iskoritenja bilannih rezervi pri povrinskoj eksploataciji ugljena 0,8 0,9,
podzemnoj eksploataciji 0,6 0,8, kod nafte 0,35 0,40 i kod plina 0,7 postojee (istraene)
rezerve e se brzo (i moebitno neracionalno) potroiti, to postaje ozbiljan problem. Radi
racionalnog koritenja mineralnih sirovina koje su neobnovljive, iskoristivost e postati osnovni
tehniko tehnoloki problem koji e se u budunosti morati rjeavati.

Poseban znaaj na poetku XXI. stoljea dobivaju fosilna goriva u proizvodnji energije s
obzirom na porast uloge energetike i energije openito u suvremenom gospodarstvu kao i s
obzirom na injenicu kako do danas nisu razvijene komercijalne tehnologije koje bi omoguile
prevladavajue ekonomino i profitabilno trino iskoritavanje obnovljivih izvora energije.
Stoga nafta i prirodni plin u globalnim razmjerima podmiruju preko 2/3 potreba u primarnoj
energiji.

Svjetske rezerve nafte i prirodnog plina se sve vie poveavaju ali se istodobno poveava i
potronja. Stope rasta potronje energije u svijetu tijekom posljednje etvrtine XX. stoljea
kretale su se oko 2% godinje da bi nakon 2001. godine ovaj rast po prvi puta nakon 1973.
godine premaio 3%. U 2006. godini stopa rasta iznosila je 2,4% u odnosu na 2005. godinu [34].
Sve to moe imati znaajne posljedice na ukupan odnos istraivanja, eksploatacije, koritenja i
potronje fosilnih energetskih goriva. Ukupne preostale dokazane svjetske rezerve nafte dostaju
za 40 do 45 godina sadanje razine svjetske potronje. Kod prirodnog plina taj je odnos neto
povoljniji i iznosi 70 do 75 godina sadanje razine potronje. Zbog toga u gospodarskom
iskoritavanju energetskih mineralnih sirovina sve veu ulogu dobivaju geopolitiki imbenici i
mo nadzora nad energetskim mineralnim sirovinama, njihovom tehnologijom kao i putovima
transporta energije u svijetu.

1.1.1.2. Prikaz proizvodnje mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj najbolje se moe ocijeniti kroz
proizvodnju, broj zaposlenih i postignutu produktivnost, kao osnovne fizike pokazatelje. Broj
ukupno zaposlenih u rudarstvu RH je skoro prepolovljen (56 %) u odnosu na 1990. godinu, dok
je kod eksploatacije vrstih mineralnih sirovina smanjen za 45 %. Eksploatacija vrstih
mineralnih sirovina premaila je prijeratnu proizvodnju. Posljedica ovih tendencija je porast
produktivnosti za gotovo 100 % u odnosu na 1990. godinu. Analogno tome rastao je bruto
proizvod po zaposlenom radniku. Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u RH se ne obavlja
radi njihove neisplativosti (male rezerve i mala koncentracija metala u rudi, osim boksita). U
Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj boksit e se razmatrati u
sklopu ostalih leita, dok se iva dobiva iz leita nafte i plina kao suproizvod.

Podzemna eksploatacija u RH praktiki je nestala i trenutno se samo arhitektonsko-graevinski
kamen tako eksploatira. Meutim, brojni su povrinski kopovi, posebice nemetalnih mineralnih
sirovina (arhitektonsko-graevnog kamena, tehniko-graevnog kamena, graevnog pijeska i
ljunka, te ciglarske gline). Znaaj rudarskog gospodarstva ogleda se u broju rudarskih
gospodarskih subjekata (preko 350) koja se neposredno bave istraivanjem i eksploatacijom
mineralnih sirovina. Broj eksploatacijskih polja znatno je vei jer mnogi rudarski gospodarski
subjekti posjeduju vie eksploatacijskih polja.

U razdoblju posljednjih pedeset godina radom naftnog rudarstva u Republici Hrvatskoj otkriveno
je ukupno 90 naftnih i plinskih polja u kojima su utvrene rezerve uvjetne nafte od 457 milijuna
prostornih metara. Pridobive koliine nafte i prirodnog plina, odnosno bilanne rezerve iznosile
su 198 milijuna prostornih metara. U tom istom razdoblju u Republici Hrvatskoj je proizvedeno
155 10
6
prostornih metara uvjetne nafte (OE). Vrijednost proizvedene nafte i prirodnog plina
iznosi oko 150 milijardi kuna. Uvjetna nafta odnosno, ekvivalent nafte predstavlja energetsku
vrijednost na koju se svodi koliina prirodnog plina i kondenzata te predstavlja ukupnu koliinu
nafte, prirodnog plina i kondenzata koja e dati istu koliinu toplinske energije ekvivalentnu
izgaranju odreene koliine nafte. Danas je u Republici Hrvatskoj odobreno 59 eksploatacijskih
polja ugljikovodika.

Zbog dugogodinje domae proizvodnje nafte i prirodnog plina, te uvoza prirodnog plina i
izgradnje plinskog sustava, naftno-rudarski sektor u okviru cjelokupnog gospodarstva Republike
Hrvatske ima znaajnu ulogu u njezinoj energetici. Do 70-ih godina prologa stoljea domaa
proizvodnja nafte je veinom podmirivala potrebe RH u tekuim gorivima, dok danas podmiruje
oko 20% potreba za tekuim gorivima. Domaa proizvodnja prirodnog plina danas podmiruje
oko 60% ukupnih potreba za prirodnim plinom dok zajedno s uvozom plina iz inozemstva te
koliine ine treinu ukupne potronje primarne energije u Republici Hrvatskoj.

Danas proizvodnja nafte zajedno s kondenzatom iznosi oko 0,98 10
6
m
3
godinje. Prirodni plin
i kondenzat se proizvode iz naftnih i plinskih polja, a koliine se kreu oko 2,8 10
9
m
3
godinje.
Ukupno nafta i plin ine preko 50% domae proizvodnje primarne energije. Navedenoj
proizvodnji prethodili su rudarski istrani radovi s izradom preko 4 000 buotina, koji su
ukljuivali geoloke i geofizike aktivnosti. Za odravanje istog odnosa proizvodnje
ugljikovodika i rezervi, potrebni su novi istrani radovi kako bi se utvrdile nove rezerve.

Tablica 1.1-2 Kratki prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija po godinama Vrsta mineralne sirovine
1990. 1996. 1997. 1998. 2003. 2006.
fosilni ugljen, t 173 751 66 669 48 635 50 832 0 0
mineralne sirovine za
proizvodnju metala, t
301 534 6 000 6 000 5 000 1 482 600
nemetalne mineralne sirovine, t 3 846 143 2 890 014 3 323 814 3 758 499 5 958 840 7 158 293
arhitektonsko-graevni kamen,
m
3

55 451 39 371 45 535 45 739 61 288 71 307
tehniko-graevni kamen,
graevni pijesak i ljunak te
ciglarska glina, m
3

14 615 334 11 287 243 12 127 591 12 877 102 17 726 200 18 090 417
nafta i kondenzat, 10
3
m
3
- - 1 668,27 1 518,22 1 128,18 977,488
plin, 10
6
m
3
- - 1 867,95 1 814,30 2 274,96 2 863,698

Napomena:
Skok u proizvodnji mineralnih sirovina koje se koriste u graditeljstvu, u 2003. godini vezan je za ulaganja
u infrastrukturu.
1.1.2. NEOBNOVLJIVOST REZERVI MINERALNIH SIROVINA

Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina je posebna znaajka u rudarstvu. Mineralne sirovine
su nastajale tijekom dugog geolokog vremena. One su dakle, za nae okolnosti prirodno
oblikovane, ali nedovoljno istraene i definirane. U rudarskom zakonodavstvu i praksi,
obnavljanje rezervi mineralnih sirovina odnosi se na stalna istraivanja i otkrivanja novih
rezervi, usporedno s troenjem postojeih. Racionalno crpljenje postojeeg i tenja za moguim
novim nalazima mineralnih sirovina temeljna je odrednica rudarske i geoloke struke. Sloeni
postupak rudarske eksploatacije u uvjetima neobnovljivosti rezervi mineralnih sirovina u odnosu
na druge resurse u prirodi koji se redovito obnavljaju (umski fond, poljoprivredi fond, stoni
fond i dr.), daju rudarstvu za pravo da gospodari mineralnim izvorima i titi struku u ime drutva.

1.1.3. UPORABNA VRIJEDNOST MINERALNIH SIROVINA

Uporabna vrijednost mineralnih sirovina je sve vea u opsegu i koliinama primjene. Gotovo sve
to se uoava u ljudskom obzorju od stambenih zgrada, cesta, mostova, eljeznica, motornih
vozila, dalekovoda, plovila, zrakoplova i dr. u izravnom ili preraenom obliku sazdano je od
mineralnih sirovina. ak i plastini proizvodi koji preplavljuju ovjekovu svakidanjicu izraeni
su od mineralne sirovine - nafte. Praktino sve, osim hrane i odjee, pa i njih, ovjek ostvaruje iz
mineralnih sirovina ili pomou od njih izraenih proizvoda. Toliki znaaj u primjeni mineralnih
sirovina mora snanije valorizirati njihovu eksploataciju. Javno miljenje, posebice kada je rije
o vrstim mineralnim sirovinama, to izrazito devalvira. Zbog nedovoljnog poznavanja rudarske
struke i posebice negativnog naslijea u rudarskoj izvedbi, nuno je izraziti i redefinirati
vrijednosni sud o ulozi i znaaju mineralnih sirovina u drutvu.

1.1.4. LOKACIJSKA PREDISPONIRANOST MINERALNIH SIROVINA

Lokacijska predisponiranost mineralnih sirovina je jedna od bitnih znaajki. ovjek na nju ne
moe utjecati ve joj se mora prilagoditi. Lokacija mineralnih sirovina je odreena geolokim
okolnostima tijekom geneze pa je njezino pronalaenje samo potvrda injeninog stanja. Dakle,
lokacija eksploatacijskih polja se ne moe birati osim kada je u pitanju izbor izmeu vie
moguih lokaliteta. Za vrijednije-skuplje i (obino) rjee mineralne sirovine (nafta, plin, boksit,
gips i dr.) to je presudno, a za manje vrijedne-jeftinije i ee (tehniko-graevni kamen,
graevni pijesak i ljunak i dr.) to ne mora biti odluno.

U Republici Hrvatskoj mineralne sirovine nalazimo u gotovo svim stjenama nastalim od
paleozoika do kvartara. Ponegdje vrijednost mineralne sirovine imaju stijene cijelih sekvencija,
gdjegdje su uporabive tek naslage nekih facijesa, drugdje pak rudna su leita razvijena na
granicama izmeu dviju stratigrafskih jedinica ili kao razliiti oblici orudnjenja unutar pojedinih
stijena. Do danas otkriveno je vie od etrdeset vrsta mineralnih sirovina, gotovo sve su
istraivane, u prolosti najveim dijelom i iskoritavane, dok ih na dananjem stupnju
tehnologije i isplative eksploatacije uporabnu vrijednost ima petnaestak i njih se stalno ili
povremeno iskoritava. Preteito se iskoritavaju sirovine iz stijenskih kompleksa u kopnu i na
povrini, a osim ovih proizvodi se jo sol iz morske vode, vadi pijesak s morskoga dna i
pridobiva plin iz dubljega podmorja.
Radi upotpunjavanja slike o hrvatskim mineralnim sirovinama nakon prikaza odobrenih
ISTRANIH PROSTORA (prilog 1.1), prikaza odobrenih EKSPLOATACIJSKIH POLJA
mineralnih sirovina (prilog 1.2), dane su i spoznaje pojedinih geologa skupljene dugogodinjim
radom na terenu i u kabinetu, odnosno u tijeku izrade monografije Hrvatske mineralne sirovine
[15]. Odnosna je karta po svom sadraju ujedno i karta mineralnih sirovina u Republici
Hrvatskoj i kao takva ovoga asa jedinstvena (prilog 2). Osim spomenute pregledne geoloke
karte s lokacijama mineralnih sirovina priloene su i odgovarajue tablice po upanijama (prilozi
3 i 4).

Iz povijesnih razloga na ovome mjestu valja se ipak osvrnuti na sirovine koje su registrirane bilo
kao pojave, bilo kao leita bez obzira na njihov dananji pravni status. Neke od njih moda
mogu biti zanimljive kao objekti buduih istraivanja ili ak eksploatacije, a neke su kao
raritetne vane sa stajalita znanosti o rudnim leitima u Republici Hrvatskoj.

Privremeni broj lokacija leita i pojava mineralnih sirovina jest 1 583 [15]. Radi se o
aluminijevoj rudi-108, bakrovim i manganovim rudama-22, olovnim, cinkovim i srebronosnim
rudama-18, pojavama uranovih ruda i zlata-13, eljeznim rudama, ivi i ivinim rudama-69,
baritu-18, sirovini za proizvodnju cementa-18, dolomitu-3, fosforitu-5, gipsu-27, pojavama
germanija-1, bentonitnim glinama-10, ciglarskim glinama-233, keramikim glinama-42,
vatrostalnim glinama-7, grafitu-12, jodu-1, kalcitu-4, arhitektonsko-graevnom kamenu-115,
jezerskoj kredi-4, tehniko-graevnom kamenu-214, kremenoj sirovini-66, milovki i pegmatitu-
8, pelitu-4, pijesku-52, graevnom pijesku i ljunku-79, rijetkim mineralima-7, kamenoj soli-3,
jadranskim solanama-22, sumporu-5, tufu-20, tresetu-8, lignitu-100, prirodnim izdancima nafte i
plina-15, nafti i plinu otkrivenima buenjem-82, asfaltu-39, uljnim kriljavacima-35 i zemnom
vosku-3.

U Republici Hrvatskoj je odobreno 584 (aktivnih) i 40 (neaktivnih) eksploatacijskih polja vrstih
mineralnih sirovina, 3 eksploatacijska polja geotermalne i mineralne vode i 59 eksploatacijskih
polja ugljikovodika (naftna i naftno-plinska polja). Kod vrstih mineralnih sirovina prevladava
tehniko-graevni kamen (>43 %), zatim arhitektonsko-graevni kamen (>19 %) i graevni
pijesak i ljunak (>15 %). To su mineralne sirovine za izravnu primjenu u graditeljstvu koje u
ukupnom broju eksploatacijskih polja vrstih mineralnih sirovina sudjeluju s preko 75 %. Sve
ostalo zastupljeno je s ispod 25 %. Ukljuivanjem ve dodijeljenih istranih prostora kao
potencijalnih rudarskih objekata, stanje je jo izraenije jer je najvei dio istranih prostora
dodijeljen upravo za ove mineralne sirovine. Stoga se smatra nunim tehniko-graevnom
kamenu posvetiti posebnu pozornost glede uklapanja eksploatacijskih polja ove mineralne
sirovine u prostorno-planske dokumente.

Tehniko-graevni kamen u prirodi je iroko i evidentno zastupljen. Nalazi se na povrini to
uvelike olakava njegovo pronalaenje i svestrano istraivanje. U Republici Hrvatskoj izrazito je
rasprostranjen, osobito u Dinaridima - od Istre do najjunijih predjela Dalmacije.
Tehniko-graevni kamen je rasuta, teka i objektivno jeftina roba koja ne trpi skupi prijevoz te
je brojnost lokacija eksploatacijskih polja ove mineralne sirovine pravilo i praksa.
Eksploatacijska polja mogu biti mala po obujmu i kapacitetu proizvodnje i povremeno se nalaziti
i u priuvi, osobito kada investitori interese nalaze u vlastitom izvoru mineralne sirovine pri
emu se kroz finalne radove-graevinsku operativu viestruko poveava vrijednost iskopanog
materijala. Kod toga nema propadanja proizvodnje i gubitka na kakvoi proizvoda a radna snaga
i oprema moe se premjetati po potrebi (eksploatacijsko polje, graevinska operativa i sl.).
Meutim, presudno je da eksploatacijsko polje to manje remeti krajobraz neposrednog a
posebice ireg okolia, te da su ostali moebitni tetni utjecaji (buka, praina i dr.) u granicama
podnoljivog i doputenog.
Obzirom na veliki broj ve odobrenih eksploatacijskih polja koja su mahom aktivirana i na
znaajan broj dodijeljenih istranih prostora, temeljni i neposredni zadaci geoloko-rudarske
struke su vrlo zahtjevni. U tom kontekstu nuno je kritiki razmotriti postojee stanje
povrinskih kopova izradbom Studija utjecaja na okoli s razraenim i prihvatljivim idejnim
rjeenjem odvijanja rudarskih radova.
Postoje brojni naputeni povrinski kopovi (ne uvijek i odobrena eksploatacijska polja) koje je
zahvatila urbana gradnja ili su se zatekli u posebno zatienom krajoliku. Obino su ostavljeni u
potpuno nesreenom stanju pa devastirani prostori nekontroliranim odlaganjem kojekakvog
otpadnog materijala sve vie postaju i smetlita. Otkopani prostori nisu primjereno oblikovani. U
pravilu su s geomehaniki nestabilnim kosinama, te bilo kakva prenamjena nije moguna bez
ozbiljnije sanacije. Uslijed dugog prekida proizvodnje esto devastirane prostore obilato zahvaa
prirodna sanacija-poinje prekrivanje raznim samoniklim raslinjem, te se slubeno duna
sanacija i radi toga apriori odbija.
U prostorne planove svakako treba ukljuiti sve rudarske objekte, a Studijom utjecaja na okoli i
drugim relevantnim dokumentima utvrditi koncept sanacije, oblikovanja i prenamjene
degradiranih prostora ovisno o lokaciji objekta i prihvatnim mogunostima okolia.
Batinili smo i aktivna eksploatacijska polja na lokacijama koje na dananjem stupnju razvoja i
zatite okolia nikako ne bi bilo mogue pokrenuti (parkovi prirode, zatieni krajolici i dr.).
Daljnje vaenje na ovim lokalitetima moe se odvijati samo u funkciji oblikovanja i prenamjene
zavrno otkopanih prostora, to se primjereno moe izvesti jedino tzv. proizvodnom sanacijom.
Rudarskim radovima potrebno je postii da se dostignu optimalne forme zavrnog iskopa u
odnosu na morfologiju prirodnog terena i adekvatnu prenamjenu. Usvojene granice
eksploatacijskog polja koje su ranije povuene i utvrene rezerve ne smiju biti prepreka takvim
nastojanjima, a prostorni planovi ih moraju omoguiti. Kod toga, prednost treba uvijek dati
kvalitetnom oblikovanju i prenamjeni prostora a ne vremenu trajanja rudarske aktivnosti.
Trokove svih radova jedino moe pokriti vrijednost mineralne sirovine koja e se oblikovanjem
i prenamjenom otkopanih prostora pridobiti. U protivnom, degradirani prostori e ostati
nedovoljno sanirani, a dostupna mineralna sirovina trajno izgubljena.
Prisutni su sporni rudarski objekti u pripremi proizvodnje (odobrena eksploatacijska polja,
istraene i utvrene rezerve, ponegdje pokrenuti i radovi) jer nisu odgovarajue ukljueni u
prostorne planove. Ove objekte treba detaljno analizirati, a po mogunosti prilagoditi zahtjevima
okolia ili ih odmah suzbiti u realizaciji, uz obveznu sanaciju eventualno degradiranih prostora.
Aktivna eksploatacijska polja koja su ukljuena u prostorno-planske dokumente treba izvoditi
strogo prema provjerenim rudarskim projektima a eventuane izmjene i dopune na vrijeme
ukljuiti u prostorne planove uz potrebno obrazloenje mogue prilagodbe radova zahtjevima
okolia. Uz strunu i kreativnu izradbu projektnih rjeenja potencira se dosljednost u izvedbi
predvienih rudarskih radova jer dosadanje ponaanje u praksi izaziva suzdranost kod
prostornih planera te ponekada i odbojnost zainteresirane javnosti.
Nova eksploatacijska polja obvezno treba locirati strogo planski uvaavanjem tehnolokih,
ekonomskih i napose ekolokih kriterija tako da se ve izborom lokacije rijee temeljni problemi
(krajobraz, buka, zapraenost). Mikrolociranje rudarskih radova unutar eksploatacijskog polja
moe samo pridonijeti poboljanju ve zadovoljavajueg uklapanja tretiranog zahvata u okoli.

Kod graevnog pijeska i ljunka uglavnom se radi o podrujima uz rijene tokove koji su
nanijeli, usitnili, oblikovali i odloili pjeskovito-ljunane mase. Njihovom eksploatacijom u
pravilu nastaju vodene povrine. Pijesak i ljunak nataloeni uz priobalje rijeka imaju daleko
veu rasprostranjenost u odnosu na lokaciju pojedinog zahvata, te nije upitna njihova
kakvoa.Vie su odluujui utjecaji planiranog zahvata u okoli i mogue zatitne mjere tijekom
njihove eksploatacije, a osobito oblikovanje i svrsishodna prenamjena zavrno otkopanih
prostora.
Vodene povrine nastale otkopavanjem mineralne sirovine mogu biti od velikog interesa za port
i rekreaciju kao i druge ekskluzivne sadraje, to nije manje vrijedno od mineralne sirovine.
Na eksploatacijskim poljima urbanih zona, gdje se ve dugo eksploatira graevni pijesak i
ljunak, valja zavrno oblikovati jezerski, obalni i priobalni pojas za svrsishodnu prenamjenu.
Obzirom na nunost znaajnih intervencija u prostoru koju prate veliki trokovi oblikovanja i
sanacije to je mogue jedino izvesti uz strogo planski usmjerenu proizvodnju u formi tzv.
proizvodne sanacije. U prostornim planovima, kakvoi oblikovanja i prenamjene zavrno
otkopanih prostora treba dati primat u odnosu na potrebno vrijeme realizacije, to odgovarajuim
projektnim rjeenjima treba precizirati i opravdati.

Arhitektonsko-graevni kamen je izuzetno vrijedna mineralna sirovina, a nalazi se u prostorno
ogranienim, tektonski slabije poremeenim stijenama. Treba ju maksimalno koristiti. U
prostorne planove valja ukljuiti svaku znaajniju pojavu arhitektonsko-graevnog kamena.
Rezultati istraivanja i mogui sustavi eksploatacije razmatrani konkretnim u Studijama utjecaja
na okoli ocijenit e prihvatljivost pojedinog zahvata. Tehnoloke procese na eksploatacijskim
poljima arhitektonsko-graevnog kamena karakterizira manje tetan odraz na okoli. Dapae,
korektnim planiranjem i dosljednim izvoenjem radova na eksploatacijskom polju mogu se
tijekom i pri kraju eksploatacije poluiti forme i sadraji koji se dobro uklapaju u okoli (ak
postati i turistika atrakcija du jadranske obale i otoka gdje je upravo i najvea mogunost
razvoja ove djelatnosti).
Iskustvo upuuje da mnoga provedena istraivanja na ovu mineralnu sirovinu nisu dala povoljne
rezultate za odvijanje eksploatacije, te istrane radnje na terenu valja prilagoditi i ovoj injenici.
Treba potencirati istrana buenja, a istrane rudarske radove (probne proizvodnje) pozicionirati
tako da ne ostanu izrazito vidljive promjene u prostoru, ukoliko se eksploatacija radi sporne
kakvoe arhitektonsko-graevnog kamena ne bude mogla razviti.
U Republici Hrvatskoj preko 19 % svih eksploatacijskih polja pripada ovoj mineralnoj sirovini.
U produktivnim zonama gdje je mogue razviti proizvodnju arhitektonsko-graevnog kamena,
samo oko 20 % otkopnih masa je iskoristivo, a sve ostalo je kameni otpad koji se odstranjuje pri
dobivanju komercijalnih blokova i njihovoj preradi u trino prihvatljive graevne elemente.
Otpadni kamen se sve vie deklarira kao tehniko-graevni kamen to treba koristiti gdje
kakvoa materijala to doputa a trite prihvaa.
Meutim, ne bi se smjelo dopustiti otvaranje eksploatacijskih polja tehniko-graevnog kamena
na ovim lokalitetima jer se time prua mogunost unitavanja vrijedne mineralne sirovine i
suava mogua lokacija aktiviranja arhitektonsko-graevnog kamena. Temeljno je, dakle
eksploatirati sam arhitektonsko-graevni kamen, a kameni otpad pri njegovu dobivanju poeljno
je iskoristiti ukoliko to njegova kakvoa omoguava a trite prihvaa. Kameni otpad, ukoliko ga
trite ne prihvaa ili ga samo djelomino prihvaa treba koristiti u sanaciji otkopanih prostora
to e pridonijeti kakvoi zahvata i njegovoj prihvatljivosti za okoli.

Kod boksita, gipsa i ostalih vrijednijih ali rjeih ili veoma rijetkih mineralnih sirovina,
ovjek se pri njihovu koritenju ne moe ponaati jednako kao kod estih i posvuda prisutnih
mineralnih sirovina. Neophodno je u prostornim planovima ukljuiti svaku znaajniju pojavu
ovih mineralnih sirovina a tehnikim dokumentima naknadno ocijeniti mogunosti i naine
njihove eksploatacije. Propisana procedura prostorno planskim dokumentima je strogo
postavljena i koordinirana. Studija utjecaja na okoli ne moe se raditi bez u prostornim
planovima definiranog eksploatacijskog polja i utvrenih rezervi. Lokacijska dozvola ne moe se
izdati bez rjeenja o prihvatljivosti zahvata u odnosu na okoli koje se izdaje temeljem usvojenih
studijskih rjeenja. Rudarski projekt ne moe se izraditi i uputiti na provjeru mimo potvrenih
rezervi mineralne sirovine i uvjeta odnosno ogranienja iz lokacijske dozvole, rudarski radovi se
mogu izvoditi tek po rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa za zemljine estice i ishoenju
rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova).
U sklopu rudarske proizvodnje, to se posebice odnosi na glinokope, mogue je ukljuiti i
odlaganje komunalnog otpada. Rudarskom proizvodnjom stvaraju se novi-otkopani prostori na
koje se moe odlagati otpad, izdvajaju se pokrovni ili meuslojni jalovi materijali koji se mogu
koristiti za tekuu prekrivku otpada; postoji mehanizacija koja moe zadovoljiti rudarsku
proizvodnju i istovremeno odloiti-zbrinuti otpad, te radna snaga i nadzor koji sve aktivnosti oko
otpada mogu gotovo usputno obaviti. Rudarski gospodarski subjekt odlaganjem otpada stjee
novi-dodatni prihod jer e se reaktivirani otkopani prostori, svi potrebni radovi kao i prekrivni
materijal posebno plaati. Metoda je logina i jednostavna jer su klasine rudarske aktivnosti i
one na odlaganju otpada gotovo istovjetne, odigravaju se na istom prostoru, s istom
mehanizacijom, poslugom i nadzorom, te u isto vrijeme i jednako dugo mogu trajati.

Ugljikovodici (nafta i plin) su rijetka i izuzetno vrijedna mineralna sirovina, te je privilegija
iste, lokacije uvrstiti u prostorne planove. Nalaze se relativno duboko pod zemljom, a
eksploatiraju se buotinama za razliku od vrstih mineralnih sirovina koje se eksploatiraju plitko
ispod povrine. Eksploatacijska polja nafte i plina u cjelini imaju male utjecaje na okoli, osim
manjih dijelova-povrina uokolo buotina gdje se nafta i plin izravno crpi iz podzemlja,
oplemenjuje i transportira lokalnim i magistralnim cjevovodima prema rafinerijama. Kod
transporta su mogui veliki utjecaji na okoli, sve do katastrofalnih nedaa kada iscure vee
koliine nafte ili plina u okoli.

U geotermalnoj vodi zarobljena je toplinska energija u unutranjosti Zemlje koja uz tekuu
produkciju topline kontinuiranim raspadom radioaktivnih elemenata, te topline koja se stvara
razliitim egzotermijskim kemijskim reakcijama predstavlja neiscrpno vrelo energije. Meutim,
kao to je energija Sunca gotovo neizmjerna ali na zemlji izrazito rasprena tako je i geotermalna
energija duboko uskladitena radi ega je u koritenju, za sada, limitirana ekonomskim
kriterijima.
Fosilna goriva (uskladitena u zemlji suneva energija) su pred iscrpljenjem, te pri koritenju
zahtijevaju sve vea ulaganja u zatitu okolia tako, da geotermalna energija sve vie dobiva na
vanosti i cijeni.
Trenutna instalirana toplinska snaga za potronju geotermalne energije u Republici Hrvatskoj je
113,9 MWt (2006 godine) Do 2010. godine predveno je proirenje instaliranih toplinskih
kapaciteta do 120 MWt, odnosno 500 MWt do 2030. godine [23]. Predviena instalirana
elektrina snaga (samo lokaliteti s temperaturom geotermalne vode iznad 100
0
C) se kree od 8,7
MWe (2010. godine) do 16,3 MWe (2030. godine). Predvianje toplinske snage je znaajno, a
elektrine skromno, to sve treba podrati jer se radi o ekoloki istoj energiji koja e se koristiti
u granicama njezine obnovljivosti. Stoga nema nikakvog razloga da se u prostorne planove ne
ukljui svaka znaajnija pojava geotermalne vode prvotno u obliku istranih prostora, a potom
eksploatacijskih polja za ije koritenje je presudna ekonomska kategorija.

1.1.5. REGIONALNI UTJECAJI PRI DOBIVANJU MINERALNIH
SIROVINA

Na eksploataciju mineralnih sirovina odreen utjecaj ima i regija u kojoj se nalazi Republika
Hrvatska. U prolosti se to prvenstveno odnosilo na ponudu i potranju kao osnovne kriterije
slobodnog trita. Meutim, danas i ubudue meudravni odnosi u regiji, osobito u Europskoj
uniji, moraju se urediti dogovorom o zajednikim osnovama. To pretpostavlja trinu utakmicu
prema zajednikim pravilima koja e se akceptirati usklaivanjem pravnih okvira za rudarsku
djelatnost. Odrivi razvoj nije interes samo dravnih zajednica, ve mora biti odraz tenje
interregionalnih pa i svjetskih okvira. Posljedino, politika gospodarenja mineralnim sirovinama
mora biti koordinirana a ne stihijska, naravno uz uvaavanje takve tehnologije koja jami
ekoloki najbolja rjeenja.

1.1.6. EKOLOKI UTJECAJI PRI EKSPLOATACIJI MINERALNIH
SIROVINA I SMJERNICE ZA ZATITU OKOLIA

1.1.6.1. Utjecaji rudarskih radova na okoli

Ekoloki utjecaji, pri eksploataciji mineralnih sirovina, su utjecaji na okoli i drutvo (krajobraz,
buka, praina, oneienje voda, zraka i dr.), te struka mora rjeavati moebitno negativne
utjecaje u suglasnosti s potrebama drutva. Obzirom da je potranja mineralnih sirovina sve
vea, temeljni zadaci struke su kontinuirano zadovoljavanje potreba drutva uz maksimalnu
zatitu okolia, osobito ouvanje krajobraza, te je nuna stalna nazonost struke rudarstva i
geologije. Zbog nestrunih rjeenja iz prolosti, nedovoljnog angamana i ignoriranja rudarske
struke, prvenstveno u ekoloko-sigurnosnoj sferi, drugi nameu rjeenja koja nemaju struno
uporite u sustavu eksploatacije mineralnih sirovina. A upravo u tome se nalaze izvorita brojnih
problema kao i njihova najbolja mogua rjeenja.

Promjene terena obino imaju za posljedicu utjecaj na estetski ugoaj, tj. na harmoninost
krajobraza, no mogu imati utjecaja i na sam okoli. Posljedice rudarskih radova glede krajobraza
mogu biti prikladnim projektnim rjeenjima prilagoene prirodnom okoliu ili se tereni mogu
prenamijeniti sukladno potrebama ire drutvene zajednice ovisno o cijelom nizu imbenika, a
osobito o:
- mjestu, veliini, morfologiji i postojeem stanju prostora u kojem e se izvoditi rudarski radovi,
- stanju neposrednog okolia, potencijalno ugroenog od planiranih rudarskih radova s obzirom na
procijenjenu kakvou zemlje, vode i zraka, te izgraenost i naseljenost podruja,
- irini zone utjecaja planiranih rudarskih radova i utjecaju tih radova na okoli koji nema izravni
dodir s predmetnom mikrolokacijom ali moe imati za posljedicu tetne pojave,
- izvodljivosti odabranog projektnog rjeenja, glede oblikovanja i prenamjene otkopanih
prostora.

Nacionalnom strategijom zatite okolia [40] meu ostalim dati su slijedei prioriteti zatite
okolia:
- prihvaanje standarda EU u procesima proizvodnje i prudukcije;
- poticanje i uvoenje ekoloke djelotvornosti kao novog poduzetnikog koncepta;
- promicanje ISO 14001 standarda;
- razvoj alternativnih postupaka i proizvoda koji se temelje na obnovljim izvorima;
- promicanje uvoenja projekata istije proizvodnje;
- poticanje periodikih i redovitih izvjetavanja o utjecaju proizvodnje i produkcije na okoli.

Iako statistiki eksploatacijska polja mineralnih sirovina ne zahvaaju velike povrine u
Republici Hrvatskoj se ipak rudarskom djelatnou moe poremetiti prirodna ravnotea
zatienih podruja. Republika Hrvatska je i turistika zemlja s brojnim odreditima na priobalju,
na otocima i u kontinentalnom dijelu, te s mnogim zatienim zonama koje su prikazane na slici
1.1-1. U Republici Hrvatskoj su do sad proglaeni zatienim podrujima: tri stroga rezervata,
osam nacionalnih parkova i deset parkova prirode.

U takvim okolnostima izuzetno je bitno uspostaviti ravnoteu izmeu potrebe trita
(gospodarstva) za mineralnim sirovinama i tendencije drutva za maksimalnim ouvanjem
okolia. Jasno treba ukazati na dvije osnovne injenice: svaki rudarski objekt ima odreene
poticajne ali i nepoticajne uinke. Drugim rijeima, bilo koji povrinski kop, naftno ili plinsko
polje ili neki drugi zahvat u prostoru, ma koliko bio usklaen s najviim normama, mora imati i
neke nepoticajne uinke, kao npr. izmjena prvobitnog izgleda (krajobraza) terena.

Slika 1.1-1 Zatiena podruja u Republici Hrvatskoj

1.1.6.2. Smjernice za zatitu prirode i okolia

U osnovi rudarske eksploatacije vrstih mineralnih sirovina je usitnjavanje stjenskog masiva pri
emu se uklanjaju krovinske jalove naslage a vadi korisna mineralna supstanca (kod
eksploatacije tekuih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina razaranje krovinskih stijena je
vrlo malo izraeno, uglavnom u potpunosti izostaje). Usitnjavanje, kao ishodite produkcije, se
ne moe izbjei ali zato moe usmjeriti u oblikovanje, tj. stvaranje novih formi i sadraja koji e
odgovoriti zahtjevima okolia i participirati u svrsishodnoj prenamjeni.
Postojee neizgledne forme povrinskih kopova u prostoru su rezultat minule rudarske
proizvodnje. Otvarani su kamenolomi, ljunare, glinokopi i drugi rudarski objekti
prema lokalnim prilikama i potrebama graditeljstva. Poesto su izostajala prava projektna
rjeenja a poluena se nisu dosljedno realizirala u praksi. O oblikovanju i prenamjeni zavrno
otkopanih prostora nije se dovoljno vodilo rauna.
Imajui u vidu odredbe Zakona o zatiti prirode i na temelju njega donesene propise, kao i
meunarodne dokumente, valja znati sljedee:
- na podruju nacionalnog parka, strogog i posebnog rezervata nije doputena gospodarsko
koritenje prirodnih dobara. Iznimno, gospodarsko koritenje moe se dopustiti ukoliko se
utvrdi da je koritenje odreene mineralne sirovine od interesa za dravu, ali uz obvezno
provedene propisane postupke procjene utjecaja na okoli, odnosno ocjene prihvatljivosti za
prirodu;
- na podruju parka prirode, regionalnog parka i znaajnog krajobraza, gospodarsko koritenje
prirodnih dobara naelno je doputena uz utvrivanje uvjeta zatite prirode. Meutim otvaranje
novih povrinskih kopova ne predvia se prostorno-planskom dokumentacijom, a eksploatacija
mineralnih sirovinaje doputena je samo u granicama odobrenog eksploatacijskog polja. I na
tim se podrujima gospodarsko koritenje moe iznimno dopustiti ukoliko se utvrdi da je
koritenje odreene mineralne sirovine od interesa za dravu, ali uz obavezno provedene
propisane postupke procjene utjecaja na okoli, odnosno ocjene prihvatljivosti za prirodu;
- za sve istrane prostore i moebitna proirenja postojeih eksploatacijskih polja koja su
odobrena na podruju ekoloke mree (lanak 58. Zakona o zatiti prirode) te na meunarodno
ekoloki znaajnom podruju (lanak 60. Zakona o zatiti prirode i Natura 2000), potrebno je
provesti postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu u odnosu na ciljeve ouvanja ekoloki
znaajnog podruja.

Struni okviri za studiju utjecaja na okoli

Procjena utjecaja na okoli je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata
(projekta) s obzirom na okoli i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia koje se provode u
okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole. To je
definirano u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli, kojom je takoer odreeno da je za
eksploataciju mineralnih sirovina potrebno obvezno provesti procjenu utjecaja rudarskog zahvata
na okoli. Struna podloga za procjenu utjecaja zahvata na okoli je i Studija utjecaja na okoli
kojom se ocjenjuje prihvatljivost zahvata za okoli. Ovisno o vrsti zahvata i obiljejima okolia
ocjenjuje se jaina i trajanje utjecaja s obzirom na niz bitnih imbenika (zdravstveni,
gospodarski, socioloki, meteoroloko-klimatoloki, prometni, urbani, pedoloki, hidroloki,
geoloko-geotehniki, seizmoloki, krajobrazni i sl.).
U razdoblju od 1997. godine do 2007. godine, u Republici Hrvatskoj, ukupno je pokrenuto 225
postupaka procjene utjecaja na okoli za rudarske zahvate eksploatacije mineralnih sirovina. Od
ukupnog broja pokrenutih postupaka u postupku procjene je 14 postupaka (6,22%), u 163
postupka (72,44%) rudarski zahvati su procijenjeni prihvatljivim za okoli, u 33 postupka
(14,67%) zahtjev za procjenu utjecaja rudarskog zahvata na okoli je odbijen ili je procijenjen
neprihvatljivim za okoli, u 9 postupaka postupak procjene rudarskog zahvata na okoli je
obustavljen, a u 6 postupaka (2,67%) postupak procjene rudarskog zahvata na okoli je prekinut.
Procjenom utjecaja na okoli treba osigurati naelo preventivnosti usklaivanjem i
prilagoavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogunostima okolia.
Naelo preventivnosti podrazumijeva dostatnost i pravovremenost mjera, akcija i postupaka u
rjeavanju odreenih-konkretno ekolokih problema. Ono se moe ostvariti samo usklaivanjem
i prilagoavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogunostima okolia.
Uskladiti znai odgovoriti postavljenim zahtjevima i udovoljiti utvrenim injenicama zatite
okolia tj. strogo podrediti predmnijevani investicijski zahvat okoliu, kako bi se izbjeglo i
suzbilo prijetee tetnosti, to nije uvijek mogue provesti. Stoga je mogunost prilagoavanja
izuzetna prilika gdje se u rudarskom zahvatu iznalaze rjeenja i postupci kojima se moe dostii
traena usklaenost s okoliem. Posebice, primjereni su manevri u prostoru i vremenu voenja i
izvoenja rudarskih radova jer i prihvatne mogunosti okolia nisu strogo statina pojava ve se
dadu ire oitovati u okvirima prilagodbe investicijskog zahvata, kao to su oblikovanje i
adekvatna prenamjena otkopanih prostora i drugo. Tu su nesluene mogunosti da se naoko
destruktivna aktivnost u prirodi kreativno usmjeri, ispravno vodi i uspjeno provodi. Treba im
vie i dublje analizirati stanje konkretne prirode i planirana graenja u okoliu, te u interakciji s
predmnijevanim zahvatom iznai optimalna rjeenja u tehnologiji izvoenja, ekonomiji
poslovanja i ekolokim izazovima nastupajueg vremena.
Studija mora vrednovati utjecaj zahvata na okoli temeljem imbenika koji, ovisno o vrsti
zahvata i obiljejima okolia uvjetuju rasprostiranje, jainu i trajanje utjecaja, kao to su:
meteoroloki, klimatoloki, hidroloki, hidrogeoloki, geoloki, geotehniki, seizmoloki,
pedoloki, bioekoloki, krajobrazni, socioloki, ruralni, urbani, prometni i dr.
Obzirom da iskop mineralnih sirovina predstavlja potencijalni izvor lokalnog oneienja,
promjenu bioloke i krajobrazne raznolikosti prostora, stoga navedene utjecaje treba posebno
obraditi u studiji utjecaja na okoli.
Prihvatne mogunosti okolia su determinacija navedenih initelja koji prevladavaju u
neposrednom i irem okruju zahvata. initelji su mjerilo obiljeja okolia koji posredno ili
neposredno utjeu odnosno formiraju jakost, dohvatnost i trajnost utjecaja, kao odraz konkretnog
zahvata u neposrednom i irem okruju. Jakost utjecaja ima prvobitno izvorite u vrsti i strukturi
zahvata, to kod eksploatacije vrstih mineralnih sirovina primat nosi u krajobraznim
obiljejima. Skidaju se jalovinski pokrovi i vadi korisna mineralna supstanca, iji otisci u prirodi
ostavljaju neizbrisive tragove na okoli. Dohvatnost u okruje rezultat je intenziteta utjecaja u
izvoritu zahvata i djelujuih imbenika koji odaju-prenose njihove refleksije dalje u okoli
(praina, plinovi, buka, promjena krajobraza). Trajnost utjecaja prati vijek rudarskog objekta
kontinuirano ili s prekidima djelujueg tehnolokog procesa, a djelomino ostaje i za kasnije
ukoliko se otkopani prostori pravovremeno i kvalitetno ne oblikuju za svrsishodnu prenamjenu.
Stoga, pri rjeavanju utjecaja na okoli rudarskih zahvata treba dobro sagledati postojee stanje,
ukljuiti doglednu budunost i respektirati vizije relativno dalekih dogaanja.
Studija utjecaja na okoli temeljem koje lanovi povjerenstva procjenjuju prihvatljivost
rudarskog zahvata na okoli je upravo dokument u kojem i druge struke imaju priliku da se
upoznaju s rudarskom djelatnou. Svaki zahvat u prostoru-posebice rudarski je
multidisciplinarnog karaktera. Dakako, znaajna je prisutnost i edukacija zainteresirane javnosti,
to sve ide u prilog maksimalnoj zatiti okolia ve u projektnim dokumentima, a slijedom toga
stalnoj i neposrednoj kontroli korektne izvedbe zacrtanih radova u praksi.
Podloge za lokacijsku dozvolu

Na osnovi rjeenja o prihvatljivosti zahvata temeljem prihvaene Studije utjecaja na okoli stjee
se pravo na zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Propisani sadraj u zahtjevu za izdavanje
lokacijske dozvole nije primjeren za rudarski zahvat u prostoru, a postavlja se pitanje strunosti
ovlatenog arhitekta koji po lanku 39. i lanku 40. Zakona o prostornom ureenju i gradnji
(Narodne novine, broj 76/07.) jedini ima pravo izrade idejnog rjeenja za sve zahvate u prostoru.
Rudarski zahvat u prostoru je specifian, i dominantno je podreen dobivanju mineralne sirovine
gdje se otkopavaju velike koliine jalove i korisne mineralne supstance. Pri tome se vremenski i
prostorno bitno i kontinuirano mijenja morfoloka struktura terena, to podlijee posebnim
pravilima projektiranja izvan strune kompetencije ovlatenog arhitekte. Kod toga, manje su
aktualni pratei objekti koji su sve vie kontejnerskog tipa, a pogonski strojevi su u pokretnoj
izvedbi.
Napomena:
Prethodnim pasusom je naznaena specifinost povrinske eksploatacije vrstih mineralnih
sirovina. Lokacijske dozvole se odnose i na eksploataciju tekuih i plinovitih ugljikovodika.
Idejno rjeenje rudarske eksploatacije jedino moe izraditi ovlateni strunjak rudarske
struke. Ono prvotno mora biti razraeno u Studiji utjecaja na okoli na osnovi koje se tek mogu
iskazati mogui utjecaji zahvata na okoli i slijedom toga dati adekvatne mjere zatite okolia.
Konceptualno, to je postojee stanje zahvata u prostoru s prikazom karakteristinih faza razvoja
do zavretka eksploatacije uz adekvatno oblikovanje otkopanih prostora za svrsishodnu
prenamjenu. Budui rudarski zahvat obino due traje (>25 godina) to tekui rudarski radovi
maksimalno moraju udovoljiti zahtjevima okolia i participirati u zavrnoj formi iskopa. Treba
naglasiti, to druge struke jo nedovoljno shvaaju i prihvaaju, temeljno krajobrazno
oblikovanje se odvija u samom rudarskom zahvatu; formiranje otkopnih platoa, etanih ravnina,
odlagalita jalovine, vodenih povrina-jezera s obalnim i priobalnim pojasom i dr., radi ega je
nuna stalna krajobrazna edukacija na svim razinama matine struke a posebice u sustavu
projektiranja. Znaajno je pri tome i povrinsko oplemenjivanje koje se dograuje na rudarsku
izvedbu, ali je presudna sama izvedba jer se na nju u pravilu zavrno moe malo utjecati s
obzirom na dugi vijek eksploatacije i obino velike koliine otkopanih masa.
Idejno rjeenje u zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole, gdje se pridodaje parcelacijski
elaborat povrina na kojima e se odvijati eksploatacija i projekt prateih objekata i sadraja koji
se namjeravaju izgraditi na eksploatacijskom polju, upuuje se na rjeavanje nadlenom
ministarstvu ili upanijskim tijelima gdje ovlateni ili drugi arhitekti donose konanu odluku. Na
idejnom rjeenju zahvata tj. eksploatacije mineralne sirovine (izraenog od rudarskog strunjaka,
multidisciplinarno provjereno putem Studije utjecaja na okoli gdje je obvezno zastupljen
arhitekt prostornog planiranja, konano usklaenom s prostornim planovima opine i upanije
pri izdavanju lokacijske dozvole), radi se glavni rudarski projekt koji sveope prihvaena idejna
rjeenja razrauje do izvedivosti. S obzirom da se glavni rudarski projekt ne moe uputiti na
provjeru bez uloene lokacijske dozvole ijim pisanim uvjetima se mora projektno udovoljiti,
smatra se da je krug u sferi tzv. nadgradnje potpuno i zadovoljavajue zatvoren. Ostaje,
dosljedno i korektno, izvoenje planski i projektno postavljenih rjeenja to su najvaniji i
najtei zadaci struke na emu se stjee povjerenje i respekt od strane drugih struka a posebice
ire javnosti.

1.1.7. NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA

Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina specifina je zakonska obveza i vezana samo za
gospodarsko koritenje mineralnih sirovina. Ujedno je jedna od znaajnih koristi za cjelokupno
drutvo.

1.1.7.1. Stanje u nekim zemljama EU i ire

Finska
Postupak dobivanja rudarske koncesije zapoinje rezervacijom odreenog podruja na kojem se
misle obavljati istrani radovi. To je zapravo zahtjev za prioritetom koje osigurava pravo
prvenstva prilikom podnoenja zahtjeva za istraivanje, iako ne iskljuuje pravo drugih
zainteresiranih za natjecanje za dozvolu istraivanja na istom podruju.
Drugi korak je odobrenje zahtijeva za istraivanje.
Trei korak je dodjela rudarske koncesije.
U tom postupku plaaju se slijedee naknade:
Nositelj odobrenja za istraivanje plaa tzv. naknadu nositelja prava za svaku kalendarsku
godinu. Naknada se naplauje po hektaru istranog prostora i rasporeuje u odeenom omjeru
vlasniku/vlasnicima zemljita i Ministarstvu trgovine i industrije.
Ako nositelj rudarske koncesije ne posjeduje koncesijsko podruje mora platiti
vlasniku/vlasnicima zemljita godinju koncesijsku naknadu koju odreuje Ministarstvo trgovine
i industrije i koja se takoer naplauje po hektaru eksploatacijskog polja. Ova naknada moe se
odnositi na injenicu da koncesionar nije u mogunosti otkupiti zemljine estice ve ih mora
uzeti u najam (slunost).
I na kraju koncesionar plaa naknadu za koliinu izvaene mineralne sirovine
vlasniku/vlasnicima zemljita razuman iznos godinje tzv. rudarske naknade koji ovisi o
vrijednosti izvaene mineralne sirovine i drugim ekonomskim imbenicima.

Portugal
Svaki budui koncesionar plaa za vrijeme obavljanja istranih radova godinju naknadu kao
pravo na rudarske radove, a koja se plaa po km
2
. Iznos naknade odreuje se pregovaranjem.
Ugovorom o rudarskoj koncesiji definira se i godinja naknada za eksploataciju. Tjekom trajanja
rudarske koncesije ona se moe mijenjati (smanjivati ili ukinuti) kada je to opravdano
mogunou nastavljanja eksploatacije, to je takoer definirano ugovorom.
Ovakav nain definiranja naknade za eksploataciju osobito je znaajan kod eksploatacije
energetskih mineralnih sirovina, nafte i prirodnog plina kod kojih se uvjeti u leitu, metode
crpljenja i stupanj iscrpljenosti leita najvaniji imbenici efikasnosti.

Maarska
Metodologija odreivanja naknade za ekspoataciju mineralnih sirovina kao i veliina naknade u
Maarskoj mogu posluiti kao koristan model za Republiku Hrvatsku zbog:
- injenice da Maarska takoer dio svojih potreba za energetskim mineralnim
sirovinama naftom i plinom podmiruje eksploatacijom iz vlastitih izvora,
- injenice da je maarsko poduzee MOL koje se bavi istraivanjem, eksplatacijom i
distribucijim ugljikovodika neposredno ukljuena u eksploataciju nafte i plina u
Hrvatskoj kao suvlasnik 25% + jedne dionica INA-Industrija nafte d.d.,
- te to je nedavno postala punopravnom lanicom EU, to znai da je svoje zakonodavsto
morala uskladiti s onim u EU.
Prema zakonskim aktima vezanim za eksploataciju mineralnih sirovina drava ima pravo na
naknadu za izvaenu mineralnu sirovinu od strane rudarskog subjekta (koncesionara) koji je na
to stekao pravo.
Nadleno ministarstvo/ministar pozivom na natjeaj za zakljuivanje ugovora o rudarskoj
koncesiji definira i:
- stopu rudarske naknade za izvaenu mineralnu sirovinu,
- iznos naknade plative u sluaju bilo koje druge aktivnosti u sklopu rudarske koncesije
(prijenos cjevovodima, podzemno skladitenje, koritenje geotermalne energije)
Stope rudarske naknade definirane od nadlenog ministarstva su slijedee:
-12% za sirovu naftu i prirodni plin,
- 5% za nemetalneneenergetske mineralne sirovine koje se dobivaju povrinskom
eksploatacijom,
- 2% za geotermalnu energiju
meutim stvarna stopa rudarske rente odredit e se od strane nadlenog ministarsva u zavisnosti
o:
- vrstama mineralne sirovine,
- prirodnih znaajki koje utjeu na uspjenost eksploatacije,
- drugog javnog interesa, uzimajui u obzir svaku eksploatacijsku lokaciju.
To znai da nadleno ministarstvo/ministar mogu u dogovoru s ministrom financija smanjiti
rudarsku naknadu obzirom na interes gospodarstva ili neki drugi javni interes.
Od ukupno naplaene rudarske naknade izdvaja se:
- 10% godinje plaene naknade za financiranje radova sanacije terena koji nisu obavljeni
i koji ne mora biti dodjeljen istom rudarskom subjektu koji je obavljao eksploataciju,
- 5% godinje rudarske naknade za fond za zatitu okolia.

Slovenija
U Sloveniji osnova izraun naknade za eksploataciju su:
- veliina eksploatacijskog polja u (ha),
- koliina izvaene mineralne sirovine,
- prodajna cijena jedinice mineralne sirovine.
Ukupnu naknadu ine:
- jednokratna naknada za izvoenje istranih rudarskih radova i ishoenje rudarske
koncesije koja se plaa po hektaru istranog prostora,
- godinja naknada (rudarska koncesija) koja se sasoji od
naknade koja se plaa za hektar eksploatacijskog polja (naknada za veliinu
eksploatacijskog polja),
i naknade za proizvodnju mineralna sirovine u obraunskoj godini koja moe
iznositi najvie 20% od prodajne cijene za proizvedenu jedinicu.
Naknada pripada dravi i opini na podruju koje se obavlja eksploatacija mineralne sirovine u
omjeru 50:50%.

eka
eka ima gotovo identian nain obraunavanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina
kao i Slovenija. Naknada se obraunava obzirom i na veliinu eksploatacijskog polja i koliinu
izvaene mineralne sirovine u obraunskoj godini. Maksimalni iznos naknade iznosi 10% od
prodajne cijene za jedinicu proizvoda.

Rumunjska
U Rumunjskoj se za proizvodnju nafte plaaju dvije naknade:
- porez na eksploataciju (Exploatation tax) koji iznosi 3% od vrijednosti ukupne
proizvodnje nafte ili plina. Obraunava se godinje,
- naftna naknada (Petroleum royalty) prema Zakonu o nafti nositelji rudarske koncesije
obvezni su plaati naknadu za eksploataciju nafte kao postotak ukupne ostvarene
proizvodnje nafte (gross production obtained) a visina naknade odreuje se ugovorom o
rudarskoj koncesiji zakljuenim s Nacionalnom agencijom za mineralne sirovine.
Za vrste mineralne sirovine nositelji rudarske koncesije (odobrenja za eksploataciju) snose
takoer obvezu plaanja dvije vrste naknada. To su naknade koje se odnose na veliinu istranog
prostora odnosno eksploatacijskog polja i obraunavaju se godinje po km
2
i naknada koja
obraunava u iznosu od 2% od vrijednosti godinje ostvarene proizvodnje mineralne sirovine.

Francuska
Za eksploataciju tekuih i plinovitih ugljikovodika nositelj rudarske koncesije je obvezan platiti
nakanadu vladi. Za novootkrivena nalazita stope naknade vezane su veliinu godinje
proizvodnje. One iznose:
Nafta: godinja proizvodnja
od 0 do 50 000 t 0%
od 50 000 do 100 000 t 6%
od 100 000 do 300 000 t 9%
od 300 000 t i vie 12%

Prirodni plin: godinja proizvodnja
do 300 mln. m
3
0%
vie od 300 mln. m
3
5%

Naknade na povrinu eksplatacijskog poduja se ne obraunavaju.

U nekim zemljama biveg SSSR-a obraunavaju se slijedee naknade za eksploataciju
mineralnih sirovina. Vrijednosti naknada koje su navedene odnose se na mineralne sirovine koje
ine osnovicu gospodarenja mineralnim sirovinama u tim zemljama.
Armenija
Naknada se kree od 1-7% ovisno o vrsti mineralne sirovine a obraunava se na vrijednost
godinje izvaene mineralne sirovine.
Azerbejdan
Osnovica za obraun naknade je veleprodajna cijena mineralne sirovine. Za naftu iznosi 26%, za
prirodni plin 20% a za ostale mineralne sirovine 3-10%.
Turkmenistan
Osnovica za obraun naknade je prihod od prodaje mineralne sirovine. Naknada za prirodni plin
kree se od 3-15%.
Kazahstan
Osnovica za obraun naknade je takoer prodajna cijena izvaene mineralne sirovine. Naknade
se kreu u rasponu od 0,5-17% u zavisnosti od vrste mineralne sirovine i odreuju se ugovorom
o koncesiji od sluaja do sluaja.

Primjeri o nainu odreivanja naknada i njihovoj visini u pojedinim zemaljama EU i onima koje
to nisu ukazuju na slijedee:
- metodologije odreivanja visine i naina plaanja naknada nisu jedinstveni i razlikuju se za
sve lanice EU,
- visina naknada, uglavnom je znatno via nego u Republici Hrvatskoj za sve vrste mineralnih
sirovina, i ovisi o:
- vrsti mineralne sirovine (energetske, neenergetske)
- vrijednosti mineralne sirovine na tritu,
- vanosti mineralne sirovine za gospodarstvo zemlje (strateki vane mineralne sirovine,
energetske mineralne sirovine i sl.)
- uvjetima proizvodnje,
- stupnja poveanja dohodovnosti (vie razina prerade)
- veliine povrina koje su obuhvaena eksploatacijom,
- naina raspodjele izmeu korisnika naknade (drava-lokalna zajednica).
Vano je napomenuti da se naknada za ekploataciju mineralnih sirovina moe mijenjati tijekom
vremena trajanja rudarske koncesije u zavisnosti od promjena uvjeta eksploatacije. To se
posebno odnosi na energetske mineralne sirovine, naftu i prirodni plin. O promjeni veliine stope
naknade ili njenom ukidanju odluuje nadleno ministarstvo, kad je to opravdano osiguravanjem
nastavljanja radova, ili nekim drugim gospodarskim odnosno javnim interesom.

1.1.7.2. Postojee stanje u Republici Hrvatskoj

Prema Zakonu o rudarstvu-proieni tekst (NN 190/03., lanak 1.) rudno blago je dobro od
interesa za Republiku Hrvatsku, u njezinom je u vlasnitvu, ima njezinu osobitu zatitu.
Obzirom da je rudno blago u vlasnitvu drave sva trgovaka dutva i obrtnici koji se bave
eksploatacijom mineralnih sirovina moraju plaati tzv. naknadu za eksploataciju mineralnih
sirovina. Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina zakonska je obveza i predstavlja prihod
Republike Hrvatske a trenutno se u cijelosti uplauje u korist opina/gradova na ijem se
podruju eksploatacija mineralnih sirovina obavlja.
Naknada se koristi za gospodarski razvoj lokalne zajednice te zatitu okolia i prirode, ako
posebnim zakonskim ili podzakonskim aktima nije drukije odreeno.
Visinu naknade odreuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom a kontrolu izdvajanja i
koritenja sredstava obavlja Ministarstvo financija.
U Hrvatskoj se prema Zakonu o rudarstvu-proieni tekst (NN 190/03., lanak 11.) obraunava
jedinstvena naknada za eksploataciju mineralnih sirovina koja iznosi 2,6%, od ukupnog prihoda
ostvarenog njihovom prodajom. U tom smislu donesena je i Odluka o naknadi za ekspoataciju
mineralnih sirovina (NN 101/04.) kojom se osim jedinstvene naknade od 2,6% za sve mineralne
sirovine u toki III. odreuje i slijedee:
Kada gospodarski subjekti ostvaruju ukupni prihod prodajom preraene, oplemenjene ili na
drugi nain upotrebljene sirovine (npr. ciglana proizvodnjom i prodajom cigle iz ciglarske gline,
INA-Industrija nafte d.d. Zagreb preradom nafte i prodajom naftnih derivata ili ako se prirodni
plin ne prodaje direktno potroaima ve se koristi za proizvodnju elektrine enenrgije ili topline
i sl.) plaaju naknadu na tzv. knjigovodstvenu vrijednost eksploatirane mineralne sirovine. Na taj
nain izbjegnuto je svako obezvreivanje mineralnih sirovina, odnosno rudnog blaga kao
neobnovljivog prirodnog bogatstva u vlasnitvu drave.
Mineralnim sirovinama, na koje se plaa naknada za eksplataciju prema Zakonu o rudarstvu-
proieni tekst smatraju se:
1. energetske mineralne sirovine sve vrste fosilnog ugljena, ugljikovodici u vrstom,
tekuem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji
se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine,
2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi,
3. nemetalne mineralne sirovine grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac,
fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramika
i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te
karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu,
4. arhitektonsko-graevni kamen,
5. sve vrste soli i solnih voda,
6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili
koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje
se koriste u ljekovite, balneoloke i rekreativne svrhe ili kao vode za pie,
7. tehniko-graevni kamen, graevni pijesak i ljunak te ciglarska glina.

Odobrenje za istraivanje mineralnih sirovina ili rudarsku koncesiju za eksploataciju mineralnih
sirovina moe se, prema postojeim zakonskim aktima, izdati, odnosno dodijeliti samo pravnoj
osobi odnosno trgovakom drutvu sa sjeditem u Republici Hrvatskoj registriranoj za obavljanje
te djelatnosti ili fizikoj osobi koja u Republici Hrvatskoj ima registriran obrt za obavljanje
istraivanja ili eksploataciju mineralnih sirovina.
Odobrenje za istraivanje i rudarsku koncesiju za eksploataciju nafte i prirodnog plina izdaje,
odnosno dodjeljuje, na osnovi zahtjeva Vlada Republike Hrvatske.
Odobrenje za istraivanje i rudarsku koncesiju za eksploataciju svih ostalih mineralnih sirovina
izdaje, odnosno dodjeljuje, na osnovi zahtjeva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
odnosno ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadlean za poslove
rudarstva.
1.2. Globalni trendovi gospodarenja mineralnim sirovinama 1.2-1
1.2. GLOBALNI TRENDOVI GOSPODARENJA MINERALNIM
SIROVINAMA

1.2.1. OSVRT NA ZNANSTVENO-STRUNA RAZMATRANJA I NAELO
ODRIVOG RAZVOJA

1.2.1.1. Osvrt na znanstveno-struna razmatranja

Pogledi na neobnovljive prirodne resurse - mineralne sirovine mijenjali su se tijekom dueg
vremenskog razdoblja, a osobito u posljednjim desetljeima XX. stoljea. Grubo gledano pogledi
se mogu podijeliti na etiri razdoblja: [28]

1. razdoblje, od XVIII. do XIX. stoljea
Thomas Malthus je objavio esej u kojem je postavljena teza da u budunosti radi veliine planeta
nee biti mogue opskrbiti potrebe sve brojnijeg ovjeanstva. U tom je eseju iskazao misao da
je ovjekova okolina dio gospodarskog blaga i promjena okolia radi poljoprivrede i industrije
nije prirodno rjeenje.

2. razdoblje, od konca XIX. stoljea do 1963. godine
Konzervativna gibanja su postavila sljedee teze:
1) gospodarski rast ima fizike granice koje ni tehnoloki napredak ne moe poveati,
2) koritenje neobnovljivih resursa do krajnjih mogunosti,
3) rad rudnika sve do granice kad se proizvodna i prodajna cijena izjednae.

3. razdoblje, od 1963. do 1972. godine
Skupina znanstvenika objavila je knjigu Granice rasta (Limits to Growth, Maedows et al.,
1972.). Rast koritenja prirodnih resursa je eksponencijalan (poljoprivreda, industrija) do kolapsa
u XXI. stoljeu. Predvialo se da e do kraja XX. stoljea 11 osnovnih mineralnih sirovina biti
iscrpljeno. Knjiga Granice rasta je jedna od temeljnih i poetnih ideja odrivog razvoja.
1977. godine Ujedinjeni narodi su naruili novu Studiju koja je pokazala da se u dogledno
vrijeme moe eventualno oekivati manjak samo dvije mineralne sirovine.

4. razdoblje, od 1974. godine do danas
Raa se ideja odrivog razvoja (sustainable development) koja se potpuno prihvaa poslije
konferencije u Riu de Janeiru.

1.2.1.2. Definiranje naela odrivog razvoja

Odriv razvoj (sustainable development) je takav razvoj, koji zadovoljava dananje potrebe, a
da ne ugroava budue generacije i njihove potrebe,WCED, 1987) [5].

Za industriju mineralnih sirovina (rudarstvo) najvaniji dokument je Priopenje o Promicanju
odrivog razvoja u industriji neenergetskih mineralnih sirovina Europske unije (COM,
2000, 265).

U Gothenburgu je usvojen koncept odrivog razvoja, 2001. godine, Odriva Europa za bolji
svijet: strategija odrivog razvoja Europske unije.

Pod okriljem UN-a okrugli Berlinski stol u prolom desetljeu izdao je Upute za rudarstvo i
odrivi razvoj (UNEP, 2002.).

Projektom Rudarstvo, mineralne sirovine i odrivi razvoj (Mining, Minerals and Sustainable
Development MMSD), kojeg je izradio International Institute for Environment and
Development (IIED&WBCSD, 2002.), utvreno je devet kljunih toaka odrivog razvoja:
- osposobljenost za razvoj rudarstva,
- kontrola gospodarenja u dravi,
- gospodarski razvoj uz pomo rudarstva,
- lokalne prilike eksploatacije,
- rudarstvo i okoli,
- jednak pristup eksploataciji mineralnih sirovina,
- dostupnost svih informacija,
- nelegalno rudarenje i mali rudnici,
- nadzor, voenje, odgovornost, instrumenti kontrole.

U rjeavanje problema rudarstva, pod okriljem UN-a, ukljuile su se brojne meunarodne
organizacije kao to su:
- UNEP United Nations Environmental Programe,
- UNCTAD United Nations Conference on Trade and Development,
- WHO World Health Organization,
- UNIDO United Nations Industrial Development Organization,
- ILO International Labor Organization World Bank,
- WBCSD World Business Council on Sustainable Development,
- ICMM International Council for Mining and Metals,
- ICME International Council for Mining and Environment,
- WWF World Wide Fund for Nature,
- IUCN World Conservation Union.

Osim pobrojanih, ukljuile su se i mnoge nacionalne i dravne institucije koje imaju veliku
rudarsku tradiciju kao Australija, Kanada, drave EU, Rusija i dr. Sve te institucije s vie-manje
uspjeha pokuavaju naela prihvatljivosti ukomponirati u strateke razvoje kao i politika
usmjerenja. Pri tom se ne smije zanemariti nesebina podrka niza raznih institucija i
znanstvenika koji analizama, studijama i modelima pomau rjeavanju problema.

1.2.2. UTJECAJ POLITIKE I DRUGIH IMBENIKA NA
GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA

Osnovom postulata da su prirodni resursi temelj ovjekovog opstanka evidentno je da:
- prirodnim resursima zadovoljavamo potrebe za vodom, hranom, odjeom, stanovanjem,
energijom, komunikacijom itd.
- prirodni resursi nisu potrebni samo ovjeku nego ukupnom ivom svijetu na zemlji.

Polazite utjecaja politike i drugih imbenika na gospodarenje je zadovoljavanje potreba, gdje
gospodarenje predstavlja nain zadovoljavanja potreba (opskrbe) sukladno drutvenim
zahtjevima. Gospodarenje je kompleksan skup razliitih aktivnosti, od kojih je primarno
iskoritavanje najznaajnije. Stoga u dananje vrijeme govorimo o gospodarenju prirodnim
resursima, a ne o iskoritavanju, te se ova postavka odnosi i na mineralne sirovine.

Prirodni resursi se razlikuju po fizikim znaajkama, koliini i vrijednosti. Prirodni resursi su dio
zemljinog biolokog i mineralnog bogatstva koje ovjeanstvo posredno ili neposredno koristi i
vrednuje. Radi toga pod gospodarenjem ne podrazumijevamo samo iskoritavanje nego i
korist tj. optimiziranje toka koristi (flow of benefits) koju nam prirodni resursi daju.

Ovakvo poimanje je sloeno radi trenutnih kompromisa, meusobnog utjecaja razliitih
imbenika, a poglavito okoline na njihovo koritenje i vrednovanje. Kratkorono gospodarenje
mineralnim sirovinama usredotoeno je na ekonomsku korist ali dugorono na sve utjecajne
imbenike (gospodarske, prostorne, okoline) koji se temelje na geolokim spoznajama i
tehnolokom napretku.

Ekonominost gospodarenja odreena je:
- cijenom (koja raste i pada),
- regulatornim granicama djelovanja (zakonski okviri, normativi, standardi),
- tehnologijom (poveanjem uinkovitosti, iskoritenjem).

Mehanizam formiranja cijena je uglavnom plod uravnoteenja ponude i potranje na tritu. No,
sve cijene mineralnih sirovina nisu samo posljedica trnih utjecaja nego i politikih odluka na
nacionalnoj i meunarodnoj razini.

Utjecaj politikih ciljeva na Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama je neupitan i
politika rjeenja moraju prethoditi drutvenim tj. gospodarstvenim ciljevima. Strategija
gospodarenja mineralnim sirovinama je razvojni dokument utemeljen na strunim (i drugim)
podlogama i kao takav dokument predstavlja osnovu za analizu i moebitnu korekciju postojeih
te izradu novih zakonskih i podzakonskih akata.

Nadzor provedbe zakonskih i podzakonskih akata izvode nadlena tijela dravne uprave, organi
lokalne samouprave i Dravni inspektorat. Postupke predviene zakonima obavljaju upravne
slube ministarstava zaduene za odreena podruja.

1.2.3. NAELA STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM
SIROVINAMA

Razvojem globalnog svjetskog trita dolazi do smanjenja proizvodnje mineralnih sirovina u
jednim regijama a poveanja proizvodnje u drugim regijama, emu pridonosi i reciklaa kao i
laka nabava na tritu. esto istovremeno sa smanjenjem proizvodnje pojedinih mineralnih
sirovina dolazi i do zamjene prirodnih sirovina drugim materijalima to ima kao kumulativnu
posljedicu pad cijena, a esto i zatvaranja rudnika. Ovakvo stanje ima i odreene pozitivne
efekte na rudarenje, osobito glede poveanja konkurentnosti, poboljanja tehnologije,
iskoritenja, uinkovitosti i raspoloivosti.

Kao posljedicu imamo:
- koritenje kvalitetnijih mineralnih sirovina (s veim postotkom korisnih komponenti),
- iskoritenje kvalitetnih mineralnih sirovina uz velike napore u budunosti morat e se
koristiti danas ekonomski neisplative i tehniko-tehnoloki neprihvatljive sirovine.

Trite balansira ponudu i potranju, gdje je ukljueno i koritenje sekundarnih mineralnih
sirovina, tehnoloki napredak eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, zamjena materijala
(supstitut) s drugim (drvo, plastikom).

Svaka drava treba odrediti svoju nacionalnu politiku, odnosno postaviti cilj ili strategiju u
odnosu na gospodarenje mineralnim sirovinama.
Strategija treba dati odgovore na pitanja oko:
- koritenja vlastitih mineralnih sirovina,
- upotrebe mineralnih sirovina,
- mogueg stupnja razvijenosti/razvijanja drave i
- mjesta rudarstva u nacionalnom gospodarstvu.

Prema ovim tezama vidi se da je gospodarenje mineralnim sirovinama sloen problem. Stoga se
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama treba temeljiti na slijedeim naelima:

Strunost
- vrsta rudarske aktivnosti,
- geoloka aktivnost,
- vrsta mineralne sirovine.

Suverenost
- uloga vlade u investicijskom okruju,
- uloga dravnih tijela,
- vlasnitvu nad mineralnim sirovinama,
- inozemna ulaganja,
- lokalna ulaganja,
- odnos s drugim nacionalnim gospodarstvima,
- naknade, postotak i raspodjela,
- uvoz/izvoz, poticaji.

Efikasnost gospodarstva
- zaposlenost,
- uinkovitost,
- dobit.

Kvaliteta ivota
- utjecaj na okoli,
- utjecaj na drutvo.

Zakonski okviri
- Rudarski zakon,
- Zakon o geolokim istraivanjima,
- Zakon o zatiti okolia,
- Zakon o zatiti prirode,
- Zakon o prostornom ureenju,
- drugi zakoni i propisi.

Informiranost
- Javnost,
- Nevladine udruge,
- Strukovne udruge i dr.

1.2.4. POKAZATELJI ZA ODREIVANJE SMJERNICA
GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

U cilju dobivanja zajednikih parametara i pokazatelja potrebno je planirati set pokazatelja koji
e se pratiti kod koritenja tj. gospodarenja mineralnim sirovinama. Takoer, nuno je odrediti
nulto stanje, konkretne ciljeve i pratiti napredak prema ciljevima, to sve skupa predstavlja dio
akcijskog plana.

Danas kod prirodnih resursa uglavnom pratimo koliinu i kakvou. Kod mineralnih sirovina
uglavnom imamo podatke o proizvodnji (preteno godinja proizvodnja) i utvrenim rezervama.
Utvrujui godinju proizvodnju moe se doi do podataka o poveanju ili smanjenju godinjih
koliina (trend rasta/pada, djelomice podaci o postignutoj cijeni, a rjee o postignutoj kakvoi).

Napomena:
Warhurst [30] u svom teorijskom radu navodi pokazatelje koje je potrebno pratiti u cilju dobivanja
spoznaja o odrivom razvoju:
- pokazatelji za potrebe gospodarstva (koliina izraena fiziki ili vrijednosno, kakvoa, upotreba,
investicije),
- pokazatelji potrebni za potrebe drave, regije, lokalno: (vlada/zakonodavci, inspekcija, uprava,
nevladine udruge, meunarodna javnost, struka itd.),
- pokazatelji o utjecaju na okoli (voda, zrak, tlo, flora, fauna itd.).

Danas pokazatelji nisu ujednaeni i vode se odvojeno od drave do drave, to dovodi do
potekoa kod ujednaavanja kriterija i zajednikih pokazatelja.

Ovako stanje navelo je autore da, kao osnovne parametre (argumente) kod predlaganja daljnjeg
razvoja eksploatacije mineralnih sirovina, obrade slijedee pokazatelje:
1. Politika gospodarenja (planiranje) mineralnim sirovinama u dravama Europske Unije
2. Utvrene rezerve mineralnih sirovina i dosegnuta razina proizvodnje u Republici Hrvatskoj
3. Usporedba proizvodnje mineralnih sirovina sa zemljama Europske Unije
4. Uvoz/izvoz i potronja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj
5. Znaaj mineralnih sirovina za ukupni razvoj gospodarstva Republike Hrvatske
6. Udio od eksploatacije mineralnih sirovina u ukupnom bruto domaem proizvodu Republike
Hrvatske
7. Projekcije broja stanovnika i rasta standarda u Republici Hrvatskoj u razmatranom razdoblju.

Uzimanjem svih navedenih pokazatelja u obzir, izraena je projekcija razvoja eksploatacije
mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.
1.3. Politika gospodarenja neenergetskim mineralnim sirovinama u dravama EU 1.3-1
1.3. POLITIKA GOSPODARENJA NEENERGETSKIM MINERALNIM
SIROVINAMA U DRAVAMA EUROPSKE UNIJE

U cilju to potpunijeg uvida u politiku gospodarenja mineralnim sirovinama u dravama EU,
osim opih podataka dostupnih preko Interneta, za potrebe Strategije gospodarenja
mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj koriteni su i materijali tj. Studija o
planiranju (gospodarenju) mineralnim sirovinama u Europi raenoj za potrebe Europske
ope uprave za poduzetnitvo.

Studija ne obrauje energetske mineralne sirovine (ugljen, nafta, plin, uran). Cilj Studije je bio
pokazati razliitosti u pristupima politici planiranja (gospodarenja) mineralnim sirovinama u
dravama lanicama EU.

Koriteni su i kritiki osvrti prof. dr.sc. Horsta Wagnera sa Sveuilita u Leobenu koji je bio i
nositelj jednog dijela spomenute Studije .[20]

1.3.1. RAZVRSTAVANJE NEENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA
U GRUPE

Tijekom izrade Studije o planiranju (gospodarenju) mineralnim sirovinama u Europi uoeni su
imbenici koji imaju presudan utjecaj na industriju metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina
(neenergetskih).

U spomenutoj Studiji neenergetske mineralne sirovine su razvrstane u tri osnovne skupine:
- metalne mineralne sirovine,
- industrijske sirovine (sirovine za industrijsku preradbu),
- graevni materijali (tehniko-graevni kamen, graevni pijesak i ljunak).

1.3.2. KONCEPT ODRIVOG RAZVOJA U EUROPSKOJ UNIJI

Koncept odrivog razvoja u EU temelji se na dokumentu koji je prihvaen u Gothenburgu 2001.
godine: Odriva Europa za bolji svijet: strategija odrivog razvoja Europske unije.

Dokument pod nazivom Promicanje odrivog razvoja u industriji neenergetskih
mineralnih sirovina Europske unije (COM, 2000, 265) ima kapitalno znaenje za industriju
mineralnih sirovina (rudarstvo).

Dokumentom su utvrene vane injenice: [22]
- eksploatacija mineralnih sirovina (rudarstvo) je pod poveanim utjecajem konkurentnih
naina iskoritavanja tla kao to su urbani razvoj, poljoprivreda, ouvanje prirode,
- potrebno je uravnoteeno razmatranje ekonomskih, ekolokih i socijalnih aspekata da bi
se osigurao odrivi razvoj industrije
- nuna je usklaena politika zajednice.


1.3. Politika gospodarenja neenergetskim mineralnim sirovinama u dravama EU

1.3-2
Dokumentom su istaknuta dva problema s gledita odrivog razvoja:
- koritenje neobnovljivih resursa moe dovesti do tog da ti resursi nee biti dostupni
buduim generacijama i
- kvaliteta okolia, ukazujui na ope i specifine rizike.

Veina zemalja lanica EU poduzela je mjere za provoenje naela odrivog razvoja s
naglaskom na:
- zatitu okolia,
- promicanju smanjene upotrebe mineralnih sirovina i
- recikliranju otpada.

U posljednje vrijeme primjerom se istiu Nizozemska i vedska. vedski sustav iskoritavanja
zemljita (landbank sistem) razvijen je proglaenjem nekoliko vrsta mineralnih sirovina (leita)
nacionalnim interesom i u skladu sa Zakonom o zatiti okolia titi mineralne resurse od drugih
naina iskoritavanja zemlje s obzirom na buduu odrivost opskrbe mineralnim sirovinama.

1.3.2.1. Politika gospodarenja neenergetskim mineralnim sirovinama

Vrlo mali broj zemalja EU ima sveobuhvatnu i objavljenu politiku gospodarenja mineralnim
sirovinama. To je znaajna promjena situacije u odnosu na ranije razdoblje kada su mineralne
sirovine bile u aritu interesa u Europi, to je i dovelo do osnivanja Europske zajednice za
ugljen i elik kao prethodnice Europske zajednice. Kod sagledavanja dostupnih materijala o
politici gospodarenja mineralnim sirovinama posebno se istiu slubene politike gospodarenja
mineralnim sirovinama Republike eke, Nizozemske i pojedinih saveznih drava Njemake.

Politika gospodarenja je vrlo bitna i vana u odnosu na prostorno planiranje koje je glavni
instrument osiguranja pristupa mineralnim sirovinama.

Planiranje iskoritavanja zemljita (prostora) sastoji se iz niza opcija (mogunosti koritenja) te
nedostatak politike gospodarenja mineralnim sirovinama odraava se na istraivanje i
eksploataciju mineralnih sirovina negativno. [4]

Veliki broj drava nema jasnu politiku gospodarenja mineralnim sirovinama i pridaje im vrlo
malo znaenje.

Dio drava ima vrlo staro zakonodavstvo neprilagoeno novom stanju, a drugi dio
zakonodavstvo je prilagodilo odrivom razvoju.

Nedostatak jasno definirane politike pogoduje da se koritenje mineralnih sirovina ne tretira
ravnopravno s ostalim korisnicima zemljita i dodjeljuje im se nii prioritet. Ova
neprincipijelnost posebno se odnosi na mineralne sirovine koje se koriste u graevinarstvu.
Opisano stajalite je u potpunosti nerazumljivo, europsko drutvo iznimno je ovisno o
graevinskim materijalima koji je posebno osjetljiv na transportne trokove, pogotovo u
unutranjosti Europe (kamionski transport).
1.3.2.2. Opi, pravni i politiki okviri

Sve drave lanice EU imaju neki oblik hijerarhijske strukture vlasti, s nacionalnom vladom na
vrhu i regionalnim (upanijskim) i lokalnim vlastima.
Usvajanjem Zakona o zatiti okolia u dravama EU pojavili su se dodatni imbenici koji se
moraju potivati u procesu odobravanja eksploatacije mineralnih sirovina. Ovakvo stanje ima
pozitivan utjecaj na zatitu prirode i okolia (direktiva 97/11/EC nastala poslije izmjene direktive
85/337/EEC, direktiva 94/22/EC od 30. svibnja 1994. godine o uvjetima za davanje i koritenje
odobrenja za istraivanje i eksploataciju ugljikovodika, direktiva o stanitima 92/43/EEZ) i
ograniavajui utjecaj na rudarstvo.
Dosadanje iskustvo pokazuje da se prilagoavanje novonastalim uvjetima vie odraava na
male gospodarske subjekte, to jest na grupu mineralnih sirovina koje se upotrebljavaju u
graditeljstvu jer se ista sastoji od itavog niza malih gospodarskih subjekata. Ovakva situacija
moe se odraziti na lokalnu opskrbu graevinskim materijalima i poveanim transportom
mineralnih sirovina to u krajnjem sluaju rezultira i veim cijenama.
Konkurentnost rudarskih gospodarskih subjekata ovisi preteito od geologije leita i lokacije
mineralne sirovine (leita). Pristup leitu je prioritetan, a to je oteano nekim direktivama
(Natura 2000. podruja, FEH direktiva o fauni, flori i stanitima). Veliki broj mineralnih
sirovina nalazi se u nenaseljenim podrujima (npr. u brdima ili na planinama) a iji se prostor
esto proglaava parkovima prirode, tako da zatiena podruja, mogu ozbiljno ugroziti
eksploataciju mineralnih sirovina.
Podruja za zatitu prirode u pojedinim dravama EU su razliita: od Francuske koja na osnovi
zatite stanita ptica i direktive o flori i fauni ima zatieno 8% ukupne povrine drave, do
Danske, Grke, Nizozemske i panjolske gdje zatiena podruja prelaze 20% povrine drave
(slika 1.3-1).

Slika 1.3-1 Postotak zatienih podruja u pojedinim zemljama EU
(Natura 2000. i direktiva o flori i fauni)

Od novih lanica EU istie se Slovenija s 36% svog teritorija u NATURI 2000.


1.3-4
1.3.2.3. Zakoni kojima se regulira eksploatacija neenergetskih mineralnih sirovina

Koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina u svim dravama EU u pravilu pripadaju dravi, a
samo sporadino vlasniku zemljita. Drava je u veini zemalja vlasnik metalnih mineralnih
sirovina, dijela kvalitetnih sirovina za industrijsku preradu te minerala visoke istoe. Vlasnici
zemljita su i vlasnici manjeg dijela industrijskih sirovina i graevnih mineralnih sirovina.

U veini drava EU utvreno je nekoliko kategorija mineralnih sirovina. Obino se pravi razlika
izmeu mineralne sirovine s manjom vrijednou (graevni materijali) gdje pravo na
eksploataciju pripada zemljoposjedniku, te mineralnih sirovina s veom vrijednou gdje pravo
na eksploataciju pripada dravi.

U veini zemalja EU eksploatacija mineralnih sirovina u dravnom vlasnitvu regulirana je
Zakonom o rudarstvu, kao i drugim zakonima (Zakonom o eksploataciji, Zakonom o prostornom
planiranju i drugim zakonima koji imaju utjecaja na eksploataciju).

U nekim dravama eksploatacija graevnih mineralnih sirovina i dio industrijskih mineralnih
sirovina pokrivena je drugim zakonima, Zakon o iskopu, Opi zakon o planiranju uporabe
zemlje ili Zakon o zatiti okolia.

Ovakvo stanje dovodi do rasta meudravne trgovine graevnim mineralnim sirovinama, a to je
posljedica politike nacionalnih vlada prema eksploataciji mineralnih sirovina.

Kao primjer uzmimo Nizozemsku. Politika koju vodi Vlada u Nizozemskoj o mineralnim
sirovinama, naglaeno smanjuje koritenje mineralnih sirovina s poveanjem alternativnih
graevinskih materijala i recikliranjem, a krajnji rezultat je uvoz graevinskih agregata (klasirani
tehniko-graevni kamen i graevni pijesak i ljunak) iz Njemake.

Ve danas se postavljaju pitanja, radi nastalih potekoa, treba li mineralne sirovine u
privatnom vlasnitvu smatrati mineralnim sirovinama od manjeg znaaja za nacionalno
gospodarstvo.

Tendencija da se eksploatacija mineralnih sirovina regulira kroz odredbe drugih zakona (Zakon o
zatiti okolia, Zakon o umama i dr.) gdje se uglavnom unose ogranienja gospodarskog
koritenja mineralnih sirovina, negativno se odraava na eksploataciju mineralnih sirovina.

Zanimljiva su polazita zakonodavstva iz Portugala gdje se mineralne sirovine za graditeljstvo ne
tretiraju kao neobnovljivi mineralni resurs nego kao pojava. Pozadina ovog pravnog koncepta je
ideja da su mineralne sirovine resursi bez velikog utjecaja na nacionalno gospodarstvo.

1.3.2.4. Planiranje koritenja (gospodarenja) neenergetskih mineralnih sirovina

Za odrivi razvoj presudan je kratkoroni, srednjoroni i dugoroni pristup gospodarenju
mineralnim sirovinama. Za uspjeno rjeavanje ovog problema presudno je postojanje
nacionalne politike prema mineralnim sirovinama, te zakonodavstvo i praksa prostornog
planiranja. Prostorno planiranje je integracijski proces u kojem razliiti zahtjevi za koritenjem
zemljita podlijeu procesu procjene.

Za donoenje odluke mora postojati dobra baza podataka u koju su ukljuene sve informacije pa
i informacije o mineralnim sirovinama. Iskustva pokazuju da i u dravama EU informacije o
mineralnim sirovinama ili nisu dostupne ili su nepotpune. Sa stajalita razvoja eksploatacije
mineralnih sirovina od kljune je vanosti da se u baze podataka unose podaci i o mineralnim
sirovinama, a kod donoenja prostornih planova da se o ovim spoznajama vodi rauna.

U dravama EU kljuni imbenici kod prostornog planiranja su:
- politika i zakonodavstvo na razini EU,
- struktura nacionalne Vlade,
- uloga Vlade u postupku planiranja eksploatacije mineralnih sirovina,
- doneseni okviri za prostorno planiranje.

Politika i zakonodavstvo na razini EU imaju veliki utjecaj na nacionalna prostorna planiranja
(Perspektive europskog prostornog razvoja (ESDP, NATURA 2000. itd.).

Prostorna planiranja u veini drava EU izvode se na dvije razine:
- dravnoj (regionalnoj) i
- lokalnoj.

Neravnomjernost rasprostranjenosti mineralnih sirovina prostorno planiranje na nioj
razini ini problematinim i sve se vie iskazuje potreba za planiranjem na nacionalnim i
regionalnim razinama i to za to due razdoblje, od 20 do 50 godina.

Kod drava EU pokazalo se da prostorni planovi trebaju detaljno opisno i grafiki dati
informacije gdje je eksploatacija mineralnih sirovina prihvatljiva, a gdje ne. Drave koje su
identificirale ova podruja bitno su smanjile vrijeme izdavanja dozvola za eksploataciju
(Skandinavske drave, Belgija, neke savezne drave Njemake, neke pokrajine u Austriji kao i
neka podruja u Francuskoj). Postupak je pojednostavljen, a na razini ministarstava predvia se
regionalna potranja mineralnih sirovina za razdoblje od 7 do 10 godina, a potom lokalne vlasti
osiguravaju eksploatacijska polja i na taj nain zadovoljavaju potranju za mineralnim
sirovinama.

Pojedine drave EU ne prihvaaju ovakav pristup (Velika Britanija) koja je za donoenje samo
politikih smjernica na nacionalnoj razini.

Iskustva iz drava EU pokazuju da prostorno planiranje ima presudan utjecaj na
eksploataciju mineralnih sirovina.

Na nacionalnoj razini regionalni zahtjevi za buduim potrebama mineralnih sirovina se
sveobuhvatno razmatraju uzimajui u obzir i distribuciju mineralnih sirovina u dravi.
Nacionalna razina ne moe uzimati u obzir i sve specifinosti lokacije, ta je odgovornost na
nioj razini. Planiranje na nioj razini ima nedostatak jer nema sveobuhvatnu i dugoronu
viziju razvoja drave. Stoga je neophodno da se dugorono strateko planiranje provodi na
nacionalnoj ili bar na regionalnoj razini (velike drave), dok se detaljno planiranje mora
provoditi na nioj/lokalnoj razini.


1.3-6
1.3.2.5. Proces odobrenja eksploatacije neenergetskih mineralnih sirovina

Za mineralne sirovine koje su od dravne vanosti potrebno je odobrenje odnosno koncesija za
provoenje istraivanja i eksploatacije.

Koncesija se sastoji od:
- rudarske koncesije, rudarske dozvole,
- dozvole prema planu prostornog planiranja,
- ostalih odobrenja, koja se odnose na zatitu zdravlja, sigurnost i zatitu okolia.

U veini zemalja postupak za dodjelu koncesje je auriran kako bi se osigurala to potpunija
zatita okolia i ukljuila u postupak izdavanja odobrenja.

U cilju pomoi podnositelju zahtjeva neke drave imaju standardne obrasce za podnoenje
zahtjeva (Belgija, Danska, Engleska i Wales).

Bitno je koje je tijelo dravne uprave stvarno nadleno i kakav je odnos izmeu dravnih
tijela (koordinacija). esto u postupku sudjeluje po pet-est upravnih tijela. U cilju skraenja
vremena za izdavanje odobrenja pojedine drave doputaju da se proces izdavanja dozvola
odvija paralelno.

Napomena:
Za Nizozemsku postupak je procijenjen na 45 mjeseci bilo da lokalna vlast surauje ili ne (Lokalni
prostorni planovi usklaeni ili ne s podrunim - regionalnim planovima). Ukoliko u podrunom
(regionalnom) prostornom planu nisu naznaena eksploatacijska polja nego samo eksploatacijske zone
postupak traje i 70 mjeseci.

Studija o planiranju (gospodarenju) mineralnim sirovinama u Europi je ukazala da se mnotvo
zakona primjenjuje na eksploataciju mineralnih sirovina i da zakone provode razliita upravna
tijela Vlade, regionalnog ili lokalnog zakonodavstva. Stoga je dovedeno u pitanje uinkovitost i
efikasnost administrativnog postupka. Izvjea pokazuju da su drave lanice usvojile razliite
pristupe i da situacija moe biti iznimno sloena, neuinkovita, a to poveava trokove i
kanjenje.

Izvrena analiza pokazuje da je u postupak odobrenja istraivanja i eksploatacije mineralnih
sirovina neophodno ukljuenje regionalne i lokalne vlasti. Osnovna razlika u dravama EU je
uloga nacionalnih razina. U nekim dravama nacionalna tijela se ukljuuju u postupak odobrenja
kod nekih mineralnih sirovina i operativno, a kao druga krajnost jest da je uloga nacionalnih
upravnih tijela svedena na definiranje propisa i odreivanje smjernica i operativno se ne
ukljuuju u postupak (Engleska i Wales).

Uloga nacionalnih organa u izdavanju rudarskih dozvola za zemljoposjednike vlasnike
mineralnih sirovina ima tendenciju smanjenja. U veini drava za ovu kategoriju mineralnih
sirovina odluke se donose na regionalnoj, a ponekad ak na lokalnoj razini.

Radi ovakvih razliitosti i vrijeme za dobivanje rudarske dozvole je razliito i kree se u rasponu
od par mjeseci do nekoliko godina, ali je evidentno da se vrijeme za dobivanje rudarske dozvole
smanjuje ako se mineralna sirovina nalazi u podruju namijenjenom eksploataciji mineralnih
sirovina. Glavni razlog za kanjenje je ukljuenost razliitih upravnih tijela i javnosti u postupak
izdavanja odobrenja, a to se posebno odnosi na postupak ocjene Studije utjecaja na okoli.

Procjena utjecaja na okoli

Jedan od kljunih imbenika u postupku dodjeljivanja rudarske koncesije za izvoenje rudarskih
radova eksploatacije mineralnih sirovina na odobrenom eksploatacijskom polju je procjena
utjecaja na okoli.

Prema odredbama direktive 85/337/EEZ, sve zemlje lanice obvezne su propisati postupak
procjene utjecaja na okoli za zahvate navedene u Direktivi, a svakako se mogu propisati i
mnogo stroiji kriteriji od onih u Direktivi.

Za Portugal i Irsku procjena se obavlja u sluaju zahvaanja zemljita u povrini veoj od 5 ha, a
u Nizozemskoj u sluaju zahvaanja zemljita veeg od 500 ha ako je mineralna sirovina u
vlasnitvu drave. U sluaju eksploatacije mineralnih sirovina iz mora u Irskoj i Nizozemskoj
obvezno se mora nainiti procjena utjecaja na okoli. Dio zemalja uveo je obveznu procjenu
utjecaja na okoli kao praksu bez obzira na granine veliine u sluaju zahtjeva/odobrenja za
eksploataciju (Grka, Norveka, Portugal i za sve povrinske kopove tehniko-graevnog
kamena u Francuskoj).
Napomena:
Tokom 19 Direktive propisana je obveza provedbe procjene utjecaja na okoli za vaenje nafte i
prirodnog plina ako je izvaena koliina nafte vea od 500 t na dan i za plin 500 000 m
3
za plin.
Tokom 19 Direktive propisana je obveza provedbe postupka procjene utjecja na okoli za povrinske
kopove vee od 25 ha, a za treset vea od 150 ha

Zanimljivo je koritenje prava albe koje je esto uzrok kanjenja u postupku. Veina drava
predvia pravo albe od strane podnositelja zahtjeva i tree strane. Podnositelj zahtjeva u
Danskoj i Finskoj moe se aliti samo na pravnu proceduru i pitanja, a ne na rezultat zahtjeva.
Sve drave osim Velike Britanije predviaju pravo albe u postupku odobrenja. U Finskoj,
Grkoj i vedskoj to pravo albe ogranieno je na lokalne rezidente. U Danskoj je neuobiajeno
da albu podnose trea lica (vjerojatno jer se u tijeku postupka rjeavaju sporna pitanja).

U zadnje vrijeme u pojedinim dravama smanjuje se polarizacija izmeu proizvoaa i udruga za
zatitu okolia (Rohstoffe forum i WWF aktivno surauju u Austriji).

Trokovi sanacije povrina zahvaenih rudarskim radovima

Veina drava EU predvidjela je mehanizme u svom zakonodavstvu za osiguranje financiranja
radova na sanaciji. To se ini putem zatvorenih fondova, bankovnih garancija i drugih oblika
osiguranja i sastavni su dio dozvole za eksploataciju.

Zanimljiv je nain smanjenja rizika, koji potie neprekidnu sanaciju tj. sanaciju tijekom
izvoenja radova, i to putem povezivanja veliine fonda ili bankovne garancije s veliinom
podruja zahvaenog rudarskim radovima. Ovakvo povezivanje fonda ili bankovne garancije s
veliinom zahvaenog prostora stimulira gospodarske subjekte da stalno obavljaju sanaciju
tijekom eksploatacije jer sanirane povrine smanjuju i veliinu fonda ili bankovnu garanciju.


1.3-8
Nadgledanje

Nadgledanje osigurava pridravanje propisa, dobru rudarsku praksu i zatitu okolia.

U veini drava zaposlenici rudarskih uprava su rudarsko osoblje obueno za rad u rudnicima.
Napomena:
U Njemakoj slubenici uprava moraju proi formalnu obuku nakon zavrenog fakulteta (Bergassessor).
U Poljskoj postoji smjer na fakultetu za obrazovanje rudarskih inspektora.

Situacija je loija ukoliko se nadgledanje obavlja s niih razina vlasti, kao i kod eksploatacije
mineralnih sirovina koje su u privatnom vlasnitvu. U tim sluajevima nadzorno osoblje esto
ima iroko obrazovanje iz podruja radnog nadzora, zdravlja i sigurnosti no nedostaju im struna
znanja o rudarstvu (ocjena rudarskih projekata, stabilnost kosina, prihvatljivost tehnolokog
procesa, itd.).

1.3.3. GOSPODARSKO ZNAENJE EKSPLOATACIJE VRSTIH
MINERALNIH SIROVINA U DRAVAMA EU

S obzirom na brzo irenje EU nisu uzete u obzir nove lanice EU nego samo stare lanice (EU-
15). Kod ove procjene ukljueni su proizvodi (eksploatacija i obradba) i djelatnici koji
neposredno i posredno sudjeluju u tehniko-tehnolokom lancu. Osnovni problem kod ovakvog
utvrivanja je nedostatak ili nepotpuna statistika obradba. Ovo se posebno odnosi na mineralne
sirovine za graditeljstvo, za koje su statistiki podaci nepotpuni, a u ukupnoj proizvodnji
mineralnih sirovina sudjeluju s velikim udjelom.
Napomena:
Slubene statistike pokazuju da je proizvodnja mineralnih sirovina u Austriji 45,5 milijuna tona godinje,
dok su stvarne koliine 100 milijuna tona (Noetstaller, R.I. Wagner, H, (2003.): Zur langfristigen
Entwicklung der Nachfrage nach Baurohstoffen in sterreich Rckblick und Vorschau, BHM, Vol.
148, str.316-320).

U dravama gdje dominiraju veliki i srednji gospodarski subjekti razlika izmeu stvarnih
koliina i slubene statistike je manja i obrnuto. Za Njemaku slubena statistika za mineralne
sirovine za graditeljstvo navodi podatak od 461 milijun tona za 2003. godinu a udruge daju
podatke koji su u rasponu od 600 do 800 milijuna tona.

Primjena razliitih zakona kao i provoenje nadlenosti preko razliitih upravnih tijela vlade,
regionalnog ili lokalnog zakonodavstva dovodi do neuinkovitosti, kanjenja i poveava
trokove eksploatacije mineralnih sirovina.

Kao primjer uzeta je Austrija s nadlenou eksploatacije mineralnih sirovina u dravnom i
privatnom vlasnitvu.

Za mineralne sirovine u vlasnitvu drave ukljuene su sljedee uprave:

Dravna razina:
- Nacionalno upravno tijelo za rudarstvo,
- Nacionalno upravno tijelo za zatitu prirode,
- Odjel za umarstvo,
- Dravna uprava za vode.

Regionalna i lokalna razina:
- Ured za zatitu okolia pokrajinske vlasti,
- Ured za gospodarenje otpadom pokrajinske vlasti,
- Podruni ured,
- Sindikalni inspektorat.

Za mineralne sirovine u vlasnitvu zemljoposjednika je ista procedura bez Nacionalnog
upravnog tijela.

Druga krajnost je ne ukljuivanje nacionalnih upravnih tijela u operativne poslove nego samo u
sferu propisa i smjernica (Engleska, Wales).

Procjena obavljena u Studiji o planiranju (gospodarenju) mineralnim sirovinama u Europi
pokazuje da samo vrijednost mineralnih sirovina za graditeljstvo iznosi godinje 20 milijardi
EUR-a. Ova procjena usklaena je s podacima koje je objavio UEPG (Union Europeenne des
Producters des Granulats) i koja navodi da 17 000 gospodarskih subjekata lanica zapoljava
250 000 osoba koje su proizvele 2,6 milijardi tona mineralnih sirovina za graditeljstvo
vrijednosti 18,5 milijardi EUR-a (podaci se odnose samo na lanice UEPG-a i za stare lanice
EU.).

U sluaju ukljuenja i industrije koja i zavrno obrauje mineralne sirovine broj zaposlenih se
poveava za 30 do 40 puta.

Slubene statistike koje prate samo velike i srednje gospodarske subjekte i prate ukupno
neenergetske mineralne sirovine su znatno podcijenile vanost kompletne grane rudarstva.

1.3.4. KOMENTAR I OSVRT NA POLITIKU GOSPODARENJA
NEENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA U EU

Na temelju obavljenog uvida o gospodarenju mineralnim sirovinama u zemljama EU s ijim bi
direktivama Republika Hrvatska trebala usuglasiti svoje zakonodavstvo gospodarenja
mineralnim sirovinama, moe se zakljuiti sljedee:
- gospodarenje mineralnim sirovinama tj. prva zajednitva na razini pojedinih drava
Europe zaeta su ba u dijelu mineralnih sirovina (Zajednica za ugljen i elik),
- znaenje gospodarenja mineralnim sirovinama u posljednjih 10 do 15 godina bitno se
promijenilo u dravama EU i to tako da se danas nalazi na rubu zanimanja Vlada i
zakonodavnih tijela,
- podcjenjivanju prirodnih resursa EU uvelike je doprinijela otvorenost trita, koritenje
prirodnih resursa nerazvijenih drava i drava u razvoju (razvoj velikih transportnih
jedinica, niske nadnice i velika prirodna bogatstva),
- naglaena je neusuglaenost zakonodavstva izmeu pojedinih drava EU glede
gospodarenja mineralnim sirovinama,
- mineralne sirovine, a osobito nemetalne mineralne sirovine, a u sklopu njih mineralne
sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu, se razliito tretiraju od drave do drave,
- mineralne sirovine, a osobito graevinski materijali od presudnog su znaenja za
dugoroni razvoj Europe,


1.3-10
- u proizvodnji graevnih materijala veina Europskih drava morat e se osloniti na
vlastite rezerve mineralnih sirovina,
- nedostatak jasno definirane politike o razvoju eksploatacije mineralnih sirovina,
nepotpuni slubeni statistiki izvjetaji o proizvodnji i potronji te nedostatak
informacija o mineralnim sirovinama kod zemljoposjednika, pokazuje da su danas
mineralne sirovine nisko smjetene na ljestvici prioriteta u Europi,
- u veini drava EU graevinski materijali, a osobito agregati, su mineralne sirovine ije
su rezerve enormno velike i zato zahtijevaju malu zatitu (prevladava stav da ih nije
potrebno posebno tititi), te navedeno stanje moe dovesti do neodrive opskrbe
graevnim materijalima,
- zakonski akti o zatiti okolia na razini EU, imaju veliki utjecaj na eksploataciju
mineralnih sirovina, kako u pogledu pristupa tako i u pogledu trokova proizvodnje,
- zakonski akti o zatiti okolia nisu uravnoteeni i ne prepoznaju vanost mineralnih
sirovina za dugoroni razvoj Europe,
- razvoj eksploatacije mineralnih sirovina mora se planirati na dvije razine: (1) strateko
planiranje na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini (ovisno o veliini drave i unutarnjoj
organiziranosti) i (2) detaljno na lokalnoj razini
- razliitosti u administrativnim postupcima po dravama EU pokazuju da postoje naini
za unapreenje i pojednostavljenje procedura odobrenja istraivanja i eksploatacije
mineralnih sirovina.
1.4. Zakonski i institucijski okviri koji obrauju mineralne sirovine u Republici Hrvatskoj 1.4-1
1.4. ZAKONSKI I INSTITUCIJSKI OKVIRI KOJI OBRAUJU
MINERALNE SIROVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

1.4.1. ZAKONSKI I PODZAKONSKI AKTI

U cilju stjecanja uvida u pravne i institucijske okvire koji odreuju nain koritenja mineralnih
sirovina u Republici Hrvatskoj, u nastavku se prikazuju odnosne Ustavne i zakonske odredbe,
pravilnici i uredbe.

1.4.1.1.Ustavne odredbe

U Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 41/01., 55/01.) ugraene su odredbe koje
definiraju poloaj mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.

Prema lanku 52. Ustava Republike Hrvatske:
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i
zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode nekretnine i stvari od osobito
kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno da su
od interesa za Republiku, imaju njezinu osobitu zatitu. Zakonom se odreuje nain na koji
dobra od interesa za Republiku mogu upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i
vlasnici, te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.

Osim u lanku 52 odreeni odnosi bitni za eksploataciju mineralnih sirovina regulirani su
lankom 48.:
Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikih prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem
dobru.
i lankom 49.:
Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je
zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom.

1.4.1.2. Zakonske odredbe

Rudarska djelatnost, odnosno gospodarenje mineralnim sirovinama odvija se, s manje ili vie
uspjeha, prema odreenim okvirima koji su definirani zakonskim i podzakonskim aktima.
Operacionalizacija rudarske djelatnosti provodi se prema grupi zakonskih i podzakonskih akata
koji su navedeni u tablici 1.4-1.

Ciljevi pregleda zakonodavstva su promjene u smjeru:
- suvremenosti i uinkovitosti zakona;
- smanjenja konfliktnosti meu zakonima;
- usvajanje europskih direktiva (usmjerenja).

1.4. Zakonski i institucijski okviri koji obrauju mineralne sirovine u Republici Hrvatskoj 1.4.-2
Tablica 1.4-1 Zakonski i podzakonski akti koji definiraju okvire rudarske djelatnosti

R.B. Naziv zakona Narodne novine br.
1. Zakon o rudarstvu-proieni tekst 190/03.
2. Zakon o koncesijama 89/92.
3. Zakon o prostornom ureenju i gradnji 76/07.
4. Zakon o Dravnom inspektoratu
76/99., 96/03., 151/03.,
160/04., 174/04., 33/05.
48/05. i 129/05., 140/05.,
138/06., 68/07. i 79/07.
5. Zakon o vodama 107/95. i 150/05.,
6. Zakon o umama 140/05.
7. Zakon o poljoprivrednom zemljitu
66/01., 87/02. 48/05. i
90/05.
8. Zakon o zatiti na radu 59/96., 94/96. i 114/03.
9. Zakon o zatiti okolia 110/07.
10. Zakon o zatiti prirode 70/05.
11. Zakon o geolokim istraivanjima (Sl. 34/86.) 53/91.
12.
Zakon o jedinstvenom nainu utvrivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o
rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi
(Sl. 53/77. i 24/86)
53/91.
13. Zakon o javnim cestama 180/04.
14. Zakon o normizaciji 55/96. i 163/03.
15. Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu 12/94.
16. Zakon o prijevozu opasnih tvari 97/93., 34/95. i 151/03.
17. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda 158/03.
18. Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjene sukladnosti 158/03.
19. Zakon o akreditaciji 158/03.
20. Zakon o izvlatenju
9/94.,35/94.,112/00.,
114/01. i 79/06
Pravilnici i odluke
1. Pravilnik o istraivanju mineralnih sirovina 125/98.
2. Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina 125/98.
3.
Pravilnik o prikupljanju podataka, nainu evidentiranja i utvrivanja rezervi
mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi
48/92., 60/92.
4.
Pravilnik o sadraju dugoronog i godinjeg programa, te sadraju rudarskih
projekata
196/03. i 6/04.
5. Pravilnik o postupku provjere rudarskih projekata 140/99.
6. Pravilnik o postupku utvrivanja i ovjere rezervi mineralnih sirovina 140/99.
7.
Pravilnik o strunoj osposobljenosti za obavljanje odreenih poslova u u
rudarstvu
9/00.
8.
Pravilnik o uvjetima i nainu polaganja strunog ispita i ispitnom programu za
samostalno obavljanje geolokih istraivanja
14/88., 29/88. i 82/95.
9.
Pravilnik o katastru istranih prostora i eksploatacijskih polja, te o nainu
voenja evidencije, zbirke isprava i popisa rudarskih poduzea i samostalnih
poduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraivanja ili eksploataciju
mineralnih sirovina
44/91.
10.
Pravilnik o tehnikim normativima za povrinsku eksploataciju leita mineralnih
sirovina
(Sl. 4/86. i 62/87.) 53/91.
11.
Pravilnik o tehnikim normativima za povrinsku eksploataciju arhitektonsko-
graevnog kamena (ukrasni kamen), tehnikog kamena, ljunka i pijeska, te za
preradu arhitektonsko-graevnog kamena
(Sl. 11/86.) 53/91.
12.
Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja i ureaje u
rudnicima s povrinskom eksploatacijom mineralnih sirovina
(Sl. 66/87.) 53/91.
13.
Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju jamskih magazina eksplozivnih
sredstava u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina
(Sl. 12/88.) 53/91.
14.
Pravilnik o tehnikim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se
upotrebljavaju pri podzemnim radovima u nemetanskim jamama
(Sl. 66/78.) 53/91.
15. Pravilnik o tehnikim normativima pri prevozu ljudi i materijala oknima rudnika
(Sl. 4/80., 12/85., 35/87.
i 51/88.) 53/91.
Nastavak tablice 1.4-1

16
Pravilnik o tehnikim normativima pri prijevozu ljudi horizontalnim i kosim
prostorijama u rudnicima s podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina
(Sl. 34/89.) 53/91.
17. Pravilnik o tehnikim normativima za podzemnu eksploataciju ugljena
(Sl. 4/89., 45/89., 3/90., i
54/90.) 53/91.
18.
Pravilnik o tehnikim normativima za prijevoz transporterima s trakom u
rudarstvu
(Sl. 5/73., 12/74., i 4/86.)
53/91.
19.
Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije
u rudnicima s podzemnom eksploatacijom
(Sl. 21/88.) 53/91.
20.
Pravilnik o tehnikim normativima pri istraivanju i eksploataciji nafte, zemnih
plinova i slojnih voda
(Sl. 43/79., 41/81. i
15/82.) 53/91.
21.
Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata za dobivanje morske
soli i za proizvodnju morske soli
(Sl. 20/78.) 53/91.
22.
Pravilnik o bitnim tehnikim zahtjevima sigurnosti i zatiti pri istraivanju i
eksploataciji tekuih i plinovitih ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske
36/04.
23. Pravilnik o nainu obiljeavanja gospodarskih eksploziva 93/94.
24.
Pravilnik o tehnikim mjerama i zatiti na radu pri rudarskim podzemnim
radovima
(Sl. 11/67.) 53/91.
25.
Pravilnik o tehnikim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i
miniranju u rudarstvu
(Sl. 26/88.) 53/91.
26. Pravilnik o dozvoli za miniranje 7/96.
27. Pravilnik o tehnikim normativima za pripremanje sirovina-ruda obojenih metala (Sl. 36/79.) 53/91.
28. Pravilnik o nainu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu 54/95.
29. Pravilnik o prekomjernoj uporabi javnih cesta 40/00.
30. Odluka o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina 101/04.

Napomena:
Narodne novine, br. 53/91. Zakon o preuzimanju saveznih zakona.
Odreen broj pravilnika koji se upotrebljavaju u Republici Hrvatskoj nije mijenjan ili obnavljan vie od 25 godina
tako da nije prilagoen novim tehniko-tehnolokim rjeenjima, (uglavnom svi pravilnici preuzeti Zakonom o
preuzimanju saveznih zakona, NN 53/91.).
U cilju ishoenja potrebnih rjeenja za obavljanje rudarske djelatnosti uvrtavaju se i odreeni
zakonski i podzakonski akti, koji su u izravnoj vezi sa zatitom okolia. U nastavku slijedi popis
propisa koji definiraju oblik prema kojem je mogue izvoditi rudarske radove (tablica 1.4-2).

Tablica 1.4-2 Propisi o zatiti okolia koji definiraju okvire eksploatacije mineralnih
sirovina (pored navedenog u tablici 1.4-1)

R. B. Naziv stratekog dokumenta Narodne novine, br.
1. Nacionalna strategija zatite okolia 46/02.
2. Nacionalni plan djelovanja na okoli 46/02.
3.
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske i Program prostornog ureenja
Republike Hrvatske
50/99
4. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 130/05
Naziv zakona
1. Zakon o zatiti zraka 178/04.
2. Zakon o zatiti od poara 58/93. i 33/05.
3. Zakon o zatiti od buke 20/03.
4. Zakon o otpadu 178/04. 153/05
5. Zakon o fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost 107/03.
Naziv pravilnika
1. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom 123/97. i 112/01.
2. Pravilnik o vrstama otpada 27/96.
3.
Pravilnik o obliku, sadraju i nainu voenja oevidnika obveznika plaanja
naknade na optereivanje okolia otpadom
120/04.

Nastavak tablice 1.4-2
R. B. Naziv stratekog dokumenta Narodne novine, br.
Naziv pravilnika
4.
Pravilnik o nainu i rokovima obraunavanja i plaanja naknada na optereivanje
okolia otpadom
95/04.
5. Pravilnik o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja tetnim tvarima 15/92.
6. Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama 40/99.
7. Pravilnik o katastru emisija u okoli 36/96.
8.
Pravilnik o nainu i rokovima obraunavanja i plaanja naknada za emisiju u okoli oksida
sumpora izraenih kao sumporov oksid i oksida duika izraenih kao duikov dioksid
95/04.
9.
naknade na emisiju u okoli oksida sumpora izraenih kao sumporov dioksid
120/04.
10.
naknade na emisiju u okoli oksida duika izraenih kao duikov dioksid
120/04.
11.
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
106/98, 39/04, 45/04 i
163/04
12. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu 89/07.
Uredbe, planovi naputci i odluke
1. Uredba o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka 101/96. i 2/97.
2.
Uredba o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora
140/97. 105/02.
108/03. i 100/04.
3.
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada
50/05.
4. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom 32/98.
5.
Uredba o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i
mjerilima za utvrivanje naknada na optereivanje okolia otpadom
71/04.
6.
Uredba o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim kriterijima i
mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli oksida sumpora izraenih kao
sumporov dioksid i oksida duika izraenih kao duikov dioksid
71/04.
7. Uredba o informacijskom sustavu zatite okolia 74/99. i 79/99.
8. Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje strunih poslova zatite okolia 7/97.
9. Uredba o standardima kakvoe mora na morskim plaama 33/96.
10. Uredba o tvarima koje oteuju ozonski sloj 120/05.
11. Uredba o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zraku 133/05
12. Uredba o kritinim razinama oneiujuih tvari u zraku 133/05
13. Uredba o proglaenju ekoloke mree 109/07.
14. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli 64/08.
15. Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli 64/08.
16.
Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima
zatite okolia
64/08.
15. Plan intervencija u zatiti okolia 82/99., 86/99. i 12/01.
16. Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora u Republici Hrvatskoj 8/97.
17. Dravni plan za zatitu voda 8/99.
18. Prostorni planovi ureenja upanija/gradova/opina
19.
Naputak o obrascu, sadraju i nain voenja oevidnika o obavljenim inspekcijskim
pregledima inspektora zatite okolia
79/95.
20.
Odluka o proglaenju Zakona o potvrivanju Konvencije o prekograninim
uincima industrijskih nesrea
7/99.

1.4.2. INSTITUCIJSKI OKVIRI

Prema dananjoj pravnoj regulativi, ukljuene su brojne institucije koje ureuju pitanja u svezi
gospodarenja mineralnim sirovinama. U nastavku se navode samo tijela dravne uprave u ijem
je djelokrugu upravljanje ili nadzor nad djelatnou rudarstva.
Temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-proieni tekst (Narodne novine, br. 190/03.):
- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva obavlja upravne poslove u prvom stupnju
koji se odnose na istraivanje i eksploataciju svih mineralnih sirovina osim tehniko-
graevnog kamena, graevnog pijeska i ljunka, te ciglarske gline, a obavlja i upravne
poslove u drugom stupnju koji se odnose na istraivanje i eksploataciju tehniko-
graevnog kamena, graevnog pijeska i ljunka, te ciglarske gline;
- Uredi dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadleani za poslove
rudarstva obavljaju upravne poslove u prvom stupnju koji se odnose na istraivanje i
eksploataciju tehniko-graevnog kamena, graevnog pijeska i ljunka, te ciglarske gline;
- Vlada Republike Hrvatske, temeljem prijedloga Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva, po provedenom prvostupanjskom upravnom postupku, donosi odluku o
odobrenju istraivanja ugljikovodika u istranom prostoru, odnosno odluku o odobrenju
eksploatacijskog polja ugljikovodika;
- Dravni inspektorat, po posebnom zakonu, obavlja inspekcijske poslove nad provedbom
Zakona o rudarstvu.;
- Ministarstvo financija obavlja kontrolu izdvajanja i koritenja naknade za eksploataciju

U sve upravne postupke, glede odredbi Zakona o rudarstvu-proieni tekst, ukljuena su sva
tijela koja trebaju sudjelovati u odreivanju uvjeta pod kojima se moe istraivati, odnosno
eksploatirati mineralna sirovina. Ukoliko prema posebnim (drugim) zakonima postoje prepreke
za istraivanje odnosno eksploataciju mineralnih sirovina, isto se nee odobriti.

Prije izdavanja odobrenja za istraivanje mineralnih sirovina, odnosno odobrenja
eksploatacijskog polja tijelo dravne uprave nadleno za poslove rudarstva, kojem je podnesen
zahtjev za izdavanje odobrenja, odrava javnu raspravu, iji je smisao odravanja, temeljem
odrednica Zakona o rudarstvu, Pravilnika o istraivanju mineralnih sirovina (Narodne novine,
broj 125/98.) i Pravilnika o eksploataciji mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 125/98.),
pored ostalog i utvrivanje opravdanosti i mogunosti istraivanja/ eksploatacije mineralne
sirovine u/na traenom istranom prostoru/eksploatacijskom polju, obzirom na gospodarske i
prostorne planove upanije, grada ili opine na podruju koje je smjeten traen istrani
prostor/eksploatacijsko polje.

O odravanju javne rasprave obavjetavaju se pravne osobe koje gospodare ili imaju u/na
traenom istranom prostoru/eksploatacijskom polju objekte (Hrvatske vode, Hrvatske ume,
upanijska uprava za ceste...), tijela uprave nadlena za poslove rudarstva, zatite okolia i
prostornog planiranja upanije, poglavarstvo opine ili grada na podruju kojih se nalazi
zatraeni istrani prostor/eksploatacijsko polje.

Ukoliko se traeni istrani prostor/eksploatacijsko polje nalazi unutar podruja Parka prirode ili
na rubnom podruju, u prvostupanjski upravni postupak ukljueni su i Javna ustanova Park
prirode i Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode.

Za nadzor rudarske djelatnosti utvrene zakonom nadleno je vie institucija:
- Rudarska inspekcija odgovorna je za nadzor nad rudarskom djelatnou,
- Inspekcija zatite okolia obavlja nadzor nad oneienjem zraka i zbrinjavanjem
otpada,
- Sanitarna inspekcija obavlja nadzor oko zatite od buke,
- Inspekcija zatite prirode obavlja nadzor nad utjecajem na zatiene dijelove i podruja
prirode,
- Vodopravna inspekcija nadzire oneienje povrinskih i podzemnih voda.


U cilju kvalitetnog praenja rudarske djelatnosti vane su institucije:
- Dravni zavod za statistiku,
- Hrvatska gospodarska komora,
- Agencija za zatitu okolia.

Osim iskazanog, sa znanstvenog i strunog stajalita, mineralnim sirovinama se bave jo i
- Sveuilite u Zagrebu, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb
- Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno matematiki fakultet, Zagreb
- Hrvatski geoloki institut, Zagreb.

Napomena: Veliki nedostatak predstavlja nemogunost cjelovitog praenja stanja rudarstva u
RH zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka i velike disperzije izvora. U tom pogledu ova
Strategija predstavlja korak naprijed jer su se praktino svi bitni podaci objedinili i obradili u
grafikom i analitikom obliku.

1.4.3. POSTOJEI PROSTORNO-PLANSKI OKVIRI ZA
GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA

1.4.3.1. Zakon o prostornom ureenju i gradnji

S obzirom da je Zakon o prostornom ureenju i gradnji temeljni propis o prostornom
ureenju na koji se veu drugi dokumenti (Strategija i Program prostornog ureenja Drave,
uredbe, Prostorni planovi upanija opina i gradova, propisi, pravilnici i dr.) u nastavku se citira
nekoliko lanaka radi opeg uvida u prostorno-plansku dokumentaciju.

lanak 1. stavak 1.
Ovim se Zakonom ureuje sustav prostornog ureenja i gradnja, nadlenosti tijela dravne
vlasti i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u upravnim i drugim
postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor.

lanak 7. stavak 1.
Osnovni cilj prostornog ureenja je interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom moguih
utjecaja, ostvariti ravnomjeran prostorni razvoj usklaen s gospodarskim, drutvenim i okolinim
polazitima, uravnoteenjem regionalnih razvojnih procesa i s njima povezanih zahvata u
prostoru i razliitih potreba i interesa korisnika prostora, na nain kojim se osigurava:
prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na
kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora,
povezivanje teritorija Drave s europskim prostornim sustavima,
njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,
meusobno usklaen i dopunjujui razmjetaj razliitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u
prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zatitu integralnih vrijednosti
prostora,
razumno koritenje i zatita prirodnih dobara, ouvanje bioloke raznolikosti, zatita okolia i
prevencija od rizika oneienja,
zatita kulturnih dobara i vrijednosti,
dobro organizirana raspodjela i ureenje graevinskog zemljita,
kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno
funkcionalan ivotni i radni okoli,
cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoa mora za kupanje i rekreaciju,
kvaliteta i ljepota izgraenog okolia, osobito u obalnom podruju uz zatitu ueg obalnog
pojasa od graenja,
odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet,
opskrba, funkcionalna pristupanost i uporaba usluga i graevina za potrebe razliitih
skupina stanovnitva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i
pokretljivosti,
kvaliteta ureenja ugostiteljsko-turistikih podruja na obalnom i kopnenom podruju,
pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva,
nacionalna sigurnost i obrana Drave te zatita od prirodnih i drugih nesrea.

lanak 8.
Prostorno ureenje temelji se na sveobuhvatnoj prirodi prostornog planiranja u odnosu na
planiranje pojedinih gospodarskih podruja, uvaavanju ope prihvaenih naela zatite prostora,
znanstvenih i strunih spoznaja i najbolje prakse te na potivanju meunarodnih smjernica i
dokumenata u podruju prostornog ureenja.
Praenje stanja u prostoru, izrada, donoenje i provoenje dokumenata prostornog ureenja su
trajne aktivnosti prostornog ureenja ija stalnost i neprekidnost pridonosi ouvanju prostornih
vrijednosti, ostvarivanju i usuglaavanju interesa te utvrivanju prioriteta djelovanja.
Prostorno ureenje temelji se na naelima:
- naelo prostorne odrivosti razvitka (lanak 9.),
- naelo horizontalne integracije u zatiti prostora (lanak 10.),
- naelo vertikalne integracije i usuglaavanja interesa (lanak 11.),
- naelo sudjelovanja javnosti i pristupa informacijama i podacima (lanak 12.),
- naelo ostvarivanja i zatite javnog i pojedinanog interesa (lanak 13.).

lanak 23.
Uinkovitost prostornog ureenja Drave osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnika i izvrna tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, donoenjem dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata
odreenih ovim Zakonom.
Strunu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju nadlena tijela dravne
uprave i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ustrojena, odnosno osnovana
za obavljanje strunih poslova prostornog planiranja, te pravne osobe osnovane i registrirane za
izradu tih dokumenata i ovlateni arhitekti koji samostalno obavljaju strune poslove prostornog
planiranja.

lanak 24.
Uinkovitost prostornog ureenja iz lanka 23. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaa:
odreivanje ciljeva, polazita i smjernica prostornog razvoja Drave u skladu s ovim
Zakonom,
donoenje dokumenata prostornog ureenja dravne razine,
razmatranje izvjea o stanju u prostoru Drave,
propisivanje opih pravila i mjerila, kojima se odreuju uvjeti za namjenu prostora i
prostorni razmjetaj graevina u prostoru u odnosu na ouvanje i koritenje prirode te
prirodnih i kulturnih vrijednosti i dobara dravnog znaenja, zatitu okolia, te na zatitu od
prirodnih i drugih nesrea i potrebe obrane,
planiranje zahvata u prostoru dravnog znaenja,

uspostavu informacijskog sustava prostornog ureenja u skladu s ovim Zakonom,
provoenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog ureenja dravne razine,
provoenje aktivne zemljine politike,
razvijanje i poticanje strunih sastavnica prostornog planiranja,
sudjelovanje u meunarodnim zadaama iz podruja prostornog ureenja

lanak 26.
Prostorno ureenje u nadlenosti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
obuhvaa osobito:
usmjeravanje prostornog razvoja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave sa
specifinim ciljevima i smjernicama za prostorno ureenje u skladu s polazitima i
smjernicama iz dokumenata prostornog ureenja dravne razine,
donoenje dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne) i lokalne razine,
prihvaanje izvjea o stanju u prostoru,
propisivanje detaljnijih mjerila i uvjeta, kojima se odreuju namjena povrina i prostorni
razmjetaj graevina u prostoru u odnosu na ouvanje i koritenje prirode te prirodnih i
kulturnih vrijednosti i dobara lokalnog znaenja, zatitu okolia i na zatitu od prirodnih i
drugih nesrea,
planiranje zahvata u prostoru upanijskog i lokalnog znaenja,
provoenje mjera za ostvarivanje dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne) i
lokalne razine,
provoenje mjera aktivne zemljine politike i ureenja graevinskog zemljita,
voenje registra podataka iz informacijskog prostornog ureenja u skladu s ovim Zakonom.
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, za upanije te velike gradove odreene prema posebnom
zakonu, prostorno ureenje obuhvaa i izdavanje lokacijskih dozvola, potvrda parcelacijskog
elaborata, rjeenja o utvrivanju graevne estice, rjeenja o uvjetima graenja, potvrda glavnog
projekta, rjeenja o izvedenom stanju, potvrda izvedenog stanja, te uporabnih dozvola i dozvola
za uklanjanje u skladu s ovim Zakonom.
Vie jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu zajedniki organizirati trajno
ostvarivanje zadaa iz stavka 1. ovoga lanka

lanak 48.
Zatieno obalno podruje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zatiene prirodne vrijednosti i
kulturnopovijesne cjeline su podruja od posebnog interesa za Dravu.

lanak 49.
U svrhu zatite, te odrivog, svrhovitog i gospodarski uinkovitog koritenja odreuje se ZOP,
koje obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u irini od
300 m od obalne crte. Granice i podruje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti
(HOK) dopunjenoj ortofotokartama.
U ZOP-u se planiranjem, odnosno provoenjem prostornih planova obvezuje:
ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti
obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone vegetacije,
odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te osobito zatititi resurse pitke vode,
osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, osobito
pomorskog dobra,
ouvati nenaseljene otoke i otoie prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju,
organizirano posjeivanje, istraivanje i bez graevinskih podruja,
uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika,
ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih graevinskih podruja,
odnosno planirati nova graevinska podruja izvan povrina koje su u naravi ume,
sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja
prvenstveno pejzanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom
namjenom.
U ZOP-u se u neizgraenom dijelu graevinskog podruja moe izdati lokacijska dozvola
odnosno rjeenje o uvjetima graenja samo ako je donesen urbanistiki plan ureenja usklaen s
odredbama ovoga Zakona.

lanak 51.
U ZOP-u se ne moe planirati, niti se moe izdavati lokacijska dozvola ili rjeenje o uvjetima
graenja za graevine namijenjene za:
istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina,
iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju,
skladitenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i
konfiguracija terena,
uzgoj plave ribe,
vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.),
privez i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan graevinskog podruja,
sidrenje, ako smjetaj sidrita nije objavljen u slubenim pomorskim publikacijama.
Stavak 1. podstavak 1. i podstavak 5. ovoga lanka ne odnosi se na:
istraivanje i iskoritavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni
plin), mineralne i geotermalne vode te na iskoritavanje tehniko-graevnog kamena u svrhu
graenja na otocima povrine do 5,0 ha i godinje proizvodnje do 5 000 m
2
i arhitektonsko-
graevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Brau,
graevinu za vlastite gospodarske potrebe graevinske (bruto) povrine do 30 m
2
i na
poljoprivrednom zemljitu povrine vee od 1 000 m
2
, ako se nalazi na podruju otoka izvan
1 000 m od obalne crte,
graevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pruanje
ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu, ako se nalazi na graevnoj estici
povrine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 300 m, odnosno 100 m na
otocima, te koja ima prizemlje (P) i ukupnu graevinsku (bruto) povrinu do 200 m
2
.
U graevinskom podruju naselja u kojem manje od 50% postojeih graevina koriste za stalno
stanovanje osobe koje imaju prebivalite u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u
pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja u
pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne moe se planirati niti se moe graditi nova pojedinana
ili vie graevina osim graevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova,
prateih sadraja ugostiteljsko-turistike namjene, graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju
smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.) te ureenje javnih povrina.
U izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja prostornim planom upanije moe se
odrediti vei broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanistikog koncepta, tako da pojedina
cjelina ima:
povrinu do 15 ha,
osiguran najmanje jedan javni cestovno-pjeaki pristup do obale irine najmanje 15 m, ako
je cjelina duobalne irine vea od 500 m,
osiguran pripadajui broj parkiralinih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu
povrinu.


lanak 55.
Dokumenti prostornog ureenja dravne razine su Strategija prostornog razvoja i Program
prostornog ureenja Republike Hrvatske i prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, ako je
to propisano ovim Zakonom.
Dokumenti prostornog ureenja podrune (regionalne) razine su prostorni plan upanije,
odnosno Grada Zagreba te prostorni plan podruja posebnih obiljeja, ako je obveza njihove
izrade i donoenja odreena tim planovima.
Dokumenti prostornog ureenja lokalne razine su prostorni plan ureenja velikoga grada, grada,
odnosno opine, urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja.
Dokumenti prostornog ureenja razliite razine mogu se izraivati i donositi istodobno.

lanak 64.
Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni
dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru.
Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja utvrenih ovim Zakonom i u skladu s ukupnim
gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, te u vezi s drugim temeljnim dravnim
razvojnim i stratekim dokumentima odreuje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka
usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u
prostoru.
Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, ije se izmjene i dopune, odnosno nova Strategija
donose obvezno svakih osam godina na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera te
stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar

lanak 66.
Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvruje mjere i
aktivnosti za provoenje Strategije i odreuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i
uvjete prostornog ureenja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od
osam godina.
Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi Program moe
se donijeti za etverogodinje razdoblje na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera te
stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu, a prema potrebi i ranije, kada to odredi ministar

lanak 103.
Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim
propisima i lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.
Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na
temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima.
U sluaju meusobne neusklaenosti dokumenta prostornog ureenja uega i irega podruja,
lokacijska dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog ureenja ireg podruja.
U postupku donoenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na temelju koje e se provesti
zahvat u prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola.

lanak 105.
Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo:
upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja velikog
grada te ako je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vie jedinica lokalne
samouprave,
Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom podruju,
velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru.
Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom, te
za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada
Zagreba.

lanak 106.
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru odreuju se:
oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na
odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem funkcionalnih jedinica,
smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u
prostoru prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi,
uvjeti za oblikovanje graevine,
uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,
uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina,
nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu,
mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na okoli,
odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim
propisima, odnosno nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli,
posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima,
ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru,
uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina,
sanacija terena graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza
ispitivanja tla i dr.),
uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilita (asfaltna baza,
separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja
gradilita elektrinom energijom te prijenosni spremnik za smjetaj, uvanje ili dranje
eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina,
odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te graevine nakon provedbe zahvata u
prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.
Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izraeni u skladu s prostornim planom na
temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti iz stavka 1. podstavka 7., 8. i 9. ovoga lanka

lanak 107.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se:
izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi,
izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja na
temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima,
dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.
Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje
lokacijska dozvola, potrebna privremena graevina, uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilau
se tri primjerka idejnog projekta za tu graevinu i drugi odgovarajui prilozi iz stavka 1. ovoga
lanka.


1.4.3.2. Strategija i program prostornog ureenja Republike Hrvatske

Strategijsko planiranje podrazumijeva usmjeravanje na prioritete i kvalitetu ostvarenja, na
aktivnu komunikaciju izmeu stratekih ciljeva i pojedinanih akcija, izmeu svih
zainteresiranih i onih to donose i provode odluke, na primjenu iskustava steenih tijekom
provedbe radi korigiranja polazita planskog postupka.

Upravljanje u podruju razvitka i prirodnih sustava pojavljuje se prvenstveno u funkciji zatite.
Budui da je okoli izvan sfere profitnih djelatnosti, to se upravljanje ovdje pojavljuje kao
izvedeni oblik neto ranije razvijenog oblika upravljanja u profitnim djelatnostima. Prostor se u
Strategiji promatra i kao vrijednost sa tri svojstva: prostor je konaan, to jest on je zadan,
ogranien; prostor je neobnovljiv i prostor je djeljiv izmeu veeg broja korisnika.

U Strategiji su data polazita, ciljevi prostornog razvoja, osnove planiranja i usklaivanja
prostornog razvoja, prostorno razvojna i planska usmjerenja, te program prioritetnih mjera i
aktivnosti za provoenje Strategije s kartografskim prikazima i odgovarajuim prilozima.
Program prostornog ureenja sadrava osnovne ciljeve i usmjerenja prostornog razvoja,
stanovnitvo i naselja, infrastrukturne i vodnogospodarske sustave, gospodarske djelatnosti u
prostoru, zatitu posebnih vrijednosti prostora i okolia, zatim osnove i smjernice za ureenje
prostora s kartografskim prikazima, te organizaciju izrade Programa i saetke Strategije.

1.4.3.3. upanijski prostorni planovi

Kao primjere navodi se nekoliko upanijskih prostornih planova (Zagrebaka upanija,
ibensko-kninska upanija, Zadarska upanija, Splitsko-dalmatinska upanija, Vukovarsko-
srijemska upanija, Koprivniko-krievaka upanija, Liko-senjska upanija, Istarska upanija)
u dijelovima koji se odnose na istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Svi prostorni
planovi sadre Polazita, Ciljeve prostornog razvoja i ureenja, Plan prostornog ureenja i
Odredbe za provoenje. Citirat e se bitne odrednice Prostornog plana Zagrebake upanije, a iz
ostalih Planova e se istaknuti ono to je specifino za pojedino podruje prema poglavlju
Odredbi za provoenje.

U Prostornom planu Zagrebake upanije, pored ostalog, se navodi:
- Polazita; Rudarenje je sastavni dio koritenja prostora s velikim utjecajem na prostor i okoli
te je nuno voditi brigu o trinim potrebama i uklapanju u prostorne planove s nunim
rjeenjem konflikta, osobito s poljoprivredom i vodnim gospodarstvom. Svaki plan-projekt
mora sadravati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito ureenja prostora nakon
zavretka eksploatacije. Nuno je najstroim mjerama sprijeiti nekontroliranu i nelegalnu
eksploataciju.
- Ciljevi prostornog razvoja i ureenja; Mineralne sirovine iskoritavati po naelu odrivog
razvoja, precizno definiranom gospodarskom politikom uz obveznu sanaciju naputenih
lokacija. Racionalno koritenje mineralnih sirovina, kao ogranienog i neobnovljivog dobra
treba biti osnovni kriterij pri odreivanju lokacije za njihovu eksploataciju. Eksploatacija
mineralnih sirovina u funkciji sanacije postojeih eksploatacijskih polja i njihovo privoenje
konanoj namjeni treba imati prioritet pri planiranju opsega i lokacija eksploatacija. Za sva
naputena eksploatacijska polja potrebno je to prije iznai najpovoljnije rjeenje njihove
sanacije to podrazumijeva izradu odgovarajuih projekata sanacije, koji e tim prostorima
dati novu kvalitetu u vizualnom i viestruko korisnom smislu. Na eksploatacijskom polju na
kojem se obavljaju rudarski radovi potrebno je, sukladno rudarskom projektu, ve tijekom
eksploatacije mineralne sirovine provoditi postupnu sanaciju terena i biolokom
rekultivacijom vizualno prilagoavati okoliu.
- Plan prostornog planiranja; Nove lokacije za iskoritavanje mineralnih sirovina moi e se
odrediti tek nakon izraene i prihvaene Studije drutveno-gospodarskog znaenja, potreba i
opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru cijele upanije.
- Odredbe za provoenje; Eksploatacija mineralnih sirovina planira se na postojeim
eksploatacijskim poljima na kojima je mogue prostornim planovima ureenja gradova i
opina planirati eksploataciju vie mineralnih sirovina. Lokacija eksploatacijskih polja
oznaena je u Planu simbolima, osim za polja za eksploataciju nafte i plina, koja su oznaena
povrinama. Toan poloaj, veliina i oblik eksploatacijskih polja oznaenih simbolima
odreuje se prostornim planovima ureenja gradova i opina i urbanistikim ili detaljnim
planovima ureenja. U prostornim planovima ureenja gradova i opina i urbanistikim ili
detaljnim planovima ureenja potrebno je odrediti uvjete prostornog oblikovanja
eksploatacijskih polja u funkciji zadovoljavanja potreba konane namjene i uklapanja u
okoli. Eksploatacija graevnog pijeska i ljunka na postojeim eksploatacijskim poljima
(ljunarama) mogua je iskljuivo u funkciji prostorno-oblikovne-tehnike sanacije i
privoenja konanoj namjeni, a sve u okvirima ranije odobrenih eksploatacijskih polja. Nisu
mogua poveanja ovih eksploatacijskih polja, osim u dijelovima za sanaciju i konanu
prenamjenu i to najvie do 10 % povrina polja tek nakon izradbe i donoenja urbanistikih
planova ili detaljnih planova ureenja za podruja na kojima se nalaze eksploatacijska polja.
Kod planiranja jezera u funkciji eksploatacije graevnog pijeska i ljunka, a koja se planiraju na
prostoru namijenjenom za port i rekreaciju, treba voditi brigu o prihvatljivom odnosu vodenih
povrina i kopna gdje vodene povrine ne mogu biti vee od 50% ukupnih povrina za te
namjene.

U Prostornom planu ibensko-kninske upanije se navodi: Lokacije za istraivanje i
eksploataciju mineralnih sirovina odredit e se na osnovi strune podloge Rudarsko-geoloke
studije. Po donoenju strune podloge mogue lokacije treba unijeti u prostorne planove opina i
gradova (lanak 43.).
Kriterij za odreivanje lokacija za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, su (lanak
49.):
- Lokacija za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina mora biti na minimalnoj zranoj
udaljenosti 1 000 m od obalne crte mora. Postojee lokacije na manjoj udaljenosti od obale
mora moraju se zatvoriti, sanirati i prenamijeniti.
- Lokacija za istraivanje i eksploataciju tehniko-graevnog kamena mora biti na minimalnoj
zranoj udaljenosti od 2 000 m od naselja, ugostiteljsko-turistikih, portsko-rekreacijskih i
zatienih podruja i na udaljenosti ne manjoj od 1 000 m od postojeih stambenih graevina
ili graevina u kojima se odvija poslovna djelatnost.
- Potrebno je zatititi krajobrazne vrijednosti vodei prvenstveno rauna o zatiti vizura ireg
podruja oko eksploatacijskog polja koje treba po mogunosti smjestiti u zatvorene i
izdvojene prostore.
- Eksploatacijsko polje je potrebno udaljiti od koridora javnih cesta minimalno 200 m.
- Pri eksploataciji treba izbjegavati jednostrani kaskadni nain eksploatacije (zasjek).
Planom je odreeno (lanak 50.) da se moraju zatvoriti i sanirati (ili prenamijeniti):
- naputena eksploatacijska polja,
- sve lokacije bespravne eksploatacije,
- eksploatacijska polja u zatienim objektima prirode i u obalnom podruju,
- svi naputeni povrinski kopovi materijala.
Planom se omoguuje nastavak eksploatacije na naputenim i nesaniranim eksploatacijskim
poljima ukoliko za to postoji opravdanje u rezervama mineralnih sirovina jer bi se na taj nain
izbjeglo otvaranje novih rana u prostoru i ujedno nainila sanacija do sada nesaniranih
podruja eksploatacije.


U prostornom planu Splitsko-dalmatinske upanije se, pored ostalog, navodi:
- Nove lokacije istranih prostora i eksploatacijskih polja odredit e se na temelju strune
rudarsko-geoloke podloge koja mora sadravati: potencijalnost mineralnih sirovina upanije
po vrstama, prijedlog osnove gospodarenja mineralnim sirovinama, projekt sanacije kroz
ureenje i prenamjenu naputenih eksploatacijskih polja. Prostornim planom ureenja opine
i grada potrebno je sve postojee lokacije za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina
ponovno valorizirati prema kriterijima navedenim u Planu i njihove lokacije utvrditi na
zakonom propisanom postupku kao i za nove lokacije eksploatacijskih polja, kako bi se za
iste mogla ishoditi dokumentacija potrebna za eksploataciju i obradbu (iz lanka 75.).
- Ne mogu se otvarati nova eksploatacijska polja ukoliko postoje dovoljne rezerve rudnih zaliha
u postojeim ili naputenim eksploatacijskim poljima, odnosno ukoliko se daljnjom
eksploatacijom moe zavrno oblikovati i obraditi naputeno leite (iz lanka 77.).

U prostornom planu Istarske upanije, kao posebnost, se istie:
- Povrinska eksploatacija ciglarske gline, graevnog pijeska i ljunka, i tehniko-graevnog
kamena s kapacitetom veim od 10 000 m
3
godinje, a na eksploatacijskim poljima veim od
5 ha izvan obalnog podruja, odnosno 2 ha unutar obalnog podruja, podlijee propisanom
postupku procjene utjecaja na okoli (iz lanka 35.).
- Teite eksploatacije prvenstveno se odnosi na kvalitetne mineralne sirovine koje mogu ak i u
relativno malom obujmu eksploatacije postii znaajan trini rezultat. Prvenstveno se to
odnosi na arhitektonsko-graevni kamen, karbonatnu sirovinu za industrijsku preradu, boksite
za aditive u keramikoj i cementnoj industriji, kremene naslage za proizvodnju u staklarskoj,
kemijskoj, graevinskoj i elektronikoj industriji, te ciglarsku glinu. Metode eksploatacije
moraju se u najveoj mjeri prilagoditi ambijentu s preporukom metoda podzemne
eksploatacije gdje god je to tehniki izvodivo i trino opravdano. Eksploatacija
arhitektonsko-graevnog kamena za potrebe obrtnika (kamenoklesarski obrt, graevinski
obrt) moe se obavljati na podrujima koja su Planom namijenjena za tu djelatnost u uvjetima
dokazanih rezervi najmanje 2 000 m
3
.
- Ne smije se ugroavati krajobrazne vrijednosti na taj nain da se eksploatacija vri potpunim
uklanjanjem istaknutih morfolokih elemenata; humaka, brdskih kosa i dr. (iz lanka 88.).

U prostornom planu Liko-senjske upanije se istie:
- Mogue lokacije za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina utvrdit e se u prostornim
planovima opina i gradova po donoenju Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama
upanije nainjene na osnovi studije potencijalnosti s prijedlogom sanacije pojedinih
naputenih eksploatacijskih polja verificirane od strane poglavarstva ili upanijske skuptine
(iz lanka 58.).
- Postojee lokacije eksploatacije mineralnih sirovina unutar obalnog podruja mora, moraju se
zatvoriti, sanirati odnosno uskladiti s krajobrazom. Nije dozvoljeno proirivanje postojeih
kamenoloma i ljunara bez izvrene potpune sanacije eksploatacijskih polja te procjene
utjecaja na okoli odnosno izraene i potvrene studije utjecaja na okoli za traeno
proirenje.
- Obvezno je uspostaviti stalno motrenje istranih podruja i podruja pod eksploatacijom
mineralne sirovine; praenje kakvoe zraka, praenje oneienja voda, utjecaj na floru i
faunu, buke, praenja izvrenja sanacije, seizmike efekte miniranja (iz lanka 59.).

U prostornom planu Zadarske upnije, kao posebnost se istie:
- Lokacije za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina odreuju se na osnovu geoloko-
rudarskih studija izraenih po skupinama mineralnih sirovina koje e verificirati upanijsko
poglavarstvo. Izuzetno, lokacije za istraivanje i eksploataciju benkovakog arhitektonsko-
graevnog kamena, specifinog za Zadarsku upaniju, utvruju se prostornim planovima
opina i gradova (iz lanka 28.).
- Sve povrinske kopove, kamenoloma treba u pravilu planirati uz postojee. Postojee
kamenolome koji su naruili izvorni krajolik treba postupno ugasiti ili sanirati na nain
vraanja u prvobitno stanje ili prenamijeniti, a prema posebnom programu usvojenom od
upanijskog poglavarstva. Stare kopove boksita (ira okolica Obrovca) potrebno je sanirati na
nain obnove starog ili stvaranja novog krajolika prihvatljive vrijednosti (iz lanka 80.).

U prostornom planu Vukovarsko-srijemske upanije, iz Odredbi za provoenje, navodi se:
- Eksploatacija mineralnih sirovina na podruju Vukovarsko-srijemske upanije odnosi se na
vrijedna nalazita prirodnog plina i nafte te povrinske kopove ciglarske gline i graevnog
pijeska i ljunka. Budui se ova leita nalaze u zoni visokovrijednog poljoprivrednog
zemljita i, manjim dijelom, uma potrebno je sve uvjete eksploatacije podrediti to
racionalnijem koritenju zemljita te osobito provoditi mjere zatite i sanacije okolia, kako u
tijeku koritenja, tako i nakon dovrenja koritenja nalazita (toka 13.1.).
- U svrhu optimalnog koritenja mineralnih sirovina potrebno je u prostornim planovima opina i
gradova odrediti uvjete daljnjeg rada i sanacije postojeih eksploatacijskih polja, osobito s
gledita utjecaja na naselja i druge funkcije, zatitu prirodnih bogatstava (vrijednog
poljoprivrednog zemljita, voda, vegetacije), prometa i potrebne infrastrukture. Radi
otvaranja novih eksploatacijskih polja potrebno je istraiti rudna bogatstva te izraditi
geoloko-rudarsku osnovu i program daljnjeg koritenja u skladu s opom koncepcijom
gospodarskog i prostornog razvoja te uvjetima zatite vrijednosti prostora i okolia. Postojea
legalna eksploatacijska polja unutar graevinskih podruja ne mogu se iriti, a mogu se dalje
koristiti samo sukladno konanoj namjeni prostora nakon eksploatacije, a sukladno obvezama
zatite okolia prema posebnom propisu (iz toke 13.2.).
- Za podruje upanije treba izraditi posebnu studiju/strunu podlogu kojom e se istraiti
potencijalnost mineralnih sirovina po vrstama, potencijalnost izvorita termalnih voda te
predloiti osnove gospodarenja mineralnim sirovinama upanije i
sanaciju/ureenje/prenamjenu naputenih eksploatacijskih polja. Po donoenju strune
podloge mogue nove lokacije treba unijeti u prostorne planove opina i gradova (iz toke
41.1.).

U prostornom planu Dubrovako-neretvanske upanije moe se istaknuti:
- Postojei i planirani zahvati eksploatacije mineralnih sirovina, posebno arhitektonsko-
graevnog kamena, tehniko-graevnog kamena, graevnog pijeska i ljunka, moraju se
uskladiti u odnosu na zahtjeve zatite okolia i sa susjednim prostorom (poglavlje 3.3., toka
44.).
- Nova eksploatacijska polja odreivat e se na najmanje vizualno osjetljivim lokacijama
temeljem geoloko-rudarske osnove upanije, kojom e se definirati potencijalnost prostora
po vrstama mineralnih sirovina, prijedlog gospodarenja te nain sanacije tijekom koritenja i
nakon zatvaranja eksploatacijskih polja odnosno ureenja prenamjenom naputenih polja.
Ovisno o vrsti mineralne sirovine tei se otvaranju eksploatacijskih polja u podzemlju (toka
45.).
- Prostorni planovi ureenja gradova/opina moraju odrediti planskim mjerama sve elemente
zatite prostora i okolia za vrijeme i poslije koritenja, ukljuivo sanaciju i konanu namjenu
povrina za eksploataciju mineralnih sirovina, poglavito kamenoloma i iskopa ljunka.
Eksploatacijska polja i istrani prostori mineralnih sirovina odreuju se na slijedei nain
(toka 46.):
eksploatacijsko polje, koje se prema posebnom propisu moe koristiti odnosno proiriti
(vremenski horizont prostornog plana),
eksploatacijsko polje koje se moe iskoristiti bez proirenja u planskom razdoblju,

potencijalni istrani prostori prema odgovarajuim strunim podlogama,
odobreni istrani prostori,
postojee nelegalno iskoritavanje mineralnih sirovina koje se u prostornom planu
zadrava kao potencijalni istrani prostor,
naputena eksploatacijska polja koja treba sanirati.
- Postojea eksploatacijska polja mogu se koristiti (proirivati) u skladu s propisanim uvjetima, a
dijelove i cjeline koji se naputaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati prema
dokumentaciji za sanaciju izgraenoj na naelima zatite okolia (iz toke 47.).
Analizirano je osam prostornih planova upanija iz kojih su citirane bitne odrednice u svezi
mineralnih sirovina u kojima dominira zatita okolia - osobito krajobraza s manjim
specifinostima, a s obzirom na lokaciju pojedine upanije i dominirajuu mineralnu sirovinu u
rezervama i eksploataciji. Prostorni planovi opina i gradova, u duhu Zakona o prostornom
ureenju, osnovnih intencija Strategije i Programa prostornog ureenja Drave, uz pridravanje
Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora, detaljiziraju prostorne planove
odnosne upanije svodei ih na razinu izvodljivosti.
1.5. Obrazovni sustav u djelatnosti rudarstva 1.5-1
1.5. OBRAZOVNI SUSTAV U DJELATNOSTI RUDARSTVA

1.5.1. POKAZATELJI TRITA RADA U DJELATNOSTI RUDARSTVA I
VAENJA

1.5.1.1. Registrirane pravne osobe

Temeljem Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 98/94.), Odluke o
nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 6/95., 3/97., 7/97. i 13/03.) i Pravilnika
o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine,
br. 22/95.) Dravni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata. Registrom poslovnih
subjekata nisu obuhvaene fizike osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima a odnose
se na obrt i slobodna zanimanja. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u grupi C. Rudarstvo
i vaenje registrirana je, na dan 31. prosinca 2006. godine (prema Statistikim informacijama
2007. i prema Statistikom ljetopisu 2007. Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske),
367 pravna osoba to je 0,15 % od ukupnog broja registriranih pravnih osoba (239 131).

194
211
232
240
261
271
291
311
341
367
0
50
100
150
200
250
300
350
400
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-1 Registrirane pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vaenje
za razdoblje 1997.-2006. godina

Znaajan je stalan rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vaenje koji je
gotovo udvostruen u promatranom razdoblju od 1997. godine do 2006. godine (dijagram 1.5-1).
Rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vaenje u promatranom razdoblju
od 1997. godine do 2006. godine vei je od rasta ukupnog broja svih ostalih registriranih pravnih
osoba.

Iz dijagrama 1.5-2 vidljiv je porast udjela registriranih pravnih osoba iz djelatnosti Rudarstva i
vaenja u odnosu na ukupni broj registriranih pravnih osoba za promatrano razdoblje 1997.-
2006. (sa 0,11% 1997. godine na preko 0,15% 2006. godine).

0
0,02
0,04
0,06
0,08
0,1
0,12
0,14
0,16
0,18
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-2. Udio registriranih pravnih osobe iz djelatnosti Rudarstvo i vaenje u odnosu
na ukupni broj registriranih pravnih osoba za razdoblje 1997.-2006. godina

Moe se primjetiti trend rasta udjela pravnih osoba u djelatnosti Rudarstva i vaenja, kako broja
registriranih pravnih osoba, tako i aktivnih pravnih osoba. Na dan 31. prosinca 2006. godine
aktivne su 244 pravne osobe (0,2 % od ukupno aktivnih). Uee aktivnih pravnih osoba u
djelatnosti rudarstva i vaenja (0,2 %) vei je od udjela registriranih pravnih osoba (0,15 %).

U razdoblju od 1997. do 2006. godine broj registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstva i
vaenja porastao za 89 %. U istom razdoblju ukupan broj svih ostalih registriranih pravnih osoba
porastao je za 34,5 % sa 177 730 (1997. godine) na 239 131 (2006. godine).

U dijagramu 1.5-3 iskazana je struktura pravnih osoba iz djelatnosti Rudarstvo i vaenje prema
vrstama pravno ustrojbenih oblika (stanje 31. prosinca 2006. godine).

244 233
11
0
123
54
67
2 0
50
100
150
200
250
300
350
400
U
k
u
p
n
o
T
r
g
o
v
a
k
a

d
r
u
t
v
a
P
o
d
u
z
e
a

i

z
a
d
r
u
g
e

U
s
t
a
n
o
v
e
,

t
i
j
e
l
a
,

u
d
r
u
g
e
.
.
neaktivni
aktivni

Slika 1.5-3. Pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vaenje prema vrstama pravno
ustrojbenih oblika i aktivnosti na dan 31.12.2006. godina
1.5.1.2. Broj zaposlenih

Broj zaposlenih u pravnim osobama (u svim oblicima vlasnitva) u djelatnosti Rudarstva i
vaenja iznosio je 8 844 zaposlenika (stanje na dan 31. travnja 2006. godine), to je 0,6 % od
ukupno zaposlenih (1 467 876). Preteno se radi o pravnim osobama koje se nalaze u privatnom
ili mjeovitom vlasnitvu.

7032
8025
8282
8517
8844
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
10000
2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-4. Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vaenje za razdoblje 2002.-2006. godina
(godinji prosjek)

Ukupni broj zaposlenih u pravnim osobama (u svim oblicima vlasnitva) u djelatnosti Rudarstva
i vaenja iznosio je 8 489 (stanje na 31. travanj 2006. godine) od toga 5 274 na vaenju sirove
nafte i prirodnog plina, uslune djelatnosti u vezi s vaenjem nafte i plina, osim istraivanja te
3 215 na vaenju ostalih ruda i kamena. Ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama treba
dodati jo 355 zaposlena u obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8 844 zaposlenika,
to je porast od 3,8 % u odnosu na 2005. godinu.

605
3834
51
3923
Dravno vlasnitvo
Privatno vlasnitvo
Zadruno vlasnitvo
Mjeovito vlasnitvo

Slika 1.5-5. Broj zaposlenih iz podruja Rudarstvo i vaenja prema oblicima vlasnitva
na dan 31.04.2006. godina
U razdoblju 2002. do 2006. godine broj zaposlenih u djelatnosti Rudarsvo i vaenje porastao je
za gotovo 26 %. Ukupan broj zaposlenih u istom razdoblju porastao je za 8,0 % (sa 1 359 015 na
1 467 876).

Dravno
vl asni tvo
7%
Pri vatno
vl asni tvo
46%
Zadruno
vl asni tvo
1%
Mj eovi to
vl asni tvo
46%

Slika 1.5-6. Udio zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vaenja prema oblicima vlasnitva

1.5.1.3. Plae

Neto prosjena plaa zaposlenika u djelatnosti Rudarstva i vaenja u 2006. godini iznosila je
5 309 kuna dok bruto prosjena plaa iznosi 7 894 kuna. Prosjena neto plaa zaposlenika u
Republici Hrvatskoj u 2006. godini iznosila je 4 603 kuna (bruto 6 634 kuna). U razdoblju 2002.-
2006. godina neto plaa u djelatnosti Rudarstvo i vaenje porasla je 29,4 % (bruto 32,8 %).
Prosjena neto plaa u djelatnosti Rudarstvo i vaenje bila je u 2006. godini 15,3 % vea od
prosjene neto plae u Republici Hrvatskoj.

Prosjena neto plaa u djelatnosti Rudarstvo i vaenje stalno je vea od prosjene neto plae u
Republici Hrvatskoj u razdoblju 2002.-2006. godina. Razlika u korist djelatnosti Rudarstva i
vaenja kree se izmeu 8,6 i 13,6 % (dijagram 1.5-9).

4103
4358
4534
4973
5309
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5.-7. Prosjene mjesene neto plae zaposlenih osoba u djelatnosti Rudarstvo i
vaenje za razdoblje 2002.-2006. godina

4103
4358
4534
4973
5309
3720
3940
4173
4376
4673
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
2002 2003 2004 2005 2006
Rudarstvo
Ukupno

Slika 1.5-8. Odnos prosjene neto plae u djelatnosti Rudarstvo i vaenje i ukupne
prosjene neto plae za razdoblje 2002.-2006. godina

U 2006. godini samo su u djelatnostima Prijevoz, skladitenje i veze te Financijsko posredovanje
prosjene neto plae bile vee od prosjenih neto plaa u djelatnosti Rudarstvo i vaenje.

10,30
10,61
8,65
13,64
13,61
2002
2003
2004
2005
2006

Slika 1.5-9. Iznos u % koliko je prosjena neto plaa u djelatnosti Rudarstvo i vaenje
vea u odnosu na ukupnu prosjenu neto plau za razdoblje 2002.-2006.
godina

Od ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vaenje svega je 1 302 ena (oko 15 %).
Inae zastupljenost ena u ukupnom broju zaposlenih je oko 45 %.

Gledajui po upanijama, najvie zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vaenje je u Gradu
Zagrebu i Zagrebakoj upaniji. Radi se preteno o zaposlenima u naftnom rudarstvu. Meutim,
oito prikupljeni statistiki podaci po upanijama ne odgovaraju stvarnom stanju, ve se
zaposlenici u djelatnosti Rudarstvo i vaenje evidentiraju i u nekoj drugoj djelatnosti. Primjerice
u Liko-senjskoj upaniji nije evidentiran niti jedan zaposleni u djelatnosti Rudarstva i vaenja,
a poznato je da na podruju ove upanije ima nekoliko eksploatacijskih polja na kojima se
eksploatiraju nemetalne mineralne sirovine.

1.5.1.4. Stupanj obrazovanja

U djelatnosti Rudarstva i vaenja visoko obrazovanje ima 1 102 djelatnika, od ega 4 doktora
znanosti i 31 magistar znanosti (2,8 %), 319 djelatnika s viim obrazovanjem (28,9 %), 3 385
djelatnika sa srednjim obrazovanjem (41,1 %), te 228 djelatnika s osnovnim obrazovanjem (2,8
%). Ukupno je 45,4 % djelatnika sa srednjim, viim i visokim obrazovanjem (u ostalim
djelatnostima ovaj udjel je 54,1 %).

Od ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti Rudarstva i vaenja, 551 nema nikakvu kvalifikaciju
(6,6 %), u svim ostalim djelatnostima ovaj udjel je 8,5 %, 545 ima VKV kvalifikaciju (6,6 %),
1 968 ima KV kvalifikaciju (23,0 %) i 211 PKV kvalifikaciju (2,6 %).

4 31
319
3385
228
545
1894
211
551
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
D
o
k
t
o
r
i

M
a
g
i
s
t
r
i

V
i
a

S
r
e
d
n
j
a
N
i
e
V
K
V

K
V
P
K
V
N
K
V

Slika 1.5-10. Stupanj strunog obrazovanja zaposlenih u djelatnosti Rudarstvo i vaenje

1.5.1.5. Dobna struktura zaposlenika

Broj zaposlenih po dobnim skupinama u pravnim osobama u djelatnosti Rudarstva i vaenja na
dan 31. oujak 2006. godine iskazan je u tablici 1.5-1.

Tablica 1.5.-1. Dobna struktura zaposlenika u djelatnosti Rudarstva i vaenja

Godine starosti do 18 19 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44
Broj zaposlenih 9 508 825 781 957 1231
Broj zaposlenih u% 0,11 6,17 10,02 9,48 11,62 14,95
Godine starosti 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 - 64 65 i vie Ukupno
Broj zaposlenih 1440 1412 853 201 18 8235
Broj zaposlenih u% 17,49 17,15 10,36 2,44 0,22 100,00

825
781
957
1231
1440
1412
853
do 18
19 - 24
25 - 29
30 - 34
35 - 39
40 - 44
45 - 49
50 - 54
55 - 59
60 - 64
65 i vie

Slika 1.5-11. Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vaenje prema dobnoj strukturi
zaposlenika

Prema starosti najvie je zaposlenika u djelatnosti Rudarstva i vaenja u dobnoj skupini izmeu
40 i 54 godine (49,59 %) odnosno polovica od ukupnog broja zaposlenika. Moe se zakljuiti da
prevladavaju iskusniji djelatnici preko 40 godina starosti u odnosu na ostale djelatnosti gdje su
prevladavaju mlai djelatnici ispod 40 godina starosti.

1.5.1.6. Broj nezaposlenih

Broj nezaposlenih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vaenje iznosi 627, od ega su 161 ene
(stanje na 31. prosinac 2006. godine). Broj nezaposlenih 2001. godine bio je znatno vei i
iznosio je 995. Stopa nezaposlenosti u djelatnosti Rudarstva i vaenja (broj nezaposlenih u
odnosu na broj zaposlenih) na kraju 2006. godine iznosi 7,1%, i u neprestanom je padu poev od
1999. godine. Prema mjesenom statistikom biltenu 01/2008. Hrvatskog zavoda za
zapoljavanje u djelatnosti rudarstvo i vaenje nezaposleno je 530 osoba (134 ene).

995
837
629
651 653
627
0
200
400
600
800
1000
1200
2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-12. Nezaposlene osobe u djelatnosti Rudarstvo i vaenje
za razdoblje 2001.-2006. godina (stanje na dan 31.12.)

1.5.1.7. Slobodna radna mjesta

Prijavljenih slobodnih radnih mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vaenje na dan 31. prosinac 2006.
godina bilo je 295.

630
388
185
147
205
297
0
100
200
300
400
500
600
700
2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 1.5-13. Prijavljena slobodna radna mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vaenje

Broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta je vei u odnosu na razdoblje 2003.-2005. godine, a
manji od broja prijavljenih slobodnih radnih mjesta za 2001. i 2002. godinu. Odnos evidentiranih
nezaposlenih i prijavljenih slobodnih radnih mjesta u djelatnosti Rudarstvo i vaenje iznosi 2,1
(za 2006. godinu).U svim ostalim djelatnostima ovaj odnos je 1,7 nezaposlena na prijavljeno
slobodno radno mjesto.

1.5.1.8. Bruto domai proizvod

Bruto domai proizvod u djelatnosti Rudarstvo i vaenje iznosio je 2004. godine 1 460 125 000
kuna. U odnosu na 2001. godinu bruto domai proizvod u djelatnosti Rudarstvo i vaenje
zabiljeio je porast od 53,3 %. Izrazit rast od 27,3 % zabiljeen je 2004. godine u odnosu na
prethodnu godinu.

952183
1054984
1146853
1460125
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
1400000
1600000
2001 2002 2003 2004

Slika 1.5-14. Bruto domai proizvod za djelatnost Rudarstvo i vaenje
za razdoblje 2001.-2004. godina (u tisuama kuna)
Bruto domai proizvod u djelatnosti Rudarstvo i vaenje sudjeluje sa 0,7 % u ukupnom bruto
domaem proizvodu koji je u 2004. godini iznosio 13 578 853 000 kuna. Bruto domai proizvod
porastao je u razdoblju 2001.-2004. godina za 11,3 %.

0,6 0,6 0,6
0,7
0,54
0,56
0,58
0,6
0,62
0,64
0,66
0,68
0,7
0,72
2001 2002 2003 2004

Slika 1.5-15. Uee (u %) bruto domaeg proizvoda u djelatnosti Rudarstvo i vaenje u
strukturi BDP-a za razdoblje 2001.-2004. godina

1.5.2. PROPISANA STRUNA SPREMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA U
RUDARSTVU

Temeljem odredbi Zakona o rudarstvu-proieni tekst ministar gospodarstva, rada i
poduzetnitva je donio Pravilnik o strunoj osposobljenosti za obavljanje odreenih poslova
u rudarstvu (Narodne novine, br. 9/00.) kojim se propisuje struna sprema i radno iskustvo,
nain polaganja strunog ispita i postupak provjere strune osposobljenosti za obavljanje
odreenih poslova s posebnim ovlatenjima i odgovornostima u rudarstvu.

Poslove rukovanja rudarskim strojevima i postrojenjima, poslove rukovanja izvoznim
postrojenjima u oknima rudnika i poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima
(palitelj mina) mogu obavljati samo kvalificirani radnici rudarske ili odgovarajue struke.

Poslove neposrednog nadzora (nadzornici), poslove strunog nadzora i organizacije izvoenja
rudarskih radova (poslovoa) i poslove samostalnog obavljanja rudarskih mjerenja mogu
obavljati radnici s najmanje srednjom strunom spremom. U pogledu strunog profila samo na
poslovima podzemnih i povrinskih rudarskih radova zahtijeva se iskljuivo rudarska struka. Na
radovima istraivanja mineralnih sirovina osim rudarske priznaje se jo i geoloka struka a na
rudarskim mjerenjima jo i geodetska struka. Na oplemenjivanju mineralnih sirovina osim
rudarske doputa se jo i odgovarajua struka. Za poslove nadzornika i poslovoe nainjen je
izuzetak da jednostavne rudarske radove kod povrinske eksploatacije mineralnih sirovina moe
obavljati radnik s najmanje osnovnim obrazovanjem i struno osposobljen za obavljanje tih
poslova.

Poslove tehnikog upravljanja rudarskim pogonom, radnom jedinicom ili tehnikom slubom
mogu obavljati djelatnici s visokom, viom ili srednjom strunom spremom, te poloenim
strunim ispitom. Za djelatnike sa srednjom strunom spremom zahtjeva se vie godina radnog
iskustva prije polaganja strunog ispita. U pogledu strunog profila zahtjevi odgovaraju vrsti
rudarskih radova.

Poslove glavnog tehnikog upravljanja na vie rudarskih pogona ili naftno-plinskih polja,
odnosno na razini rudarskog trgovakog drutva ili rudarskog obrtnika, mogu obavljati
diplomirani inenjeri rudarstva, odnosno naftnog rudarstva, koji su najmanje dvije godine proveli
na poslovima tehnikog upravljanja.

Izraivati i provjeravati dokumentaciju o rezervama mineralnih sirovina mogu diplomirani
inenjeri rudarstva, odnosno naftnog rudarstva ili geologije s poloenim strunim ispitom i
odgovarajuim radnim iskustvom.

Voditelj izrade rudarskog projekta (odgovorni projektant) ili dijela rudarskog projekta
(projektant) te lan strunog povjerenstva za provjeru rudarskog projekta moe biti diplomirani
inenjer rudarstva, odnosno naftnog rudarstva s poloenim strunim ispitom i odgovarajuim
radnim iskustvom.

1.5.3. SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE GEOLOKE I RUDARSKE
STRUKE

Nastavni planovi i okvirni obrazovni programi za srednjokolsko obrazovanje u podruju
geologije, rudarstva i naftnog rudarstva izraeni su u skladu s drutvenim standardima za
srednjokolsko obrazovanje. Posebna panja posveena je vjebama, terenskoj nastavi i zatiti
okolia. Programi za tehniara pojedinih struka osiguravaju visoki stupanj tehnoloke
osposobljenosti. Posebno se razvijaju sposobnosti komuniciranja sa suradnicima i rukovoenja.
Nastavni planovi obuhvaaju ope sadraje (zajedniki dio) i posebne sadraje (strukovni dio).
Obvezni dio programa obuhvaa sadraje sline gimnazijskom programu, ali neto ue. Oni su
dobra priprema za naknadno usavravanje i mogunost nastavka kolovanja na studijima
tehnikih znanosti.

Opi sadraji (zajedniki dio) imaju zadau stjecanja temeljitog obrazovanja iz prirodoslovno-
matematikog podruja radi lakeg razumijevanja i svladavanja posebnih sadraja.

Posebni sadraji (strukovni dio) odgovaraju odreenim programima za zanimanja tehniara, a
uenicima trebaju omoguiti stjecanje sustavnih znanja i vjetina iz podruja geologije, rudarstva
i naftnog rudarstva o tehnologiji, strojevima, organizaciji rada, zatiti na radu i zatiti okolia.
Praktini dio strukovnih sadraja usmjeren je na stjecanje osnovnih vjetina i razvoj sposobnosti
potrebnih u pojedinim podrujima rada. Dio tih sadraja ini i strukovna praksa iji je osnovni
zadatak postupno uvoenje uenika u poslove tehniara u realnim uvjetima rada.

Nastava je podijeljena u vie didaktiko-pedagokih cjelina. Najvei dio vremena posveen je
usvajanju novih znanja putem predavanja uz koritenje zbirke uzoraka, modela, karata, postera,
dijapozitiva i dr. Dio nastave izvodi se u praktikumima i laboratorijima kao vjebe sa skupinama
uenika, tijekom kojih se izrauju zadaci vezani za prospekciju, proraun rezervi i kartiranje
leita, determinaciju minerala i stijena, odreivanje fosila i sl. Terenska nastava je praktini i
demonstracijski dio strunih sadraja koji nije mogue izvoditi u prostorima kole pa se koriste
didaktino-pedagoki poligoni gdje su ti sadraji dostupni. Iz tih razloga dio nastavnih programa
odvija se izvan kole, uz pomo Rudarsko-geoloko-naftnog i Prirodoslovno-matematikog
fakulteta, Hrvatskog geolokog instituta, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, HAZU-a, niza
rudarskih trgovakih drutava (npr. INA-Industrija nafte d.d., KAMEN d.d., JADRANKAMEN
d.d. i sl.).
Nastavni planovi obuhvaaju programe za obrazovanje tehniara (4 godine) i to geolokog
tehniara, geotehniara, rudarskog tehniara i rudarsko-geoloko-naftnog tehniara.
Nastava se odvija kroz 31 sat tjedno i 200 sati praktinog rada.

Nastavni planovi obuhvaaju i programe za zanimanja (3 godine): rudar povrinskog kopa,
rudar podzemnog kopa, radnik na eksploataciji kamena, geobua i rukovatelj rudarskim
strojevima. Nastava se odvija kroz 33 sata tjedno i 406 sati praktinog rada.

1.5.3.1. Rudarska i kemijska kola u Varadinu

Rudarska i kemijska kola u Varadinu nastavlja uspjene tradicije kolskog centra za
obrazovanje kadrova, ali i Rudarske nadzornike kole utemeljene jo 1939. godine. Rudarska i
kemijska kola u Varadinu upisuje 15 uenika za obrazovanje rudarskog tehniara i 15 uenika
za obrazovanje geolokog tehniara. Takoer upisuje 10 uenika za zanimanje rukovatelj
samohodne graevinske mehanizacije. Osim toga, izvode se i programi za obrazovanje odraslih,
programi prekvalifikacije i programi osposobljavanja iz podruja rudarstva i graditeljstva.

Tablica 1.5-2 Zavreni redovni uenici zanimanja rudarskog tehniara, geolokog
tehniara i geotehniara Rudarske i kemijske kole u Varadinu
(za razdoblje 1995.-2007. godina)

Godina
Zanimanje
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Rudarski
tehniar
- 1 4 5 5 4 9 8 5 5 8 11 7
Geoloki
tehniar
13 1 17 5 1 10 15 5 7 7 7 7 11
Geotehniar 10 18 1 - - - - - - - - - -

U okviru obrazovanja odraslih za rudarskog tehniara zavrila su 22 polaznika a za
geobuaa 2 polaznika (u razdoblju 2004.-2005. godina).

1.5.3.2. Prirodoslovna kola Vladimira Preloga u Zagrebu

Prirodoslovna kola Vladimira Preloga u Zagrebu, nastavlja uspjene tradicije Kemijske i
geoloke tehnike kole, Kemijsko-tehnoloko obrazovnog centra (Geoloko-rudarsko-naftni
smjer), Kemijske tehnike kole, te Kemijsko-tehnolokog odjela srednje tehnike (trogodinje)
kole utemeljene 01. rujna 1946. godine. Prirodoslovna kola Vladimira Preloga godinje upisuje
30 uenika za zanimanje geoloki tehniar. etverogodinji program, uz 31 sat tjedno nastave,
sastoji se od 36 predmeta (18 strunih) i ukljuuje laboratorijske vjebe i ukupno 200 sati strune
prakse.

1.5.3.3. Klesarska srednja kola u Puiima na Brau

Klesarska srednja kola u Puiima na otoku Brau prema jedinstvenom nastavnom planu i
okvirnom obrazovnom programu, donesenom po ministru gospodarstva, rada i poduzetnitva,
temeljem Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03.) i nakon prethodno pribavljena miljenja
Hrvatske obrtnike komore i uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i porta provodi
kolovanje za zanimanja klesarski tehniar (4 godine), klesar (3 godine) i radnik na eksploataciji
kamena (3 godine). Nastavni plan sastoji se od tri dijela. To su: opeobrazovni dio, struno-
teoretski dio s izbornom nastavom i praktini dio s tehnolokim vjebama. Preteni dio nastave
sastoji se od praktinog dijela s tehnolokim vjebama 800 do 900 sati godinje (oko 60%
ukupnog fonda nastavnih sati).

Tablica 1.5-3 Zavreni uenici Klesarske kole u Puiima na Brau
Godina Ukupno Prosjeno
godinje
Program
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Klesar 10 13 15 12 9 16 8 83 11,9
Klesarski
tehniar
18 21 18 20 25 15 12 129 18,4

1.5.4. VISOKO OBRAZOVANJE RUDARSKE I GEOLOKE STRUKE

U Republici Hrvatskoj visoko obrazovanja rudarske i geoloke struke provodi se na dva fakulteta
Sveuilita u Zagrebu: Rudarsko-geoloko-naftnom i Prirodoslovno-matematikom (Geoloki
odsjek). Nastava na fakultetima, od kolske godine 2005./2006., izvodi se prema novim
studijskim programima ustrojenim u duhu postavki Bolonjske deklaracije.

Strukturiranje novih studijskih programa predstavlja poetni dio cjelovite reforme visokog
obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Osnovni ciljevi su postizanje vee uinkovitosti (vertikalna
protonost studija), pokretljivost (horizontalna pokretljivost studenata i nastavnika u
meunarodnoj akademskoj zajednici meu studijima i sveuilitima), interdisciplinarnost i
pripremanje za cjeloivotno obrazovanje ime se postie elastinost na tritu radne snage.

1.5.4.1. Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Sveuilita u Zagrebu

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet (RGNF) visoko je uilite koje obrazuje strunjake iz
podruja tehnikih znanosti, polja rudarstva, nafte i geolokog inenjerstva, te iz podruja
prirodnih znanosti, polja geoznanosti. Iz tih znanstvenih disciplina, s iznimkom geoznanosti,
RGNF je jedina visokokolska institucija u Republici Hrvatskoj. Do sada je na fakultetu
diplomiralo 2 751 studenata, 137 studenata je steklo akademski stupanj magistra znanosti a 133
studenata akademski stupanj doktora znanosti.

U tablici 1.5-3 iskazani su diplomirani inenjeri rudarstva, geologije i naftnog rudarstva za
razdoblje od 1995. do 2007. godine.

Tablica 1.5-4 Diplomirani inenjeri rudarstva, geologije i naftnog rudarstva
na RGN fakultetu Sveuilita u Zagrebu

Diplomirani inenjeri Godina
diplomiranja Rudarstva Geologije Naftnog
rudarstva
Ukupno
1995. 27 36 18 81
1996. 21 43 18 82
1997. 28 30 15 73
1998. 17 35 23 75
1999. 14 28 11 53
2000. 17 22 29 68
2001. 11 13 17 41
2002. 17 10 10 37
2003. 12 8 13 33
2004. 9 7 13 29
2005. 15 9 23 47
2006. 17 16 21 54
2007. 17 15 18 50
Ukupno 173 232 167 572
Godinji prosjek 17,3 23,2 16,7 57,2

Preddiplomski i diplomski studijski programi koji se od kolske godine 2005./2006. izvode na
RGNF prikazani su u tablici 1.5-4. Trajanje svih preddiplomskih studijskih programa je 3 godine
(6 semestara). Trajanje svih diplomskih studijskih programa je 2 godine (4 semestra).

Tablica 1.5-5 Preddiplomski i diplomski studijski programi Rudarsko-geoloko-naftnog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Preddiplomski programi Diplomski programi
Rudarstvo
Rudarstvo
Geotehnika
Zbrinjavanje i odlaganje otpada
Geoloko inenjerstvo
Geologija
Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
Geoloko inenjerstvo
Hidrogeologija i inenjerska geologija
Geologija okolia
Naftno rudarstvo
Ope naftno rudarstvo
Energetika
Zatita okolia u naftnom rudarstvu

Studijski programi temelje se na radnom optereenju studenata od 40 sati tjedno, u to je
uraunata nastava, terenski rad, praktine vjebe i drugi oblici nastave kao i vrijeme potrebno za
pripremu studenata. Maksimalna tjedna obveza studenta u nastavi iznosi 26 sati. Redoviti student
u jednoj studijskoj godini upisuje 60 ECTS bodova. Istovjetni studijski program I. godine svih
preddiplomskih studija i dio zajednikih predmeta II. i III. godine omoguava pokretljivost
studenata unutar preddiplomskih programa RGN fakulteta te daje temelje za povezivanje s
drugim tehnikim studijima Sveuilita u Zagrebu. U odnosu na druge studijske programe
mogua je otvorenost i pokretljivost studenata prema studijskim programima graevinskog i
geotehnikog usmjerenja.
Sveuilini studiji rudarstva

Zavreni studenti sveuilinih studija rudarstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski
studij - tri studijska smjera, tablica 1.5-5) prvenstveno e se zapoljavati u gospodarskoj
djelatnosti rudarstva.

Preddiplomski studij rudarstva
Program studija osmiljen je prema posljednjim znanstvenim dostignuima pojedinih disciplina,
strunim i u praksi primjenjivanim tehnologijama te trendovima razvoja znanja i vjetina u
svijetu. Tijekom preddiplomskog studija studentima se prenose temeljni sadraji iz prirodnih
znanosti i inenjerstva u cilju obrazovanja inenjera koji e posjedovati znanja, vjetine, stavove
i etike principe potrebne za uspjean profesionalni rad na domaem i inozemnom tritu. Osim
temeljnih sadraja program nudi i izborne predmete, koji omoguavaju usmjeravanje u jedan od
tri ponuena diplomska progama rudarstva. Preddiplomski studij rudarstva zavrava
bakalaureatskim radom i stjee se prvostupanjska struna kvalifikacija
baccalaureus/prvostupnik. Preddiplomski studij rudarstva smatra se i pripremnim stupnjem za
ulazak na diplomski studij rudarstva.

Diplomski studij rudarstva
Studij traje dvije godine. Diplomski studij rudarstva zavrava magistarskim radom i stjee se
drugostupanjska struna kvalifikacija magistar rudarstva. Uz temeljno obrazovanje u
rudarstvu, studijski program razvija kognitivne i transferabilne vjetine nune za veu
uinkovitost i dugoroni profesionalni razvoj, omoguuje ovladavanje aktualnim informacijskim
tehnologijama, potie samostalni rad i cjelovito razmiljanje i interdisciplinarnu suradnju.
Diplomski program rudarstva ima tri usmjerenja: Rudarstvo, Geotehnika i Zbrinjavanje i
odlaganje otpada.

Na smjeru Rudarstva teite se daje povrinskoj i podzemnoj eksploataciji mineralnih sirovina,
posebnim tehnikama miniranja, te oplemenjivanju mineralnih sirovina. Studijskim programom
obuhvaeni su sadraji vezani za primjenu suvremenih raunalnih metoda i tehnika, rekultivaciju
rudarskih zahvata i zatitu okolia u rudarstvu, kao i znanja iz drugih podruja potrebnih za
uspjeno voenje trgovakih drutava poput poslovnog upravljanja i upravljanja ljudskim
resursima.

Na smjeru Geotehnike razvija se sposobnost primjene teoretskih znanja iz podruja mehanike
stijena, mehanike tla, te inenjerske geologije i hidrogeologije na rjeavanje inenjerskih
problema u tunelogradnji, izgradnji rudarskih i infrastrukturnih objekata. Kroz laboratorijske
vjebe razvija se razumijevanje eksperimentalnih tehnika i procedura, te interpretacija rezultata s
ciljem odreivanja relevantnih parametara. Takoer, razvija se sposobnost koritenja suvremenih
tehnika i primijenjenih strunih programa koji se koriste u suvremenoj inenjerskoj praksi s
ciljem prepoznavanja, formuliranja i rjeavanja odreenih inenjerskih problema.

Na smjeru Zbrinjavanje i odlaganje otpada studentima se najprije daje iroko poznavanje
globalnih i regionalnih uvjeta (naroito geolokih), a kasnije se teite prebacuje na rjeavanje
problema zatite okolia uzrokovane ljudskim aktivnostima (npr. eksploatacija mineralnih
sirovina, odlaganje otpada) i prirodnim procesima (klizita, poplave, erozija). Multidisciplinarno
se obuhvaaju podruja hidrogeologije i geokemije, geotehnikog inenjerstva okolia, te
recikliranja i odlaganja otpada. Studenti usvajaju znanja i vjetine koja im omoguavaju
usklaivanje gospodarske djelatnosti sa zatitom okolia. S obzirom na multidisciplinarnost
problema i potrebu irokog razumijevanja interakcije gospodarstva, ekonomije, zakonodavstva i
okolia, posebno se promoviraju komunikacijske vjetine i timski rad, sposobnost analize i
interpretacije podataka prikupljenih terenskim i laboratorijskim ispitivanjima, te sposobnost
identifikacije, kvantifikacije i rjeavanja problema.

Sveuilini studiji naftnog rudarstva

Sveuilini studiji naftnog rudarstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski studij - tri
studijska smjera) nastavak su studija koji se provodi ve vie od pedeset godina, a diplomu
inenjera naftnog rudarstva steklo je vie od 900 studenata. Sveuilini studij naftnog rudarstva
obrazuje strunjaka za kompetentno provoenje naftnorudarskih djelatnosti s ciljem stjecanja
strune kvalifikacije za samostalno djelovanje na izvrnim poslovima na postrojenjima,
radilitima, ispitnim stanicama, za obavljanje tehnikih i suradnikih poslova iz podruja
naftnorudarske struke i drugih struka koje koriste naftnorudarske objekte i znanja te rezultate
istraivanja ostvarene u struci.

Preddiplomski studij naftnog rudarstva
Studij ima udio obveznih kolegija po ECTS bodovima 86,4 %, a izbornih 13,6 %. Kolegiji s
opim i temeljnim sadrajima, pomonim sadrajima i oni iz drugih programa koncentrirani su u
prva etiri semestra, dok u posljednja dva 80 % ECTS bodova nose kolegiji koji su uvod u
discipline unutar naftnog rudarstva a 20 % ini zavrni dio kolegija s opim i temeljnim
sadrajima. Zavretkom studija student je sposoban nadgledati rudarske radove iz podruja
naftnog rudarstva, primijeniti sigurnosne mjere predviene u naftnom rudarstvu, razumjeti
utjecaj naftno-rudarskih radova na okoli, nadgledati radove i djelovanje sustava izrade,
opremanja, proizvodnje, transporta i skladitenja nafte i plina, kontrolirati sigurno odlaganje
otpadnih materijala. Zavretkom preddiplomskog studija stjee se struni naziv prvostupnik
naftnog rudarstva.

Diplomski studij naftnog rudarstva
Diplomski studij naftnog rudarstva (smjerovi Ope naftno rudarstvo, Energetika, Zatita
okolia u naftnom rudarstvu) ima udio obveznih kolegija po ECTS bodovima 80 %, a izbornih
20 %. Po ECTS bodovima, kolegiji iz ue discipline nose ukupno 66,13 %, opi i temeljni
sadraji 23,39 %, pomoni sadraji 3,23 %, a kolegiji iz drugih studijskih programa 7,26 %.
Zavretkom studija stjee se sposobnost obavljanja najsloenijih poslova vezanih uz odreenu
kvalifikaciju kao to su projektiranje i voenje izradbe rudarskih objekata, izradba projektne
dokumentacije i poslovi nadzora; primjena odgovarajuih materijala pri izradbi rudarskih
objekata, procjena opasnosti od opasnih incidenata, procjena utjecaja naftno-rudarskih radova na
podzemne i povrinske vode, povrinu Zemlje i atmosferu, primjena odgovarajue tehnologije
odlaganja i skladitenja otpada i saniranja oteenja u okoliu. Zavretkom studija student stjee
akademski naziv magistar naftnog rudarstva, smjer: Ope naftno
rudarstvo/Energetika/Zatita okolia u naftnom rudarstvu.

Sveuilini studiji geolokog inenjerstva i geologije

Sveuilini studiji geolokog inenjerstva (preddiplomski-bakalaureatski i diplomski studij -
dva studijska smjera) i geologije (diplomski studij - jedan studijski smjer) objedinjavaju
geoloko inenjerstvo (podruje tehnikih znanosti) i geologiju (podruje prirodnih znanosti) na
jedinstven nain, imaju znanstveni i struni karakter i sukladni su konceptu primijenjenih
geoznanosti kako je shvaen na velikom broju uglednih europskih visokih uilita. U
znanstvenom smislu omoguuju dobivanje prednaobrazbe za rad u znanstvenim institucijama,
odnosno temeljnih znanja za nastavak obrazovanja, a u strunom smislu postizanje kvalifikacije
za zvanja koja ukljuuju primjenu znanstvenih spoznaja i metoda. Sveuilini studij geolokog
inenjerstva i geologije treba obrazovati budueg strunjaka za kompetentno provoenje
geolokih djelatnosti s ciljem: (a) prospekcije i eksploatacije mineralnih sirovina, (b) utvrivanja
rezervi podzemne vode i njezine zatite, (c) predvianja geolokih rizika i istraivanja prirodnih
opasnosti (hazarda), (d) planiranja zahvata u okoliu i sanacije oneienih lokacija, (e)
planiranja i nadzora graevinskih projekata za podzemne i nadzemne objekte te (f) davanja
konzultantskih usluga.

Preddiplomski studij geolokog inenjerstva
Preddiplomski studij geolokog inenjerstva ima udio obveznih kolegija po ECTS bodovima
88,6%, a izbornih 11,4%. Kolegiji s opim i temeljnim sadrajima, pomonim sadrajima i oni iz
drugih programa koncentrirani su u prva etiri semestra, dok u posljednja dva 40% ECTS
bodova nose kolegiji koji su uvod u discipline unutar geolokog inenjerstva i geologije a 60%
ini zavrni dio kolegija s opim i temeljnim sadrajima. Zavretkom studija student stjee
strunost i kompetentnost za obavljanje poslova u okviru dosegnute razine strune kvalifikacije,
odnosno za primjenu steenog znanja na struan i profesionalan nain uz sposobnost rjeavanja
jednostavnijih problema u geolokoj struci i drugim strukama koje koriste i primjenjuju rezultate
geolokih istraivanja (npr. rudarstvo, naftno rudarstvo, graditeljstvo, geotehnika, poljoprivreda,
ekologija). Po zavretku preddiplomskog studija geolokog inenjerstva prvostupnik geolokog
inenjerstva stjee odreenu razinu kompetenosti, ali poeljno je da studenti upiu diplomski
studij. Od kandidata koji ele studirati istraivanje mineralnih sirovina i geofizika istraivanja
oekuje se da upiu diplomski studij Geologije, smjer: Geologija mineralnih sirovina i
geofizika istraivanja. Druga dva smjera su diplomski studiji geolokog inenjerstva
Hidrogeologija i inenjerska geologija, te Geologija okolia.

Diplomski studij geologije
Diplomski studij geologije, smjer Geologija mineralnih sirovina i geofizika istraivanja ima
udio obveznih kolegija po ECTS bodovima 75,8 %, a izbornih 24,2 %. Po ECTS bodovima,
kolegiji iz ue discipline nose ukupno 45,03 %, opi i temeljni sadraji 35,10 %, pomoni
sadraji 9,27 %, a kolegiji iz drugih studijskih programa 10,60%. Zavretkom studija magistar
geologije struan je i kompetentan u pronalaenju i procjeni mineralnih i energetskih sirovina
svih vrsta (industrijski minerali i stijene, rude, nafta, plin, ugljen), u izradbi elaborata, studija i
projekata o mineralnim sirovinama, u procjeni svojstava mineralnih sirovina i njihovom
ponaanju u industrijskim procesima, te u prostornom poimanju i interpretaciji geolokih,
geofizikih i geokemijskih podataka. Steeno obrazovanje dobra je osnova za fundamentalna i
primijenjena istraivanja u struci i osnovno polazite za daljnji znanstveno-istraivaki razvoj.

1.5.4.2. Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Na Geolokom odsjeku Prirodoslovno-matematikog fakulteta organizirani su studiji
geologije trogodinji preddiplomski i dvogodinji diplomski (tri smjera Geologija i
paleontologija, Mineralogija i petrografija, te Geologija zatite okolia). Zavretkom
preddiplomskog ciklusa stjee se struni naziv prvostupnik geologije, a zavretkom diplomskog
studija akademski naziv magistar geologije. Studiji geologije sastoje se od teorijske i praktine
nastave s posebnim naglaskom na terensku nastavu na lokacijama u zemlji i inozemstvu.
Studenti trebaju stei temeljno znanje o zakonitostima i prirodnim procesima vanim za razvoj
Zemlje i ivota na njoj i biti osposobljeni steeno znanje primijeniti u stvarnim istraivanjima.
Geolozi se mogu zaposliti u znanstvenim i obrazovnim ustanovama, organizacijama za ouvanje
okolia i prostorno planiranje, javnim ustanovama i svim gospodarskim subjektima koji se bave
eksploatacijom i preradbom mineralnih sirovina, tvornicama cementa, keramike i stakla itd.
1.5.5. SPECIJALISTIKI STUDIJI ZA POTREBE GOSPODARSTVA

Specijalistiki studijski programi u trajanju 1 ili 2 godine planiraju se uvesti kao najvanija
komponenta cjeloivotnog obrazovanja. Na taj nain se gospodarskim subjektima omoguuje
suradnja sa Sveuilitem na ustrojavanju programa koji su najvie potrebni i kojima se u
najkraem roku osigurava elastinost i uinkovitost poslijediplomskog kolovanja u specifinim
podrujima. Specijalistiki bi studiji ujedno rasteretili sveuiline poslijediplomske studijske
programe u kojima se od kandidata oekuje da na istraivanjima iz teme disertacije rade puno
radno vrijeme u ustanovi gdje se program izvodi.

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Sveuilita u Zagrebu predloio je Specijalistiki
poslijediplomski studij ENERGETIKA I ENERGETSKI SUSTAVI u trajanju dva semestra, uz
izradu seminarskog rada i specijalistikog rada. Zavretkom studija polaznici stjeu akademski
naziv specijalista za poslovno upravljanje (menadment) u energetici.
Osnivanjem navedenog studija podmirile bi se potrebe za specijalistiki obrazovanim kadrom
gospodarskih subjekata iz podruja djelatnosti istraivanja, proizvodnje, transporta, distribucije i
prodaje energenata. Zavretkom specijalistikog studija polaznici bi stekli osposobljenost za
menadment odnosno upravljanje poslovnim jedinicama, sektorima, profitnim centrima i ostalim
organizacijskim oblicima srednje i vie razine u energetskim gospodarskim subjektima.

1.5.6. OSTALI OBLICI OBRAZOVANJA I INFORMIRANJA

1.5.6.1. Seminari, savjetovanja, javne tribine i okrugli stolovi

Meunarodna Ljetna kola naftnog rudarstva (Petroleum Engineerig Summer School
PESS) odrava se u sklopu Akademskog programa za napredne studije Interuniverzitetskog
centra Dubrovnik (IUC) ve 18 godina. Izvrni direktor je profesor naftnog rudarstva RGN
fakulteta. U organizaciji i voenju seminara, u skladu s relevantnom tematikom pridruuju mu se
profesori ili eminentni strunjaci iz naih i inozemnih obrazovnih ili znanstveno istraivakih
institucija. Ljetna se kola u pravilu organizira sredinom lipnja svake godine u dva jednotjedna
seminara (Workshopa), a rad se odvija (est radnih dana) u prostorijama IUC u Dubrovniku.
Seminari su koncipirani na poslijediplomskoj razini, a na njima sudjeluju, uz studente i inenjere
naftnog rudarstva i geologije i inenjeri drugih tehnikih struka (kemijske, strojarske,
elektrotehnike) kao i ekonomisti.

Inenjerski (petodnevni) seminar iz protueksplozijske zatite ureaja i instalacija pokrenut
je 1991. godine na RGN fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Osmiljen je kao dopunsko
specijalistiko obrazovanje iz podruja protueksplozijske zatite odgovornih zaposlenika u
gospodarstvu. PEX seminar, kako ga krae nazivaju polaznici i predavai, doivio je 24
izdanja. Koncepcijom seminara ispunjeni su i uvjeti za dopunsko dodiplomsko obrazovanje
definirani Zakonom o visokom obrazovanju. Polaznici nakon poloenog zavrnog ispita stjeu
potvrdnicu o uspjenom pohaanju seminara. Potvrdnicu je Ex-agencija prihvatila kao dokaz
osposobljenosti za poslove protueksplozijske zatite. Seminar su dosad pohaala 603 polaznika
iz 199 gospodarskih subjekata. U nastojanju da se odgovornim osobama omogui proirenje i
produbljivanje dopunskog specijalistikog obrazovanja, planira se uvoenje jo dva nova oblika
stalnog obrazovanja kroz Vii inenjerski seminar i Tematski seminar. Tako proireni sustav
stalnog obrazovanja treba omoguiti porast razine i brzine protoka bitnih znanja djelatnicima na
kojima poiva sustav kvalitete poslovanja te kvalitetnije i bre prilagoavanje svim promjena na
podruju protueksplozijske zatite.
Vii inenjerski seminar, za ije bi polaenje podlogu predstavljalo inenjersko obrazovanje i
inenjerski PEX seminar, osmiljen je tako da moe omoguiti temeljitiji uvid u probleme koje
rjeava protueksplozijska zatita. Izmeu ostalog, obraivao bi teorijske postavke naela i
izvedbe protueksplozijske zatite.

Tematski seminar zamiljen je kao jednodnevni ili najvie dvodnevni vikend seminar.
Obraivala bi se jedna, najvie dvije teme, s ciljem rjeavanja konkretnih problema iz odabranih
tema. Teme bi se birale temeljem iskazanog zanimanja ili temeljem e-mail ankete. Mogue je
organizirati seminar i temeljem posebno iskazanog zahtjeva nekog od veih privrednih subjekata
ili temeljem procjene o potrebi dopunskog upoznavanja s znaajnijim promjenama koje donosi
stupanje na snagu nekog novog normativnog akta.

Meunarodna struna savjetovanja iz podruja rudarstva i meunarodna izloba uz
demonstraciju rada rudarske opreme i mehanizacije Minex organizirao je asopis
Mineral (tri meunarodno struna savjetovanja iz podruja rudarstva i tri meunarodne izlobe
uz demonstraciju rada rudarske opreme i mehanizacije Minex (2003., 2004. i 2005.) na otoku
Krku. U okviru Minexa organizirani su okrugli stolovi o ovodobnim temama iz rudarstva, te
konferencija o Nacionalnoj strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama.

U Dubrovniku je u studenom 2006. u organizaciji Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu i Springer Business Media Croatia d.o.o. odran 1. Meunarodni
rudarski simpozij Mining 2006. sa prezentacijom radova pristiglih iz 8 zemalja.

Hrvatski geoloki kongres s meunarodnim sudjelovanjem u organizaciji Hrvatskog
geolokog drutva, Hrvatskog geolokog instituta, Prirodoslovno-matematikog fakulteta,
Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta i trgovakog drutva INA d.d. Zagreb dosad je odran u tri
navrata. Radovi na hrvatskom i engleskom jeziku iz geologije i geolokog inenjerstva prikazuju
se usmenim izlaganjem ili posterima.

Meunarodni znanstveno-struni skup o naftnom gospodarstvu u organizaciji Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti - Znanstvenog vijea za naftu, Rudarsko-geoloko-naftnog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Hrvatske udruge naftnih inenjera i geologa odrava se svake
druge godine u Zadru. U okviru plenarnih predavanja, rada u sekcijama i prikaza postera
obrauju se suvremene teme iz naftnog gospodarstva uz izlobu i prikazivanje opreme.

Meunarodni znanstveno struni susret strunjaka za plin u organizaciji Hrvatske strune
udruge za plin HSUP. Odrava se ve 23 godine i u okviru plenarnih predavanja, rada u
sekcijama i prikaza postera obrauju se suvremene teme iz plinskog gospodarstva uz izlobu i
prikazivanje opreme.

Znanstveno vijee za naftu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sustavno radi na
promicanju istraivanja u sklopu svojih pet sekcija, od kojih prva Sekcija za geologiju,
geofiziku i geokemiju od 1996. godine svake tri godine u Zagrebu organizira meunarodni
naftnogeoloki znanstveni skup, uvijek s odreenom suvremenom glavnom temom poput
Ekonomski pristup istraivanje nafte i plina, Istraivaki postupci u podrujima visokog
stupnja istraenosti i sl.

Simpozij kamenara u organizaciji Klesarske kole u Puiima odrava se svake druge godine
u Puiima na otoku Brau. U okviru simpozija odravaju se struna predavanja o eksploataciji,
obradi, ugradbi i restauraciji arhitektonsko-graevnog kamena.

1.5.6.2. Publikacije

Rudarsko-geoloko-naftni zbornik glasilo je Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, ujedno i izdavaa, i Udruge hrvatskih rudarskih inenjera. Zbornik izlazi godinje (od
1989. godine) u nakladi od 500 primjeraka. Objavljuje recenzirane znanstvene i strune radove
na hrvatskom i engleskom jeziku iz rudarstva, geologije, geolokog inenjerstva, naftnog
rudarstva i zatite okolia. Radovi podlijeu meunarodnoj i domaoj recenziji. Objavljuju se i
radovi bez kategorizacije i bez recenzije.

asopis Mineral, u nakladi od 6 000 primjeraka, izlazi od 1998. godine. Dosad je izdano 44
broja (6 brojeva godinje). asopis publicira znanstvene, strune i popularne lanke iz rudarstva,
geologije, geotehnike i graditeljstva. asopis se dostavlja svim visokokolskim ustanovama,
znanstvenoistraivakim institucijama, strunim kolama, veleposlanstvima te komunalnim i
javnim poduzeima u Republici Hrvatskoj.

Vijesti Hrvatskog geolokog drutva izlaze od 1974. godine dva puta godinje, na hrvatskom
jeziku. Vijesti objavljuju izvjea s godinjih skuptina HGD-a, kratke prikaze predavanja u
organizaciji HGD-a, te tekstove o ostalim aktivnostima (radionice, ekskurzije, aktivnosti
Studentskog odsjeka). Objavljuju se i saetci radova lanova drutva sa znanstvenih skupova,
predstavljanja recentnih djelatnosti institucija ili poduzea u kojima rade, saetci disertacija i
magistarskih radova itd.

asopis Geologia Croatica najugledniji je hrvatski geoloki asopis s vrlo dugom tradicijom.
Prethodile su mu Vijesti geolokog povjerenstva (koje su izlazile od 1911. do 1916. godine, a
ureivao ih je slavni Dragutin Gorjanovic-Kramberger) zatim su izlazile Vijesti geolokog
zavoda (1925. do 1929. godine), te zatim Vjestnik Hrvatskog dravnog geolokog zavoda i
Hrvatskog dravnog geolokog muzeja (1942. do 1944. godine) i na kraju kao izravni prethodnik
najduu je tradiciju imao asopis Geoloki vjesnik (1947. do 1991. godine objavljena su ukupno
44 volumena). U svrhu meunarodnog predstavljanja hrvatske geologije, asopis 1991. godine
mijenja ime u Geologia Croatica i poinje s objavljivanjem na engleskom uz obveznu
meunarodnu recenziju i s dva volumena u svakom goditu.

Znanstveni asopis Nafta izdaje mjeseno Hrvatski nacionalni odbor Svjetskog naftnog vijea i
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijee za naftu. asopis kontinuirano
izlazi 54 godine sa znanstvenim, strunim i informativnim lancima iz istraivanja, eksploatacije
i prerade nafte, petrokemije i naftne ekonomije. Tiska se u nakladi od 1 000 primjeraka mjeseno
i alje pretplatnicima u 48 drava. Glavnina radova, oko 95 %, je na engleskom jeziku.

Struni asopis za plinsko gospodarstvo i energetiku Plin u izdanju Hrvatske strune udruge za
plin HSUP. asopis izlazi etiri puta godinje. Objavljuje strune radove, informacije iz
meunarodnih i hrvatskih plinskih organizacija, prenosi aktualnosti iz drugih strunih asopisa i
ostale strune literature, te praktine kole plina, plinske tehnike i plinske regulative. asopisu
plin dodijeljen je meunarodni standardni broj ISSN 1333-1132.

Energija u Hrvatskoj, godinji energetski pregled daje brojne informacije i karakteristine
veliine hrvatskog energetskog sustava, koje se odnose na proizvodnju i potronju energije na
svim razinama. Prikazana je detaljna analiza energetskih tijekova, te su prikazane brojne
informacije o kapacitetima, rezervama, cijenama, kao i pojedinane energetske bilance sirove
nafte, svih derivata nafte, prirodnog plina, elektrine energije, toplinske energije, ugljena i
obnovljivih izvora enegije. Izdava je Ministarstvo gospodarstva, rada, i poduzetnitva
Republike Hrvatske. Naklada je 2 000 primjeraka.

asopis Klesarstvo i graditeljstvo u izdanju Klesarske kole u Puiima izlazi od 1998. godine.
U poetku su godinje izlazila 4 broja asopisa, a zadnjih godina taj broj je reduciran na samo 2
broja. asopis objavljuje strune lanke o rudarskoj aktivnosti u Republici Hrvatskoj,
eksploataciji, obradi, ugradbi i restauraciji arhitektonsko-graevnog kamena, te kulturnoj i
prirodnoj batini u Republici Hrvatskoj, a u svezi s arhitektonsko-graevnim kamenom.

1.5.6.3. Udruge i udruenja

Udruga hrvatskih rudarskih inenjera (UHRI) je dobrovoljna nevladina, strukovna udruga
inenjera rudarstva, geologije, naftnog rudarstva i geotehnike, te inenjera drugih struka
profesionalno vezanih uz rudarsku djelatnost. Korijeni udruge datiraju jo od 1878. godine kada
je u Zagrebu osnovan Klub ininira i arhitekata, a 1948. godine formirana je sekcija rudara
unutar Drutva inenjera i tehniara NR Hrvatske. UHRI je lanica Hrvatskog inenjerskog
sabora. Znaajna i stalna aktivnost UHRI je odravanje javnih tribina s temama aktualnim za
rudarsku djelatnost. Zajedno s RGN fakultetom UHRI je osniva Rudarsko-geoloko-naftnog
zbornika. UHRI je lan meunarodnog udruenja WMC - World Mining Congress i europskog
udruenja European Federation of Explosives Engineers (EFEE). EFEE (i UHRI kao punopravna
lanica) je dosad organizirao tri svjetske konferencije o eksplozivima i o tehnikama miniranja
(Mnchen 2000., Prag 2003. i Brighton 2005.).

Hrvatsko geoloko drutvo (HGD) utemeljeno je 1951. godine, s ciljem poticanja razvoja
geologije u Hrvatskoj. lanstvo ne ine samo profesionalni geolozi, nego i svi zainteresirani za
geologiju kao i za znanost o Zemlji openito. Preteu ipak obrazovani geolozi svih profila, te
drutvo ima vie od 400 lanova iz Hrvatske i susjednih drava. HGD nastoji unaprijediti
suradnju s geolokim i srodnim udrugama i strukovnim drutvima iz susjednih zemalja, osobito
putem zajednikog organiziranja terenskih strunih ekskurzija, sudjelovanja na meunarodnim
skupovima i sl. Drutvo djeluje putem odsjeka koji pokrivaju irok raspon geolokih disciplina.
Drutvo izdaje informativno glasilo Vijesti Hrvatskog geolokog drutva, koje redovito
dobivaju svi lanovi, a zajedno s Hrvatskim geolokim institutom u Zagrebu publicira i visoko
rangirani znanstveni asopis na engleskom Geologia Croatica.

Gospodarsko interesno udruenje PROMINS sa sjeditem u Zagrebu okuplja pravne osobe
u proizvodnji, preradi i prometu mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj i to u okviru
grupacija proizvoaa tehniko-graevnog kamena, proizvoaa graevnog pijeska i ljunka,
proizvoaa vapna, proizvoaa ciglarskih proizvoda i glinenog crijepa i grupacije za buenje-
miniranje, proizvodnju i promet eksplozivnih tvari. Udruenje je aktivno putem organiziranja
javnih tribina i okruglih stolova na kojima se raspravlja problematika istraivanja i eksploatacije
mineralnih sirovina, prostorno planska dokumentacija, zatita okolia i zatita prirode u
kontekstu eksploatacije mineralnih sirovina, zakonska regulativa u podruju rudarstva i druge
aktualne teme.

Hrvatska udruga naftnih inenjera i geologa osnovana 1990. godine u Zagrebu, okuplja kao
lanove inenjere naftnog rudarstva i geologije zaposlene u naftnom gospodarstvu.

Hrvatska struna udruga za plin-HSUP osnovana je 1993. godine u Zagrebu, sa ciljem
poticanja razvoja plinske djelatnosti s tehnikog i znanstvenog gledita, sigurnosti i zatite
okolia, podizanja nivoa znanja i obrazovanja, razmjene iskustava i informacija od interesa za
plinsko gospodarstvo u cjelini. Udruga se kroz razliite oblike organiziranja bavi unapreenjem
raznih disciplina plinske struke.

1.5.7. OSTALE DJELATNOSTI U KOJIMA SE ZAPOLJAVA STRUNO
OSOBLJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZ RUDARSTVA

kolovani rudari, geolozi i naftni rudari zapoljavaju se prvenstveno u djelatnosti C. Rudarstvo
i vaenje (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD). Meutim, zbog irokog znanja
steenog tijekom obrazovanja odnosni se kadrovi zapoljavaju i u svim ostalim djelatnostima od
kojih treba posebice istai: F. Graevinarstvo, D. Preraivaka industrija, L. Javna uprava i
obrana, G. Trgovina na veliko i na malo te M. Obrazovanje.

U djelatnosti Graevinarstva znaajnu ulogu ovi profili imaju u niskogradnji, posebice
izgradnji autocesta (proboji tunela i trase). Studijski programi rudarstva jedini u Republici
Hrvatskoj ukljuuju strune predmete o buako-minerskim radovima a diplomirani inenjeri
rudarstva jedini su struno osposobljeni za izvoenje i projektiranje buako-minerskih radova.
Stoga se diplomirani inenjeri rudarstva zapoljavaju u uslunim trgovakim drutvima koja
izvode miniranja ili u operativnim jedinicama za minerske radove ustrojenim unutar veih
graevinskih gospodarskih subjekata. Gotovo da nema izvedenog tunela na trasama autocesta
gdje tehniki voa pri iskopu nije bio diplomirani inenjeri rudarstva. Kvalitetu diplomiranih
inenjera rudarstva prepoznali su i strani izvoai koji sklapaju poslove u niskogradnji u
Republici Hrvatskoj pa ih se sve vie zapoljava u renomiranim svjetskim kontraktorskim
gospodarskim subjektima (Strabag, Buyouges, Bechtel). Znaajna je uloga diplomiranih
inenjera geologa na izradbi geotehnikih podloga trasa autocesta i drugih velikih
infrastrukturnih objekata koji su neophodni pri projektiranju ovih objekata te odreivanju cijene
kotanja pojedinih objekata.

U preraivakoj industriji zapoljavaju se u proizvodnji graevinskih materijala: cementa, betona i
betonskih proizvoda, ciglarskih proizvoda, stakla, asfalta te ostalih proizvoda koji se dobivaju
preradom nemetalnih mineralnih sirovina. U odjeljku 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih
proizvoda treba spomenuti proizvodnju eksploziva i eksplozivnih sredstava, gdje se na poslovima
primjene zapoljavaju diplomirani inenjeri rudarstva. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske
osnovano je niz pravnih osoba u privatnom vlasnitvu (Elmech-Razvoj, ANFO '93, Croex,
Geotehna, Detines), za proizvodnju eksploziva i eksplozivnih sredstava. Razvoj ovih proizvoaa
znaajan je budui da je proizvodnja eksploziva u bivoj dravi bila locirana izvan RH, te je sav
eksploziv bilo potrebno uvoziti.

U javnoj upravi i obrani ovi profili obrazovanja zapoljavaju se u Ministarstvu unutarnjih poslova,
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva, Dravnom inspektoratu, Ministarstvu kulture (na poslovima zatite prirode), a takoer i
u javnim poduzeima kao to su Hrvatske vode, te u javnim ustanovima osnovanim radi zatite
odabranih dijelova prirode (Nacionalni parkovi, Parkovi prirode).

U djelatnosti Trgovina na veliko i na malo zapoljavaju se preteito visokoobrazovani
diplomirani inenjeri rudarstva i geologije. Diplomirani inenjeri rudarstva zapoljavaju se u
trgovakim drutvima koja se bave nabavom i prodajom eksploziva i eksplozivnih sredstava, te
prodajom mehanizacije i opreme za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina.

1.5.8. ZAKLJUNO RAZMATRANJE

kolovani rudari, geolozi i naftni rudari zapoljavaju se prvenstveno u djelatnosti C. Rudarstvo
i vaenje (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD). Djelatnost Rudarstvo i vaenje je
relativno mala u odnosu na ostale djelatnosti te je u ovoj djelatnosti zaposleno svega oko 0,6 %
svih zaposlenih. Meutim, razvidno je i povrnom ralambom da prikupljeni statistiki podaci
ne odgovaraju stvarnom stanju, ve se ponegdje zaposlenici u rudarstvu evidentiraju u nekoj
drugoj djelatnosti. Primjerice, dio rudarske djelatnosti uklopljen je unutar velikih proizvoaa u
djelatnosti D Preraivake industrije, odjeljak 26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih
sirovina, to se prvenstveno odnosi na proizvodnju cementa, vapna i ciglarskih proizvoda.

Osim toga, zbog irokog znanja steenog tijekom obrazovanja kolovani rudari, geolozi i
naftni rudari zapoljavaju se i u svim ostalim djelatnostima od kojih treba posebice istai: F.
Graevinarstvo, D. Preraivaka industrija, L. Javna uprava i obrana, G. Trgovina na veliko i na
malo te M. Obrazovanje. Slijedom toga moe se zakljuiti da su obrazovani rudari, geolozi i
naftni rudari potrebni sa svojim profilom znanja i vjetina ne samo u djelatnosti Rudarstva i
vaenja ve i u irokom spektru ostalih djelatnosti.

Pravne osobe, nezaposlenost i zaposlenost, te radna snaga u djelatnosti Rudarstva i vaenja
mogu se opisati slijedeim znaajkama:
stalan rast broja registriranih pravnih osoba, broj kojih je gotovo udvostuen u razdoblju
od 1997. godine do 2006. godine;
rast broja pravnih osoba u djelatnosti Rudarstva i vaenja ima veu stopu u odnosu
na ostale djelatnosti;
stalan rast broja zaposlenih po stopi veoj od ostalih djelatnosti;
prosjena neto plaa u djelatnosti Rudarstvo i vaenje bila je u 2006. godini 15,3 % vea
od prosjene neto plae u Republici Hrvatskoj;
u strukturi zaposlenih mali je broj ena (oko 15 %);
dio se djelatnika evidentira unutar drugih djelatnosti;
djelatnici rudarsko-geoloko-naftne struke u prosjeku su stariji, iznad 40 godina, to je
znatno iznad vrijednosti za druge djelatnosti;
stopa nezaposlenosti u djelatnosti Rudarstva i vaenja (broj nezaposlenih u odnosu na
broj zaposlenih) na kraju 2006. godine iznosi 7,1%, i u neprestanom je padu poev od
1999. godine;
relativno mala stopa nezaposlenosti unutar djelatnosti u odnosu na sve ostale djelatnosti;
odnos evidentiranih nezaposlenih i prijavljenih slobodnih radnih mjesta u djelatnosti
Rudarstvo i vaenje iznosi 2,1 za 2006. godinu.

Srednjokolsko obrazovanje za zanimanje rudarskog tehniara izvodi se samo u Varadinu.
Srednjokolsko obrazovanje za zanimanje geolokog tehniara izvodi se u Varadinu i Zagrebu.
Specifian je oblik srednjokolskog obrazovanja za zanimanje klesar, klesarski tehniar i radnik na
eksploataciji kamena u Puiima na Brau, a vezano je uz viestoljetnu eksploataciju i obradbu
arhitektonsko-graevnog kamena. Uoen je slabi interes za ovakvo srednjokolsko obrazovanje to je
vidljivo prema broju upisanih i zavrenih uenika koji je u stalnom opadanju. Uvaavajui broj
pravnih osoba i broj zaposlenika u rudarskom gospodarstvu i ostalim djelatnostima u kojima se
zapoljavaju obrazovani kadrovi rudarske i geoloke struke i s obzirom na zakonski propisanu
strunu spremu prema profilima i stupnju obrazovanja za obavljanje poslova u rudarstvu, broj
upisanih i zavrenih uenika u srednjokolskom stupnju obrazovanja je premali. Naime, srednje
obrazovanje u 2003. godini zavrilo je 40 uenika u geologiji, rudarstvu i nafti to je 0,09% od
ukupno zavrenih aka u srednjim kolama. S obzirom na potrebe rudarskog gospodarstva i
injenicu da dio uenika nastavlja s visokim obrazovanjem, broj upisanih trebao bi biti vei.

Kako srednjokolskom tako i visokokolskom obrazovanju rudarsko-geoloko-naftne struke
vaan je visoki udio terenske nastave i strune prakse najrazliitijeg oblika te povezanost
obrazovnih ustanova s rudarskim trgovakim drutvima. Takav pristup daje visoki stupanj
osposobljenosti i spremnosti zavrenih uenika i studenata za rad u djelatnosti te omoguuje
pokretljivost prema zapoljavanju i u drugim djelatnostima. Nasuprot tome, specifinost
potrebnih znanja za rad u djelatnosti rudarstva i geologije onemoguava pokretljivost drugih
struka prema ovoj djelatnosti.

Primjetan je trend smanjenja godinje diplomiranih inenjera svih profila, posebice od 2001.
godine. Dijelom se ovakva kretanja mogu objasniti openitim slabljenjem interesa za studije na
tehnikim fakultetima. Visokokolske i srednjokolske ustanove koje obrazuju rudarske i
geoloke kadrove moraju u budunosti vie poraditi na uklanjanju ponekada negativnih predobi
javnosti o ovoj struci i boljom promidbom pridobiti mlade.

Novi studijski programi na visokim uilitima Sveuilita u Zagrebu koji obrazuju kadrove u
rudarstvu i geologiji osmiljeni su u skladu s potrebama trita rada rudarskog i ostalog
gospodarstva koje zapoljava ove kadrove te prema posljednjim znanstvenim dostignuima
pojedinih disciplina, strunim i u praksi primjenjivanim tehnologijama. Studijski programi imaju
visoki stupanj podudarnosti s odgovarujuim programima sveuilita zemalja lanica Europske
unije i svjetskih sveuilita to omoguuje pokretljivost i transferabilnost studenata.

2. GOSPODARENJE MINERALNIM
SIROVINAMA REPUBLIKE HRVATSKE U
POSTOJEIM UVJETIMA

2. Gospodarenje mineralnim sirovinama Republike Hrvatske u postojeim uvjetima 2.0-1
Zajednike odredbe o istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina

Prema lanku 1. Zakona o rudarstvu-proieni tekst (Narodne novine, br. 190/03.) rudno blago
je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zatitu i iskoritava se pod
uvjetima i na nain koji su propisani ovim Zakonom. Rudno blago je u vlasnitvu Republike
Hrvatske.
Rudnim blagom, prema lanku 2. Zakona o rudarstvu-proieni tekst, smatraju se sve organske
i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u vrstom, tekuem ili plinovitom stanju u
prvobitnom leitu, u nanosima, jalovitima, talionikim troskama ili prirodnim rastopinama (u
daljnjem tekstu: mineralne sirovine).
Mineralnim sirovinama, prema lanku 3. Zakona, smatraju se:
1. energetske mineralne sirovine sve vrste fosilnog ugljena, ugljikovodici u vrstom,
tekuem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi
koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine
2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi
3. nemetalne mineralne sirovine grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac,
fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin,
keramika i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i
vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu
4. arhitektonsko-graevni kamen
5. sve vrste soli i solnih voda
6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili
koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda
koje se koriste u ljekovite, balneoloke i rekreativne svrhe ili kao vode za pie
7. tehniko-graevni kamen, graevni pijesak i ljunak te ciglarska glina.
Prema lanku 4., odredbe Zakona o rudarstvu-proieni tekst odnose se na istraivanje i
eksploataciju mineralnih sirovina koje se nalaze u zemlji ili na njezinoj povrini, na rijenom,
jezerskom ili morskom dnu ili ispod njega u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru
u granicama Republike Hrvatske ili u podmorju Jadranskog mora izvan dravnog podruja do
granica sa susjedima.
Iznimno od odredbe stavka 1. lanka 4., Zakona o rudarstvu-proieni tekst eksploatacija
obnovljivih leita graevnog pijeska i ljunka iz korita i s obala vodotoka, jezera, umjetnih
objekata za skupljanje vode, ureenog i neureenog inundacijskog podruja, iz ua rijeka, koje
se ulijevaju u more i kanala spojenih s morem provodi se po propisima o vodama.
Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina.
Trgovako drutvo i obrtnik duni su nadoknaditi tetu koju prouzrokuju izvoenjem rudarskih
radova, osim ako se dokae da je teta nastala uslijed vanjskog nepredvidivog i neotklonjivog
dogaaja (via sila) ili radnjom oteenika ili tree osobe.
Postupci ureeni Zakonom o rudarstvu-proieni tekst provode se prema odredbama Zakona o
opem upravnom postupku (Narodne novine, br. 53/91. i 103/96.), ako Zakonom nije drukije
odreeno.

Zakonske odredbe za istraivanje mineralnih sirovina

Istraivanjem mineralnih sirovina, prema Zakonu o rudarstvu-proieni tekst, smatraju se
radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje, poloaj i oblik leita mineralnih sirovina,
njihovu kvalitetu i koliinu, te uvjete eksploatacije.
Za istraivanje mineralnih sirovina potrebno je odobrenje.
Odobrenje za istraivanje mineralnih sirovina moe se izdati pravnoj osobi sa sjeditem u
Republici Hrvatskoj registriranoj za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: trgovako
drutvo) i fizikoj osobi koja u Republici Hrvatskoj ima registriran obrt za obavljanje
istraivanja mineralnih sirovina (u daljnjem tekstu: obrtnik).
Odobrenje za istraivanje nafte i plina izdaje Vlada Republike Hrvatske.
Odobrenje za istraivanje arhitektonsko-graevnog kamena obrtniku izdaje ured dravne uprave
u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadlean za poslove rudarstva u suglasnosti s
Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva.
Odobrenje za istraivanje mineralne i geotermalne vode, iz kojih se mogu pridobivati mineralne
sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, izdaje Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetnitva u suglasnosti s Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnog
gospodarstva.
Odobrenje za istraivanje tehniko-graevnog kamena, graevnog pijeska i ljunka te ciglarske
gline izdaje ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadlean za
poslove rudarstva.
Odobrenje za istraivanje ostalih mineralnih sirovina, osim pobrojanih, izdaje Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva.
Istraivanje mineralnih sirovina doputeno je samo unutar odobrenog istranog prostora. Podaci
o odobrenom istranom prostoru unose se u katastar istranih prostora.
Trgovako drutvo i obrtnik duni su u tijeku istraivanja podnositi izvjea tijelu dravne
uprave koje je izdalo odobrenje o obavljenim istranim radovima i rezultatima istraivanja.
Nakon zavretka ili trajnog obustavljanja istranih radova, trgovako drutvo i obrtnik duni su
na mjestima na kojima su izvoeni istrani radovi provesti sve mjere osiguranja kojima se
iskljuuje mogunost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu kao i za ovjekov okoli i o tome
izvijestiti ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadlean za poslove
rudarstva. Osim mjera osiguranja, trgovako drutvo i obrtnik duni su provesti sanaciju terena
na kojem su obavljani istrani radovi, ukoliko se nakon obavljenih istraivanja ne nastavi
postupak za ishoenje odobrenja eksploatacijskog polja ili se zahtjev za odobrenje
eksploatacijskog polja odbije.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva donosi, uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra
nadlenog za zatitu okolia i prostorno ureenje, blie propise o sadraju godinjeg plana
istraivanja, o sadraju zahtjeva za odobrenje istraivanja, postupku provoenja rasprave za
dodjelu odobrenja za istraivanje, nainu odreivanja veliine istranog prostora, sadraju
odobrenja za istraivanje te sadraju i rokovima podnoenja izvjea o istraivanju.
Trgovaka drutva i/ili obrtnici duni su voditi evidenciju o rezervama mineralnih sirovina.
Trgovaka drutva i/ili obrtnici duni su svake godine do 15. oujka dostaviti podatke o
rezervama mineralnih sirovina sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine Ministarstvu
gospodarstva, rada i poduzetnitva.
Rezerve mineralnih sirovina razvrstavaju se u klase i kategorije prema propisima o jedinstvenom
nainu utvrivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i o
bilanci tih rezervi.

Kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi vrstih mineralnih sirovina

Utvrivanje i evidentiranje rezervi vrstih mineralnih sirovina te odreivanje uvjeta za
razvrstavanje rezervi u kategorije i klase obavlja se prema zajednikim kriterijima iz lanka 50.
do 76. i prema posebnim kriterijima, utvrenim u lancima 77. do 143. Pravilnika o prikupljanju
podataka, nainu evidentiranja i utvrivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih
rezervi (Narodne novine, br. 48/92. i 60/92.), za pojedinu mineralnu sirovinu.
Prema stupnju istraenosti i stupnju poznavanja kakvoe, rezerve mineralnih sirovina
razvrstavaju se u kategorije A, B, C
1
, C
2
, D
1
i D
2
.
Rezerve mineralnih sirovina kategorija A, B i C
1
, ovisno o mogunostima njihove eksploatacije,
razvrstavaju se u bilanne i izvanbilanne rezerve.
Rezerve mineralnih sirovina kategorija C
2
, D
1
i D
2
smatraju se potencijalnim i ne razvrstavaju se
u klase (bilanne i izvanbilanne).
U bilanne rezerve mineralnih sirovina uvrtavaju se utvrene mase mineralnih sirovina u leitu
koje se postojeom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade mogu rentabilno koristiti.
Stupanj rentabilnosti eksploatacije i preradbe bilannih rezervi mora biti u skladu s
opeprihvaenim gospodarskim i drutvenim kriterijima, a moe biti razliit za razliite genetske
i industrijske tipove leita istih mineralnih sirovina ovisno o prirodnim, tehniko-
eksploatacijskim, regionalnim i drugim imbenicima.
Pri ocjenjivanju stupnja rentabilnosti eksploatacije i preradbe bilannih rezervi, u odreenim
sluajevima, mogu se upotrebljavati i metode analogije.
U izvanbilanne rezerve vrstih mineralnih sirovina uvrtavaju se mase mineralnih sirovina u
leitu koje se postojeom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerade ne mogu rentabilno
eksploatirati te mineralna sirovina u zatitnim stupovima i zavrnim kosinama povrinskih
kopova.
Bilanne rezerve mineralnih sirovina utvruju se tehniko-ekonomskom ocjenom. Tehniko-
gospodarska ocjena obuhvaa analizu osnovnih imbenika, od kojih su najznaajniji ovi:
1. geoloki imbenici: tip leita, stupanj koncentracije rezervi i morfoloke znaajke tijela
mineralne sirovine;
2. genetski imbenici (utvrdivanje potencijalnosti leita i njegova ireg podruja);
3. tehniko-eksploatacijski imbenici (opi uvjeti budue eksploatacije, hidrogeoloki i
inenjersko-geoloki uvjeti, plinonosnost, geomehanike karakteristike i dr.);
4. tehnoloki imbenici (tehnoloki tip mineralne sirovine, osnovni uvjeti oplemenjivanja i
prerade mineralne sirovine, mogunost kompleksnog tretmana mineralnih sirovina,
mogunost supstitucije i dr.);
5. regionalni imbenici (transportni uvjeti, reljef podruja, klimatski uvjeti, uvjeti opskrbe
vodom i energijom, ope gospodarske znaajke podruja i dr.);
6. trini imbenici (opi uvjeti ponude i potranje odreene mineralne sirovine, cijene,
njihova perspektiva i dr.);
7. drutveno-gospodarski imbenici (ekonomsko znaenje odreene mineralne sirovine za
odreeno podruje i zemlju, njezino strategijsko znaenje, utjecaj eksploatacije
mineralne sirovine na okoli, mogunost rekultiviranja zemljita poslije zavrene
eksploatacije).
Bilanne rezerve predstavljaju osnovu za dobivanje eksploatacijskih rezervi mineralnih sirovina
kao konane vrijednosti za izraun gospodarskih pokazatelja.
Rezerve mineralnih sirovina i njihova kategorizacija i klasifikacija prikazuju se elaboratom o
rezervama.
Kategorizacija, klasifikacija i evidencija rezervi nafte, kondenzata i prirodnog plina

Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina utvruju se i razvrstavaju prema stupnju
istraenosti i stupnju poznavanja kakvoe na: utvrene rezerve kategorije A, B i C
1
, te
potencijalne rezerve kategorija C
2
, D
1
, i D
2
.
Utvrene rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina kategorija A, B i C
1
, svrstavaju se u klase:
bilanne i izvanbilanne.
Pod naftom se podrazumijeva sirova nafta koja se dobiva iz leita.
Pod kondenzatom se podrazumijevaju ugljikovodici u plinovitom stanju pod leinim uvjetima
koji prelaze u tekue stanje zbog smanjenja tlaka.
Pod prirodnim plinom se podrazumijeva smjesa ugljikovodinih plinova, ugljikovodinih
plinova s primjesama ostalih prirodnih plinova i smjesa ostalih prirodnih plinova.
Ukupne rezerve nafte, kondenzata i prirodnog plina te njihova kategorizacija i klasifikacija
prikazuju se elaboratom o rezervama.

Podjela (grupiranje) mineralnih sirovina na tematske cjeline

Poradi odreenih specifinosti, u nastavku ovog dokumenta mineralne sirovine su svrstane u
dvije tematske cjeline i to:
1. grupa vrstih mineralnih sirovina (metali i nemetali)
2. grupa tekuih i plinovitih mineralnih sirovina (nafta, kondenzat, prirodni plin,
geotermalna voda)
Napomena:
U analizama pod pojmom rezervi podrazumijevaju se eksploatacijske rezerve. Radi relativno malih
rezervi vrsti fosilni energent (u RH se ne eksploatira) - ugljen razmatran je zajedno s tekuim i
plinovitim fosilnim energentima.

Zakonske odredbe za eksploataciju mineralnih sirovina

Eksploatacijom mineralnih sirovina, prema Zakonu o rudarstvu-proieni tekst, smatra se
vaenje iz leita i oplemenjivanje mineralnih sirovina.
Eksploatacijom nafte i prirodnog plina smatra se i transport nafte, plina i kondenzata lokalnim
naftovodima i plinovodima, kada su u tehnolokoj svezi s odobrenim eksploatacijskim poljima,
te skladitenje ugljikovodika u geolokim strukturama.
Eksploatacijom arhitektonsko-graevnog kamena smatra se vaenje kamena iz leita i
oblikovanje u blokove na kamenolomu.
Oplemenjivanjem mineralnih sirovina smatra se odabiranje, sortiranje, drobljenje, mljevenje i
suenje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od pratee jalovine te odvajanje pojedinih
mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje neistoa i vode iz nafte i prirodnog plina kad su
navedene radnje u tehnolokoj svezi s istraivanjem i eksploatacijom.
Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna je rudarska koncesija za izvoenje rudarskih
radova.
Rudarsku koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina moe se dodijeliti pravnoj osobi sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj registriranoj za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu:
trgovako drutvo) i fizikoj osobi koja u Republici Hrvatskoj ima registriran obrt za
eksploataciju mineralnih sirovina (u daljnjem tekstu: obrtnik).
Rudarsku koncesiju za izvoenje rudarskih radova za eksploataciju: tehniko-graevnog
kamena, graevnog pijeska i ljunka te ciglarske gline dodjeljuje ured dravne uprave u jedinici
podrune (regionalne) samouprave nadlean za poslove rudarstva.
Rudarsku koncesiju za izvoenje rudarskih radova za eksploataciju ostalih mineralnih sirovina,
osim pobrojanih, dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva.
Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar odobrenog eksploatacijskog polja.
Podaci o odobrenom eksploatacijskom polju unose se u katastar eksploatacijskih polja.
Za eksploataciju mineralnih sirovina trgovako drutvo i obrtnik plaaju naknadu. Naknada za
eksploataciju mineralnih sirovina temeljem Odluke o naknadi za eksploataciju mineralnih
sirovina (Narodne novine, br. 101/04.) iznosi 2,6 % ukupnog prihoda ostvarenog njihovom
prodajom.
Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina na podrujima od znaenja za jedinstveni vodni
reim plaa se po propisima o vodama.
Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina prihod je Republike Hrvatske, a ustupa se opini
ili gradu, odnosno Gradu Zagrebu na podruju kojih se vri eksploatacija i koristi se za
gospodarski razvoj te zatitu okolia i prirode, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
Visinu naknade, u skladu sa Zakonom o rudarstvu-proieni tekst, odreuje Vlada Republike
Hrvatske posebnom odlukom. Kontrolu izdvajanja i koritenja naknade za eksploataciju
mineralnih sirovina obavlja Ministarstvo financija.
Trgovako drutvo i obrtnik duni su racionalno iskoritavati leita mineralnih sirovina. Leita
mineralnih sirovina iskoritavaju se racionalno kad se sirovine vade i oplemenjuju uz male
gubitke korisne mineralne sirovine te ako se pored osnovne mineralne sirovine, kad je to
ekonomski opravdano, vade i oplemenjuju druge mineralne sirovine koje se nalaze u leitu.
Radi obnavljanja i odravanja rezervi mineralnih sirovina trgovako drutvo i obrtnik moraju
istodobno s eksploatacijom obavljati istraivanje mineralnih sirovina. Za istraivanje trgovako
drutvo i obrtnik ako ne raspolau s utvrenim bilannim rezervama mineralnih sirovina A+B
kategorije za eksploataciju u sljedeih 25 godina izdvajaju najmanje 3 % ukupnog prihoda
ostvarenog prodajom mineralne sirovine. Sredstva za istraivanje mineralne sirovine trgovako
drutvo i obrtnik koriste u skladu sa svojim godinjim planom istranih radova. Kontrolu
izdvajanja sredstava obavlja Ministarstvo financija.
2.1. Gospodarenje vrstim (neenergetskim) mineralnim sirovinama u postojeim uvjetima 2.1-1
2.1. GOSPODARENJE VRSTIM (NEENERGETSKIM) MINERALNIM
SIROVINAMA U POSTOJEIM UVJETIMA

2.1.1. ISTRAIVANJE VRSTIH MINERALNIH SIROVINA

Diljem terena Republike Hrvatske na povrini se nalaze razliite vrste stijena. Pripadaju trima
osnovnim skupinama: magmatskim, talonim i metamorfnim. Takoer su i razliitih geolokih
starosti, od prekambrija do najmlaih recentnih, koje praktiki nastaju i danas. Najstariji
prekambrijski i paleozojski magmatiti (najei su graniti i bazalti) i metamorfiti (najpoznatiji su
gnajsovi, amfiboliti i mramori) se nalaze u sjevernoj i istonoj Hrvatskoj - u jezgrama
Slavonskih gora te klastiti i karbonati karbona i perma u Lici. Slijede mezozojski sedimenti koji
zauzimaju najvei dio povrine. Radi se preteno o karbonatima (vapnenci i dolomiti) koji su
najznaajniji u krkom dijelu Hrvatske. Klastine stijene prevladavaju u nizinskim i brdovitim
predjelima sjeverne-panonske Hrvatske, a prema starosti spadaju u najmlai eratem-kenozoik.
Bogatstvo i raznolikost odnosnih stijena temelj su razvijenoj viestoljetnoj eksploataciji irokoga
spektra mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.
Zbog praktinih razloga, mineralne sirovine u Republici Hrvatskoj razluene su u etiri osnovne
skupine:
1) Mineralne sirovine za dobivanje metala (tablice 2.1-1 i 2.1-2),
2) Mineralne sirovine za industrijsku preradbu (tablice 2.1-3 i 2.1-4),
3) Mineralne sirovine kao graevinski materijali i u industriji graevinskih materijala
(tablica 2.1-3)
4) Energetske mineralne sirovine (obradba u poglavlju 2.2).

2.1.1.1. Geoloke znaajke i potencijali vrstih mineralnih sirovina

Potencijal mineralnih sirovina za dobivanje metala

U tablici 2.1-1 prikazane su mineralne sirovine za dobivanje metala koje se nalaze u Republici
Hrvatskoj.

Tablica 2.1-1 Potencijal mineralnih sirovina za dobivanje metala

Mineralna sirovina Znaajne lokacije Uporaba
1.Aluminijeve rude
(boksiti)
Jesenice, Kruevo, Ervenik, Drni, Studenci,
Imotski, Istra-Rovinj, Grgin Brijeg, Vrace,
Rudopolje, Sinj, Trilj
pridobivanje aluminija, izradba
abraziva, brusnih i rezajuih materijala,
vatrostalnih materijala, u industriji
graevinskog materijala
2. eljezne rude
(eljezni oksidi,
hidroksidi i
karbonati)
okolica Ozlja, Samoborsko gorje (Rude),
Petrova gora, Trgovska gora, Zrinska gora, kod
Drnia
prirodni pigment za proizvodnju boja i u
keramikoj industriji te kao punilo u
nizu proizvoda, proizvodnja eljeza
3. iva i ivine
rude
zajedno s ugljikovodicima iz eksploatacijskih
polja Kalinovac, Molve i Stari Gradac (Dravska
depresija, uz dravnu granicu s Maarskom),
Tre
elektrode u elektrolitikim postupcima,
katalizator, kao herbicid i pesticid, za
punjenje manometara, barometara i
termometara

(1) Aluminijeve rude (boksiti)
Na podruju RH leita i pojave boksita poznate su u stratigrafskome rasponu od srednjega
trijasa do neogena. Pojave su i stratigrafski i geografski ee, ali nezanimljive za pridobivanje.
Trijaski boksiti nastali su u podinskom paleoreljefu okrenih srednjotrijaskih diplopornih
vapnenaca, a u krovini su im gornjotrijaske klastine naslage. Poznata i istraivana leita su
Broanac kod Slunja, Veliki Skoaj u Pljeevici, Rudopolje kod Bruvna te Grgin brijeg i Vrace u
Velebitu. Zbog visokoga postotka SiO
2
nisu povoljni u proizvodnji aluminija, ali su koriteni u
cementnoj i keramikoj industriji.
Najpoznatija i najvea leita jurskih boksita nalaze se u zapadnoj Istri izmeu Porea i Rovinja
(zalihe preko 5 mil. tona). Nastali su na kimeridko-ranotitonskome kopnu u paleoreljefu
oksfordskih vapnenaca, a u krovini su im gornjotitonski vapnenci. Koriteni su u proizvodnji
cementa, a aluminijskoj industriji nisu zanimljivi zbog visokoga postotka silicija. Najvee je
leite u Rovinju (procjene oko 2 mil. tona).
Od krednih boksita najee su pojave, a leitima se mogu smatrati nalazita zapadno od Duge
Rese (Dubravani) i Gazibare-ivkovii izmeu Karlovca i Slunja. U Dubravanima bemitno-
kaolinitni boksit se nalazi izmeu cenomanskih vapnenaca u podini i konijak-santonskih
vapneneca u krovini u obliku do 3 m debelih lea to mu bitno umanjuje gospodarstvenu
vrijednost. Boksiti u leitima Gazibare-ivkovii, slinoga mineralnoga sastava, nalaze se
izmeu cenomanskih vapnenaca u podini i klastino- karbonatnih naslaga santon-kampana u
krovini. Vjerojatno je kredne starosti i dio boksita u Istri, na Kvarnerskim otocima i u Dalmaciji
kojima su u podini kredni vapnenci, a u krovini paleogenske naslage. Opisani su u ovome
poglavlju unutar tercijarnig boksita.
Najvea leita boksita u RH pripadaju tercijarnim boksitima. Za proizvodnju aluminija,
odnosno glinice koristili su se boksiti samo dva stratigtafska horizonta: kasna kreda-rani eocen i
srednji eocen-kasni eocen/rani oligocen.
a) Boksiti nastali u kopnenoj fazi izmeu gornjokrednih i paleogenskih naslaga, nazivani esto i
starijepaleogenskim boksitima, poznati su diljem sjeverne i sredinje Istre, na otocima, a
mnotvo leita otkriveno je u prostoru od Vinjerca i Rovanjske do Ervenika i Raduia, potom
u Lakovici, Promini i Moseu, u podruju Sinj Trilj i dalje na JI sve do Studenaca, Imotskoga
i Vrgorca. Radi se uglavnom o manjim leitima monohidratnih (bemitnih) boksita koje prema
postanku svrstavaju u tip terra rosa, a slovi za najkvalitetniju aluminijevu rudu pa je
desetljeima i iskoritavana gotovo u svim nabrojenim podrujima.
b) Leita gornjoeocenskih (ili mlaepaleogenskih) bemitno-hidrargilitnih boksita nastala u
kopnenoj fazi prije taloenja Promina naslaga. Taloeni su u paleoreljefnim udubljenjima
okrenih gornjokrednih rudistnih i/ili donjo-srednjoeocenskih foraminiferskih vapnenaca, a
krovinu im ine srednjoeocensko-gornjoeocensko-oligocenske Promina naslage. Leita su
koncentrirana u podruju Obrovca i Ervenika, na prostoru prominskoga ravnjaka i Drnia, du
Mosea i u okolici Sinja. Rije je o velikim leitima s kvalitetnim boksitom koji je iskoritavan
dosad iskljuivo kao sirovina za proizvodnju glinice, odnosno aluminija.
Od neogenskih boksita istraivane su pojave kod Tounja te pojave i leita u okolici Sinja
(Perua - Trilj), ali su svi uzorci sadravali visoke postotke silicija i eljeza.

(2) eljezni oksidi i hidroksidi te eljezni karbonati
Brojna su nalazita limonita, koji je smjesa hidroksida i oksida eljeza, poglavito getita (okolica
Ozlja, Petrova gora, Trgovska gora, Zrinska gora, kod Drnia), ali danas posve bez znaaja kao
rude za proizvodnju eljeza.
Odnosna je mineralna sirovina navedena i opisana u dijelu o sirovinama umjerenog potencijala i
ogranienih geolokih rezervi. Najee se rabi kao prirodni pigment za proizvodnju boja i u
keramikoj industriji te kao punilo u nizu proizvoda. Stoga se obradila zajedno s nemetalnim
sirovinama. Meutim, s obzirom na koliine i leita koja do sada nisu bila u eksploataciji,
smatra se sirovinom vanom za strategiju gospodarenja.


(3) iva i ivine rude
U naoj zemlji zabiljeena su etiri nalazita ive i ivinih ruda, ali su podaci o njima vrlo turi.
Najpoznatije je nalazite ivine rude cinabarita (rumenica) u Gorskom Kotaru (Tre). Iako je
detaljno istraivano, nikada se ovdje nije obavljala eksploatacija. Pojave elementarne ive
istraivane su u XVIII. i XIX. stoljeu u okolici Krapine. Danas se odreene koliine ive
pridobivaju zajedno s ugljikovodicima iz eksploatacijskih polja Kalinovac, Molve i Stari Gradac
(Dravska depresija, uz dravnu granicu s Maarskom). Neki podaci o izvaenim koliinama te o
rezervama (u tonama) nalaze se u tablici 2.1-2.

Tablica 2.1-2 Eksploatacijska polja ugljikovodika s potvrenim rezervama ive

Rezerve, t
Polje
Bilanne Izvanbilanne Eksploatacijske
Proizvodnja u
2006. godini
Kalinovac 7,279 1,228 2,820 0,176
Molve 10,239 2,634 2,976 0,293
Stari Gradac 0,410 0,259 0,356 0,004
Ukupno 17,928 4,121 6,152 0,473

Prema literaturnim podacima iva je element prirodno prisutan u zraku i u nekontaminiranim
podrujima u koncentracijama koje se kreu u granicama od 0,0005 do 0,010 g/m
3
, dok je to u
kontaminiranim podrujima preko 20 g/m
3
.
Prirodni plin na poljima tzv. ''Duboke Podravine'' sadri prosjeno 1 500 g Hg/m
3
i na
postrojenju CPS Molve iva u prirodnom plinu predstavlja neeljenu primjesu, naroito u
proizvodnji NGL (ekstrakcija C
2+
komponente). To je kriogenski proces i koristi aluminijsku
opremu (izmjenjivai topline) koja je naroito podlona koroziji i agresivnom djelovanju ive.
Projektno rjeenje postrojenja osigurava gotovo potpuno uklanjanje ive. iva se izdvaja u dva
stupnja, grubom i finom adsorpcijom, a za uklanjanje ive koristi se aktivni ugljen impregniran
sumporom. Uklanja se kemisorpcijom pri emu se ivine pare adsorbiraju na povrini ugljena, a
potom iva reagira s impregniranim sumporom tvorei netopljivi ivin sulfid. Koncentracija ive
u plinu na izlazu iz finog adsorbera manja je od 0,010 g/m
3
. Skladiti se na prostoru CPS-a do
otpreme u odlagalite opasnog otpada u Republiku Njemaku (tako je barem bilo do danas). No,
bez obzira na tu injeniu, ako se ukae potreba, postoje stanovite koliine ive pa se moe i
iskoristiti.

Potencijal nemetalnih mineralnih sirovina

S obzirom na potencijal, tj. veliinu geolokih rezervi nemetalne mineralne sirovine su
razvrstane u dvije velike skupine [31, 32]. Prva skupina obuhvaa sirovine velikoga potencijala i
neogranienih geolokih rezervi (tablica 2.1-3), a druga sirovine umjerenoga potencijala i
ogranienih geolokih rezervi (tablica 2.1-4). Daljnja se podjela unutar prve skupine temelji na
nainu uporabe pojedinih sirovina pa tako imamo mineralne sirovine za industrijsku preradbu (8
sirovina) i mineralne sirovine za proizvodnju graevnog materijala, u to je ukljuen i
arhitektonsko-graevni kamen (4 sirovine). Izdvojene mineralne sirovine ogranienih geolokih
rezervi mahom su sirovine za industrijsku preradbu.
Tablica 2.1-3 Nemetalne mineralne sirovine velikoga potencijala i
neogranienih rezervi

LEITA MINERALNIH SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADBU
minerali i stijene/sirovina najznaajnije
lokacije
uporaba
Halogeni elementi i spojevi
1. brom 3 naftna industrija, medicina, kemijska industrija, prehrana i
prehrambena industrija, agronomija
2. jod 1 medicina, prehrana i prehrambena industrija, gnojivo, kemijska
industrija, metalurgija, strojarstvo
3. kuhinjska sol 27 prehrana i prehrambena industrija, kemijska industrija,
metalurgija, industrija plastike, tekstilna industrija
Sulfati
4. gips (sadrenac) 6 industrija graevinskog materijala, kemijska industrija,
agronomija, industrija papira
Karbonati
5. dolomiti > 20 vatrostalni materijali, metalurgija, industrija graevinskog
materijala, industrija stakla
6. vapnenci > 50 vatrostalni materijali, metalurgija, industrija graevinskog
materijala, industrija stakla
Sirovine za proizvodnju cementa
7. cementne sirovine 8 industrija graevinskog materijala
Ostale mineralne sirovine
8. peloidi 2 medicina-zdravstvo, kozmetika industrija
LEITA MINERALNIH SIROVINA ZA GRAEVINSKI MATERIJAL I ZA INDUSTRIJU
GRAEVINSKIH MATERIJALA
9. tehniko-graevni kamen > 100 graevinski materijal i industrija graevinskih materijala
10. pijesci 15 graevinski materijal i industrija graevinskih materijala
11. ljunci 8 graevinski materijal i industrija graevinskih materijala
12. ciglarske gline 14 graevinski materijal i industrija graevinskih materijala
13. arhitektonsko-graevni
kamen
> 50 graevinski materijal i industrija graevinskih materijala

Leita mineralnih sirovina za industrijsku preradu

Halogeni elementi i spojevi

(1) Brom i (2) Jod
Brom i jod kao mineralne sirovine do sada su rijetko i malo istraivane, a nisu ni eksploatirane
bez obzira to imaju vrlo iroku uporabu (tablica 2.1-3). U Jadranskome moru ovi elementi se
nalaze u koncentracijama do 65 mg/l (brom), odnosno 0,06 mg/l (jod). Njihove su rezerve
neograniene. Nakon berbe morske soli preostaju otopine s poveanim sadrajem broma i joda,
koje se, za sada, vraaju u more. Prema tome, lokacije budue mogue eksploatacije su vezane
uz tri aktivne Jadranske solane: Pag, Nin i Ston.

(3) Kuhinjska sol
U Republici Hrvatskoj nema fosilnih leita soli i zbog toga se potreba za njom u podruju
teritorija dananje drave stoljeima pa i tisuljeima podmirivala proizvodnjom iz morske vode
i uvozom. U prolosti je ta proizvodnja bila osobito razgranata zahvaljujui nizu povoljnih
okolnosti kao to su dosta visok salinitet vode (3,60 4,00 %, prosjeno vie od 3,80 %),
povoljne klimatske prilike te mnotvo lokacija s odgovarajuom morfolokom i geolokom
podlogom. O neko brojnim solanama danas svjedoe tek mnoge uvale nazvane solinama od
Umaga, Porea i Pule, preko Krka, Dugog otoka, Pamana i ibenika do Slanog u
junodalmatinskom primorju, a od onih koje ne odaje ime valja spomenuti i ponajvee, gotovo
posve zaboravljene solane u Kamporu i Supetarskoj Dragi (Rab), Zablau i Jadrtovcu (uvala
Morinje), Karinu i Pirovcu (uvala Makirina).
Danas solane postoje samo na Pagu (u Pagu i Dinjiki), Ninu i Stonu. Proizvodi se ukupno
tridesetak tisua tona soli godinje, dijelom na klasian nain, dijelom ubrzanim postupkom
(postrojenja za brzu preradu salamure, pomou tzv. termouparivanja postoje u Pagu). Od
naputenih solana krajem pedesetih godina prologa stoljea namjeravalo se obnoviti
proizvodnju u Morinju, provedena su odgovarajua geoloka istraivanja, utvreno je da je uvala
u pogledu sastava sedimenata u podlozi i po hidrolokim prilikama vrlo povoljna za izgradnju
solane, no taj projekt nije nikad realiziran.

Sulfati

(4) Gips (sadrenac)
Unutar karbonatnih stijena permsko-donjotrijaske starosti pojavljuju se evaporitne naslage (na
povrini uglavnom gips) na brojnim mjestima u Krndiji, Papuku, Ravnoj gori, Petrovoj i
Trgovskoj gori, uz gornje tokove rijeka Une i Zrmanje, kod Like Kaldrme, u dolini Butinice, u
Kosovu i Petrovom polju, u Vrlici, Sinju i na Palagrui. Gipsovi u Komii na otoku Visu su
gornjotrijaske starosti.
Gips ili sadrenac ima vrlo staru povijest eksploatacije u Republici Hrvatskoj (iza tehniko-
graevnog i arhitektonsko-graevnog kamena, ciglarskih glina i kremenoga pijeska) jo od prije
1807. godine u Samoborskom gorju te 1905. godine u okolici Sinja. Naroito se koristi u
industriji cementa i umjetnoga gnojiva kao i za izradu ploa.
Gipsne, tonije gipsno-anhidritne, naslage pojavljuju se kao primarno slojevite taloine koje su
na povrinu dospjele ili kao dijapiri ili uzdu jaih dislokacija. Stoga su intenzivno borane. No,
jedan dio u okolici Sinja i Vrlike je masivan to upuuje da tamonje gipsne taloine nisu imale
krovine ili je ona erodirana. Glavni su minerali svih leita gips (CaSO
4
x 2H
2
O) i anhidrit
(CaSO
4
). Gipsa ima do 90 %. Leita gipsa su mahom velika leita. U buotinama i
sadrolomima debljina gipsa do anhidrita iznosi najee od 10 do 30 m. Podruja s
najznaajnijim koliinama su u prvom redu Kninsko polje (ili potez Knin-Kosovo-Drni) i
okolica Sinja (Kojia greda, Slane Stine-Karakaica i Glavice). Na ovim se lokacijama odvija
recentna eksploatacija. No, zanimljiva su i podruja u Samoborskom gorju (Rude), u istonoj
Lici (Begluci-Neteka-Donji i Gornji Srb i Lika Kaldrma) te na otoku Visu (Komia).

Karbonati

Karbonatne stijene su najraireniji litoloki lan na podruju Republike Hrvatske. Izgrauju
najvei dio krkoga podruja, a ima ih i u gorama panonskoga dijela Republike Hrvatske. Dvije
su temeljne vrste karbonatnih stijena - vapnenci i dolomiti. U RH vapnenci prevladavaju nad
dolomitima, a esto se ove dvije vrste stijena pojavljuju i u meusobnoj izmjeni. S obzirom da se
radi o talonim stijenama i vapnenci i dolomiti odlikuju se dobro izraenom slojevitou, osim u
izrazitije tektoniziranim (rasjednutim i raspucanim) podrujima, koja su i najee jako okrena.
Karbonatne stijene u RH poznate su u stratigrafskome rasponu od paleozoika do neogena.

(5) Dolomiti
Ranodijagenetskih (primarnih) dolomita u izmjeni s kasnodijagenetskim (sekundarnim)
dolomitima ima u srednjemu i gornjemu permu Velebita (Bake Otarije, Bruani, Rizvanua,
Radu, Sv. Rok) i gornjemu trijasu okolice Dubrovnika, Svilaje, okolice Knina, Like, Velebita,
Gorskoga kotara, Korduna, okolice Karlovca, umberka, Medvednice, Ivanice, Kalnika i Ravne
gore. Kasnodijagenetski dolomiti su ei, a pojavljuju se u srednjemu trijasu Svilaje, okolice
Knina, Like, Velebita, okolice Karlovca, umberake i Samoborske gore, Ivanice, Ravne gore,
Papuka i Krndije, te u juri i kredi krkoga podruja. Tu se posebno istie pojas jursko-
donjokrednih dolomita u izrazito tektoniziranome podruju od Vrbovskoga preko Ogulina,
Plakoga i Like Jasenice do Saborskoga. Na otocima Koruli i Mljetu kasnodijagenetski
dolomiti pripadaju najgornjoj juri i najdonjoj kredi. U najveem dijelu krkoga podruja, kao i na
otocima Cresu, Krku, Loinju, Dugome otoku, Koruli i Mljetu, prijelazne naslage izmeu donje
i gornje krede predstavljene su pojasom kasnodijagenetskih dolomita gornjoalbsko-
donjocenomanske starosti.
Dolomiti se osim kao kvalitetan tehniki kamen koristi i kao industrijska sirovina (tablica 2.1-3).
Zajedno s vapnencima naziva se karbonatna sirovina za industrijsku preradu. Do sada su
manje-vie podrobno istraeni kao sirovina u gorama oko Krapine (Dunajeva gora, Brezovica,
Strahinjica), u Samoborskom gorju, u Kordunu (Veljun), u Banovini (Samar brdo, Carevac) i u
Dalmaciji u okolici Trogira, potez Mu- Sinj-Trilj. Istraivanjima je utvren sadraj MgO od
21,35% do 22,20%. Dakle, vrlo su isti, a uz ujednaeni sastav predstavljaju izvrsnu mineralnu
sirovinu za bilo koju od navedenih namjena.

(6) Vapnenci
Vapnenci se nalaze u devonsko-karbonskim naslagama Trgovske gore te karbonskim i permskim
Velebita i Like, kao uloci unutar klastinih stijena. Potpuno prevladavaju u stijenama trijasa,
jure i krede krkoga podruja tj. jugozapadno i juno od umberka i Karlovca sve do mora
ukljuujui sve otoke osim Jabuke i Brusnika. Znaajno su zastupljeni i u paleogenskim
naslagama Istre, Kvarnera, Dalmacije i mnogih otoka. Tercijarne Jelar- bree Velebita, Like i
Kvarnera takoer su izgraene od ulomaka iskljuivo karbonatnih stijena mezozoika, a u
karbonatno-klastinim Promina-naslagama sjeverne Dalmacije. Vapnenaki konglomerati i
vapnenci prevladavaju nad pjeenjacima i laporima. Vapnenaca ima i u sjevernoj i istonoj
Hrvatskoj: u trijasu i juri umberka i Ravne gore te u trijasu Medvednice, Ivanice, Ravne gore,
Papuka i Krndije.
Kao mineralna sirovina vapnenci imaju iroku primjenu (tablica 2.1-3). Naroito se koriste u
industriji vatrostalnih materijala, u metalurgiji, medicini i farmaciji. to se tie terminologije,
ovdje su obuhvaene dvije vrste mineralnih sirovina: (1) mineral kalcit, isti kalcijev karbonat
(CaCO
3
) i vapnenac (vapnenac-kalcit) koji je sastavom blizak ili slian kalcitu s udjelom veim
od 50 vol %.
Lokacije vapnenca-kalcita sa znaajkama mineralne sirovine su sljedee:
1) okolica Siraa (trijaski i jurski vapnenci),
2) okolica Slavonskoga Broda (neogenski-badenski vapnenci),
3) Novi Marof (neogenski-badenski vapnenci),
4) Istra: potez Klotar-Fukulin-Flengi-Vrsar-Pore (vapnenci gornje jure),
5) Istra: Marana, Most Raa, Peine, Prodol, Marlera (vapnenci gornje krede),
6) okolica Tounja (vapnenci donje krede),
7) Lika: Barlete, ardak, Liko Lee (vapnenci gornje krede),
8) Dalmacija: Oklaj, Mose, Siveri, Benkovac-Zapuane (vapnenci gornje krede).

Sirovine za proizvodnju cementa

(7) Cementne sirovine
Ve injenica da je proizvodnja cementa na naem tlu otpoela poetkom XX. st. (Katelanski
zaljev 1906., Zagreb 1908.) upuuje na to da se u Republici Hrvatskoj vrlo rano otkrilo
postojanje optimalne sirovine za njegovo spravljanje. Sjeverno od Katelanskog zaljeva bili su to
srednjoeocenski lapori sa 76,5 % CaCO
3
iz kojih se, uz dodatak gipsa, moglo proizvoditi cement
bez dodatka drugih primjesa, dok su u Zagrebu (Podsused) osnovu proizvodnje inili najnii
horizonti gornjopanonskih lapora, koji su sastavom priblino slini katelanskima. Lapor se dulje
vremena odrao kao temeljna sirovina u cementarama, raunalo se s njime i za gradnje tvornice
u Koromanu (Istra, 1926.), koriten je neko u Omiu, a kad se nakon Drugoga svjetskog rata u
prostoru izmeu Podsuseda i Beoina (sjeverno podnoje Fruke gore, danas Srbija i Crna Gora)
namjeravalo podii tvornicu cementa, istraivalo se lapore oko Krievaca, Pakraca i Lipika,
Voina, Naica i u Dilj gori. U daljoj i blioj prolosti istraena su jo nalazita kraj Pregrade i
Podruta u Hrvatskom zagorju, lapori u Krnjaku i sjeverno od Dvora, potom u okolici Pazina,
nedaleko od Nina i drugdje.
Prva tvornica koja nije bila oslonjena na leite lapora podignuta je u Puli 1926. godine. U njoj je
iskoritena mogunost da se, uz pomo razliitih korektiva, u proizvodnji kao temeljna sirovina
rabi vapnenac. Kasnije je to ponovljeno u Umagu, a i druge su cementare ponestajanjem
kvalitetnijeg lapora bile prisiljene preraivati sirovinu dvokomponentnoga ili
viekomponentnoga sastava, zadovoljavajui potrebne vrijednosti hidraulikoga, silicijskoga i
aluminijskoga modula smjesom vapnenaca, lapora i raspoloivih dodataka (tufovi, gline, prapor,
boksit i dr.).
Istraivanjima je utvreno da se u RH moe izdvojiti vie podruja u kojima nalazimo obilje
kvalitetne sirovine za proizvodnju cementa. To su Hrvatsko zagorje, Slavonija, Banovina, Istra i
Dalmacija:
1) U Hrvatskome zagorju stijene pogodne za preradu u cementnoj industriji poznate su (zasad)
na trima lokacijama:
- istono od Pregrade istraene su naslage miocenskih lapora i u analiziranom uzorku
plaviastoga lapora bilo je 75,6 % CaCO
3
, a u slino obojenu pjeskovitu laporu 72,3 %
CaCO
3
, pa je nalazite ocijenjeno vrlo povoljno, tim vie to je prosjena debljina ovih
naslaga oko 30 m, njihove zalihe, po prosudbi iznose nekoliko desetaka milijuna tona, a
slini sedimenti proteu se i dalje na SI prema Sv. Ani te na JI prema Beancu;
- u podruju Lobora (sjeverno od crkve) teren izgrauju miocenski plavkastosivi i
smekasti lapori s ulocima smeih, jako poroznih lapora-pjeenjaka: lapori sadre
78,66 % CaCO
3
, njihova je prosjena debljina 100 m, duljina produktivne zone iznosi
oko 800 m, a irina oko 200 m;
- kao pogodna lokacija za gradnju tvornice cementa svojedobno su slovile Podrute, jer se
na relativno malenu prostoru nalaze stijene koje bi inile sirovinsku bazu: badenski i
panonski lapori, litotamnijski vapnenci i miocenski tufovi; analizama je utvreno da
nabrojene stijene sastavom potpuno odgovaraju za spravljanje potrebne smjese.
Tri navedene lokacije, osim pojedinane vrijednosti, upuuju i na to da se u sluaju moguih
buduih radova ne smije zanemariti vrijednost badenskih lapora i laporovitih naslaga i drugdje u
Hrvatskom zagorju. Njihov nii dio obino ine zelenkasti, ukasti ili sivi siltovi u kojima ima
do 65 % karbonatne komponente, dok su u viem dijelu naslaga najee razvijeni ukasti,
smei i sivi vapnenki lapori u kojima sadraj karbonata iznosi 70 93 %.
2) U Slavoniji od istraenih pozornost zasluuju slijedea nalazita cementnih sirovina:
- u Voinu, gdje se poodavno namjeravalo graditi tvornicu, glavnu sirovinu predstavljaju
naslage pontskih lapora; zona lapora iroka je 800 1 400 m, po pruanju moe ju se
slijediti kilometrima, nii dio naslaga bogatiji je karbonatom (CaCO
3
+ MgCO
3
83,60
%), vii je glinovitiji (CaCO
3
+ MgCO
3
70,60 %, a tehnolokim je ispitivanjem
utvreno da lapor odgovara za proizvodnju cementa uz dodavanje odreene koliine
kremena pijeska;
- JZ od Naica radi tvornica cementa koja kao temeljnu sirovinu rabi badenske i
sarmatske glinovite vapnence iz leita Vranovi; zalihe ovih sirovina goleme su, a
odreen nedostatak im je esto previsoka koliina karbonata u primarnoj sirovini
(ponekad i vie od 80 % CaCO
3
) pa je u tehnolokom postupku smjesi nuno dodavati
glinovita prapora ili tufa;
- u predjelu sela Tulnika (SSZ obronci Dilj gore) potencijalna sirovina za industriju
cementa su donjopontski lapori; analizom pedesetak uzoraka s povrine i iz jedne
buotine ustanovljeno je da lapori sadre 53,8 84,5 % CaCO
3
pa bi za spravljanje
optimalne sirovine lapora bilo potrebno dodavati vapnenca (ima ga u desetak km
udaljenom Bodljiu u Poekoj gori) te prapora ili pjeskovitih glina.
3) U irem podruju Banovine, tonije u istonome podnoju Zrinske gore, istraeno je leite
cementih sirovina uz cestu Divua Kozibrod (12 km SI od Dvora). ine ga badenski
vapnenaki lapori te sarmatski ploasti vapnenaki lapori i glinoviti vapnenci, leite je
veliine oko 1 km x 0,4 km, a prosjeni sadraj CaCO
3
u cjelokupnom leitu iznosi samo
49,8 %, pa bi sirovini trebalo dodavati vapnenac, to ne bi bio vei problem jer u oblinjem
Zrinu ima dovoljnih zaliha litotamnijskih vapnenaca. Kao potencijalna sirovina u ovome
kraju istiu se jo sarmatski lapori kraj Unana i Popova mosta.
4) U Istri su u cementarama rabljene vrlo raznolike sirovine. U tvornici u Puli koja proizvodi
portland-cement, bijeli i taljeni cement oblikuju smjesu po potrebi, koristei vapnenac, kaolin
i druge gline te boksit. U nedavno zatvorenoj tvornici u Umagu smjesa je spravljena iz
gornjokrednih vapnenaca (75 80 %) kojem se dodavalo prapor (do 25 %) ili crvenicu (do 30
%), dok je u Koromanu proizvodnja u poetku temeljena na zalihama eocenskih lapora i
glinovitih vapnenaca, a kasnije se uz spomenute, uz odgovarajui korektiv (boksit), nastavilo
iskoritavati i silicifirane lapore. Iznenauje to u Istri, izuzev Koromano, u veoj mjeri nije
kao sirovina rabljen lapor iz eocenskoga flia. Moda je tome razlog nehomogen sastav
naslaga (u pazinskom bazenu debljina horizonata lapora iznosi 1 15 m, najvea poznata
debljina jest do 50 u predjelu Buzeta u Sv. Kriu) ili nizak sadraj CaCO
3
(u pazinskom
bazenu prosjeno 46 %, najvie u Borutu 59 %).
5) Najkvalitetniju sirovinu za proizvodnju cementa u Republici Hrvatskoj inili su oduvijek
srednjoeocenski lapori u Dalmaciji. Poznata tupina ve poetkom XX. st. iskoritavana je i
preraivana u ak pet tvornica nanizanih na potezu Katela Solin Split, uoi Drugoga
svjetskog rata iz prostora Katelanskoga zaljeva cementnim se laporom opskrbljivalo ak 16
tvornica u Italiji, jedna u Aleksandriji (Egipat) identian lapor svojedobno je preraivan u
cementari u Omiu. Vremenom su potrebe za cementnim sirovinama rasle, proizvodnja je
poveavana i zalihe tupine nisu bile dostatne, ali je uznapredovala tehnologija kojom je
omoguena proizvodnja cementa iz znatno ireg spektra sirovina, kojih na sreu nadomak
Katelanskoga zaljeva, ima u izobilju. Jo pred tridesetak godina podrobnim istraivanjem i
analizama stijena iz starih tupinoloma podno Kozjaka i oko njih dokazano je da se, iako
raznolike, sve flike naslage mogu u cijelosti uporabiti u proizvodnji cementa. To su:
numulitni vapnenci i bree (vie od 80 % CaCO
3
), kalkareniti i kalcisiltiti (debljine 40 100
m, 80 85 % CaCO
3
), vapnenaki lapori (tupina, klasina sirovina), glinoviti vapnenci
(77,5 80 % CaCO
3
, est pratilac tupine), zeleno-plaviasti lapori i glinoviti vapnenci (65
74 CaCO
3
, manje rasprostranjenosti), lapori s pretaloenim numulitima (30 100 m debeli,
promjenljiv sadraj CaCO
3
) te izmjena lapora, pjeenjaka i vapnenca (tzv. mrtvica s 55
70 % CaCO
3
). Povoljnu smjesu za proizvodnju uvijek je mogue pripraviti mijeanjem nekih
od nabrojenih komponenata, zalihe sirovina s kojima se moe raunati mjere se desecima
milijuna tona i osnova su za rad dviju tvornica u Katel Suurcu i jedne istono od Solina.
Osim prostora Katelanskoga zaljeva utvreno je da bi za proizvodnju cementa odgovarali i
eocenski lapori iz Ljubaa SI od Nina. Analizom veega broja uzoraka spoznalo se da je koliina
CaCO
3
u laporu relativno niska (45,75 % - 58,37 %), no dodavanjem kvalitetna vapnenca oni bi
se mogli uporabiti (lapor i vapnenac moralo bi se mijeati u omjeru 40 : 60).

(8) Peloidi
Peloidi su rijetko spominjana i korisna mineralna sirovina kojoj kao prirodnom bogatstvu u
prolosti nije pridavano vee znaenje, iako se zna da su od davnine rabljeni u zdravstvene svrhe,
mogu se uporabiti u kozmetikoj industriji itd. Rije je o rahlim, sitnozrnatim sedimentima u
strunoj literaturi poznatim pod nazivom fango (u nas blato i ljekovito blato), koje je, s
obzirom na mjesto nastajanja, uobiajeno dijeliti na podvodne i nadzemne, prema sastavu na
mineralne, limanske, bituminozne i tresetne peloide. Mnogi od nabrojenih varijeteta, esto u
kombinaciji, otkriveni su na niz mjesta u Republici Hrvatskoj, najee u podrujima prirodnih
izvora geotermalnih voda (pa su nerijetko obogaeni sumporom) ili u pliacima du morske
obale, gdje su neko bile solane.
U sjevernoj Hrvatskoj poznata su nalazita peloida uz neke terme:
- u Tuheljskim Toplicama leite ljekovita blata nalazi se u blizini kaptiranih izvora
termalne vode; koliine sumporovita peloida znatne su, pa se osim ovdanjeg njime
opskrbljuju i druga ljeilita;
- Varadinske Toplice rabe sumporoviti peloid koji se uzima s nalazita u blizini izvora;
- u neposrednoj blizini daruvarskih izvora ispod 0,5 1,5 m debela glinovito-prakasta
pokrivaa nalazi se sloj fanga debljine do 2 m;
- Topusko je jedino ljeilite u RH u kojem se osim termalne vode u terapiji koristi i
treset (organogeni peloid biotit); djelovanje treseta zasniva se na termo-fizikalnim
svojstvima ovoga peloida, potom na prisutnom taninu i pH vrijednosti (4,0 7,0,
normalna koa 3,7), te na hormonskom djelovanju (budui da su bituminozne tvari
nositelji nekih hormona).
U Dalmaciji peloidi pripadaju tzv. morskim muljevima to nastaju taloenjem u mirnim
morskim uvalama. Poznato je nekoliko takvih nalazita:
- u laguni koja je dio Ninskoga zaljeva nalazi se leite peloida koji je prema nekim
pokazateljima iskoritavan ve u rimsko doba, to bi bila najranija poznata uporaba
peloida na naem tlu; pred etrdesetak godina laguna je istraena s nizom sondi do
dubine 2 m i utvreno je da je ispod 0,30 1,20 m istaloen sivi i crni mulj
promjenljive debljine, pri emu neke sonde nisu doprle do sivoga pijeska u podini
peloida; istraivanjem peloida spoznalo se da je rije o sumporno-kloridnom mulju
slinom sapropelnom limanu; pogodan je pri lijeenju funkcionalnih oteenja i bolesti
lokomotornoga sustava, pomae u lijeenju konih bolesti, ginekolokih te jo nekih
oboljenja unutarnjih organa;
- uz JI rub Karinskoga mora istraivanje peloida obavljeno je 1983. godine, jer je
zamijeeno da se ondje za ljetovanja ljudi mau blatom, tvrdei da ono pomae pri
reumatskim oboljenjima; peloidni mulj razvijen je u sredini gdje se mijeaju slana i
slatka (potona) voda, okonturena su etiri leita (Soline, Vii uvala, Vrulje i
unjar), debljina taloga iznosi od nekoliko centimetara do 3 m, boje je tamnosive do
antracitno crne i miriu po sumporovodiku; ukupne zalihe ljekovita mulja u nabrojenim
leitima vee su od 100 000 m
3
, uz napomenu da nisu istraivane zalihe na dubinama
veim od 3 m; konkretnije iskoritavanje karinskoga fanga do danas nije otpoelo;
- u uvali Makirina, u Pirovakome zaljevu, nalazite peloida otkriveno je tek u novije
vrijeme i istraeno 1988./89.; leite ima oblik lee dugake oko 1 100 i iroke 250
280 m, s postupnim zadebljanjem naslage peloida do vie od 3 m, osobito po duoj osi;
po podrijetlu sediment je kombiniranoga morsko-limansko-solanskoga tipa, sivosmee
do crne boje, mirie po sumporovodiku; ispitivanjem je utvreno da uzorci peloida i
morske vode ne sadre mikroorganizme tetne za ljudski organizam i stoga se peloid
moe koristiti u kupkama i za terapiju oblaganjem, a pomae pri oteenjima
lokomotornog aparata (artroze zglobova, bolni vratni i lumbalni sindromi, reumatoidni
artritis); u organiziranim ljeilinim institucijama peloid iz Makirine ne rabi se, niti je
bilo zanimanja za njegovo iskoritavanje u druge svrhe;
- u Zablau kraj ibenika otkriveno je leite peloida prigodom istraivakih radova
izvaanih u svezi obnove solane u Velikoj solini; otkrivena je naslaga ljekovita blata
debljine 1,5 2,0 m, a slino se ponovilo i u predjelu Jadrtovca, u uvali Morinje, gdje
su spomenuti sedimenti sline debljine; u Zablau se, navodno, lijeio Bela IV, a u
neko se vrijeme spominjalo da se blato iz Velike soline koristi u terapeutske svrhe u
hotelskom kompleksu Solaris;
- osim nabrojenih najpoznatijih nalazita, u obalnome pojasu ima ih jo u literaturi su u
nekoliko navrata spominjana ona u Jadranovu, Splitu (pinut) i Trpnju.
Znaajna nalazita fanga poznata i na nekim otocima (Pag, Korula, Krk, Dugi otok, Hvar):
- u Lokunji (u gradu Pagu) nalazi se leite koje je pobudilo pozornost pred nekoliko
desetljea (prva analiza uraena je 1959. godine u Balneolokom institutu u Mnchenu)
i ve tada se raspravljalo da bi u Pagu valjalo izgraditi klimatsko-peloidno ljeilite, to
do danas nije ostvareno; prema jednome zapisu zalihe peloida u Lokunji razvijene su u
bezgraninim koliinama i na povrini koja se mjeri kvadratnim kilometrima;
- u Veloj Luci postoji ljeilite Kalos u kojem se zlatno blato koristi od poetka XX.
st.; peloid se rasprostire u uvali dugoj kojih 150 m i irokoj osamdesetak metara; uz
navedeno poznato je jo i nalazite fanga u luci Brna, gdje su naslage limanskoga
mulja navodno debele 6 m (podatak vrlo zanimljiv, jer je prema kazivanju dobrih
poznavatelja Korule rije o uvali sa znatnom dubinom mora);
- od ostalih otoka s nalazitima peloida valja spomenuti jo Krk (Klimno uvala Soline),
Dugi otok (Sali i jezero Mir) te Hvar (Vrboska).

Leita mineralnih sirovina za graevinski materijal i za industriju graevinskih
materijala

(9) Tehniko-graevni kamen
Za tehniko-graevni kamen pogodne su razliite vrste vrstih stijena. U Republici Hrvatskoj to
su prvenstveno karbonatne stijene - vapnenci i dolomiti, jer su one povrinski i
najrasprostranjenije. Manje su zastupljene magmatske i metamorfne stijene graniti, rioliti,
andeziti, dijabazi, gabri, bazalti, gnajsovi, amfibolski porfiriti i amfiboliti. Regionalno gledano
leita magmatskih/metamorfnih stijena uglavnom se nalaze u panonskome podruju, a
karbonata u itavom krkom podruju, ali i u mnogim dijelovima panonske Hrvatske.

Magmatske i metamorfne stijene
Do sada poznata i iskoritavana, a u budunosti potencijalna leita iz grupe ovih stijena su u
podrujima:
1) Moslavake gore (graniti Miklou, Gornja Jelenska, graniti i gnajsovi Mikleuka,
gabro Podgari, amfiboliti Pleterac, Okuani);
2) Hrvatskoga Zagorja (dijabazi Ljubeica) i Medvednice (dijabazi Kraljev vrh,
okolica Gornje Bistre, Donje Stubice i Marije Bistrice);
3) Papuka i Krndije (graniti potok androvac, Voin, Kutjevo, andeziti ukur,
Gradac, dijabazi Orahovica, amfiboliti Vetovo, Ljeskovica, Borovik);
4) Psunja i Poeke gore (graniti eovica, Rogoljica, Raaka, rioliti okolica Novog
Sela i Bilia, dijabaz - Pakao i Nakop, amfiboliti Giletinci, Koprivna);
5) Gorskoga kotara (amfibolski porfirit - Fuinski Benkovac).

Vapnenci i dolomiti
U panonskome dijelu RH relativno je veliki broj leita ovih karbonatnih stijena, od kojih se
manji dio iskoritava. Treba istaknuti da je najvei broj kamenoloma u dolomitima, pa je itava
regija na neki nain deficitarna na vapnencima, a od njih najvie se koriste iz neogenskih, rjee
starijih naslaga. Poznata i potencijalna su leita u slijedeim podrujima:
1) Hrvatsko Zagorje (dolomiti Oura, Pregrada);
2) Medvednica i Samoborsko gorje (vapnenci Vukov dol, Donje Oreje, Lipoveka
Gradina, Bizek, dolomiti Ivanec, Posusedsko dolje, Samobor, Pleivica, Sv. Jana,
Krai);
3) Papuk, Krndija i Dilj gora (vapnenci Toplica, Sira, Donji Slatinik, dolomiti -
Orahovica, Velika).
Krko podruje obiluje neiscrpnim koliinama karbonatnih stijena i mogunostima za otvaranje
kamenoloma i pogona za proizvodnju tehniko-graevnog kamena. Bitna razlika izmeu ovoga i
panonskoga dijela RH je ta to u krkome podruju prevladavaju vapnenci nad dolomitima pa se
u danas aktivnim kamenolomima iskljuivo iskoritavaju vapnenci najvie kredne, zatim jurske i
najmanje trijaske starosti.
Slijedi prikaz leita i potencijalnih eksploatacijskih polja od sjevera prema jugu:
1) Okolica Karlovca, Kordun i Ogulinski kraj (vapnenci Belaj, Donji Zveaj,
Generalski Stol, Tounj, Ogulin, poligon HV-a Eugen Kvaternik SZ od Slunja,
dolomiti Stative, Jare Polje, Broanac, Modru-Plaki-Plava);
2) Hrvatsko primorje (vapnenci Vinodol JZ od Griana) i Istra (vapnenci Vranja,
Mandii, Rakalj, okolica Pule, Medulin, Pazin, Lakovii, oii, Kanfanar, okolica
Novigrada i dr., dolomiti okolica Novigrada);
3) Lika (vapnenci Vrhovine, Korenica, Otra, Gornja Ploa, tikada);
4) Dalmacija (vapnenci Bibinje, Jagodnja-Zapuane, Dazlina, ibenik, ibenska
Dubrava, okolica Drnia, Dugobabe, Dicmo, Dugopolje, Klis-Kosa, Seget, Perun,
Srinjine, Imotski, Metkovi, Visoani-Mironja, Dubrovnik-Dubac);
5) Otoci (vapnenci Krk-Garica, Pag-Gorica, Bra-Bobovie, Korula, Mljet).

(10) Pijesak
Najvei broj kopova pijesaka lei u sjevernom dijelu RH, unutar tercijarnih i kvartarnih naslaga.
No, ima ih i na veim otocima gdje su takoer kvartarne starosti. Openito, nai najvei
pjeskokopi nisu posve istraeni to ih predstavlja objektima zanimljivima za budua detaljna
geoloka ispitivanja. Pijesci iz ovdje navedenih leita slabije su kvalitete (manje od 90 % SiO
2
)
pa ih se ne moe smatrati kremenom sirovinom. To poglavito vrijedi za otone pijeske od kojih
je dobar dio karbonatnoga sastava.
1) Velike koliine pijesaka nalazimo u dolini Mure. Najvea leita su Kriovec i Domainec.
Koliina SiO
2
kree se od 70 do 73 %. Karbonatne estice su vrlo rijetke za razliku od
dravskih pijesaka.
2) U Podravini, sjevernoj Slavoniji i Baranji najvea je eksploatacija holocenskih pijesaka
istaloenih ili kao eolskih ili kao fluvijalnih. Eolski pijesci rasprostiru se od crte Molve-Virje
na SZ, preko urevca, Kalinovca, Podravskih Sesveta i Pitomae do Virovitice, pa na istok
od Suhopolja preko Gornjega Miholjca, aavice i Donjega Miholjca do Belia i JZ
Baranje. Vaeni su na najmanje 15 lokacija. Najpoznatiji i najistraeniji su tzv. urevaki
peski, dine kojih su desetljeima otkopavane kao graevni materijal. Analizama je utvreno
da bi bio dobar i za industriju stakla (zeleno uplje staklo). Glavni mineral u njima je kremen
(35-41 %), estice stijena (21-27 %), muskovit (18-20 %) i feldspati (35-41 %). Prema
kemijskim analizama SiO
2
ima od 78,03 do 85,90 %. Odnosni je prostor danas rezervat.
Drugo leite eolskih pijesaka, takoer istraivano, je ono u Dragancima (S od Klotra
Podravskog). Utvrene su zalihe od oko 1 milijun tona s mogunou znatnog poveanja.
Znaajniji su jo kopovi u okolici Pitomae, pii Bukovice, Korije i Donjega Miholjca.
Fluvijalnih pijesaka (facijes poplavnog podruja) ima u gotovo neogranienim koliinama u
dolini Drave; od Terezina Polja sve do Osijeka. Eksploatirani su na 15-tak mjesta: Terezino
Polje, Crni Zatonj, Podravski Majkovac, Homok Zatonj, Budakovac, Gaite, Zano,
Moslavina Podravska, ag, Nard, Jagodnjak itd. Pijesci se sastoje od zrnaca kremena (25-45
%), feldspata (25-45 %), stijenja (16-30 %) i muskovita (3-15 %). Osim toga, pijesaka ima i u
potonim dolinama na SI obodu Papuka.
3) U Hrvatskom Zagorju ima vie neistraenih pjeskokopa i to panonske (Poljana) i
gornjopontske starosti (Ivani, Sela, Krapinske Toplice, Radoboj i dr.). U Radoboju su
svojevremeno provedena istraivanja za potrebe ljevarske industrije. Rezultati su ukazali da je
sirovina neodgovarajua, to ne iskljuuje uporabu u neke druge svrhe..
4) Na junim obroncima Moslavake gore registrirani su pijesci donjomiocenske, badenske i
pliocenske starosti. Vaeni su na vie mjesta, no, najpoznatija su dva povrinska kopa:
-donjomiocenski u Gornjoj Jelenskoj s etaom svojevremeno visokom 12-tak metara i
-gornjopontski u okolicu Moslavake Slatine (S od Kutine) visine etaa oko 30 m.
5) Na pribreju Psunja, u predjelu Subocke, uz leita kvarcnih pijesaka Jagma i Medinac, i
drugdje nalaze se kopovi pliocenskih pijesaka koriteni za buku. Na rubu Poeke gore
vana su dva leita. Jedno je u podruju Srednjega Lipovca (dobra sirovina za izradu
pjeano-vapnene opeke), a drugo, donjomiocensko i badensko, je u podruju Pavlovaca.
Badenski su vapnenakog sastava, pogodni za kalcitizaciju tala i u industriji boja.
6) Uz Savu, od Rugvice do Siska i upanje, vie je kopova pijesaka (Lukavec, Gue, Bobovac,
upanja, Bonjaci, Rajevo Selo) nastalo za potrebe lokalnog puanstva. Prema analizama iz
Rajeva Sela pijesak sadrava zrnca kremena, karbonata i stijenja.
7) Na junim padinama Zrinske gore razvijen je sloj pliocenskog pijeska debljine 10 m, a rezerve
su vie stotina tisua tona. U Trgovskoj gori (Lebrnica) lee pijesci nastali troenjem
trijaskih dolomita sa zalihama u milijunima tona.
8) U okolici Sinja kraj Turjaka nalazi se leite kvartarnih, dobro sortiranih vapnenakih pijesaka
koji se u prolosti vadio u kopu 100m x 60m x 4m. Valjalo bi predvidjeti istraivanja.
9) Na est otoka postoje znaajnije koliine pijesaka:
- na Krku (ilo, kvartarne starosti, sastava kalcitno-kremenog),
- na Brau (crveni kvartarni pijesci kraj Puia i bijeli vapnenaki kraj Draevice),
- na Hvaru (JI od Staroga Grada, pleistocenski karbonatni pijesci i pjeenjaci debljine do
25 m),
- na Visu (Draevo polje, Zlo polje i Borovo polje kvartarne starosti),
- na Koruli (kraj Lumbarde i u okolici Smokvice, vjerojatno eolskoga podrijetla, sa
dobro zaobljenima i sortiranim zrnima i s prosjeno 51,48% SiO
2
, debljine do 15 m,
koliine neiscrpne),
- na Mljetu (istraeno leite Pinjevica za izradu pjeano-vapnenih opeka, u pijesku
prevladavaju zrna kvarca i kalcita, debljina leita je vea od 5 m, a rezerve su od 1 do
nekoliko milijuna tona.

(11) ljunak
Leita ljunaka lee prema geolokoj starosti u tri horizonta. To su:
ljunci unutar miocenskih i pliocenskih te pliocensko-pleistocenskih sedimenata u
sjevernoj Hrvatskoj;
ljunci kvartarnih nanosa u gornjim tokovima rijeka Mure, Drave, Save i Kupe, koji
svojom rasprostranjenou, rezervama i kvalitetom predstavljaju najvanija i
najznaajnija leita,
ljunci nakupljeni u krkim poljima u Dinaridima.
Za ovu prigodu razlueno je u RH est veih regija, podruja ili cjelina u kojima se nalaze leita
ljunka i koja su ve ili u eksploataciji ili su relativno dobro istraena. Ovdje svakako treba
istaknuti da gotovo redovito uz ljunke dolazi i stanovita koliina pijesaka. U skladu s njihovim
udjelima kao granulometrijskih frakcija, taloine mogu biti relativno isti ljunak, pjeskoviti
ljunak ili ljunkoviti pijesak. To znai da se iz nekih leita ili dijelova leita ljunaka
eksploatira i stanovita koliina pijeska.
1) U Meimurju su otkrivena dva horizonta sa ljuncima pliocensko-pleistocenske starosti. Prvi
se protee izmeu Murskog Sredia i Peklenice u debljini od 10 m. Drugi je horizont
holocenski nanos Mure s brojnim kopovima (Sv. Martin na Muri, Kriovec, Podturen,
Letenjski Most i dr.). U sastavu ljunaka prevladavaju valutice kremena, te eruptivnih i
metamorfnih stijena.
2) Dolina Drave predstavlja najvei niz leita kvartarnih ljunaka u RH, a protee se od Vratna
na zapadu do Terezina Polja na istoku. Naime, leita imaju veliku rasprostranjenost, veliku
debljinu, ljunci su isti (valutice kremena, metamorfnih i eruptivnih stijena) i povoljnoga
granulometrijskoga sastava. Najvei je broj radilita od Vratnika, preko Varadina i akovca
do Legrada gdje debljina nanosa raste od 10 m (Vratno) do 90-100 m (Prelog-Koprivnica-
Legrad). U istom smjeru opada i promjer valutica. Posljednjih godina ljunak se vadi u veim
koliinama u podruju Puina, Totovca, oderice, Gabajeve Grede, Ferdinandovca,
anatoga Polja i Terezina Polja.
3) Uzdu SI obronaka Bilogore, u zoni dugoj 70 km od Reke (Koprivnica) do Bistrice (Slatina)
nalaze se najpoznatija brdska leita pliocensko-pleistocenske starosti (Belvederski
slojevi), debela od 15 do 50 m. Valutice su preteno kremene uz neto eruptivnih i
metamorfnih stijena te pjeenjaka i ronjaka.
4) U iroj okolici Zagreba (Zagrebako Posavlje) nalaze se vrijedne zalihe ljunaka pliocensko-
pleistocenske starosti (Vukomerike Gorice) te osobito vrijedne zalihe kvartarnih jezerskih te
rijenih ljunanih taloina u dolini Save. Tzv. savski ljunci vade se u brojnim ljunarama
s obje obale Save, poevi od Bregane na SZ pa do crte Rugvica-Vukojevac na JI. Odnedavno
eksploatacija se odvija u Rakitju, Lomnici, Novom iu, iz Save kraj Podsuseda i kod
Jankomirskog mosta. Istraivanja iz 1985. godine su ukazala na vei broj novih moguih
lokacija vaenja. Mlai sloj ljunaka je holocenski i karbonatnoga sastava (uglavnom
vapnenjakog), a stariji sloj je pleistocenski i siliciklastinog sastava.
5) U Lici se ljunci nalaze u krkim poljima: Korenikom, Bijelom, Krbavskom i Likom.
Znaajni su pleistocenski proluvijalni ljunci u Krbavskom polju gdje su debeli 50 m.
Vapnenjakog su sastava i sadre pjeanu komponentu. ii su u JI dijelu polja. Recentno
se vade velike koliine na lokalitetima Papua-Kriajica (JI od Medka) u Likom polju.
6) Grobniko polje jedino je mjesto u Hrvatskom primorju s ekonomski zanimljivim koliinama
ljunka (i pijeska). Radi se o 30-tak m debelim kvartarnim loe sortiranim taloinama u kojih
su valutice uglavnom vapnenjake i dolomitne.

(12) Ciglarske gline
U RH postoje mnogobrojna leita ciglarskih glina pogodnih za proizvodnju barem nekog
ciglarskog proizvoda, pa ne iznenauje da je u pripremi za pregled povijesti ciglarske djelatnosti
u nas jo pred desetak godina ustanovljeno, da je tradicija organizirane ciglarske proizvodnje
duga vie od stoljea, te da je u tom razdoblju eksploatirano oko 300 leita mineralne sirovine.
Za ciglarsku proizvodnju rabljeni su ili se rabe razliiti genetski tipovi pleistocenskih i holocenih
taloina (prapor i njegovi ekvivalenti odlagani u jezerskoj i jezersko-barskoj sredini, holocenski
deluvijalni i deluvijalno-proluvijalni sedimenti, nanosi potoka i rjeica itd.), polovicom XX. st. u
RH su radile 204 ciglane, vremenom se taj broj smanjivao (jedne su jednostavno bile suvine,
druge nisu opstale zbog organizacijskih potekoa, tree zbog konkurentnosti novih proizvoda
koji su zahtijevali sirovinu kakve u nekim glinitima nema, ...), tako da ih se po popisu iz 1990.
godine odralo etrdesetak. Od tih, puno se ciglana razvilo u objekte industrijskoga tipa s
djelomino ili potpuno mehaniziranom i automatiziranom proizvodnjom od glinokopa do
zavrnog proizvoda, objekte koji vie ne ovise o udaljenosti glinita, godinjem dobu,
energentima i sl. Veliinu i znaenje tih tvornica ilustrira i podatak da je u to vrijeme 35 %
ciglarske produkcije u bivoj SFRJ ostvarivano u RH. Osamostaljenjem drave i nakon
Domovinskog rata zahvaljujui kvalitetnim sirovinama proizvodnja ciglarske robe nastavljena je
u veini ciglana, obnovljeni su objekti oteeni u ratu, podignuti su novi pogoni, veliko
zanimanje i konkretnost u tom smislu nadola je od stranih trgovakih drutava (Wienerberger,
Tondach, Opeco,...), tako da je u naoj zemlji aktivno danas oko 35 ciglana.
Glavnina proizvodnje koncentrirana je u podruju sjeverno od Kupe i Save, gdje je kvalitetne
sirovine u izobilju, a ine je gornjopleistocenski prapor i varijeteti praporolikih sedimenata
taloenih u vodenoj sredini. Ovi su sedimenti na velikim prostranstvima postojanih
granulometrijskih karakteristika (preteito silt; samo mjestimice, npr. u Reici kraj Karlovca i
akovu previe je glinovite frakcije i gline su premasne pa im je nuno dodavati pijeska),
mineralnoga (kvarc, hidrotinjci, 10 20 %

kaolinita, montmorilonit, feldspati, klorit) i
kemijskoga sastava (SiO
2
najee 55 65 %, Al
2
O
3
15 20 %, Fe
2
O
3
4 7 %, karbonati 1 6
%) te tehnolokih svojstava (ovo potonje moda najbolje ilustrira proizvodnja crijepa, u pogledu
kakvoe gline najzahtijevnijega proizvoda u ciglarskoj industriji, kojega se danas ponajvie
proizvodi u Vinkovcima i dosta udaljenom akovu, a pred vie od sedam desetljea najvie ga
se pravilo u Vukovaru). Uz to to ih nalazimo diljem sjeverne Hrvatske, navedene naslage su
najee zamjetnih debljina (10 40 m) tako da je rije o praktiki neograninim geolokim
zalihama ciglarskih glina. Najpoznatija leita prapora i/ili barskoga lesa jesu:
- u Meimurju: enkovec, Zasadbreg;
- du sjevernoga podnoja Ivanice, SI podnoja Varadinskotoplikog gorja,
Bilogore, Papuka i Krndije: Lepoglava, Cerje Tuno (glinite Cerje Tuno, ret i
Lukavec), Turin (Cukavec), Ludbreg (Ludbreki Vinogradi), Koprivnica (Reka,
Ribnjak), Virovitica, (Bilo-Jasena, Radin, Potok), Slatina, (Sladojevci), Naice
(Kuklje)
- na junim pristrancima Kalnika i Bilogore: Krievci (Guerovac), Rovie, Bjelovar,
Veliko Trojstvo (Dominkovica, Paulovac)
- u prostoru od Zagreba preko Vrbovca do Garenice, Poeke kotline te junih
obronaka Dilja do Cvelferije: Zagreb (Grmoica), Sesvete (Novaica), Soblinec,
Mraclin, Vrbovec (urite), Garenica, Graberje (juno od Kutjeva), unjevci (SI od
Slavonskog broda), upanja (Ciglane)
- u podruju Osijek akovo Vinkovci (Dren, Slavonka), Cerna, Stari Jankovci,
Ilok (Alvaluci)
- u Karlovakom Pokupju te rubnim dijelovima Korduna i Banovine neto junije od
Kupe: Karlovac (glinite Reica), Gvozd (Blatua, Blatua emernica), Petrinja
(Brkovec, Drenina i aina sjeverno od Kupe).
Osim prapora i njemu slinih tvorevina u sjevernoj Hrvatskoj kao ciglarske gline iskoritavaju se
jo gline i iz starijih stratigrafskih razina, a i holocenski sedimenti. Smatra se da su u Cerju
Tunome dublji horizonti nekih otkopavanih glinita pliocenske starosti, glinama u Bedekovini
pripisuje se pliocensko-pleistocenska starost, dok u Podrutama sirovinu ine materijali nastali
troenjem pontskih sedimenata (navlastito lapora), a u nekadanjoj ciglani Vinipotok sjeverno od
Zlatara otkopavano je neto i lapora.
Iz veine od netom nabrojenih glinita otkopava se materijal za proizvodnju irokog asortimana
ciglarske robe tako da se u ovome dijelu RH proizvodi blok cigli s horizontalnim i vertikalnim
upljinama, puna i uplja klasina cigla, blokovi za meukatne konstrukcije, rjee gredice i
fasadna cigla, a najrjee crijep (radi ga se u Bedekovini, akovu i Vinkovcima). Treba dodati
da su gline nekih glinita pogodne i za izradu porozne keramike (npr. glina iz enkovca i okolice
Sesveta, a u Orahovici keramika industrija temelji svoju proizvodnju na materijalu kakav je
neko rabljen za pravljenje cigle!), a proizvodio se i ekspandirani materijal.
Za razliku od sjevernoga, u preostalom dijelu zemlje, zbog drugaije geoloke grae, nalazita
glina koje kvalitetom i koliinama udovoljavaju kriterijima dananje ciglarske industrije,
izuzmemo li Istru, rijetka su. Nalazi ih se u Gorskome Kotaru (Kupjak) i Lici (podruje
Peruia, Gospia, Pazarita). Uglavnom je rije o materijalima deluvijalno-proluvijalnoga
podrijetla, nastalim troenjem trijaskih klastita, a neko poznate ciglane u Kupjaku i Peruiu
vie ne rade.
U Istri su najapoznatija glinita u okolici Pazina. U nedalekom Cerovlju radi ciglana koja
iskoritava gline nastale rastrobom eocenskih flikih lapora (okonturena su leita Rakov potok
i Vale Novaki). Malo je, meutim, poznato da u Istri ima jo sirovine koja bi se mogla koristiti
u ciglarstvu. Rije je o glinama to ispunjavaju depresije u vapnencima donje i gornje krede u
irem podruju Buja, Rovinja i drugdje, a za koje je utvreno da bi se mogle uporabiti u
keramikoj i ciglarskoj industriji (vidjeti: KERAMIKE GLINE).
Juni dio Hrvatske oskudijeva ciglarskim glinama. Svojedobno su istraena leita istono od
Nina (lokalitet Grbe), u prolosti je radila ciglana u Kninu (od davnine poznato leite
pleistocenskih glina u Strmici i u novije doba kao potencijal istraeno leite Dronjkova glavica),
dok je u Sinju za potrebe tamonje ciglane rabljena glina iz Rudue, a spravljan je i najneobiniji
kompozit u hrvatskome ciglarstvu kao sirovina koriteni su permskotrijaski peliti iz Suhaa
kojima je dodavano 15 20 % neogenskih glinovitih boksita.

(13) Arhitektonsko-graevni kamen
Koritenje i upraba arhitektonsko-graevnoga kamena na hrvatskome ozemlju poznata je jo iz
predantikoga razdoblja, iz tzv. Ilirskih vremena i neprekinuto traje do danas. Povijesni podatci o
nekadanjim kamenolomima i dananji aktivni kamenolomi ukazuju da je najvei broj poznatih i
potencijalnih leita arhitektonsko-graevnoga kamena u krkome podruju RH.
S obzirom na petroloku raznolikost naslaga sa stijenama pogodnim za proizvodnju
arhitektonsko-graevnoga kamena u RH potencijali bi bili znaajno iznad dananjih proizvodnih
ostvaraja. Meutim, kako je hrvatsko tlo u tektonski aktivnome, perimediteranskome podruju i
kroz svoju geoloku povijest pretrpjelo mnogobrojne tektonsko-strukturne deformacije tako su i
leita arhitektonsko-graevnoga kamena viestruko tektonski poremeena do najsitnijih
dimenzija. U takvim okolnostima iz inae arhitektonski poznato kvalitetnih materijala, poput
magmatskih i metamorfnih stijena, nemogue je vaenje blokova zadovoljavajuih dimenzija.
Stoga i nije udno da su naa najpoznatija leita u sedimentnim stijenama krkoga podruja.
U opisivanju leita arhitektonsko-graevnoga kamena teite e biti na sadanjim aktivnim
kamenolomima, ali e se spomenuti i pojedini nekadanji jer oni zajedniki odreuju i
perspektivnost dotinoga podruja. Prikazat e se najprije stanje u panonskome podruju, a
potom u krkome idui od sjevera prema jugu.
1) Hrvatsko Zagorje, Medvednica i Samoborsko gorje
Gotovo da i nema recentne eksploatacije. Povremeno su se vadili zeleni kriljavci, a nekada
jo i mramori i mramorizirani vapnenci u Medvednici te karniki ploasti vapnenci u
Lipovekoj Gradini u Samoborskome gorju. Donedavno su se iskoritavali badenski vapnenci
u Vinici (vinicit) i Pisanoj peini, a litavac u Bizeku i Vrape potoku.
2) Moslavaka gora i Slavonske gore
Ovo je podruje jedino u RH perspektivno za iskoritavanje magmatskih i metamorfnih
stijena kao arhitektonsko-graevnoga kamena. Graniti i gnajsovi povremeno su se vadili u
Moslavakoj gori, Papuku (Buje), i Psunju (eovica). Uz to, Slavonske gore predstavljaju
potencijalno podruje i za iskoritavanje metamorfnih stijena (kvarciti, amfiboliti, gnajsovi).
Od sedimentnih stijena na obodima ovih gora postoje mogunosti iskoritavanja neogenskih
karbonata, prvenstveno litotamnijskoga vapnenca - litavca.
3) Lika i Velebit
Prema dosadanjim spoznajama o mogunosti postojanja kvalitetnog arhitektonsko-
graevnoga kamena u Lici su vrlo male. Na nekoliko lokaliteta (uta Lokva, Debelo brdo-
Gospi, Lovinac, Riice, Mali Halan) vadio se tamni litiotis vapnenac, tipa negro- fiorit.
Taj donjojurski vapnenac kao i debelo uslojeni sivi vapnenac srednje jure ostaju jedini
potencijalni materijali za arhitektonsko-graevni kamen u ovome podruju. U Velebitu podno
Tulovih greda postoji kamenolom arhitektonsko-graevnoga kamena vrsta Romanovac-
Tulovac u tercijarnim Jelarskim breama. Na tom je lokalitetu ogranienih eksploatacijskih
koliina, a nalazi se i u parku prirode, ali ima perspektivu u drugim mjestima u Lici gdje ima
ovih brea (Grab).
4) Istra
Istra je najbogatija arhitektonsko-graevnim kamenom. Radi se uglavnome o vapnencima
mlae jure i krede. S obzirom na bogatu arhitektonsko-graevnu povijest razliitih vrsta
istarskih vapnenaca spomenut e se samo oni iz danas aktivnih i povremeno aktivnih
kamenoloma.
Gornjojurski kirmenjak vapnenci vade se danas samo u kamenolomima u okolici sela
Kirmenjak. U prolosti ova vrsta kamena je pod nazivima Pietra d'Istria i Orsera vaena
u podruju izmeu Porea i Rovinja, osobito u Vrsaru i Funtani za gradnju palaa u Veneciji i
Raveni. Donjokredni kamen istarski uti vadi se u nizu kamenoloma u okolici Kanfanara, a
u jednome ak i rudarenjem zbog sve deblje krovine (slino kao nekada u cenomanskome Sv.
Stjepanu u Istarskim Toplicama) i u Selini. Neko su od ovoga kamena iz Seline, Bala,
Negrina i otoia Sv. Jeronim graene palae po Austrougarskoj, naroito u Trstu i Beu. Od
gornjokrednih, donjocenomanske je starosti kamenolom Vinkuran od kojega je graena arena
u Puli, a gornjocenomanske Lucija kraj Zrenja. Turonske je starosti kamenolom Valtura. Pred
25-30 godina iskoritavali su se i eocenski numulitni vapnenci u Lupoglavu i numulitne bree
u Graiu.
5) Dalmacija
Prema donedavnim i recentnim aktivnostima u Dalmaciji se mogu izdvojiti slijedea
podruja: sjeverna Dalmacija, podruje ibenik - Trogir, Poljica, otoci Bra, Hvar i Korula
te Dubrovako primorje.
Arhitektonsko-graevni kamen u sjevernoj Dalmaciji od Obrovca preko Benkovca do Drnia
i prema Sinju vezan je za Promina-naslage. Kamenolomi u prominskim konglomeratima su u
Mariima, Pakovu selu i Neoriu - arhitektonsko-graevni kamen multikolor. Ploasti
prominski vapnenci vade se u okolici Benkovca (benkovaki kamen). U okolici Drnia
istraivani su i potencijalni su kao arhitektonsko-graevni kamen srednjojurski vapnenci
Midenjaka, gornjokredni Pari i itni.
U podruju ibenik - Trogir arhitektonsko-graevni kamen vezan je preteito za
gornjokredne vapnence. To su kamenolomi Krtolin, Vrsine, Seget i Plano, U ovoj skupini su
najpoznatiji kamenolomi u Segetu od kojih su graeni dijelovi Dioklecijanove palae u Splitu
i srednjovjekovni Trogir (katedrala!). Kamenolom prominskoga konglomerata Radonji je
kod Konjevrata, a prominskoga vapnenca tipa alkasin u Gornjemu Radoiu.
Okolica Donjega Doca u Zamosorskim Poljicama bogata je vrstama arhitektonsko-
graevnoga kamena. Postoje kamenolomi u gornjokrednim vapnencima kamena tipa dolit,
mosor i fantazija te eocenski kalkarenit jadran zeleni.
I na otoku Brau kamenarstvo ima dugu tradiciju. Nekada su postojali kamenolomi po
itavome otoku, a danas su aktivni uglavnome u okolici Puia. Koriste se razliite vrste
gornjokrednih vapnenaca koje se skupno esto naziva braki mramori. Najpoznatije su
vrste sivac, rasotica, pa veselje, san oro i dr., koji imaju svoje podtipove
makjato, venato, unito i fjorito. Brakim kamenom graene su sve palae, kue i
crkve na otoku, Dioklecijanova palaa u Splitu, zgrada UN-a u New Yorku, najvei hoteli u
Dubrovniku, mnoge javne graevine u Zagrebu itd.
Korulanskim kamenom gornjokredne starosti graen je i srednjovjekovni Dubrovnik. U
Dubrovakom primorju eksploatiraju se u Visoanima gornjokredni vapnenci tipa unito i
fjorito.
Tablica 2.1-4 Nemetalne mineralne sirovine umjerenoga potencijala i
ogranienih rezervi

minerali i stijene/sirovina lokacije uporaba
1. keramike i vatrostalne
gline
8 keramika industrija, vatrostalni materijal, kemijska industrija
2. bentonitne gline 5 naftna industrija, vatrostalni materijali, metalurgija, prehrana i
prehrambena industrija, farmaceutska industrija, kozmetika industrija
3. kremeni pijesci i
pjeenjaci
15? industrija stakla, metalurgija, keramika industrija, vatrostalni
materijali, abrazivi, brusni i rezajui materijali, industrija vlakna
4. ostale kremene sirovine
(ronjaci,kvarciti, pegmatiti)
> 10 industrija stakla, metalurgija, keramika industrija, vatrostalni
materijali, abrazivi, brusni i rezajui materijali, industrija vlakna
5. barit (teac) 3 naftna industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja,
kemijska ondustrija, industrija stakla
6. feldspati (glinenci) 3 keramika industrija, industrija stakla, abrazivi, brusni i rezajui
materijali
7. grafit 2 vatrostalni materijali, elektroindustrija, strojarstvo, metalurgija
8. milovka (talk) 1 keramika industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja,
agronomija, tekstilna industrija, kozmetika industrija, farmaceutska
industrija
9. pirofilit 1 metalurgija, keramika industrija, punila u industriji papira, plastike,
gume i boja, farmaceutska industrija
10. sumpor 2 kemijska industrija, gnojivo, kozmetika industrija, farmaceutska
industrija
11. tinjci 3 elektroindustrija, industrija graevinskog materijala, industrija boja,
punila u industriji papira, plastike, gume i boja
12. oksidi i hidroksidi
eljeza(uti oker)
1 prirodni pigment, industrija boja, industrija graevinskog materijala,
keramika industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja
13. boksiti 11 abrazivi, brusni i rezajui materijali, vatrostalni materijali, industrija
graevinskog materijala
14. kreda jezerska 6 punila u industriji papira, plastike, gume i boja, industrija boja,
industrija papira, industrija plastike, prehrana i prehrambena
industrija, ivotinjska hrana
15. tufovi 6 industrija graevinskog materijala, punila u industriji papira, plastike,
gume i boja
16. peliti (kriljavci) 3 industrija graevinskog materijala, industrija boja, proizvodnja
ekspandiranih materijala i u ciglarstvu

(1) Keramike i vatrostalne gline
U RH su poznata brojna leita i pojave materijala uporabljivih u keramikoj industriji. U
poetku se istraivalo i eksploatiralo iskljuivo klasine keramike gline, zastupljene preteito
bijelim kaolinskim glinama, a kasnije kad su se kriteriji donekle promijenili pa su vrijednost
sirovine za proizvodnju keramikih proizvoda dobili i drugi materijali: prapor (u Orahovici),
gline to ih se nalazi u Lici u leitima trijaskih boksita (Vrace, Rudopolje i Baek, u kojem
nema boksita), gline iz osebujnih leita u krednim naslagama u Istri, a u novije vrijeme
pogodnima za preradu u keramikoj industriji ocijenjeni su i kalniki kredni ejlovi te produkti
njihova troenja. Najpoznatija i najvrednija leita keramikih glina otkrivena su dosad unutar
pliocenskih i pliocensko-pleistocenskih naslaga u Hrvatskom zagorju, Kordunu i Banovini te u
Zrinskoj gori. Ovamo moemo uvrstiti i prethodno spomenuta leita u Orahovici, Lici i Istri te
jedno leite kraj Nina. Neke od glina iskazuju i dobra vatrostalna svojstva (glina u Bedekovini,
Blatui, Pedlju,...), a leite Grahovljani (SI od Pakraca) izrijekom se uvijek tretiralo kao
leite vatrostalnih glina, pijesaka i ljunkovitih pijesaka. Istaknimo uvodno jo samo to, da
najtraenijih glina u keramikoj industriji kaolina ima moda jo jedino u naputenom
rudniku u Katinovcu (u Banovini), a prema nekim turim zapisima moglo bi ga se nai i u
predjelu takorovca (7 8 km SI od Dugoga Sela).
Najvea i gospodarstveno najznaajnija leita u Hrvatskome zagorju su u Bedekovini,
Dubravi i u okolici Dubravice.
U Dubravi su neko bila poznata tri leita glina, istaloenih u obliku proslojaka, veih i manjih
lea unutar naslaga pliocensko-pleistocenske starosti. Debljine glina u leitima promjenljive su:
1,5 5 m; 3 9 m; 1,5 2 m, a u prosjeku su odreivane kao kaolinitno-ilitne ili ilitno-
kaolinitne. Gline su uporabive za proizvodnju fine keramike, zidnih i podnih ploica, poroznih
elektrinih izolatora, rabljene su ak za pripremanje isplake i smjesa za injektiranje. Pod imenom
pikovine glina se 1905. godine spominje u jednome popisu vatrostalnih glina. Iskoritavanje
glina otpoelo je pred Prvi svjetski rat, posebice intenzivno iskoritavane nakon drugoga
svjetskog rata, tako da su prema nekim zapisima leita s kvalitetnijom glinom (Gmajna i
Krine) sa zalihama bila pri kraju. Meutim, po nekim indicijama glina se u Dubravi i nadalje
otkopava.
U Bedekovini keramike su gline, kao i u Dubravi, pliocensko-pleistocenske starosti. Istiu se
dva leita: Jankoveko (zapadno leite, produktivni horizont debeo desetak m) i urevii
(istono leite, gline debele 8 m). U mineralnom sastavu glina dominiraju montmorilonit i
kaolinit. Tehnolokim ispitivanjem utvreno je da su gline iz ovdanjih leita uporabive za
izradu fasadnih ploica, vatrostalnih proizvoda (SK 26 28, proizvodnja kanalizacijskih cijevi,
amotne opeke, kamentine itd.). Gline se iskoritavaju i danas.
U okolici Dubravice, tonije u Dubravi umi (lokalitet Krine gorice), otkrivena je lea gline
uporabive u keramikoj i ciglarskoj industriji. Leite se nalazi unutar pliocenskih sedimenata,
dua os lee iznosi oko 200 m, kraa 120 m, debljina joj je 12,7 m. Mineralni sastav gline ine
montmorilonit, kaolinit i ilit u razliitim omjerima. Gline su uporabive u proizvodnju podnih,
zidnih i fasadanih ploica, a one slabije kakvoe za proizvodnju grube keramike. Gline iz
opisana leita prema popisu eksploatacijskih polja iskoritava Inker iz Zapreia.
Leita pliocensko-pleistocenskih keramikih glina slinih onima u Bedekovini i Dubravi
moglo bi se nai i u savskome tercijarnom bazenu, u podruju Rakov Potok Galgovo.
U Kalniku se kao potencijalna sirovina za keramiku industriju preporuuju kredni ejlovi.
Analizom uzoraka iz podruja Retkog brda utvreno je da se sastoje od kvarca (25 %), kaolinita
(20 %), montmorilonita (20 %) i ilita (15 %) te je sediment odreen kao mjeavina kaolinitno-
montmorilonitno-ilitne gline i kvarca. Slian je sastav i pliocensko-pleistocenskih glina u okolici
Krievaca, ime i gline i ejlovi postaju potencijalna sirovina za izradu keramikih proizvoda.
U trokutu takorovec Banje Selo Hrelinec takorovec (7 8 km SI od Dugoga Sela)
davno su otkrivene bijele i druge gline kojima do danas nije pridavano vee znaenje
(zaboravljene su?). U tom su prostoru prva istraivanja provedena 1938. godine (usjeci, rovovi,
jedna buotina), kad se glinu namjeravalo otkopavati za potrebe keramike radionice. Utvreno
je da se ispod 4 m debelih utih pjeskovitih glina u intervalu 4 10 m nalazi bijela glina, a od 10
12 m bijela masna glina, koju je keramiki majstor ocijenio kao pravi kaolin. Dublje nije
bueno, mjesto radova nepoznato je, a uz izloeno, u jednom zapisu navodi se pak da su u
takorovcu razvijene crvene i bijele gline iz kojih je pravljen amot, dok je 1951. g. u ovome
podruju (na nekoj novoj lokaciji?) buenjem naena utoplaviasta, sivoplava i plava glina
debela 4,5 m (interval 2,10 6,70 m) za koju se pretpostavljalo da bi odgovarala za proizvodnju
keramike. Budui da se naslaga slinih glina nalazilo i prigodom kopanja seoskih bunara
podruje takorovca uputno bi bilo podrobnije istraiti.
Nalazita vatrostalnih materijala SI od Pakraca poznata su dugo pa su nakon Drugoga svjetskog
rata otkopavani za potrebe ljevaonica u Daruvaru i Poegi glinoviti pijesci na Delinu brdu i
pjeskovite gline u podruju Sigrovca. U blioj prolosti istraeno je leite Grahovljani,
otkriveno unutar gornjopontskih sedimenata. Graa leita jednostavna je: ispod 4,0 6,5 m
debele krovine pliocensko-pleistocenskih ljunaka i pijesaka slijede vatrostalne gline te
pjeskovite gline (produktivni kompleks debeo 15 m u sjevernom dijelu leita, prema jugu
zadebljava na 25 m) i u podini kremeni pijesci. U stupu uporabivih naslaga mogu se luiti tri
sloja masnih glina: gornji, debeo 1,00 3,20 m); srednji debljine 0,55 2,40 m; donji, 2,60
3,40 m. Preostali dio leita ine pjeskovite i ljunkovite sive i svijetlosive gline s mjestiminim
prijelazima u zaglinjene srednjozrnate i krupnozrnate pijeske i kremene ljunke. Sastav glina u
svim je varijetetima isti, tako da i pjeskovite i ljunkovite gline uz dodatak vode imaju visoku
plastinost. U mineralnoj paragenezi glina zastupljeni su ilit, kaolinit, montmorilonit, kvarc,
feldspat i muskovit. Ispitivanjem vatrostalnosti kvalitetnijih glina dobivene su vrijednosti SK 27
28, samo neke gline iz buotina i raskopa bile su postojane na temperaturi iznad 1 200
o
C, a dio
i do temperature 1 400
o
C. Smjesa glina i pjeskovito-ljunkovitih glina iz Grahovljana rabi se u
ljevaonici; koliine sirovine u leitu mogu zadovoljiti potrebe ljevaonice desetljeima.
U Orahovici nalazi se jedina tvornica u RH koja temelji proizvodnju keramike na zalihama
prapora u oblinjem leitu. Prapor je prvo rabljen kao sirovina mjesne ciglane, dok se kasnije
otpoelo s proizvodnjom keramikih ploica. Svojedobno je okontureno leite veliine 5 ha i 11
m debelim naslagama. Mineraloki rije je o kaolinitno-ilitno-montmorilonitnim siltovima.
Sirovina spada u skupinu srednje plastinih (voda potrebna za obradu 22 %), suenjem se stee
6,9 %, boja uzoraka peenih na 870
o
C je cigla-crvena, na 950
o
C tamnija cigla-crvena, na 1 030
o
C cigla-crvena do bordo-crvena.
Dio Korduna i Banovine te podruja na obodu Zrinske i Trgovske gore obiluju nalazitima
keramikih (i vatrostalnih glina), tovie rije je o prostoru s ponajveom koncentracijom leita
ovih sirovina u naoj zemlji, pri emu postoji mogunost da se, uz poznata, u budunosti otkriju i
nova leita. U sjevernome i SI podnoju Petrove gore sva se otkrivena glinita nalaze unutar
pliocensko-pleistocenskih sedimenata, dok su ona SZ i zapadno od Dvora istaloena unutar
naslaga mlaega pliocena (roman). Rudna tijela u najpoznatijim leitima dugaka su esto i po
nekoliko stotina metara i debela 5 10 pa i vie metara. Sastavom gline su razliita tipa
kaolinitne, ilitne, kaolinitno-ilitne, ili kaolinitno-ilitno-montmorilonitne. Najvea leita
otkrivena su na slijedeim lokacijama:
- Ivoevi gaj: nalazita poznata prije Drugog svjetskog rata u okolici istoimena sela,
potom kraj Kresovia i u Kolariu jarku; u popisu eksploatacijskih polja evidentirano
polje povrine gotovo 150 ha; vatrostalnost gline: SK 19 20;
- Kokirevo: ve prvim radovima (1948. g.) utvreno je da se glina rasprostire u prostoru
veliine 0,3 km
2
, dok su kod groblja naeni tragovi ranije eksplotacije; debljina glina je
oko 5 6 m, spominju se i debljine 2 3 m, ali i vee od 10 m. Na brdu Stankovcu
otkriven je nastavak leita Kokirevo, glina je debela 1,5 7,0 m i ima dobra
vatrostalna svojstva (SK 26 29); danas je u prostoru Kokireva okontureno
eksploatacijsko polje povrine vee od 120 ha;
- Mazalica: u leitu postoji nekoliko vrsta glina koje se pale u razliitim tonovima i
pogodne su za izradu podnih, zidnih i klinker ploica; debljina glina I. kategorije (bijele
i svijetlosive, bez pijeska) iznosi 1 7 m (prosjeno 4 m); po novijim podacima u
Mazalici je izdvojeno eksploatacijsko polje povrine oko 15,5 ha;
- Blatua: jedno od najpoznatijih leita keramikih i vatrostalnih glina u RH; podaci o
leitu dosta su razliiti; prema jednome iz 1980. g. razabire se da su gline istaloene u
paleomorfolokim depresijama u obliku 2 8 m debelih lea, te da im se u podini
nalaze ljunci, a u krovini pijesci; glina je visokoplastina i moe se uporabiti za izradu
svih vrsta keramikih ploica, sanitarije, kamentine i klinker-glina za industriju
vatrostalnih materijala srednje i niske vatrostalnosti (ima SK 29 31 i za bive drave
kupovale su glinu amotare iz Jesenica i tora (u Sloveniji) i Aranelovcu (danas Srbija
i Crna Gora); zapadno od leita Blatue istraeno je leite Blatua groblje i
otkrivena lea gline debele 4 8 m, proslojena s tri horizonta pijeska debljina 0,2 4
m; glina je plastina, ima vatrostalnost SK 19 26 i moe se uporabiti u keramikoj
industriji;
- JI od Blatue naeno je leite keramike gline u Maarskom (ili Maarevu) brdu;
leite ima oblik lee koja je u sredinjem dijelu debela 16 m, dok prema rubovima
istanjuje na 2 3 m; najkvalitetnija glina debela je 2,2 3 m, pogodna je za izradu
zidnih, podnih i fasadnih ploica, a leite je ocijenjeno vrlo perspektivnim zbog
uporabivosti svih glina te blizine prometnice;
- na istonom rubu Petrove gore otkrivena su nalazita glina kojom prigodom su
zabiljeeni nalazi plavih, bijelih i sivih glina debljina veih od 10 m, a u jednoj buotini
ak 24 m; uz cestu Perna Pecka (lokalitet Peinsko brdo) glina je otkopavana jo prije
Drugoga svjetskog rata, tako da ovo podruje moemo ocijeniti vrlo povoljnim za
mogua budua istraivanja;
- Katinovac: u grebenu na kojem se nalazi ovo selo uoi Drugoga svjetskoga rata
otkopavan je isti, bijeli kaolin i po nekim prosudbama u leitu bi se moglo nai jo
nekoliko desetaka tisua tona ovakve gline; na glinitima Crkvine i Staro Selo (juno i
JI od Katinovca) uinjena su svojedobno orijentacijska istraivanja i utvreno je da
ondje slijed naslaga poinje sa ljuncima na kojima slijede sive, a na ovima
sivoukaste gline debljine 4 6 m; uinjena je probna obrada i glina bi se mogla
uporabiti kao primarna komponenta u masi za izradu podnih i zidnih ploica, pa bi ovaj
teren valjalo bolje istraiti;
- Meterize: leite se nalazi oko 1 km zapadno od Belinca i poznato je ve od vremena
kad su ondje otkopavane eljezne rude (oko 1920. godine); rudno tijelo ima oblik lee
dugake 240 m i debele 2 6 m; glina je kaolinitno-hidromuskovitna s primjesama
montmorilonita; koliko je poznato posljednja istraivanja provedena su 1970. godine
(Jugokeramika danas trgovako drutvo INKER d.d. Zaprei), utvreno je da u
leitu glina jo ima, ali se od eksploatacije odustalo zbog tehnikih potekoa (jamski
rad, poremeene naslage, tekui pijesci u krovini, poplavljen rudnik);
- Pedalj: u leitu na junim obroncima Zrinske gore bijele, sive ili crne gline izgrauju
gotovo horizontalno poloenu leu debljine 6 9 m; gline su sastavom kaolinitno-
montmorilonitno-ilitnoga tipa, a na njima su istaloeni sloj kremena pijeska debeo 2 m i
navie oko 15 m pjeskovite i siltozne gline; gline iz glavnoga leita su prije svega bile
poznate kao vatrostalne gline (SK 28 29), a uporabljive su za izradu keramikih
ploica, sanitarne keramike, kamentine i kiselootpornih proizvoda; geoloke zalihe
glina iznosile su oko 2 milijuna tona i bile su podloga za izgradnju tvornice keramikih
ploica u Rujevcu; danas su u Pedlju podijeljena dva eksplotacijska polja
trgovakom drutvu KIO KERAMIKA d.d. Orahovica (34 ha) i trgovakom drutvu
INKER d.d. Zaprei (34 ha).
U Lici su leita kaolinitnih glina razvijena na granici srednjotrijaskih karbonatnih naslaga i
transgresivno poloenih klastinih naslaga gornjega trijasa. Najee je rije o mjeovitim
leitima boksita, glinovitih boksita i boksitinih glina. Najpoznatija su leita Grgin brijeg,
Baek, Vrace i Rudopolje. U leitu Baek (desetak km JZ od Graaca), za razliku od ostalih,
razvijene su samo gline. Crvene su do tamnosmee boje, u mineralnom sastavu odreeni su
kaolinit, ilit, hematit i pirit, a prema rezultatima tehnolokih ispitivanja mogle bi se uporabiti u
industriji grube keramike. Velik je nedostatak leita to se nalazi u miniranom podruju.
U Istri su leita glina uporabljivih u keramikoj industriji naena u irem podruju Buja
(Monte, Valica, Nova Vas), potom istono od Rovinja (Campo Longo, Turnina, Sjenokoa I i II),
a spominje se i jo niz glinita: Marii, Kolone, panidiga, Gradina, Draevac, Valkarin,
Zajednika im je znaajka da su velikih povrina i znatnih debljina (10 i vie metara) i izgraena
od naslaga smeih i crvenkastih glina koje ispunjavaju depresije u vapnencima donje i gornje
krede i pokrivene su tanjim slojem crvenice. Na vrijednost nabrojenih leita upuuju osnovni
podaci o nekima od njih:
- Monte: istraene su dvije lokacije na prvoj (JZ od sela) radi se zapravo o dva leita
odvojena cestom, od kojih je vee (SZ) dolina duljine 1 km i irine 200 m 300 m, a
manje (JI) depresija veliine oko 300 m x 200 m, dok je na drugoj (JI od sela) istraeno
leite veliine 600 m x 300 m, a u svim leitima dokazana je debljina glina 9 10 m
(pri emu dio buotina nije dopro do podine); tehnolokim probama utvreno je da se
gline mogu primijeniti u proizvodnji zidnih, podnih, sintrovanih i klinker-ploica,
fasadnih ploica, a neki se kompoziti mogu uporabiti za proizvodnju kanalizacijskih
cijevi i kiselootpornih proizvoda; mogu se takoer uporabiti u ciglarskoj industriji;
- Valica: leite se nalazi u uskoj dolini, dugako je kojih 500 i iroko oko 160 m,
utvrena je debljina glina 10,5 11,5 m, a buenje je u glini prekinuto; glina je
uporabiva za izradu zidnih, podnih, sintrovanih i klinker-ploica, fasadnih ploica,
kanalizacijskih cijevi i kiselootpornih proizvoda);
- Nova Vas: leite je juno od sela, u dolini dugoj oko 220 m i irokoj kojih 120 m; u JI
dijelu leita bueno je kroz glinu 11 m i nije se doprlo do podine; ispitivanjem je
utvreno da se iz ovdanje gline mogu raditi gotovo isti proizvodi kao i iz glina u
leitima Monte i Valica.
Neka od slinih leita u okolici Buja i Rovinja otkopavana su za potrebe tvornice keramikih
proizvoda u Pinu.
Jedino znaajnije leite keramike gline nalazi se u Dalmaciji kraj Privlake (SZ od Nina).
Slijed naslaga zastupljen je izmjenom glinovitih siltova, lea siltoznih glina i proslojaka
kalkarenita. Spomenuti kalkareniti mogu se pratiti od Luice u Privlaki do Nina, a potencijalnu
sirovinu ine naslage taloene povie njih. Glina je montmorilonitno-kaolinitno-ilitnog tipa s
dosta vapnenca. Tehnolokim probama utvreno je da kompozit ima irok interval sintrovanja, a
zbog visoke plastinosti smatra se zanimljivom keramikom sirovinom te moe posluiti kao
dodatna komponenta u obradi pjeskovitih glina.

(2) Bentonitna glina
Bentonitne gline u RH su otkrivene u naslagama triju stratigrafskih razina: nalo ih se unutar
malmskih Leme-naslaga u Svilaji (tikovo, Maovice), u donjomiocenskim naslagama u
Hrvatskome zagorju (podruje Bednje) i JZ pribreju Moslavake gore (Gornja Jelenska), te u
badenskim sedimentima u Hrvatskome zagorju (Poljanska Luka, Radoboj), JZ pribreje
Moslavake gore (Ognjilo) i u Baranji (Bansko brdo nalazite neistraeno). Dosad nije
utvrena starost bentonitnih glina u Lici (Divoselo), ali ima pokazatelja da su one (i tufovi iz
kojih su nastale) neogenske starosti. Geneza svih nabrojenih glina identina je. Istraivanjem
strukture glina iz najpoznatijih leita utvreno je da su nastajale in situ, alteracijom
piroklastinih stijena, najee vitroklastinih tufova (Maovice tikovo, Poljanska Luka,
Gornja Jelenska) ili kristaloklastino-vitroklastinih lapilnih tufova (Bednja). U mineralnoj
paragenezi glina, uz dominantan mineral montmorilonit, u znaajnijoj koliini zastupljeni su
plagioklasti, esto zeolit, ponegdje ilit, kao akcesorni kremen, tinjci, klorit i dr.
U Svilaji bentonitne gline naene su unutar malmskih Leme-naslaga zastupljenih vapnencima,
dolomitiziranim vapnencima te dolomitima u izmjeni s radiolarijskim i kalcedonskim
ronjacima. Unutar dolomita i kremenih stijena postoje najmanje dva sloja glina, a istraena su
dva leita:
- u tikovu se slojevi po pruanju mogu pratiti 200 m, gornji je debeo najvie 1,2 m,
povremeno istanjuje na 0,2 m ili isklinjuje, dok debljina donjega iznosi 2,5 6 m;
- u Maovicama debljina gornjega sloja je promjenljiva, tako da su u raskopima izmjerene
vrijednosti 1,5 m, 2,5 m i 5,5 m, pa se moe pretpostaviti da se sloj od maksimalne
debljine istanjuje ili po pruanju raslojava, jer su istraivakim radovima u jaruzi
Bunari i u nekim buotinama naena tri sloja gline. Tehnolokim ispitivanjem gline iz
Maovica utvreno je da je ona uporabiva u industriji papira, sapuna i boja, moe se
koristiti u proizvodnji cementa, u smjesi za injektiranje i upotrijebiti za izradu
suspenzije za isplake. Peenjem na 1 280
o
C glina postaje bijela, zvonka i nesavitljiva i
dobro prima glazuru. Talite gline doputa da se moe uporabiti za izradu keramikih
proizvoda, no nedostatak joj je da se dosta stee.
Bentonitne gline iz Svilaje dosad nisu iskoritavane, izuzev jednom za probu, kad je pred
nekoliko desetljea otkopano 150 t gline za potrebe proizvodnje bijeloga cementa u Katel
Suurcu.
U Lici je dosad otkriveno jedno vee leite bentonitne gline. Nalazi se u Divoselu, tonije u
podruju istonoga dijela zaselka Vedro Polje. Leite je istraivano raskopima i buotinama na
povrini 300 m x 300 m, ali konaan sud o njegovu potencijalu nije dan. Glina jest kvalitetna
(tehnolokim ispitivanjem utvreno je da su pojedini kompozitni uzorci pogodni za izradu
isplanoga bentonita, ljevakoga bentonita te za pripremu dekolorantnih glina), spominju se tri
sloja (0,30 0,50 m; 1,60 2,20 m; 2,0 m), no njihov poloaj i meusobni odnosi nisu do kraja
razjanjeni, ini se, uz ostalo, iz zbog vrlo izglednog proslojavanja glina i tufova (koji su takoer
uporabivi). Dosta je pokazatelja koji upuuju da bi ovo leite bilo nuno podrobnije istraiti.
Vrlo znaajna nalazita bentonitnih glina poznata su u Hrvatskom zagorju gdje su one razvijene
u donjomiocenkim i badenskim sedimentima. Najznaajnija leita donjomiocenskih glina
nalaze se zapadno i SZ od Bednje. Istiu se dva leita:
- eprun: sloj gline debeo 1,10 2,00, iskoritavana je od 1959. do 1976. godine (kad je
otvoren rudnik aa); glina je uporabiva za proizvodnju aktivnih zemalja i ljevakih
bentonita, a 1988. godine na grebenu zapadno od bivega rudnika utvreno je da zaliha
glina u tom podruju jo ima tri buotine rasporeene pravcem S J na dubinama 30
63 m dopirale su do sloja gline debela 0,90 1,30 m.
- aa: glina se nalazi unutar krupnozrnatih pjeenjaka, ima oblik ploasta tijela debela
10 35 m i vrlo strmo poloena (vie od 70
o
); glina je pogodna za izradu ljevakog
bentonita, ali ne i za spravljanje isplake. Rudnik je radio jo pred desetak godina i onda
je iznenada zatvoren.
Uz dva najpoznatija bednjanska rudita, u ovome podruju nalo se (mjestimice i otkopavalo)
bentonitnu glinu na jo nekoliko lokacija: u predjelu Vrbna (sloj debeo 1,0 m) i potom SI na
potezu Purga Medvedi (sloj istanjuje na 0,80 m pa i na 0,40 m).
Badenske bentonitne gline nalazimo u Poljanskoj Luki, u terenu od Poljanske Luke prema
Pregradi te u predjelu Radoboja. Najpoznatije je leite u podruju Poljanske Luke, gdje su u
sredinjem dijelu brda Bratkovec istaloena tri sloja bentonitnih glina, od kojih se dva (nia I. i
II.) mogu pratiti u duljini od 1 800 m. Najnii, I. sloj debeo je 0,6 1,0 m, 9 12 m ponad njega
nalazi se II. (glavni) sloj debeo 0,8 m, dok se III. sloj nalazio 20 m ponad glavnoga i otkopavan
je samo na jednom mjestu, gdje mu je debljina iznosila 0,7 m. Glina iz Poljanske Luke mogla se
rabiti za pravljenje smjese za injektiranje, a nalazila je plasman u preraivakoj industriji. Zalihe
gline ovdje su, naalost, poodavno iscrpljene i rudnik je zatvoren.
Istraivanjem podruja izmeu Poljanske Luke i Pregrade nisu polueni znaajniji rezultati, dok
je u predjelu Radoboja, na Kostanjevcu bregu, vie buotina probuilo sloj gline debeo 0,50
1,20 m, a jednom su buotinom zahvaena dva sloja debela 1,2 i 0,8 m.
U JZ pribreju Moslavake gore bentonitne su gline, kao i u Hrvatskom zagorju, prisutne u
donjomiocenskim i badenskim taloinama.
Najznaajnija donjomiocenska leita koncentrirana su u okolici Gornje Jelenske (6 km od
Popovae), U poznatim leitima Draga, Kr i iroki jarak unutar slatkovodnih ljunaka,
pijesaka, siltita, pjeskovitih i tufitinih lapora, tufita i glina nalaze se tri sloja bentonitnih glina:
podinski (III.) debeo 0,15 0,90 m, srednji (II.) sloj debeo 0,20 1,20 m i gornji, krovinski (I.)
sloj debeo do 2,0 m, prosjeno 0,90 m. Mjestimice su III. i II. sloj spojeni u jedan. Bentonitne
gline spadaju meu najkvalitetnije sirovine za uporabu u ljevarstvu, uporabive su u izradi smjesa
za injektiranje, nakon obrade izvrstan su dekolorant, pogodne su za punila i dr. Isplana im
svojstva nisu zadovoljavajua, no zbog mogue iroke primjene eksploatacija je dugo potrajala
unato tekim uvjetima jamskoga rudarenja (tanki slojevi, ivi pijesci, bubrenje glina,
poremeenost naslaga).
Zapadno od Jelenskoga potoka su leita bentonitnih glina na dva mjesta i smatra se da su
badenske starosti: u Muvrinskom jarku okontureno je leite koje ima oblik lee dimenzija 170
m x 7 m, a u predjelu Ognjila debljina gline je takoer 7 m. Ove gline slabije su kakvoe od
donjomiocenskih pa je svojedobno otpoeta eksploatacija prekinuta, da bi kasnije bila
obnovljena, jer se glina moe uporabiti kao punilo u stonoj hrani.

(3) Kremeni pijesci i pjeenjaci
U Republici Hrvatskoj postoji vrlo duga tradicija uporabe kremene sirovine: od Antike (Istra),
XVII. i XVIII. stoljea (Vis za tvornicu stakla u Muranu, Gorski kotar, staklana u Trakoanu i
dr.) pa sve do danas (obodi Slavonskih gora na vie mjesta). Leita kremene sirovine mogue je
prema genezi razluiti u 4 skupine od kojih samo prve dvije imaju gospodarsku vanost. To su:
- marinski i jezerski rezistati permotrijaske, miocenske, pliocenske, pliocensko-
pleistocenske i kvartarne starosti,
- unutar karbonata gornjojurske i donjokredne starosti,
- kvartarni, eolskoga podrijetla i
- pegmatitne ice.
Kremenih pijesaka i pjeenjaka iz prve skupine ima u Hrvatskom Zagorju, po obodima
Moslavake gore, Psunja, Papuka, Krndije, Samoborskog gorja, u okolici Ozlja i Karlovca, u
Kordunu i Banovini, u Gorskome Kotaru, Lici i okolici Knina i Sinja. Neto podrobnije opisat e
se samo velika poznata i izgledna leita.
1) Hrvatsko Zagorje. U Kostelu je leite uglavnom iscrpeno. Uz njega, ovdje je i Jerovec s oko
20 m debelim naslagama pliocensko-pleistocenskih kremenih pijesaka, dobro sortiranih.
Prema kemijskim analizama sadri SiO
2
od 94,76 do 95,63%. Moe se koristiti za
proizvodnju stakla, siporeksa i pjeano-vapnenih opeka. Vadi se za tvornicu stakla Straa i
kao graevni materijal.
2) Moslavaka gora. U podruju Vrtlinska-Suhaja lee gornjopontski kremeni pijesci prosjene
debljine oko 40 m. Istraivani su za potrebe tvornice stakla u Lipiku. Vaen je i za keramiku
industriju. Zalihe se procjenjuju na milijune tona. Kao najizglednije podruje ovdje jest
prostor sljevova potoka Velike i Male Brljanice sa iroko rasprostranjenim, bijelim,
srednjozrnatim gornjopontskim pijescima (SiO
2
91,15-93,34%). Vee koliine nalaze se i u
Mramor Brdu (paludinske naslage) i u okolici Selita (gornji pont).
3) Psunj. Kremeni pijesci ovdje su kao sirovina poznati ve dugo; naime, iz leita Jagma
iskopavanje je poelo jo 1922. godine. U iroj okolici kremeni pijesci lee u 5
gornjopontskih horizonata i u 9 horizonata srednjega i gornjega pliocena. Kemijske analize su
pokazale vie od 90% SiO
2
. Gornjopontski pijesci su bijeli, isti, srednjozrnati. rezerve su
vjerojatno u milijunima tona. Kremeni pijesci podruja Jagma-Janja Lipa-Novska-Paklenica
se po pruanju i nagibu rasprostiru i po nekoliko stotina metara, a uz relativno tanku krovinu
to ih oznaava pogodnima za otvaranje povrinskih kopova. To bi, dakle, bilo podruje
perspektivno za otkrivanje novih leita uz odgovarajua prethodna istraivanja.
4) Papuk-Krndija. Od Grahovljana do Braneaca nalaze se dvije razine kremenih pijesaka
donjopontske starosti, poprilinih debljina i povoljnog granulometrijskog sastava, ali lokalno
s manje od 90% SiO
2
. Istraena su dva leita: Novo selo i Braneci koja zajedno
predstavljaju najveu akumulaciju kremenih pijesaka u RH. Slojevi pijesaka su prosjene
debljine 32,2 m, odnosno 23,6 m. Zalihe su ogromne-moda i desetak milijuna tona to bi
valjalo istraiti. Ovdje je i veliko leite gornjopontskih pijesaka preteno bijele boje, u sloju
prosjeno debelom 33 m pod imenom Vrani. Pijesak se eksploatira za tvornicu stakla u
Lipiku. Spomenuti se sloj protee i dalje prema ISI gdje su lokaliteti Smiljanovac, Potoani i
Radovanac. Iz ovoga zadnjega vadi se pijesak za ljevaonice u Poegi i Osijeku.
5) Samoborsko gorje. Istraeno je leite na podruju Grdanjci-Rebar s kremenim pijescima
nastalim troenjem permskih pjeenjaka. Karakterizira ih veliki sadraj SiO
2
(92,98%), nizak
Fe
2
O
3
(1,90%) i izostanak karbonata. Bili bi pogodni za proizvodnju pjeano-vapnene opeke.
6) Zapadno od Ozlja i zapadno od Karlovca lee pliocensko-pleistocenski pijesci vrlo dobre
kakvoe. Bilo bi vrijedno odrediti njihove koliine odgovarajuim istraivanjima.
7) Na potezu Vojni-Gvozd-Glina-Belinac detektirano je oko 20 leita pliocensko-
pleistocenskih kremenih pijesaka, no, relativno su slabo istraeni i iskoritavani. Za lokalnu
uporabu vaeni su u podruju Meeak-Peki brdo-takor, iz leita Slavsko polje za
uporabu u ljevarstvu, a nalazita Mazalica i Milievii preporuuju se za detaljna istraivanja.
U drugu veliku skupinu (silicijske stijene u karbonatima) ukljuena su nalazita u Istri i na
otoku Visu. Tamo se unutar gornjoalbskih (donja kreda) vapnenaca nalaze u tri sloja rastresiti
i/ili vezani kremeni pijesci/pjeenjaci. Nakon to im je odgonetnuta geneza, piu se kao
pijesci i pjeenjaci jer ih se eli razlikovati od pravih kremenih pijesaka i pjeenjaka
rezistata. Izvorna tvar je bio vulkanski pepeo. Nain postanka je uvjetovao vrlo promjenjiv
sastav ovih silicijskih taloina tako da im koliina SiO
2
varira od 50 do 98 %. Meutim,
srednji, najdeblji sloj, ujedno s najvie SiO
2
, od davnine je eksploatiran i u Istri i na Visu.
Danas se vadi jo samo u Istri gdje je debeo od 1 do 6 m.
8) Kremeni pijesci i pjeenjaci u Istri nalaze se u dva odvojena podruja. Jedno je na potezu
Savudrija-Buje (Bujska antiklinala), s dobro otvorenom zonom sjeverno od Gronjana. Drugo
je u istonom krilu zapadnoistarske antiklinale u zoni irine od 1 do 3 km, na potezu Tinjan-
minj-Foli-Pinezii-Loborika-Pula. Najpoznatije leite je ono 30-tak km dugo od zaselka
Foli do Pule. S obzirom na kakvou, ovaj se pijesak rabio u staklarstvu, u kemijskoj i
elektronskoj industriji te u industriji graevinskih materijala. Godinje se proizvodilo 40 000
tona. S obzirom na potencijal, ovakva se proizvodnja mogla odravati jo desetljeima.
9) Godine 1991. utvreno je da su slojevi silicijskih sedimenata na Visu prema starosti (gornji
alb) i nainu pojavljivanja identini onima u Istri (tri sloja kremenih pijesaka i
pjeenjaka). Drugi (srednji) sloj je glavni, a debeo je od 1 do 6 m. Dobro ga se prati na
zapadu otoka na liniji Dragodir-Lestiev dol. Kvarc se pojavljuje uglavnom kao agregat
razliite vrstoe, rjee je sipak. Koliina SiO
2
je neujednaena. Nakon geolokih istraivanja
1957. godine zakljueno je da su rezerve kremena velike pa su gospodarski zanimljive.
Potrebna su odgovarajua daljnja istraivanja.

(4) Ostale kremene sirovine (ronjaci, kvarciti, pegmatiti)
U skupinu ostalih kremenih sirovina uvrtene su sirovine irokog raspona geoloke starosti,
razliitog naina postanka te naina pojavljivanja. Najstariji su paleozojski i trijaski kvarciti i
pjeenjaci, slijede sedimenti gornje jure (Leme-naslage) te kvartarne naslage.
1) Na sjevernom, zapadnom i junom dijelu Papuka nalaze se permo-trijaski pjeenjaci, slabo
metamorfozirani pa ih se moe nazvati i kvarcitima ili pjeenjaci-kvarciti. Udio kremena
je vrlo velik. Nisu posebno istraivani to je teta. Neto se vie zna o pjeenjacima-
kvarcitima sa sjevernog Papuka (zona Jankovac-Planina-Petrov vrh-Vrljetina-Peskova). Kod
Peskova, npr., otvorena je od 50 m do 80 m visoka stijena vrlo istog kremenog materijala.
Kemijskim se analizama pokazalo da SiO
2
ima od 90,20 do 93,44%. JI od Siraa vaeni su
pjeenjaci-kvarciti kao tehniki graevni kamen.
2) U Lici postoje tri lokaliteta kremenih sirovina povezanih s permo-trijaskim stijenama, o
kojima ima nekih podataka. Po predaji u Velikoj Popini je vaen kvarc iz sloja debelog 1 m,
za sada, iz stijena nepoznate starosti. U okolici Srba razvijeni su kvarcni pjeenjaci i pijesci
debljine do 20 m; uz kvarc sadre estice kvarcita, ronjaka, kvarcnih kriljavaca i feldspata.
Uporabiv je u ljevarstvu, a zalihe su nekoliko stotina tisua tona. Zapadno od naselja Zorice
(S od Sinja) utvrena je lea kvarcnih taloina nastalih troenjem Leme-naslaga, u kojoj je
odnos krupnih frakcija i pijeska 70:30. Frakcija iznad 0,6 mm sadri 93,4-96,7 % SiO
2
.
Procijenjene zalihe iznose oko 1,8 milijuna tona.
3) Gornjojurske silicijske taloine (Leme-naslage) na podruju Like, Svilaje i Dinare sadre
laminirani kripto-mikrokristalasti kalcedonsko-kvarcni sediment i vrlo esto radiolarijske
ronjake. Za budua istraivanja u Lici izgledno je podruje Brotnja-Suhaja-Zavale.
Zanimljiv je i teren oko Stare Strae (SZ od Knina), gdje se nalazi poznati izdanak boranih
Leme-naslaga, koji je zatieni geoloki spomenik prirode.
4) Tipian razvoj Leme-naslaga nalazi se u Svilaji na vie lokaliteta. Od stanovite vrijednosti
ima ih nekoliko. U podruju tikovo-Maovice je zona silicijskih taloina duga gotovo 10 km,
izgraena od dva paketa od kojih je gornji dobro uslojen isti ronjak, debljine 3-5 m, najvie
10 m, sa SiO
2
98,60%. Slino prethodnome, kod Otiia izdanci ronjaka dolaze u zoni dugoj
oko 2 km, u debljini 2-10 m. Oba nalazita, u koja treba pribrojiti i Ogorje, bi se moglo
jednostavnim metodama istraiti i zatim eksploatirati povrinskim kopovima.
Leita kvarcnog materijala Baljci I. i Baljci II., uz cestu Matii-Baljci, dolaze u
produktivnim debljinama od 8 do 15 m, a povremeno se vade za industriju ferosilicija i
ferokroma. U Plani se nalaze uope najdeblje naslage silicijskih naslaga. U dijelu leita,
istraenom i pripremljenom za rudarenje, debljina ronjaka je do 25 m. Odnosne naslage su
jae poremeene, borane i lomljene, krte su, te se teko pridobiva krupnija frakcija. Udio SiO
2

je 95,69 %. Ovo leite spada u skupinu velikih leita sa zalihama od 0,5 milijuna tona. Oko
800 m SI od Plane nalazi se manje, ali takoer izgledno leite unii.
5) Podno Dinare stanovitu vrijednost imaju leita kvarca unutar malmskih dolomita i
dolomitnih brea u Koljanima (leite Glavica ima dokazane rezerve B +C
1
kategorija 0,5
milijuna tona) i Biteliu (nije do sada istraivano).
Kremen iz pegmatita do sada je vrlo slabo istraen. No, u literaturi se spominju dva mjesta
gdje je vaen ini kremen. (1) U Psunju, nedaleko od eovice, nalazi se od 0,5 do 1,5 m
debela kremena ica iz koje se opskrbljivala tvornica ferolegura u ibeniku. (2). U Papuku, u
predjelu Toka, svojevremeno je eksploatiran kremen i to za potrebe staklane u Zveevu.

(5) Barit (teac)
Najpoznatija rudita barita u naoj zemlji nalaze se u Petrovoj gori, Gorskome Kotaru i Lici. U
rudarskom smislu beznaajnih pojava naeno je u Medvednici i Trgovskoj gori.
U Petrovoj gori sva gospodarstveno vrijedna leita nalaze se u gornjopermskim sedimentima i
koncentrirana su na povrini veliine 6 km x 0,3 0,7 km. Rudna su tijela razvijena u tjemenu
antiklinorija izgraena od boranih pjeenjaka i konglomerata, generalnoga pruanja SSZ JJI, a
baritom su ispunjene pukotine i prsline poloene priblino okomito na pruanje naslaga.
Orudnjenje je hidrotermalnoga podrijetla i u literaturi poznato pod nazivom epitermalne
baritske i sideritno-baritske ice. ice su duljina od nekoliko desetaka do stotinu i vie metara,
iznimno i due, u dubinu ih se moe slijediti 60 80 m, a debele su 0,5 5,0 m. Rudna tijela
nisu cjelovita, ve su rasjedima iskidana u blokove. Vrijeme nastanka orudnjenja nije
jednoznano odreeno veina znanstvenika smatra da je mineralizacija otpoela na prijelazu iz
perma u trijas, dok je u novije vrijeme izreena pretpostavka da su leita barita nastala u
razdoblju tercijar kvartar. Paragenezu rudnih ica ine barit, siderit, kvarc, halkopirit, a kao
sekundarni pojavljuju se getit i lepidokrokit. Najznaajnije ice nalaze se u podruju brda Kijak,
Klokoevu jarku, Kamenitoj glavici (leite Sivac, u kojemu su sveukupne zalihe rude iznosile,
po prosudbi, 75 000 t) i Gejkovac. Dri se da je glavnina rude iz nabrojenih leita otkopana te
da je izgledno da odreene zalihe postoje u terenu izmeu Kijaka i Klokoeva jarka.
U Gorskome Kotaru baritno orudnjenje najee je odloeno neposredno na paleozojskim
(permskim) klastinim stijenama ili je interstratificirano u dolomitima to slijede na permskim
sedimentima. Budui da u krovini navedenih naslaga lee sedimenti kojima je dokazana
donjotrijaska starost, to je 5 15 m debelu produktivnu baritno-dolomitnu zonu uobiajeno
oznaavati kao prijelazne naslage na granici perm-trijas. Baritna rudna tijela imaju oblik veih ili
manjih lea podjednakih duljina i irina, veliina od nekoliko metara do nekoliko stotina metara,
debljina 1 3 m, mjestimino i do 5 m. Najbogatija rudna tijela sadre 70 90 % barita, a u
paragenezi su, osim barita, prisutni melnikovit-pirit, markazit, kvarc i limonit. Uz primarna esto
su razvijena i sekundardna leita. Kemijskim analizama najkvalitetnijih uzoraka barita dobivene
su ove vrijednosti: BaSO
4
od 93,30 do 98,00 %, SiO
2
od 0,34 do 0,84 %, Fe
2
O
3
od 0,72 do 1,04
%, Al
2
O
3
od 0,27 do 2,54 %, CaO od 0,26 do 0,76 %, MgO od 0,15 do 0,69 %; gustoa barita je
4,12 4,38. O genezi barita miljenja su podijeljena i u osnovi mogu se luiti dvije pretpostavke:
- po jednoj, razvijena su dva tipa orudnjenja, od kojih skladovi i slojne ice barita s
piritom pripadaju submarinsko-ekshalativnim leitima, dok manja gnijezda barita
praenog piritom i viteritom imaju metasomatski karakter i spadaju u sekundarne
hidrotermalne pojave;
- po drugoj, zagovara se postanak orudnjenja sloenim fizikalno-kemogenim procesima u
ranodijagenetskoj fazi, kad je dispergirani barij migrirao iz permskih taloina i bio
precipitiran u nadleeem dolomitu.
Najbrojnija leita barita u Gorskome kotaru pronaena su oko Mrzlih Vodica (dvadesetak
lokaliteta: Mrzlica, Kosmaev brijeg, kolski brijeg, Glavica, Opaljenac, Vuja ija, trampuh,
...), u okolici Lokava (Homer, Kozdom, Glinite, ...), potom u predjelu Zelina i Crnoga Luga.
Organizirano rudarenje potrajalo je oko tri i pol desetljea i prekinuto je iz nepoznatih razloga
pred dvadesetak godina.
Leita i pojave barita u Lici nalaze se u oko 9 km dugu i 1,5 3,5 km iroku paleozojskom
prodoru otvorenu izmeu Likoga Cerja (Sveti Rok) i tikade (4 km SZ od Graaca). Orudnjenje
je razvijeno unutar karbonskih sedimenata, zastupljenih glinovitim kriljavcima, vapnencima,
dolomitima, kvarcnim konglomeratima i fuzulinskim pjeenjacima. Primarno je barit razvijen u
obliku nepravilnih leastih slojeva, ilica i gnijezda unutar dolomitno-vapnenake zone
promjenljive debljine (10 50 m). Takva su leita Pilar (najvee poznato leite barita u RH: po
pruanju produktivnu zonu moe se slijediti 250 m, zalijee s nagibom 50 60
o
do dubine 140
m, debljina dolomitno-baritnoga paketa iznosi 10 30 m, baritne rude 5 22 m), Kravarica, Bat
i Antiin gaj. Oko primarnih leita nastajali su i sekundarni nanosi, a takva su leita naena jo
i u predjelu arca, Brnieva i Osredka. U rudnoj paragenezi glavni mineral je barit i preteno je
rije o monomineralnom orudnjenju. Uz barit golim se okom zapaa pirit, a u mikroskopu jo
sfalerit, galenit, getit i lepidokrokit. Ruda iz primarnih, dakako i iz sekundarnih leita vrlo dobre
je kakvoe sastav oprana barita iz leita Pilar ilustriraju slijedei rezultati analiza: BaSO
4
od
93,76 do 98,05 %, SiO
2
od 0,67 do 1,23 %, Fe
2
O
3
od 0,59 do 2,72 %, Al
2
O
3
od 0,30 do 0,64, %,
CaO od 0,26 do 0,43 %, MgO od 0,02 do 0,54 %; gustoa barita je od 4,26 do 4,35. Smatra se da
se vea rudna tijela (skladove i slojne ice) po genezi moe svrstati u skupinu submarinskih
ekshalativnih leita barita s piritom, dok su spletovi ilica, pojedinana gnijezda i inskrustacije
pri tome shvaeni kao sekundarno-hidrotermalne metasomatske pojave (Na slian nain je
objanjavano podrijetlo istodobnih malobrojnih pojava barita u Trgovskoj gori kao i prije
opisanog permsko-trijaskog orudnjenja u Gorskome Kotaru.).
Barit se u Lici rudario etrdesetak godina i u tom su razdoblju iscrpljena gotovo sva sekundarna
leita. U leitu Pilar neko vrijeme otkopavana je i ruda iz primarnoga leita, no ta se
proizvodnja nije dugo odrala.

(6) Feldspati (glinenci)
Feldspati ili glinenci su mineralne sirovina koja se u nas rijetko nalazi, moda zbog naina
pojavljivanja, a moda i neistraenosti potencijalnih nalazita. Budui da se spomenuti minerali
pojavljuju u veoj koncentraciji u pegmatitnim icama otkriveni su kao primarno orudnjenje
samo u eruptivno-metamorfnim stijenama Slavonskoga gorja:
- jo prije Drugoga svjetskog rata u jarku kraj Moslavake Slatine (u Moslavakoj gori,
oko 1 km juno od kamenoloma granita) otkrivena je desetak metara duga i 2 m debela
pegmatitna ica u kojoj je zamijeena znatna koliina ortoklasa i kvarca, a dosta kasnije
zapaena je SI od Gornje Jelenske slina ica izgraena od mikroklina, ortoklasa i
kvarca;
- najznaajnija pegmatitna rudna tijela dosad su otkrivena u Papuku, u podruju Velikog
i Malog Debeljaka te Toka (sve istono od ceste Voin Zveevo); ice pegmatita
ondje su debele i do 8 m, a njihovu paragenezu tvore kvarc, mikroklin, biotit, muskovit
(vidjeti: TINJCI), granat, elit, cirkon i monacit; iz ica su svojedobno iskoritavani
kvarc (za potrebe staklane u Zveevu), feldspati i tinjci; pegmatitnih ica debljina esto
veih zamijeeno je i u migmatitnim gnajsovima u gornjim dijelovima tokova
Budanice, Vojlovice, Gudnoge i drugih potoka; slinih ica zamjeeno je i u granitima
Voina (Ljuto), no ova nalazita do danas nisu istraivana.

(7) Grafit
Najpoznatija nalazita grafita i grafitinih kriljavaca u RH nalaze se u slavonskim gorama
Psunju i Papuku. Znanstveno i rudarski dosad su vie i bolje istraeni grafiti u Psunju, ali su s
obzirom na geoloke odnose i nain pojavljivanja grafita dostignute spoznaje vjerojatno posve
primjenljive i u Papuku. Grafit se nalazi unutar paleozojskih (devonsko-karbonskih) kriljavaca
i metagrauvaka, koncentriran (u manjoj mjeri) u lee i nepravilne slojeve s 40 60 % C, ili je
ostao (preteito) u disperznom stanju, to je, smatra se, posljedica nedovoljno visokih
temperatura i pritisaka u vrijeme preobrazbe ugljevite tvari. Ruda u Psunju redovito je
mikrobreaste grae. Angularni fragmenti grafita veliina su od nekoliko mikrona do 6 mm, a
vezivo preteno ine kvarc, muskovit, hidrotinjci, klorit i epidot. U Papuku fragmenti grafita
vezani su crnom glinom i zbog toga je ruda dosta mekana. U pogledu geneze grafita (raspravljalo
se dosad samo o psunjskima) miljenja su samo dijelom podudarna. Po jednima rije je o
metaantracitu nastalom regionalnom metamorfozom stijena s ugljenom, dok je po drugima
mogue luiti grafite dviju stratigrafskih razina i dvojaka podrijetla: starije (prekambrijske)
primarne grafite, nastale regionalnom metamorfozom pelitnih ugljevitih sedimenata i mlae
(donjokarbonske), nastale pretaloivanjem starijih. Starijima smatraju proslojke, lee i raspreni
grafit u grafitinim kriljavcima razvijenim unutar serije kvarcno-sericitnih kriljavaca (potok
Rakovac) i uz gnajsove unutar grafitnih stijena (Omanovac, Raaka), dok mlaima dre grafite
u grafitinim kriljavcima unutar metagrauvaka (Brusnik, gornji tok Livornice). Kvaliteta jednih
i drugih grafita slina je (jer mlai nisu podvrgnuti novoj metamorfozi), ali je razlika u veliini
rudnih tijela vrlo naglaena u korist mlaih.
U Psunju su grafit i grafitine stijene otkriveni u trima odvojenim podrujima:
- zona Brusnika koja se stere od Brusnika do Buja (oko 10 km) s najveim rudnim
tijelom u Brusniku (lea po nagibu duga 100 m, iroka 40 70 m, debela 0,80 2,00
m, mjestimice do 5,00 m; eksploatacija prekinuta zbog prodora vode 1963. godine);
- zona Omanovac Raaka (lee u predjelu Omanovca, Hambarita i Raake);
- zona Brezovo polje Sivornica, duga oko 7 km, s rudnicima zatvorenim 1971. godine
Najpoznatije leite u Papuku otkriveno je u Kaptolu, istraivano je i otkopavano nakon Drugog
svjetskog rata. Postoje dva sloja od kojih glavni dosee debljinu 1,00 1,60 m. Eksploatacija je
prekinuta kad se doprlo do rude u kojoj je bilo tek 25 35 % ugljika. Smatra se da su preostale
zalihe kvalitetnijega grafita u slavonskim planinama umjerene, no tvrdi se da postoji mogunost
oplemenjivanja grafitinih kriljavaca, kojih su zalihe u Psunju i Papuku velike.

(8) Milovka (talk)
U RH postoji samo jedno znaajnije podruje u kojem se nalo milovke u neto veoj koliini.
Ono se nalazi u JI dijelu Psunja, u podruju njegovi Orljavac a u literaturi je najee
spominjano kao nalazite milovke (talka) kod Koprivne. Uz spomenuto, nalazi ove sirovine
zabiljeeni su jo u zapadnom podnoju Zrinske gore te u Trgovskoj gori, no rije je tek o
zanimljivim mineralokim pojavama.
Orudnjenu zonu u Psunju ine talkno-kloritni kriljavci to se nalaze unutar granatno-staurolitnih
gnajsova. Zona se prua pravcem JZ SI, dugaka je kojih 7 km, iroka oko 1,5 km i gotovo u
svakom jarku okomitom na njezino pruanje mogu se nai 1 4 sloja ili leasta sloja talknih
kriljavaca, promjenljivih debljina (manje od 1 m pa do 10 m) i strmih nagiba prema SZ ili JI.
Paragenezu talkno-kloritnih kriljavaca ine klorit, kvarc, muskovit, talk i u maloj koliini kalcit,
coisit i pirit. Smatra se da je talkno-kloritni kriljavac nastao metasomatskim procesima, pri
emu je dolo do znaajnija odnoenja alkalija, djelomina odnoenja kalcija i obogaenja
magnezijem H
2
O
+
. O podrijetlu hidrotermalnih otopina koje su prodirale du sloja i izvrile
metasomatske promjene postoje dvije pretpostavke. Po jednoj kloritizacija je izvrena tijekom
metamorfoze psunjskih stijena i hidrotermalne otopine potjeu iz dubljih dijelova masiva (za to
ima pokazatelja: kloritizacija se pojavljuje u iroku prostoru i vezana je uz odreene slojeve,
manje za rasjede, talkno-kloritni kriljavci imaju kriljavu teksturu paralelnu opoj orijentaciji
folijacije okolnih stijena i jasno izraenu postgenetsku tektoniku), dok je po drugoj
metasomatoza nastala nakon metamorfoze stijenskog masiva Psunja djelovanjem hidrotermalnih
ili pseudohidrotermalnih otopina, koje su ascendirale du poremeenih zona.
Milovka iz ove zone iskoritavana je ve uoi Drugoga svjetskog rata iz sekundarnog nanosa
podno Kesten gore i iz leita na padinama Oble glave. U razdoblju 1955. 1963. godine
istraeno je dvadesetak lokacija i tom su prigodom utvrene zalihe rude u koliini od oko 200
tisua tona i naznaena mogunost nalaenja novih leita u pravcu njegavia. Otvoreni su
rudarski radovi, podignuta je separacija, ali je rudnik ini se ubrzo zatvoren, navodno zbog
tekog plasmana sirovine.

(9) Pirofilit
U naoj su zemlji otkrivene dvije pojave pirofilitnih kriljavaca jedna u Psunju uz leite
talkno-kloritnih kriljavaca nedaleko od Koprivne, a druga u Lici kraj Mazina.
O pojavi zapadno od Koprivne malo se zna u strunim izvjeima zabiljeeno je tek da je u
razdoblju od 1937. do 1939. godine iz dolinskoga nanosa podno Kesten gore izvaeno oko 15
tona pirofilita pomijeanog s milovkom, dok o nalazitu kraj Mazina ima neto vie podataka.
Ondje se na povrini veliine 0,8 km x 0,5 km (po nekima i itav 1 km
2
) nalo krja i valutica
boksita (koji odgovaraju boksitima na granici srednji trijas gornji trijas poput Grgin brijega,
Vraca i Rudopolja), a osim sekundarnih nalaza boksita zapaeni su i izdanci dijasporno-
pirofilitnog kriljavca. Ove stijene sadre 60 75 % pirofilita, a u mineralnoj paragenezi prisutni
su pirofilit, dijaspor, hematit, klorit, titanovi minerali, cirkon, turmalin i kalcit. Kemijskom
analizom dijasporno-pirofilitnog kriljca dobiven je slijedei sastav: SiO
2
47,43 %, Al
2
O
3
37,35
%, TiO
2
1,82 %, Fe
2
O
3
4,44 %, Cr
2
O
3
0,03 %, MnO tragovi, MgO 0,15 %, V
2
O
5
0,08 %, gubitak
arenjem 8,55 %.
Iako se nazire da je veliina leita dijasporno-piritnog kriljavca znatna, izgledi za eksploataciju
ovdje su mali zbog nemogunosti odvajanja pirofilita (problem je prorastanje pirofilita s
dijasporom i hematitom).

(10) Sumpor
U RH su nalazita poelnoga sumpora rijetka. Od ukupno pet nalazita samo je u Radoboju
poznato leite koje je u rudarskom smislu bilo neko vrijedno, dok su ostalo redom mineraloke
pojave (nalazita izluenog sumpora u predjelu izvora geotermalne vode u Varadinskim
Toplicama, pojave u gipsnim leitima u Srbu i gotovo zaboravljene pojave u Ljubijaniji u
sjevernoj Istri te u okolici Gornje Stubice).
U Radoboju se sumpor nalazi u sarmatskim naslagama. Prema podacima starim stotinjak godina
orudnjenje se pojavljuje u obliku dvaju slojeva unutar 17 m debela paketa sarmatskih taloina, a
rudarilo se u gornjem sloju debljine 10 40 cm. Obogaenje rudom izdanije je po pruanju
samo 0,60 7,50, a po nagibu moglo ga se slijediti do dubine 75 m (dokle se rudarenjem i
doprlo). Ruda je visoke kakvoe i sadri 75,8 90 % S. Analiza najiega gomolja dala je
slijedei rezultat: vlaga 0,40 %, organska tvar i voda 0,52 %, S 98,35 %, SiO
2
0,18 %, Al
2
O
3

0,15 %, Fe
2
O
3
0,04 %, CaCO
3
0,08 %. Geneza radobojskoga sumpora nije posebno istraivana.
Svojedobno, dok se vjerovalo da su termalni izvori u Hrvatskom zagorju vezani uz nekoliko tzv.
termalnih linija, iznesena je pretpostavka da je orudnjenje trag ugasle hidroterme, a kasnije je,
neovisno o ovoj tezi, izreeno miljenje da je rije o singenetsko-sedimentoj pojavi biogenoga
marinskoga sumpornoga ciklusa.
Rudarenje na sumpor otpoelo je 1811. godine i potrajalo do 1863. godine kad je prekinuto zbog
visokih trokova kopanja rovova i jama te nadiranja vode. Proizvodnja je obnovljena 1865.
godine s time to sumpor nije otkopavan samo iz sloja, ve je preraivan i materijal iz jalovita u
novopodignutom pogonu za preradu (talionica, destinacija sublimacija). Novo zanimanje za
opisivano leite pojavilo se 1941. godine pa su provedena i geoloka istraivanja. Iako do
obnavljanja rudarenja nije dolo, na temelju pruanja naslaga, pruanja zone sumpora,
rasporeda starih radova predstavljenih na geolokoj karti te neobina izgleda i poloaja slojeva
sumpora, dolazi se do zakljuka da orudnjenje nije interstratificirano unutar sarmatskih naslaga
ve je sumporom ispunjena kaverna to dijagonalno presijeca naslage, ime su mogunosti
nalaenja novih rudnih tijela ovdje znatno izglednije.
U najnovije vrijeme sumpor se prikuplja u sjevernoj Podravini, iz buotina polja Molve,
Kalinovac i Stari Gradac. Naime, na plinsko-kondenzatnom polju Molve (Podravina) izgraena
su postrojenja za smanjenje emisije H
2
S i merkamptana i postrojenja za suenje sumpornog
mulja. Produkt procesa odsumporavanja je sumporni kola, odnosno elementarni sumpor.
Sumpor je izdvojen kao puder u esticama manjim od 0,5 m i kao takav, relativno suh, ima
iroku primjenu u proizvodnji sredstava za zatitu bilja, proizvodnji sumporne kiseline i drugim
granama industrije. Dnevna proizvodnja sumpora iznosi oko 1 100 kg i odvozi se u Petrokemiju
u Kutinu.

(11) Tinjci
Tinjci su, poput feldspata, sirovina koju se nalazilo jedino u paragenezama nekih pegmatitnih
ica u Moslavakoj gori i Papuku. U jarku podno Moslavake Slatine pred mnogo desetljea
zabiljeen je kao pravi kuriozitet nalaz 3 6 cm dugih listia muskovita, dok je znatno izdanije
orudnjenje otkriveno u pegmatitnim icama u Papuku u predjelu Veliki Debeljak Mali
Debeljak Toak, istono od ceste Voin Zveevo. Na lokalitetu Breza nalo se gnijezda
koja su sadravala i po 20 kg tinjca s kristalima muskovita irina do 8 cm. Prema nekim zapisima
bilo je pokuaja eksploatacije tinjaca, a rezultati su oito bili loi.

(12) Oksidi i hidroksidi eljeza (uti oker)
Zemljasta glinovita limonita, u rudarstvu poznatog pod nazivom uti oker nalazi se dosta u
udubinama i upljinama u vapnencima dalmatinskog kra i u prolosti su te pojave bile esto
istraivane i iskoritavane. Zemljasti je limonit rabljen kao mineralna boja (oker), pa se samo u
drnikome kraju svojedobno znalo za desetak takvih pojava, no bile su malih debljina (do 2 m).
Analizama ruda iz Razvoa, Zelenkovca, Kriki i s Mosea dobivene su ove vrijednosti: Fe
2
O
3

od 34,02 do 72,63 % (Fe od 23,59 do 56,36 %), Al
2
O
3
od 0,25 so 21,6 %, glina i pijesak od 10,5
do 25,86 %, gubitak arenjem od 10,9 do 22 %. Slinih nalazita otkriveno je i u vrgorakom
kraju u okolici zaselaka Kokoria i Polutine, te u priobalju u predjelu Zaostroga.

(13) Boksiti
Boksit je ponajprije poznat kao aluminijeva ruda, no ova mineralna sirovina ima i veliku
vrijednost kao nekovina. Nalazita boksita i boksitinih tvorevina razvijena su u desetak
stratigrafskih razina, a najpoznatija i najznaajnija otkrivena su unutar trijaskih, jurskih i krednih
naslaga, potom u izmeu gornjokrednih i paleocensko-eocenskih sedimenata, u podini
srednjoeocensko-gornjoeocensko-donjooligocenskih Promina naslaga te u podini neogenskih
taloina.
Glavnina trijaskih boksita nalazi se u prostoru Like i Korduna. U Lici su oni razvijeni na granici
srednjotrijaskih (anizikih, a samo podno Pljeivice i ladinikih) vapnenaca i karnikih klastinih
naslaga, a u Kordunu, izuzev Broanca, leita su bez krovine i trijaska im je starost odreena na
temelju korelacije s likim leitima. Smatra se da su leita boksita u vrijeme emerzije nastajala
in situ, lateritizacijom kaolinitnih glina: od kaolinitnih glina lateritizacijom su nastajali dijaspor
ili bemit. Zbog mineralna sastava (dijaspor, bemit, kaolinit, hematit, ...) boksiti se uvrtavaju u
skupinu glinovitih boksita.
U Lici postoji nekoliko golemih leita ovakvih boksita u kojima, uz boksit, nalazimo i obilje
boksitinih glina (ponegdje u koliinama veim od boksita), a zabiljeena su raslojavanja rudnih
tijela debljim horizontima breokonglomerata. Najvea leita nalaze se u Vracu (5 km JZ od
Graaca; dugako 700 m, debljina rudnoga tijela 40 50 m, nagib 28 38
o
prema jugu),
Rudopolju (4 km JZ od Bruvna; dugako oko 2 km, iroko oko 1 km, debljina rudnoga tijela 5
25 m, samo dijelom je pod krovinom), Grginu brijegu (15 km zapadno od Gospia; pet leita
duljina od stotinjak do 350 m, u zonama izdanaka debelih 10 25 m) i Velikome Skoaju (u JI
podnoju Pljeivice, 7 8 km juno od Bihaa; leite dugo 700 m, maksimalna debljina 80 m).
Uz nabrojena, u Lici ima jo nekoliko slinih, ali manjih leita: zapadno od Jadovna, Egeljac
(istono od ceste Sveti Rok Mali Alan), u Kijanima (6 7 km SI od Graaca), kraj Mazina i
drugdje. Zajednika odlika svih boksita je slian sadraj Al
2
O
3
(45 55 %, samo u Velikome
Skoaju 70 72 %) i velika koliina SiO
2
(13 26 %, u Skoaju 8 11 %).
Rezerve boksita u velikim leitima (Vrace, Rudopolje, Grgin brijeg, Veliki Skoaj) iznose
nekoliko stotina do nekoliko milijuna tona. Nije zabiljeeno da su navedene sirovine u Lici
dosad iskoritavane.
U Kordunu je otkriveno takoer nekoliko leita trijaskih boksita, no ova su puno manja od
likih. Najvea su u Kokirevu (SI od Vojnia; est odvojenih rudnih tijela), Blagaju (leite
Korana, dugako oko 90, iroko 40 m), kraj Obajdina (juno od Slunja; izdanci u duljini od
oko 200 i irini 150 m, debljina vea od 10 m) i u predjelu Broanca (JJI od Slunja; jedino leite
dijelom pod krovinom, duljina otvorenoga rudnog tijela oko 150 m, irina do 60 m, debljina vea
od 10 m). Kao i u Lici glavna karakteristika orudnjenja jest promjenljiv sadraj Al
2
O
3
(48 63
%) te visok sadraj SiO
2
(12 25 %). Dosad su iskoritavani samo boksiti iz leita u Kokirevu,
gdje je u razdoblju od 1960. do 1970. godine otkopavano nekoliko desetaka tisua tona rude i
izvezeno u Austriju i leita su praktiki iscrpena.
Najznaajnija leita boksita jurske starosti nalazimo u Istri. Razvijena su unutar malmskih
naslaga, du granice karbonatnih brea kimerida i titonskih vapnenaca. Dri se da su boksiti
nastali boksitizacijom glinovitoga materijala koji je bio prekrio podinske stijene u kopnenoj fazi.
Do sada je otkriveno pet veih leita: Funtana (poznato pod imenom Vrsar; duljina otvorenog
izdanka oko 120 m, utvrene dimenzije leita ima najdeblju krovinu 44 m), Bralii (1 km SI
od Gradine; izdanak boksita dugaak kojih 80 m, irok 20-ak m), Klotar (JI od zaselka Klotra;
rudno tijelo debljine 2 m naeno buotinom na dubini 21 23 m) i Rovinj (3 km SSI od Rovinja;
leite zauzima povrinu 400 m x 300 m). Sva su leita slojnoga oblika, zalijeganje im se
podudara s nagibom krovinskih naslaga (5 15
o
), a najvee su debljine (do 20 m) utvrene u
sredinjim dijelovima leita. Boksiti iz nabrojenih leita sadre 44 47 % Al
2
O
3
i najee 16
17 % SiO
2
(u Klotru 40 % Al
2
O
3
i 31 % SiO
2
). Ukupne dosad utvrene zalihe opisanih
boksita iznose vie od 5 milijuna tona (samo u leitu Rovinj vee su od 2 milijuna tona), a
postoji mogunost nalaenja i novih leita u neistraenu prostoru od Kirmenjaka prema Poreu.
U dostupnoj strunoj i znanstvenoj literaturi uporaba istarskih glinovitih boksita rijetko je
spominjana zabiljeeno je tek da su otkopavani samo za potrebe tvornice u Koromanu
(korektiv u pripravi smjese).
Leita donjokrednih boksita u RH poznata su, ali nisu esta. Nastala su za kratkotrajne kopnene
faze poetkom donje krede, tako da im u podini nalazimo gornjomalmske vapnence. Rije je o
glinovitim boksitima sjeverno od Kijeva, u SI padinama (svilajskoga) Kozjaka i Crvenim
gredama i oko Malog i Velikog Lupoglava u Dinari te u okolici Polaa na otoku Mljetu. Vie
rudnih izdanaka s povrinama od nekoliko desetaka m
2
i debelima 1 2 m nalo se sjeverno od
Kijeva i oko Lupoglava. Kemijski sastav prosjenog uzorka iz leita sjeverno od Kijeva je
slijedei: Al
2
O
3
38,94 %, SiO
2
23,08, Fe
2
O
3
21,81 %,. Spomenuti boksiti bili su poznati jo prije
drugoga svjetskog rata i u to vrijeme (ili za samoga rata) poela ih je otkopavati tvrtka iz Splita i
ubrzo odustala.
Gornjokredni (senonski) boksiti otkriveni su u dvama odvojenim podrujima:
- u predjelu Kuevica Frketii Kozalj Vrh (zapadno od Duge Rese) nalazita su
naena na znatnom prostranstvu du krila razlomljene sinklinale izgraene od
senonsko-paleogenskih karbonatno-klastinih naslaga, a podinu im ine cenomanski
vapnenci; analizom rude iz Frketia utvreno je da sadri 69,87 % Al
2
O
3,
5,38 % SiO
2
,
6,82 % Fe
2
O
3
;
- u prostoru Gazibare ivkovii (S od Veljuna) boksitno orudnjenje nalazi se u
cenomansko-turonskim vapnencima, koji zajedno s transgresivno poloenim senonsko-
paleogenskim karbonatnim i klastinim naslagama izgrauju JZ krilo desetak km duge
sinklinale. Analiza boksita iz Gazibara dala je slijedei sastav: Al
2
O
3
63,20 %, SiO
2
5,70 %.
U oba podruja leita su brojna, ali ini se nevelika. Prema nekim zapisima ruda je otkopavana
samo u predjelu Frketia.
Boksiti nastali izmeu gornjokrednih i eocenskih naslaga, nazivani esto i starijepaleogenskim
boksitima, poznati su diljem sjeverne i sredinje Istre, na otocima, mnotvo leita otkriveno je u
prostoru od Vinjerca i Rovanjske do Ervenika i Raduia, potom u Lakovici, Promini i Moseu,
u podruju Sinj Trilj i dalje na JI sve do Studenaca, Imotskoga i Vrgorca. Rije je uglavnom o
manjim leitima rude koju prema postanku svrstavaju u tip terra rosa, a slovi za
najkvalitetniju aluminijevu rudu pa je desetljeima i iskoritavana gotovo u svim nabrojenim
podrujima (vidjeti: ALUMINIJEVE RUDE). Ipak, valja ovdje podsjetiti da na prvu
eksploataciju ovakvih boksita u sjevernoj Istri (u dolini Mirne uzvodno od Svetoga Stjepana),
gdje je piritom obogaena ruda koritena ve u XVI. st., za proizvodnju alauna, a poetkom XIX.
st. uz alaun ondje se proizvodilo i sumpornu kiselinu; bila je to prva uporaba boksita kao
nemetalne sirovine i ujedno prvo zabiljeeno iskoritavanje ove rude u Europi uope.
Leita gornjoeocenskih (ili mlaepaleogenskih) boksita istaloena su na gornjokrednim i donjo-
srednjoeocenskim (foraminiferskim) vapnencima, a krovinu im ine srednjoeocensko-
gornjoeocensko-oligocenske Promina naslage. Leita su koncentrirana u podruju Obrovca i
Ervenika, na prostoru prominskoga ravnjaka i Drnia, du Mosea i u okolici Sinja. Rije je o
velikim leitima s kvalitetnim boksitom koji je iskoritavan dosad iskljuivo kao sirovina za
proizvodnju glinice, odnosno aluminija (vidjeti: ALUMINIJEVE RUDE).
Najmlai boksitonosni horizont s rudom koja ima odreenu gospodarstvenu vrijednost jesu
glinoviti boksiti u podini neogenskih taloina. U RH ih nalazimo u dvama meusobno vrlo
udaljenim podrujima:
- kod Tounja (lokacije: Mejaii i Rebrovii) na etirima mjestima naena leita boksita
koja su istaloena na okrenim donjokrednim vapnencima, a u krovini im lee
srednjomiocenske klastine naslage; izdanci rude duljina su 40 80 m, irina do 20 m,
debljina rudnih tijela vea je od 10 m; rudita su slabo istraena, jer za rudu nije bilo
zanimanja;
- mnoga su leita neogenskih boksita otkrivena u okolici Sinja: Perua (7 leita),
Koute (19 leita), Grab, Zabre, Vedrine, unjara, aporice (sve po jedno), Strmen
Dolac (2) i dr. U podini boksitnih rudita preteito su stijene gornjokrednih vapnenaca,
ponegdje mlaepaleogenske bree ili gornjomalmski vapnenci (oboje u Grabu), dok su
u krovini svuda neogenski (srednjomiocenki) lapori. Sva su leita povrinski istraena
i ruda iz njih analizirana, a u okolici Trilja se i builo. Zalihe rude, bar prema
veliinama izdanaka (Perua 40 90 x 10 20 m; Koute tri vea 50 100 x 20 50
m; Grab 120 m x 80 m; Strmen Dolac (Ivica) 200 m x 60 m, itd.) znatne su, no budui
da je u sastavu sadraj SiO
2
visok (18 28 %, ponegdje ak 35 i 37 %) zainteresiranih
za iskoritavanje rude iz ovih leita gotovo nije bilo. Zabiljeena je tek uporaba
glinovita boksita iz nekog rudita za spravljanje kompozita koji je u neko vrijeme
koriten u sinjskoj ciglani. U evidenciji eksploatacijskih polja vode se leita u
aporicama i Koutama, a eksploatirani boksit koristi se kao dodatak pri proizvodnji
cementa.

(14) Kreda jezerska
Pod nazivom jezerska kreda ovdje su obraeni vapnenaki pijesci koji se nalaze u dva
stratigrafska horizonta: unutar pliocenskih naslaga Moslavake gore, Poeke gore i Dilj gore te
pleistocenske starosti u okolici Knina. Treba ih razlikovati od kalcita, odnosno od vapnenca-
kalcita opisanih u dijelu o sirovinama neogranienih geolokih rezervi pod tokom (6).
Zemljaste, posve bijele vrste kalcita osim kreda jo se zovu i gorsko brano ili gorsko
mlijeko.
1) Uz rub Moslavake gore na lokalitetima Kutinica i Mikleuka otkrivena je mekana i lagana
kreda vrlo sitnoga zrna s 92,50% CaCO
3
, ali i s dosta SiO
2
(3,30%) i MgO (2,10%). S
obzirom na ovakav sastav mogua je uporaba za kalcitizaciju tala.
2) Svojevremeno su analizirani uzorci jezerske krede iz Poeke gore (Tkalevo brdo). Pokazalo
se da bi to mogla biti vrlo dobra sirovina za proizvodnju ivoga vapna, a iz nekih dijelova
leita s malo Fe
2
O
3
i u industriji stakla.
3) Sjeverno od Knina rasprostiru se uglavnom bijeli vapnenaki pijesci debeli od 10 do 15 m, s
91,68% CaCO
3
. Koriteni su u sanaciji zakiseljenih tala. No, mogua je uporaba i u
proizvodnji lijekova te kao dodatak hrani za stoku.

(15) Tufovi
Do danas je detaljnije istraeno desetak nalazita tufova i to za potrebe industrije portland
cementa. Znaajnija leita nalaze se u dvije kronostratigrafske razine. Starija razina je
srednjotrijaska (Hrvatsko Zagorje i Svilaja), a druga, znatno mlaa i bolje istraena, je
miocenska (Hrvatsko Zagorje, Moslavaka gora i Papuk).
1) U Hrvatskom Zagorju, u Donjem Jesenju je djelomice otkopano donjomiocensko leite
debljine 60-tak m, i to za nekadanju tvornicu cementa u Podsusedu. U podruju Prigorec-
Margean (sjeverna strana Ivanice) lee trijaski silicificirani tufovi koriteni samo kao
tehniki kamen-agregat. No, podruje je vrlo perspektivno i za nalaenje kvalitetnih tufova. U
okolici Podruta lei tuf unutar donjomiocenskih taloina. Svojedobno su istraivanja toga
leita buenjem pokazala da je najvea debljina tufa 35,70 m, s tim da njegova podina nije
dosegnuta, pa je vjerojatno i deblji. Izvrsne je kvalitete kao dodatak u cementnoj industriji i
iskopavani su za tvornice u Podsusedu, Umagu, Puli i Koromanu.
2) U Moslavakoj gori prije 30-tak godina istraeno je leite helvetskih tufova u selu Novo
Brdo, velike debljine (vie od 77 m, prosjeno 48 m), s proslojcima tufita. Rezerve su
nekoliko milijuna tona. Ovaj je tuf uporabiv kao punilo i/ili za kemijsku industriju u Kutini.
3) U Papuku je najpoznatije leite Poljanska helvetske starosti, izgraeno od 20 m debelih
tufova-tufita kojih se produktivna zona protee i nekoliko stotina metara. Koriste se za
kompozit u tvornici cementa u Naicama.
4) U predjelu Otona, oko 10 km SZ od Knina lee tufovi ladinike starosti u zoni dugakoj 1
300 m i irokoj 130-330 m, ali uz promjenjivu debljinu. Prema podatcima iz raskopa, koliine
su vjerojatno velike. Mogli bi se eksploatirati povrinskim kopom, dok s potencijalnim
korisnikom Dalmacijacementom- ima dobru prometnu povezanost.
5) Najpoznatije i najvee leite u Svilaji predstavlja leite Zelovske staje u kojem su ladiniki
tufovi. Pucolanitet im je promjenjiv. Bilanne rezerve kategorija A i B izraunate 1971.
godine bile su vee od 1 milijun tona. U dolini rjeice Vrbe izgledno je podruje Crivakih
staja, neposredno uz cestu Drni-Split, s 3 sloja tufa, svaki od po 3 m debljine, znatne
rasprostranjenosti, a uz to, s tankom humusnom krovinom.

(16) Peliti (kriljavci)
Peliti su u RH slabo istraena i osim jedne (?) iznimke nerabljena mineralna sirovina. Dosad
su donekle istraene samo naslage permsko-skitskih i sajskih pelita i neke od njih uporabive su u
industriji graevinskih materijala. Posebice se to odnosi na pelite s malom koliinom karbonata,
a takvih se nae unutar permsko-skitskih klastinih naslaga.
Permsko-skitski klastiti otvoreni su u Kosovu i Petrovu polju, istono od Vrlike i sjeverno od
Sinja. Istraivanjem sedimenata s izdanaka nedaleko od Orlia (juno od Knina) i u podruju
Garjaka (Vrlika) utvreno je da u ovim naslagama dominiraju peliti, koji ponegdje prelaze u
siltite ili se s njima izmjenjuju, a mjestimice su razvijeni i pjeenjaci. Prosjeni kemijski sastav
uzoraka iz Orlia i Garjaka jest slijedei: SiO
2
54,69 %, Al
2
O
3
18,60 %, FeO 1,99 %, Fe
2
O
3
7,19
%, TiO
2
0,82 %, CaO 2,46 %, MgO 0,69 %, K
2
O 4,22 %, Na
2
O 1,38 %, SO
3
0,11 %, MnO 0,12
%. Ovakav kemijski sastav odgovara proizvodnji ekspandiranih lakih agregata, to je potvreno i
pokusima. Agregat proizveden iz permsko-skitskih pelita iz navedenih lokaliteta ima povoljnu
nasipnu teinu (460 550 gr/dm
3
), a s ostakljenom povrinom otporan je na mraz (upija 0 4 %
vode). Sirovine s minimalnim sadrajem karbonata u podruju Orlia i Garjaka ima u dovoljnim
koliinama.
U Suhau (sjeverno od Sinja) slini permsko-skitski klasti sadre poveanu koliinu karbonata i
ne mogu se rabiti za proizvodnju lakih ekspandiranih agregata, ali su, uz dodatak boksita
uporabivi u ciglarskoj industriji. Takav kompozit moe se upotrijebiti ak i za proizvodnju grube
keramike. Zalihe pelita u podruju Suhaa vrlo su velike, jer su razvijene u zoni dugakoj oko
1,5 km i irokoj 100 600 m. Sajsko klastine naslage iz podruja Mua i Sutine istraivane su
kao sirovina za ciglarsku industriju, ali rezultati nisu bili povoljni. Uz pelite i siltite istaloeni su
proslojci i uloci pjeenjaka, pjeskovitih i glinovitih vapnenaca te dolomita, to bi izazvalo
potekoe pri otkopavanju (odvajanje pelita), a i sirovina bi sadravala koliinu karbonata,
neprihvatljivu u ciglarskoj industriji.
Potencijalno nalazite pelita jo je vezano uz paleozojske stijene u Trgovskoj gori, na podruju
opine Dvor na Uni.
Asfalti i talono bituminozne stijene [14]
Asfalti i talono - bituminozne stijene se nalaze u predjelima Vanjskih Dinarida, u priobalnoj
zoni i zoni Visokog kra. Najee ih nalazimo u vapnencima i dolomitima razliitih
stratigrafskih horizonata trijas, jure i krede, te u palogenim vapnencima. Neki asfalti su
vjerojatno podrijetlom iz nafte. Pojedine pojave izravno odgovaraju ostacima starih erodiranih
naftnih leita ili kolektora danas izloenih na povrini npr. kod Velike upe SZ od Vrgorca,
krip i Podbadanj na otoku Brau.
Raena su ispitivanja i eksploatacija asfalta i bitumenoznih stijena (bitumenoznih kriljavaca) na
otoku Brau, Likoj Pljeivici, Vinita, Donjeg Dolca i Vrgorca. U doglednoj budunosti ne
predvia se eksploatacija to ne iskljuuje u budunosti i poveani interes.

Ugljen [14]
U Istri se nalaze najznaajnije naslage ugljena (paleocen - eocen) u pogledu kvalitete i opih
uvjeta za eksploataciju (kameni ugljen). Eksploatacija je obustavljena 1999. godine.
Smei (mrki) ugljen se eksploatirao u Prominskom bazenu (eocen - oligocen) u Siveriu i
Veluiu i velikim dijelom je otkopan. Eksploatacija smeog ugljena obavljala se i u sjevernoj
Hrvatskoj (Murska Subota, Ivanec, Krapina, starost oligomiocen, miocen, miopliocen), ali u
tekim rudarsko-geolokim uvjetima.
Bazeni s lignitom imaju velike rezerve. Prisutno je vie slojeva ugljena koji pripadaju niim
(kvalitetniji ugljen) ili viim horizontima pliocena (manje kvalitetan lignit). Osnovom sadanjih
spoznaja postoje uvjeti za povrinsku eksploataciju, dok podzemna eksploatacija radi sloenih
okolnosti rada nije zanimljiva.

2.1.1.2. Znaajke istranih prostora i gospodarskih subjekata za istraivanje vrstih
mineralnih sirovina

Istrani prostori obuhvaaju mahom leita nemetalnih mineralnih sirovina. U analizu su
ukljuena 161 istrani prostor odobren do kraja 2007. godine (tablica 2.1-5). Lokacije tih
istranih prostora oznaene su odgovarajuim oznakama na topografskoj karti RH, M 1: 500 000
(grafiki i slovno - brojanim oznakama, prilog br. 1.1) te popratnim tablinim prikazima po
upanijama (prilog 3), a koji obuhvaaju:
- vrstu mineralne sirovine,
- naziv istranoga prostora,
- povrinu istranog prostora,
- naziv nositelja odobrenja istraivanja (trgovako drutvo ili obrtnik),
- godinu rjeenja odobrenja istranog prostora
- oznaku za mineralnu sirovinu numeriranu rednim brojevima za svaku upaniju,

Tablica 2.1-5 Odobreni istrani prostori vrstih mineralnih sirovina
u Republici Hrvatskoj

POVRINA ISTRANIH
PROSTORA, ha
NAZIV UPANIJE
BROJ ISTRANIH
PROSTORA
UKUPNA PROSJENA
UDIO POVRINE
I.P. U POVRINI
UPANIJE, %
I-ZAGREBAKA
2 164 81,84 0,05
II-KRAPINSKO-ZAGORSKA
4 47 11,68 0,04
III-SISAKO-MOSLOVAKA
6 204 33,95 0,05
IV-KARLOVAKA
1 38 37,75 0,01
V-VARADINSKA
2 67 33,62 0,05
VI-KOPRIVNIKO-
KRIEVAKA 8 240 29,94 0,14
VII-BJELOVARSKO-BILOGOR.
4 496 123,91 0,19
VIII-PRIMORSKO-GORANSKA
1 22 0,00 0,01
IX-LIKO-SENJSKA
19 580 30,50 0,11
X-VIROVITIKO-PODRAVSKA
1 32 31,50 0,02
XI-POEKO-SLAVONSKA
1 55 54,78 0,03
XII-BRODSKO-POSAVSKA
2 77 38,61 0,04
XIII-ZADARSKA
31 706 22,76 0,19
XIV-OSJEKO-BARANJSKA
4 97 24,27 0,02
XV-IBENSKO-KNINSKA
20 641 32,04 0,21
XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
1 64 0,00 0,03
XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA
29 666 22,96 0,15
XVIII-ISTARSKA
18 398 22,09 0,14
XIX-DUBROVAKO-
NERETVANSKA 6 174 28,92 0,10
XX-MEIMURSKA
1 15 15,00 0,02
XXI-GRAD ZAGREB
0 0 0,00 0,00
UKUPNO 161 4 778 29,68 0,08

Analizom podataka iz priloga 3, utvreno je da postoje odobreni istrani prostori za sljedee
mineralne sirovine: 1. gips; 2. kremeni pijesak; 3. keramike i vatrostalne gline; 4. karbonatna
sirovina za industrijsku preradu; 5. silikatne sirovine za industrijsku preradu; 6. arhitektonsko-
graevni kamen; 7. tehniko-graevni kamen; 8. graevni pijesak i ljunak; 9. ciglarska glina;
10. ugljikovodici.
Istranih prostora nema za barit, bentonitnu glinu, boksit, kredu, kvarcit, sirovine za proizvodnju
cementa, tuf, ivu i geotermalnu energiju.
Veliine istranih prostora u hektarima podijeljene su u est razreda, te su utvreni podatci
koliko ima istranih prostora prema slijedeim razredima veliina:

Razred Povrina, ha Broj istranih prostora
1. 0-5 15
2. 5-10 26
3. 10-20 39
4. 20-40 51
5. 40-100 25
6. vee od 100 5

Oito je da je najvei broj istranih prostora vrstih mineralnih sirovina u dva razreda: od 10 do
20 hektara njih 39 i od 20 do 40 hektara njih 51. Najvei broj istranih prostora nalazi se u
Zadarskoj upaniji (31), u Splitsko-dalmatinskoj (29), te u Liko-senjskoj upaniji (19) odnosno
Istarskoj (18). Bez istranih prostora je Grad Zagreb.
Temeljem odredbi Zakona o rudarstvu-proieni tekst, na podruju RH nije odobreno
istraivanje (istrani prostori) niti eksploatacijskih polja za sljedee vrste mineralnih sirovina:
grafit, sumpor, magnezit, fluorit, azbest, tinjac, fosfat, kalcit (u mineralokom smislu), kaolin,
feldspat, milovka (talk).

2.1.2. EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA

2.1.2.1. Znaajke eksploatacijskih polja i gospodarskih subjekata za eksploataciju vrstih
mineralnih sirovina

Rudarska djelatnost (eksploatacija vrstih mineralnih sirovina) u Republici Hrvatskoj ima vrlo
dugu tradiciju i odvijala se od rimskih vremena (arhitektonsko-graevni kamen) pa preko
srednjeg vijeka (rudnici Zrinskih) do dananjeg dana.
Metalna (rudna) leita koja su ranije bila eksploatirana (bakar, eljezo, cink, olovo) danas su
zatvorena, jer zbog malih rezervi i male koncentracije metala u rudi, eksploatacija nema
ekonomsku opravdanost. Od ovog zakljuka moe se samo izuzeti boksit ije rezerve
omoguavaju eksploataciju gospodarstveno opravdanu. Najvee koliine eljeza potjecale su iz
preradbe minerala siderita-eljeznog karbonata. Ipak spomenimo iz povijesnih razloga, da su
leita bakra u Rudama i Gradskom Potoku bili najvei rudnici bakra u Austrougarskoj
monarhiji.
Nemetalna leita mineralnih sirovina za razliku od metalnih leita su vrlo brojna i RH je
bogata nemetalnim mineralnim sirovinama ija je eksploatacija sve vea i primjerena razvoju
drave.
U cilju uvida u sadanje stanje rudarenja u Republici Hrvatskoj kao osnova su posluila
odobrena eksploatacijska polja (do 31. prosinca 2007. godine). Odobrena eksploatacijska polja
su razvrstana i obraena po upanijama kao osnovnim nosiocima rudarske proizvodnje i ukupno
za Republiku Hrvatsku. Osim broja eksploatacijskih polja uzeta je i povrina eksploatacijskih
polja kao znakovit parametar.
Republika Hrvatska je mala zemlja pa povrine zauzete rudarskom proizvodnjom kroz due
razdoblje (desetke i vie godina) nee biti u funkciji svoje prvobitne namjene. Radi toga u
daljnjem razvoju rudarske djelatnosti treba osobito pomno razmotriti odobravanja novih
eksploatacijskih polja te posebice racionalnost koritenja postojeih.

Broj eksploatacijskih polja

Broj i osnovne znaajke odobrenih eksploatacijskih polja vrstih mineralnih sirovina u Republici
Hrvatskoj prikazani su u tablici 2.1-6.

Tablica 2.1-6 Odobrena eksploatacijska polja vrstih mineralnih sirovina

POVRINA EKSPLOATACIJSKIH
POLJA, ha
NAZIV UPANIJE
BROJ
EKSPLOATACIJSKIH
POLJA
UKUPNA PROSJENA
UDIO POVRINE
E.P. U POVRINI
UPANIJE, %
I-ZAGREBAKA
35 945 27,00 0,31
II-KRAPINSKO-ZAGORSKA
14 194 13,85 0,16
III-SISAKO-MOSLOVAKA
18 394 21,88 0,08
IV-KARLOVAKA
37 958 25,89 0,26
V-VARADINSKA
28 994 35,50 0,78
VI-KOPRIVNIKO-KRIEVAKA
22 477 21,68 0,27
VII-BJELOVARSKO-BILOGOR.
17 447 26,29 0,17
VIII-PRIMORSKO-GORANSKA
29 293 10,10 0,08
IX-LIKO-SENJSKA
27 509 18,85 0,10
X-VIROVITIKO-PODRAVSKA
19 267 14,05 0,13
XI-POEKO-SLAVONSKA
15 565 37,66 0,31
XII-BRODSKO-POSAVSKA
6 112 18,66 0,06
XIII-ZADARSKA
65 2 799 43,06 0,76
XIV-OSJEKO-BARANJSKA
11 605 55,00 0,15
XV-IBENSKO-KNINSKA
37 6 058 163,73 2,03
XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
6 111 18,50 0,05
XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA
86 3 116 36,23 0,68
XVIII-ISTARSKA
70 1 845 26,36 0,66
XIX-DUBROVAKO-NERETVANSKA
19 296 15,58 0,17
XX-MEIMURSKA
13 349 26,85 0,48
XXI-GRAD ZAGREB
10 543 54,30 0,85
UKUPNO 584 21 877 33,86 0,41

Obavljenom pregledom odobrenih eksploatacijskih polja vrste mineralne sirovine do 31.
prosinca 2007. godine dolo se do spoznaje da su ukupno odobrena 584 polja ukupne povrine
21 877 ha. Prosjeno eksploatacijska polja imaju povrinu od 33,86 ha 34 ha.
U odnosu na ukupnu kopnenu povrinu Republike Hrvatske eksploatacijska polja vrstih
mineralnih sirovina zahvaaju oko 0,38 % ukupne kopnene povrine drave to gledano
statistiki nije veliki postotak.
Najvie eksploatacijskih polja odobreno je u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (86) koja zahvaaju
0,68 % povrine upanije. Ovako veliki broj eksploatacijskih polja relativno malih po povrini
moe se tumaiti njihovom specifinou, jer su npr. eksploatacijska polja arhitektonsko-
graevnog kamena brojna, ali zahvaaju relativno male povrine.
Veliina eksploatacijskih polja po upanijama je razliita; u Istarskoj upaniji iznosi prosjeno
26,36 ha (0,66 % povrine upanije); u Primorsko-goranskoj upaniji 10,10 ha (0,08% povrine
upanije); u ibensko-kninskoj upaniji 163,73 ha (2,03 % povrine upanije), u Osjeko-
baranjskoj 55 ha (0,15 % povrine upanije); u Virovitiko-podravskoj 14,05 ha (0,13 %
povrine upanije), u Gradu Zagrebu 54,30 ha (0,85 % povrine Grada). Najmanje povrine
zahvaene odobrenim eksploatacijskim poljima su u Brodsko posavskoj i Vukovarsko srijemskoj
upaniji gdje eksploatacijska polja zahvaaju manje od 0,07 % povrine upanije. Ovakvo stanje
se moe obrazloiti time da se radi o upanijama relativno siromanima mineralnim sirovinama,
a bogatima vrlo plodnim tlom ija vrijednost esto prelazi vrijednost mineralne sirovine.

Eksploatacijska polja koja se ne koriste

Analizirajui koritenje pojedinih eksploatacijskih polja vidljivo je da se mnoga ne koriste pa
tako za mnoga nije zatraena obnova rezervi u zakonskim rokovima. Rezultati obavljene analize
djelomice objanjavaju veliki broj odobrenih eksploatacijskih polja i njihovo neracionalno
koritenje. Naime, veliki broj nositelja odobrenja eksploatacijskih polja prije 1991. godine je
nestao ili se godinama nalazi u steaju tako da se mineralna sirovina ne eksploatira, rjeenja o
odobrenju eksploatacijskih polja nisu ponitena/ukinuta, a nisu podneseni valjani zahtjevi za
brisanjem predmetnih eksploatacijskih polja iz katastra eksploatacijskih polja. Ovakvo stanje
moe dovesti do krivih spoznaja a time i do neodgovarajuih zakljuaka. U tablici 2.1-7 prikazana
su eksploatacijska polja po upanijama koja se ne koriste od 1991. godine.

Tablica 2.1-7 Odobrena eksploatacijska polja koja se ne koriste (od 1991. godine)

UPANIJA MINERALNA
SIROVINA
EKSPLOATACIJSKO
POLJE
POVRINA (ha) POSLJEDNJI NOSITELJ
ODOBRENJA
UDIO POVRINE E.P. U
POVRINI UPANIJE, %
KRAPINSKO-
ZAGORSKA
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
MARTINIE 3,2 TEMPO d.d. Zagreb 0,003
UKUPNO 1 3,2 0,003
BARIT KLOKOEV JARAK 39,5
KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA
I GRAEVNOG MATERIJALA
Topusko
0,031
SLAVSKO POLJE 15,1 GRO "PETROVAC", Vrginmost 0,012
PODGORJE 5,4 GRO "PETROVAC", Vrginmost 0,004
STANCI 2,7 GAVRILOVI, Petrinja 0,002
BLATUA 154,9 GRO "PETROVAC", Vrginmost 0,120
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
AAVA 3,9 BETON Glina 0,003
CIGLARSKA GLINA BLATUA 5,2 PROING d.o.o. Gvozd 0,004
UKUPNO 7 226,6 0,176
GEJKOVAC 18,4
KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA
I GRAEVNOG MATERIJALA
Topusko
0,005
SIVAC 20,5 GRO PETROVAC Vrginmost 0,006
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
RASNICA 25,0
BECHTEL INTERNATIONAL
Inc.,Podrunica Zagreb
0,007
UKUPNO 3 63,9 0,018
TUF LOJNICA 2,9 INGRAM Podrute, Novi Marof 0,002
ARHITEKTONSKO-
GRAEVNI KAMEN
VINICA 22,6 IVANEKI UGLJENOKOPI, Ivanec 0,017
CIGLARSKA GLINA PODRUTE 10,0 CIGLANA-PODRUTE, Novi Marof 0,008
UKUPNO 3 35,5 0,027
DRAGOZETII 4000,0 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 1,231
JELOVICA 27,2 ENERGOINVEST Rovinj 0,008
HOMER 140,0 Goranski rudnici nemetala Lokve 0,043
MRZLE VODICE 278,4 Goranski rudnici nemetala Lokve 0,086
UKUPNO 4 4445,5 1,368
SISAKO-
MOSLAVAKA
KREMENI PIJESAK
KERAMIKA I
VATROSTALNA GLINA
KARLOVAKA
BARIT
VARADINSKA
PRIMORSKO-
GORANSKA
BOKSIT
BARIT
Nastavak Tablice 2.1-7

UPANIJA MINERALNA
SIROVINA
EKSPLOATACIJSKO
POLJE
POVRINA (ha) POSLJEDNJI NOSITELJ
ODOBRENJA
UDIO POVRINE E.P. U
POVRINI UPANIJE, %
KRAVARICA 6,1
LIKI RUDNICI NEMETALA Riice,
Lovinac
0,001
ARAC 0,4
Lovinac
0,0001
BRNIEVO I RUDANA 3,1
Lovinac
0,0006
PILAR 18,4 RUDAR, Zagreb 0,0038
KIKOVA GREDA 30,8
BECHTEL International, Inc.,
Podrunica u Hrvatskoj
0,0063
LITIEV VRH 74,8
BECHTEL International, Inc.,
0,0153
DEBELJAA 28,5
BECHTEL Interantional, Inc.,
0,0058
UKUPNO 7 162,1 0,033
JAGMA 14,5
Industrija stakla i rudnici nemetala
Lipik
0,02
LIVAANI 12,8
Industrija stakla i rudnici nemetala
Lipik
0,016
KERAMIKE I
VATROSTALNE
GLINE
GRAHOVLJANI 5,3
PLAMEN INTERNATIONAL d.o.o.
Poega
0,007
MILOVKA KOPRIVNA 15,2
Poduzee za proizvodnju i
eksploataciju mrkog uglja i nemetala
Ratkovica
0,019
UKUPNO 4 47,8 0,061
OKRUG 25,4 KAMEN SPLIT d.d. Split 0,01
BUNJIKA 2,9 DALMARMOR d.o.o. 0,001
UKUPNO 2 28,3 0,006
LABIN 2610,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 0,94
VINJAN I-HEKI-MINJ 20609,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 7,45
VINJAN II 4252,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1,54
VINJAN III 6076,9 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 2,20
KUK 585,9 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 0,21
GLAVICA 64,4 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 0,02
KREMENI PIJESAK AULAGA JUG 1410,0 YTONG CROATIA d.d. Pula 0,51
UKUPNO 7 35608,2 12,88
KOSTANJEK 37,1
SLOBODA Tvornica cementa,
Podsused
0,05
BIZEK DOLJE 40,3
"SLOBODA" Tvornica cementa,
Podsused
0,05
UKUPNO 2 77,4 0,11
40 40698,7 0,80
LIKO-
SENJSKA
BARIT
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
POEKO-
SLAVONSKA
KREMENI PIJESAK
SPLITSKO-
DALMATINSKA
ARHITEKTONSKO-
GRAEVNI KAMEN
ISTARSKA
BOKSIT
GRAD ZAGREB
SIROVINA ZA
PROIZVODNJU
CEMENTA

Eksploatacijska polja (povrine vee od 100 ha) koja se ne koriste izraena su osobito u:
- Istarskoj upaniji gdje povrina zahvaena eksploatacijskim poljima koja se ne koriste
iznosi 35 608 ha; nositelji odobrenja eksploatacijskih polja koja se ne koriste su
ISTARSKI BOKSITI Rovinj, i YTONG CROATIA d.d. Pula,
- Primorsko-goranskoj upaniji; gdje povrina zahvaena eksploatacijskim poljima
koja se ne koriste iznosi 4 446 ha. Nositelji odobrenja eksploatacijskih polja koja se ne
koriste su: ENERGOINVEST Rovinj; GORANSKI RUDNICI NEMETALA Lokve i
ISTARSKI BOKSITI Rovinj,
- Sisako-moslovakoj upaniji: ne koriste se eksploatacijska polja ukupne povrine
226,6 ha, nositelji odobrenja su: KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA I
GRAEVNOG MATERIJALA Topusko; GRO PETROVAC Vrginmost; BETON
Glina, GAVRILOVI Petrinja i PROING d.o.o. Gvozd,
- Liko-senjskoj upaniji: ne koriste se eksploatacijska polja povrine 194,9 ha, nositelj
odobrenja su BECHTEL international Inc., i LIKI RUDNICI NEMETALA Riice i
RUDAR Zagreb.
Iz ovog kratkog prikaza vidljivo je da se radi o drutvima koja godinama ne rade ili su u steaju,
dok su nosioci manjeg dijela aktivna trgovaka drutva.

Znaajke gospodarskih subjekata za eksploataciju vrstih mineralnih sirovina

S obzirom na veliki broj eksploatacijskih polja kao i gospodarskih subjekata, sva eksploatacijska
polja su razvrstana po upanijama i vrstama mineralne sirovine, s tonom naznakom naziva i
povrine svakog eksploatacijskog polja. Takoer, prikazana su i imena nositelja odobrenja
eksploatacijskog polja, kao i datum izdavanja rjeenja (prilog 4).
Nainjena analiza eksploatacijskih polja i gospodarskih subjekata ukazala je na sljedee
znaajke:
- pojedini gospodarski subjekti su nositelji koncesija za vie eksploatacijskih polja;
najznakovitiji sluaj je trgovako drutvo HRVATSKE UME d.o.o., koje je nositelj
42 (manjih) eksploatacijskih polja u 11 upanija, uglavnom tehniko-graevnog
kamena (86 %) i manjim dijelom graevnog pijeska i ljunka (14%),
- drugi po brojnosti eksploatacijskih polja je KAMEN d.d. Pazin; 17 eksploatacijskih
polja ukupne povrine 894,5 ha. Eksploatacijska polja su odobrena u razdoblju 1978.-
2004. godine,
- JADRANKAMEN d.d. Puia; nositelj je 15 eksploatacijskih polja arhitektonsko-
graevnog kamena (1 262 ha),
- INKER d.d., Zaprei; nositelj je 5 eksploatacijskih polja (334,2 ha) keramike i
vatrostalne gline i 2 eksploatacijskog polja kremenog pijeska (121,6 ha),
- WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac, nositelj je 1 eksploatacijskog polja
ciglarske gline (155,06) i 2 eksploatacijska polja graevnog pijeska i ljunka (128,1
ha),
- GIRK KALUN d.d., Drni; nositelj je 2 eksploatacijska polja karbonatne sirovine za
industrijsku preradu (102,43 ha) i 3 eksploatacijska polja kvarcita (22,9 ha),
- LIPIK-GLAS d.o.o., Lipik, nositelj je 4 eksploatacijska polja kremenog pijeska (199,6
ha),
- KNAUF d.o.o., Knin, nositelj je 3 eksploatacijska polja gipsa (389,2 ha),
- DALMACIJACEMENT d.d. Katel Suurac, nositelj je 2 eksploatacijska polja
sirovine za proizvodnju cementa (413,2 ha) i 1 eksploatacijskog polja tufa (117,3 ha),
- nositelj najveih, po povrini, ali neaktivnih, eksploatacijskih polja je trgovako
drutvo ISTARSKI BOKSITI, Rovinj, koji je nositelj 7 eksploatacijskih polja (6
eksploatacijskih polja u Istarskoj upaniji i 1 eksploatacijsko polje u Primorsko-
goranskoj upaniji); povrina eksploatacijskih polja je 38 198 ha; najvee
eksploatacijsko polje je Vinjan I - Heki-minj koje ima povrinu od 20 609 ha; u
posljednjih 9 godina (analizirano razdoblje) eksploatacijska polja su neaktivna-
nekorisna (boksit); eksploatacijska polja su odobrena u razdoblju od 1961. do 1983.
godine,
- drugi po veliini povrine eksploatacijskih polja su DALMATINSKI RUDNICI
BOKSITA d.d., Obrovac, s 12 eksploatacijskih polja boksita, povrine 5 663,4 ha (9
eksploatacijskih polja u ibensko-kninskoj upaniji i 3 polja u Zadarskoj upaniji);
eksploatacijska polja su odobrena u razdoblju od 1960. do 1978. godine.; u posljednjih
9 godina (analizirano razdoblje) eksploatacijska polja su neaktivna,
- najmanje eksploatacijsko polje je Kuieva kava (0,16 ha), mineralna sirovina
arhitektonsko-graevni kamen, nositelj odobrenja trgovako drutvo ETNA d.o.o.
Katel Luki, Kalina II (0,23 ha), mineralna sirovina arhitektonsko-graevni kamen,
nositelj Obrtnik Vjekoslav esni, Gornji Humac i eksploatacijsko polje krni Jarak II
(0,24 ha), mineralna sirovina arhitektonsko-graevni kamen, nositelj Obrt za vaenje
kamena, vl. Vlado Peles, Samobor.
2.1.2.2. Eksploatacijske rezerve i proizvodnja vrstih mineralnih sirovina

U cilju preglednosti stanja rudarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj (vrste mineralne sirovine)
analizirano je razdoblje od:
- 1997.2006. godine kod razmatranja stanja i proizvodnje mineralnih sirovina po
upanijama,
- 1997.2006. godine kod razmatranja proizvodnje po mineralnim sirovinama ukupno
za Republiku Hrvatsku.

Argumenti za analizu razmatranog razdoblja su:
- u razdoblju prije Domovinskog rata trite za potronju mineralnih sirovina bilo je
vee pa bi dobiveni rezultati mogli navoditi na krive zakljuke,
- tijekom ratnih godina proizvodnja vrstih mineralnih sirovina svedena je na najmanju
mjeru-samo za ratne potrebe i nuna odravanja,
- razdoblje od 2 do 3 godine poslije rata nije uzimano u obzir jer u odreenom smislu
vrijeme sanacije nastalog stanja takoer ne odaje stvarnu sliku i mogunosti
proizvodnje vrstih mineralnih sirovina.

Do kraja 2007. godine u RH su odobrena 584 eksploatacijska polja vrstih mineralnih sirovina ili
po vrsti mineralne sirovine, a prema lanku 3. Zakona o rudarstvu-proieni tekst:

Mineralna sirovina Eksploatacijska polja
boksit 15
gips 10
bentonitna glina 1
kremeni pijesak 11
keramike i vatrostalne gline 11
tuf 2
sirovina za proizvodnju cementa 7
karbonatna sirovina za industrijsku preradu 14
silikatna sirovina za industrijsku preradu 1
arhitektonsko-graevni kamen 114
morska sol 4
kvarcit 4
kreda 1
tehniko-graevni kamen 256
graevni pijesak i ljunak 89
ciglarska glina 44

Radi sustavnosti i preglednosti stanja rezervi mineralnih sirovina i proizvedenih koliina
mineralne sirovine, analizirano je stanje po upanijama i ukupno za Republiku Hrvatsku.

Eksploatacijske rezerve i proizvodnja vrstih mineralnih sirovina po upanijama

Rezerve kao i proizvedene koliine mineralnih sirovina po upanijama prikazane su tablino i
slikovno u prilogu 5. Sustavno je obraeno desetogodinje razdoblje, od 1997. do 2006. godine.

Eksploatacijske rezerve i proizvodnja vrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

S ciljem uvida u ukupnu razvijenost eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u Republici
Hrvatskoj analizirano je razdoblje od 1997. do 2006. godine. Analizirane su nemetalne mineralne
sirovine koje se eksploatiraju ili su se eksploatirale.
Prema raspoloivim podacima, a u skladu s lankom 3. Zakona o rudarstvu-proieni tekst (NN
190/03.), u Republici Hrvatskoj se eksploatira 19 vrsta mineralnih sirovina. Podaci su prikazani
po godinama u tonama ili metrima kubnim srasle mase (samoniklo stanje), prema statistikim
podacima koji se vode u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva (tablica 2.1-8).
Histogramski prikaz rezervi i ukupne proizvodnje, izraenih u tisuama tona ili prostornim
metrima, nalazi se na slikama od 2.1-1. do 2.1-19.

Tablica 2.1-8 Eksploatacijske rezerve i godinja eksploatacija vrstih mineralnih sirovina

MINERALNA SIROVINA
EKSPLOATACIJSKE
REZERVE I PROIZVODNJA
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
ARHITEKTONSKO-GRAEVNI KAMEN EKSPLOATACIJSKE REZERVE 3 437,13 5 817,50 15 175,47 6 567,50 8 803,68 11 752,94 14 683,28 19 372,02 22 510,91 19638,69
u 1 000 m
3
PROIZVODNJA 43,26 46,79 51,71 56,00 59,00 53,75 61,29 76,26 81,38 71,307
BARIT EKSPLOATACIJSKE REZERVE 185,90 185,90 185,90 185,90 185,90 0,00 0,00 0,00 0,00 0
u 1 000 t PROIZVODNJA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0
BENTONITNA GLINA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 1 468,45 1 108,00 1 138,96 1 135,55 1 132,48 1 132,48 1 130,48 690,79 690,81 688,137
u 1 000 t PROIZVODNJA 4,58 3,50 5,21 3,41 3,07 0,00 2,01 0,67 1,47 1,2
BOKSIT EKSPLOATACIJSKE REZERVE 1 115,48 6 657,63 7 144,13 6 873,36 7 005,37 6 422,28 6 436,06 6 456,34 6 099,95 5544,732
u 1 000 t PROIZVODNJA 8,00 5,00 6,80 6,90 29,81 26,52 1,48 29,07 0,50 0,6
CIGLARSKA GLINA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 51 294,14 45 484,88 51 423,57 51 505,98 45 373,42 43 257,87 52 576,95 47 370,91 50 083,04 51778,34
u 1 000 m
3
PROIZVODNJA 1 128,60 936,96 981,01 1 238,78 1 275,36 1 216,74 1 427,40 1 565,36 1 149,84 1276,566
GIPS EKSPLOATACIJSKE REZERVE 10 924,50 10 827,71 14 242,30 5 610,18 20 915,68 20 757,88 22 263,21 22 394,71 49 554,87 52667,37
u 1 000 t PROIZVODNJA 80,00 110,00 100,00 27,20 199,11 206,51 155,00 77,99 207,92 297,894
GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK EKSPLOATACIJSKE REZERVE 65 365,54 83 990,00 80 398,44 77 953,80 84 801,69 118 164,22 118 067,35 128 545,68 113 884,30 136850,9
u 1 000 m
3
PROIZVODNJA 1 991,15 2 600,87 1 749,79 1 982,75 2 032,07 2 949,11 3 404,56 3 492,19 3 437,49 4452,965
KARBONATNA SIROVINA ZA IND. PRER. EKSPLOATACIJSKE REZERVE 73 623,40 43 611,74 66 733,28 61 106,47 63 313,81 65 271,34 109 114,58 102 452,94 106 809,10 199985,5
u 1 000 t PROIZVODNJA 441,22 526,61 418,21 317,37 464,24 1 165,67 1 723,59 668,43 828,95 1110,83
KERAMIKE I VATROSTALNE GLINE EKSPLOATACIJSKE REZERVE 8 132,71 8 310,42 7 132,96 8 497,66 8 713,17 8 536,19 8 422,35 9 023,51 8 773,97 5848,905
u 1 000 t PROIZVODNJA 63,81 50,66 124,12 0,00 0,00 88,96 99,95 28,80 0,00 52,8
KREDA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 316,19 290,69 266,52 338,40 202,51 936,74 902,58 862,19 828,73 1076,057
u 1 000 t PROIZVODNJA 19,83 23,19 21,97 28,25 29,95 32,42 31,05 40,39 33,46 22,693
KREMENI PIJESAK EKSPLOATACIJSKE REZERVE 21 176,12 22 378,65 38 915,12 22 949,27 22 296,03 25 186,89 25 043,92 33 687,49 40 527,25 40335,14
u 1 000 t PROIZVODNJA 148,46 165,86 206,80 120,85 170,15 225,58 138,03 119,08 320,40 229,886
KVARCIT EKSPLOATACIJSKE REZERVE 2 043,25 2 043,25 2 043,25 0,00 525,10 525,10 525,10 5 554,72 5 550,23 5548,728
u 1 000 t PROIZVODNJA 0,00 0,00 0,00 0,00 13,70 0,00 0,00 0,77 0,00 1,5
SILIKATNE SIROVINE ZA IND. PRER. EKSPLOATACIJSKE REZERVE 2 491,13 2 342,46 2 299,02 1 988,90 2 474,70 2 578,62 2 471,47 1 480,04 1 075,21 749,7
u 1 000 t PROIZVODNJA 126,20 163,00 48,50 57,50 56,40 97,70 97,71 5,78 6,59 0
SIROVINE ZA PROIZVODNJU CEMENTA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 418 770,14 353 081,29 287 892,70 276 196,15 268 478,67 343 191,78 350 865,20 355 047,20 367 822,50 354265,7
u 1 000 t PROIZVODNJA 2 089,56 3 079,62 6 219,21 3 253,71 4 860,70 4 821,68 3 681,03 4 697,08 5 158,47 5423,966
TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN EKSPLOATACIJSKE REZERVE 150 201,52 213 771,35 235 920,42 212 128,23 287 288,59 283 278,73 350 580,42 391 324,96 388 877,47 430206,4
u 1 000 m
3
PROIZVODNJA 5 140,47 6 268,68 6 725,43 6 150,32 7 264,30 9 013,59 14 045,15 12 026,58 11 139,66 13364,41
TUF EKSPLOATACIJSKE REZERVE 9 772,14 8 304,14 4 205,14 1 413,14 4 203,14 8 243,25 8 213,28 8 193,31 6 838,85 6838,8
u 1 000 t PROIZVODNJA 46,25 47,24 58,34 38,36 41,94 40,80 30,47 24,76 24,09 17,524
UGLJEN EKSPLOATACIJSKE REZERVE 39 779,00 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2 917,53 2917,529
u 1 000 t PROIZVODNJA 48,50 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0
IVA EKSPLOATACIJSKE REZERVE 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,006
u 1 000 t PROIZVODNJA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,0005
SOL u t PROIZVODNJA 1 359,00 1 500,00 773,00 1 783,00 1 390,00 781,00 21 358,00 18 950,00 17 100,00 18496,00


Slika 2.1-1 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija arhitektonsko-graevnog kamena, za
razdoblje 1997. 2006. godina

Slika 2.1-2 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija barita, za razdoblje 1997. 2006.
godina
ARHITEKTONSKO-GRAEVNI KAMEN (u 1 000 m
3
)
0,00
5 000,00
10 000,00
15 000,00
20 000,00
25 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJSKE REZERVE
EKSPLOATACIJA
BARIT (u 1 000 t)
0,00
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
120,00
140,00
160,00
180,00
200,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-3 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija bentonitne gline,
za razdoblje 1997. 2006. godina

Slika 2.1-4 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija boksita, za razdoblje 1997. 2006.
godina
BENTONITNA GLINA (u 1 000 t)
0,00
200,00
400,00
600,00
800,00
1 000,00
1 200,00
1 400,00
1 600,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
BOKSIT (u 1 000 t)

0,00
1 000,00
2 000,00
3 000,00
4 000,00
5 000,00
6 000,00
7 000,00
8 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-5 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ciglarske gline,

Slika 2.1-6 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija gipsa, za razdoblje 1997. 2006. godina
CIGLARSKA GLINA (u 1 000 m
3
)
0,00
10 000,00
20 000,00
30 000,00
40 000,00
50 000,00
60 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
GIPS (u 1 000 t)
0,00
10 000,00
20 000,00
30 000,00
40 000,00
50 000,00
60 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-7 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija graevnog pijeska i ljunka,

Slika 2.1-8 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija karbonatne sirovine za industrijsku
preradu, za razdoblje 1997. 2006. godina
GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK ( u 1 000 m
3
)
0,00
20 000,00
40 000,00
60 000,00
80 000,00
100 000,00
120 000,00
140 000,00
160 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
KARBONATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU (u 1 000 t)
0,00
50 000,00
100 000,00
150 000,00
200 000,00
250 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-9 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija keramike i vatrostalne gline,

Slika 2.1-10 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija krede,
KERAMIKE I VATROSTALNE GLINE (u 1 000 t)
0,00
1 000,00
2 000,00
3 000,00
4 000,00
5 000,00
6 000,00
7 000,00
8 000,00
9 000,00
10 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
KREDA (u 1 000 t)
0,00
200,00
400,00
600,00
800,00
1 000,00
1 200,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-11 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija kremenog pijeska,

Slika 2.1-12 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija kvarcita,
KREMENI PIJESAK (u 1 000 t)
0,00
5 000,00
10 000,00
15 000,00
20 000,00
25 000,00
30 000,00
35 000,00
40 000,00
45 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
KVARCIT (u 1 000 t)
0,00
1 000,00
2 000,00
3 000,00
4 000,00
5 000,00
6 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-13 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija silikatne sirovine za industrijsku
preradu, za razdoblje 1997. 2006. godina

Slika 2.1-14 Eksploatacijske rezerve i proizvodnja sirovine za eksploataciju cementa,
SILIKATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU (u 1 000 t)
0,00
500,00
1 000,00
1 500,00
2 000,00
2 500,00
3 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
SIROVINE ZA PROIZVODNJU CEMENTA (u 1 000 t)

0,00
50 000,00
100 000,00
150 000,00
200 000,00
250 000,00
300 000,00
350 000,00
400 000,00
450 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-15 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija tehnikograevnog kamena,

Slika 2.1-16 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija tufa, za razdoblje 1997. 2006. godina
TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN (u 1 000 m
3
)

0,00
50 000,00
100 000,00
150 000,00
200 000,00
250 000,00
300 000,00
350 000,00
400 000,00
450 000,00
500 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
TUF (u 1 000 t)

0,00
2 000,00
4 000,00
6 000,00
8 000,00
10 000,00
12 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-17 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ugljena,

Slika 2.1-18 Eksploatacijske rezerve i eksploatacija ive, za razdoblje 1997. 2006. godina
UGLJEN (u 1 000 t)
0,00
5 000,00
10 000,00
15 000,00
20 000,00
25 000,00
30 000,00
35 000,00
40 000,00
45 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
IVA (u 1 000 t)
0,000
0,001
0,002
0,003
0,004
0,005
0,006
0,007
0,008
0,009
0,010
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA

Slika 2.1-19 Eksploatacija morske soli, za razdoblje 1997. 2006. godina

2.1.2.3. Nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina

U toki 2.2. naznaena je velika razlika izmeu stvarnih i koliina mineralnih sirovina koje se
vode prema slubenim statistikim podatcima (odnosi se na mineralne sirovine koje se
upotrebljavaju u graditeljstvu te na male i srednje gospodarske subjekte). Ovakvo stanje se
obrazlae nepotpunom statistikom obradbom.
U Republici Hrvatskoj nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina sustavno se prati i sprjeava
od 2004. godine [37]. Iako se obraeni podatci odnose na vrlo kratko vremensko razdoblje ipak
su zabrinjavajui.

Tablica 2.1-9 Nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Koliina mineralne sirovine
Godina
Tehniko-
graevni kamen

m
3
Arhitektonsko-
graevni kamen

m
3
Graevni
pijesak i
ljunak
m
3

Ciglarska
glina

m
3

Keramika
glina

t
Sirovine za
proizvodnju
cementa
t
Gips

t
Boksit

t
2004. 10 034 273 3 846 244 963 - - - - 33 452
2005. 1 035 211 8 832 26 251 247 361 - - 123 600 -
2006. 1 750931 30 122 826 417 - - 532 348 - -
2007. 889 782 4 016 68 437 3 911 12 836 6 349 15 328 -
UKUPNO 13 710 197 46 816 1 166 068 251 272 12 836 538 697 138 928 33 452

Nelegalna eksploatacija posebice se odnosi na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u
graditeljstvu, ali i na druge. Ovakvo stanje je vrlo upozoravajue i trai sustavnu kontrolu od
strane nadlenih tijela, Dravne inspekcije i tijela na razini upanija.
MORSKA SOL (u t)
0,00
5 000,00
10 000,00
15 000,00
20 000,00
25 000,00
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
EKSPLOATACIJA
2.1.2.4. Zajednike znaajke i komentar dosadanje eksploatacije vrstih mineralnih
sirovina

Analiza rudarske djelatnosti u obraenom razdoblju ukazuje na sljedee:
- vrste mineralne sirovine eksploatiraju se na itavom teritoriju Republike Hrvatske;
- intenzitet rudarske djelatnosti po upanijama je razliit (najmanji u Vukovarsko-srijemskoj
upaniji a najvei u ibensko-kninskoj upaniji);
- eksploatacija mineralnih sirovina obavlja se na velikom broju eksploatacijskih polja;
- veliina eksploatacijskih polja je nelogina (pojedina eksploatacijska polja su prevelika i
sigurno se ne mogu otkopati s jednim, dva ili tri rudarska objekta ili su premalena i
onemoguavaju s rudarskog stanovita racionalno koritenje);
- proizvodnja po eksploatacijskom polju je mala, npr. za tehniko-graevni kamen i graevni
pijesak i ljunak iznosi oko 52 000 m
3
/god. (u 2006. godini);
- postoji veliki broj neaktivnih eksploatacijskih polja, odnosno pojedine mineralne sirovine se
ve godinama ne eksploatiraju iako su odobrena eksploatacijska polja, npr. boksit u Zadarskoj
upaniji; barit u Primorsko-goranskoj upaniji; arhitektonskograevni kamen u Liko-
senjskoj upaniji i Gradu Zagrebu; tuf u Sisako-moslavakoj upaniji, keramike i vatrostalne
gline u Krapinsko-zagorskoj upaniji;
- pojedine mineralne sirovine se uope ne eksploatiraju: barit, kvarcit, ugljen ili se vade samo
sporadino: boksit;
- odnos ukupnih eksploatacijskih rezervi i godinje proizvodnje je nesrazmjeran, jer opseg do
sada izvrenih istranih radova omoguava mnogo veu proizvodnju mineralnih sirovina;
- eksploatacijske rezerve i godinja proizvodnja i kod mineralnih sirovina koje se kontinuirano
eksploatiraju po upanijama (trite osigurano, velika potranja) takoer su nesrazmjerni (kao
najzorniji primjer moe se uzeti tehniko-graevni kamen);
- odnos eksploatacijskih rezervi i godinja proizvodnja kod svih mineralnih sirovina danas
pokazuje da se ovakav intenzitet eksploatacije moe odrati preko trideset godina i slui kao
dokaz za mogui razvoj preraivake industrije tj. sirovinske osnove razvoja.

2.1.3. GOSPODARSKO ZNAENJE VRSTIH MINERALNIH SIROVINA

Ocjenu ukupne gospodarske koristi i znaenja jedne djelatnosti, pogotovo kad se eli usporediti s
drugom granom, moe se nainiti na vie naina: (1) kao doprinos ukupnoj zaposlenosti, (2) kao
novostvorenu vrijednost, (3) kroz udio u BDP, (4) kroz uplaene poreze itd.
Kod ovoga bitno je ocijeniti doprinos jedne djelatnosti drugim djelatnostima, u naem sluaju
energetici, graditeljstvu i preraivakoj industriji te na taj nain dobiti sliku o njezinoj vanosti.

2.1.3.1. Uvoz i izvoz vrstih mineralnih sirovina

Kao jedan od bitnih korektivnih imbenika na osnovi kojeg se mogu odrediti mogunosti i
potrebe gospodarstava je uvoz i izvoz. U cilju dobivanja potrebnih veliina ovaj bitan parametar
je analiziran u sedmogodinjem razdoblju od 2001. do 2007. godine i to odvojeno uvoz od
izvoza.
S obzirom da RH nije bogata svim vrstama mineralnih sirovina, a njezino gospodarstvo je u fazi
oporavka od ratnih razaranja i prilagoavanja EU, dobivene veliine nisu reprezentativne ali ipak
mogu posluiti kao dobar indikator potreba gospodarstva.
I u buduem razdoblju odreene koliine mineralnih sirovina morat e se uvoziti, pogotovo
metalnih, jer RH ne raspolae mineralnim rudama kao to je ve ranije napisano.
U cilju dobivanja to tonijih podataka kod uvoza/izvoza mineralnih sirovina nisu samo
promatrane mineralne sirovine u smislu lanka 3. Zakona o rudarstvu-proieni tekst nego i
koncentrati i poluproizvodi i proizvodi koje se dobivaju iz mineralnih sirovina, a osnova su im
mineralne sirovine. Kao podloga su posluili statistiki i carinski dokumenti te deklaracije i ifre
pod kojima se vodi kompletan uvoz/izvoz u/iz Republike Hrvatske.
Podaci o uvozu i izvozu vrstih mineralnih sirovina, razvrstano po grupama i godinama,
prikazani su na prilogu 6.

Uvoz vrstih mineralnih sirovina
Detaljni podaci o uvozu vrstih mineralnih sirovina prikazani su na prilogu 6.1-1, a u tablici 2.1-
10 prikazani su zbirni rezultati.

Tablica 2.1-10 Ukupni uvoz vrstih mineralnih sirovina, po grupama

Ukupni uvoz za razdoblje 2001. - 2007.
Grupe mineralnih sirovina
Koliina, t Vrijednost, US$
Energetske mineralne sirovine 8 038 769 534 138 024
Mineralne sirovine iz kojih se mogu
proizvoditi metali i njihovi spojevi
675 106 47 114 810
Nemetalne mineralne sirovine 5 368 440 396 562 127
Arhitektonsko-graevni kamen 635 667 286 392 289
Sve vrste soli i solnih voda 1 078 126 59 429 466
Tehniko-graevni kamen 16 914 203 113 078 975
Ostale mineralne sirovine 27 482 4 443 600
UKUPNO 32 737 793 1 441 159 291

Izvoz vrstih mineralnih sirovina
Detaljni podaci o izvozu vrstih mineralnih sirovina prikazani su na prilogu 6.1-2, a u tablici 2.1-
11 prikazani su zbirni rezultati.

Tablica 2.1-11 Ukupni izvoz vrstih mineralnih sirovina i preraevina, po grupama

Ukupni izvoz za razdoblje 2001. - 2007.
Grupe mineralnih sirovina
Koliina, t Vrijednost, US$
Energetske mineralne sirovine 21 020 1 130 378
Mineralne sirovine iz kojih se mogu
proizvoditi metali i njihovi spojevi
34 753 1 039 904
Nemetalne mineralne sirovine 10 824 182 661 071 173
Arhitektonsko-graevni kamen 7 550 985 195 825 991
Sve vrste soli i solnih voda 40 032 43 774 480
Tehniko-graevni kamen 18 647 851 134 306 760
Ostale mineralne sirovine 828 1 496 743
UKUPNO 37 119 651 1 038 645 429

Dijagramski prikaz uvoza/izvoza, po mineralnim sirovinama, nalazi se na prilogu 6.2.
Temeljem analiziranog stanja utvreno je slijedee:
U analiziranom sedmogodinjem razdoblju, s obzirom na razvijenost gospodarenja mineralnim
sirovinama, uvoz/ izvoz mineralnih sirovina bio je dosta znaajan.

Uvoz:
- Republika Hrvatska je uvoznik vrstih fosilnih goriva. Uvoz vrstih fosilnih goriva u
2007. godini dosegao je vrijednost od 117 854 956 $ (1 261 758 t) to predstavlja
vrijednosno poveanje u odnosu na 2006. godinu za 31,6 % ili u tonama 1,4 % (vei
vrijednosni skok uvoza vrstih fosilnih goriva od koliinskog skoka uvoza moe se
jedino obrazloiti skokom cijena 1t vrstih fosilnih goriva).
- ralamba uvezenih mineralnih sirovina (osim tehniko-graevnog kamena) pokazuje
da se uvoze koncentrati, polupreraene ili preraene mineralne sirovine.
- od metalnih mineralnih sirovina znaajno se uvoze koncentrati ili poluproizvodi ruda
boksita (25 267 672 $), eljeza (2 354 783 $), kroma (993 613 $) i dr., ukupno
47 114 810 $.
- od nemetalnih mineralnih sirovina ili poluproizvoda znaajno se uvoze: sumpor svih
vrsta (36 104 617 $), kaolin (10 127 338 $), bentonitna, keramika i vatrostalna glina
(20 481 562 $), gips (25 627 610 $), portland cement (141 516 149 $), feldspati i leucit
(11 725 339 $), azbest (5 039 707 $), magnezijev karbonat (9 137 486 $), sirovine za
proizvodnju vapna i vapnenjaki kamen (8 507 627 $) i dr., ukupno 396 562 127 $.
- kod arhitektonsko-graevnog kamena uvoze se poluproizvodi granita, porfirita i
mramora, travertin i preraeni arhitektonsko-graevni kamen za spomenike, kao i
preraevine od vrstog kamena (mlinski kamen, brusne ploe i dr.), ukupno
286 392 289 $.
- kod tehniko-graevnog kamena i graevnog pijeska i ljunka uvozi se prirodni pijesak
svih vrsta i drobljeni kamen, ukupno 113 078 975 $.
- uvozi se sol i slana voda (59 429 466 $).
- ostali proizvodi vrstih mineralnih sirovina i poluproizvodi uvezeni su za 7 godina u
koliinama vrijednim manje od 4 500 000 $.

Izvoz:
- izvoz vrstih fosilnih goriva moe se obavljati samo u reeksportu jer RH nije
proizvoa ugljena; ukupno izvezene koliine za 7 godina su 21 020 t (1 130 378 $).
- izvoz metalnih mineralnih sirovina uglavnom je ogranien na rude i koncentrate eljeza
i boksita (1 265 565 $), od ukupno 1 275 432 $.
- kod nemetalnih mineralnih sirovina glavni izvozni proizvod je portland cement
(686 001 310 $), relativno male koliine glina (1 422 311 $), gipsa i buke (1 961 084
$) te sumpora (2 166 846 $), sirovine za proizvodnju vapna (67 529 531 $), ukupno
661 071 173 $.
- kod arhitektonsko-graevnog kamena, poluproizvodi i preraevine mramora, travertina
i ekozina, kamen obraen za spomenike, granit, porfirit i dr., ukupno 195 825 991 $.
- kod tehniko-graevnog kamena te graevnog pijesaka i ljunaka, drobljeni kamen,
prirodni pijesak, ukupno 134 306 760 $.
- izvoz soli i slanih voda (43 774 480 $).
- ostali proizvodi vrstih mineralnih sirovina i poluproizvoda su izvezeni za 7 godina u
koliinama manjim od 1 500 000 $.

Zakljuni komentar
Obavljene ralambe pokazuju da se dio mineralnih sirovina i poluproizvoda u RH reeksportira
ili proizvodi drugim nainom, a ne eksploatacijom vrstih mineralnih sirovina kao:
- od metalnih mineralnih sirovina: cirkonij, eljezo, krom, niobij, jer se te mineralne
sirovine ne eksploatiraju i RH niti postoje ekonomski interesantna leita,
- metal iva, koja se pojavljuje u izvjetajima nije dobivena eksploatacijom ruda ive
nego kao popratni proizvod, dobiven uz vaenje nafte i plina,
- kod nemetalnih mineralnih sirovina sumpor takoer nije proizvod eksploatacije nego je
dobiven eksploatacijom nafte i plina,
- ugljen se izvozi u manjim koliinama kao reeksport.
Prema grafo-analitikom-dijagramskom prikazu ukupnog izvoza/uvoza vrstih mineralnih
sirovina razluuje se sljedee:
- koliinski, izvoz vrstih mineralnih sirovina i poluproizvoda/proizvoda je vei od
uvoza; za 7 godina izvezeno je 37 119 651 t a uvezeno 32 737 793 t,
- vrijednost izvoza vrstih mineralnih sirovina, za 7 godina iznosi 1 038 645 429 $, a
vrijednost uvoza iznosi 1 441 159 291 $.
Ovakvo stanje potvruje da RH izvozi nepreraenu mineralnu sirovinu ili poluobraenu, a uvozi
gotove proizvode koji su viestruko skuplji.
Analizirani pokazatelji i dobiveni rezultati mogu se ocijeniti dosta nepovoljnim kako za Dravu
tako i za kompletnu djelatnost. Stoga se dobiveni rezultati moraju koristiti kao jedan od moguih
putokaza daljnjeg planiranja.

2.1.3.2. Potronja vrstih mineralnih sirovina

Znaenje mineralnih sirovina za razvoj gospodarstva, a i drugih dijelova suvremenog drutva
moe se najjasnije iskazati brojkama, odnosno prikazom godinje proizvodnje, uvoza i izvoza te,
konano potronjom pojedinih sirovina. Stoga se u nastavku, u tablici 2.1-12, prikazuju
kvantitativne znaajke mineralnih sirovina za Republiku Hrvatsku.
Napomena: Kao referentna godina odabrana je 2006. godina kada se stabilizirao intezitet
gradnje objekata u Republici Hrvatskoj.

Tablica 2.1-12 Prikaz proizvodnje, uvoza/izvoza i potronje mineralnih sirovina u
Republici Hrvatskoj za 2006. godinu

Proizvodnja u RH Uvoz u RH Izvoz iz RH Potronja u RH
za 2006. god. za 2006. god. za 2006. god. za 2006. god.
t t t t
(1) (2) (3) (4)=(1)+(2)-(3)
Energetske mineralne sirovine (ugljen), okvirne
vrijednosti
0 1 244 942 230 1 244 712
Mineralne sirovine za proizvodnju metala, okvirne
vrijednosti
600 93 766 48 94 318
Nemetalne mineralne sirovine, okvirne vrijednosti 9 668 500 1 067 638 1 837 900 8 898 238
Arhitektonsko-graevni kamen, okvirne vrijednosti 192 537 1 406 722 1 486 353 112 906
Tehniko-graevni kamen, graevni pijesak i ljunak
te ciglarska glina, okvirne vrijednosti
40 265 000 650 000 1 850 000 37 765 000
Ukupno 50 050 000 4 463 068 5 174 531 48 202 000
Vrsta mineralne sirovine

Zakljuna konstatacija o potronji mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj:

Prema tablici 2.1-12, vidljivo je da su uvoz i izvoz po kvantitativnim vrijednostima vrlo bliski.
Indikativno je da se domaa proizvodnja uglavnom plasira na vlastitom tritu, to ukazuje na
kvantitativno-kvalitativno dominantne mineralne sirovine niih vrijednosti po jedinici proizvoda
(kn/t) te ih se ne isplati transportirati na veim udaljenostima, a kamoli uvoziti iz drugih drava.
Stoga je u budunosti nuno, htjeli mi to ili ne, predvidjeti istraivanje i eksploataciju odreenih
mineralnih sirovina za vlastite potrebe, naravno, uz bitan pomak u tehnolokom i ekolokom
pogledu, to je u konanici i cilj odrivog razvoja (proizvoditi prema potrebi i tedjeti gdje je to
mogue). Izvozna orjentacija je poeljna samo kod visokovrijednih ili preraenih mineralnih
sirovina kojima se ne remeti eko sustav u znaajnoj mjeri.

2.1.3.3. Znaenje vrstih mineralnih sirovina za razvoj ostalih grana gospodarstva

Eksploatacija mineralnih sirovina, prvenstveno nemetalnih, prividno predstavlja nisko
profitabilnu granu gospodarstva, no analizom proizvoda, koji se dobivaju preradom sirovina
(cement, staklo, gipsani proizvodi, punila, cigla, keramika itd.) dobiva se sasvim druga slika
(tablica 2.1-13) [18, 21].

Tablica 2.1-13 Proizvodnja odreenih industrijskih proizvoda ija su osnova
mineralne sirovine

Godina
Vrsta
Jedinina
mjera 2003.. 2004. 2005. 2006.
Ravno staklo m
2
495 000 976 000 994 000 943 000
Ambalano staklo t 171 030 197 781 215 000 216 451
Ostalo uplje staklo t 1 466 1 439 1 602 1 757
Keramika za kuanstvo 2 688 2 507 2 316 2 233
Keramika za graevinarstvo t 60 723 63 221 70 674 78 551
Azbestno-cementni proizvodi t 23 712 17 300 15 787 7 699
Grafitne i amorfne elektrode t 16 18 20 0
Hidratizirano vapno 250 748 249 238 237 381 267 618
Cement t 3 654 076 3 811 116 3 580 000 3 622 036
Cigla m
3
2 015 102 2 034 712 1 980 752 2 006 818
Crijep kom 80 322 000 85 617 000 96 343 000 92 088 000
Lake graevinske ploe m
2
543 270 618 376 512 500 515 376
Elementi za zidanje (od cementa,
graevnog pijeska i ljunka)
t 59 973 53 371 56 925 81 551
Stropne konstrukcije t 320 450 360 257 351 276 395 518
Krovna ljepenka, bitumen, papir
i juta
t
7 886 8 000 8 300 17 109
Napomena:
Azbest se kao mineralna sirovina ne eksploatira u Republici Hrvatskoj.

Primjeri:
Tvornica Dalmacijacement d.d., Katel Suurac, naslonjena je na sirovinu iz eksploatacijskih
polja Sv. Juraj-Sv. Kajo i 10. kolovoz.
Tvornica gipsa Knauf d.o.o., Knin bazirana je na sirovinu iz eksploatacijskih polja Kosovo,
(povrinskih kopova Veliki kukor, Mali kukor, Pusto groblje, Bulatovo), i Kupres.
Tvornica Samoborka d.d. Samobor s tvornicom buke i graevinskih materijala koristi sirovinu s
eksploatacijskih polja Gradna, krobotnik, Mala rakovica i Lipovec.
U sektoru graditeljstva u Gradu Zagrebu i Zagrebakoj upaniji posluje 1 863 trgovaka drutva
koja kao pretpostavku uspjenog poslovanja imaju raspoloivost mineralnih sirovina u dovoljnim
koliinama i zadovoljavajue kakvoe (oko 40% ukupne dobiti, 36% zaposlenih [21]).
Djelatnost graditeljstva u Republici Hrvatskoj sa stanjem 31. oujka 2006. godine zapoljava
priblino 130 000 ljudi.
U prometnicu irine kolnika 8 m prosjeno se ugradi 5 000 do 6 000 m
3
kamenih agregata i to na
duini od 1 000 m. Uz prosjenu cijenu agregata 35 kn, vrijednost ugraene mineralne
sirovine, na 1 000 m' iznosi 200 000 kn. Iako vrijednost mineralne sirovine u ukupnoj cijeni
ima relativno mali udio (u cestogradnji 15%, u mostogradnji 3%), radi velikih koliina mineralne
sirovine imaju znaajnu ulogu.

2.1.3.4. Broj uposlenih

Eksploatacijom mineralnih sirovina te preradbom (preraivaka industrija) bavi se preko 700
trgovakih drutava s preko 17 tisua zaposlenika (2007. godine). U ovaj broj nisu ukljuena
transportna drutva koja rade za potrebe eksploatacije.
Napomena: Za prijevoz kamenih agregata u 2003. godini bilo je potrebno angairati/izvesti
1 163 313 vonji kamionom. Utroena koliina kamenih agregata 17 449 707 m
3
; prosjeni
obujam sanduka kamiona 15 m
3
; prosjena udaljenost transporta 10 km).
Socio-ekonomskom studijom djelatnosti u Finskoj dolo se do zakljuka da broj radnih mjesta u
drugim djelatnostima koje su u nizu (koriste mineralne sirovine) zapoljava 30 do 40 puta vei
broj djelatnika nego sama eksploatacija [20].
Korelacijom je utvreno da kod tehniko-graevnog kamena jedno radno mjesto odgovara
iznosu od 10 000 m
3
mineralne sirovine.

2.1.3.5. Ekonomski znaaj

Veliina dobiti (dodatna vrijednost)
Udio dobiti u prihodu varira i ovisi u prvom redu o tehnoloko-trinim uvjetima. Eksploatacija
mineralnih sirovina (za graditeljstvo i industriju) je samo dio lanca i integrirana je u
gospodarstvo drave/regije. Ekspertne ocjene procjenjuju dobit na 10 do 20 % prihoda.
Napomena: esto se u javnosti raspravlja o dobiti od 40% ukupnog prihoda to je nerealno ako se
trgovako drutvo-nositelj koncesije pridrava pravila struke. S druge strane injenica je da dobit desetak
puta nadmauje iznos naknade lokalnoj samoupravi.

Udio vrijednosti eksploatacije vrstih mineralnih sirovina u BDP-u
Kao parametar za ocjenu vanosti eksploatacije mineralnih sirovina za gospodarstvo Republike
Hrvatske je udio vrijednosti u BDP-u. Stopa rasta BDP-a u posljednje 4 godine, prema
slubenim statistikim izvjeima, prikazana je u tablici 2.1-14 [17].

Tablica 2.1-14 Bruto domai proizvod, godinje po stanovniku i stopa rasta

2004. 2005. 2006.
Stanovnitvo, procjena

sredinom godine,
1)
4 439 000 4 442 000 4 442 000
Bruto domai proizvod, trine cijene (tekue), mil. US$
2)
35 645,1 38 882,8 42 915,9
Bruto domai proizvod, trine cijene (tekue), mil. kuna 214 983,1 231 348,8 250 590,4
Bruto domai proizvod po stanovniku, US$ 8 029,9 8 753,4 9 661,4
Stope rasta, % 4,3 4,3 4,8
Napomena:
1) Procjena stanovnitva sredinom 2004. godine
2) Podaci za 2005. i 2006. godinu privremeni su (zbroj tromjesenih podataka)
Iz tablice 2.1-14 vidljiv je konstantan rast BDP i godinja vrijednost po stanovniku RH.
Godinja vrijednost dobivenih vrstih mineralnih sirovina i proizvoda od njih prikazana je u
tablici 2.1-15.

Tablica 2.1-15 Vrijednost godinje eksploatacije mineralnih sirovina
(bruto dodana vrijednost, prema NKD-u i bruto domai proizvod, tekue cijene)

Godinja korist (izravna) od eksploatacije m.s., kn
Izvor stjecanja vrijednosti
2001. 2002. 2003. 2004.
Eksploatacija vrstih mineralnih sirovina C 952 138 000 1 054 984 000 1 146 853 000 1 460 125 000
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih
proizvoda, D26
1 786 207 000 2 137 437 000 2 385 879 000 2 641 946 000
UKUPNO 2 738 345 000 3 192 421 000 3 532 732 000 4 102 071 000

Analizirano razdoblje pokazuje vrijednosni rast eksploatacije vrstih mineralnih sirovina i
ostalih proizvoda sa stabilnim kontinuiranim poveanjem; 2002./2001., 11%, 2003./2002., 9%,
2004./2003., 27%. Iz analize pojedinih proizvodnih grana, vidljivo je da one participiraju s
niskim udjelom u ukupnom BDP-u. S obzirom da je udio pojedinih grana gospodarstva u
ukupnom BDP-u, od strane proizvodnih djelatnosti, relativno nizak, udio eksploatacije
mineralnih sirovina i finalnih proizvoda iz sirovina u svakom sluaju je znaajan (radi se o
industrijskoj grani koja stvara nove vrijednosti i potie i podrava rad itavog niza drugih
proizvodnih grana gospodarstva), tablica 2.1-16.

Tablica 2.1-16 Udio pojedinih grana gospodarstva u BDP-u

Udio vrijednosti u BDP-u, % GRANA GOSPODARSTVA
2001. 2002. 2003. 2004.
A Poljoprivreda, lov i umarstvo 7,4 7,1 5,8 6,3
B Ribarstvo 0,2 0,2 0,2 0,2
C Rudarstvo i vaenje 0,6 0,6 0,6 0,7
D Preraivaka industrija 17,5 16,3 16,4 16,7
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih
proizvoda
1,1 1,2 1,2 1,2
E Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom 2,4 2,6 2,5 2,8
F Graevinarstvo 4,1 4,5 5,4 5,7
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo
9,6 10,9 11,8 10,8
H Hoteli i restorani 2,9 3,1 3,2 3,1
I Prijevoz, skladitenje i veze 8,3 8,3 8,2 8,7
J Financijsko posredovanje 4,1 4,7 5,0 5,1
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne
usluge
8,8 8,8 9,4 9,7
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 7,0 6,5 6,1 5,8
M Obrazovanje 4,1 3,8 3,9 3,9
N Zdravstvena zatita i socijalna skrb 4,4 4,4 4,3 4,2
O Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti 2,6 2,7 2,6 2,6
P Privatna kuanstva sa zaposlenim osobljem 0,1 0,3 0,1 0,2
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela - - - -
UFPIM - 2,9 - 2,6 -2,9 -3,3
Bruto dodana vrijednost (bazine cijene) 81,1 81,5 82,1 83,2
Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode 18,8 18,9 18,9 18,5
BDP (trine cijene) 100,0 100,0 100,00 100,0
Napomena:
Slubeni naziv eksploatacije mineralnih sirovina u Dravnom zavodu za statistiku [18] je:
C, RUDARSTVO I VAENJE
Proizvodi iz mineralnih sirovina vode se pod nazivom:
D26, Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

Iako u razmatranom razdoblju dolazi do znaajnog poveanja eksploatacije vrstih mineralnih
sirovina, udio u ukupnom BDP-u se poveava samo sa 0,6 % na 0,7 % odnosno sa 1,1 % na
1,2 % poradi rasta i ukupnog BDP-a.
Rast BDP-a indeksno po granama bitnim za mineralne sirovine u odnosu na prethodnu godinu
vidljiv je iz tablice 2.1-17 i tablice 2.1-18 [18].

Tablica 2.1-17 Bruto domai proizvod, indeksi (prethodna godina = 100), tekue cijene

Godina
2001. 2002. 2003. 2004.
Eksploatacija vrstih mineralnih sirovina C 112,1 110,8 108,7 127,3
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih
proizvoda, D26
108,0 101,8 110,2 110,5

Tablica 2.1-18 Bruto domai proizvod, stalne cijene (u cijenama prethodne godine),
indeksi (prethodna godina = 100)

Godina
2001. 2002. 2003. 2004.
Eksploatacija vrstih mineralnih sirovina 106,9 113,3 100,3 99,8
Preraivaka industrija
1
104,2 103,1 105,7 104,7
Napomena:
1) Praenje mogue samo preko preraivake industrije

Bitan parametar za ocjenu stanja u gospodarstvu drave su stope rasta koje za razmatranu granu
imaju vrlo pozitivan trend kretanja kao to je prikazano u tablici 2.1-19 [18].

Tablica 2.1-19 Stope rasta, %

Godina
2001. 2002. 2003. 2004.
Eksploatacija vrstih mineralnih sirovina 6,9 13,3 0,3 -0,2
Preraivaka industrija
1
4,2 3,1 5,7 4,7
Napomena:
1) Podaci se prate na razini preraivake industrije, a ne na razini grane D26 Proizvodnja ostalih
nemetalnih mineralnih proizvoda

Stopa rasta BDP-a, ukupno za razmatrano razdoblje, prikazana je u tablici 2.1-20:

Tablica 2.1-20 Stope rasta ukupnog gospodarstva

Stope rasta, %
GRANA GOSPODARSTVA
2001. 2002. 2003. 2004.
A Poljoprivreda, lov i umarstvo 2,2 3,0 -8,3 10,1
B Ribarstvo 3,8 13,3 -1,3 -8,9
C Rudarstvo i vaenje

6,9 13,3 0,3 -0,2
D Preraivaka industrija
3
4,2 3,1 5,7 4,7
E Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom 1,7 2,6 2,1 9,4
F Graevinarstvo 2,6 8,9 23,7 10,7
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo
16,6 24,6 14,6 0,8
H Hoteli i restorani 0,8 9,3 10,5 1,6
I Prijevoz, skladitenje i veze 11,5 0,9 5,4 9,6
J Financijsko posredovanje -1,3 6,1 3,1 2,5
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 1,5 2,8 4,8 4,4
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje -1,8 -2,2 -3,8 -2,0
M Obrazovanje 0,5 1,1 1,1 2,2
N Zdravstvena zatita i socijalna skrb -0,4 -0,8 0,7 1,1
O Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti 4,7 5,4 8,3 8,1
P Privatna kuanstva sa zaposlenim osobljem 4,6 7,5 4,1 3,9
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela - - - -
UFPIM 4,1 5,1 4,0 2,8
Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode 5,3 6,5 5,5 2,8
BDP (trine cijene) 4,4 5,6 5,3 4,3

Stopa rasta eksploatacije vrstih mineralnih sirovina (vrijednosna) u skladu je s tablicom 2.1-29
a vezana je za fiziko poveanje eksploatacije vrstih mineralnih sirovina.
Fiziki rast eksploatacije mineralnih sirovina koje prate graditeljstvo povezan je za
infrastrukturna ulaganja u dravi kao i za aktiviranje pratee industrije za preradu mineralnih
sirovina.

Vrijednost mineralnih sirovina koje se nelegalno eksploatiraju

U tablici 2.1-21 prikazana je vrijednost mineralnih sirovina koje se nelegalno eksploatiraju u
Republici Hrvatskoj [37].

Tablica 2.1-21 Vrijednost mineralnih sirovina koje se eksploatiraju nelegalno

Vrijednost mineralne sirovine, kn
Godina
Tehniko-
graevni kamen
Arhitektonsko-
graevni kamen
Graevni
pijesak i
ljunak
Ciglarska
glina
Keramika
glina
Sirovine za
proizvodnju
cementa
Gips Boksit Ukupno
kn

2004. 301 035 865 2 307 600 6 977 309 - - - - 3 177 915 313 498 689
2005. 31 033 803 10 840 978 787 518 2 473 610 2 105 600 - 7 416 000 - 54 657 509
2006. 52 885 497 12 048 800 24 792 539 - - 248 181 - - 89 975 017
2007. 26 698 792 6 023 865 2 071 206 39 115 1 016 102 47 597 789 885 - 36 686 562
UKUPNO 411 653 957 31 221 243 34 628 572 2 512 725 3 121 702 295 778 8 205 885 3 177 915 494 811 777

S obzirom na razvijenost rudarstva u Republici Hrvatskoj vrijednost nelegalno eksploatiranih
mineralnih sirovina u iznosu od 494 811 777 kn u predstavlja znaajnu veliinu.

Komentar dobivenih vrijednosti

- eksploatacija mineralnih sirovina pokazuje stalni rast od 2000. godine vrijednosno i
fiziki,
- ukupan BDP (bazine cijene - bez poreza i subvencija) za 2004. godinu iznosi
250 590 400 000 kn (trine cijene),
- s obzirom na relativno mala ulaganja u eksploataciju mineralnih sirovina, udio od 0,7
% i ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, od 1,2 % (2004. godine) u ukupnom
BDP-u nije zanemariv, pogotovo jer se radi o proizvodnoj djelatnosti koja stvara nove
vrijednosti,
- vrijednosno, eksploatacija mineralnih sirovina viestruko premauje proizvodnju:
ribarstva (412 656 000 kn), proizvodnju tekstila (622 847 000 kn), duhanskih
proizvoda (920 537 000 kn), celuloze, papira i proizvoda od papira (755 943 000 kn),
- vrijednosno, eksploatacija mineralnih sirovina je vea od: proizvodnje strojeva i
ureaja (1 183 865 000 kn), proizvodnje namjetaja (1 087 087 000 kn), proizvodnje
od gume i plastike (858 462 000 kn), proizvodnje RTV i komunikacijskih aparata
(877 589 000 kn) .
- stopa rasta u 2002. godini od 13,3 % za eksploataciju mineralnih sirovina u odnosu na
prethodnu godinu moe se tumaiti fizikim poveanjem eksploatacije tehniko-
graevnog kamena (za 5 000 000 t ili za 24,7 %) i graevnog pijeska i ljunka
(za 2 000 000 t ili za 45,1 %) i nije relevantna za daljnje analize,
- pokazatelji dokazuju vanost eksploatacije mineralnih sirovina; ovakav zakljuak
moe se s pravom iznijeti, jer itava preraivaka industrija Republike Hrvatske nema
vei udio u BDP od 16,7 % u 2004. godini.

2.1.4. USPOREDBA EKSPLOATACIJE VRSTIH (NEENERGETSKIH)
MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ S
DRAVAMA EUROPSKE UNIJE (EU)

U cilju odreivanja budue eksploatacije mineralnih sirovina, a u skladu sa strategijskim
razvojem Republike Hrvatske nainjena je usporedba godinje eksploatacije mineralnih sirovina
sa zemljama EU. Ova usporedba treba posluiti kao parametar na osnovu kojeg treba ocijeniti
razvijenost gospodarstva RH, u skladu s raspoloivim resursima koji predstavljaju oslonac za
razvoj industrijske proizvodnje i podlogu za izgradnju velikih infrastrukturnih objekata.
Usporedba eksploatacije vrstih (neenergetskih) mineralnih sirovina sa zemljama EU nainjena
je prema podjeli na sljedee skupine:
- mineralne sirovine koje se koriste za dobivanje metala,
- mineralne sirovine koje se koriste u graditeljstvu (kameni agregati),
- mineralne sirovine za industrijsku preradu.

2.1.4.1. Eksploatacija mineralnih sirovina koje se koriste za dobivanje metala

Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u EU

U EU proizvodnja mineralnih sirovina metala stalno opada tijekom posljednjih 50 godina. Jedino
se donekle odrala proizvodnja sirovina (ruda) cinka, ive i bakra. EU veinu metalnih ruda
uvozi, tako da uvoz pokriva 50 % potreba, a kod nekih mineralnih sirovina i 80 % potreba. Ovaj
odnos dijelom se poboljava pristupanjem novih zemalja Europskoj uniji.

Tablica 2.1-22 Godinja eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Europi [38]

Mineralna sirovina Eksploatacija, t % svjetskog udjela
Boksit (Aluminij) 3 794 300 2,50
Bakar 721 474 4,92
Olovo 200 410 5,97
Cink 693 168 7,35
Krom 286 150 5,14
Nikal 20 498 1,55
eljezna ruda 16 296 240 2,18

Ovakvo stanje s eksploatacijom metalnih mineralnih sirovina ini EU ovisnom o svjetskom
tritu i vrlo osjetljivom na vanjske utjecaje koji u velikoj mjeri diktiraju konkurentnost
europskih proizvoda (cijene elika, bakra, aluminija, cinka, itd.).

Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Ve neko vrijeme se u Republici Hrvatskoj ne eksploatiraju mineralne sirovine od kojih se
dobivaju metali. Ovdje treba napomenuti da se odreene koliine boksita (ruda iz koje se dobiva
aluminij), koje se jo uvijek eksploatiraju, pribrajaju industrijskim mineralnim sirovinama jer se
koriste za dobivanje specijalnih vrsta cementa (obraeno u iduem poglavlju).

2.1.4.2. Eksploatacija mineralnih sirovina koje se koriste u graditeljstvu (kameni agregati)

Proizvodnja kamenih agregata u EU

U skupinu najvanijih mineralnih sirovina u EU spadaju mineralne sirovine koje se
upotrebljavaju u graevinskoj industriji (godinja proizvodnja vea od 3 milijarde tona
graevnog pijeska i ljunka i tehniko-graevnog kamena).
U posljednje vrijeme otvaraju se veliki povrinski kopovi (kamenolomi) tehniko-graevnog
kamena u blizini mora (Norveka, V. Britanija) i kamen se brodovima transportira do velikih
razvojnih centara. Time se mijenja dosadanja slika proizvodnih centara (kamenoloma) koji su se
uglavnom nalazili u blizini urbanih zona i danas su izloeni konkurentnosti proizvoda iz velikih
proizvodnih centara (megakamenolomi).
Stvarna proizvodnja graevnog materijala teko se moe procijeniti jer slubena statistika ne
pokriva male i vrlo male tvrtke, koje proizvode znaajne koliine graevnog materijala. Godinja
potronja po glavi stanovnika varira od 3 m
3
kod novih lanica do 15 m
3
kod starih lanica EU.
Za usporedbu su izabrane dvije mineralne sirovine koje su izravno povezane s razvojno-
investicijskom izgradnjom jedne drave (cestogradnja, stambena izgradnja, razvoj turizma,
urbanizacija itd.) tj. tehniko-graevni kamen te graevni pijesak i ljunak.

Tehniko-graevni kamen upotrebljava se u:
- niskogradnji za izradbu nasipa, izradbu posteljica, izradbu potpornih i oblonih zidova,
izgradnju i odravanje lokalnih i gospodarskih prometnica, izradbu nosivih slojeva,
izradbu tucanikih zastora, izradbu drobljenog agregata, granulata (drobljenog kamena)
za izradbu asfaltnih mjeavina;
- visokogradnji za izradbu lomljenog kamena za zidanje, izradbu drobljenog kamenog
agregata, izradbu betona, buke i morta;
- u hidrogradnji za izradbu kamenog nabaaja, izradbu obaloutvrda, izradbu
vodopropusta, izradbu drenanih sustava, izradbu gabiona, izradbu drobljenog
kamenog agregata, izradbu betona.

Graevni pijesak i ljunak upotrebljava se za:
- proizvodnju agregata za beton;
- izradbu bitumenskih i katranskih makadama;
- izgradnju prometnica;
- izradbu posteljica;
- izradbu gornjih i donjih nosivih slojeva itd.

Navedene mineralne sirovine (tehniko-graevni kamen i graevni pijesak i ljunak) mogu biti
zamjena jedna drugoj te ih u daljnjim razmatranjima uzimamo zajedno kao kameni agregati.
U analizi je obraeno 13 drava koje ine okosnicu EU (stare lanice, osim vedske) koje imaju
ustaljenu eksploataciju (tablica 2.1-23 i slika 2.1-20).
(Tranzicijske zemlje nisu analizirane jer se nalaze u prijelaznom razvojnom stanju pa podaci za
neku od drava ne bi bili relevantni).

Tablica 2.1-23 Eksploatacija graevnog pijeska i ljunka i tehniko-graevnog kamena u
dravama EU u 2006. godini

Drava Broj
stanovnika
graevni pijesak i
ljunak
t
tehniko-graevni
kamen
t
Ukupna
eksploatacija
t
Austrija 8 174 762
66 000 000 32 000 000 98 000 000
Belgija 10 348 276 10 070 000 55 500 000 65 570 000
Danska 5 413 392 58 000 000 300 000 58 300 000
Finska 5 214 512 54 000 000 46 000 000 100 000 000
Francuska 60 424 213
167 000 000 233 000 000 400 000 000
Njemaka 82 424 609
277 000 000 186 500 000 463 500 000
Irska 3 969 558
54 000 000 79 000 000 133 000 000
Italija 58 057 477
210 000 000 135 000 000 345 000 000
Nizozemska 16 318 199 44 500 000 4 000 000 48 500 000
Portugal 10 524 145
- 97 500 000 97 500 000
panjolska 40 280 780
170 000 000 314 000 000 484 000 000
vedska 8 986 400 23 000 000 62 000 000 85 000 000
V. Britanija 60 270 708
68 000 000 123 000 000 191 000 000


0
100000000
200000000
300000000
400000000
500000000
600000000
A
u
s
t
r
i
j
a
B
e
l
g
i
j
a
D
a
n
s
k
a
F
i
n
s
k
a
F
r
a
n
c
u
s
k
a
N
j
e
m
a
k
a
I
r
s
k
a
I
t
a
l
i
j
a
N
i
z
o
z
e
m
s
k
a
P
o
r
t
u
g
a
l
p
a
n
j
o
l
s
k
a
v
e
d
s
k
a
V
.

B
r
i
t
a
n
i
j
a
graevni pijesak i ljunak
tehniko-graevni kamen
Ukupna proizvodnja

Slika 2.1-20 Histogramski prikaz eksplotacije graevnog pijeska i ljunka i tehniko-
graevnog kamena u dravama EU u 2006. godini

U cilju dobivanja fizikih parametara za usporedbu, eksploatacija u zemljama EU podijeljena je
na povrinu drave i po glavi stanovnitva drave, tablica 2.1-38.

Tablica 2.1-24 Proizvodnja kamenih agregata u dravama EU u 2006. godini, uz prikaz
odnosa proizvodnje i povrine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika

Proizvodnja kamenih agregata Drava Povrina

km
2

Broj
stanovnika
graevni
pijesak i
ljunak
t
tehniko-
graevni kamen

t
reciklirani
agregati

t
Ukupna
proizvodnja

t
Proizvodnja
po povrini

t/km
2

Proizvodnja
po broju
stanovnika

t/stanov.
A B C D E F G=D+E G:B G:C
Austrija 83 870 8 174 762 66 000 000 32 000 000 3 500 000 98 000 000 1 168,48 11,99
Belgija 30 528 10 348 276 10 070 000 55 500 000 13 000 000 65 570 000 2 147,86 6,34
Danska 43 094 5 413 392 58 000 000 300 000 0 58 300 000 1 352,86 10,77
Finska 338 145 5 214 512 54 000 000 46 000 000 500 000 100 000 000 295,73 19,18
Francuska 547 030 6 042 4213 167 000 000 233 000 000 14 000 000 400 000 000 731,22 6,62
Njemaka 357 021 82 424 609 277 000 000 186 500 000 48 000 000 463 500 000 1 298,24 5,62
Irska 70 280 3 969 558 54 000 000 79 000 000 1 000 000 133 000 000 1 892,43 33,50
Italija 301 230 58 057 477 210 000 000 135 000 000 5 500 000 345 000 000 1 145,30 5,94
Nizozemska 41 526 16 318 199 44 500 000 4 000 000 25 000 000 48 500 000 1 167,94 2,97
Portugal 92 391 10 524 145 - 97 500 000 0 97 500 000 1 055,30 9,26
panjolska 504 782 40 280 780 170 000 000 314 000 000 1 500 000 484 000 000 958,83 12,02
vedska 449 964 8 986 400 23 000 000 62 000 000 1 800 000 85 000 000 188,90 9,46
V. Britanija 244 820 60 270 708 68 000 000 123 000 000 58 000 000 191 000 000 780,17 3,17
Ukupno 3 104 681 370 407 031 1 201 570 000 1 367 800 000 171 800 000 2 378 100 000 827,58 6,94
Napomena:
U zemljama EU posebno se evidentira i reciklira graevinski otpad i koji se upotrebljava umjesto
mineralne sirovine (prema raspoloivim podacima evidencija se ne vodi u Danskoj i Portugalu).
Proizvodnja kamenih agregata u zemljama EU nije statina nego je vrlo dinamina i ovisi o
realizaciji velikih investicijskih projekata koji se u toj godini/razdoblju realiziraju. U svrhu
analize dinaminosti proizvodnje razmotrena je proizvodnja kamenih agregata u dravama
Europe ukljuujui i RH (izabrana je 1997. godina).
Koriten je materijal koji je izradila skupina za nemetalne mineralne sirovine (Non Metallic and
Industrial Rocks Group) koja djeluje u okvirima Foruma direktora geolokih zavoda
(FOREGS),1997.godina [2, 3] (slike 2.1-21 i 2.1-22).

17
126 135
160
203
251
267
359
482
532 551
680
703
925
956
1.067
1.196
1.741
1.835
1.877
1.952
2.786
2.858
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
I
s
l
a
n
d
R
u
m
u
n
j
s
k
a
v
e
d
s
k
a
N
o
r
v
e
k
a
+
F
i
n
s
k
a
H
r
v
a
t
s
k
a

1
9
9
9
.
M
a
a
r
s
k
a
k
a

r
e
p
u
b
l
i
k
a
p
a
n
j
o
l
s
k
a
I
r
s
k
a
F
r
a
n
c
u
s
k
a
S
l
o
v
e
n
i
j
a

1
9
9
8
.
C
i
p
a
r
G
r
k
a
V
e
l
i
k
a

B
r
i
t
a
n
i
j
a
D
a
n
s
k
a
P
o
r
t
u
g
a
l
A
u
s
t
r
i
j
a
I
t
a
l
i
j
a
B
e
l
g
i
j
a
+
N
j
e
m
a
k
a
N
i
z
o
z
e
m
s
k
a

L
u
k
s
e
m
b
u
r
g P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

u

t
o
n
a
m
a

(
1
0
0
0
)

n
a

1
0
0
0

k
m
2

Slika 2.1-21 Potronja kamenih agregata na 1 000 km
2
, u graditeljstvu europskih drava,
1997. godine
Napomena:
+ (Pietersen et al., 2002)
Podatci za Republiku Hrvatsku se odnose na 1999. godinu
Podatci za Republiku Sloveniju se odnose na 1998. godinu

1,3
2,4
2,7
3,2
3,5
5,2
6,2
6,5 6,5
6,8
7,0
8,3
8,5 8,5 8,5
9,0
9,6
10,2
11,2
11,6
13,3
17,7
18,1
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
R
u
m
u
n
j
s
k
a

1
9
9
9
M
a
a
r
s
k
a
k
a

r
e
p
u
b
l
i
k
a
H
r
v
a
t
s
k
a

1
9
9
9
.
V
e
l
i
k
a

B
r
i
t
a
n
i
j
a
F
r
a
n
c
u
s
k
a
p
a
n
j
o
l
s
k
a
I
s
l
a
n
d
B
e
l
g
i
j
a
+
v
e
d
s
k
a
S
l
o
v
e
n
i
j
a

1
9
9
8
.
N
o
r
v
e
k
a
+
N
i
z
o
z
e
m
s
k
a
+
C
i
p
a
r
N
j
e
m
a
k
a
D
a
n
s
k
a
+
I
t
a
l
i
j
a
I
r
s
k
a
P
o
r
t
u
g
a
l
G
r
k
a
F
i
n
s
k
a
L
u
k
s
e
m
b
u
r
g
A
u
s
t
r
i
j
a
t
o
n
a
/
s
t
a
n
o
v
n
i
k
u

Slika 2.1-22 Potronja kamenih agregata po stanovniku u europskim dravama
1997. godine
Napomena:
+ (Pietersen et al., 2002)
Podatci za Republiku Hrvatsku se odnose na 1999. godinu
Podatci za Republiku Sloveniju se odnose na 1998. godinu
Europski prosjek 1997. godine je 7,1 t po stanovniku (4).

Slike 2.1-21 i 2.1-22, tj. histogrami pokazuju potronju kamenih agregata i ne odgovaraju
proizvodnji u svim dravama. Tako je Norveka izrazita izvoznica (preko 30 % proizvodnje
kamenih agregata se izvozi), dok su Belgija i Nizozemska uvoznice (15 %). Ovakvo stanje je
posljedica neusuglaenosti voenja evidencija i metodologije praenja podataka.
Dobivene koliine kamenih agregata u 1997. godini bitno odstupaju od koliina iz 2006.
godine, (promatrano je devetogodinje razdoblje i drave u kojima nije bilo ratnih zbivanja) to
potvruje dinaminu proizvodnju prilagoenu investicijskim razdobljima to je ve ranije
ustvreno.

Proizvodnja kamenih agregata po stanovniku
Proizvodnja kamenih agregata po stanovniku u velikom je rasponu: od 2,97 t (Nizozemska,
velika uvoznica) do 33,5 t (Irska) za 2006. godinu i to se moe tumaiti kao posljedica
nepotpunih podataka, razvijenou pojedine drave, koritenja recikliranih agregata, trenutne
razvojne politike drave, gustoe stanovnitva po km
2
, tj. od broja stanovnika i dr.

Proizvodnja kamenih agregata po povrini (1 000 km
2
)
Pouzdanost podataka je jednaka kao i za proizvodnju po stanovniku i u rasponu je od 188,90 t
(vedska) 2 147,86 t (Belgija) (za 2006. godinu) na 1 000 km
2
. Manje vrijednosti imaju drave s
relativno velikom povrinom i manjim brojem stanovnika (skandinavske drave) a najvee
vrijednosti visoko razvijene zemlje s velikim brojem stanovnika i s velikom gustoom
stanovnitva.

Eksploatacija kamenih agregata u Republici Hrvatskoj
U cilju praenja eksploatacije mineralnih sirovina uzetih za usporedbu s dravama EU
analizirano je petogodinje razdoblje eksploatacije, tablica 2.1-25 i slika 2.1-23.

Tablica 2.1-25 Eksploatacija graevnog pijeska i ljunka i tehniko-graevnog kamena u
posljednjih 8 godina u Republici Hrvatskoj, uz prikaz odnosa proizvodnje
i povrine, odnosno proizvodnje i broja stanovnika

Eksploatacija kamenog agregata
Godina
Broj
stanovnika
Povrina
km
2

graevni
pijesak i
ljunak
t
tehniko-
graevni
kamen
t
Reciklirani
agregati

t
Ukupno
proizvedeno

t
Proizvodnja po
povrini
t/km
2

Proizvodnja po broju
stanovnika
t/stanovniku
A C B D E F G = D+E+F (G : D) (G : B)
1999. 3 499 574 14 959 941 - 18 459 515 326 4,1
2000. 3 965 504 13 530 708 - 17 496 212 309 3,9
2001. 4 064 144 15 981 534 - 20 045 678 354 4,5
2002. 5 898 216 19 829 898 - 25 728 114 455 5,7
2003. 6 809 120 30 899 323 - 37 708 443 667 8,4
2004 6 984 380 26 458 476 33 442 856 591 7,4
2005. 6 874 980 24 507 252 31 382 232 555 7,0
2006.
4 496 869

56 542
8 905 930 27 193 949 36 099 879 638 8,0

0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
12000000
14000000
16000000
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004 2005. 2006.
graevni pijesak
i ljunak
tehniko-
graevni kamen

Slika 2.1-23 Dijagramski prikaz eksploatacije graevnog pijeska i ljunka i tehniko-
graevnog kamena u Republici Hrvatskoj u posljednjih 8 godina izraen u m
3

Analiza proizvodnje kamenih agregata pokazuje:
- proizvodnja tehniko-graevnog kamena u analiziranom razdoblju pokazuje od 1999.
godine do 2000. godine blagi pad; poveanje od 2000. godine do 2002 godine.; veliki
skok od 2002. godine do 2003. godine (intenzivna izgradnja), znaajan pad proizvodnje
od 2003. godine do 2005. godine i blagi porast u 2006. godini;
- proizvodnja graevnog pijeska i ljunka ima ustaljenu vrijednost od 1999. godine do
2001. godine i blago kontinuirano poveanje 2001. godine do 2006. godine.

Usporedba proizvodnje kamenih agregata u Republici Hrvatskoj s dravama EU
Usporedba proizvodnje kamenih agregata u Republici Hrvatskoj s dravama EU nainjena je na
osnovi proizvodnje po glavi stanovnika, tablica 2.1-26, slika 2.1-24. Vidljivo je da je
proizvodnja po glavi stanovnika u RH vea od niza drava Europe i da zaostaje jedino za
Finskom i Irskom. RH daleko premauje prosjek proizvodnje kamenih agregata razmatranih
drava. Usporedbom povrine (po km
2
),

drugim egzaktnim parametrom (prikazanim u tablici
2.1-27 i na slici 2.25), dobiveni su neto drugaiji rezultati. Visoko razvijene drave relativno
male povrine u proizvodnji kamenih agregata nadmauju RH. U prosjeku je proizvodnja u
RH ipak neto via od prosjeka EU.

Tablica 2.1-26 Usporedba proizvodnje kamenih agregata Republike Hrvatske sa zemljama
EU pojedinano i zbirno u odnosu na stanovnitvo (odnosi se na 2006. godinu)

DRAVA
BROJ
STANOVNIKA
RH
PROIZVODNJA PO
STANOVNIKU,
t/sta.
EU PROIZVODNJA
PROSJENO PO
STANOVNIKU,
t/sta.
EU
PROIZVODNJA
PO STANOVNIKU,
t/sta.
Austrija 8 174 762 8,0 6,94 11,99
Belgija 10 348 276 8,0 6,94 6,34
Danska 5 413 392 8,0 6,94 10,77
Finska 5 214 512 8,0 6,94 19,18
Francuska 6 042 4213 8,0 6,94 6,62
Njemaka 82 424 609 8,0 6,94 5,62
Irska 3 969 558 8,0 6,94 33,50
Italija 58 057 477 8,0 6,94 5,94
Nizozemska 16 318 199 8,0 6,94 2,97
Portugal 10 524 145 8,0 6,94 9,26
panjolska 40 280 780 8,0 6,94 12,02
vedska 8 986 400 8,0 6,94 9,46
V. Britanija 60 270 708 8,0 6,94 3,17

0
5
10
15
20
25
30
35
40
A
u
s
t
r
i
j
a
B
e
l
g
i
j
a
D
a
n
s
k
a
F
i
n
s
k
a
F
r
a
n
c
u
s
k
a
N
j
e
m
a
k
a
I
r
s
k
a
I
t
a
l
i
j
a
N
i
z
o
z
e
m
s
k
a
P
o
r
t
u
g
a
l
p
a
n
j
o
l
s
k
a
v
e
d
s
k
a
V
.

B
r
i
t
a
n
i
j
a
Hrvatska
prosjek EU
lanica EU

Slika 2.1-24 Odnos proizvodnje kamenih agregata i broja stanovnika (tona/stanovniku)
Republike Hrvatske i drava EU

Tablica 2.1-27 Usporedba proizvodnje kamenih agregata Republike Hrvatske sa zemljama
EU pojedinano i zbirno po km
2
povrine drave (odnosi se na 2006. godinu)

DRAVA
POVRINA

km
2
RH
PROIZVODNJA PO
POVRINI
t/km
2

EU
PROSJENO
PO POVRINI
t/km
2

EU PROIZVODNJA
PO DRAVAMA
t/km
2

Austrija 83 870 638 827,58 1 168,5
Belgija 30 528 638 827,58 2 147,9
Danska 43 094 638 827,58 1 352,9
Finska 338 145 638 827,58 295,7
Francuska 547 030 638 827,58 731,2
Njemaka 357 021 638 827,58 1 298,2
Irska 70 280 638 827,58 1 892,4
Italija 301 230 638 827,58 1 145,3
Nizozemska 41 526 638 827,58 1 167,9
Portugal 92 391 638 827,58 1 055,3
panjolska 504 782 638 827,58 958,8
vedska 449 964 638 827,58 188,9
V. Britanija 244 820 638 827,58 780,2


0
500
1000
1500
2000
2500
A
u
s
t
r
i
j
a
B
e
l
g
i
j
a
D
a
n
s
k
a
F
i
n
s
k
a
F
r
a
n
c
u
s
k
a
N
j
e
m
a
k
a
I
r
s
k
a
I
t
a
l
i
j
a
N
i
z
o
z
e
m
s
k
a
P
o
r
t
u
g
a
l
p
a
n
j
o
l
s
k
a
v
e
d
s
k
a
V
.
B
r
i
t
a
n
i
j
a
Hrvatska
prosjek EU
lanica EU

Slika 2.1-25 Odnos proizvodnje kamenih agregata i povrine (t/km
2
) Republike Hrvatske i
drava EU

2.1.4.3. Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina

Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u EU

Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina tj. sirovina za preradu tijekom posljednjih godina
u stalnom je porastu i dobiva sve vee znaenje.
Pojedine tvrtke postaju sve vei nositelji eksploatacije industrijskih sirovina (OMNYA, Talc du
Lucenac) kao i proizvoda od njih (filtara, materijala u proizvodnji papira, pulpi i proizvoda od
plastike). Europski proizvoai pokrivaju 20 % svjetske proizvodnje.
Europa je veliki proizvoa kaolina, bentonita i soli.

Tablica 2.1-28 Godinja eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Europi [38]

Mineralna sirovina Proizvodnja, t % svjetskog udjela
Sol 46 943 986 20,89
Fluor 402 403 7,73
Barit 349 662 4,45
Kaolin 8 322 326 31,10
Bentonit 2 728 388 25,29

Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju
oslonjenu na velike rezerve, obuenost kadrova i dugogodinju proizvodnju tako da u razvoju
RH moe biti dobar temelj daljenjeg razvoja preraivake industrije koja bi mogla velikim
dijelom promijeniti dananju sliku gospodarstva RH.
Kao najperspektivnije mineralne sirovine za industrijsku preradu (tablica 2.1-29) u Republici
Hrvatskoj s obzirom na dugogodinju eksploataciju i eksploatacijske rezerve (mogua
eksploatacija preko trideset godina) su:
- sirovine za proizvodnju cementa,
- karbonatna sirovina za industrijsku preradu ,
- gips,
- ciglarska glina ,
- boksit
1)
,
- keramike i vatrostalne gline,
- kremeni pijeska ,
- arhitektonsko-graevni kamen
2)
.
Napomena:
1)
Boksit se koristi za dobivanje specijalnih vrsta cementa

2)
U industrijske mineralne sirovine ubrojen je i arhitektonsko-graevni kamen iako se on ne prerauje
nego obrauje, a time se poveava njegova vrijednost.

Tablica 2.1-29 Eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

Godina
Vrsta sirovine
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
rezerve 276 196 200 268 478 700 343 191 800 350 865 200
355 047,20 367 822,50 354 265,70
eksploatacija 3 253 700 4 860 700 4 821 600 3 681 000
4 697,08 5 158,47 5 423,97
Sirovina za
proizvodnju
cementa u 1 000 t
napomena Eksploatacijske rezerve, prema proizvodnji iz 2006. godine osigurane za 65 godina
rezerve 61 106 400 63 313 800 65 271 300 109 114 600
102 452,94 106 809,10 199 985,50
eksploatacija 317 300 464 200 1 165 600 1 723 500
668,43 828,95 1 110,83
Karbonatna
sirovina za
industrijsku
preradu u 1 000 t
napomena
Eksploatacijske rezerve, prema proizvodnji iz 2006. godine osigurane za 180 godina
rezerve 5 610 100 20 915 600 20 757 800 22 263 200
22 394,71 49 554,87 52 667,37
eksploatacija 27 200 199 100 206 500 155 000
77,99 207,92 297,89
Gips u 1 000 t
rezerve 51 505 900 45 373 400 43 257 800 52 576 900
47 370,91 50 083,04 51 778,34
eksploatacija 1 238 700 1 275 300 1 216 700 1 427 300
1 565,36 1 149,84 1 276,57
Ciglarska glina u
1 000 m
3

rezerve 6 873 300 7 005 300 6 422 200 6 436 000
6 456,34 6 099,95 5 544,73
eksploatacija 6 900 29 806 26 521 1 482
29,07 0,50 0,60
Boksit u 1 000 t
rezerve 8 497 600 8 713 100 8 536 100 8 422 300
9 023,51 8 773,97 5 848,91
eksploatacija 0 0 88 900 99 900
28,80 0,00 52,80
Keramika i
vatrostalna glina
u 1 000 t
rezerve 22 949 200 22 296 000 25 186 800 25 043 900
33 687,49 40 527,25 40 335,14
eksploatacija 120 800 170 100 225 570 138 000
119,08 320,40 229,89
Kremeni pijesak
u 1 000 t
rezerve 6 567 496 8 803 678 11 752 940 14 683 280
19 372,02 22 510,91 19 638,69
eksploatacija 56 003 58 996 53 745 61 288
76,26 81,38 71,31
Arhitektonsko-
graevni kamen
u 1 000 m
3


Usporedba pokazuje da prirodni mineralni resursi (promatrano ih je 8) daju realnu osnovu za
razvoj preraivake industrije koja s obzirom na kakvou sirovine moe biti trino prihvatljiva,
a industrijskom preradom viestruko poveava svoju vrijednost.
Stanje eksploatacijskih rezervi omoguava udvostruenje/utrostruenje proizvodnje, pogotovo
jer rezerve nisu statine nego se stalno dopunjavaju kao posljedica rezultata novih istranih
radova i metoda te doistraivanja na odobrenim lokacijama.
Ne smiju se zanemariti i leita drugih mineralnih sirovina, koja nisu prikazana u prethodnoj
tablici (bentonitne gline, tuf, barit itd.) ija prerada takoer moe biti profitabilna s obzirom na
kakvou i eksploatacijske rezerve.
Kako je naglaeno, industrijske mineralne sirovine dobivaju sve vie na znaenju, a u RH bi
mogle biti okosnica razvoja preraivake industrije. Nemetalni mineralni resursi RH omoguuju
intenzivnu eksploataciju i preradu nemetalnih sirovina u staklarskoj, keramikoj, cementnoj,
vatrostalnoj, industriji gipsa, opekarskoj te u obradi arhitektonsko-graevnog kamen. S obzirom
na resurse i potencijal moe se zakljuiti da je industrijska prerada mineralnih sirovina potencijal
koji se moe i mora mnogo vie koristiti.
Vodei proizvoai preraenih (industrijskih) mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj
prikazani su u tablici 2.1-30 [21].

Tablica 2.1-30 Veliki proizvoai preraenih (industrijskih) mineralnih sirovina

Trgovako drutvo Sjedite Proizvod Ukupni
prihod, kn
Broj
zaposlenih
Dalmacijacement d.d. Katel Suurac cement 995 254 000 717
Vetropack Straa d.d. Hum na Sutli ambalano staklo 600 363 000 641
Naicecement d.d. Naice cement 501 106 000 345
Holcim d.o.o. Koromano cement 454 556 000 227
Samoborka d.d. Samobor bet. pref., buka 360 781 000 337
Knauf d.o.o. Knin proizvodi od gipsa 217 416 000 102
KIO. d.d. Orahovica keramika 214 775 000 476
Kamen d.d. Pazin arh.-gra. kamen 208 476 000 360
Tondach Hrvatska d.d. Bedekovina crijep 196 902 000 260
Kamen Sira d.d. Sira vapno 182 190 000 190
Wienerberger Ilovac d.d. Karlovac cigla 176 231 000 181
ICI d.d. Pula specijalni cement 172 241 000 154
Termika d.o.o. Novi Marof izolacijski materijali 167 241 000 200
IGM-Tounj d.d. Ogulin ljunak, pijesak, kamen 164 844 000 418
Eko Meimurje akovec cigla 158 380 000 513

Usporedba proizvodnje industrijskih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj s
dravama EU

S obzirom na veliki broj nemetalnih mineralnih sirovina za industrijsku preradu u Strategiji
gospodarenja mineralnim sirovina razmatrana je industrija vapna kao reprezentant industrijskih
Industrija vapna u RH relativno je razvijena (4 proizvoaa: (1) GIRK Kalun d.d. Drni, (2)
ISTARSKA TVORNICA VAPNA d.d. Raa, (3) KAMEN SIRA d.d. Sira i (4) LIKA
TVORNICA VAPNA d.o.o. Liko Lee). Zbirno, sva 4 proizvoaa oko 60% svoje
proizvodnje plasiraju na domae trite, a ostatak (40 %) se izvozi.
U domaoj potronji je uglavnom hidratizirano vapno koje se koristi u graditeljstvu (oko 70 %),
u industriji graevnog materijala (oko 10 %) i oko 8 % u poljoprivredi.
Tablica 2.1-31 Proizvodnja hidratiziranog vapna u Republici Hrvatskoj

Godina Proizvodnja
t
Indeks
1997. 184 207 100
1998. 190 484 103
1999. 174 172 94
2000. 218 753 118
2001. 241 783 131
2002. 265 613 144
2003. 250 531 135
2004. 237 360 129
2005. 222 253 121
2006. 237 784 129

U svijetu pa i u Europi struktura potronje vapna je sasvim drugaija: samo 3 % vapna se troi u
graditeljstvu a 79 % u industriji i 18 % u zatiti okolia, slika 2.1-26.

Slika 2.1-26 Potronja vapna u svijetu prema strukturi potronje [28]

Napomena:
Od jedne tone usitnjenog i klasiranog vapnenca dobiva se u prosjeku 56 % ivog vapna. Koristi se agregat
granulacije 60 do 120 mm kojeg ima u prosjeku 40 % ukupnog obujma vapnenca. Na osnovi izrauna
dobivamo da je za jednu tonu ivog vapna potrebito 2,3 t sirovine.

2.1.4.4. Kritiki osvrt i komentar

Kritiki osvrt i komentar za mineralne sirovine koje se koriste u graditeljstvu

- Analizom stanja proizvodnje kamenih agregata (2006. godina) i usporedbom s nekim
lanicama EU, utvreno je da RH po glavi stanovnika proizvodi vie navedenih
sirovina od prosjeka i vie nego Belgija, Francuska, Njemaka, Italija, Nizozemska, V.
Britanija;
- Takoer, analizom stanja proizvodnje kamenih agregata (2006. godina), u nekim
lanicama EU i u Republici Hrvatskoj, utvreno je da RH proizvodi po km
2
povrine
manje od prosjeka za 189,58 t i vie nego Finska, i vedska, priblino kao Francuska;
- Dobivene vrijednosti su posljedica broja stanovnika (Belgija, relativno mala drava,
gusto naseljena) i veliine drave (Finska, vedska, relativno velike drave, rijetko
naseljene);
- Pri razmatranju razvijenosti eksploatacije kamenih agregata (po stanovniku i povrini)
pokazalo se da je Danska slina po proizvodnji po stanovniku, a Francuska po km
2
;
- Znakovita je 2003. godina jer je tada RH bila u intenzivnoj infrastrukturnoj izgradnji
koja e biti znaajna i za idue razdoblje (do zavretka izgradnje velikih
infrastrukturnih objekata);
- Proizvodnja kamenih agregata za 2003. godinu u Republici Hrvatskoj po glavi
stanovnika od 8,4 t ili 667 t po km
2
povrine drave (2003. godina), u usporedbi s 2002.
godinom je vea za 45%, ali u daljnjim analizama uzeta je kao polazna vrijednost.
Proizvodnja u ranijem razdoblju je nerealno mala (1999.-2001. godine);
- Usporeivane drave EU zavrile su razdoblje intenzivne izgradnje pa se dosegnuta
proizvodnja moe smatrati stabilnom a u iduem razdoblju e imati blagi trend porasta.

Kritiki osvrt i komentar o mineralnim sirovinama za industrijsku preradu

- Potronja mineralnih sirovina za industrijsku preradu, osim tradicionalne proizvodnje
(cement, staklo, vapno, opeka itd.), temelji se i na novootvorenim tvornicama, (gipsa)
kao i tvornicama koje se predmnijevaju izgraditi (fasadna buka).
- S obzirom na neiskoritenost prirodnih izvora nemetalnih vrstih mineralnih sirovina,
trendove razvoja RH, kao i na potrebu uklapanja u trite EU oekuje se jaanje
preraivake industrije.
- Proizvodnja sirovine za proizvodnju cementa je stabilna uz instalirane preraivake
kapacitete od preko 6 000 000 t/god. (1999.). Godinji porast proizvodnje promatran u
etverogodinjem razdoblju je prosjeno 3,25 %, bazna godina 2000. (proizvodnja
2001. i 2002. god. nije uzeta kao bazna jer su vrijednosti nerealno velike).
- Karbonatna sirovina za industrijsku preradu ima za etverogodinje razdoblje vrlo
promjenjivu proizvodnju (veliki skokovi) pa je promatrana samo za dvije godine (2002.
do 2003.) gdje pokazuje rast od 23,5 %, bazna godina 2002. (godinji skok
proizvodnje od 23 % ne moe se uzeti kod dugoronih analiza razvoja kao realna
osnova).
- Gips karakterizira vrlo skokovita proizvodnja (otvaranje novih tvornica) pa je kao
realna uzeta proizvodnja za 2001. godinu i 2002. godinu s godinjim porastom
proizvodnje od 3 % (bazna godina 2001.).
- Ciglarska glina ima stabilnu proizvodnja s porastom godinje proizvodnje u
etverogodinjem razdoblju od 3,75 %, bazna godina 2000.
- Boksit je jedina metalna ruda koju RH ima za industriju u koliinama (rezerve)
zanimljivima za budua planiranja. U posljednjih 15 godina ruda se ne pridobiva u cilju
proizvodnje aluminija nego kao dodatak nuan u tehnolokom procesu dobivanja
cementa (najkvalitetnije marke). Kao bazna godina uzeta 2002. s godinjim porastom
proizvodnje od 3 % (do dosezanja od 50 000 t).
- Keramika i vatrostalna glina tijekom etverogodinjeg razdoblja imale su vrlo
skokovitu (nestabilnu) proizvodnju pa je promatrana samo za dvije godine (od 2002. do
2003.) gdje pokazuje rast od 6 %, bazna godina 2002.
- Kremeni pijesak karakterizira relativno stabilna proizvodnja (veliki skok u 2002.
godini) s godinjim porastom proizvodnje u etverogodinjem razdoblju od 3,75 %,
bazna godina 2000.
- Arhitektonsko-graevni kamen ima vrlo stabilnu i ustaljenu proizvodnju s godinjim
porastom od 3,8 % u petogodinjem razdoblju, bazna godina 1999.

Zakljuno razmatranje

Bazne godine na osnovi kojih su obavljene usporedbe imaju vrijednost sadanjeg (postojeeg)
stanja proizvodnje i ne mogu biti kriterij planiranja budueg razvoja.
Prvih 5 poslijeratnih godina ne mogu biti ishoditem pouzdanih parametara.
Na proizvodnju mineralnih sirovina takoer su utjecaj imala kretanja i zbivanja oko pretvorbe
koja su ostavila veliki trag na trgovakim drutvima koja su se bavila ili se bave eksploatacijom
mineralnih sirovina. Pri tome se ne smiju zanemariti ni kretanja na tritu, promjene trita i
nastajanje novog trita to sve trai viegodinje prilagoavanje.
Ovakvom stanju pogoduje i relativna tromost grane (rudarstva) jer otvaranje novih rudarskih
objekata, pa time i tvornica, trai sveobuhvatna i cjelovita istraivanja kao i relativno dug put
odobravanja-sreivanja svekolike dokumentacije.

2..2. Gospodarenje energetskim mineralnim sirovinama u postojeim uvjetima 2.2-1
2.2. GOSPODARENJE ENERGETSKIM MINERALNIM
SIROVINAMA U POSTOJEIM UVJETIMA

2.2.1. GOSPODARSKI SUBJEKTI KOJI SE BAVE TEKUIM I
PLINOVITIM ENERGETSKIM MINERALNIM SIROVINAMA

Glavni rudarski gospodarski subjekt u djelatnosti istraivanja i eksploatacije ugljikovodika (nafte
i plina) u Republici Hrvatskoj je vertikalno integrirana naftna korporacija INA-Industrija nafte
d.d. Zagreb.
INA-Industrija nafte je osnovana 1964. godine spajanjem Naftaplina, gospodarskog subjekta za
istraivanje i proizvodnju nafte i plina, s rafinerijama u Rijeci i Sisku, nakon ega se proirila na
Rafineriju Zagreb, Trgovinu - poduzee za domau trgovinu, petrokemijske tvornice OKI i
DINU, te tvornicu umjetnih gnojiva u Kutini. 1993. godine INA-Industrija nafte je postala
dionikim drutvom.
Tijekom privatizacije trgovakog drutva INA-Industrija nafte d.d. u 2003. godine maarska
naftna kompanija MOL je kupnjom 25% + 1 dionice postala strateki partner kompanije. U
nastavku privatizacijskog procesa 2005. godine 7% dionica je preneseno u Fond hrvatskih
branitelja Domovinskog rata. 2006. godine 17% dionica je putem javne ponude (IPO-Initial
Public Offer) prodano privatnim i institucionalnim investitorima, dok su tijekom 2007. godine
7% dionica kupili bivi i sadanji zaposlenici trgovakog drutva INA-Industrija nafte d.d., dok
je nepunih 44% dionica u vlasnitvu Republike Hrvatske.
Danas je trgovako drutvo INA-Industrija nafte d.d. matica osnovni dio kompanije koji se bavi
istraivanjem i eksploatacijom nafte i plina, preradbom nafte i trgovinom naftom i naftnim
derivatima. Trgovaka drutva keri trgovakog drutva INA-Industrija nafte d.d. su
kompanije koje se ubrajaju u INA-Grupu. Grupu ini vie meusobno ovisnih trgovakih
drutava drutava u potpunom ili djelominom vlasnitvu trgovakog drutva INA-Industrija
nafte d.d. iznad 50 %, te povezanih trgovakih drutava.
Glavne aktivnosti INA Grupe su:
- istraivanje i eksploatacija nafte i plina u Republici Hrvatskoj i inozemstvu;
- uvoz prirodnog plina i trgovina uvoznog i domaeg prirodnog plina industrijskim
potroaima i distributivnim gospodarskim subjektima;
- prerada nafte i proizvodnja derivata u Rafinerijama u Rijeci (Urinj) i Sisku, gdje se
proizvode goriva, te Rijeci (Mlaka) i Zagrebu, gdje se proizvode maziva;
- veleprodaja derivata i ostalog asortimana kao i prodaja putem 405 benzinskih postaja i
skladita diljem RH i u inozemstvu;
- trgovina sirovom naftom i naftnim derivatima;
- usluge buenja, remonta i drugih radova vezanih za istraivanje i eksploataciju nafte i
plina na kopnu i u podmorju;
- usluge pri gradnji naftovoda, plinovoda, procesnih postrojenja i odravanja;
- proizvodnja i prodaja maziva;
- proizvodnja i trgovina ukapljenim plinom.

2.2.1.1. Gospodarski subjekti koji se bave istraivanjem i eksploatacijom tekuih i
plinovitih energetskih mineralnih sirovina

INA Naftaplin je dio trgovakog drutva INA-Industrija nafte d.d. koji se bavi segmentom
poslovne djelatnosti istraivanja i eksploatacije nafte i plina u zemlji i inozemstvu. Osnovna
djelatnost INA Naftaplina je planiranje, programiranje, projektiranje i organizacija ukupnih
radova (upstream), od istraivanja do eksploatacije naftnih i plinskih polja za razliku od ostalih
poslovnih djelatnosti prerade, trgovine, i transporta nafte i plina (downstream). Istraivanje i
eksploatacija nafte i plina u cjelini obuhvaa slijedee djelatnosti koje su bitne za gospodarenje
mineralnim sirovinama, odnosno naftom i prirodnim plinom:
a. sveobuhvatna geoloko geofizika istraivanja leita nafte i plina;
b. projektiranje konstrukcije buotina i rudarskih radova u buotinama;
c. projektiranje i razradbu naftnih i plinskih leita, projektiranje podzemnih skladita
plina, projektiranje sustava za sabiranje i transport nafte i plina;
d. eksploatacija nafte, kondenzata i prirodnog plina, eksploatacija geotermalne vode,
vode visoke tehnoloke kvalitete i tehnoloke vode, proizvodnja etana, propana, butana,
pentana i primarnog benzina.

Eksploatacija nafte i plina

Eksploatacija nafte i plina s eksploatacijskih polja se odvija u Podravini, Posavini, Slavoniji i u
Jadranu sa sljedeim pogonima:
- Pogon Molve,
- Pogon Koprivnica,
- Pogon androvac,
- Pogon Etan,
- Podzemno skladite plina Okoli,
- Pogon utica,
- Pogon umeani,
- Pogon Dugo Selo,
- Pogon Struec,
- Pogon Benianci,
- Pogon Vinkovci,
- Pogon Lipovljani,
- Proizvodne platforme Sjevernog jadrana.

Eksploatacija geotermalne vode

Eksploatacija geotermalne vode je u djelatnosti trgovakog drutva INAIndustrija nafte d.d.,
budui su buotine u njihovom vlasnitvu. Zakonom o rudarstvu-proieni tekst je regulirano
pitanje viestrukih mogunosti koritenja i primjene ovog znaajnog energenta, kao na primjer:
- kako odobriti rudarsku koncesiju za izvoenje rudarskih radova;
- tko obavlja likvidaciju buotina nakon prestanka eksploatacije.
Nadalje, potencijalni gospodarski subjekti trebali bi raditi u skladu s:
- zakonom i pravilnikom o energetskoj djelatnosti
- mogunosti subvencija i pristupnih fondova za obnovljive izvore glede pristupa
Republike Hrvatske u EU.

2.2.1.2. Gospodarski subjekti koji se bave preradbom nafte i veleprodajom naftnih derivata

Djelatnost preradbe nafte se odvija u Rafineriji u Rijeci i Rafineriji u Sisku (slika. 2.2-1).

Rafinerija nafte Rijeka (Urinj)

Osnovna djelatnost ove rafinerije je proizvodnja tekuih ugljikovodinih goriva. Kapacitet
prerade iznosi 4,5 milijuna tona godinje. Rafinerija u Rijeci moe preraivati visokosumporne
nafte, ali kvaliteta proizvoda ne zadovoljava sve zahtjeve trita. Rijeka rafinerija proizvodi
ukapljeni naftni plin (UNP) propan-butan, primarni benzin, motorne benzine, gorivo za mlazne
motore, dizelska goriva i loiva ulja. Rafinerija raspolae skladinim prostorom od 124
spremnika s vie od milijun tona za sirovu naftu, tekue i ukapljene naftne derivate. Otpremni
transport se odvija kamionskim, eljeznikim i morskim putom.

Rafinerija nafte Sisak

Rafinerija nafte Sisak nalazi se na geostrateki povoljnom poloaju koji joj omoguuje dobre
transportne tokove nafte i derivata. Smjetena je na raskriju eljeznikih i cestovnih putova
srednjoeuropskih zemalja. Sa sredozemnim i istonoeuropskim izvorima nafte povezana je
naftovodom ime ima osiguranu redovitu dobavu sirovine za preradu. Nakon reprofiliranja
sustava preradbe u rafineriji, kod kojega je uravnoteena primarna i sekundarna preradba,
kapacitet preradbe iznosi 4 milijuna tona godinje. Potrebno je napomenuti da proizvodi svojom
kvalitetom ne zadovoljavaju u potpunosti zahtjeve trita.

Rafinerije maziva

Proizvodnja maziva odvija se na postrojenjima Maziva Rijeka (Mlaka) i Maziva Zagreb.
Preradbom atmosferskog ostatka iz rafinerije na Urinju na pogonima Maziva Rijeka proizvode se
bazna ulja, motorna i industrijska ulja, parafin, bitumen, loiva ulja i drugi proizvodi. Proizvodni
procesi Maziva Zagreb obuhvaaju proizvodnju aditiva i derivata te proizvodnju maziva.

Slika 2.2-1 Poloaj rafinerija u Republici Hrvatskoj

2.2.1.3. Gospodarski subjekti koji se bave preradbom i pripremom plina

Distribucija plina odvija se preko 36 trgovakih drutava koja su u Republici Hrvatskoj
registrirana za djelatnost distribucije plina, a ukupna duljina distribucijske plinske mree iznosi
preko 16 500 km. Uz to registrirana su i dva trgovaka drutva za distribuciju gradskog i
mijeanog plina, s ukupnom duljinom plinske mree od 380 km.
Transport prirodnog plina obavlja kompanija PLINACRO d.o.o. u dravnom vlasnitvu. Ukupna
duljina transportnog sustava plinovoda obuhvaa 2 034 km. Transportni sustav plina projektirana
je na tlak od 50 bar i djelomino na tlak od 75 bar. Transport prirodnog plina u vrnoj potronji
iznosi oko 530 000 metara kubinih na sat. U sklopu plinskog transportnog sustava nalazi se 142
mjerno-redukcijske stanice s 210 mjernih linija.

2.2.1.4. Gospodarski subjekti koji se bave trgovinom

Djelatnost trgovine bavi se prodajom naftnih derivata, maziva, plina u bocama te asortimana
robe iroke potronje. Sektor djelatnosti trgovine prua usluge prijevoza proizvoda i roba kao i
usluge posredovanja u prometu robom. Trgovina je pokrivena razgrananom mreom benzinskih
postaja u svim dijelovima Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj je u 2006. godini bilo 774
benzinske postaje, od ega njih 420 u vlasnitvu trgovakog drutva INAIndustrija nafte d.d.

2.2.1.5. Gospodarski subjekti za povezane djelatnosti

U okviru INA Grupe djeluju izdvojena ovisna drutva ija je djelatnost usko vezana uz djelatnost
gospodarenja naftom i plinom.

CROSCO d.o.o. Zagreb integrirani naftni servisi
Servisna kompanija koja obuhvaa poslove buenja, remonta i opremanja buotina, ispitivanje
buotina, ugradnja savitljivog tubinga, cementacijske radove i stimulacije, karotana mjerenja i
posebne servise. Takoer, kompanija se bavi hidrogeolokim, geotehnikim, seizmikim i
geomehanikim aktivnostima. Posjeduje tri buae platforme za podmorske radove i 11
kopnenih buaih garnitura.

PROPLIN d.o.o. Zagreb prodaja ukapljenog naftnog plina
To je tvrtka koja se bavi dobavom i distribucijom ukapljenog naftnog plina propan butana (UNP)
u svim oblicima isporuke na podruju RH. U okviru kompanije nalazi se osam distributivnih
centara s punionicama plina u bocama, pretakalitima auto-cisterni i eljeznikih cisterni.

STSI d.o.o. Zagreb tehniki servisi
Djelatnost kompanije je odravanje instalacija i opreme za proizvodnju nafte i plina, odravanje
rafinerija i procesnih postrojenja u cjelokupnom nizu od procesa istraivanja i proizvodnje,
sabirno-otpremnog sustava, transportnih cjevovoda, do rafinerijskih postrojenja, rezervoarskih
prostora i benzinskih postaja.

Maziva Zagreb d.o.o. Zagreb industrijska maziva
Kompanija specijalizirana za proizvodnju industrijskih maziva, ulja za posebne namjene, aditiva
za motorna ulja i tekuina za obradu metala.

SINACO d.o.o. Zagreb tehnika i fizika zatita
Osnovna djelatnost kompanije je obavljanje poslova zatite na rudarskim, rafinerijskim i
distribucijskim postrojenjima, objektima i otpremi.

JANAF d.d. Zagreb transport nafte
Jadranski naftovod d.d. Zagreb (JANAF) je kompanija ija je djelatnost transport domae i
meunarodne nafte, koji ukljuuje pretovar i skladitenje nafte u luci i na terminalu Omialj
(slika 2.2-2.). Jadranski naftovod izgraen je 1979. godine kao meunarodni sustav transporta
nafte od tankerske luke i terminala Omialj do domaih i inozemnih rafinerija u istonoj i
sredinjoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda je 34 milijuna tona nafte godinje, a
instalirani je 20 milijuna tona. Ukupni kapacitet skladita na terminalima Omialj, Sisak i Virje
iznosi 900 000 m
3
za naftu i 60 000 m
3
za derivate.
Sustav JANAF d.d. sastoji se od:
- prihvatno - otpremnog terminala u zaljevu Omialj na Krku s tankerskom lukom
Omialj
- cjevovoda duljine 759 km, a podrujem Republike Hrvatske prolazi 622 km trase
naftovoda
- prihvatno - otpremnih terminala u Sisku, Virju i kod Slavonskog Broda
- podmorskog naftovoda Omialj - Urinj, koji povezuje tankersku luku s Rafinerijom
Rijeka ukupne duljine 7,2 km.
Janaf je trenutno kompanija koja opskrbljuje naftom rafinerije u RH (Rafinerija Rijeka i
Rafinerija Sisak), Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, s mogunostima opskrbe i ostalih
zemalja u okruenju. Ukupan transport nafte u razdoblju od 1979. do 2004. godine iznosio je 137
milijuna tona. Od 1993. godine Janaf posluje kao dioniko drutvo u veinskom dravnom
vlasnitvu.

PLINACRO d.o.o. Zagreb transport prirodnog plina
Kompanija osposobljena za transport domaeg i uvoznog plina industrijskim potroaima i
distribucijskim poduzeima s oko 2 000 km magistralnih plinovoda (slika 2.2-2.). PLINACRO
d.o.o. je, kao zasebni pravni subjekt, drutvo osnovano 2001. godine, ali s dugogodinjom
tradicijom i iskustvom u obavljanju transporta prirodnog plina visokotlanim cjevovodima do
distributivnih i industrijskih potroaa. 2001. godine ustrojeno je i registrirano drutvo pod
imenom PLINACRO d.o.o. Zagreb kao lan INA grupe i u 100% vlasnitvu trgovakog drutva
INAIndustrija nafte d.d., a 2002. godine drutvo prelazi u 100% dravno vlasnitvo. Tim inom
transport prirodnog plina postaje energetska djelatnost u smislu Zakona o energiji i obavlja se
kao javna usluga ime zapoinje liberalizacija energetskog trita prirodnog plina u RH uz
mogunost izbora dobavljaa prirodnog plina i slobodnu dostupnost plinovodnom sustavu.
Transporter plina obavlja poslove transporta plina, razvoja, izgradnje, odravanja, upravljanja i
nadzora cijeloga transportnog sustava, ostale poslove neophodne za tehniko funkcioniranje
sustava.

Slika 2.2-2 Sustav magistralnih plinovoda i Jadranski naftovod
2.2.2. ISTRAIVANJE I EKSPLOATACIJA TEKUIH I PLINOVITIH
ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA

2.2.2.1. Istrani prostori i eksploatacijska polja nafte, prirodnog plina i kondenzata
(ugljikovodika)

Geoloke znaajke i potencijali leita nafte, prirodnog plina i kondenzata (ugljikovodika)

Podruje RH s naftnogeolokog stajalita podijeljeno je na tri podruja. To su (1) Panonski
bazen, (2) Dinaridi i (3) Jadransko podmorje. Panonski je bazen najznaajniji jer se jedino ovdje
do prije nekoliko godina odvijala proizvodnja ugljikovodika. Odnedavno proizvodnja postoji i iz
Jadranskog podmorja; radi se o plinu koji se crpi iz pliocensko-pleistocenskih klastita. Dinaridi
su relativno loije istraeni, bez proizvodnje bilo nafte, bilo plina, ne raunajui davno
obustavljeno vaenje asfalta. S obzirom na reeno o Panonskom bazenu, potrebno je poblie
izloiti osnovne naftnogeoloke spoznaje.
Postanak znaajnih rezervoara ugljikovodika i matinih stijena odvijao se u najveoj mjeri za
vrijeme srednjeg i gornjeg miocena pod utjecajem vie imbenika kao to su intenzivni tektonski
pokreti-sputanje, relativno visoki geotermalni gradijent, nakupljanje velikih koliina organske
tvari u odreenim stadijima sedimentacije (poglavito u badenu i starijem panonu) i razliiti
okolii taloenja koji su pogodovali stvaranju stijena vrlo dobrih kolektorskih svojstava. Vano
je istaknuti da su rezervoarske stijene kronostratigrafski vrlo iroko rasprostranjene jer se mogu
pronai od stijena u podlozi tercijarnih naslaga pa sve do sedimenata gornjeg ponta.
S obzirom na sastav i grau te geotektonski poloaj u RH su razluene sljedee depresije:
Murska, Dravska (zapadni i istoni dio), Slavonsko-srijemska i Savska. Granice izmeu njih
generalno predstavljaju brdsko-gorski masivi izgraeni od paleozojsko-mezozojskih magmatita,
metamorfita i sedimenata, odnosno njihove najkrae meusobne spojnice, koje se u podzemlju
mogu prepoznati kao nizovi izdignutih strukura, tzv pragovi, prekriveni najmlaim, kvartarnim
taloinama.
Murska depresija se nalazi na samom sjeverozapadu RH; njezine gu granice dijelom
administrativne (dravna granica prema Sloveniji i Maarskoj), a dijelom prirodne-geoloke:
to je niz umberaka gora-Medvednica-Kalnik s prijevojima izmeu njih. U podlozi neogensko-
kvartarnih taloina maksimalne debljine oko 4 500 m nalaze se i trijaski dolomiti, recentno sve
zanimljiviji kao plinski kolektori. Poveanje debljina zabiljeeno je sjeverno i istono od
akovca. Neogensko-kvartarne stijene razluene su u tri formacije s vie pjeenjakih lanova.
Najvrijedniji nosioci nafte i plina su naslage Mursko-sobotske formacije (bree, konglomerati i
pjeenjaci donjeg i srednjeg miocena i pjeenjaci donjeg panona) i dijelom Lendavska
formacija (pjeenjaci gornjeg panona i donjeg ponta). U njima se nalaze leita danas triju
eksploatacijskih polja u eksploataciji: Mihovljani, Veliki Otok i Legrad.
Najveu povrinu unutar hrvatskog teritorija u Panonskom bazenu zauzima Dravska depresija.
Protee se istono od Murske depresije. Na sjeveru je omeena dravnom granicom s
Maarskom, na istoku sa Srbijom, a na jugu nizom Medvednica - Moslavaka gora Papuk
Krndija akovako - vukovarski ravnjak. To je naa najdublja depresija; jer izmeu Virovitice
i Slatine debljina neogensko-kvartarnih naslaga dosee i vie od 7 000 m. Unutar spomenutih
naslaga utemeljeno je pet formacija. Ovdje je locirano 30 plinskih i naftnih polja od ega se iz 23
recentno crpe nafta, kondenzati i plin. U zapadnom dijelu Dravske depresije naftnoplinonosne
stijene lee unutar formacija Moslavaka gora (bree, konglomerati i pjeenjaci donjeg i
srednjeg miocena te donjeg panona), Ivani-Grad (pjeenjaci gornjeg panona) i Klotar-Ivani
(pjeenjaci donjeg ponta). Ono to se mora naglasiti jest da su najvrijednije akumulacije
ugljikovodika u sekundarno poroznim paleozojsko-mezozojskim stijenama. Upravo one
predstavljaju kolektore naih najveih plinskih, odnosno plinsko-kondenzatnih polja po ukupnoj
proizvodnji do 1998. godine. Naime, 56 % ili vie od 20 milijardi m
3
plina iscrpljeno je u
eksploatacijskim poljima Molve i Kalinovac. U istonom dijelu Dravske depresije nalaze se
takoer velika eksploatacijska polja ugljikovodika. Prednjai eksploatacijsko polje Benianci
koje je poevi od 1972. godine do danas dalo 18 milijuna m
3
nafte pa se po toj koliini nalazi na
drugom mjestu u skupini deset najveih naftnih polja u RH. Ovdje je i plinsko polje Boki-
Klokoevci, tree meu najveima - iza Molvi i Kalinovca, s gotovo 5 milijardi m
3
do sada
proizvedenog plina, to je 12 % od ukupne proizvodnje.
Slavonsko-srijemska depresija se rasprostire juno od akovako-vukovarskog ravnjaka,
istono od linije Slavonski Brod-Dilj te do dravne granice sa Srbijom i Bosnom i
Hercegovinom. U usporedbi s drugim depresijama, relativno je plitka, a i povrinski je najmanja.
Neogensko-kvartarne taloine doseu maksimalno 3 500 metara debljine. Sedimenti i magmatiti
podijeljeni su u pet formacija, od kojih je srednja, Vinkovaka (uglavnom pjeenjaci gornjeg
panona i donjeg ponta) znatno najdeblja - dosee gotovo 2 500 m. Od 1984. godine u ovoj se
depresiji proizvode nafta i plin iz tri eksploatacijska polja. Prema udjelu iscrpljenih fluida to su
redom eletovci, Privlaka i Ilaa. Za sva eksploatacijska polja je karakteristino da se radi o
plitko smjetenim leitima (na oko 1 000 m apsolutne dubine) u raspucanim i tronim stijenama
paleozojsko-mezozojske starosti i klastitima Vukovarske formacije (donji i srednji miocen).
Najznaajnije je eksploatacijsko polje eletovci s do sada ukupno proizvedenih 2,5 milijuna m
3

nafte.
Savska je depresija smjetena uz sami jugozapadni rub Panonskog bazena. Najvee debljine
neogensko-kvartarnih sedimenata su u njezinom zapadnom dijelu, juno od Moslavake gore
procijenjene su na vie od 5 000 m. Unutar njih je razlueno est formacija, od kojih se u pet
nalaze leita ugljikovodika, osim u najmlaoj - formaciji Lonja (naslage pliocena i kvartara).
Prigoda je jo jednom naglasiti da se s litostratigrafskom razradom poelo ovdje prije gotovo 40
godina, to je u svezi s injenicom da upravo u Savskoj depresiji lee polja s vrlo dugim vijekom
crpenja nafte i plina, dakle naa najstarija aktivna polja. To su plinsko polje Janja Lipa gdje je
zapoeto s radom 1946. godine i naftnoplinska polja Bunjani te Klotar-Ivani koji su puteni u
pogon 1952. odnosno 1954. godine. U ovoj depresiji ima ukupno 20 polja, od toga 17 aktivnih.
Svakako su najvanija eksploatacijska polja Struec, utica i Okoli. Iz pjeenjakih leita
gornjopanonske i donjopontske starosti u poljima Struec i utica dobiveno je do sada oko 37
milijuna m
3
nafte (1. i 3. mjesto na popisu ukupne proizvodnje), a iz gornjopanonskih
pjeenjaka u eksploatacijskom polju Okoli oko 4,5 milijardi m
3
plina (4. na rang-listi ukupne
proizvodnje plina). Prevladavajue leine stijene su panonski i pontski pjeenjaci, ali su
znaajni i troni, raspucani paleozojski magmatiti i metamorfiti-graniti i gnajs.
U svim depresijama geotermalni su gradijenti slini: u pliim dijelovima oko 4,5
o
C/100 m, a u
dubljim oko 5,5
o
C/100 m.

Dubina i starost leinih stijena
Dubina leita nafte kree se od tristotinjak do gotovo tri tisue metara apsolutne dubine, uz
poetni leini tlak koji odgovara hidrostatskom i uz geotermalni gradijent od oko 4,5
o
C/100 m.
Nasuprot tome, dubina rezervoarskih stijena s plinom i plinskim kondenzatima varira u vrlo
irokom rasponu od 650 do 3 950 m i vie s tim da se kondenzati nalaze redovito ispod 1 450 m
dubine. Najvanije zajednike znaajke plinskokondenzatnih leita su: poetni pritisak je znatno
vei od hidrostatskog, gradijent je 0,16 bar/m, izuzetno visoke temperature u leitu od 180 do
220
o
C, prisutnost CO
2
(10-25%), H
2
S (60-2 000 ppm) i ivinih para.
Najstarije stijene koje sadre ugljikovodike lee u umeanima (kristalasti kriljavci i graniti
paleozoika), u Bunjanima (graniti i gnajsovi paleozoika), u Molvama, Kalinovcu i Starom
Gradcu (paleozojski kriljavci jako tektonizirani i kvarciti permo-trijaske starosti) te u Ilai,
Privlaki i eletovcima (stijene starije od tercijara - njihova podloga, za sada bez tonije odredbe
starosti, no, ipak pretpostavljeno paleozojske). Nadalje, mezozojski dolomiti, najvjerojatnije
trijaski, u Molvama, Kalinovcu i Starom Gradcu takoer sadre ugljikovodike. Glavni kolektori
u istonom dijelu Dravske depresije su sedimenti formacije Moslavaka Gora (donji i srednji
miocen). Tu se nalazi svojevremeno najproduktivnije eksploatacijsko polje Benianci koje je do
sada dalo gotovo 16 milijuna tona nafte i to iz miocenskih siparnih brea sastavljenih od
fragmenata mezozojskih karbonata. Stijene jednake starosti, ali s loijim rezervoarskim
znaajkama su leine stijene u poljima Obod, Ladislavci, Kuanci, Boki-Klokoevci,
Krunoslavlje i tevkovica. Tu je upljikavost izmeu 6 i 12 %, rijetko vea, dok je propusnost
oko 0,002 m
2
.
Osobito znaajni kolektori, uz ve spomenute paleozojsko-mezozojske stijene, su pjeenjaci
formacija Ivani-Grad, Klotar-Ivani i iroko Polje u Savskoj i zapadnom dijelu Dravske
depresije i njihovih bonih ekvivalenata, Vinkovake i Verske formacije u Slavonsko-srijemskoj
depresiji te Lendavske formacije u Murskoj depresiji, koje priblino odgovaraju taloinama
gornjeg miocena, tj. panona i ponta. Odnosni pjeenjaci nisu homogeni jer im se
granulometrijski i mineralni sastavi esto vertikalno i bono mijenjaju. No, usprkos tome
pokazuju relativno dobre rezervoarske znaajke, to se vidi iz sljedeih prosjenih podataka:
primarna upljikavost (intergranularna) prelazi 20 %, a propusnost je oko 0,06 m
2
. U skupini
eksploatacijskih polja s pjeenjakim leitima istiu se Struec (16 milijuna t ukupno
proizvedene nafte), utica (ukupno proizvedeno nafte 14 milijuna tona), Ivani (7 milijuna t
nafte) te androvac (oko 6,5 milijuna t nafte) i jo neka druga. Znaajne su i rezervoarske stijene
nastale tijekom donjeg miocena (grupa Moslavaka gora i boni ekvivalenti), to se vidi na
primjerima leita u eksploatacijskim poljima Benianci, eletovci, Obod-Lacii, umeani,
Legrad, Vezie i drugima. Zastupljeni su bree, konglomerati, raspucani vapnenci i lapori te
pjeenjaci.
Najvea koliina nafte (i ostalih ugljikovodika prikazanih kao ekvivalenata nafte) potjee s 8
najznaajnijih eksploatacijskih polja koja sadre 83 % od ukupno otkrivenih zaliha. To su
sljedea eksploatacijska polja: Benianci, Molve, Kalinovac, utica, Struec, Ivani, androvac i
Boki-Klokoevci. Tri hrvatska najvea eksploatacijska polja -Benianci, Molve i Kalinovac-
spadaju u kategoriju velikih polja sa zalihama od priblino 200 milijuna tona te se uvrtavaju
izmeu 1 000 najveih polja u svijetu.
Glavna plinska leita sa 70 % od ukupnih rezervi nalaze se u tri najvea eksploatacijska polja, a
to su Molve, Kalinovac i Stari Gradac u zapadnom dijelu Dravske depresije, uz granicu s
Maarskom.

Znaajke istranih prostora i istraivanja nafte, prirodnog plina i kondenzata

Istraivanje ugljikovodika su radovi i ispitivanja sa svrhom utvrivanja postojanja, poloaja i
oblika leita ugljikovodika, njihove kvalitete i koliine te uvjeta pridobivanja. U naftnom
rudarstvu istraivanje obuhvaa geoloka, geofizika i geokemijska istraivanja, istrano buenje
i ispitivanje otkrivenih leita ugljikovodika, odnosno slojnih, geotermalnih i drugih voda. INA
Naftaplin kao dio rudarskog gospodarskog subjekta INA-Industrija nafte d.d. obavlja rudarsku
djelatnost istraivanja nafte, plina kondenzata i geotermalne energije u Republici Hrvatskoj.
Istraivanje ugljikovodika obuhvaa geoloku prospekciju podruja, geofizika snimanja, obradu
snimljenih podataka, interpretaciju s izradom prikaza podzemlja, izradu projekata, elaborata i
studija te geoloko praenje izrade buotina radi pronalaenja ugljikovodika.
Danas istraivanje ugljikovodika u Republici Hrvatskoj prati tehnoloki napredak u
istraivanjima u svijetu. U geofizikim istraivanjima se obavljaju opsena snimanja seizmikih
profila istranih prostora na kopnu i na moru. Seizmikom metodom je snimljeno vie od
100 000 km seizmikih presjeka u dvodimenzionalnoj tehnici i oko 2 200 km
2
u
trodimenzionalnoj tehnici ime su definirani geoloki sastav i graa snimljenog podzemlja.
Seizmika mjerenja kao osnovni istrani radovi izvoena su na istranom prostoru Panonskog
bazena, Dinarida i Jadrana. Obradom seizmikih mjerenja podaci se usporeuju s podacima
dobivenim izradom dubokih istranih buotina, te njihova interpretacija slui za nastavak
istraivanja. U tijeku istranog procesa geolokim istraivanjima se interpretiraju i sintetiziraju
seizmiki, stratigrafski, naftno-geoloki i geokemijski podatci kako bi se utvrdio naftno-geoloki
potencijal pojedinog istranog prostora. Kritini element analize potencijalnih leita i nastanka
ugljikovodika je prisutnost matinih stijena povoljnih karakteristika. Stoga se na istranim
buotinama izvodi kontinuirano geokemijsko uzorkovanje koje omoguava spoznaje o
prisutnosti, kvaliteti i zrelosti organske tvari. Procjena potencijalnih rezervi nafte i plina i njihova
kvantitativna ekonomska valorizacija predstavljaju posljednju fazu prije odluke o izradi novih
istranih buotina. Probabilistikim metodama vrednovanja projekata sve se vie smanjuje rizik
uspjenosti istraivanja.
Prva istraivanja nafte i plina u RH zapoela su u XIX. st., ali pravo sustavno istraivanje
zapoelo je 50-ih godina prologa stoljea. Od otkrivenih polja najvei broj je dobio status
eksploatacijskih polja i priveden je proizvodnji dok ostala polja koja se i dalje smatraju
nerentabilnim, bilo zbog malih rezervi ili visokih trokova proizvodnje, ostaju neprivedena
proizvodnji.

Panonski bazen
Panonski bazen je najintenzivnije istraen prostor. Pri tome su obuhvaeni plii, ali i dublji
dijelovi bazena preko 4 000 metara. Panonski bazen se prostire na 25 000 km
2
pri emu je u
geolokom smislu pogodno 50 % povrine. U ovom prostoru je izraeno oko 1 000 istranih
buotina, te nainjeno nekoliko desetaka tisua seizmikih mjerenja. Dosadanja ukupna
eksploatacija iznosi oko 156 10
6
m
3
uvjetne nafte, a preostale dokazane rezerve oko 40 10
6
m
3

uvjetne nafte, od ega 40 % nafte i 60 % prirodnog plina. Navedena proizvodnja i dokazane
rezerve potvruju visok potencijal prisutnosti ugljikovodika u Panonskom bazenu.
Dugogodinjim istraivanjem ovaj prostor dosegao je visok stupanj istraenosti formacija do
2 000 m. Prema suvremenim geokemijskim ispitivanjima i analizama generiranja ugljikovodika
u matinim stijenama pretpostavlja se da naftnoplinski potencijal iznosi 20 do 30 % do sada
otkrivenih koliina ugljikovodika u leitima ispod 3 000 metara dubine, preteno u
stratigrafskim, manjim strukturnim zamkama. U Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama
svakako bi trebalo uvrstiti potrebu istraivanja preostalog potencijala Panonskog bazena koja e
se temeljiti na trodimenzionalnim seizmikim mjerenjima i sintezi geolokih i ekonomskih
kriterija.

Dinaridi
Istraenost ugljikovodika u prostoru Dinarida je slaba zbog velikih trokova seizmikih mjerenja
i istranog buenja te nepristupanosti terena i kompleksne geoloke grae. Sloenost Dinarida
kao sedimentacijskog bazena ogleda se u tektonski poremeenim sedimentima, nepovoljnoj
rasprostranjenosti i dubini zalijeganja rezervoarskih, pokrovnih i matinih stijena. Unato
geolokoj sloenosti izdanci ugljikovodika na povrini inicirali su istraivanja ovog prostora.
Istrani radovi prethodili su izradi istranih buotina kojih je od ezdesetih godina prologa
stoljea izraeno ukupno 23. Istranim buenjem utvrena je prisutnost nafte u tri buotine te
metana sa sumporovodikom u jo tri. Istranim radovima i buenjem dobiveni su podaci o
dubinskoj grai. Nadalje, navedeni prostor za daljnja istraivanja zahtijeva velika financijska
sredstva, poglavito za uporabu digitalne seizmike uz visok rizik postizanja pozitivnih rezultata.

Jadransko podmorje
Istrani prostor sedimentacijskog bazena jadranskog podmorja je prostor u kojemu je
istraivanjem potvrena prisutnost prirodnog plina. Istraivanje podmorja zapoelo je krajem 60-
ih godina prologa stoljea seizmikim mjerenjima i istranim buenjem pri emu je izraeno
preko 100 istranih buotina. Istranim buenjem je potvreno postojanje nekoliko sedimentnih
sekvencija. Istrani radovi opravdani su otkriima veeg broja polja prirodnog plina koja jo
uvijek nisu sva privedena proizvodnji. Sjeverni Jadran je prostor s najveim stupnjem
istraenosti u odnosu na ostatak Jadrana, ali obzirom na otkriveno, prostor predstavlja potencijal
u smislu nastavka istraivanja. Istraivanje prostora srednjeg i junog Jadrana predstavlja
visokorizine poslovne pothvate s obzirom na odnos financijskih ulaganja u istraivanje i
ugljikovodinog potencijala.
Nositelj istranih radova naftno - plinskog potencijala u Republici Hrvatskoj je trgovako
drutvo INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, kojemu su odobrena istraivanja u podruju Panonskog
bazena, Dinarida i Jadranskog podmorja. U podruju Panona odobreno je ukupno est istranih
prostora ugljikovodika i to: Drava, Sava, Jugozapadna Sava, Sjeverozapadna Hrvatska, Istona
Slavonija i Poeka kotlina. U podruju Dinarida su odobrena etiri istrana prostora
ugljikovodika i to Dinaridi 1, 2, 3 i 4. U podruju Jadrana odobrena su tri istrana prostora i to
Sjeverni Jadran, Srednji Jadran i Juni Jadran. Povrine istranih prostora navedene su u tablici
2.2-1, a raspored istranih prostora prikazan je na prilogu 1.1.

Tablica 2.2-1 Popis istranih prostora nafte i plina u Republici Hrvatskoj

NAZIV ISTRANOG
PROSTORA
POVRINA
u km
2
ODOBRENJE
VRIJEDI DO
Drava 7 176,00 31.12.2010.
Sava 6 655,00 31.12.2010.
Jugozapadna Sava 4 870,00 31.12.2008.
Sjeverozapadna Hrvatska 3 927,00 31.12.2010.
Istona Slavonija 3 851,30 31.12.2008.
Poeka kotlina 684,00 31.12.2008.
Dinaridi-2 10 662,00 31.12.2009.
Sjeverni Jadran 9 819,00 31.12.2011.
Srednji Jadran 15 898,00 31.12.2011.
Juni Jadran 12 116,00 31.12.2011.
Dinaridi- 1 10 801,00 31.12.2012.
Dinaridi- 3 9 657,00 31.12.2012.
Dinaridi- 4 11 048,00 31.12.2012.

Znaajke eksploatacijskih polja i eksploatacije nafte, prirodnog plina i kondenzata

Nakon provedenih istranih radova kojim je utvrena prisutnost ugljikovodika, pristupa se
tehnolokom procesu eksploatacije nafte i plina. Rudarskim radovima izgradnje buotina
pozitivni istrani prostori se privode eksploataciji leita. Eksploatacija nafte i plina je proces
vaenja, obradbe i preradbe navedenih ugljikovodika, odnosno njihovo iskoritavanje. U
naftnom rudarstvu eksploatacija obuhvaa pridobivanje, odnosno, crpljenje nafte i plina,
oplemenjivanje, nadzemno i podzemno skladitenje, mjerenje, otpremu i transport koji je u
funkciji tih tehnolokih procesa.
Eksploatacija ili crpljenje nafte i plina je proces podizanja ugljikovodika i neugljikovodinih
fluida, najveim djelom slojne vode, iz leita kroz buotinsku opremu do ua buotine na
povrini. Nakon eksploatacije slijedi tehnoloki proces kojim se od korisne mineralne sirovine
odvajaju tetne primjese ili obavlja odvajanje pojedinih mineralnih komponenata. Tako se u
procesu oplemenjivanja nafte i plina odjeljuje plin od nafte, izdvaja voda iz nafte i plina,
odjeljuje plin od plinskog kondenzata, izdvajaju tetne primjese iz nafte i prirodnog plina kao to
su pijesak, ugljini dioksid, sumporovodik, iva. U navedenom procesu odvija se i razdvajanje
prirodnog plina na pojedine komponente kao i mijeanje nafti. Nakon provedenog oplemenjivanja
nafta i plin se skladite ili preko mjernih i otpremnih stanica upuuju u transportni sustav.
Poeci eksploatacije prirodnog plina i nafte zabiljeeni su na polju Bujavica 1917. godine. 2007.
godine u Republici Hrvatskoj status eksploatacijskih polja ima ukupno 59 polja, 43 naftna i
naftno-plinska te 16 plinskih i plinskokondenzatnih polja (tablice 2.2-2 i 2.2-3; prilozi 1 i 2).

Tablica 2.2-2 Popis eksploatacijskih naftnih i naftno plinskih polja u Republici Hrvatskoj

REDNI BROJ NAZIV EKSPLOATACIJSKOG POLJA POVRINA, ha
1. Benianci 4 200,0
2. Bilogora 7 400,0
3. Bizovac 1 200,0
4. Boki-Klokoevci 9 537,5
5. Bunjani 1 525,0
6. Cabuna 450,0
7. Crnac 3 625,0
8. Cvetkovec 750,0
9. epelovac-Hampovica 2 100,0
10. Dugo selo 2 750,0
11. eletovci 3 600,0
12. Ferdinandovac 1 937,0
13. Galovac-Pavljani 1 050,0
14. Ilaa 500,0
15. Ivani 1 975,0
16. Jagnjedovac 847,0
17. Jamarica 3 081,0
18. Jeevo 593,8
19. Klotar 3 190,0
20. Kozarica 3 400,0
21. Kuanci-Kapelna 6 500,0
22. Kutnjak-elekovec 4 300,0
23. Legrad 1 864,0
24. Lepavina 220,0
25. Letiani 1 500,0
26. Lipovljani 1 456,3
27. Lupoglav 2 700,0
28. Mihovljan 1 575,0
29. Mosti 5 187,5
30. Mramor brdo 112,5
31. Obod 2 893,7
32. Okoli 1 725,0
33. Pepelana 2000,0
34. Peteranec 2 400,0
35. Privlaka 1 800,0
36. Struec 1 018,8
37. androvac 3 200,0
38. tevkovica 3 900,0
39. umeani 1 400,0
40. Vezie 2 250,0
41. Voloder 1 040,0
42. Zebanec 2 000,0
43. utica 5 600,0


Tablica 2.2-3 Popis eksploatacijskih plinskih i plinsko kondenzatnih polja

REDNI
BROJ
NAZIV EKSPLOATACIJSKOG
POLJA
POVRINA
ha
1. Gakovo 894,4
2. Gola 5 230,0
Ida
Ika 3.

Sjeverni
Jadran
Ivana
175 600,0
4. Janja lipa 500,0
5. Kalinovac 9 593,3
6. Marica 21 881,3
7. Molve 7 480,0
8. Sjee 450,7
9. Stari Gradac 4 324,5
10. Veliki otok 900,0
11. Vukovec 3 259,5
12. Vukanovec 2 400,0
13. Bakovica 317,6
14. Izabela 34 453,2
15. Grubino polje 960,0
16. Vrbak 900,0

U tablici 2.2-4 prikazana su polja ugljikovodika koja jo nisu putena u eksploataciju.

Tablica 2.2-4 Naftna i plinska polja s potvrenim rezervama koja nisu putena u
eksploataciju

POLJE
Eksploatacijsko
polje
Utvrene
rezerve
Bilanne
rezerve
Izvanbilanne
rezerve
Cabuna Cabuna 417,8 9,0 408,8
Cvetkovec Cvetkovec 92,9 0,0 80,2
Kutnjak-
elekovec
Kutnjak-
elekovec
174,7 26,5 148,2
NAFTA, 10
3
m
3

Mosti Mosti 221,5 11,7 206,2
Grubino polje Grubino polje 205,0 123,0 82,0
Bakovica Bakovica 164,57 99,14 65,43
Janja lipa Janja lipa 241,4 0,0 241,4
Izabela Sjeverni Jadran 4 511,7 2 083,77 2 427,99
Kutnjak-
elekovec
Kutnjak-
elekovec
340,0 96,5 243,5
Vukovec Vukovec 979,9 588,0 391,9
Vukanovec Vukanovec 168,5 101,1 67,4
PLIN, 10
6
m
3

Zebanec Zebanec 253,0 136,2 116,8
Zebanec Zebanec 20,48 12,29 8,19
KONDENZAT, 10
3

m
3

Vukovec Vukovec 21,1 12,7 8,4

Eksploatacijsko polje Cabuna dijelom pripada Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji (opina
ulovac), a dijelom Virovitikopodravskoj upaniji (opine Suhopolje i Voin). Odobreno je
1984. godine, ali su tek nakon porasta cijena nafte u 2005. godini rezerve nafte postale bilanne,
te polje iskazuje pozitivno poslovanje za predvienu dinamiku od devet godina proizvodnje.
Eksploatacijsko polje Cvetkovec nalazi se u Koprivniko-krievakoj upaniji (opina Rasinja) i
Varadinskoj upaniji (grad Ludbreg). Odobreno je 1985. godine. Tehniko ekonomskom
ocjenom nainjenoj u 2005. godini utvreno je pozitivno poslovanje za predvienu dinamiku od
11 godina proizvodnje.
Eksploatacijsko polje nafte i plina Kutnjak-elekovec nalazi se u Koprivniko-krievakoj
upaniji, opine Rasinje, elekovec, Legrad i Koprivniki Ivanec. Odobreno je 1985. godine.
Ekonomsko- financijskom ocjenom rentabilnosti rezervi naftnih leita i plinskog leita
utvrena je rentabilnost proizvodnje za cijelo razdoblje dinamike proizvodnje polja.
Eksploatacijsko polje Mosti nalazi se na podruju Koprivniko-krievake upanije (opine
Virje, Novigrad Podravski, Kopriviko Bregi i Sokolavac, te grad Koprivnica) i Bjelovarsko-
bilogorske upanije (opina Kapela). Odobreno je 1984. godine. Tehniko-ekonomskom
ocjenom izraenoj u 2005. godini utvreno je pozitivno poslovanje za predvienu dinamiku od
11 godina proizvodnje.
Eksploatacijsko polje Vukovec nalazi se u Meimurskoj upaniji na podruju opina trigova,
Sv. Martin na Muri, Sv. Juraj na Bregu, Selnica i Gornji Mihaljevac. Pokretanje proizvodnje
plinskog polja Vukovec planirano je u sklopu projekta Meimurje za jesen 2008. godine.
Eksploatacijsko polje Vukanovec nalazi se u Meimurskoj upaniji na podruju opina Gornji
Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu i jedan manji dio na prostoru opine trigova. Pokretanje
proizvodnje plinskog polja Vukanovec planirano je u sklopu projekta Meimurje za jesen
2008. godine.
Eksploatacijsko polje Zebanec nalazi se u Meimurskoj upaniji na podruju opina Selnica,
Sredie i Vratiinec. Pokretanje proizvodnje plinskog polja Zebanec planirano je u sklopu
projekta Meimurje za jesen 2008. godine.
Eksploatacijsko polje Grubino polje nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji.
Eksploatacijsko polje Bakovica nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji.

Raspored istranih prostora i eksploatacijskih polja
Raspored istranih prostora i eksploatacijskih polja po upanijama prikazan je u tablici 2.2-5 i
prilogu 4, a udio, po broju i povrini, eksploatacijskih polja prikazan je na slikama 2.2-3 i 2.2-4.
Detaljan prikaz, s tonim naznakama vrnih toaka i kodifikacijom eksploatacijskih polja vidljiv
je na kartografskom prilogu 1.2.
Tablica 2.2-5 Raspored i povrina istranih prostora i eksploatacijskih polja ugljikovodika po
upanijama

Istrani prostori Eksploatacijska polja
Broj
NAZIV UPANIJE
Broj
Povrina,
ha
Naftna i
naftno-plinska
Plinska i
plinsko-
kondenzatna
Ukupan
broj
Povrina,
ha
Zagrebaka 306 000 9 0 9 21 984
Krapinsko-zagorska 122 900 0 0 0 0
Sisako-moslavaka 446 800 7 1 8 11 834
Karlovaka 362 600 0 0 0 0
Varadinska 126 200 0 0 0 0
Koprivniko-krievaka 174 800 8 4 12 37 621
Bjelovarsko-bilogorska 228 037 5 3 8 20 517
Primorsko-goranska 358 800 0 0 0 0
Liko-senjska 535 300 0 0 0 0
Virovitiko-podravska 172 700 3 1 4 10 399
Poeko-slavonska 107 320 0 1 1 500
Brodsko-posavska 203 000 0 0 0 0
Zadarska 364 600 0 0 0 0
Osjeko-baranjska 409 080 6 1 7 28 681
ibensko-kninska 298 400 0 0 0 0
Vukovarsko-srijemska 245 400 3 0 3 5 900
Splitsko-dalmatinska 444 000 0 0 0 0
Istarska 281 300 0 0 0 0
Dubrovako-neretvanska 173 100 0 0 0 0
Meimurska 72 900 2 2 4 9 235
Grad Zagreb 62 823 0 0 0 0
UKUPNO RH 10 5 496 060 43 13 56 146 671
Teritorijalno more RH 3 162 600 0 0 0 0
Epikontinentalni pojas 2 251 200 0 3 3 231 935
SVEUKUPNO 13 10 909 860 43 16 59 378 606
Napomena: Istrani prostori ugljikovodika proteu se kroz vie upanija

MEIMURSKA
UPANIJA
7%
VUKOVARSKO-
SRIJEMSKA
UPANIJA
5%
EPIKONTINENTALNI
POJAS
5%
OSJEKO-
BARANJSKA
UPANIJA
12%
VIROVITIKO-
PODRAVSKA
UPANIJA
7%
POEKO-
SLAVONSKA
UPANIJA
2%
ZAGREBAKA
UPANIJA
15%
SISAKO-
MOSLAVAKA
UPANIJA
14%
KOPRIVNIKO-
KRIEVAKA
UPANIJA
19% BJELOVARSKO-
BILOGORSKA
UPANIJA
14%

Slika 2.2-3 Udio broja eksploatacijskih polja ugljikovodika po upanijama i
epikontinentalnom pojasu, u ukupnom broju eksploatacijskih polja ugljikovodika u RH
POEKO-
SLAVONSKA
UPANIJA
0,1%
VIROVITIKO-
PODRAVSKA
UPANIJA
2,7%
BJELOVARSKO-
BILOGORSKA
UPANIJA
5,4%
KOPRIVNIKO-
KRIEVAKA
UPANIJA
9,9%
SISAKO-
MOSLAVAKA
UPANIJA
3,1%
OSJEKO-
BARANJSKA
UPANIJA
7,6%
VUKOVARSKO-
SRIJEMSKA UPANIJA
1,6%
MEIMURSKA
UPANIJA
2,4%
ZAGREBAKA
UPANIJA
5,8%
EPIKONTINENTALNI
POJAS
61,3%

Slika 2.2-4 Udio povrine eksploatacijskih polja ugljikovodika po upanijama i u
epikontinentalnom pojasu u ukupnoj povrini eksploatacijskih polja
ugljikovodika u RH

2.2.2.2. Istrani prostori i eksploatacijska polja geotermalne vode

Geoloke znaajke i potencijali leita geotermalne vode

Razvitkom naftne industrije i usporednim ispitivanjem pojedinih geotermalnih buotina stvorena
je tehnoloka osnova za iskoritavanje geotermalne energije. Dosadanji otkriveni geotermalni
resursi bili su najee vezani uz prvotno istraivanje nafte i plina. Ovo iskustvo temelj je za
naknadno uspjeno iskoritavanje geotermalne vode. Potencijal geotermalnih izvora u RH moe
se podijeliti u tri vee regije: Panon, Centralno podruje i Jadransko priobalje i otoci (podruje
Dinarida).

Jadransko priobalje i otoci (podruje Dinarida)
Na ovom podruju zbog manjih vrijednosti geotermalnog gradijenta i toplinskog toka ne mogu
se oekivati znaajnija nalazita geotermalnih leita. Ipak, mogu je pronalazak voda s
temperaturama prikladnima za rekreativne i balneoloke svrhe.

Centralno podruje
Pod ovim nazivom obuhvaeno je podruje od Korduna i Banovine do Meimurja. Na tom
prostoru otkrivena su geotermalna leita u irokom rasponu temperatura i koliina, i to od onih s
najviom registriranom temperaturom i koliinom protoka (Karlovac Reica), do
srednjetemperaturnih prikladnih za zagrijavanje (GP Zagreb) i do onih za rekreativne i
balneoloke namjene (podruje Hrvatskog Zagorja i Meimurja).

Panonsko podruje
Obuhvaen je sjeverni dio Panonskog bazena, od Meimurja do istone granice RH. Ovdje je
otkriven vei broj nalazita relativno visokih temperatura geotermalne vode na uu i velikim
proizvodnim kapacitetima buotina prikladnim za viestruku, kaskadnu namjenu (Kutnjak -
Lunjkovec, Velika Ciglena, Bizovac, Babina Greda, Ferdinandovec). Od njih se za sada trenutno
eksploatira samo leite u Bizovcu. Ostala potencijalna nalazita su akviferi dubokih naftnih i
plinskih polja u Podravini i Slavoniji koja bi se mogla rentabilno iskoristiti nakon prestanka
proizvodnje ugljikovodika kao na primjeru plinskih polja Molve i Kalinovac s temperaturama
vode u okruenju leita od gotovo 120C.

Znaajke istranih prostora i eksploatacijskih polja geotermalne vode

Veina geotermalnih izvorita su zapravo negativne buotine na naftu i plin. Kod primjerice
naftnih leita s rubnim utiskivanjem vode postoji mogunost iskoritavanja geotermalne vode,
ako takva leita imaju povoljne geotermalne i hidrodinamike karakteristike. Primjer je naftno
polje Benianci. U sluaju slabih hidrodinamikih karakteristika akvifera naftnog leita, a
dobrih geotermalnih potencijala, mogue je izvriti hidrauliko razdiranje stijena vodonosnog
leita. Ovim postupkom poboljava se injektivnost i produktivnost postojeih buotina. Na slici
2.2-5. prikazani su trenutni geotermalni resursi Republike Hrvatske i termalni izvori voda
temperatura niih od 65C, a koja se mogu iskoritavati u balneoloke svrhe. U prilogu 3.24
nalazi se popis potencijalnih leita geotermalne vode.

Slika 2.2-5 Geotermalni resursi Republike Hrvatske

Dva sedimentna bazena znaajna za geotermalne potencijale pokrivaju gotovo cijelo podruje
Republike Hrvatske. Za Panonski bazen i Dinaride meutim postoje relativno velike razlike
geotermikog gradijenta i toplinskog toka.
U Dinaridima prosjeni geotermiki gradijent iznosi: G=0,018 C/m uz toplinski tok od:
q=29 mW/m
2
. Na ovom podruju ne mogu se oekivati znaajniji geotermalni potencijali u
komparaciji s prosjenim vrijednostima geotermikih gradijenata i toplinskih tokova. Bez obzira
na to, postoje lokaliteti koji se mogu iskoristiti za rekreativne i balneoloke svrhe, kao na primjer
Istarske Toplice, lokaliteti u Splitu, Omiu, Sinju i Dubrovniku.
Za razliku od Dinarida, u Panonskom bazenu prosjeni geotermiki gradijent i toplinski tok od:
G=0,049 C/m i q=76 mW/m
2
znatno su vii od europskoga prosjeka pa se mogu oekivati
znaajniji geotermalni potencijali (slika 2.2-6.). Ovako velike razlike u potencijalima Dinarida i
Panona mogu se objasniti Mohoroviievom plohom diskontinuiteta koja je u Panonu na 28 km,
a u Dinaridima na oko 50 km dubine.
Postoji nekoliko pozitivnih lokalnih anomalija izmjerenih buenjem u leitima nafte, plina i
geotermalne vode u Panonu. Gradijenti na tim lokalitetima premauju prosjek i kreu se od 0,055
- 0,075C/m to je posljedica spontane konvekcije u leitima s relativno visokom vertikalnom
propusnou.


Slika 2.2-6 Temperaturni gradijenti u Republici Hrvatskoj i usporedba
s prosjenim svjetskim vrijednostima

Istraivanjem nafte i plina s buotinama koje su prvenstveno bile namijenjene u tu svrhu
otkriveni su akviferi, koji zbog temperature i veliine mogu predstavljati geotermalno leite.
Uzimajui u obzir tehnoloke i ekonomske kriterije, leita temperatura veih od 65C
okarakterizirana su iskljuivo kao geotermalna (PROHES 1997.), iako postoji odreeni broj onih
s manjim temperaturama, a koja se trenutno ekonomino koriste u balneoloke svrhe (npr.
Topusko i Varadinske toplice sa 60C).

2.2.3. REZERVE I EKSPLOATACIJA TEKUIH I PLINOVITIH ENERGETSKIH
MINERALNIH SIROVINA, U RAZDOBLJU 1997. - 2006. GODINE

2.2.3.1. Rezerve i eksploatacija nafte, prirodnog plina i kondenzata

Rezerve ugljikovodika su koliine ugljikovodika poznatog sastava, uvjeta zalijeganja u
geolokom leitu, te naina i obujma pridobivanja. Ukupno utvrene rezerve ugljikovodika
mogu biti bilanne i izvanbilanne. Pod bilannim rezervama se podrazumijevaju one rezerve
koje se mogu ekonomski isplativo pridobiti dananjim tehnologijama. Rezerve koje se ne mogu
isplativo iskoritavati nazivaju se izvanbilannim (nerentabilnim i nepridobivim) rezervama.
Rezerve ugljikovodika se klasificiraju u tri kategorije. Prvu kategoriju ine dokazane ili
potvrene rezerve koje predstavljaju rezerve koje se sa velikom pouzdanou mogu isplativo
pridobiti (pouzdanost 90 %). Drugu kategoriju ine vjerojatne ili potencijalne rezerve za koje se
procjenjuje da bi mogle biti isplativo pridobive uz nove tehnoloke ili ekonomske mogunosti
(vjerojatna isplativost je 50 %). U zadnju kategoriju spadaju tzv. nedokazane rezerve, koje se ne
mogu ubrojiti u prethodne dvije kategorije, a za koje su izgledi isplativog pridobivanja do 10 %.
Termin zalihe se vrlo esto upotrebljava umjesto termina rezerve. Zalihe mogu biti sinonim
za rezerve, ali je primjerenije zalihama smatrati koliine nafte, kondenzata ili prirodnog plina u
spremnicima ili u podzemnim skladitima.
Naftna industrija je jedna od grana industrije koja se temelji na rezervama, koje treba ne samo
iskoritavati, ve i permanentno obnavljati. Do novih bilannih (pridobivih) rezervi se dolazi
investiranjem u istraivanje i upravljanje procesima iskoritavanja leita nafte i plina na
optimalan nain. Razvojem tehnologija pridobivanja ugljikovodika odnos ukupno utvrenih i
bilannih (pridobivih) rezervi stalno se mijenja. Tako se danas, nekada nepridobive ili
zaobiene koliine nafte i plina, mogu proizvesti nekom od metoda poveanja iscrpka nafte
(sekundarne i tercijarne metode), izradom vodoravnih buotina ili bonih kanala iz postojeih
buotina i stimulacijskim radovima (frakturiranje, kiselinske obrade stijena). Ove se tehnologije
ve dui niz godina primjenjuju na domaim eksploatacijskim poljima u Republici Hrvatskoj i
tako pridonose poveanju bilannih rezervi ugljikovodika.

Rezerve nafte, prirodnog plina i kondenzata

Rezerve nafte
Do 1972. godine na podruju RH su otkrivene najvee koliine rezervi nafte na poljima utica,
Ivani, Benianci, androvac, Lipovljani i Jamarice. Veina navedenih rezervi otkriveno je pod
reimom otopljenog plina, kojim se ostvaruje maksimalni iscrpak od svega 20 %, a koji uzrokuje
i brzo snienje leinog tlaka i neprekidno smanjivanje proizvodnje te sve vei omjer
proizvedenog plina i nafte. Svega 17 % tada otkrivenih rezervi nafte nalazilo se u leitima u
kojima je vladao vodonaporni reim, kojim se postie iscrpak od oko 40 %. Ubrzo nakon otkria
navedenih rezervi, a u svrhu poveanja iscrpka, poelo se primjenjivati metoda podravanja
leinog tlaka utiskivanjem vode (tzv. sekundarne metode) i, na manjem broju polja, plina.
Zavodnjavanjem je ukupno obuhvaeno oko 53 % otkrivenih rezervi pri emu je prosjean
iscrpak nafte povean s 25 na 34,89 %, a bilanne (pridobive) rezerve za oko 30 milijuna m
3
.
Kretanja ukupno utvrenih, ukupnih bilannih i preostalih bilannih rezervi nafte u razdoblju od
1997. - 2006. godine prikazana su u tablicama 2.2-6, 2.2-7 i 2.2-8, te slikama 2.2-7, 2.2-8 i 2.2-9.
to se tie regionalne raspodjele utvrenih i bilannih rezervi nafte u Republici Hrvatskoj,
najznaajnije koliine rezervi nafte nalaze se u kontinentalnom dijelu Republike u podruju
Panonskog bazena. U epikontinentalnom pojasu dosadanjim istraivanjima, provedenim u
podruju Sjevernog Jadrana, nisu utvrene rezerve nafte.
Odnos ukupno utvrenih rezervi i ukupnih bilannih nafte prikazan je na slici 2.2-10.
Realizacijom projekta poveanja iscrpka nafte (Enhanced Oil Recovery- EOR) utiskivanjem
ugljinog dioksida proizvedenog na poljima duboke Podravine u naftna leita na poljima utica,
Ivani i Benianci poveat e se bilanne rezerve nafte.

Tablica 2.2-6 Ukupno utvrene rezerve nafte, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. - 2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
312881,69 311406,55 311064,06 311458,16 311561,09 312098,15 313406,54 315077,09 316398,81 324999,93

Tablica 2.2-7 Ukupne bilanne rezerve nafte, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. - 2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
108510,44 108279,30 107595,24 108224,66 108231,30 109000,76 110342,48 110415,50 110581,04 111912,40

Tablica 2.2-8 Preostale bilanne rezerve nafte, u 10
3
m
3
za razdoblje 1997. - 2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
11666,617 10183,170 9002,227 8008,523 7040,301 6935,469 7435,203 6707,175 6152,085 6737,664


Slika 2.2-7 Ukupne utvrene rezerve nafte za razdoblje 1997. - 2006. godina

Slika 2.2-8 Ukupne bilanne rezerve nafte za razdoblje 1997. - 2006. godina

Slika 2.2-9 Preostale bilanne rezerve nafte za razdoblje 1997. - 2006. godina
105000
106000
107000
108000
109000
110000
111000
112000
113000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
U
k
u
p
n
e

b
i
l
a
n
n
e

r
e
z
e
r
v
e

n
a
f
t
e

(
1
0
3

m
3
)
300000
305000
310000
315000
320000
325000
330000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
U
k
u
p
n
e

u
t
v
r
e
n
e

r
e
z
e
r
v
e

n
a
f
t
e

(
1
0
3

m
3
)
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
P
r
e
o
s
t
a
l
e

b
i
l
a
n
n
e

r
e
z
e
r
v
e

n
a
f
t
e

(
1
0
3

m
3
)

0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
1
0
3

m
3
Ukupne bilanne rezerve
Ukupno utvrene rezerve

Slika 2.2-10 Odnos ukupno utvrenih rezervi i ukupnih bilannih rezervi nafte za
razdoblje 1997. - 2006. godina

Rezerve prirodnog plina
Najznaajnije rezerve prirodnog plina na podruju Republike Hrvatske utvrene su na podruju
Podravine u Koprivniko-krievakoj upaniji (eksploatacijska polja Molve i Kalinovac).
Intenzivnim istraivakim radovima u zadnjih 20 - tak godina takoer su utvrene i znaajne
rezerve prirodnog plina u podruju Sjevernog Jadrana.
Kretanja ukupnih utvrenih, ukupnih i preostalih bilannih rezervi prirodnog plina u razdoblju
od 1997. - 2006. godine prikazana su u tablicama 2.2-9, 2.2-10 i 2.2-11, te slikama 2.2-11, 2.2-
12 i 2.2-13.
Odnos ukupnih utvrenih i ukupnih bilannih rezervi prirodnog plina prikazan je na slici 2.2-14.

Tablica 2.2-9 Ukupno utvrene rezerve prirodnog plina, u 10
6
m
3
, za razdoblje 1997. -
2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
122672,43 118899,40 119219,62 118513,61 130013,90 128830,87 129217,32 129258,96 135060,64 140181,59

Tablica 2.2-10 Ukupne bilanne rezerve prirodnog plina, u 10
6
m
3
2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
77174,14 80872,59 81149,18 78651,04 85450,05 84346,72 73689,17 84273,19 90449,84 92958,05

Tablica 2.2-11 Preostale bilanne rezerve prirodnog plina, u 10
6
m
3
2006. godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
33925,932 35030,110 33595,565 29204,508 33203,171 35906,139 28150,924 26574,652 30358,596 30110,54

0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
160000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
U
k
u
p
n
e

r
e
z
e
r
v
e

p
r
i
r
o
d
n
o
g

p
l
i
n
a

(
1
0
6

m
3
)

Slika 2.2-11 Ukupne utvrene rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. - 2006. godina

0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
80000
90000
100000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
U
k
u
p
n
e

b
i
l
a
n
n
e

r
e
z
e
r
v
e

p
r
i
r
o
d
n
o
g

p
l
i
n
a

(
1
0
6

m
3
)

Slika 2.2-12 Ukupne bilanne rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. - 2006. godina

0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
P
r
e
o
s
t
a
l
e

b
i
l
a
n
n
e

r
e
z
e
r
v
e

p
r
i
r
o
d
n
o
g

p
l
i
n
a

(
1
0
6

m
3
)

Slika 2.2-13 Preostale bilanne rezerve prirodnog plina za razdoblje 1997. - 2006. godina
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
160000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
1
0
6
m
3
Ukupno utvrene
rezerve
Ukupno bilanne
rezerve

Slika 2.2-14 Odnos ukupno utvrenih i ukupnih bilannih rezervi prirodnog plina

Rezerve kondenzata
Osim znaajnih rezervi prirodnog plina, u Podravini u podruju Koprivniko-krievake
upanije (eksploatacijska polja Gola, Kalinovac, Legrad, Molve i Peteranec) takoer su utvrene
i znaajnije rezerve kondenzata, no u odnosu na ukupno utvrene, bilanne (pridobive) rezerve
su znatno manje. Osim navedenog, znaajnije rezerve kondenzata utvrene su jo jedino na
podruju Virovitiko-podravske upanije (eksploatacijsko polje Stari Gradac) i Osjeko-
baranjske upanije (eksploatacijsko polje Benianci). Kretanja ukupnih i pridobivih bilannih
rezervi kondenzata u razdoblju od 1997.- 2006. godina prikazana su u tablicama 2.2-12, 2.2-13 i
2.2-14, te slikama 2.2-15, 2.2-16 i 2.2-17. Odnos ukupno utvrenih i ukupnih bilannih rezervi
kondenzata prikazan je na slici 2.2-18.

Tablica 2.2-12 Ukupne utvrene rezerve kondenzata, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. - 2006.
godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
17474,08 16236,17 17491,54 16595,94 18229,73 18229,59 18273,08 18413,19 18211,05 18234,57

Tablica 2.2-13 Ukupne bilanne rezerve kondenzata, u 10
3
m
3
, za razdoblje 1997. - 2006.
godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
10122,28 10762,45 10796,11 10340,26 10790,72 10711,70 10720,72 10722,03 11499,26 11524,16

Tablica 2.2-14 Preostale bilanne rezerve kondenzata, u 10
3
m
3
,

za razdoblje 1997. - 2006.
godina

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
4099,76 4474,54 4183,09 3468,82 3524,15 3217,22 2920,93 2641,53 3178,83 2952,48
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
U
k
u
p
n
o

u
t
v
r
e
n
e

r
e
z
e
r
v
e

k
o
n
d
e
n
z
a
t
a

(
1
0
3

m
3
)

Slika 2.2-15 Ukupne utvrene rezerve kondenzata za razdoblje 1997. - 2006. godina

0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
U
k
u
p
n
e

b
i
l
a
n
n
e

r
e
z
e
r
v
e

k
o
n
d
e
n
z
a
t
a

(
1
0
3

m
3
)

Slika 2.2-16 Ukupne bilanne rezerve kondenzata za razdoblje 1997. - 2006. godina

0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
P
r
e
o
s
t
a
l
e

b
i
l
a
n
n
e

r
e
z
e
r
v
e

k
o
n
d
e
n
z
a
t
a

(
1
0
3

m
3
)

Slika 2.2-17 Preostale bilanne rezerve kondenzata za razdoblje 1997. - 2006. godina


0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
1
0
3

m
3
Ukupno utvrene
rezerve
Ukupne bilanne
rezerve

Slika 2.2-18 Odnos ukupno utvrenih i ukupnih bilannih rezervi kondenzata

Eksploatacija nafte, prirodnog plina i kondenzata

Eksploatacija ili crpljenje ugljikovodika je proces podizanja ili vaenje ugljikovodika iz leita
kroz buotinsku opremu do ua buotine na povrini. Pri tome se osim ugljikovodika, naroito u
kasnijoj fazi proizvodnje, proizvode i neugljikovodici kao to je slojna voda, pijesak i dr. U
svrhu to potpunijeg i ekonominijeg crpljenja rezervi razvijene su razliite metode eksploatacije
i regulacije crpljenja ugljikovodika.
U RH proizvodnja sirove nafte se trenutno ostvaruje sa 34 naftna polja, proizvodnja prirodnog
plina sa 25 plinskih polja (20 iz podruja Panonskog bazena i 5 iz Jadrana), a kondenzat se
proizvodi sa 10 plinsko-kondenzatnih polja.
Ovisno o nainu podizanja fluida postoje eruptivni i mehaniki nain eksploatacije.
Eksploatacija nafte eruptivnim nainom primjenjuje se na poetku proizvodnog vijeka buotine
kada je energija leita i plina otopljenog u nafti dovoljna za podizanje nafte na povrinu. Danas
ovakvim nainom eksploatacije naftu proizvodi samo 38 buotina na 15 proizvodnih naftnih
polja, pri emu se ostvaruje oko 7,28 % ukupne domae proizvodnje nafte na godinu.
Mehanikim nainom podizanja dubinskim sisaljkama danas proizvodi 424 proizvodnih naftnih
buotina (49,41 %) na 23 naftna polja, ime se ostvaruje gotovo polovica domae eksploatacije
nafte na godinu (46,94%). Osim primjene dubinskih sisaljki esto se primjenjuje mehaniki
nain eksploatacije nafte plinskim podizanjem (tzv. plinski lift). Ta metoda mehanikog
podizanja se primjenjuje na 291 buotini (33,92 %) na 15 proizvodnih polja s udjelom 36,66 %
proizvodnje na godinu.
U domaoj proizvodnji primarne energije najveim udjelom sudjeluju nafta i prirodni plin. U
vremenskom razdoblju od 1988. do 2003. godine primjetan je trend smanjenja eksploatacije
sirove nafte s prosjenom godinjom stopom od 5,2 %, nakon ega je uslijedio porast
eksploatacije. Eksploatacija prirodnog plina poveala se uz prosjenu godinju stopu od 6,6%.
Na slici 2.2-19 prikazana je proizvodnja primarne energije u razdoblju od 1988. - 2006. godine,
kao i predvianja za budunost.
Usporedba eksploatacije nafte i prirodnog plina po stanovniku u Republici Hrvatskoj i nekim
zemljama svijeta prikazana je na slikama 2.2-20 i 2.2-21.


Slika 2.2-19 Proizvodnja primarne energije u Republici Hrvatskoj

Slika 2.2-20 Eksploatacija sirove nafte po stanovniku

Slika 2.2-21 Eksploatacija prirodnog plina po stanovniku
Eksploatacija nafte
Nafta i naftni plin se u Republici Hrvatskoj eksploatiraju iz 854 proizvodno aktivnih buotina od
kojih se nafta eksploatira na 424 buotine (dubinskim sisaljkama), na 291 buotini, (plinskim
podizanjem fluida), i 38 buotina (eruptivno). Prirodni plin se eksploatira iz 101 plinske
buotine. Eksploatacijom nafte na domaim eksploatacijskim poljima pokriva se oko 20%
domaih potreba za sirovom naftom.
U tablici 2.2-15 i na slici 2.2-22 prikazana je eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj u
razdoblju od 1997. - 2006. godine.

Tablica 2.2-15 Eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj, u 10
3
m
3
,

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
1274,287 1252,84 1098,84 1003,866 934,350 906,953 852,995 802,615 745,589 728,65

0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

n
a
f
t
e

(
1
0
3

m
3
)

Slika 2.2-22 Eksploatacija nafte u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997. - 2006. godina

Eksploatacija prirodnog plina
U RH prirodni plin se eksploatira na 25 plinskih polja, ime se podmiruje oko 94,3% domaih
potreba za prirodnim plinom. Najznaajnija eksploatacija prirodnog plina odvija se na
eksploatacijskim poljima Molve, Kalinovac i Stari Gradac u sklopu koji su izgraena i
postrojenja za preradu i pripremu plina za transport Centralne plinske stanice Molve I, II i III.
Kapaciteti prerade CPS Molve I, Molve II i Molve III redom iznose 110
6
m
3
/dan, 310
6
m
3
/dan
i 510
6
m
3
/dan. Dosad je iz svih triju leita pridobiveno vie od 2310
9
m
3
plina s primjesama,
a u magistralni je sustav Republike Hrvatske puteno vie od 1810
9
m
3
istog plina. S obzirom
na preostale rezerve, uz oekivani godinji prirodni pad eksploatacije od 3 do 7 %, predvia se
da e ekonomina eksploatacija prirodnog plina iz buotina duboke Podravine trajati jo oko 25
godina.
Proizvodnja prirodnog plina iz Sjevernog Jadrana zapoela je 1999. godine kao zajedniki
projekt INA-Industrija nafte d.d. i talijanske naftne kompanije Agip. Eksploatacija prirodnog
plina iz Sjevernog Jadrana danas se odvija u okviru zajednikog trgovakog drutva INAgip.
d.o.o.
U tablici 2.2-16 i na slici 2.2-23 prikazana je eksploatacija prirodnog plina u Republici Hrvatskoj
u razdoblju od 1997. - 2006. godine.

Tablica 2.2-16 Eksploatacija prirodnog plina, u 10
6
m
3
u Republici Hrvatskoj,

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
1868,68 2137,22 1665,47 1888,34 2851,87 2880,48 2278,40 2352,25 2432,42 2863,70

0
500
1000
1500
2000
2500
3000
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

p
r
i
r
o
d
n
o
g

p
l
i
n
a

(
1
0
6

m
3
)

Slika 2.2-23 Eksploatacija prirodnog plina u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 1997. - 2006. godina

Eksploatacija kondenzata
U tablici 2.2-17 i na slici 2.2-24 prikazana je eksploatacija kondenzata u Republici Hrvatskoj u
razdoblju od 1997. - 2006. godine.

Tablica 2.2-17 Eksploatacija kondenzata u 10
3
m
3
u Republici Hrvatskoj,

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
393,853 265,38 326,335 328,744 327,811 310,453 299,483 282,745 259,6 248,84

0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
P
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a

k
o
n
d
e
n
z
a
t
a

(
1
0
3

m
3
)

Slika 2.2-24 Eksploatacija kondenzata u Republici Hrvatskoj

2.2.3.2. Rezerve i eksploatacija geotermalne vode

Rezerve geotermalne vode
Kretanja ukupnih, bilannih i eksploatacijskih rezervi geotermalne vode, u razdoblju od 1997. -
2006. godine, prikazana su u tablicama od 2.2-18 do 2.21 i na slici 2.2-25.

Tablica 2.2-18 Utvrene bilanne rezerve, geotermalne vode u Republici Hrvatskoj,

Godina Vrsta
rezervi 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Ukupne
utvrene,
l/s
83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 136,596 136,596 222,89
Ukupne
bilanne,
l/s
83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 83,356 136,596 136,596 222,89

Tablica 2.2-19 Utvrene bilanne rezerve geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT
Lunjkovec-Kutnjak, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godina
Podruje
Vrsta
rezervi 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Ukupne
utvrene,
l/s
0 0 0 0 0 0 0 53,24 53,24 53,24
Legrad
Ukupne
bilanne,
l/s
0 0 0 0 0 0 0 53,24 53,24 53,24

Bizovec, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godina
Podruje
Vrsta
rezervi 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Ukupne
utvrene,
l/s
6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214
Valpovo
Ukupne
bilanne,
l/s
6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214 6,214

Zagreb, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Godina
Podruje
Vrsta
rezervi 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Ukupne
utvrene,
l/s
77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14
Zagreb
Ukupne
bilanne,
l/s
77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14 77,14

1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
leite Iv ani
GT Bizov ec
GT Lunjkov ec-Kutnjak
GT Zagreb
leite Velika Ciglena
Ukupno
0
50
100
150
200
250
B
i
l
a
n
n
e

r
e
z
e
r
v
e

l
/
s

Slika 2.2-25 Pregled ukupnih bilannih rezervi geotermalne vode u
Republici Hrvatskoj, za razdoblje 1997. - 2006. godina

Napomena:
Tijekom 2006. godine u geotermalnom leitu Ivani unutar eksploatacijskog polja
ugljikovodika Ivani, utvrene su bilanne rezerve geotermalne vode u iznosu od 3 l/s, a u
geotermalnom leitu Velika Ciglena unutar istranog prostora ugljikovodika Drava utvrene
su bilanne rezerve geotermalne vode u iznosu od 83,33 l/s.

Eksploatacija geotermalne vode

Pored brojnih prirodnih vrela koja se koriste u balneoloke svrhe, energetski se iskoritava
geotermalna voda temperatura veih od 65C samo iz Bizovakog i Zagrebakog leita.
Poetak geotermije u naoj zemlji pripada eksploatacijskom polju GT Bizovec kraj Valpova.
Istranim radovima na naftu i plin otkriveno je leite termalne vode temperature od 98C to je
rezultiralo gradnjom ljeilita krajem osamdesetih. Nakon prvobitnih potekoa s eruptiranjem
buotine, izraen je projekt podravanja leinoga tlaka pomou utiskivanja bunarske vode kroz
injekcijsku buotinu. Do danas su izgraene ukupno tri buotine koje energetski proizvode oko 9
900 MWh
t
godinje. Energija se prodaje za 50 % cijene ekvivalenta energetske vrijednosti
prirodnog plina.
Meutim, eksploatacija geotermalne vode (tablica 2.2-22) moe biti i za oko tri puta vea s
obzirom na postojee neaktivne naftne buotine.
Na podruju eksploatacijskog polja GT Zagreb obavljeni su opseni geoloki i geofiziko -
seizmiki istrani radovi. Kako bi se izradila to bolja procjena, istranim buenjem na
jugozapadnom dijelu Zagreba istraen je geotermalni akvifer. Iskoritavanje geotermalne vode
zapoelo je 1980. godine grijanjem bazena na SRC Mladost. Do 1986. godine izraeno je jo 16
buotina s ciljem poveanja opskrbe Mladosti i Sveuiline bolnice u izgradnji. Lokalitet
Mladost je zaokruena tehnoloka cjelina, ali mogunost eksploatacije je znatno vea od
sadanjih potreba. Na lokaciji Sveuiline bolnice izraeno je sedam buotina, od ega su tri
negativne. Preostale pozitivne buotine sluile bi za energetske potrebe buduega objekta.
Trenutno se koristi samo jedna buotina, i to za potrebe grijanja zgrada u krugu gradilita.
Budui da su lokacije Mladost i Sveuilina bolnica isto leite, hidrodinamiki povezano, uvjeti
eksploatacije su prilagoeni trenutnim potrebama.

Tablica 2.2-22 Eksploatacija geotermalne vode u Republici Hrvatskoj,

Godinja proizvodnja, u 10
3
m
3

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
405,528 379,65 410,37 420,327 372,600 428,580 324,150 280,790 314,000 382,874

U nastavku slijede tablice 2.2-23 i 2.2-24 i slika 2.2-26, s pregledom eksploatacije geotermalne
vode po eksploatacijskim poljima.

Tablica 2.2-23 Eksploatacija geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Bizovec,

3
m
3

Podruje
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Valpovo 171,73 161,48 186,63 164,14 153,66 159,15 127,01 129,71 144,66 166,96

Tablica 2.2-24 Eksploatacija geotermalne vode na eksploatacijskom polju GT Zagreb,

3
m
3

Podruje
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Zagreb 237,04 218,17 223,74 157,95 197,84 206,23 147,71 151,08 176,80 215,91

1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
GT Bizov ac
GT Zagreb
Ukupno
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
E
k
s
p
l
o
a
t
a
c
i
j
a

m
3

Slika 2.2-26 Eksploatacija geotermalne vode u Republici Hrvatskoj,

2.2.4. GOSPODARSKO ZNAENJE TEKUIH I PLINOVITIH
ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA

Gospodarenje energetskim mineralnim sirovinama jedan je od najvanijih imbenika razvitka
svake drave. Energija i sigurnost opskrbljenosti potrebnim oblicima energije temelj su
gospodarskog razvitka i standarda drutva. Zbog toga gospodarenje energetskim mineralnim
sirovinama ima drugaije znaenje u odnosu na gospodarenje ostalim mineralnim sirovinama.
Kako energija utjee na efikasnost poslovanja? injenica je da je energija kao i hrana (a i hrana
je energija), zdravlje i obrazovanje temelj svakog racionalno organiziranog i voenog drutva.
Ona je preduvjet rasta ukupnog gospodarstva svake drave, pa i gospodarenja mineralnim
sirovinama u cjelini.
S loim iskustvom u svezi navedenih injenica suoila se veina drava Europe ve u prvoj
polovici 80-tih godina. Problemi opskrbljenosti energijom javljaju se i danas, u potpuno
drugaijim drutvenim i ekonomskim uvjetima, to upuuje na zakljuak da improvizacijama u
voenju energetske politike jedne drave nema mjesta.
Nedostatak energije utjee na veliinu proizvodnje i poslovnog rezultata. to je udio energije u
gospodarskoj djelatnosti vee, bit e vea i vjerojatnost izostanka uinka i poslovnog rezultata
zbog njenog pomanjkanja i obrnuto. Kod velikih potroaa rizik neopskrbljenosti potrebnom
energijom vei je nego kod malih potroaa. injenica je da je i gospodarska grana eksploatacije
i prerade svih oblika mineralnih sirovina ujedno i veliki potroa energije.
Pod potrebnom energijom podrazumijeva se ona energija koja je potroau stvarno potrebna za
normalno odvijanje njegove djelatnosti bez obzira na uvjete i uinkovitost njezinog koritenja.
Stoga se o gubicima u gospodarstvu zbog pomanjkanja energije moe govoriti samo u smislu
mogunosti osiguranja potrebnih koliina energije koju potroai u gospodarstvu troe. Gubici u
gospodarstvu bit e manji uz vei stupanj sigurnosti energetske opskrbljenosti i to je potronja
energije vie usklaena s mogunostima podmirivanja potreba. Punu energetsku opskrbljenost
mogue je ostvariti:
- vlastitom eksploatacijom svih potrebnih energetskih mineralnih sirovina i proizvodnjom
svih oblika energije,
- uvozom potrebne energije ili energetskih mineralnih sirovina i
- djelominom vlastitom proizvodnjom i uvozom energetskih mineralnih sirovina.
Danas, gotovo da nema drave u Europi koja je u mogunosti podmiriti sve svoje energetske
potrebe iz vlastitih izvora, pa u veoj ili manjoj mjeri ovisi o uvozu. Sigurnost energetske
opskrbljenosti, openito, ovisi o:
1.) stupnju opskrbljenosti vlastitim izvorima energije i njihovoj strukturi,
2.) uinkovitosti energetskog sustava,
3.) strukturi gospodarstva s obzirom na intenzitet potronje energije,
4.) mjerama za racionalno koritenje energije i
5.) razvoju gospodarstva i njegove konkurentnosti na svjetskom tritu i dr.
Nafta i prirodni plin su osnovne energetske mineralne sirovine i ine od 60 do 80 % ukupne
potronje energije u veini zemalja u Europi i Svijetu i procjena je da e one to ostati do polovice
ovog stoljea. Prirodni plin dobiva sve veu ulogu u ukupnoj energetskoj potronji. Mogunost
njegovog koritenja u neposrednoj potronji, bez transformacija, u gotovo 80 % ukupno potrebne
energije njegova je osnovna prednost. Uz to prirodni plin je energent koji najmanje oneiuje
okoli u odnosu na druge energetske mineralne sirovine. Trea energetska mineralna sirovina je
ugljen ije rezerve osiguravaju opskrbljenost kroz dulje vremensko razdoblje, samo to njegovo
koritenje za proizvodnju energije zahtijeva vie educiranosti javnosti i brige oko zatite okolia.

2.2.4.1. Uvoz i izvoz tekuih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina

Uvoz energije u Republiku Hrvatsku u 2006. godini je smanjen za 0,8 % u odnosu na prethodnu
godinu. Smanjenje uvoza ostvareno je za sve oblike energije, osim za ugljen, koks i derivate
nafte iji je uvoz povean za 12,9 % (ugljen i koks) i 22,5% (derivati nafte). Tijekom
promatranog razdoblja od 1997. do 2006. godine ostvaren je ukupan porast uvoza svih oblika
energije.
Uvoz sirove nafte u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu smanjen je za 5,0 %. U zadnjih 5
godina porast uvoza nafte je bio minimalan. Tako je prosjena godinja stopa poveanja uvoza
za sirovu naftu u zadnjih 5 godina iznosila 0,3%. Podaci o uvozu i izvozu nafte u razdoblju od
1997. do 2006. godine prikazani su na slici 2.2-27.

0
1000
2000
3000
4000
5000
1
0
3

t
Uvoz
Izvoz
Uvoz 3699 3759 4478 3914 3908 3895 3766 4198 3999 3799
Izvoz 40,2 39,9 130,2 35,1 0 0 0 0 0 0
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Slika 2.2-27 Uvoz i izvoz nafte
Uvoz prirodnog plina je u 2006. godini smanjen za 0,7 % u odnosu na prethodnu godinu.
Prosjena godinja stopa poveanja uvoza za prirodni plin u zadnjih 5 godina iznosi samo 0,8 %.
Struktura uvoza i izvoza prirodnog plina prikazana je na slici 2.2-28.

0
200
400
600
800
1000
1200
1
0
6

m
3
Uvoz
Izvoz
Uvoz 1046 1104 1109 1108 1083 1084 1139 1054 1134 1127
Izvoz 0 0 0 0 245,5 362,2 342 347,6 446,6 895,6
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Slika 2.2-28 Uvoz i izvoz prirodnog plina

Promjene u strukturi energije

Promjena u strukturi uvozne energije
U razdoblju od 1998. do 2006. godine dolo je do promjene u strukturi uvozne energije pa tako i
u udjelu pojedinih mineralnih sirovina u cjelokupnom uvozu. U zadnjih je 5 godina, u uvoznoj
energiji, dolo do poveanja udjela derivata nafte, elektrine energije, ugljena i koksa, dok je
udio sirove nafte i prirodnog plina smanjen. Pri tome udio nafte je smanjen sa 65,1 % na 51,7 %,
prirodnog plina sa 14,5 % na 11,8 %. Udio ugljena i koksa je u zadnjih 5 godina povean sa 7,3
% na 10,9 %, naftnih derivata sa 7,9 % na 16,3 %, a elektrine energije sa 5,3 % na 9,2 %. U
2006. godini i nadalje najznaajniji udio u uvoznoj energiji ima sirova nafta u iznosu od 51,7 %.
Udio prirodnog plina iznosi 11,8 %, a derivata nafte 16,3 %. Na slikama 2.2-29, 2.2-30 i 2.2-31
prikazana je promjena udjela sirove nafte, naftnih derivata i prirodnog plina u ukupnom uvozu
energije.

Sirova nafta
62,90%
Derivati nafte
11,90%
Ugljen i koks
3,50%
Prirodni plin
15,90%
Elektrina
energija
5,80%

Slika 2.2-29 Uvoz energije 1998. godine

Sirova nafta;
65,10%
Derivati nafte;
7,90%
Prirodni plin;
14,50%
Ugljen i koks;
7,30%
Elektrina
energija; 5,30%


Sirova nafta;
51,70%
Derivati naf te;
16,30%
Prirodni plin;
11,80%
Ugljen i koks;
10,90%
Elektrina energija;
9,20%


Promjena u strukturi izvozne energije
U razdoblju od 1998. do 2006. godine dolo je do promjena u strukturi ukupne izvozne energije
pa tako i pojedinih mineralnih sirovina obzirom da se od 2001. godine izvozi i prirodni plin.
Nakon 2000. godine nije dolo do izvoza sirove nafte. Najznaajniji oblici energije koji se izvoze
iz RH su naftni derivati. Udjeli pojedinih oblika energije u ukupnom izvozu energije iz
Republike Hrvatske za 1998., 2001. i 2006. godinu prikazani su na slikama 2.2-32, 2.2-33 i 2.2-
34.

Sirova nafta
2,10%
Elektrina
energija
2,00%
Derivati nafte
95,90%

Slika 2.2-32 Izvoz energije 1998. godine

Derivati
nafte
87%
Prirodni plin
10%
Ugljen i koks
0%
Elektrina
energija
3%


Derivati naf te;
64,30%
Prirodni plin;
25,10%
Ugljen i koks;
0,90%
Elektrina
energija; 8,00%
Ogrjevno drvo;
1,60%


2.2.4.2. Potronja tekuih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina

U tablici 2.2-25 prikazana je ukupna potronja nafte i prirodnog plina u razdoblju od 1997. do
2006. godine.

Tablica 2.2-25 Ukupna potronja nafte i prirodnog plina u Republici Hrvatskoj

Godinja potronja Vrsta
mineralne
sirovine
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Sirova nafta,
u 10
3
m
3

5223,3 5117,0 5591,2 5263,8 4910,2 4924,2 4960,7 5189,9 4991,1 4740,3
Prirodni plin,
u 10
6
m
3

2750,5 2644,3 2680,8 2704,8 2834,2 2901,8 2884,4 3009,3 2909,9 2877,8

Na slici 2.2-35 prikazana je ukupna potronja nafte u razdoblju od 1997. do 2006. godine. Sa
slike je vidljivo da je najvea potronja sirove nafte u RH bila 1999. godine nakon ega je
zabiljeen nagli pad potronje.


Odnos ukupne proizvodnje i potronje nafte u istom promatranom razdoblju prikazana je na slici
2.2-36. Sa slike je vidljivo da je potronja sirove nafte gotovo 4 puta vea od domae
eksploatacije. Ostatak potreba za sirovom naftom se podmiruje iz uvoza.

4600
4800
5000
5200
5400
5600
5800
1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008
Godina
1
0
3

t

Slika 2.2-35 Ukupna potronja nafte u Republici Hrvatskoj,

0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
1
0
3

t
1997. 1999. 2001. 2003. 2005.
Godina
POTRONJA
NAFTE
PROIZVODNJA
NAFTE

Slika 2.2-36 Odnos ukupne eksploatacije i potronje nafte

Na slici 2.2-37 prikazana je ukupna potronja prirodnog plina u Republici Hrvatskoj u razdoblju
od 1997. do 2006. godine.

2400
2500
2600
2700
2800
2900
3000
3100
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Godina
P
o
t
r
o
n
j
a

p
r
i
r
o
d
n
o
g

p
l
i
n
a

1
0
6

m
3

Slika 2.2-37 Ukupna potronja prirodnog plina u Republici Hrvatskoj

Usporedba potronje prirodnog plina po stanovniku u RH i u nekim zemljama svijeta prikazana
je na slici 2.2-38. Potronja prirodnog plina po glavi stanovnika u RH je za 34,0 % manja u
odnosu na Europsku uniju. Manja potronja prirodnog plina ostvarena je u 16 zemalja, a vea u
preostale 24 zemlje.

Slika 2.2-38 Ukupna potronja prirodnog plina po stanovniku

Ukupna potronja prirodnog plina ukljuuje potronju prirodnog plina za pogon (proizvodnja
nafte i plina, potronja za proizvodnju elektrine energije, rafinerije, degazolinaa), potronja za
energetske transformacije (termoelektrane, javne toplane, javne kotlovnice, industrijske toplane,
industrijske kotlovnice i degazolinaa), neenergetsku potronju, gubitke, neposrednu potronju
(potronja u industriji i opa potronja), tablica 2.2-26.

Tablica 2.2-26 Struktura potronje prirodnog plina

Godinja potronja, u 10
6
m
3
Vrsta
potronje 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Potronja za
pogon
187,7 143,5 126,2 140,5 116,1 131,2 123,5 70,2 107,9 91,5
Energetske
transformacije
897,0 887,0 855,7 962,2 1056,0 1202,5 1046,8 1206,7 988,2 1032,5
Neenergetska
potronja
586,0 459,6 548,8 546,9 446,9 405,2 461,9 484,7 478,1 462,9
Gubici 71,7 103,2 78,3 71,0 97,5 108,0 100,5 74,9 61,9 65,3
Neposredna
potronja
1008,1 1051,0 1071,8 984,2 1117,7 1054,9 1151,7 1172,8 1273,8 1225,6
Industrija 385,3 394,2 368,0 374,9 399,6 357,8 368,8 385,5 411,6 408,0
Opa
potronja
622,8 656,8 703,8 609,3 718,1 697,1 782,9 787,3 862,2 817,6
UKUPNO 2750,5 2644,3 2680,8 2704,8 2834,2 2901,8 2884,4 3009,3 2909,9 2877,8

Odnos ukupne eksploatacije i potronje prirodnog plina za razdoblje 1997. do 2006. godine
prikazana je na slici 2.2-39.

0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
1
0
6

m
3
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
Godina
POTRONJA
PRIRODNOG
PLINA
PROIZVODNJA
PRIRODNOG
PLINA

Slika 2.2-39 Odnos ukupne potronje i eksploatacije prirodnog plina

2.2.4.3. Ekonomsko znaenje

Ekonomsko znaenje energetskih mineralnih sirovina u gospodarstvu RH i realizaciji BDP je
neupitno. Pri tome se ukupni ekonomski utjecaj gospodarenja energetskim mineralnim
sirovinama moe podijeliti na;
Neposredni utjecaj koji se odraava kroz:
- eksploataciju energetskih mineralnih sirovina,
- preradu i proizvodnju derivata,
- transport nafte i plina,
- distribuciju,
- trgovinu sirovom naftom, naftnim derivatima i plinom,
- pruanje usluga buenja, remonta i drugih radova vezanih za istraivanje i proizvodnju
nafte i plina na kopnu i moru.

Posredni utjecaj kroz:
- proizvodnju energije za potrebe krajnje potronje,
- inpute u svim drugim gospodarskim i drutvenim djelatnostima, opoj potronji
neenergetskoj potronji,
- naknadi za koritenje mineralnih sirovina i sl.
U svim ovim djelatnostima ostvaruje se znaajni dio ukupnog drutvenog bruto proizvoda i
dobiti gospodarskih subjekata, kao i znaajni dio poreznih obveza kroz PDV, porez na dobit i
druge zakonom propisane obveze kojima se osigurava punjenje dravnog prorauna. Sve
djelatnosti koje su vezane za energetske mineralne sirovine ujedno su i radno intenzivne to
osigurava visoki stupanj zaposlenosti.
Treba naglasiti i naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina koja na podruju lokalnih
zajednica na kojima se obavlja eksploatacija mineralnih sirovina osigurava prihode koji postaju
znaajni imbenik razvoja i poticaj za razvoj drugih gospodarskih aktivnosti.

2.2.5. USPOREDBA EKSPLOATACIJE TEKUIH I PLINOVITIH TE
VRSTIH (ENERGETSKIH) MINERALNIH SIROVINA U
REPUBLICI HRVATSKOJ S DRAVAMA EU

2.2.5.1. Usporedba tekuih i plinovitih energetskih mineralnih sirovina u Republici
Hrvatskoj s dravama EU

Stupanj opskrbljenosti vlastitim izvorima energetskih mineralnih sirovina moe se izraziti kao
odnos izmeu vlastite proizvodnje i ukupno potrebnih koliina za podmirivanje svih potreba
potroaa (tablice 2.2-27 do 2.2-29). Pri tome se pod Europom podrazumijevaju sve zemlje bez
obzira jesu li lanice EU ili ne.
U Europi postoje zemlje koje eksploatiraju vie energetskih mineralnih sirovina nego to troe,
one koje troe koliko i eksploatiraju i one kod kojih je eksploatacija neznatna u usporedbi s
potronjom. Pretpostavka je da vei stupanj vlastite opskrbljenosti prua i veu sigurnost u
podmirivanju potreba krajnjih potroaa, zbog manjeg utjecaja vrlo hirovitog svjetskog
energetskog trita. Politike napetosti i ratni sukobi, elementarne nepogode, ali i cijene mogu
biti razlozi prekida redovite opskrbe energetskim mineralnim sirovinama na svjetskom tritu i
na due vrijeme. Veina zemalja u Europi ima nizak stupanj opskrbljenosti vlastitim izvorima
energetskih mineralnih sirovina. Za one razvijene to i nije financijski problem, jer im visoka
akumulativnost gospodarstva omoguava opskrbu na svjetskom tritu. Utjecaj netrinih
imbenika koji su na svjetskom tritu prisutni, razvijene zemlje Europe nastoje eliminirati
stvaranjem sustava zaliha koji osigurava ekonomski optimum u skladu s potrebama i
mogunostima zemlje. Najee se vrijeme trajanja zaliha kree izmeu 90 i 120 dana ovisno o
raspoloivosti skladinih kapaciteta. U osiguravanju zaliha moraju ravnopravno sudjelovati
domai proizvoai kao i svi inozemni distributeri i trgovci energetskim mineralnim sirovinama
i energentima na podruju neke zemlje. Svaka zemlja zakonskom regulativom nastoji definirati
uvjete trgovine i distribucije energetskim mineralnim sirovinama i svim oblicima energije kako
bi rizik neopskrbljenosti energijom svela na minimum.
Pri odabiru pojedinih zemalja uzeti su u obzir veliina proizvodnje i potronje pojedinih
energetskih mineralnih sirovina kao i zemlje s kojima se RH moe usporeivati po veliini i
broju stanovnika.

Tablica 2.2-27 Eksploatacija i potronja nafte u nekim europskim dravama

Godinja eksploatacija, u
10
6
t
Godinja potronja, u
10
6
t
Odnos
proizv./potro.
2006.
Drava
1995. 2000. 2004. 2006. 1995. 2000. 2004. 2006.
Austrija 1,1 1,0 1,0 1,0 11,3 11,8 13,8 14,2 0,07
Italija 5,2 4,6 5,4 5,8 95,5 93,5 89,5 85,7 0,07
Norveka 138,4 160,2 149,9 128,7 9,6 9,4 9,6 10,0 12,87
Ruska
Federacija
310,8 323,3 458,7 480,5 146,1 123,5 124,1 128,5 3,74
Danska 9,2 17,8 19,1 16,7 9,9 10,4 10,6 10,6 1,58
V. Britanija 129,9 125,9 95,4 76,6 81,9 78,9 81,7 82,2 0,93
Europa
ukupno
669,6 724,6 850,7 846,7 940,0 927,1 957,3 970,1 0,87

Tablica 2.2-28 Eksploatacija i potronja prirodnog plina u nekim europskim dravama

10
9
m
3

Godinja potronja, u
10
9
m
3

Drava
1995. 2000. 2004. 2006. 1995. 2000. 2004. 2006.
Odnos
proizv./po
tr.
2006.
Austrija 1,4 1,8 2,1 2,0 6,8 7,3 9,5 9,4 0,22
Italija 20,4 16,2 13,0 11,0 49,9 64,9 73,3 77,1 0,14
Norveka 27,8 49,7 78,5 87,6 2,9 4,0 3,9 4,4 17,81
Ruska Federacija 555,4 545,0 589,1 612,1 377,8 377,2 402,1 432,1 1,42
Nizozemska 67,0 57,3 78,5 87,6 37,8 39,2 43,5 38,3 2,28
Njemaka 20,4 16,2 16,4 15,6 74,4 79,5 85,9 87,2 0,18
Uzbekistan* 45,3 52,6 55,8 55,4 42,4 47,1 52,4 43,2 1,28
Turkmenistan* 30,1 43,8 54,6 62,2 8,0 12,6 15,5 18,9 3,29
Danska 5,3 8,1 9,4 10,4 3,5 4,9 5,1 5,1 2,04
V. Britanija 70,8 108,3 95,9 80,0 70,5 96,8 98,0 90,8 0,88
Europa ukupno 904,0 959,5 1051,5 1072,9 927,8 1011,6 1108,5 1146,3 0,94

Napomena:
*Uzbekistan i Turkmenistan su izvoznici plina u Europu.

2.2.5.2. Usporedba vrstih energetskih mineralnih sirovina (ugljena) u Republici Hrvatskoj
s dravama EU

Ugljen u mnogim dravama EU predstavlja jo uvijek stabilan i siguran izvor energije. Drave
EU su uglavnom veliki uvoznici ugljena i to u koliini veoj od 100 000 000 t/god. (tablica 2.2-
29).


Tablica 2.2-29 Eksploatacija i potronja ugljena u nekim europskim dravama

10
6
t o.e.
Godinja potronja, u
10
6
t o.e.
Odnos
proizv./po
tr.
2006.
Drava
1995. 2000. 2004. 2006. 1995. 2000. 2004. 2006.

Republika
eka
27,3 25,0 23,5 23,7 23,5 21,0 20,4 19,4
1,22
Poljska 91,1 71,3 69,8 67,0 71,7 57,6 56,4 58,4 1,15
Kazahstan* 42,6 38,5 44,4 49,2 27,5 23,2 21,7 29,7 1,66
Ruska
Federacija
118,5 115,8 127,6 144,5 119,4 106,0 105,9 112,5
1,28
Ukrajina 44,2 42,2 41,9 41,8 42,1 38,8 38,3 39,6 1,06
Njemaka 74,6 56,5 54,7 50,3 90,6 84,9 85,7 82,4 0,61
Turska 12,1 13.9 11,5 12,6 17,5 22,3 18,1 28,8 0,44
panjolska 10,2 8,0 7,4 6,1 18,5 21,6 21,9 18,3 0,33
V. Britanija 31,8 19,0 15,3 11,3 47,5 36,9 38,1 43,8 0,26
Europa
ukupno
496,3 428,8 434,4 445,7 576,3 518,0 537,2 552,9 0,81

Napomena:
*Kazahstan veliki izvoznik ugljena u Europu.

3. STRATEGIJA GOSPODARENJA
REPUBLIKE HRVATSKE
U IDUIH 30 GODINA

3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske u iduih 30 godina 3.0-1
Osnovne pretpostavke Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH

Posljednjih godina hrvatsko je gospodarstvo, obiljeeno krizom razvoja, ije su dvije osnovne
karakteristike nedovoljna konkurentnost i slaba iskoritenost postojeih proizvodnih kapaciteta.
Prevladavanje krize gospodarskog razvitka zahtijeva znaajne promjene u gospodarstvenoj
strukturi, kao i nove metode gospodarstvenog preustroja uz postizanje konkurentskih prednosti,
koje se temelje na produktivnosti i inovacijama. Osim unutranjeg okruenja, ogranienja
gospodarskog razvitka Republike Hrvatske proizlaze i iz utjecaja globalnog okruenja pri emu
suvremeni procesi liberalizacije, globalizacije i standardizacije procesa proizvodnje postavljaju
nove zahtjeve i kriterije uspjenog gospodarstvenog razvitka. To se prvenstveno odnosi na
postupak realizacija procesa ukljuenja Republike Hrvatske u EU koji je u tijeku.
Osnovno strateko usmjerenje hrvatskog gospodarstva temelji se na izvoznoj orijentaciji
restruktuirane proizvodnje [35] uz ukljuivanje u europske i svjetske procese. Pri tome izvozno
usmjerenje ne podrazumijeva izvoz iskljuivo gotovih proizvoda, ve i racionalnu supstituciju
uvoza tj. poticanje onih dijelova gospodarstva koji mogu svojom konkurentnou racionalno
zamijeniti uvoz, te izvoz koji maksimizira dodanu vrijednost bez obzira radi li se o
poluproizvodu, usluzi ili znanju.
Osnovna naela dugoronog razvitka hrvatskog gospodarstva su [35]:
1. Maksimiziranje dodane vrijednosti
2. Maksimiziranje drutveno- ekonomskih koristi
3. Jaanje konkurentske sposobnosti i izvozne orijentacije
4. Postupno i organizirano otvaranje prema meunarodnom okruenju
5. Racionalno vrednovanje i uporaba domaih resursa
6. Produktivno zapoljavanje
7. Financiranje po trinim kriterijima s naglaskom na samofinanciranju
8. Preferiranje zajednikih ulaganja i izravnog uvoza kapitala
9. Minimiziranje udjela proraunskih sredstava
10. Koordinacija aktivnosti na temelju indikativnog planiranja
Temeljni strateki ciljevi dugoronog razvitka hrvatskog gospodarstva su formiranje suvremene
gospodarske strukture i razvoj trinog modela, koji se temelji na slobodnoj inicijativi i
dominantnom privatnom vlasnitvu, te uklapanje istih u gospodarski sustav EU. Jo jedan od
stratekih ciljeva je i poticanje stranih ulaganja kako bi se izravnim investicijama u suvremenu
proizvodnju i tehnoloke procese (green field ulaganja) poveao stvarni kapital i gospodarski
potencijal.
S obzirom na navedeno i Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama dio je cjelovite
strategije razvitka gospodarstva Republike Hrvatske.
Za potrebe izradbe Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske
promatrano je razdoblje od 30 godina. S obzirom da se radi o dugom vremenskom razdoblju u
kojem nije mogue apsolutno procijeniti kretanje svih faktora koji utjeu na segment
gospodarenja mineralnim sirovinama i u kojem e se pojaviti brojne nepoznanice, potrebno je
imati na umu da rezultati analize navedenih faktora za cijelo promatrano razdoblje nisu jednaki.
Za prvih deset godina promatranog razdoblja rezultati se mogu uzeti s velikom pouzdanou. Za
narednih 20 godina morat e se obaviti nova procjena i po potrebi korekcije potreba za pojedinim
vrstama mineralnih sirovina.
Strategijom razvitka gospodarstva Republike Hrvatske za navedeno razdoblje predviene su
razliite stope rasta domaeg proizvoda. Tako je u razdoblju do 2010. predviena godinja stopa
rasta domaeg proizvoda od 3,9 % godinje. U razdoblju od 2010. do 2015. godine predvia se
dodatni porast, od 4,8 % godinje. Nakon 2015. godine oekuje se prosjena stopa rasta domaeg
3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske u iduih 30 godina 3.0-2
proizvoda oko 4 % godinje [35]. Gore predviene stope rasta gospodarstva Republike Hrvatske
uzete su kao osnovni ulazni pokazatelj za odreivanje buduih potreba za pojedinim vrstama
Drugi vaan imbenik koji je uzet u obzir u procjeni budue potranje, odnosno potronje
mineralnih sirovina je broj stanovnika odnosno demografska kretanja. U posljednjih petnaestak
godina u RH su se dogaale znaajne demografske promjene. Poetkom '90-ih godina prologa
stoljea zabiljeen je negativan trend demografskog razvoja s veom stopom mortaliteta od stope
nataliteta. Navedeni demografski gubici uglavnom su posljedica ratnih sukoba, ali i posljedica
dugotrajne ekonomske krize koja je pratila proces tranzicije gospodarstva. Tijekom navedenog
razdoblja zabiljeena je i znaajna emigracija kao i imigracija stanovnitva.
Nepovoljan demografski trend ima znaajan utjecaj na udio radnog stanovnitva u ukupnom
broju stanovnika. Naime, demografski gubici RH u proteklom desetljeu najveim se dijelom
odnose na radno sposobno stanovnitvo tako da je u budunosti realno za oekivati manjak radne
snage, a time i mogunost imigracije stanovnitva. To moe neposredno utjecati na planirani rast
gospodarstva te na taj nain i na potranju i potronju mineralnih sirovina.
Neke od metoda projekcija stanovnitva predoavaju mogua pozitivna, ali i negativna kretanja
broja stanovnika Republike Hrvatske za razdoblje do 2035. godine. Ukupan broj stanovnika u
2005. godini iznosio je oko 4 440 000. Na temelju pretpostavki [35], do 2020. godine bi se
mogao kretati u granicama od +10 % do -15 % od sadanjeg ukupnog broja stanovnika. Ako se
uzmu u obzir slubeni statistiki podatci [18] prema kojima je u Republici Hrvatskoj u 2003.
godini zabiljeena negativna stopa prirodnog prirasta i pretpostavku zadravanja negativnog
demografskog trenda u budunosti, mogue je zakljuiti da e starenje stanovnitva u uvjetima
negativnog prirodnog prirataja izravno utjecati na gospodarski razvoj.
Kako bi se pomoglo rjeavanju navedene demografske problematike, potrebno je utjecati na
ubrzanje gospodarskog rasta, poboljanje drutvenog standarda i povjerenje u razvojne
perspektive koje mogu omoguiti zadravanje obrazovanog radnog kadra u zemlji te na taj nain
potaknuti pozitivne demografske promjene.
Prilikom izradbe podloga za Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske
u obzir je uzeta brojka od 4 440 000 stanovnika kao polazna u procjeni budue potranje,
odnosno potronje mineralnih sirovina energetskih mineralnih sirovina.
Treba naglasiti da su rast drutvenog proizvoda te eksploatacija i potronja mineralnih sirovina
uzajamno povezani. Eksploatacija i potronja mineralnih sirovina dio je ukupne gospodarske
aktivnosti zemlje i na taj nain doprinosi ukupnom rastu drutvenog proizvoda. Istovremeno rast
drutvenog proizvoda zahtijeva i poveanje potronje za odreenim vrstama mineralnih sirovina.
Uzimajui u obzir dosadanju eksploataciju, eksploatacijske rezerve, potencijal mineralnih
sirovina/leita, potrebe trita, odnose/trendove i razvojne pokazatelje unutar EU, uvoz/izvoz,
udio eksploatacije mineralnih sirovina u BDP kao i razvojnu gospodarsku politiku Republike
Hrvatske, plan koritenja mineralnih sirovina analiziran je u petogodinjim i desetogodinjim
razdobljima na osnovi 7 parametara prikazanih u poglavlju 1.2., podpoglavlju 1.2.4.
Promatran je razvoj do 2035. godine po segmentima:
- neenergetske, vrste mineralne sirovine (metalne i nemetalne), s posdkupinama:
mineralne sirovine za graditeljstvo i mineralne sirovine za industrijsku preradu u
Republici Hrvatskoj,
- energetske mineralne sirovine, s podskupinama: vrste mineralne sirovine, tekue
mineralne sirovine, plinovite mineralne sirovine, geotermalne i mineralne vode,
radioaktivne mineralne sirovine.
3.1. Strategija gospodarenja neenergetskim, vrstim mineralnim sirovinama 3.1-1
3.1. STRATEGIJA GOSPODARENJA NEENERGETSKIM,
VRSTIM MINERALNIM SIROVINAMA

3.1.1. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA KOJE SU
OSNOVA ZA RAZVOJ I IZGRADNJU INFRASTRUKTURNIH
OBJEKATA I STAMBENU IZGRADNJU (GRADITELJSTVO)

Mineralne sirovine koje predstavljaju osnovu graditeljstva su: tehniko-graevni kamen te
graevni pijesak i ljunak i one su osnovna mineralna sirovina za izgradnju infrastrukturnih, a
velikim dijelom i stambenih objekata. Tretiraju se kao granulirani proizvodi. Ovoj skupini
mineralnih sirovina moe se prikljuiti i mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna
(graditeljstvo je glavni potroa cementa i vapna), ali radi svojih izvoznih mogunosti i
ponekada dugog transporta, ima drugi trend razvoja. Takoer, arhitektonsko-graevni kamen
predstavlja sirovinu koja se koristi u graditeljstvu, no uglavnom kao proizvod u zavrnim
radovima (dekorativni element) za razliku od ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u
graditeljstvu kao nosivi, konstruktivni element.

3.1.1.1. Granulirane mineralne sirovine za graditeljstvo

Kameni agregati (tehniko-graevni kamen i graevni pijesak i ljunak) su proizvodi niskih
trinih cijena. Transportni trokovi imaju u strukturi prodajne cijene imaju dominantan utjecaj
zbog ega kamionski transport na udaljenostima veim od 25-30 km postaje ekonomski upitan).
To ograniava veliinu trita ove vrlo vane mineralne sirovine neophodne u graditeljstvu.
Utjecaj transportnih trokova je veliki i esto prelazi vrijednost mineralne sirovine. U prosjeku se
kree u relacijama od 1,62 do 2,16 kn t/km kod masovnih prijevoza [33].
Mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u graditeljstvu dosta su neravnomjerno rasporeene na
podruju Republike Hrvatske pa iako je odobren veliki broj eksploatacijskih polja, stalno se
podnose novi zahtjevi za odobravanjem istranih prostora i eksploatacijskih polja upravo zbog
problema transportnih trokova koji izravno utjeu na poveanje cijena mineralne sirovine kod
krajnjeg potroaa. To je i razlog da otvaranje novih istranih prostora i eksploatacijskih polja
prati izgradnju velikih infrastrukturnih objekata u Republici Hrvatskoj.
1. Primjer:
U 2003. godini u Zagrebaku upaniju i Grad Zagreb uvezeno je s drugih podruja 3 340 000 t
kamenih agregata [33], iako po geolokoj osnovi upanija i Grad imaju dovoljne rezerve ovih
mineralnih sirovina, a grad Zagreb je najvei potroa u RH.
Osim zagrebakog podruja i neke druge upanije su u slinoj situaciji ali iz drugih razloga,
najee radi nedostatka rezervi mineralne sirovine (Sisako-moslavaka upanija).
2. Primjer:
Analiza cijene graevnog pijeska i ljunka iz varadinske i koprivnike regije i tehniko-
graevnog kamena na zagrebakom tritu prikazana je u tablici 3.1-1. [33]
Tablica 3.1-1 Analiza cijene mineralnih sirovina za graditeljstvo
u nekim podrujima Republike Hrvatske

Frakcija
-4 mm
kn
8/4 mm
kn
16/8 mm
kn
32/16 mm
kn
Mjeavina
za beton, kn
Graevni pijesak i ljunak
iz koprivnike i
varadinske regije
60/55/115 30/55/85 20/55/75 10/55/65 23/55/78
Tehniko-graevni kamen
iz Zagorja
70/47/117
Graevni pijesak i ljunak
iz zagrebake regije
90/25/115 40/25/65 40/25/65 40/25/65 42/25/67
Tuma za 60/55/115:
60 - cijena franko povrinski kop
55 - cijena prijevoza
115 - ukupna cijena

Prema podatcima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva eksploatacija tehniko-
graevnog kamena u u 2006. godini iznosila je 13 364 410 m
3
, a graevnog pijeska i ljunka
4 452 970 m
3
. U odnosu na 2005. godinu to je poveanje eksploatacije tehniko-graevnog
kamena za 20%, a graevnog pijeska i ljunka za 30%.
Eksploatacija tehniko-graevnog kamena u razdoblju od 1999. godine do 2000. godine
pokazuje blagi pad, poveanje od 2000. godine do 2002 godine, veliki skok od 2002. godine do
2003. godine (intenzivna izgradnja velikog infrastrukturnog objekta, autoceste ZagrebSplit),
znaajan pad eksploatacije od 2003. godine do 2005. godine i blagi porast u 2006. godini. Prema
sadanjim planovima razvoja Republike Hrvatske, veina glavnih strategijskih infrastrukturnih
objekata trebala bi biti dovrena do 2010. godine. Procjenjuje se da e tada daljnje potrebe za
tehniko-graevnim kamenom ne bi trebale poveavati. Drugaija je slika sa graevnim
pijeskom i ljunkom kojeg e zbog intenzivne urbanizacije, udaljenosti leita graevnog pijeska
i ljunka od potroakih centara nedostajati u pojedinim regijama.
Slkijedom iskazanog, procijenjeno je da bi budua eksploatacija tehniko-graevnog kamena i
graevnog pijeska trebale rasti po stopi (u odnosu na 2006. godinu):
- 0-0,4% godinje za tehniko-graevni kamen i
- 1% godinje za graevni pijesak i ljunak,
to bi u potpunosti zadovoljilo potrebe gospodarstva RH i potrebe ostalih krajnjih potroaa [35].
Procjena eksploatacije tehniko-graevnog kamena i graevnog pijeska i ljunka u iduim
razdobljima prikazana je u tablicama 3.1-2. i 3.1-3.
Nasuprot tome u Republici Hrvatskoj nedostaju silikatne mineralne sirovine (eruptivne stijene)
kojih ima relativno malo (niti jedno eksploatacijsko polje eruptivnih stijena u junoj Hrvatskoj).
Odreene koliine uvoze se iz Slovenije, Austrije i BiH. Trenutno je u Hrvatskoj 8 proizvoaa
tehniko-graevnog kamena eruptivnog podrijetla i to dva u Zagrebakoj upaniji te po jedan u
Primorsko-goranskoj, Brodsko-posavskoj, Poeko-slavonskoj, Varadinskoj, Sisako-
moslovakoj i Virovitiko-podravskoj upaniji.
U eksploataciji su: pet eksploatacijskih polja dijabaza (Lasinje, Jelenje vode, Hrukovec, Bojna,
Bremzberg-Toak; ervanjska), jedno eksploatacijsko polje andezita (Fuinski benkovac) i dva
eksploatacijska polja amfibolita (Fukinec, Vetovo).
To zahtijeva poticanje otvaranja novih istranih prostora za istraivanje silikatne mineralne
sirovine i eventualno eksploatacijskih polja to bi u sljedeem razdoblju osiguralo
zadovoljavanje potreba i ovisnost o uvozu.

Tablica 3.1-2 Procjena eksploatacije tehniko-graevnog kamena do 2035. godine

Godinja proizvodnja (), m
3
Vrsta mineralne
sirovine
2006. 2010. 2015. 2025. 2035.
Tehniko-graevni
kamen
13 364 410 13 600 000 13 800 000 14 200 000 14 600 000

Tablica 3.1-3 Procjena eksploatacije graevnog pijeska i ljunka do 2035. godine

3

Vrsta mineralne
sirovine
2006. 2010. 2015. 2025. 2035.
Graevni pijesak i
ljunak
4 453 000 4 700 000 5 000 000 5 500 000 6 100 000

3.1.1.2. Mineralne sirovine za graditeljstvo u obliku blokova i/ili ploa

Arhitektonsko-graevni kamen predstavlja jednu o najvrijednijih nemetalnih mineralnih sirovina
u RH ija je eksploatacija dosta specifina. Osnovne karakteristike eksploatacije arhitektonsko-
graevnog kamena u Hrvatskoj su:
- relativno veliki broj eksploatacijskih polja (114 eksploatacijskih polja);
- relativno mala ulaganja u objekte prerade (kamene ploe, kamena galanterija i ostali oblici
prerade za krajnju potronju);
- pogodne lokacije za izvoz (blizina mora);
- mala iskoristivost izvaene mineralne sirovine (u prosjeku priblino 20%);
- dugogodinja izobrazba kadrova;
- sporo ukljuivanje novih tehnolokih postupaka ekploatacije i prerade.
Prosjena godinja stopa rasta eksploatacije blokova arhitektonsko-graevnog kamena u
razdoblju od 1997.-2006. godine iznosila je preko 5%. U Strategiji gospodarenja mineralnim
sirovinama uzeta je nia stopa rasta u iznosu od 4% kao realna veliina u procjeni budue
proizvodnje do 2035. godine (tablica 3.1-4).
Tome u prilog govori i injenica da se proizvodnja kamenih i mramornih ploa, u Hrvatskoj, u
razdoblju od 2000-2006. godine poveavala po stopi od 3% prosjeno godinje [21]. Uz uvjet
razvoja preradbenih kapaciteta i primjenom novih tehnologija, stvaraju se realni uvjeti za
poveanje proizvodnje finalnih proizvoda vie razine prerade za krajnju potronju i izvoz, to
predvienu prosjenu godinju stopu rasta eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena od 4%
ini realnom.
Tablica 3.1-4 Procjena eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena
do 2035. godine

Napomena:
Eksploatacijom arhitektonsko-graevnog kamena iskoritava se oko 20 % ukupno iskopane stjenske
mase, a preostalih oko 80 % stjenske mase su, uglavnom, potencijalne rezerve drugih mineralnih sirovina
kao to su: tehniko-graevni kamen i/ili karbonatne sirovine za industrijsku preradu. Iskoritenje
mineralne sirovine od 20 % za arhitektonsko-graevni kamen sigurno trai u budunosti razvijanje novih
tehnolokih postupaka kojima bi se poveala iskoristivost, i na taj nain poveala novostvorena
vrijednost. Uz viu razinu prerade i izvoznu orjentaciju poveala bi se i dodana vrijednost.

3.1.2. STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA ZA
INDUSTRIJSKU PRERADU U REPUBLICI HRVATSKOJ

Skupinu mineralnih sirovina za industrijsku preradu treba promatrati u sklopu pratee
preraivake industrije. Najvaniju skupinu industrijskih mineralnih sirovina ine sirovine za
proizvodnju cementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarska glina,
keramika i vatrostalna glina, kreda, i kremeni pijesak. S obzirom na potencijal, tj. veliinu
rezervi ove mineralne sirovine su razvrstane u skupinu velikoga potencijala i neogranienih
rezervi to omoguava dugogodinji rad preraivake industrije. (tablica 2.1-3 u poglavlju 2.1.).
Zbog toga mineralne sirovine za industrijsku preradu imaju veliko znaenje u Strategiji
gospodarenja mineralnim sirovinama obzirom da se njihovom preradom u finalne proizvode i
njihovom uporabom u drugim gospodarskim djelatnostima (prvenstveno u graevinarstvu) i kod
krajnjih potroaa u opoj potronji viestruko poveava novostvorena i dodana vrijednost
njihove eksploatacije. Sloenost trinih uvjeta (potranja, kvaliteta, konkurentnost itd.) kao i
investicijska ulaganja u industrijska postrojenja su bitan imbenik njihovog razvoja. U
potpoglavlju 2.1.2.2. prikazana je dosadanja eksploatacija najperspektivnijih mineralnih
sirovina nemetala u Republici Hrvatskoj.
Uspjeno poslovanje industrije za preradu mineralnih sirovina za industrijsku preradu nije samo
u zadovoljavanju potreba domae potronje, nego i izvoz na trita susjednih zemalja EU, te
irom svijeta. Najvanije grupe izvoznih proizvoda industrijskih mineralnih sirovina od 2001. do
2006. godine bile su [21]:
- staklarska industrija (ambalano, lijevano, sigurnosno, laboratorijsko i farmaceutsko
staklo),
- sve vrste cementa i azbestcementnih proizvoda,
- keramiki proizvodi (keramike ploice, sanitarije, porculan),
- arhitektonsko-graevni kamen,
- mineralna vuna
- ciglarski proizvodi (cigla i crijep),
- kameni agregati i betonski prefabrikati.
Preraivaka industrija za preradu industrijskih mineralnih sirovina koritenjem modernih
tehniko-tehnolokih rjeenja, ekoloki prihvatljivih, u narednom razvojnom razdoblju moe
postati znaajna izvozno orjentirana gospodarska grana. Na to ukazuju eksploatacijske rezerve
pojedinih vrsta mineralnih sirovina za industrijsku preradu prikazane u tablici 3.1-5.
3
Vrsta mineralne sirovine
2006. 2010. 2015. 2025. 2035.
Arhitektonsko-graevni
kamen
71 300 83 000 100 000 145 000 200 000
Tablica 3.1-5. Eksploatacijske rezerve mineralnih sirovina za industrijsku preradu,
stanje 2006. godina

Vrsta sirovine 2006. godina
Sirovine za proizvodnju cementa, t eksplo. rezerve 354 265 700
Karbonatna sirovina za industrijsku preradu, t eksplo. rezerve 199 985 540
Gips, t eksplo. rezerve 52 667 370
Ciglarska glina, m
3
eksplo. rezerve 51 778 340
Boksit, t eksplo. rezerve 5 544 730
Keramika i vatrostalna glina, t eksplo. rezerve 5 848 910
Kremeni pijesak, t eksplo. rezerve 40 335 140

Kao osnovica za procjenu budue eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu uzete
su stope rasta za razdoblje 1997.-2006. godine (tablica 3.1-6.).
Slijedom navedenog, u Strategiji je predloena prosjena godinja stopa rasta eksploatacije
mineralnih sirovina za industrijsku preradu u iznosu od 2,5 % a predviena eksploatacija
prikazana je u tablici 3.1-7. Treba naglasiti da se uz ovu stopu rasta eksploatacije pretpostavlja
zadovoljavanje potreba samo na domaem tritu u iduih tridesetak godina. Obzirom na
razvitak tehnologije i raspoloivost rezervi mineralnih sirovna za industrijsku preradu scenario
izvozno orjentirane industrije za preradu nemetalnih mineralnih sirovina je realna opcija.
Opredjeljenjem za izvoznu orjentaciju preraivake industrije za preradu mineralnih sirovina za
industrijsku preradu godinja stopa rasta njihove proizvodnje moe biti znatno vea.
Za promatrano razdoblje do 2035. godine s obzirom na razvoj novih tehnologija, gospodarski
razvitak, nain gospodarenja mineralnim sirovinama i globalna ogranienja u zatiti okolia
realno mogui scenarij je odabir novih tehnologija u razvitku gospodarenja neenergetskim
vrstim mineralnim sirovinama. Temeljno obiljeje ovog scenarija ukljuenje Republike
Hrvatske u Europsku uniju, to uz brojne gospodarske prednosti sa sobom donosi i brojne
obveze. Ovaj scenarij ukljuuje primjenu efikasnijih tehnologija, aktivnije dravne mjere u
smislu poticanja efikasnije i racionalnije proizvodnje, ostvarivanja konkurentnosti na EU tritu i
zatite okolia.

Tablica 3.1.-6 Trend rasta eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu

Vrsta mineralne sirovine 1997. 2003. 2004 2005. 2006.
Boksit, u 1 000 t 8,00 1,48 29,07 0,50 0,60
Ciglarska glina, u 1 000 m
3
1 128,599 1 427,396 1 565,36 1 149,84 1 276,57
Gips, u 1 000 t 80,00 155,00 77,99 207,92 297,894
Kar. siro. za ind. preradu u 1 000 t 441,219 1 723,591 668,43 828,95 1 110,83
Keramika i vatrostalna glinau 1 000 t 63,81 99,945 28,80 0,00 52,80
Kreda,1 000 t 19,83 31,05 40,39 33,46 22,693
Kremeni pijesak, u 1 000 t 148,455 138,034 119,08 320,40 229,886
Sirovine za proizvodnju cementa, u 1 000 t 2 089,563 3 681,029 4 697,08 5 158,47 5 423,966

Tablica 3.1-7 Procjena eksploatacije mineralnih sirovina za industrijsku preradu
do 2035. godine

Boksit je jedina mineralna sirovina za proizvodnju metala koju RH ima u koliinama da moe
biti industrijski zanimljiva. Preraivaki pogoni u RH su zatvoreni.
Kvalitetan boksit je vrlo traena mineralna sirovina koja se izvozi u itav niz drava (Maarska,
Italija), a manje kvalitetan boksit iskoristiv je i u industriji cementa. Stoga se predvia pokretanje
eksploatacije boksita u sljedeem razdoblju uz postupno poveanje, tablica 3.1-8.

Tablica 3.1-8 Procjena proizvodnje boksita do 2035. godine

Napomena:
Kao polazna osnova uzeta je 2004. godina kada su proizvedene koliine boksita plasirane u tvornice
cementa.
Godinja eksploatacija
Vrsta mineralne
sirovine
2006. 2010. 2015. 2025. 2035.
Sirovine za proizvodnju
cementa, t
5 423 966 5 900 000 6 700 000 8 600 000 10 000 000
Karbonatna sirovina za
industrijsku preradu, t
1 110 830 1 200 000 1 300 000 1 800 000 2 200 000
Gips, t
297 894 328 000 372 000 476 000 609 000
Ciglarska glina m
3
1 276 570 1 400 000 1 500 000 2 000 000 2 500 000
Keramika i vatrostalna
glina, t
52 800 58 000 66 000 84 000 108 000
Kreda, t
22 693 25 000 28 000 36 000 46 000
Kremeni pijesak, t
229 886 250 000 280 000 360 000 470 000
Godinja eksploatacija
Vrsta mineralne
sirovine
2004. 2010. 2015. 2025. 2035.
Boksit, t
29 070 32 000 36 000 46 000 59 000
3.2. Strategija gospodarenja energetskim mineralnim sirovinama 3.2-1
3.2. STRATEGIJA GOSPODARENJA ENERGETSKIM

Ugljikovodici (nafta i prirodni plin), ugljen, rude radioaktivnih elemenata i geotermalna voda
ine skupinu energetskih mineralnih sirovina to im daje posebno znaenje. Opskrbljenost
potrebnim oblicima energije od posebnog je interesa za sve potroae. Raspolaganje potrebnim
koliinama energije preduvjet je razvoja gospodarstva svake zemlje, ali i mogunost
zadovoljavanja potreba svih ostalih potroaa. Zbog toga je gospodarenje energetskim
mineralnim sirovinama ujedno i sastavni dio Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske
[36]. To podrazumijeva:
- sigurnu proizvodnju i opskrbu energetskim mineralnim sirovinama,
- diverzifikaciju energetskih izvora i tehnologija proizvodnje energije,
- realne cijene,
- poveanje energetske efikasnosti,
- poveanje udjela prirodnog plina u ukupnoj potronji energije,
- ukljuivanje obnovljivih izvora energije u ukupnu potronju energije,
- zatitu okolia,
- ukljuivanje u regionalne i europske energetske trendove i trita,
- razvitak novih, istih i efikasnijih tehnologija u smislu iskoritavanja energije,
- trino gospodarenje energijom.

3.2.1. VARIJANTE GOSPODARENJA ENERGETSKIM MINERALNIM
SIROVINAMA, PREMA RASPOLOIVIM PROJEKCIJAMA

Danas na poetku XXI. stoljea veina razvijenih zemalja Svijeta i EU pri zavretku je
transformacije iz industrijskog u postindustrijsko drutvo. Usprkos tomu i/ili upravo zbog toga
rast drutvenog proizvoda zahtijeva i poveanje potronje za odreenim vrstama mineralnih
sirovina.
To se posebno odnosi na energetske mineralne sirovine i to iz nekoliko razloga:
- za svaku jedinicu drutvenog proizvoda potrebna je odreene koliina energije to
zavisi od tzv. energetske intenzivnosti (E/GDP). Nastojanje veine zemalja u svijetu je
da smanji intenzitet potronje energije kroz poveanje energetske efikasnosti.
Poveanje energetske efikasnosti jedan je od osnovnih naela odrivog razvitka.
Veom energetskom efikasnou gospodarskog i energetskog sektora te ope potronje
energije smanjuje se utjecaj energije na okoli, smanjuju se trokovi proizvodnje i
poveava trina konkurentnost gospodarstva;
- rastom drutvenog proizvoda raste i standard stanovnitva to stvara pritisak na
poveanje potronje energije i na poveanje potreba za energetskim mineralnim
sirovinama.
Mjere za poveanje energetske efikasnosti u RH temelje se na tzv. Nacionalnim energetskim
programima [36]. Njihova provedba zasniva se na naelu obveza i poticaja kroz donoenje
odgovarajuih zakonskih odredbi, porezne politike, i tarifnih sustava.
Energetska efikasnost u RH nije jo na razini nekih zemalja u EU u odnosu na veliinu
ostvarenog drutvenog proizvoda (slike 3.2-1 i 3.2-2) To znai veu potronju energije i vee
potrebe za energetskim mineralnim sirovinama.

Slika 3.2-1 Bruto drutveni proizvod u Republici Hrvatskoj i izabranim zemljama

Slika 3.2-2 Energetska intenzivnost u Republici Hrvatskoj i izabranim dravama PKM

Stoga je, osim gospodarskog razvitka i demografskih kretanja prilikom izrade Strategije
gospodarenja mineralnim sirovinama, potrebno takoer uzeti u obzir razvitak energetskog
sektora i energetsku politiku drave.
Za promatrano razdoblje do 2035. godine s obzirom na razvoj novih tehnologija, gospodarski
razvitak, nain gospodarenja energijom i globalna ogranienja u zatiti okolia mogua su tri
scenarija razvitka energetskog sektora Republike Hrvatske

[36]. Svaki od ovih scenarija
pretpostavlja i ukupno potrebnu energiju za njegovo ostvarenje, odnosno i ukupno potrebne
energetske mineralne sirovine za proizvodnju energije.
Prvi scenarij (S1) podrazumijeva primjenu klasinih tehnologija uz sporo ukljuivanje novih
tehnologija u energetski sektor. Pri tome drava mjerama aktivno ne sudjeluje u poticanju
energetske uinkovitosti, primjene obnovljivih izvora energije i zatiti okolia. Prema ovom
energetskom scenariju predvia se poveanje ukupne potronje energije od 1,96 % godinje.
Glede udjela tekuih i plinovitih goriva u ukupnoj potronji energije prema ovom scenariju
predvia se da e prirodni plin biljeiti prosjeni godinji rast udjela u ukupnoj potronji od 2,95
%, a predvia se poveanje potronje tekuih goriva u iznosu od 0,96 % godinje.
Temeljno obiljeje drugog scenarija energetskog razvitka (S2) je ukljuenje Republike
Hrvatske u Europsku uniju, to uz brojne gospodarske prednosti sa sobom donosi i brojne
obveze. Ovaj scenarij ukljuuje primjenu energetski efikasnijih tehnologija i, u odnosu na prvi
scenarij, aktivnije dravne mjere u smjeru poticanja energetske uinkovitosti, zatite okolia i
koritenja obnovljivih izvora energije. Prema ovom energetskom scenariju predvia se poveanje
ukupne potronje energije od 1,67 % godinje pri emu e doi do poveanja potronje prirodnog
plina od 2,27 % godinje. Ovaj energetski scenarij predvia znatno manje poveanje potronje
tekuih goriva u ukupnoj potronji energije u iznosu 0,62 % godinje.

Trei scenarij (S3) je izrazito ekoloki scenarij u kojem je sve podreeno smanjenju oneienja
i zatiti okolia. Prema ovom energetskom scenariju u promatranom razdoblju se predvia
uvoenje samo energetski visoko efikasnih tehnologija, visok udio obnovljivih izvora energije u
proizvodnji primarne energije i znaajne dravne mjere u cilju smanjenja oneienja, poveanja
energetske efikasnosti i koritenju istih tehnologija. Aktivne mjere drave, koje se predviaju
ovim energetskim scenarijem, utjecat e na strukturu neposredne potronje energije na taj nain
da e se njima poveati potronja energenata koji koriste ekoloki iste tehnologije, a smanjiti
potronja onih koji oneiuju okoli. Udio prirodnog plina u ukupnoj potronji energije u
promatranom razdoblju poveavati 1,78 % godinje. Udio tekuih goriva u ukupnoj potronji
energije e u razdoblju do 2010. godine rasti 0,8 % godinje. U razdoblju od 2010. do 2020.
godine doi e do njegovog smanjenja od 0,73 % godinje, a od 2020. godine e ponovo doi do
rasta potronje tekuih goriva od 0,36 % godinje.

S obzirom na mogui gospodarski razvitak Republike Hrvatske, dinamiku razvoja i primjene
novih tehnologija i dinamiku djelovanja dravnih mjera za potrebe izrade Strategije
gospodarenja mineralnim sirovinama kao referentni scenarij razvoja energetskog sektora
Republike Hrvatske promatrat e se scenarij S2.

3.2.2. PROJEKCIJA GOSPODARENJA VRSTIM ENERGETSKIM
SIROVINAMA

3.2.2.1. Projekcija gospodarenja vrstim fosilnim gorivom

Kao vrsto fosilno gorivo, u okviru ove Strategije, podrazumijeva se ugljen. U Republici
Hrvatskoj su utvrene ekplotacijske rezerve ugljena koje su na dan 31. prosinac 2001. godine
bile kako slijedi:
- kameni ugljen 365 000 t
- smei (mrki) ugljen 2 840 000 t
- lignit 33 298 000 t
Meutim, ekonomski uvjeti eksploatacije svih vrsta ugljena izrazito su nepovoljni pa su sve
rezerve svrstane u izvanbilanne. Stoga se u daljnjem tekstu Strategije ugljen nee razmatrati jer
se u budunosti ne predvia njegova eksploatacija. Sve potrebne koliine ugljena za energetske
potrebe, morat e se osigurati iz uvoza.

3.2.2.2. Projekcija gospodarenja nuklerarnim gorivom

Prema dananjim spoznajama u tehnici, tehnologiji i znanosti, prirodnim nuklearnim gorivima
smatraju se uran, deuterij, torij i litij. Za gorivo s fisijskim reakcijama potrebni su uran i torij, a
za fuzijske reakcije deuterij i litij.
Istraivanja rezervi radioaktivnih mineralnih sirovina i njihova procjena ovise o trokovima
pridobivanja. Trokovi pridobivanja pak ovise o koncentraciji goriva u mineralnoj sirovini i o
veliini leita.
U RH ne postoje dokazane eksploatacijske rezerve radioaktivnih mineralnih sirovina, niti se one
evidentiraju pa zato u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama nee biti predmet daljnjih
analiza.
3.2.3. PROJEKCIJA GOSPODARENJA UGLJIKOVODICIMA

3.2.3.1. Perspektivna podruja za otkrivanje novih naftnih i plinskih polja

Perspektivna podruja

Zadani strateki cilj - kontinuiranu godinju proizvodnju od najmanje 4 milijuna m
3
ekvivalentne
nafte i 100 %-tni koeficijent obnavljanja rezervi, mogue je ostvariti uz razradne radove i
istraivanjima domaih i inozemnih istranih prostora.
Podruje Republike Hrvatske je podijeljeno na tri istrana podruja: Panonski bazen, Dinaride i
Jadransko podmorje. Do sada su komercijalne rezerve nafte i prirodnog plina otkrivene u
Panonskom bazenu, a prirodnog plina u Jadranskom podmorju. Podruje Dinarida je najmanje
istraeno, ali su na vie lokaliteta dobiveni tragovi plina i nafte. S obzirom na razliite stupnjeve
istraenosti, treba svakom istranom prostoru pristupiti na svojstven nain.
Panonski bazen je prema koliini istranih i razradnih radova i primjenjivanim tehnikama
najistraeniji. U njemu su otkrivene sve raspoloive rezerve nafte i najvei dio prirodnog plina.
Postavlja se pitanje koliki mu je stupanj istraenosti i postoji li mogunost otkria novih koliina
nafte i plina.
U proteklih 20 godina nije bilo znaajnih otkria. Prema tome, trebalo bi analizirati dosadanji
pristup istraivanjima, utvrditi stupanj istraenosti, izraditi novu strategiju istraivanja prema
oekivanim rezultatima i nastaviti s njima uz uvaavanje znanstveno-strunih i gospodarskih
kriterija. S obzirom na izgraenost proizvodnih i transportnih sustava, otkria ak i manjih
koliina ugljikovodika mogla bi biti rentabilna.
Uz to bi trebalo nainiti analizu svih istranih tzv. negativnih buotina, koje su takvima
klasificirane zbog skromnijih radnih kapaciteta u odnosu na kapacitete buotina na drugim
lokalitetima. Moda bi se na taj nain mogla izdvojiti nalazita, ija bi iskoritavanja mogla biti
rentabilna.
Osim toga, u pliim dijelovima Savske i Dravske depresije buotinama je dokazana prisutnost
leita plina (npr. eksploatacijsko polje Vrbak). Treba obraditi sve takve pojave i razraditi
mogunost njihova racionalnog iskoritavanja.
Jadransko podmorje treba i dalje istraivati i po dubini i po prostiranju. Zbog velikih
financijskih ulaganja u istraivanja, treba ih nastaviti sa stranim kompanijama. Trenutni ciljevi
istraivanja novih rezervi plina su plinska polja Ana, Vesna, Irina i Annamaria, te akumulacije u
Ravena naslagama.
Dinaridi zahtijevaju provoenje daljnjih istranih radova. Na tom podruju su izraene svega 23
istrane buotine, i u usporedbi sa slinim podrujima u svijetu, moe se smatrati da su
istraivanja tek zapoeta. Izrazita geoloka sloenost terena i pojave ugljikovodika u tri buotine
upuuju na potrebu intenzivnijih istraivanja.

Rezultati dosadanjih istraivanja

Od svih domaih istranih prostora/eksploatacijskoh polja do sada najintenzivnije je istraivan
Panonski bazen u kojem su otkrivene sve danas raspoloive rezerve nafte i najvei dio rezervi
prirodnog plina. Dosadanjim istranim i razradnim radovima na podruju Panonskog bazena
otkriveno je 334,9 milijuna m
3
nafte i kondenzata i 109,3 milijardi m
3
prirodnog plina.
Istraivanjima koja su provoena od osamdesetih godina prolog stoljea otkrivena su i leita
prirodnog plina na sjevernom dijelu Jadranskog mora, na eksploatacijskim poljima Sjeverni
jadran (plinska polja Ivana, Ika, Ida, Ana, Vesna, Irina i Annamaria) i Marica (plinska polja
Marica i Katarina). Eksploatacija plina na plinskom polju Ivana zapoela je krajem 1999. godine,
a na plinskom polju Marica krajem 2004. godine.
Do kraja 2006. godine je iz 59 eksploatacijskih polja (naftnih, plinskih i plinsko-kondenzatnih)
ukupno proizvedeno 113,8 milijuna m
3
nafte i kondenzata te 63,1 milijardu m
3
prirodnog plina.
U tablici 3.2-1. dat je prikaz ukupno utvrenih bilannih i izvanbilannih rezervi ugljikovodika,
ukupno eksploatiranih rezervi ugljikovodika, te preostalih bilannih i izvanbilannih rezervi
ugljikovodika na dan 31. prosinac 2006. godine prema bilanci rezervi mineralnih sirovina [1].
Navedeni podaci ukazuju na potrebu i opravdanost daljnjih ulaganja u istraivanja i razradne
radove u odobrenim istranim prostorima i postojeim eksploatacijskim poljima. Opravdanost
ulaganja u dodatna istraivanja napose dolazi do izraaja u uvjetima stalnog rasta cijena nafte na
svjetskom tritu to se zbiva tijekom proteklih godina, od 1998. do danas. Te mjere su sastavni
dio strategije naftnih kompanija, iji se razvoj temelji na istraivanju i razradbi naftnih i plinskih
leita, a uspjenost poslovanja mjeri se koeficijentom obnavljanja rezervi, prema kojem bi se
godinje morala otkriti najmanje koliina rezervi jednaka eksploatiranoj koliini ugljikovodika.

Razradba (iskoritavanje) naftnih i plinskih leita

Prema podacima datim u tablici 3.2-1 je vidljiva velika iscrpljenost leita ugljikovodika i
neobnavljanje njihovih rezervi, to znai da je koeficijent obnavljanja rezervi vrlo mali. To
naroito vrijedi za naftna eksploatacijska polja. Dosadanjim tempom proizvodnje ukupni
iscrpak se pribliio projektiranom, pa je za buduu proizvodnju ostalo svega neto manje od
sedam milijuna m
3
nafte.

Tablica 3.2-1 Stanje utvrenih rezervi ugljikovodika i iscrpka u Republici Hrvatskoj na
dan 31. prosinac 2006. godine

Preostale rezerve Iscrpak, %
Vrsta ugljikovodika
Ukupno
utvrene
rezerve
Ukupno
eksploatirano
Bilanne Izvanbilanne Ostvaren Projektiran
Nafta 10
3
m
3

Kondenzat 10
3
m
3

Prirodni plinovi 10
6
m
3

324 999
18 234
140 181
105 186
8 572
63 115
6 737
2 952
30 110
213 076
6 710
46 955
32,36
47,01
45,02
34,89
58,00
63,52
Sveukupno, 10
3
m
3
OE 483 414 176 873 39 799 266 741 36,58 43,95

Razradba i iskoritavanje naftnih eksploatacijskih polja ovisi o tipu prirodnih reima u odnosnim
leitima. Ovisno o tome je li leite izolirano od okolnih naslaga, nalazi li se u njemu plin iznad
akumulacije nafte u obliku plinske kape ili vodeni bazen (akvifer) ispod nje, iz njega se mogu
dobiti razliiti iscrpci (pridobive rezerve), koji se kreu izmeu 15 i 60 % od otkrivenih rezervi.
Najneefikasniji je tzv. reim otopljenog plina koji je prisutan u zatvorenim leitima, pa se
eksploatirane reterve ne mogu nadomjetavati plinom iz plinske kape niti vodom iz akvifera. S
eksploatacijom nafte se brzo sniava tlak, a time i radni kapaciteti buotina. Eksploatacija se vrlo
kratko zadrava konstantnom, nakon ega se poinje brzo smanjivati.
To je tzv. princip prirodnog pada eksploatacije, osobito izraen kod naftnih leita. Posljedica
toga je mali krajnji iscrpak nafte, koji jedva moe dosegnuti 20 %. Iz naftnih eksploatacijskih
polja u Panonskom bazenu s takvim reimom eksploatacije krajnji iscrpak iznosi u prosjeku oko
18 %.
U leitima s plinskom kapom i akviferom eksploatirana koliina nafte se nadomjetava ili
plinom iz plinske kape ili vodom iz akvifera, pri emu se usporava sniavanje tlaka, a time i
smanjenje proizvodnih kapaciteta buotina. Pritjecanjem u leite nafte, plin i voda potiskuju
naftu prema proizvodnim buotinama, pa su iscrpci vei u odnosu na prethodni tip leita.
Obino se kreu izmeu 25 i 60 % od otkrivenih koliina. Naroito je efikasan vodonaporni
reim, ija se djelotvornost rabi u sekundarnoj fazi iskoritavanja domaih naftnih leita.
Prema zateenim prirodnim reimima iskoritavanja, prosjeni iscrpak svih otkrivenih leita
nafte iznosio je tek oko 25 %. Najnepovoljniji je bio upravo u leitima s najveim rezervama.
Zato su, slijedei djelotvornost prirodnih vodonapornih reima i svjetsku praksu ve ranih 70-ih
godina, izraene studije za primjenu metoda podravanja leinog tlaka utiskivanjem vode u
osam leita/polja: Ivani, Benianci, utica- serija, utica-B serija, Lipovljani, Jamarica i
Kozarica, te utiskivanjem plina u leita A serije na eksploatacijskom polju utica.
Zavodnjavanjem je obuhvaeno 58 % od otkrivenih rezervi, ime je iscrpak svih otkrivenih
zaliha nafte povean sa spomenutih 25 % na 34,89 %. Time su pridobive rezerve poveane za
oko 30 milijuna m
3
.
Usprkos tome, eksploatacija nafte se od 1981. godine neprekidno smanjuje jer nije bilo otkria
novih rezervi. Razlog tome su i smanjena ulaganja u istraivanja, naroito od poetka 90-ih
godina, koja su bila veim dijelom usmjerena u visoko istraeni Panonski bazen. Posljedica toga
je nizak koeficijent obnavljanja rezervi koji je u razdoblju 1980. do 2000. godine iznosio svega
63 %.
Dodatnim istraivanjima Jadranskog podmorja i inozemnih prostora otkrivene su znatne koliine
prirodnog plina, kojima je koeficijent obnavljanja rezervi uvelike povean.
Izostavljajui iz daljnjih razmatranja dio Strategije koji obuhvaa istraivanja, veliku panju
zavreuju rezerve nafte, koje su prema djelotvornosti trenutno primjenjivanih metoda
iskoritavanja nepridobive (izvanbilanne). Prema podacima prikazanim u prethodnoj tablici, u
domaim leitima/eksploatacijskim poljima nalazi se jo 213 milijuna m
3
nafte nepridobive
primjenjenim metodama njihove razrade i iskoritavanja. Te koliine trebaju biti izazov za
traenje novih mogunosti dodatnog poveanja iscrpka nafte u fazi iskoritavanja
leita/eksploatacijskih polja postojeim sustavima, naravno po ekonomskim kriterijima, jer bi
za njihovu eventualnu revitalizaciju u budunosti bila potrebna velika ulaganja za izradbu novih
ili osposobljavanje starih buotina te proizvodnog i transportnog sustava.
Za mnoga naftna eksploatacijska polja postoji opasnost da e s pribliavanjem konanom iscrpku
primjerenom metodi iskoritavanja biti naputena, bez obzira to u njima ostaje jo uvijek od 1/2
do 2/3 od utvrenih rezervi nafte. Prema tome, uzimajui u obzir tendenciju rasta cijena na
svjetskom tritu nafte, bilo bi potrebno:
- vrednovati isplativost ulaganja u eksploataciju preostalih rezervi nafte iz
leita/eksploatacijskih polja gdje je to mogue i na taj nain ih od izvanbilannih
pretvoriti u bilanne rezerve i
- razraditi tehniku konzerviranja starih naftnih eksploatacijskih polja kojom bi se
omoguilo njihovo ponovno proizvodno aktiviranje u sluaju tehnolokog napretka,
uvoenja novih metoda eksploatacije i povoljnih odnosa cijena nafte u odnosu na
dodatna ulaganja i trokove pridobivanja preostale nafte iz sada nepridobivih rezervi.
Meutim, tretman pridobivosti/nepridobivosti (bilannosti/izvanbilannosti) rezervi nafte i plina
nipoto ne moe biti samo tehnika i tehnoloka kategorija ve prvenstveno i ekonomska
kategorija. Uz sadanje cijene nafte na svjetskom tritu koje premauju 100 dolara po barelu u
odnosu na cijene od 30-ak dolara ili ak nie od prije nekoliko godina, jedan dio do sada
izvanbilannih rezervi moe postati bilannim rezervama jer e dodatna ulaganja u njihovu
eksploataciju postati isplativa.
Metode za poveanje krajnjeg iscrpka nafte na postojeim naftnim eksploatacijskim
poljima

Daljnje poveanje iscrpka moe se prema svjetskoj praksi i rezultatima vlastitih istraivanja
postii:
1. Primjenom poboljanih metoda iskoritavanja leita/eksploatacijskih polja (IOR
procesa) u svim fazama eksploatacije i to na pr:
- traenjem zaobiene nafte proguivanjem mree buotina,
- izradbom horizontalnih buotina, bonih kanala buotina i frakturiranjima;
- revizijom pokazatelja kojima su procijenjene rezerve i izraen geoloki model leita;
- pretraivanjem u svakoj proizvodnoj buotini moguih neotvorenih proslojaka, iz kojih bi
se mogle dobivati znatne koliine nafte bez vode.
Shodno tome izraena je studija o mogunostima pridobivanja zaostale (do sada nepridobive)
nafte na dijelu leita iz eksploatacijskog polja androvac, koje je u visokom stupnju
zavodnjenosti. Analizom odreenih pokazatelja locirana su podruja za 10 bonih kanala i jednu
horizontalnu buotinu. Njihovom izradbom eksploatacija nafte bi se udvostruila u odnosu na
postojeu, uz poveanje iscrpka za 5,8 %. Ekonomskom analizom dobiveni su pokazatelji koji
opravdavaju primjenu ovih metoda, pa bi se trebalo pristupiti njihovoj realizaciji i na drugim
eksploatacijskim poljima gdje je to mogue. Svako naftno polje je sluaj za sebe to znai da bi
se za svako od njih trebale primijeniti metode koje e dati najpovoljnije rezultate u poveanju
dodatne eksploatacije. To podrazumijeva izradbu zasebnih projekata, kojima e se definirati
veliina potrebnih ulaganja, krajnje poveanje iscrpka i ekonomska opravdanost.
Kad bi se samo na eksploatacijskim poljima s koliinom nepridobivih rezervi od 100 milijuna
m
3
, a to su eksploatacijska polja Benianci, Jamarica, Klotar, Lipovljani, Struec i androvac
(izuzimajui Ivani i uticu koja su predviena za primjenu ugljikovog dioksida), ovim
metodama poveao iscrpak za oko 3,0 % dobilo bi se novih tri milijuna m
3
pridobive nafte.

2. Primjenom metoda poveanja iscrpka nafte (EOR metoda) koja se primjenjuje u
tercijarnoj fazi iskoritavanja leita/eksploatacijskog polja i to:
- istiskivanjem nafte ugljikovim dioksidom, kojega u leitima ima u izobilju.
Eksploatacijom nafte i plina izdvajaju se i znaajne koliine ugljikovog dioksida koji postaje i
veliki ekoloki problem. Ovom metodom osim to bi se ostvarili znaajni uinci u poveanju
iscrpka nafte rijeio bi se i problem zatite okolia kao jedna od kljunih obveza svakog nositelja
zahvata.
Za primjenu ove metode najizglednija su leita iz eksploatacijskih polja Ivani i utica (utica-
). Obavljena su brojna laboratorijska istraivanja, numerike simulacije i izraene studije koje
ukazuju na mogunost poveanja iscrpka ovom metodom od 8 do 10 % pod uvjetima mijeanja
ili blizu tim uvjetima. Prema izraenoj studiji, na eksploatacijskim poljima Ivani i utica
pridobiva koliina nafte mogla bi se poveati za etiri milijuna m
3
. Uz pretpostavljenu cijenu
nafte od samo 20 ($)USD/bbl i diskontnu stopu od 10 %, neto sadanja vrijednost bi se poveala
u odnosu na postojei projekt zavodnjavanja za 18 milijuna ($)USD uz povrat uloenog kapitala
kroz 12 godina. Ekonomskim analizama uz pretpostavljenu cijenu nafte blisku sadanjim
cijenama na svjetskom tritu, a koja je na razini iznad 100 ($)USD/bbl oekivani efekti sigurno
bi bili znatno povoljniji. U sluaju uspjene realizacije ovog pilot projekta na eksploatacijskim
poljima Ivani i utica ova bi se metoda mogla proiriti i na ostala eksploatacijska polja.
Tehnoloka i ekonomska procjena

Sva naftna eksploatacijska polja u Panonskom bazenu se u prosjeku iskoritavaju preko 30
godina i prema tablici 3.2-1 postignut je iscrpak svih utvrenih rezervi 32,77 %. Ako se nee
nita poduzimati za poveanje pridobivih rezervi (primjenom IOR i/ili EOR metodama),
projektirani krajnji iscrpak iznosit e 34,89 %, pa je za eksploataciju ostalo svega 6 737 000 m
3

nafte. Ta koliina se moe s vremenom neto mijenjati, to ovisi o cijeni nafte. S veom cijenom
nafte radni vijek eksploatacijskih polja se produava, a s niom se skrauje. Prema tome, status
eksploatacijskog polja ovisi o cijeni nafte i tehnikom stanju buotina, proizvodne oprema i
sustava za proizvodnju i transport koji su stari koliko i eksploatacijska polja, za ije odravanje
su trokovi sve vei.
I plinska leita/eksploatacijska polja su relativno stara. Plinska eksploatacijska polja Molve i
Kalinovac, iskoritavaju se preko 20 godina. Eksploatacija se poela smanjivati i oekuje se da
e 2017. godine pasti na oko 150 milijuna m
3
.

3.2.3.2. Otkrivena naftna i plinska polja koja jo nisu privedena eksploataciji a imaju
znaajnih utvrenih rezervi

Panonski bazen

Prema evidenciji utvrenih rezervi nafte i plina u bilanci rezervi postoji vei broj leita s malim
rezervama koja se nalaze na izdvojenim lokalitetima ili na podruju postojeih eksploatacijskih
polja. Koliina rezervi u naftnim leitima/eksploatacijskim poljima se kree izmeu 100 i 400
tisua m
3
, a u plinskim, izmeu 60 i 1 232 milijuna m
3
.
Ukupna koliina otkrivene nafte u njima se procjenjuje na 1,676 milijuna m
3
, a plina na 2,3
milijarde m
3
.
U takva naftna leita/eksploatacijska polja ubrajaju se: Cabuna, Cvetkovec, epelovac-
Hampovica, Kutnjak-elekovac, Legrad, Mosti, Pepelana i Peteranec, a u plinska
leita/eksploatacijska polja: Bilogora, Dugo Selo, Gakovo, Jagnjedovac, Kutnjak-elekovac,
androvac, Vukovec, Vukanovec, Zebanec, Vrbak, i Grubino polje.
Na nekima od njih bi se mogla osigurati racionalna eksploatacija jednostavnim sustavima za
proizvodnju i transport. Plin bi se mogao koristiti i za lokalne potrebe.
Detaljnom analizom geolokih i geofizikih podataka i uvjeta izrade buotina mogle bi se tonije
procijeniti rezerve u odnosu na evidentirane.

Jadransko podmorje

U Jadranskom podmorju otkrivena su leita plina koja se nalaze u fazi pripreme za razradbu i
potvrdu otkria dodatnim istranim buotinama. Privoenje eksploataciji ovih rezervi svakako bi
produljilo ukupni proizvodni vijek eksplotacije ugljikovodika u Republici Hrvatskoj te tako
utjecalo na poboljanje sirovinske osnovice energetike u RH. S druge strane, radi se o malim
poljima, pojedinim leitima unutar postojeih eksploatacijskih polja, slojevima koji iz razliitih
razloga (uglavnom tehnoloke potekoe ili neekonominost) nisu privedeni eksploataciji iako se
raspolae s otkivenim rezervama nafte i plina. Presudan razlog za dosadanje neprivoenje
eksploataciji ovih leita, uz tehnoloke potekoe, nalazi se u nepovoljnim odnosima dodatnih
trokova za njihovo aktiviranje u odnosu na cijenu nafte iz proteklih godina. Meutim, sadanje
visoke cijene nafte omoguuju potpuno drugaiji pristup. Sve te rezerve trebalo bi ponovno
procijeniti u svjetlu sadanjeg i oekivanog stanja na svjetskom tritu. Nove analize vjerojatno
e pokazati opravdanost eksploatacije iz tih rezervi.
3.2.3.3. Predviena eksploatacija ugljikovodika

Eksploatacija nafte i plina u RH odvija se iz Panonskoga bazena i kao offshore eksploatacija
plina u sjevernom Jadranu.
Veina onshore nalazita nafte i plina u RH otkrivena je prije vie od 20 godina. Iscrpljenost
leita rezultira prirodnim padom eksploatacije koju karakterizira visoka zavodnjenost leita s
niskom prosjenom proizvodnjom iz buotina, odnosno visokim pogonskim trokovima. U cilju
poveanja iscrpka nafte i smanjenja trokova eksploatacije provodit e se detaljne analize
prozvodnog historijata vanijih eksploatacijskih polja koritenjem najnovijih tehnolokih
postupaka, metodologija razradbe i software-a. Rezultat ovih analiza predvia proirenje
postojeih eksploatacijskih polja ili reviziju postojeih rezervi (odnosno bolje definiranje rezervi
nie kategorije pouzdanosti) to predstavlja osnovu za planiranje buduih rudarskih radova s
ciljem poveanja bilannih rezervi.
Predviene metode i radovi na postojeim poljima su:
- Izradba novih razradnih buotina u svrhu:
- ubrzanja tempa crpljenja,
- crpljenja neaktiviranih rezervi,
- proirenja eksploatacijskih polja, u okviru projekta revitalizacije proizvodnje.
- Izradba reentry buotina u svrhu:
- crpljenja rezervi na rubovima drenanih podruja,
- crpljenja zaobiene nafte,
- frakturiranja buotina u zonama leita s loim protonim svojstvima,
- stimulacijskih radovi u cilju otklanjanja oteenja pribuotinskih zona,
- uvoenja i primjene EOR procesa.
EOR projektom se omoguava:
- poveanje iscrpka - poveana energetska sigurnost Republike Hrvatske,
- produljenje vijeka trajanja eksploatacije nafte iz eksploatacijskih polja u Panonskom
bazenu odranje razine broja zaposlenika,
- investicija koja daje snani gospodarski dobitak lokalnoj zajednici (suradnja s
kooperantima, naknada za eksploataciju),
- sekvestracija CO
2
.

Sekvestracija CO
2
potencijalni je ekoloki i komercijalni dobitak za trgovako drutvo INA-
Industrija nafte d.d. ali i za Republiku Hrvatsku radi:
- ekonomske koristi stvaranjem dodane vrijednosti poveanjem iscrpka nafte
utiskivanjem CO
2
kao priznate EOR metode,
- ekonomske koristi kroz smanjenje izdataka za naknadu na emisiju CO
2
u okoli,
- sigurnog pohranjivanja velikih koliina CO
2
iz emisije antropogenih staklenikih
plinova kroz dugo vremensko razdoblje koritenjem postojeih tehnologija kao dio
nacionalne strategije.
U sjevernom Jadranu trenutno su u eksploataciji eksploatacijska polja Sjeverni Jadran i Marica.

U tablici 3.2-2 prikazan je plan ulaganja i dodatne eksploatacije plina u RH do 2010. godine.
Tablica 3.2-2 Plan ulaganja i dodatne eksploatacije plina u Republike Hrvatskoj,
bez eksploatacijskih polja Sjeverni jadran i Marica, do 2010. godine

Procjena
ulaganja
Istrani i razradni projekti
Rezerve plina
10
6
m
3

CAPEX
US$
Termin izvoenja radova
(od 2006. do 2010.)
Procjena
godinje
proizvodnje
10
6
m
3

Panon-novo 3 200 59 800 000 2006-2010 200
Razradni projekti
Molve ubrzavanje tempa crpljenja 15 277 000 2006-2007 55
Kalinovac ubrzavanje tempa crpljenja 16 354 000 2006-2008 35
Gola ubrzavanje tempa crpljenja 4 335 000 2 006 32
Projekt Meimurje* 1 160 7 546 000 2006 175
Projekt Mala plinska polja** 407 17 330 000 2006 107
Ferdinandovac 500 21 756 000 2008-2010 54
Skladite plina*** 400 143 372 000 2007-2009 -
UKUPNO 5 182 285 771 000
Napomene:
U retku Panon-novo, objedinjeno je stanje istranih i razradnih investicija u plinski dio (2/3 od ukupnog),
a rezerve su date do 2010. godine
plinsko eksploatacijsko polje - Molve: Mol-42, Mol-43
plinsko eksploatacijsko polje - Kalinovac: Kal-3R2, Kal-4, Kal-22
plinsko eksploatacijsko polje - Gola: Go-9
plinsko eksploatacijsko polje - Ferdinandovac: F-30. F-31, F-32
* Projekt Meimurje sastoji se od sljedeih plinskih eksploatacijskih polja: Vukovec,
Vukanovec i Zebanec
** Projekt Mala plinska polja sastoji se od eksploatacijskih polja Vrbak, Grubino polje i sljedeih
plinskih polja: Gojlo Istok, Gojilce, Bakovica
*** Skladite plina: kroz ovaj projekt se ne dobiva dodatna proizvodnja plina, nego djelotvorna
opskrba trita plinom u zimskom periodu

Predviena eksploatacija nafte i kondezata

Prilikom prorauna projekcija eksploatacije nafte i kondenzata za razdoblje do 2015. godine u
obzir je uzeta budua eksploatacija nafte i kondenzata iz postojeih i buduih domaih
eksploatacijskih polja, nadalje je u obzir uzeta eksploatacija nafte prilikom uporabe EOR metoda
i metoda za poveanje iscrpka kao i eksploatacija nafte koja je ocijenjena kao mogua prilikom
koritenja novih tehnika i tehnologija.

Tablica 3.2-3 Predvianja eksploatacije nafte i kondenzata, za razdoblje
do 2015. godina

Projekcija eksploatacije nafte i kondenzata
Godina Eksploatacija, m
3

2006. 944 788
2007. 903 120
2008. 1 114 590
2009. 2 019 141
2010. 2 136 960
2011. 2 006 898
2012. 1 858 233
2013. 1 825 797
2014. 1 691 760
2015. 1 585 707


0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
m
3

Slika 3.2-3 Projekcije eksploatacije nafte i kondenzata za razdoblje do 2015. godina

Predviena eksploatacija prirodnog plina

Prilikom prorauna projekcija eksploatacije prirodnog plina za razdoblje do 2015. godine u obzir
je uzeta budua eksploatacija plina iz postojeih i buduih domaih eksploatacijskih polja,
nadalje je u obzir uzeta eksploatacija prirodnog plina nakon dodatnih ulaganja u postojea polja,
kao i eksploatacija plina koja je ocijenjena kao mogua prilikom koritenja novih tehnika i
tehnologija.

Tablica 3.2-4 Projekcije eksploatacije plina za razdoblje do 2015. godina

Projekcija eksploatacije plina
Godina Eksploatacija, 10
9
m
3

2006. 2,012
2007. 2,231
2008. 2,315
2009. 2,653
2010. 2,581
2011. 2,407
2012. 2,296
2013. 2,487
2014. 2,359
2015. 2,324


0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
1
0
9

m
3

Slika 3.2-4 Predvianja eksploatacije plina za razdoblje do 2015. godina

3.2.3.4. Predviena potronja ugljikovodika

Predviena potronja tekuih goriva

Prema referentnom energetskom scenariju S2, koji ukljuuje primjenu energetski efikasnijih
tehnologija i aktivne dravne mjere u smjeru poticanja energetske uinkovitosti, zatite okolia i
koritenja obnovljivih izvora energije, predvia se potronja tekuih goriva prikazana u tablici
3.2-5 i na slici 3.2-5. Pod tekuim gorivima podrazumijevaju se naftni derivati i kondenzat.

Tablica 3.2-5 Predvianja potronje tekuih goriva za razdoblje do 2030. godina

Godina 2006. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030.
Tekua goriva, 10
6
m
3
5,70 6,01 6,04 6,08 6,37 6,67

Slika 3.2-5 Predvianja potronje tekuih goriva za razdoblje do 2030. godina
5,2
5,4
5,6
5,8
6
6,2
6,4
6,6
6,8
2006. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030.
Godina
1
0
6

m
3

Predviena potronja prirodnog plina

Prema referentnom energetskom scenariju S2, koji ukljuuje primjenu energetski efikasnijih
tehnologija i aktivne dravne mjere u smjeru poticanja energetske uinkovitosti, zatite okolia i
koritenja obnovljivih izvora energije predvia se potronja prirodnog plina prikazana u tablici
3.2-6 i na slici 3.2-6.

Tablica 3.2-6 Predvianja potronje prirodnog plina za razdoblje do 2030. godina

Godina 2006. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030.
Prirodni plin, 10
9
m
3
3,18 3,67 3,95 4,22 4,90 5,57

Slika 3.2-6 Predvianja potronje prirodnog plina za razdoblje do 2030. godina

Predvieni udio tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energije

2006.
47%
27%
26%
tekua goriva
prirodni plin
ostalo

Slika 3.2-7 Udio tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energije u
2006. godini

0
1
2
3
4
5
6
2006
.
2010
.
2015
.
2020
.
2025
.
2030
.
Godina
1
0
9

m
3

2010.
45%
29%
26%
tekua goriva
prirodni plin
ostalo

Slika 3.2-8 Predvieni udio tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj potronji energije
u 2010. godini

2015.
42%
28%
30%
tekua goriva
prirodni plin
ostalo

u 2015. godini

2020.
38%
28%
34%
tekua goriva
prirodni plin
ostalo

u 2020. godini

2025.
37%
30%
33%
tekua goriva
prirodni plin
ostalo

u 2025. godini

2030.
36%
31%
33%
tekua goriva
prirodni plin
ostalo

u 2030. godini

0,0%
20,0%
40,0%
60,0%
80,0%
100,0%
2006. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030.
ostalo
prirodni plin
tekua goriva

Slika 3.2-13 Predviena struktura udjela tekuih goriva i prirodnog plina u ukupnoj
potronji energije do 2030. godine
3.2.4. PROJEKCIJA GOSPODARENJA GEOTERMALNOM VODOM

3.2.4.1. Geotermalna energija u svijetu

Porast eksploatacije geotermalne vode poveao se u posljednjih tridesetak godina po priblinoj
stopi od 15 % godinje i to u ranoj fazi ovog razdoblja, ali se stopa smanjila na svega 3 %
godinje u posljednjih desetak godina zbog pada ekonomskog rasta i niskih cijena konkurentskih
goriva za proizvodnju elektrine energije. Prema tome, prosjena stopa rasta u zadnjih trideset
godina iznosila bi 11 % godinje [39] uz znaajno poveanje instaliranih kapaciteta u razdoblju
1980.-1985. godine. Prema istom izvoru, snaga iskazana u elektrinim i toplinskim jedinicama
prikazana je za Svijet u tablici 3.2-7. Iz tablice i dijagrama je vidljivo da instalirani kapaciteti za
proizvodnju elektrine energije rastu linearno. Izravna potronja geotermalne energije u zadnjih
10 godina raste eksponencijalno ponajprije zahvaljujui toplinskim pumpama.

Tablica 3.2-7 Koritenje geotermalne energije u svijetu

Godina
Instalirana
elektrina
snaga,
MW
e

Broj
zemalja
Instalirana
toplinska
snaga,
MW
t
Broj
zemalja
1970. 678 6 800 6
1975. 1 310 8 1 300 10
1980. 2 110 14 1 950 14
1985. 4 764 17 7 072 24
1990. 5 832 19 8 064 30
1995. 6 797 20 8 664 30
2000. 7 974 21 15 145 55
2005. 8 902 27 27 825 68

Slika 3.2-14 Pregled instaliranih elektrinih i toplinskih kapaciteta geotermalne energije u
svijetu

Tako na primjer koliina proizvedene elektrine energije iz geotermalne vode tedi danas
priblino 100 milijuna barela nafte godinje uz istovremeno smanjenje emisije CO
2
od godinje
13 milijuna tona.

Trenutno 71 zemlja koristi geotermalnu energiju dok e najmanje 10 novih
zemalja dosegnuti svjetski prosjek do 2010. godine.
S obzirom na trendove rasta u posljednja tri desetljea i uz oekivano drastino poveanje cijene
nafte i plina, najvjerovatniji scenarij predvia rast geotermalne energije izmeu 5 i 10 %
godinje.

3.2.4.2. Geotermalna energija u Republici Hrvatskoj

Obveza Republike Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Europskoj uniji poveanje je udjela
obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskog bilanci, poglavito kroz promidbu njihove
uporabe.

Strategija i pribliavanje EU

Izmeu ostalog trai se da:
- oekivani rast potronje energije nee omoguiti poveanje emisije tetnih plinova to
ide u prilog geotermalnoj energiji,
- potroae treba poticati na promjene navika u potronji to upuuje na energetski
neintenzivne djelatnosti i uz to veu primjenu obnovljivih izvora energije.
U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama naelo odrivog razvitka znai meusobnu
funkcionalnu povezanost tri varijable koje trebaju udovoljiti ekolokim, gospodarskim i
sociolokim zahtjevima, a koje prvenstveno angairaju lokalne resurse.
Tako na primjer, udovoljiti ekolokim zahtjevima znai da su dozvoljeni samo oni zahvati u
okoliu koji omoguuju cjelovitu zatitu ekosustava to na primjeru obnovljivih izvora odnosno
geotermalne vode znai iskoritavanje u granicama obnovljivosti.
S tim u svezi nuno je s obzirom na rudarskoinenjersku praksu uiniti sljedee:
- procijeniti potencijalna podruja geotermalne vode,
- izraditi plitke istrane buotine radi ocjene potencijalnosti dubljih geotermalnih leita
(zajedno s istranim radovima pitkih voda),
- provjeriti parametare leita pokusnim crpljenjem iz utisnih buotina (kretanje
pothlaene zone i dinamika promjene temperature termalne vode),
- ispitati podobnosti iskoritavanja podinske i rubne vode naftnih i plinskih
leita/eksploatacijskih polja (Benianci, Molve, Kalinovac i dr.).

Perspektive za Republiku Hrvatsku

U Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske razraena su tri mogua scenarija koja se
reflektiraju i na projekcije u proizvodnji geotermalne energije i to:
S1 klasine tehnologije i bez aktivnih mjera drave,
S2 nove tehnologije i aktivne mjere drave nakon prikljuenja RH EU i
S3 strogo ekoloki scenarij.
Za nau dravu, s obzirom na tehnoloko stanje i priblienje EU, realan je scenarij S2 ime bi se
znaajnije ukljuile nove tehnologije u energetski razvitak ali uz aktivne mjere drave. Pri tome
udio geotermalne energije prema istome scenariju u obnovljivim izvorima iznosio bi do 5 %.
Proizvodnja elektrine energije iz geotermalnih leita u kaskadnom koritenju rasla bi linearno
izmeu 5 do 10 % godinje, i to nakon 2009./2010. godine, budui da je proizvodnja iskljuivo
elektrine energije nerentabilna, s obzirom na internu potronju postrojenja. Proizvodnja
toplinske energije iz kaskadnog koritenja i topline ostalih geotermalnih izvora do 100C kao i
vodenih okruenja naftnih i plinskih buotina, rasle bi eksponencijalno emu bi znaajno trebala
doprinijeti upotreba toplinskih pumpi.
Treba oekivati da trgovako drutvo INA-Industrija nafte d.d. kao koncesionar geotermalnih
izvora iz postojeih buotina (prema Zakonu o rudarstvu-proieni tekst) nee uope ili e
relativno malo raditi na proirenju kapaciteta obzirom na postojeu mreu od sedamdesetak
iskljuivo geotermalnih buotina i oko tridesetak buotina iz okruenja naftnih i plinskih
leita/eksploatacijskih polja, a koje se mogu adekvatno prenamijeniti u geotermalne s obzirom
na postojeu infrastrukturu.
U scenariju S2, prema Strategiji energetskog razvitka, mogu se realno oekivati dva
podscenarija:
Scenarij A iskoritenje postojeih resursa do 2015. godine.
Scenarij B poveanje eksploatacije uz dodatna ulaganja (buenje, razradba, suhe stijene i sl.)
nakon 2015. godine i to u postojeim i novootkrivenim geotermalnim leitima.
Za scenarij A (do 2015. godine) mogue je takoer realizirati dvije podvarijante:
Varijanta A1 faza pokusne proizvodnje, i to iskljuivo u formi topline, koja bi se ostvarila
razlikom temperature na povrini tako da buotine proizvode samopreljevom odnosno
termosifonski, ime bi se ostvarila dodatna financijska sredstva za nuna ispitivanja u cilju
potvrivanja rezervi (razrada, test interferencije i sl.) i to do 2010. godine nakon ega bi mogla
poeti proizvodnja elektrine energije i topline u kaskadnom procesu.
Varijanta A2 nakon 2010. do 2015. godine komercijalizacija na kaskadni nain i to od
proizvodnje struje do agrikulture i balneologije, uz znatnu primjenu toplinskih pumpi i aktivne
mjere drave.
Na podruju RH uoava se pet potencijalnih lokaliteta za proizvodnju elektrine energije koji pri
potpunoj razradbi leita mogu dati oko 40 MW
e
(prema GEOEN-u) gdje je snaga izraunata
pomou termodinamikog stupnja djelovanja Carnot-ovog reverzibilnog krunog procesa. Snagu
geotermalnog izvora (prema Bonjakoviu) treba izraziti kao tehniku radnu mo ili eksergiju
gdje se stanje radnog medija reverzibilnim nainom dovodi u mehaniku i toplinsku ravnoteu s
okolinom. Nadalje, eksergetsku snagu treba jo umanjiti za ukupan stupanj djelovanja
geotermalnog izvora (koeficijent iskoristivosti izraunava postotak teoretski raspoloive
mehanike energije koja se moe transformirati u elektrinu energiju u postrojenju s turbinom i
generatorom) i internu potronju postrojenja s obzirom na stroge ekoloke norme ime se sva
koliina geotermalne kapljevine mora ponovno injektirati u leite. Teoretska eksergetska snaga
za pet potencijalnih lokaliteta na kojima bi se mogla proizvesti elektrina energija u kaskadnom
koritenju prikazana je u tablici 3.2-5 to odgovara poetnom stanju za 2006. godinu. Meutim,
ta proizvodnja obzirom na Varijantu A2 mogla bi zapoeti tek nakon ulaska RH u EU.
Varijanta A1 proizvodnja toplinske energije za izravnu potronju za razdoblje do 2010.
godina
Stanje svih geotermalnih izvorita iz izraenih buotina za primjenu u izravnoj potronji i
njihova toplinska snaga prikazana je u tablici 3.2-8, obzirom na donju temperaturnu granicu za
staklenike i industriju od priblino 50C i balneologiju do 25C.
Meutim, leita pogodna za elektrinu energiju s temperaturom iznad 100C mogu se koristiti
do 2010. godine iskljuivo u izravnoj potronji s obzirom da RH ne raspolae tehnologijom za
proizvodnju struje iz geotermalnih izvora (binarna postrojenja).
Tablica 3.2-8 Toplinska snaga svih geotermalnih leita za direktnu potronju (stanje
prema scenariju S2 za razdoblje do 2010. godina)

(1)
Bilanna toplinska snaga bez stupnja djelovanja izmjenjivaa topline
(2)
Godinji stupanj iskoritenja = 0,5

Varijanta A1 proizvodnja toplinske energije za direktnu potronju za razdoblje 2010.-
2030. godina
Nakon 2010. godine kada zapone proizvodnja elektrine energije, gornji dio tablice za leita
iznad 100C transformirat e se djelomice u proizvodnju struje, a ostatak temperaturnog pada od
80C na nie koristit e se na kaskadni nain to je prikazano u tablici 3.2-9.
Za razdoblje 2010. do 2015. godine toplinskoj energiji za direktnu potronju treba pribrojiti i
toplinsku snagu iz kaskadnog koritenja pri proizvodnji elektrine energije i to tako da e ukupna
toplinska energija biti jednaka zbroju topline leita ispod 100C (tablica 3.2-8), topline iz
kaskadnog koritenja (tablica 3.2-9) i upotrebi toplinskih crpki, i to u unaprijed zadanim
temperaturnim granicama u skladu s optimizacijom termodinamikog ciklusa.
Iz leita iznad 100C pogodnim za proizvodnju elektrine energije, proizvodnja je ekonomski
isplativa jedino uz kaskadni nain koritenja. U tablici 3.2-9 prikazane su koliine toplinske
energije koje je mogue iskoristiti u energetske svrhe, i to za donju temperaturnu granicu od
50C (grijanje i industrija) te za temperaturni pad do 25C (balneologija).
Instalirana toplinska snaga (MW
t
)
(1)
Godinja potronja energije (TJ/god)
(2)
Do 50C Do 25C Do 50C Do 25C Lokalitet
T
(C)
Stvarna Mogua Stvarna Mogua Stvarna Mogua Stvarna Mogua
Babina
Greda
125 31,38 31,38 41,84 41,84 494,63 494,63 659,50 659,50
Ferdinandovec 125 15,69 31,38 20,92 41,84 247,31 494,63 329,75 659,50
Lunjkovec-
Kutnjak
140 19,56 39,11 25,00 50,00 314,58 629,16 803,93 1607,86
Reica 120 14,64 29,29 19,87 39,75 230,83 461,65 313,26 626,53
Velika
Ciglena
170 58,07 174,21 70,17 210,51 910,11 2730,33 1106,03 3318,09
Leita
iznad
100C
Ukupno iznad
100C
139,34 305,37 177,80 383,94 2197,46 4810,40 3212,47 6871,75
Bizovac TG 96 0,58 0,58 0,89 0,89 9,10 9,10 14,05 14,05
Bizovac PP 90 3,85 46,19 6,26 75,06 60,67 728,09 98,60 1183,14
Ernestinovo 80 2,89 5,77 5,29 10,59 45,51 91,01 83,43 166,85
Ivani Grad 60 - - 0,43 0,43 - - 13,85 13,85
Madarince 96 1,92 1,92 2,97 2,97 30,34 30,34 46,82 46,82
Sveta Nedjelja 68 3,39 6,78 8,10 16,19 53,42 106,84 127,61 255,23
Zagreb
(Mladost RC)
80 6,28 6,28 11,51 11,51 98,93 98,93 181,36 181,36
Leita
ispod
100C
Zagreb
(Sveuilina
bolnica)
80 6,90 6,90 12,66 12,66 108,82 108,82 199,50 199,50

Ukupno ispod
100C

25,81 74,42 48,1 129,86 406,78 1173,12 751,37 2060,81
Ukupno 165,15 379,79 225,90 513,80 2604,24 5983,52 3963,84 8932,56
Tablica 3.2-9 Toplinska snaga i godinja potronja energije u kaskadnom koritenju za
geotermalna leita temperature ispod 100C nakon proizvodnje elektrine energije
(nakon 2010. godine)

Instalirana toplinska snaga kaskadnog
koritenja nakon proizvodnje elektrine
energije, (MW
t
)
Godinja potronja toplinske energije
kaskadnim koritenjem nakon proizvodnje
elektrine energije (TJ/god)
(1)
Do 50C Do 25C Do 50C Do 25C
Lokalitet
T
(C)
(2)

Stvarna Mogua Stvarna Mogua Stvarna Mogua Stvarna Mogua
Babina Greda 80 12,30 18,45 22,55 22,55 197,85 197,85 362,73 362,73
Ferdinandovec 80 6,15 12,30 11,28 22,55 98,93 197,85 181,36 362,73
Lunjkovec-Kutnjak 80 6,52 13,04 11,95 23,90 104,86 209,72 192,24 384,49
Reica 80 6,15 12,30 11,28 22,55 98,93 197,85 181,36 362,73
Velika Ciglena 80 14,15 42,44 25,93 77,80 227,53 682,58 417,13 1251,40
Ukupna toplinska
snaga u kaskadnom
koritenju nakon
proizvodnje
el.energije
45,26 98,52 82,98 169,35 728,09 1 485,85 1 334,83 2 724,06
(1)
godinji stupanj iskoritenja = 0,5
(2)
Temperatura na izlazu binarnog postrojenja za proizvodnju elektrine energije

3.2.4.3. Projekcije budueg koritenja leita geotermalne vode Republike Hrvatske za
proizvodnju toplinske energije

Predvianja potencijala
Geotermalni potencijal Republike Hrvatske za iskoritavanje samo toplinske energije (uz
pretpostavku da e se dio energije koristiti za proizvodnju elektrine energije, a toplinska
energija u kaskadnom nainu) iznosi oko 500 MW
t
.
Trenutni toplinski kapaciteti u sektoru balneologije iznose oko 80 MW
t
, dok potencijali
sadanjih niskotemperaturnih geotermalnih buotina iznose oko 130MW
t
, raunajui do donje
temperaturne granice od 25C (primjena u balneoloke svrhe). Potencijal kaskadnog koritenja
topline iz pet leita (uz proizvodnju struje) iznosi oko 170 MW
t
. Prestankom crpljenja nafte i
plina iz nekih leita/eksploatacijskih polja (Benianci, Molve; Kalinovac) s pogodnim
protonim i termalnim svojstvima vodenog okruenja, moglo bi se prenamjenom buotina
iskoristiti otprilike dodatnih 120 MW
t
.
U raunicu nije obuhvaeno koritenje geotermalnih toplinskih crpki. S obzirom na povoljne
geotermalne gradijente u Panonskom bazenu, koji su iznad svjetskoga prosjeka, mogue je
pretpostaviti uvoenje ove tehnologije u sektor grijanja u narednim godinama.

Tablica 3.2-10. Projekcija instalirane toplinske snage geotermalnih izvora uz godinju
potronju energije za Republiku Hrvatsku za razdoblje do 2030. godine

Godina
Instalirana toplinska
snaga za direktnu
potronju geotermalne
energije, MW
t

Projekcija godinje
potronje energije,
TJ/god
(1)

2006. 125 986
2007. 130 1025
2008. 136 1072
2009. 142 1120
2010. 155 1222
2011. 165 1301
2012. 175 1380
2013. 186 1467
2014. 197 1553
2015. 209 1648
2020. 280 2208
2025. 375 2957
2030. 500 3943
(1)

0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2020. 2025. 2030.
Godina
P
r
e
d
v
i
e
n
a

i
n
s
t
a
l
i
r
a
n
a

t
o
p
l
i
n
s
k
a

s
n
a
g
a
,

M
W
t

Slika 3.2-15 Predviena instalirana toplinska snaga iskoritavanjem geotermalnih
potencijala Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine*

*. Varijanta A1 (do 2010.) - koristi se toplina svih leita, i to onih iznad i onih ispod 100C to odgovara poetnom stadiju
logistike ''S'' krivulje.
Varijanta A2 (2010 2030.) - koristi se toplina leita ispod 100C, toplina iz kaskadnog koritenja pri proizvodnji struje i to od
temperature 80C i toplinske pumpe, to odgovara razdoblju ubrzanog porasta geotermalne
energije u direktnoj potronji

Projekcije budueg koritenja leita geotermalne vode Republike Hrvatske za
proizvodnju elektrine energije
Budui napredak u koritenju geotermalne energije kao izvora elektrine energije mogue je
odrediti u skladu s tri mogua scenarija Strategije energetskog razvitka RH. Kroz sva tri
scenarija realno je oekivati poetak eksploatacije postojeih resursa kaskadnim nainom oko
2010. godine. Obveza Republike Hrvatske u sklopu procesa pristupanja EU poveanje je udjela
obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj bilanci, prvenstveno kroz promidbu njihove
uporabe. Za poveanje elektrine energije nakon 2020. godine nuna su dodatna ulaganja u
buenja, opremanje i razradbu postojeih i novih leita.

Tablica 3.2-11 Potencijali za proizvodnju elektrine energije lokaliteta s temperaturama
geotermalne vode iznad 100C (geotermalni fluid je jednofazna kapljevina, to odgovara
geotlano-hidrotermalnom tipu leita), stanje 2006. godina

Elektrina snaga
(1)
(MW
e
) Elektrina energija
(2)
,
GWh/god
Lokalitet
Temperatura
ua
(C)
Do 80C,
Stvarno
Do 80C,
Mogue
Do 80C,
Stvarno
Do 80C,
Mogue
Babina Greda 125 1,18 1,18 9,30 9,30
Ferdinandovac 125 0,59 1,18 4,65 9,30
Lunjkovec-
Kutnjak
140 1,11 2,22 8,75 17,50
Reica 120 0,46 0,92 3,63 7,25
Velika Ciglena 170 5,4 10,8 42,57 85,15
Ukupno 8,74 16,3 68,91 128,51
(1)
Eksergetska snaga bez interne potronje
(2)
Godinji stupanj iskoritenja = 0,9

Tablica 3.2-12 Projekcije budue proizvodnje elektrine energije iz geotermalnih leita
Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine

Godina
Instalirana elektrina
snaga, MW
e
Godinja proizvodnja
energije, GWh/god
(1)
2005. 0,0 0,0
2010. 8,7 68,6
2011. 9,6 75,5
2012. 10,6 83,0
2013. 11,6 91,3
2014. 12,8 100,4
2015. 14,8 110,5
2020. 16,3 128,51
2025. 16,3 128,51
2030. 16,3 128,51

(1)

0,00
2,00
4,00
6,00
8,00
10,00
12,00
14,00
16,00
18,00
2005 2010 2015 2020 2025 2030
Godina
P
r
e
d
v
i
e
n
a

i
n
s
t
a
l
i
r
a
n
a

e
l
e
k
t
r
i
n
a

s
n
a
g
a
M
W
e
0
20
40
60
80
100
120
140
P
r
e
d
v
i
e
n
a

g
o
d
i
n
j
a

p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
a
e
l
e
k
t
r
i
n
e

e
n
e
r
g
i
j
e
,

G
W
h
/
g
o
d

Slika 3.2-16 Predviena instalirana elektrina snaga za razdoblje do 2030. godine
3.2.5. PROJEKCIJA MOGUEG UVOZA ENERGETSKIH
MINERALNIH SIROVINA

U svijetu postoje drave izvoznici energije, one koje u potpunosti mogu zadovoljiti svoje potrebe
za energijom vlastitom proizvodnjom energetskih mineralnih sirovina i drave koje samo
djelomice mogu zadovoljiti svoje potrebe za energijom i na kraju drave koje u potpunosti ovise
od uvoza energije odnosno energetskih sirovina. RH samo djelomice podmiruje svoje potrebe za
energentima eksploatacijom nafte i prirodnog plina dok vei dio uvozi. S obzirom na stanje
rezervi ugljena koje su sve Strategijom gospodarenja energetskih mineralnih sirovina svrstane u
izvanbilanne ne predvia se proizvodnja ugljena u RH. Sve potrebne koliine ugljena osigurat
e se iz uvoza.
Na primjer: vlastita opskrbljenost ukupom primarnom energijom iznosila je 1988. godine 65 %,
2000. godine 50 %, 2005. godine oko 45 %, a procjena je da bi 2030. godine iznosila svega 21-
23 % (slika 3.2-17) [23]. Treba naglasiti da u ukupno potrebnoj energiji najvei udio imaju i
dalje nafta i prirodni plin iji se udio za cijelo razdoblje kree na razini 60-70 % (slike od 3.2-18
do 3.2-21).

Slika 3.2-17 Stupanj vlastite opskrbljenosti primarnom energijom

Ovisnost o uvozu energije i energetskih mineralnih sirovina predstavlja rizik u osiguravanju
ukupno potrebne energije, to zbog trinih faktora (visoke cijene na svjetskom tritu) i to
netrinih faktora (promjena geopolitikih odnosa u svijetu, elementarne nepogode i sl.

3.2.5.1. Predvianja uvoza tekuih goriva

Predvianja uvoza tekuih goriva prikazano je na slikama 3.2-18 i 3.2-19.

0
1000000
2000000
3000000
4000000
5000000
6000000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
m
3

Slika 3.2-18 Predvianja uvoza tekuih goriva za razdoblje 2006. 2015. godina

0
1000000
2000000
3000000
4000000
5000000
6000000
7000000
m
3
2006.2007.2008. 2009.2010. 2011.2012.2013. 2014.2015.
uvoz
proizvodnja

Slika 3.2-19 Predvianje odnosa uvoza i proizvodnje tekuih goriva

3.2.5.2. Predvianja uvoza prirodnog plina

Predvianja uvoza tekuih goriva prikazano je na slikama 3.2-20 i 3.2-21.

0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
1,8
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
1
0
9

m
3

Slika 3.2-20 Predvianja uvoza prirodnog plina za razdoblje 2006. 2015. godina
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
10
9
m
3
2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.
uvoz
proizvodnja

Slika 3.2-21 Predvianje odnosa uvoza i eksploatacije prirodnog plina

3.2.6. POTRONJA VRSTIH ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA

Ugljen, jedina vrsta energetska mineralna sirovina sastavni je dio ukupne energetske bilance u
zadovoljavanju ukupnih energetskih potreba u RH. Ukupne rezerve ugljena u RH zbog svojih
energetskih i tehno-ekonomskih karakteristika eksploatacije definirane su kao izvanbilanne.
Zato se sve potrebne koliine ugljena podmiruju iz uvoza. Ugljen se uglavnom uvozi iz June
Afrike i Indonezije a osnovni kriterij pri odabiru je kvaliteta ugljena zbog to manjeg utjecaja na
okoli. To kod ugljena znai to manji postotak sumpora.
Najvei dio ugljena troi se za energetske transformacije u tremoelektranama, tj. u proizvodnji
elektrine energije. U RH su to termoelektrane Plomin I. i II. Za ove potrebe koristi se od
80 do 85 % od ukupne mase ugljena. Jednim manjim dijelom ugljen se koristi i kod
transformacija u industrijskim toplanama i kotlovnicama. Samo 10-15 % od ukupnih potreba
troi se u neposrednoj potronji. Pri tome na industriju otpada od 10-13 %, a na opu potronju
od 2,5-5 % (tablica 3.2-13). Udio potronje za transformacije naglo se poveao putanjem u
pogon temoelektrane Plomin II.

Tablica 3.2-13 Struktura potronje ugljena u Republici Hrvatskoj, u 1 000 tona

Godina 1996. 2000. 2002. 2004. 2006.
Ukupna potronja 292,6 741,4 981,8 1207,0 1091,6
Energet. transformacije (%) 56,2 81,8 86,5 86,7 81,5
Neposredna potronja (%) 43,8 18,2 13,5 13,3 18,5
-industrija (%) 31,3 13,1 10,3 10,8 16,4
-opa potronja (%) 12,5 5,1 3,2 2,5 2,1

Predviena budua potronja ugljena zavisit e o razvoju energetskog sektora. Uz pretpostavku
razvoja energetskog sektora prema tzv. scenariju S-2 koji se pretpostavlja najrealnijim, budue
potrebe za ukupno potrebnom energijom do 2030. godine rasle bi po stopi od 2,24 % prosjeno
godinje. U ovom scenariju predvia se izgradnja i jedne termoelektrane na ugljen snage 500
MW to bi znailo i poveanje potreba za ugljenom.
Ugljen kao energetska mineralna sirovina ne bi trebao imati vee znaenje i u odnosu na
zaposlenost jer se u budunosti ne predvia pokretanje domae proizvodnje.
Ekonomsko znaenje ugljena u budunosti zavisit e najvie o kretanju cijena energije i
energetskih mineralnih sirovina na svjetskom tritu.
3.3. Ekonomsko-financijski znaaj Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama 3.3-1
3.3. EKONOMSKO-FINANCIJSKI ZNAAJ STRATEGIJE

Eksploatacija i potronja mineralnih sirovina dio su ukupne gospodarske aktivnosti zemlje i na
taj nain doprinose ukupnom rastu drutvenog proizvoda. Istovremeno rast drutvenog proizvoda
zahtijeva i poveanje potronje odreenih vrsta mineralnih sirovina to pretpostavlja njihovu
uzajamnu povezanost. Stoga je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama dio cjelovite
strategije razvitka gospodarstva. Znaenje pojedine gospodarske djelatnosti ogleda se u njenom
doprinosu rastu gospodarske grane kojoj pripada, vanosti za rast drugih gospodarskih
djelatnosti, rastu ukupnog drutvenog bruto proizvoda gospodarstva u cjelini, rastu zaposlenosti i
doprinosu poveanja prihoda dravnog prorauna. Znaajni rast i propulzivnost graevinske
industrije kao i postupni oporavak preraivake industrije uvoenjem novih ekoloki
prihvatljivih tehnologija koji se deava u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina
zahtijeva i primjerenu eksploataciju mineralnih sirovina koje predstavljaju osnovu graditeljstva
kao i sirovine za industrijsku preradu. To su: tehniko-graevni kamen te graevni pijesak i
ljunak osnovne mineralne sirovine za izgradnju infrastrukturnih, a dijelom i stambenih objekata.
U ovu skupinu mineralnih sirovina spadaju i mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna
koje zbog svojih izvoznih mogunosti imaju i vee znaenje. Arhitektonsko-graevni kamen
predstavlja sirovinu koja se takoer koristi u graditeljstvu, no uglavnom kao proizvod u zavrnim
radovima (dekorativni element), zbog ega ima i znatno veu vrijednost po jedinici proizvoda.
Time se poveava doprinos eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena rastu ukupnog
drutvenog bruto proizvoda kao i poveanju prihoda dravnog prorauna.
Skupina mineralnih sirovina za industrijsku preradu (sirovine za proizvodnju cementa,
karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarska glina, keramika i vatrostalna glina,
kreda, kremeni pijesak i jo neke) svoje puno znaenje dobiva tek preradom kada im se
viestruko poveava vrijednost. Industrijska prerada mineralnih sirovina sastavni je dio
preraivake industrije. Opskrbljena modernim tehnolokim i ekoloki prihvatljivim rjeenjima,
u narednom razvojnom razdoblju moe i treba biti vana izvozno orjentirana gospodarska grana i
osigurati poveanje dodane vrijednosti.
Posebnu skupinu ine energetske mineralne sirovine nafta, prirodni plin i kondenzat,
geotermalna i ostale mineralne vode ali i vrste energetske mineralne sirovine. One se svrstavaju
u tzv. strateke mineralne sirovine i to im daje posebno znaenje. Kao takve one su ujedno i dio
strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske. Raspolaganje potrebnim koliinama energije
preduvjet je razvoja gospodarstva svake zemlje ali i mogunost zadovoljavanja potreba svih
ostalih potroaa. Eksploatacijom nafte i prirodnog plina Republika Hrvatska se svrstava u grupu
zemalja koje dio svojih potreba za energijom podmiruju vlastitom proizvodnjom, dok vei dio
uvozi. S obzirom na stanje rezervi ugljena koje su sve Strategijom gospodarenja energetskih
mineralnih sirovina svrstane u izvanbilanne ne predvia se proizvodnja ugljena u RH. Sve
potrebne koliine ugljena osigurat e se iz uvoza.
Eksploatacija mineralnih sirovina predstavlja respektabilnu gospodarsku djelatnost i na
neposredan i posredan nain znaajni ekonomski i financijski udio u ukupnom drutvenom bruto
proizvodu kao i doprinos poveanju dravnog prorauna. Podaci Dravnog zavoda za statistiku
pokazuju da udio rudarstva u ukupnom BDP-u RH viestruko premauje udio ribarstva,
proizvodnje tekstila, duhana, celuloze, papira i proizvoda od papira a vei je i od udjela
gospodarskih grana kao to su proizvodnja strojeva, proizvodnja namjetaja, proizvodnja
proizvoda od gume i plastike, proizvodnja komunikacijskih ureaja i sl. Na to ukazuje i indeks
rasta bruto dodane vrijednosti za razdoblje 2001-2004.godine (tablica 3.3-1)
Tablica 3.3.-1 Verini indeks kretanja bruto dodane vrijednosti djelatnosti vezanih za
gospodarenje mineralnim sirovinama (prethodna godina je 100)

Godina
Grane gospodarstva
2001. 2002. 2003. 2004.
Rudarstvo i vaenje 112,1 110,8 108,7 127,3
Proizvodnja koksa,naftnih derivata i
nuklearnog goriva
85,9 75,6 114,4 141,7
Proizvodnja ostalih nemetalnih
mineralnih sirovina
113,8 119,7 111,6 110,7
Graevinarstvo 116,3 118,5 131,2 115,3
Bruto dodana vrijednost gospodarstava 108,6 110,0 110,2 109,8
Udio u ukupnoj bruto dodanoj
vrijednosti (%)
7,8 7,7 8,6 9,5

Sve gospodarske grane vezane za gospodarenje mineralnim sirovinama imaju znatno veu
godinju stopu rasta bruto dodane vrijednosti nego to je to na razini gospodarstva. Treba
naglasiti da ovdje nije ukljuena eksploatcija mineralnih sirovina za industrijsku preradu ija se
dodana vrijednost iskazuje samo kroz gotov finalni proizvod, to po miljenju izraivaa
Strategije nije ispravno, a nije ukljuena ni proizvodnja energije u kojoj takoer sudjeluju
energetske mineralne sirovine jednim svojim dijelom (u okviru razine vlastite proizvodnje
energetskih mineralnih sirovina). Treba oekivati zadravanje ovog trenda i u narednom
razdoblju obzirom na planiranu buduu stopu rasta gospodarstva i standarda drutva u cjelini.
Osim toga u priliog potrebe zadravanja ovakovog trenda ide i injenica da Republika Hrvatska
jo uvijek ima negativnu bilancu uvoza i izvoza proizvoda industrije nemetala i graevnog
materijala to ovim djelatnostima daje dobru perspektivu budueg razvitka (tablica 3.3.-2) [21].
Eksploatacija mineralnih sirovina i industrija za preradu mineralnih sirovina za industrijsku
preradu imaju sve uvjete da postanu gospodarska grana sa snanom izvoznom orjentacijom.

Tablica 3.3-2 Uvoz izvoz graevnog materijala i proizvoda industrije nemetala, mln USD

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz
Eksploatacija
kamena
36,0 22,0 38,6 21,6 48,0 29,7 63,9 43,6 74,5 47,6 77,1 63,6
Odnos
izvoz/uvoz
0,61 0,60 0,62 0,68 0,63 0,82
Proizv. ostalih
nemetalnih
mineralnih
sirovina
201,8 187,5 258,6 203,2 333,4 245,0 381,5 278,9 398,3 334,6 479,1 374,0
Odnos
izvoz/uvoz
0,92 0,78 0,74 0.73 0,84 0,78
Ukupno ind.
nemetala i
gra.
materijala
237,8 209,5 297,1 224,8 381,5 274,7 445,4 322,4 472,8 382,2 556,3 437,6
Odnos
izvoz/uvoz
0,88 0,75 0,72 0,72 0,81 0,79

Nepokrivenost uvoza izvozom koja se za ukupnu industriju nemetala i graevnog materijala u
promatranom razdoblju kree od 12% do 28%, ukazuje na opravdanost izvozne orjentacije ove
industrijske grane.
Koristi za drutvo odnosno doprinos prihodu dravnog prorauna Republike Hrvatske
eksploatacijom mineralnih sirovina mogu se podijeliti na:
- neposredne koristi,
- posredne koristi

Neposredne koristi su:
- naknada za eksploataciju mineralnih sirovina,
- porez na dobit koji je ostvaren u obraunskoj godini,
- PDV na osnovna sredstva potrebna za realizaciju i rad rudarskih gospodarskih
subjekata,
- plaeni neto PDV koji je ostvaren u obraunskoj godini (razlika izmeu PDV na
ostvareni ukupni prihod eksploatacijom i PDV-a koji je plaen na dio trokova inputa
na koji se plaa PDV),
- porez na plae zaposlenih na eksploataciji mineralnih sirovina,
- porez i ostale zakonske obveze koje proizlaze iz rjeavanja imovinsko pravnih odnosa
vezanih za otvaranje i eksploataciju leita mineralnih sirovina

Posredne koristi treba oekivati u poveanju dodane vrijednosti preradom i oplemenjivanjem
mineralnih sirovina u proizvode prikladne za krajnju potronju, kao i koritenjem mineralnih
sirovina i proizvoda kao inputa u drugim gospodarskim djelatnostima prvenstveno u
graevinarstvu i preraivakoj industriji (industrija prerade mineralnih sirovina). Kada
gospodarski subjekti ostvaruju ukupni prihod i dobit prodajom preraene, oplemenjene ili na
drugi nain upotrebljene sirovine (na pr. ciglana proizvodnjom i prodajom cigle iz ciglarske
gline, tvornica cementa proizvodnjom i prodajom cementa iz sirovine za proizvodnju cementa,
INA-Industrija nafte d.d. eksploatacijom i preradom nafte i prodajom naftnih derivata ili ako se
prirodni plin ne prodaje direktno potroaima ve se koristi za proizvodnju elektrine energije ili
topline i sl.) dio dobiti tih gospodarskih subjekata kao i poreznih obveza treba pripisati i
vrijednosti mineralnih sirovina ili proizvoda iz preraenih mineralnih sirovina (graevinarstvo,
industrija prerade mineralnih sirovina) koje su koritene u takvom proizvodnom procesu. Na tu
dobit plaa se porez (20%) i obraunava PDV koji predstavljaju prihod dravnog prorauna.
Na primjer:
Eksploatacijom ciglarske gline kao mineralne sirovine ostvaruju se neposredne koristi za drutvo
kroz naknadu za eksploataciju mineralne sirovine, poreza na ostvarenu dobit i razlike PDV-a.
Preradom ciglarske gline u ciglu i ciglarske proizvode ciglane ostvaruju svoj prihod, razliku
PDV-a i dobit u koje su jednim dijelom ukljuena i vrijednost ciglarske gline kao mineralne
sirovine. Na tu dobit plaa se uobiajeni porez i obraunati PDV. Na taj nain uveana je dodana
vrijednost ciglarske gline kao mineralne sirovine i ostvarena posredna korist za drutvo kroz
doprinos prihodu dravnog prorauna. Ciglarski proizvodi koriste se u graevinarstvu.
Ugradnjom cigle u stambene i ostale graevinske objekte, prodajom na tritu graevinska
industrija ostvaruje svoj prihod i dobit i ponovno razlika u PDV-u. Na tu dobit plaa se opet
uobiajeni porez u kojem na posredni nain sudjeluje i ciglarska glina. Na taj nain joj se jo
jednom uveava dodana vrijednosti i doprinos prihodu dravnog prorauna. Na slian nain
moe se vrednovati dodana vrijednost i ukupne koristi za drutvo za sve mineralne sirovine.
Ekonomski utjecaj gospodarenja energetskim mineralnim sirovinama moe se podijeliti na;
Neposredni utjecaj koji se odraava kroz:
- eksploataciju energetskih mineralnih sirovina,
- preradu i proizvodnju derivata,
- transport nafte i plina ,
- distribuciju,
- trgovinu sirovom naftom, naftnim derivatima i plinom,
- pruanje usluga buenja, remonta i drugih radova vezanih za istraivanje i eksploataciju
nafte i plina na kopnu i moru.
Posredni utjecaj koji se odraava kroz:
- proizvodnju energije za potrebe krajnje potronje,
- inpute u svim drugim gospodarskim i drutvenim djelatnostima, opoj potronji
neenergetskoj potronji,
- naknada za eksploataciju mineralnih sirovina i sl.
U svim ovim djelatnostima ostvaruje se znaajni dio ukupnog drutvenog bruto proizvoda i
dobiti gospodarskih subjekata, kao i znaajni dio poreznih obveza kroz PDV, porez na dobit i
druge zakonom propisane obveze kojima se osigurava punjenje dravnog prorauna. Sve
djelatnosti koje su vezane za energetske mineralne sirovine ujedno su i radno intenzivne to
osigurava visoki stupanj zaposlenosti.
Meutim to zahtijeva redefiniranje cjelokupne baze podataka o svim mineralnim sirovinama u
Republici Hrvatskoj. Postojeim nainom praenja i evidentiranja gotovo je nemogue utvrditi
sve koristi od eksploatacije mineralnih sirovina prema gore navedenom primjeru. To se
prvenstveno odnosi na mineralne sirovine za industrijsku preradu.
Strategija kao takva predstavlja opi okvir za razvoj gospodarenja mineralnim sirovinama,
trenutanu gospodarsku poziciju ove grane gospodarstva, prepoznavanje prilika, prikaz ciljeva i
naina kako uiniti pomak do nove, bolje pozicije. Realizaciju osnovnih ciljeva Strategije kao i
pravila plaanja naknade za eksploataciju treba odrediti Vlada zakonskim i podzakonskim
aktima.
Prijedlog Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama je da se u buduoj izmjeni zakonske
regulative u ovom podruju stvori takva baza podataka kojom e se osigurati podloge za
efikasnije praenje ukupnih koristi za drutvo (neposrednih i posrednih) od eksploatacije
mineralnih sirovina. To se ne odnosi samo na zakonsku regulativu iz podruja rudarstva ve i na
podruje statistike i evidentiranja financijskih pokazatelja.
Razlog je to se veina mineralnih sirovina za industrijsku preradu (sirovine za proizvodnju
cementa, karbonatne sirovine za industrijsku preradu, gips, ciglarska glina, keramika i
vatrostalna glina, kreda, kremeni pijesak i jo neke) evidentiraju tek kroz finalni proizvod to
umanjuje njihovu stvarnu vrijednost i ukupni doprinos rastu ukupnog drutvenog bruto
proizvoda gospodarstva u cjelini, rastu zaposlenosti i doprinosu poveanja prihoda dravnog
prorauna. Na taj nain se u industriji mineralnih sirovina za industrijsku preradu ne
evidentiraju:
- ukupni prihod i dobit ostvaren eksploatacijom,
- zaposlenost u toj grani gospodarstva,
- porez na dodanu vrijednost ostvaren kao razlika izmeu ukupnog prihoda i materijalnih
trokova proizvodnje na koje se plaa porez na dodanu vrijednost,
- naknada za eksploataciju mineralnih sirovina,
- utjecaj na druge gospodarske aktivnosti,
- utjecaj na razvoj lokalnih zajednica na podruju kojih se odvija eksploatacija.
Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori trenutano se prate slijedee grupacije udruenja industrije
nemetala i graevnog materijala:
- grupacija cementne industrije,
- grupacija staklarske industrije,
- grupacija keramike industrije,
- grupacija ciglarske i crjepne industrije,
- grupacija proizvodnje tehniko-graevnog kamena,
- grupacija proizvodnje arhitektonsko-graevnog kamena,
- grupacija proizvodnje betona i betonskih prefabrikata,
- grupacija proizvodnje abrazivnih sredstava,
- grupacija proizvodnje vapna.
Iz popisa grupacija vidljivo je da se osim proizvodnje tehniko-graevnog i arhitektonsko-
graevnog kamena druge mineralne sirovine za industrijsku preradu evidentiraju tek kroz finalne
proizvode.

4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA,
AKTIVNOSTI I MJERE ZA PROVEDBU
STRATEGIJE GOSPODARENJA
REPUBLIKE HRVATSKE

4.1. Zakljuak o stanju rudarske djelatnosti u RH i prijedlog mjera poboljanja 4.1-1
4.1. ZAKLJUAK O STANJU RUDARSKE DJELATNOSTI U
REPUBLICI HRVATSKOJ I PRIJEDLOG MJERA
POBOLJANJA

4.1.1. POSTOJEI PRAVNI OKVIRI ZA OBAVLJANJE RUDARSKE
DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

4.1.1.1. Odobrenje istraivanja mineralnih sirovina

Istraivanjem mineralnih sirovina, prema odredbama Zakona o rudarstvu-proieni tekst
(Narodne novine, broj 190/03.), smatraju se radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi
postojanje, poloaj i oblik leita mineralnih sirovina, koliinu i kakvou rezervi mineralnh
sirovina, te uvjete eksploatacije.
Prije izdavanja odobrenja za istraivanje mineralnih sirovina, tijelo dravne uprave nadleno za
poslove rudarstva, kojem je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja, odrava javnu raspravu-
natjeaj, iji je smisao odravanja, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-proieni tekst i
Pravilnika o istraivanju mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 125/98.), pored ostalog i
utvrivanje opravdanosti i mogunosti istraivanja mineralne sirovine u traenom istranom
prostoru, obzirom na gospodarske i prostorne planove upanije, grada/opine na podruju koje je
smjeten traen istrani prostor.

4.1.1.2. Odobrenje eksploatacijskog polja

Temeljem odredbi Zakona o rudarstvu-proieni tekst, osnovu svake rudarske djelatnosti
predstavlja odobreno eksploatacijsko polje mineralne sirovine.
Eksploatacijsko polje je prostor, definiran prostiranjem potvrenih bilannih rezervi mineralne
sirovine, koji je horizontalno na povrini zemlje ogranien ravnim crtama, a prostire se
neogranieno u dubinu zemlje izmeu vertikalnih ravnina poloenih kroz te crte.
Prije izdavanja odobrenja za eksploatacijsko polje, tijelo dravne uprave nadleno za poslove
rudarstva kojemu je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja odrava javnu raspravu-natjeaj,
iji je smisao odravanja, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-proieni tekst i Pravilnika o
eksploataciji mineralnih sirovina (Narodne novine, broj 125/98.), pored ostalog i utvrivanje
opravdanosti i mogunosti eksploatacije mineralne sirovine u traenom eksploatacijskom polju,
obzirom na gospodarske i prostorne planove upanije, grada/opine na podruju kojeg je
smjeteno traeno eksploatacijsko polje.

4.1.1.3. Dodjela rudarske koncesija za izvoenje rudarskih radova

Dodjelom (ishoenjem) rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova eksploatacije
mineralnih sirovina stjee se pravo izvoenja rudarskih radova u cilju gospodarskog koritenja
mineralnih sirovina na odobrenom eksploatacijskom polju.
Dakle, kako je i naprijed navedeno osnovu svake rudarske djelatnosti predstavlja eksploatacijsko
polje, te ukoliko je trgovakom drutvu ili obrtniku odobreno eksploatacijsko polje nedvojbeno
je da se eksploatacija mineralnih sirovina na istom moe obavljati, meutim, prethodno je
potrebno ishoditi rudarsku koncesiju za izvoenje rudarskih radova, a kojom se gospodarskom
subjektu odreuju uvjeti, dinamika i nain eksploatacije mineralne sirovine na odobrenom
eksploatacijskom polju.
Da bi se trgovakom drutvu ili obrtniku u postupku dodjele rudarske koncesije za izvoenje
rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina ista dodijelila, temeljem odrednica Zakona o
rudarstvu potrebno je :
1. Odobrenje za eksploatacijsko polje;
2. Lokacijska dozvola;
3. Rudarski projekt s izjavom o obavljenoj provjeri i prihvaanju projektnih rjeenja;
4. Suglasnosti i miljenja tijela i trgovakih drutava koja su na provedenoj javnoj raspravi
sudjelovala u odreivanju uvjeta odnosno ogranienja uz koja se moe obavljati eksploatacija
a) Vodopravna suglasnost Hrvatskih voda nadlenog vodogospodarskog odjela
b) Rjeenje o suglasnosti od Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog
gospodarstva
c) Druge suglasnosti i ogranienja ako su zahtjevana na javnoj raspravi
5. Dokaz o pravu izvoenja rudarskih radova za nekretnine unutar odobrenog eksploatacijskog
polja i to za razdoblje od najmanje 5 godina.
a) Izvod iz zemljinika s katastarskim zemljovidom na kojem je urisano odobreno
eksploatacijsko polje
b) Ugovor o zakupu, slunosti ili ortakluku za zemljine estice unutar eksploatacijskog
polja.

4.1.2. DEFINIRANJE PROBLEMA U RUDARSKOJ DJELATNOSTI
REPUBLIKE HRVATSKE

Prva skupina problema u rudarskoj djelatnosti Republike Hrvatske, odnose se na eksploatacijska
polja koja su odobrena prije stupanja na snagu odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o rudarstvu iz 2001. godine, budui na tim eksploatacijskim poljima do tada nije bilo potrebe za
dodijelom rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova, poradi uvaavanja injenice da je
na istima izdano odobrenje za izvoenje rudarskih radova.
Naime, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu iz 2001.
godine pojam odobrenje za izvoenje rudarskih radova zamjenio je pojam rudarska koncesija
za izvoenje rudarskih radova, te se s tog aspekta nita bitnoga u rudarstvu nije promijenilo.
Zapravo, u praksi se, javljaju problemi radi toga to se od rudarskih gospodarskih subjekata, koji
su ishodili svu potrebnu dokumentaciju i temeljem vaeih zakonskih propisa do 1991. godine,
stekli pravo eksploatacije mineralne sirovine na cijeloj povrini odobrenog eksploatacijskog
polja bez vremenskog ogranienja eksploatacije (imaju pravomono rjeenje iz 50-tih, 60-tih ili
70-tih godina prolog stoljea), trai da ukoliko npr. ele primjeniti nova tehniko-tehnoloka
rjeenja ili parametre eksploatacije, (tehnika i tehnologija je u meuvremenu znatno
napredovala), moraju prilikom ponovnog ishoenja rudarske koncesije za izvoenje rudarskih
radova osnovom novih provjerenih projektno-tehnikih rjeenja ishoditi i sva potrebna rjeenja,
dozvole, uvjete eksploatacije, suglasnosti i dr. kao da se radi o sasvim novom rudarskom
objektu.
Druga skupina problema je iskljuivo u svezi s odobrenjem novih eksploatacijskih polja (nakon
2001. godine), a javlja se poradi nedovoljne strunosti slubenika (iz podruja rudarstva),
sporosti administracije i poradi birokratskih barijera od strane tijela dravne uprave.
4.1.2.1. Postupak ishoenja lokacijske dozvole

Temeljem odredbe lanka 42. stavka 1. toke 3. Zakona o rudarstvu-proieni tekst (Narodne
novine, br. 190/03.) za dodjelu rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova eksploatacije
mineralnih sirovina, potrebno je priloiti lokacijsku dozvolu za namjeravani zahvat u prostoru, a
to je odreeno i odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br.
76/07.) koje odreuju da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s dokumentima prostornog
ureenja.
Tek po ishoenju lokacijske dozvole moe se izraditi rudarski projekt eksploatacije mineralne
sirovine (temeljem kojeg se dodjeljuje rudarska koncesija za izvoenje rudarskih radova), budui
rudarski projekt eksploatacije mineralne sirovine mora uvaavati uvjete iz lokacijske dozvole.
Budui je osnov rudarske djelatnosti odobreno eksploatacijsko polje, nije jasno, zato postupak
ishoenja lokacijske dozvole nepotrebno dugo traje (sam postupak provjere Studije utjecaja
rudarskog zahvata na okoli, a to je uvjet za izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje 6
mjeseci). Smatramo da, ukoliko se na javnoj raspravi utvrdi da se na traenom eksploatacijskom
polju moe obavljati eksploatacija mineralnih sirovina onda postupak ishoenja lokacijske
dozvole mora biti samo tehniko pitanje.

Prijedlog rjeenja problema:
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva ili uredi lokane (podrune)
samouprave, koji su nadleni za donoenje dokumenata prostornog ureenja moraju odrediti
kompetetnu osobu za sudjelovanje na javnim raspravama-natjeajima prilikom postupaka
odobrenja eksploatacijskih polja i istranih prostora mineralnih sirovina.
Bez suglasnosti Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva ili ureda lokalne
(podrune) samouprave, koji su nadleni za donoenje dokumenata prostornog ureenja, traeno
odobrenje za eksploatacijsko polje ili odobrenje istraivanja u istranom prostoru ne moe biti
izdano.
Studija utjecaja rudarskog zahvata na okoli mora biti izraena temeljem Idejnog rudarskog
projekta, kojeg treba izraditi-nositi Odgovorni projektant rudarske struke, a isti treba biti uraen
osnovom prostiranja potvrene koliine i kakvoe rezervi mineralne sirovine unutar odobrenog
eksploatacijskog polja.
Dakle ukoliko se prihvati injenica da je osnova svake rudarske djelatnosti eksploatacijsko polje
koje mora biti odobreno sukladno odrednicama Zakona o rudarstvu-proieni tekst i sukladno
dokumentima kojima se ureuje prostorno ureenje i zatita okolia, ishoenje svih drugih
dokumenata potrebnih za eksploataciju mineralnih sirovina postat e tehniko pitanje.

4.1.2.2. Status istranih prostora u dokumentima prostornog ureenje

Istraivanje mineralnih sirovina kojima je svrha utvrditi postojanje, poloaj i oblik leita
mineralnih sirovina, koliinu i kakvou rezervi mineralnh sirovina, te uvjete eksploatacije, nije
samo sebi svrha, ve se istraivanje mineralnih sirovina obavlja poradi mogue eksploatacije
mineralnih sirovina, te nije jasna praksa tijela nadlenih za donoenje dokumenata prostornog
ureenja da se u dokumentima prostornog ureenja uvrsti odobreni istrani prostor, bez
mogunosti da se uvrteni istrani prostor u dokumentu prostornog ureenja prikae kao
eksploatacijsko polje.
Naime, temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-proueni tekst i Pravilnika o istraivanju
mineralnih sirovina, odobrenje istraivanja mineralnih sirovina u odobrenom istranom prostoru
je privremena kategorija s odreenim rokom trajanja (najvie tri, odnosno pet godine), a nakon
toga ukoliko se utvrdi koliina i kakvoa rezervi mineralnih sirovina na predmetnom prostoru
pokree se postupak za odobrenje eksploatacijskog polja.

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva i uredi lokalne (podrune)
samouprave, koji su nadleni za donoenje dokumenata prostornog ureenja u dokumentima
prostornog ureenja trebaju naznaiti samo prostor na kojem je mogua eksploatacija mineralnih
sirovina, budui odreivanje prostora za istraivanje mineralnih sirovina, na kojem nije mogua
eksploatacija mineralnih sirovina, nema smisla.
Za odobrene istrane prostore koji su prikazani u dokumentima prostornog ureenja mora se
ostaviti mogunost da se u dokumentima prostornog ureenja preimenuju u eksploatacijska
polja.

4.1.2.3. Status rudarskih objekata (eksploatacijskih polja) na kojima nije dodjeljena
rudarska koncesija za izvoenje rudarskih radova

Praksa tijela nadlenih za donoenje dokumenata prostornog ureenja je da se u dokumente
prostornog ureenja mogu uvrstiti samo eksploatacijska polja za koja je dodjeljena rudarska
koncesija za izvoenje rudarskih radova.
Naime, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu iz 2001.
godine pojam odobrenje za izvoenje rudarskih radova zamjenio je pojam rudarska koncesija
za izvoenje rudarskih radova, te rudarski gospodarski subjekti nisu niti mogli imati rudarsku
koncesiju za izvoenje rudarskih radova do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o rudarstvu iz 2001. godine.
Ovakvim pristupom se:
- uskrauje steeno pravo gospodarskim subjektima na eksploataciju mineralnih sirovina
na odobrenim eksploatacijskim poljima, koji su sukladno ranijim propisima ishodili,
pravo eksploatacije mineralne sirovine, odobrenje za izvoenje rudarskih radova (sada
rudarska koncesija za izvoenje rudarskih radova);
- cementira postojee stanje

Smatramo potrebnim da se eksploatacijska polja na kojima je odobrena eksploatacija mineralne
sirovine, odobreno izvoenje rudarskih radova, po statusu u dokumentima prostornog ureenja
izjednae s eksploatacijskim poljima na kojima je dodjeljena rudarska koncesija za izvoenje
rudarskih radova, a kriterij za uvrtavanje novih eksploatacijskih polja ne smije biti dodjeljena ili
ne dodjeljena rudarska koncesija za izvoenje rudarskih radova, nego odobreno eksploatacijsko
polje mineralne sirovine.

4.1.2.4. Postupak rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa za zemljine estice u dravnom
vlasnitvu, unutar odobrenog eksploatacijskog polja

Postupak rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa, na zemljinim esticama u vlasnitvu Republike
Hrvatske, koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja, u nadlenosti je Sredinjeg
dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom.
Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom u suradnji s Dravnim odvjetnitvom
postupak rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa, na zemljinim esticama u dravnom vlasnitvu,
koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja obavlja temeljem Odluka koje je donijela
Vlada Republike Hrvatske i to: Odluke o kriterijima za raspolaganje umama i/ili umskim
zemljitem u vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, klasa:
946-01/05-02/01; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine i Uredbe o postupku i
mjerilima za osnivanje prava slunosti na umi i/ili umskom zemljitu u vlasnitvu Republike
Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, klasa: 946-01/07-02/03; ur.broj: 5030116-
07-1; od 18. prosinca 2007. godine, te Odluke o kriterijim za raspolaganje poljoprivrednim
zemljitem u vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina klasa:
320-02/05-01/02; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine.
Osnovom provedenog postupka po Sredinjem dravnom uredu za upravljanje dravnom
imovinom, Povjerenstvo za imovinu Vlade Republike Hrvatske odluuje o mogunosti sklapanja
ugovora s rudarskim gospodarskim subjektom za slunost/zakup zemljinih estica u vlasnitvu
Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina.
Smatramo da postupak rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, na zemljinim esticama u
vlasnitvu Republike Hrvatske, koje se nalaze unutar odobrenog eksploatacijskog polja
nepotrebno dugo traje.

Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, na zemljinim esticama u dravnom vlasnitvu, koje se
nalaze unutar, temeljem vaeeg zakonodavstva odobrenog eksploatacijskog polja, za zahvate u
prostoru za koje je ishoena lokacijska dozvola, je pravno pitanje i treba ga promptno rjeavati.
Smatramo da ve u postupku istraivanja mineralnih sirovina, a takoer u postupku odobrenja
eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, vlasnicima zemljinih estica na kojima se trai
odobrenje istraivanja, odnosno odobrenja eksploatacijskog polja, treba osigurati poloaj stranke
u postupku. Budui je osnova svake rudarske djelatnosti odobreno eksploatacijsko polje
mineralne sirovine, u odobrenju za eksploatacijsko polje mineralnih sirovina potrebno je
identificirati zemljine estice na kojima se odobrava eksploatacijsko polje (katastarske i
zemljinoknjine oznake), te predmetno dobrenje dostaviti nadlenom uredu za katastar radi
evidentiranja eksploatacijskog polja u katastarskom operatu. U cilju racionalizacije i
optimalizacije postupka rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljinim esticama u
vlasnitvu Republike Hrvatske, tijela dravne uprave nadlena za poslove rudarstva, trebaju o
podnesenom zahtjevu za izdavanje odobrenja za eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, prije
raspisivanja javnog natjeaja, u primjerenom roku obavijestiti tijelo nadleno za upravljanje
dravnom imovinom.

4.1.2.5. Izraun naknade za protupravno iskopanu mineralnu sirovinu

Tokom V. Odluke o kriterijima za raspolaganje umama i/ili umskim zemljitem u vlasnitvu
Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina, klasa: 946-01/05-02/01; ur.broj:
5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine i Odluke o kriterijima za raspolaganje
poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih
sirovina, klasa: 320-02/05-01/02; ur.broj: 5030116-05-2; od 07. travnja 2005. godine odreeno je
da se naknada trne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine, poradi trokova
primarne eksploatacije moe umanjiti do 50 % stvarne naknade koju gospodarski subjekt mora
platiti poradi nelegalne eksploatacije mineralne sirovine.
U praksi, trgovakom drutvu ili obrtniku naknadu za protupravnu eksploataciju mineralnih
sirovina umanjuje se do 50% stvarne naknade, ne uzimajui dosljedno u obzir tehno-ekonomske
pokazatelje iz provjerenog Elaborata o rezervama mineralnih sirovina, kao niti razloge i
okolnosti radi kojih je trgovako drutvo ili obrtnik protupravno eksploatiralo mineralnu
sirovinu.

Za gospodarske subjekti koji imaju odobreno eksploatacijsko polje i uinili su sve da ishode
potrebna odobrenja, te su voljni rudarsku djelatnost obavljati na legalan nain iznos naknade
trne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine treba umanjiti za stvarni iznos
trokova eksploatacije koji su nastali protupravnom eksploatacijom. Izraun vrijednosti
mineralne sirovine, kao i trokova eksploatacije mora obavljati kvalificirana struna osoba
temeljem potvrenog Elaborata o rezervama mineralnih sirovina.
Za gospodarske subjekte koji nisu nikad ni pokuali ishoditi odobrenje za eksploatacijsko polje
ne treba niti malo umanjivati naknadu trne vrijednosti protupravno iskopane mineralne sirovine.

4.1.2.6. Izraun naknade za slunost na zemljitu u dravnom vlasnitvu od strane
trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o. Zagreb

Prema dosadanjoj praksi za zemljine estice unutar odobrenog eksploatacijskog polja, a koje su
u dravnom vlasnitvu, trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o. Zagreb za potrebe Ministarstva
regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva izraunava naknadu za ume i/ili umsko
zemljite prema odredbama Zakona o umama, a to je oit primjer sukoba interesa, budui je
trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o. Zagreb gospodarski subjekt kojemu je odobren najvei
broj eksploatacijskih polja u Republici Hravatskoj.
Izrauni za slunost na zemljitu u dravnom vlasnitvu od strane trgovakog drutva Hrvatske
ume d.o.o. Zagreb su neopravdano visoki, budui se izrauni rade kao da se opekorisna
funkcija uma (umskog zemljita) trajno unitava, a ne uvaava injenica da je nositelj
odobrenja eksploatacijskog polja duan rekultivirati eksploatacijom devastirano zemljite,
sukladno postavljenim uvjetima trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o. Zagreb.

Izraun trokova naknade za slunost na zemljitu u dravnom vlasnitvu mora obavljati
kvalificirana, struna i neovisna osoba (sudski vjetak).

4.1.2.7. Vremenski rok odobravanja slunosti na zemljitu u dravnom vlasnitvu

Slunost na zemljitu u dravnom vlasnitvu koje se daje u svrhu eksploatacije mineralnih
sirovina, temeljem odredbi Odluke o kriterijima za raspolaganje umama i/ili umskim
zemljitem u vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i Odluke o
kriterijima za raspolaganje poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu
eksploatacije mineralnih sirovina bila je odreena na rok od 5 godina.
Kako je s osnova rudarske djelatnosti rok od 5 godina prekratak, budui je rudarstvo specifina
gospodarska grana u kojoj se moraju raditi programi istraivanja i eksploatacije mineralne
sirovine za znatno dui vremenski period, na uporno traenje Ministarstva gospodartsva, rada i
poduzetnitva u Uredbi o postupku i mjerilima za osnivanje prava slunosti na umi i/ili
umskom zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina
odreeno je da se osnivanje prava slunosti sklapa na vremenski rok do 10 godina, s
mogunou produenja.


4.1.2.8. Naknada za eksploataciju mineralne sirovine

Temeljem lanka 11. stavka 5. Zakona o rudarstvu proieni tekst zakonodavac je ovlastio
Vladu Republike Hravatske da odreuje visinu naknade u skladu s odredbom stavka 2. istog
lanka, osnovom ega je i doneena Odluka o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina
(Narodne novine, broj 101/04.).
Temeljem Odluke o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina, visina naknade za
eksploataciju mineralnih sirovina, je premala i iznosi 2,6 % ukupnog prihoda ostvarenog
njihovom prodajom, a pripada jedinicama lokalne smouprave na ijem podruju se eksploatira
mineralna sirovina.
Republika Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno lanstvo u Europskoj uniji i nalazi se
na drtvenoj i gospodarskoj prekretnici. To pretpostavlja uspostavljanje otvorenog konkurentnog
trinog gospodarstva. Jedan od zadataka u pregovorima za EU je dovretak privatizacije onog
dijela dravnog vlasnitva koji se u ureenim i efikasnim trinim gospodarstvima nalazi u
privatnom vlasnitvu i to iskljuivo zbog vee efikasnosti i konkurentnosti gospodarstva i
poveanja standarda. Privatizacija nije sama sebi svrha ve efikasnija uporaba uvijek ogranienih
resursa. Drugi vaan zadatak je usklaivanje zakonske regulative sa zakonskim aktima vaeim
u EU. U kontekstu prihvaanja obveza koje proizlaze iz lanstva u EU posebnu panju treba
posvetiti problemu rudnog blaga, zemljita i nekretnina.
O tome govori i Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i vijea prema kojoj postupci
izdavanaja odobrenja za istraivanje i proizvodnju ugljikovodika trebaju biti dostupni svim
poslovnim subjektima u dravama lanicama koji posjeduju potrebne mogunosti za obavljanje
tih radova. Drave lanice pridravaju pravo da odrede podruja unutar svojeg teritorija koja e
biti dostupna istraivanju eksploataciji ugljikovodika i objaviti ga u Slubenom listu EU. Podaci
moraju sadravati vrstu odobrenja, geografsko podruje ili podruje za koja se dijelom ili u
cijelosti mogu podnijeti prijave. Drave lanice svake godine podnose izvjee o geografskim
podrujima koja su otvorena za istraivanje i eksploataciju, izdanim odobrenjima, poslovnim
subjktima koji su nositelji odobrenja i njihovom sastavu te procijenjenim rezervama sadranim
na njezinom teritoriju. Svaka lanica EU ima pravo ograniavanja pristupa podrujima koja su
otvorena za istraivanje ili pravo prvenstva pri natjecanju pri podnoenje prijava za odobrenje na
pojedinim istranim podrujima ako je to opravdano javnim interesima lanice. Jedna od mjera
je nametanje financijskih doprinosa, i detaljni ugovori o doprinosima. To pretpostavlja i
definiranje veliine naknade za eksploataciju mineralnih sirovina.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva jo od 2001. godine predlae da se naknada za
eksploataciju mineralnih sirovina korigira, sa sadanjih jedinstvenih 2,6 %, povea na
promjenjivi iznos, prema vrsti mineralne sirovine, od ega bi jedna treina sredstava ostajala
opini/gradu na ijem podruju se eksploatira mineralna sirovina, jedna treina upaniji na ijem
podruju se eksploatira mineralna sirovina, a jedna treina bi pripadala dravnom proraunu
Republike Hrvatske.

4.1.2.9. Pojedina odobrena eksploatacijska polja neopravdano zauzimaju preveliku
povrinu

Praksa Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva u posljednih desetak godina je da se
povrina novotraenih eksploatacijskih polja odreuje temeljem prostiranja potvrenih koliina i
kakvoe bilannih rezervi mineralne sirovine, meutim svjesni smo da pojedina odobrena
eksploatacijska polja (uglavnom odobrena prija 1991. godine) neopravdano zauzimaju preveliku
povrinu.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva ne moe smanjivati ranije odobrena
eksploatacijska polja, budui se radi o steenim pravima.

U novi Rudarski zakon (koji e se izraditi nakon usvajanja Strategije gospodarenja mineralnim
sirovinama Republike Hrvatske) treba usvojiti odredbu prema kojoj e rudarski gospodarski
subjekti plaati i naknadu koja e biti srazmjerna povrini odobrenog eksploatacijskog polja,
ime e se rudarski gospodarski subjekti motivirati da sami zahtjevaju smanjenje povrine
eksploatacijskog polja koja im nije potrebna.

4.1.2.10. Nestrunost slubenika u uredima dravne uprave u jedinicama podrune
(regionalne) samouprave nadlenim za poslove rudarstva

Temeljem odrednica Zakona o rudarstvu-proieni tekst odobrenje istraivanja tehniko-
graevnog kamena, graevnog pijeska i ljunka te ciglarske gline, eksploatacijsko polje
tehniko-graevnog kamena graevnog pijeska i ljunka te ciglarske gline i rudarsku koncesiju
za izvoenje rudarskih radova eksploatacije tehniko-graevnog kamena graevnog pijeska i
ljunka, te ciglarske gline dodjeljuje ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne)
samouprave nadlean za poslove rudarstva.
Poradi malog broja upravnih postupaka iz podruja rudarstva u jedinicama podrune (regionalne)
samouprave, upravne postupke iz podruja rudarstva obavljaju slubenici iji je osnovni posao
vezan uz drugu gospodarsku djelatnost (ekonomija, poljoprivreda, turizam...), te su i
osposobljeni za obavljanje svoje osnovne djelatnosti (ekonomist, agronom...), meutim nisu
struni i nemaju potrebno znanje za kvalitetno rjeavanje postupaka iz podruja rudarstva.
Posljedica naprijed navedenog je da se najvei broj tubi iz podruja rudarstva, koje se podnesu
sudovima u Republici Hrvatskoj, temeljno odnose na rjeenja koja su donesena od strane ureda
dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave nadlenih za poslove rudarstva.

Rjeavanje postupaka iz podruja rudarstva koji se odnose na tehniko-graevni kamen,
graevni pijesak i ljunak te ciglarsku glinu, poradi njihovog malog broja, treba dati u nadlenost
sredinjem tijelu dravne uprave - ministarstvu, budui nema gospodarskog opravdanja za
upoljavanje osposobljenih i strunih djelatnika rudarske struke u urede dravne uprave u
jedinicama podrune (regionalne) samouprave.
4.2. Prilagodba postojeih i donoenje novih zakonskih i podzakonskih propisa 4.2-1
4.2. PRILAGODBA POSTOJEIH I DONOENJE NOVIH
ZAKONSKIH I PODZAKONSKIH PROPISA

Istraivanje, eksploatacija i transport mineralnih sirovina, osobito ugljikovodika, spadaju meu
visoko ekoloki intenzivne djelatnosti. S obzirom na globalne ekoloke standarde, koji su po
samoj prirodi djelatnosti prvenstveno nametnuti naftnoj industriji, kao jednom od potencijalno
najveih oneiivaa okolia, istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina (posebice
energetskih) potrebno je zasnivati na usklaenosti s postavljenim zahtjevima za zatitom i
ouvanjem ovjekovog zdravlja i okolia.
U skladu s time u Republici Hrvatskoj potrebno je razviti tehnoloke, institucionalne i zakonske
okvire koji e omoguiti i regulirati usklaivanje istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina
s meunarodnim propisima o zatiti okolia.

4.2.1. SMJERNICE ZA POSTIZANJE ODRIVE I EKOLOKI PRIHVATLJIVE
EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

U cilju postizanja odrive i ekoloki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina potrebno je:
Sustavno optimiranje tehnolokih i tehnikih rjeenja za zatitu okolia u procesima
istraivanja, eksploatacije i transporta mineralnih sirovina.
Smanjenje emisija staklenikih plinova, prvenstveno ugljinog dioksida i metana koji
se od svih staklenikih plinova u najveoj mjeri pojavljuju prilikom eksploatacije (i
izgaranja) ugljikovodika.
Razvoj tehnolokih rjeenja i pravne regulative za smanjenje utjecaja eksploatacije
mineralnih sirovina na okoli (postizanje uvjeta za primjenu mehanizama Kyoto
protokola, razvoj povoljnog ekonomskog okruenja uz prilagodbu fiskalnog sustava).
Saniranje i rekultivacija prostora nakon eksploatacije mineralnih sirovina s posebnim
osvrtom na tlo, te povrinske i podzemne vode i uspostava novih stanita nakon
degradacije postojeih stanita gdjegod je to mogue.
Sakupljanje i zbrinjavanje tehnolokog otpada nastalog u procesu istraivanja i
eksploatacije u skladu s naelima zatite okolia.
Pridravanje propisima definirane zatite mora i priobalnog prostora tijekom
eksploatacije mineralnih sirovina u Jadranskom akvatoriju.
Razvoj sustavnog praenja stanja okolia (ekoloki monitoring) uz razvoj
organizacijske, informatizacijske i institucionalne infrastrukture u skladu s
meunarodnim normama i standardima.
Obvezno dostavljanje prikupljnih podataka ekolokog monitoringa u Informacijski
sustav zatite okolia (ISZO), koji vodi i odrava Agencija za zatitu okolia (u skladu
s odredbama lanak 53., 120. i 128. Zakona o zatiti okolia).
Kontinuirano izvjeivanje javnosti o rezultatima sustavnog praenja stanja okolia.
Razvoj korporativne drutvene odgovornosti s obzirom na zatitu okolia.
Strateko planiranje u djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na naelu odrivog
razvoja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uz razmatranje imbenika zatite
okolia i implementaciju globalnih ekolokih standarda.

4.2. Prilagodba postojeih i donoenje novih zakonskih i podzakonskih propisa

4.2-2
Stvaranje zakonskih okvira za provoenje odrive i ekoloki prihvatljive eksploatacije
mineralnih sirovina uz implementaciju meunarodnih obveza Republike Hrvatske.
Poticanje znanstvenih istraivanja i tehnolokog razvitka u svrhu ostvarenja ciljeva
postavljenih Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske.

4.2.2. PRILAGODBA ZAKONSKIH OKVIRA U SVEZI EKSPLOATACIJE
MINERALNIH SIROVINA

Veliki broj malih trgovakih drutava i obrtnika, te njihova nedovoljna strukovna povezanost
onemoguava vei utjecaj struke pri donoenju ili prilagodbi zakona kojima se regulira
istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina.
Jedino veliko trgovako drutvo INA-Industrija nafte d.d. odnosno u njezinom segmentu
djelatnosti istraivanja i eksploatacije nafte, plina i geotermalne vode SD Naftaplinu, kao
jedinome gospodarskom subjektu u RH koji se bavi istraivanjem i eksploatacije energetskih
mineralnih sirovina, sustavno se prate zakonske promjene i nastoje prilagoditi poslovanje tim
promjenama. Vrijedno je napomenuti da shodno prihvaenim zakonima, pravilnicima i
uredbama vezanim za zatitu okolia, razraen je i postupak i slijed naputanja rudarskih
objekata i postrojenja kao i odgovornost sudionika u tom postupku. On predstavlja dokument
pod nazivom Postupak naputanja rudarskih objekata i postrojenja u SD Naftaplin kojim su
definirani:
- naela zatite okolia, zdravlja ljudi i imovine prilikom otvaranja i rada svakog rudarskog
zahvata,
- zatita okolia prestankom rada rudarskih objekata ili postrojenja,
- ispunjavanje svih zakonskih obveza vezanih za zatitu okolia i
- plaanje naknada prema zakonskim obvezama, (vlasnici, lokalna zajednica/drutvo).

4.2.2.1. Prijedlog novog naina razvrstavanja mineralnih sirovina

Dosadanja podjela mineralnih sirovina na skupine izraena je za potrebe bive drave i
prilagoena je ondanjim potrebama. S obzirom na specifinosti eksploatacije predlae se
podjela koja posebno tretira nemetalne mineralne sirovine i energetske mineralne sirovine koje
ine okosnicu mineralnog bogatstva Republike Hrvatske.
Na osnovi obavljene inventarizacije kao i potencijala mineralnih sirovina i prilagodbe potrebama
Republike Hrvatske predlae se podjela mineralnih sirovina na:

1. ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE:
1.1. Fosilne gorive tvari:
- ugljen (treset, lignit, smei ugljen, kameni ugljen),
- ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak),
- asfalt i uljni kriljavci
1.2. Radioaktivne rude
1.3. Mineralne i geotermalne vode.

2. MINERALNE SIROVINE ZA INDUSTRIJSKU PRERADBU:
grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak,
porculanska, keramika i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za
proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku
preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i
solnih voda, brom, jod, peloidi.

3. MINERALNE SIROVINE ZA PROIZVODNJU GRAEVNOG MATERIJALA:
tehniko-graevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac),
graevni pijesak i ljunak, ciglarska glina.

4. ARHITEKTONSKO-GRAEVNI KAMEN

5. MINERALNE SIROVINE KOVINA:
boksit, iva, zlato u naplavinama, eljezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.

4.2.2.2. Meunarodne obveze Republike Hrvatske iz podruja zatite okolia

Republika Hrvatska potpisnica je niza meunarodnih obveza iz podruja zatite okolia koji
podrazumijevaju prilagoavanje otvaranja i rada svih gospodarskih zahvata tim obvezama. To
znai da ih je potrebno uklopiti i u nacionalnu zakonsku regulativu. Neke od meunarodnih
obveza su:
Konvencija o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica, (Espoo 1991.),
objavljena je u Narodnim novinama Meunarodni ugovori (dalje u tekstu) NN
MU br. 6/96., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 10. rujna 1997.
godine.
Protokol o stratekoj procjeni okolia, (Kijev 2003.), Republika Hrvatska potpisala je
Protokol 2003. godine.
Konvencija o prekograninim uincima industrijskih akcidenata, (Helsinki 1992.),
objavljena je u NN-MU 7/99., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 19.
travnja 2000. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 10/01.
Konvencija o europskim krajobrazima, (Firenca 2000.), objavljena je u NN-MU br.
12/02., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. oujka 2004. godine, a
taj je datum objavljen u NN-MU br. 11/04.
Konvencija o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu
pravosuu u pitanjima okolia, (Aarhus 1998.), Republika Hrvatska potpisala je
Konvenciju 1998. godine.
Protokol o registrima isputanja i prijenosa oneiavanja, (Kijev 2003.), Republika
Hrvatska potpisala je Protokol 2003. godine.
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime, (Rio de Janairo 1992.),
objavljena je u NN-MU br. 2/96., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku
7. srpnja 1996. godine.
Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, (Kyoto
1999.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1999. godine.
Konvencija o prekograninom oneienju zraka na velikim udaljenostima, (Geneva
1979.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije
od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.
Protokol uz Konvenciju o prekograninom oneienju zraka na velikim udaljenostima
iz 1979. godine o dugoronom financiranju Programa suradnje za praenje i procjenu
prekograninog prijenosa oneiujui tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi

4.2. Prilagodba postojeih i donoenje novih zakonskih i podzakonskih propisa

4.2-4
(EMEP), (Geneva 1984.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska
stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.
Protokol uz Konvenciju o prekograninom oneienju zraka na velikim udaljenostima
iz 1979. godine o daljnjem smanjenju emisija sumpora, (Oslo 1994.), objavljen je u
NN-MU br. 17/98. i ispravak 3/99., stupio je na snagu u odnosu na Republiku
Hrvatsku 27. travnja 1999. godine.
Protokol o postojanim organskim oneiavalima uz Konvenciju o prekograninom
oneienju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. godine, (Aarhus 1998.),
Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1998. godine.
Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o
prekograninom oneienju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. godine,
(Goeteborg 1999.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1999. godine.
Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa, (Be 1985.), na temelju notifikacije o
sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-
MU br. 12/93.
Montrealski protokol o tvarima koje oteuju ozonski omota, (Montreal 1987.), na
temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8.
listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.
Dopuna Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota, (London
1990.), objavljena je u NN-MU br. 11/93., stupila je na snagu u odnosu na Republiku
Hrvatsku 13. sijenja 1994. godine.
Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota (Copenhagen
Hrvatsku 12. svibnja 1996. godine.
Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota (Montreal
1997.), objavljena je u NN-MU br. 10/00 stupila je na snagu u odnosu na Republiku
Hrvatsku 7. prosinca 2000. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 14/00.
Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota (Peking
Hrvatsku 24. srpnja 2004. godine.
Stockholmska Konvencija o postojanim organskim oneiavalima (Stockholm 2001.),
Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju 2001. godine.
Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od oneiavanja (Barcelona 1976.), na
temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8.
listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.
Protokol o sprjeavanju oneiavanja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i
drugih tvari s brodova iz zrakoplova, (Barcelona 1976.), na temelju notifikacije o
sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. godine NN-
MU br. 12/93.
Izmjena Konvencije o zatiti Sredozemnog mora od oneiavanja (Barcelona 1995.),
objavljena je u NN-MU br. 17/98., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku
9. srpnja 2004. godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 11/04.
Izmjena Protokola o sprjeavanju oneienja Sredozemnog mora potapanjem
otpadnih i drugih tvari s brodova iz zrakoplova ili spaljivanjem na moru (Barcelona
1995.), objavljena je u NN-MU br. 17/98.
Protokol o suradnji u sprjeavanju oneiavanja s brodova i, u sluajevima opasnosti,
u suzbijanju oneiavanja Sredozemnog mora (Malta 2002.), objavljen je u NN-MU
br. 12/03., stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 17. oujka 2004.
godine, a taj je datum objavljen u NN-MU br. 4/04.
Protokol o posebno zatienim podrujima i biolokoj raznolikosti u Sredozemlju,
(Barcelona, 1994. i Monako 1995.), objavljen je u NN-MU br. 11/01. stupio je na
snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 12. svibnja 2002. godine, a taj je datum
objavljen u NN-MU br. 11/04.
Protokol o zatiti Sredozemnog mora od oneienja kopnenim izvorima (Atena
1980.), na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Protokola od
8. listopada 1991. godine NN-MU br. 12/93.
Protokol o zatiti Sredozemnog mora od oneienja kopnenim izvorima i
aktivnostima (Sirakuza 1996.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol.
Protokol o zatiti Sredozemnog mora od oneienja uslijed istraivanja i
iskoritavanja epikontinentskog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja (Madrid
1994.), Republika Hrvatska potpisala je Protokol.
Konvencija o nadzoru preko graninog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju
(Basel 1992.), objavljena je u NN-MU br 3/94, stupila je na snagu u odnosu na
Republiku Hrvatsku: 9. svibnja 2000. godine.
Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogoenim
jakim suama i/ili dezertifikacijom, osobito u Africi (NN-MU br.11/00., NN-MU
br.14/00.).
Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bern 1979.),
objavljena je u NN-MU br. 6/00., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku:
1. studenog 2000. godine.
Konvencija Ujedinjenih naroda o biolokoj raznolikosti (Rio de Janerio, 1992.),
objavljena je u NN-MU br. 6/96., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku:
7. listopada 1996. godine.

Usklaivanje eksploatacije mineralnih sirovina s propisima o zatiti okolia podrazumijeva
stvaranje ekonomsko-financijskih, organizacijskih, institucionalnih i infrastrukturnih temelja za
provoenje zatite okolia.
Nadalje, potrebna je implementacija novih tehnikih i tehnolokih rjeenja za poveanje
efikasnosti u procesima eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.
Poticanje znanstvenih istraivanja na podruju zatite okolia u rudarstvu i naftno-rudarskoj
djelatnosti omoguit e praenje suvremenih svjetskih zbivanja i laku prilagodbu postojee
eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj.
4.3. Izrada strunih podloga za uklapanje rudarskih radova u prostorne planove i okoli 4.3-1
4.3. IZRADBA STRUNIH PODLOGA ZA UKLAPANJE
RUDARSKIH RADOVA U PROSTORNE PLANOVE I OKOLI

U prostornim planovima upanija lokacije za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina
odredit e se na osnovi strune podloge, tj. rudarsko-geoloke studije. Nakon donoenja strune
podloge mogue lokacije e se unijeti u prostorne planove ureenja opina/gradova (PPUO/G).
Osim lokacija za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, prostornim planovima upanije
odredit e se potencijalna podruja za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina.
Meutim, rudarsko-geoloka studija predstavlja samo djelomino osnovu za odreivanje lokacija
za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, kako postojeih tako i buduih.
Da bi se stekla cjelovitija slika za odabir lokacija za istaivanje i eksploataciju mineralnih
sirovina nuno je napraviti potpunija istraivanja o utjecaju tehnolokih rjeenja na okoli kao i
zone eksploatacije mineralnih sirovina.
Predlae se izradba slijedeih strunih podloga:
1. Rudarsko-geoloka studija, za podruje svih upanija
2. Studija o utjecaju rudarske tehnologije na okoli, za podruje cijele drave
3. Plan podjele podruja upanija/gradova/opina na zone eksploatacije

4.3.1. IZRADBA RUDARSKO-GEOLOKE STUDIJE

U rudarsko-geolokoj studiji, izmeu ostalog, potrebno je ugraditi sljedee osnovne sadraje:
- kartografski prikaz, s analitikim podacima i tumaem, raspodjele mineralnih sirovina
na prostoru upanije (geoloka karta upanije, mjerilo do 1:200 000),
- utvrivanje potencijala mineralnih sirovina, prema prirodnim, tehnolokim i trinim
uvjetima,
- kartografski prikaz, s analitikim podacima i tumaem, svih postojeih istranih
prostora i eksploatacijskih polja, aktivnih i neaktivnih (topografska karta upanije,
mjerilo do 1:200 000),
- kartografski prikaz, s analitikim podacima i tumaem, svih nesaniranih, nelegalnih
lokacija na kojima se u prolosti bespravno izvodila eksploatacija mineralnih sirovina
(topografska karta upanije, mjerilo do 1:200 000).
Napomena: Potrebno odrediti-propisati sadraj rudarsko-geoloke studije kako bi se ista izradila
jednoobrazno za sve upanije.

4.3.2. IZRADBA TIPSKIH MJERA O UTJECAJU RUDARSKE
TEHNOLOGIJE NA OKOLI

Prema prostornim planovima opina/gradova/upanija utvreni su kriteriji za odreivanje
lokacija za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina.
No, utvreni kriteriji su odreeni jednostrano, ne uzimajui u obzir tehnoloke kriterije.
Mineralne sirovine koje se prostiru na dravnom teritoriju Republike Hrvatske imaju razliita
fiziko-mehanika i kemijska svojstva te je posljedino i tehnologija eksploatacije razliita.
Odreena tehnoloka rjeenja za sobom povlae kriterije koje bi svakako trebalo odrediti
egzaktnim istraivanjem.
Stoga se predlae da se za svaku specifinu tehnologiju obavi istraivanje kriterija za prostor
cijele drave. Time bi se tono utvrdili popratni utjecaji eksploatacije mineralnih sirovina, s

4.3. Izrada strunih podloga za uklapanje rudarskih radova u prostorne planove i okoli

4.3-2
graninim vrijednostima, te bi se dobiveni podaci mogli koristiti za odreivanje zona
eksploatacije u prostornim planovima upanije/opine/grada.
Takoer, dobiveni podaci bi se koristiti i kao podloga pri izradbi studija utjecaja povrinskih
kopova na okoli ime bi se izbjegla razliita, proizvoljna tumaenja i aroliki zahtjevi od strane
povjerenstava za provjeru studija i nadlenih tjela za prostorno planiranje i zatitu okolia.
U tipskim mjerama o utjecaju rudarske tehnologije na okoli potrebno je utvrditi:
- utjecaj tehnologije minerskih radova na okoli (kriteriji: brzina oscilacije seizmikih
valova, odbacivanje komada stijene, praina, buka, zrani udar),
- utjecaj rada dizel-strojeva na okoli (kriteriji: praina, buka, emisija ispunih plinova,
oneienje povrinskih i podzemnih voda),
- utjecaj rada postrojenja za oplemenjivanje na okoli (kriteriji: praina, buka, oneienje
povrinskih i podzemnih voda),
- utjecaj rada strojeva i opreme za dobivanje arhitektonsko-graevnog kamena na okoli
(kriteriji: oneienje povrinskih i podzemnih voda),
- utjecaj rudarske tehnologije na svekoliki okoli (zrak, voda, tlo, bioloka i krajobrazna
raznolikost),
- utjecaj rudarske tehnologije na zatiene prirodne vrijednosti i na ekoloku mreu.
Napomena: U postojeim pravnim okvirima ne postoji akt koji u potpunosti definira utjecaj rudarske
tehnologije na okoli. Postoje pojedini propisi koji djelomino tretiraju dotinu problematiku. Razlog
tomu je upravo nepostojanje egzaktnih podataka. Stoga je nuna izradba pravnog propisa koji e se
temeljiti na rezultatima egzaktnih istraivanja.
U tipskim mjerama o utjecaju rudarske tehnologije na okoli ne bi se obraivao utjecaj na krajobraz, ve
bi to bio zasebni predmet izuavanja studije utjecaja svakog rudarskog zahvata (rada) na okoli.
U cilju sveobuhvatnosti nositelj izradbe predmetnih tipskih mjera bi bilo Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetnitva uz suradnju Ministarstva zatite okolia prostornog ureenja i graditeljstva i Agencije za
zatitu okolia.

4.3.3. IZRADBA PLANA PODJELE PODRUJA UPANIJE NA ZONE
EKSPLOATACIJE

Raspored postojeih istranih prostora i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina oslikava
veim dijelom zone intenzivne izgradnje podruja upanija i infrastrukturnih objekata. Meutim,
odreen broj postojeih eksploatacijskih polja nalazi se u ili na kontaktu podruja koja su
definirana kao nepodobna za eksploataciju u prostornim planovima upanija. Takoer, u
zatienim podrujima, svih vrsta, postoje raskopi veih ili manjih dimenzija koji nisu definirani
pravnim okvirom unutar rudarske djelatnosti. Postavlja se logino pitanje: treba li, kako i tko
urediti te prostore?
Neosporno je da su nositelji prava na istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, prema
postojeem pravnom okviru, duni urediti prostor koji koriste tijekom i na kraju eksploatacije
mineralne sirovine. Sporne su lokacije, nastale nelegalnom eksploatacijom u prolosti, unutar
podruja zatienih zona za koje nedostaju sredstva za sanaciju. Obino se radi o lokacijama na
kojima se nalaze atraktivne mineralne sirovine poput tehniko-graevnog i arhitektonsko-
graevnog kamena, te graevnog pijeska i ljunka. Za sanaciju takvih mjesta teko se iznalaze
sredstva, stoga je jedino realno da se utvrdi pravni okvir unutar kojeg bi se definirali uvjeti
minimalnih rudarskih radova koji se trebaju poduzeti u cilju ureenja sporne lokacije.
Zbog raznih ogranienja onemoguena je eksploatacija mineralnih sirovina za graditeljstvo u
podruju urbanih zona, pa se opskrba potrebnim sirovinama izvodi s udaljenijih lokacija to
viestruko poskupljuje cijenu izgradnje objekata. Kada se radi o intezivnoj izgradnji problem
opskrbe bi se mogao rijeiti eksploatacijom jednog od najbliih leita mineralnih sirovina u
ogranienom vremenskom roku. Za izuzetne situacije moraju postojati kompromisna rjeenja.
Moe se zakljuno istaknuti da se sve lokacije mineralnih sirovina, bez obzira nalaze li se u
zatienim podrujima ili izvan njih, ne mogu svrstati u istu zonu, stoga se moraju postaviti novi
pravni okviri.
Temeljem rudarsko-geoloke studije, studije o utjecaju rudarske tehnologije na okoli te
prostorno-planskih kriterija za odreivanje lokacija za istraivanje i eksploataciju mineralnih
sirovina treba izraditi plan podjele podruja upanije na zone eksploatacije.
Zbog vieslojne problematike, plan podjele podruja upanije na zone eksploatacije treba izraditi
tim sastavljen od strunjaka kompetentnih za poslove prostornog planiranja, zatite okolia,
rudarstva i geologije u suradnji s nadlenim tijelima uprave.

Predlae se da lokacije za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina budu odreene u
prostornom i vremenskom okviru, podjelom na slijedee zone:
1. Zona sanacijske eksploatacije, vrijeme trajanja do 5 godina.
Prva zona predstavlja sve nagrene postojee povrinske lokacije na kojima postoje odreene
vrste mineralnih sirovina, bez obzira da li se nalaze unutar zatienih podruja i ogranienih
podruja ili izvan njih. Svrha ove zone je iskljuivo rudarskim radovima ureenje-sanacija i
moebitna prenamjena otkopanih prostora.
2. Zona kratkorone eksploatacije, vrijeme trajanja do 10 godina.
Druga zona predstavlja lokacije leita mineralnih sirovina u podrujima intezivne izgradnje
graevinskih objekata ili radova na velikim iskopima. Svrha ove zone je iskljuivo ciljano
aktiviranje potencijalnih leita mineralnih sirovina, u vremenu trajanja planirane izgradnje
graevinskih objekata ili radova na velikim iskopima, uz omoguavanje postizanja
najekonominije cijene za isto.
3. Zona dugorone eksploatacije, vrijeme trajanja vie od 10 godina.
Trea zona predstavlja lokacije leita mineralnih sirovina u podrujima izvan zatienih i
ogranienih podruja, koje bi se aktivirale prema inicijativi rudarskih gospodarskih
subjekata, s vremenom trajanja utvrenim temeljem potvrenih rezervi mineralne sirovine i
trinih uvjeta.
4. Zona priuvnih rezervi, vrijeme aktiviranja samo po potrebi nacionalnih interesa.
etvrta zona predstavlja lokacije leita mineralnih sirovina, koje bi se aktivirale samo u
izuzetnim situacijama, odnosno u sluaju vieg nacionalnog interesa.
Napomena: Postojei pravni okviri ne omoguavaju podjelu prostora upanija na zone eksploatacije te je
nuno donoenje novih zakonskih i podzakonskih propisa koji bi omoguili akceptiranje predloenih
rjeenja.

4.3.4. UKLAPANJE RUDARSKIH RADOVA U PROSTORNE PLANOVE I
OKOLI

Prijedlozi za provedbu:
1. Sadraj rudarsko-geoloke studije prilagoditi stvarnim potrebama na terenu kojeg
karakteriziraju tri bitne injenice:
- odobrenja istranih prostora i eksploatacijskih polja najveim dijelom su davana u
predratno, ratno i poratno vrijeme gdje u veini sluaja nije poklonjena duna panja
okoliu-posebice krajobrazu;

4.3. Izrada strunih podloga za uklapanje rudarskih radova u prostorne planove i okoli

4.3-4
- idejna projektna rjeenja u Studiji utjecaja na okoli nisu uope raena ili su nedovoljno
kvalitetno raena pa rudarski projekti nisu dostatno prilagodili radove okoliu;
- rudarska izvedba nije korektno i dosljedno slijedila provjerena projektna rjeenja.
2. Kameni otpad, koji nastaje pri eksploataciji arhitektonsko-graevnog kamena, moe se
iskljuivo koristiti kao sekundarna mineralna sirovina, odnosno ako udovoljava odreene
uvjete (fiziko-mehanika svojstva) moe se preraivati u tehniko-graevni kamen. Pri tome
arhitektonsko-graevni kamen ima primarno znaenje; stoga se, prema Zakonu o rudarstvu-
proieni tekst, tretman eksploatacijskog polja izvodi prema primarnoj-vrijednijoj mineralnoj
sirovini.
3. Naputenim rudarskim objektima koji su ostali nesreeni tj. neprimjereni za bilo kakvu
prenamjenu, a prijete sigurnosti ljudi i ivotinja, posvetiti dunu panju-posebice kada se
nalaze u urbanim zonama ili zatienom krajoliku. Za oblikovanje i prenamjenu rudarski
zahvaenih prostora ukljuiti tzv. proizvodnu sanaciju kojom e se u prostor radovima zai
tako i toliko da se dobiju optimalne zavrne forme iskopa prilagoeno svrsishodnoj
prenamjeni. Kod toga prednost dati kvaliteti oblikovanja za oekivanu prenamjenu pred
vremenom trajanja proizvodne sanacije, a poluena mineralna sirovina e pokriti sve trokove
takvog zahvata. Radi kakvoe i korektnosti izradbe projektnih rjeenja treba ukljuiti pored
rudarskih strunjaka, prostorne planere i urbaniste. Dosljednost projektima zacrtane izvedbe u
praksi provjeravati putem redovnih inspekcijskih slubi i posebno zaduenih osoba za svaki
takav zahvat.
4. Za eksploatacijska polja vrijednijih mineralnih sirovina u prostorne planove ukljuiti svaku
znaajniju pojavu, a Studijom utjecaja na okoli i drugim relevantnim dokumentima utvrditi je
li i pod kojim uvjetima mogue razviti rudarsku eksploataciju na zacrtanim lokacijama.
Ogranienja zadana rudarskoj djelatnostu unutar obalnog podruja mora, rezultat su
naslijeenih slabosti u ovom podruju djelovanja kao i nepoznavanja izuzetnih mogunosti
oblikovanja i prenamjene zavrno otkopanih prostora, gdje mineralna sirovina moe dobiti
drugorazredno znaenje. Osim eksploatacije morske soli treba dopustiti eksploataciju
mineralne sirovine u funkciji sanacije i svrsishodnog oblikovanja naputenih rudarskih
objekata.
5. U Studiji utjecaja na okoli, umjesto opisa zahvata, mora biti uloeno idejno rjeenje
rudarskog objekta izraeno od rudarskih strunjaka koji dobro poznaju projektiranje i okoli.
Konceptom rudarskih radova (otvaranje, rudarski radovi s karakteristinim fazama razvoja u
prostoru i vremenu, zavrno otkopano stanje) mora maksimalno odgovoriti zahtjevima okolia
i potpuno iskoristiti njegove prihvatne mogunosti.
6. Idejna rjeenja rudarskog zahvata u prostoru, u zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole,
mogu raditi samo odgovorni projektanti rudarske struke.
7. Sukladno kompetencijama odgovornog projektanta rudarske struke, za prostor unutar
eksploatacijskog polja, te kompetencijama ovlatenog arhitekta, za prostor izvan
eksploatacijskog polja, namee se potreba usklaenog djelovanja dotinih strunjaka, bez
preklapanja kompetencija. Uklapanje rudarskog zahvata u planove ureenja prostora
dominantna je zadaa ovlatenog arhitekta, stoga proizlazi da ista osoba moe ocijeniti je li
projektno rjeenje u suprotnosti s planiranim konceptom ureenja prostora, ali ne moe
preuzeti zadau odgovornog projektanta rudarske struke odnosno odrediti oblik zavrne
konture povrinskog kopa. Stoga se u odnosnoj zakonskoj regulativi treba propisati obveza
prihvaanja projektnih rjeenja samo u sluaju kada ih izradi odgovorni projektant rudarske
struke uz, takoer, obveznu potvrdu ovlatenog arhitekta o suglasju s planovima prostornog
ureenja.
8. Naftna i plinska eksploatacijska polja kao i eksploatacijska polja geotermalne vode vano je
ukljuiti u prostorne planove, a njihovu koritenju prethode odgovarajua projektna rjeenja
kojima e se utvrditi naini eksploatacije i prihvatljivost svakog pojedinog zahvata po okoli.
4.4. Obrazovanje kadrova za provedbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama 4.4-1
4.4. OBRAZOVANJE KADROVA ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Procjena potrebnih kadrova za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina izraena je prema
ocjeni temeljenoj na etiri imbenika:
- broj aktivnih eksploatacijskih polja i istranih prostora: 646 eksploatacijskih polja i 174
istrana prostora (smanjenje broja eksploatacijskih polja za neaktivna eksploatacijska
polja, a poveanje za predvieni rast proizvodnje),
- procijenjeni broj zaposlenika 8 500 (4 000 ugljikovodici, geotermalna voda + 3 500
vrste mineralne sirovine + 400 graditeljstvo + 400 preraivaka industrija + 60 javna
uprava + 60 trgovina + 100 projektiranje, obrazovanje 8 500)
- ciljano obrazovani djelatnici: VSS 10-12 %, SSS 30 %, VK i KV 40 % i PK i NK 8-10 %
(kvalifikacijska struktura prilagoena tehniko-tehnolokom napretku)
- broj rudarskih gospodarskih subjekata 350.
Napomena:
Ciljano obrazovno stanje odnosi se samo na rudarsko-geoloku struku.

Tablica 4.4-1 Procjena broja zaposlenih prema stupnju obrazovanja na istraivanju i
eksploataciji mineralnih sirovina izmeu 2010. i 2020. godine

Struna
sprema/kvalifikacija
Eksploat.
vrstih
mineralnih
sirovina
Eksploat. nafte,
plina i
geotermalne
energije
Istrani radovi
i izradba
dokumentacije
Javna uprava,
trgovina,
projektiranje,
obrazovanje
Ukupno
VSS 350 300 150 140 940
SSS 800 1 500 250 50 2 620
KV, VK 1 800 1 600 - - 3 400
PK + NK 500 300 - - 800
3 450 3 700 400 190 7 760
Napomena:
U obzir nije uzeto graevinarstvo i preraivaka industrija i trgovina (400 + 400 + 60).

Za osiguranje ovako pretpostavljene strukture zaposlenih radnika potrebno je godinje kroz
obrazovni sustav osigurati kadrova kako je predoeno u tablici 4.4-2.

Tablica 4.4-2 Orijentacijske godinje potrebe za radnom snagom

ORIJENTACIJSKA GODINJA NOVA OBRAZOVNA STRUKTURA
Struna
sprema/kvalifikacija
Eksploatacija
vrstih mineralnih
sirovina
Eksploatacija
ugljikovodika i
geotermalne vode
Istraivanje
mineralnih
sirovina
Ukupno
VSS 14 13 6 33
SSS 25 50 9 84
KV, VK 56 50 - 106
95 113 15 223
Napomena:
U izraun uzeto u obzir da 25 % obrazovanih tijekom radnog vijeka nee raditi u svojoj struci.
4.5. Mjere za provedbu strategije gospodarenja mineralnim sirovinama 4.5-1
4.5. MJERE ZA PROVEDBU STRATEGIJE GOSPODARENJA

4.5.1. PRIJEDLOG OSNOVNIH SASTAVNICA ZA PROVEDBU
STRATEGIJE GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

Zakonska podloga Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama je Ustav Republike Hrvatske i
Zakon o rudarstvu-proieni tekst.
Osnovni cilj programa je gospodarenje mineralnim sirovinama na nain koji osigurava
dostupnost prirodnim resursima i buduim generacijama na naelima odrivog razvoja.
Da bi se iznio Prijedlog osnovnih sastavnica za provedbu Strategije gospodarenja mineralnim
sirovinama potrebno je bilo ukazati i odgovoriti na:
1. Povijest, sadanji poloaj/stanje koritenja/eksploatacije mineralnih sirovina

2. Osnovne imbenike koji utjeu na dosadanju eksploataciju mineralnih sirovina

3. Osnovne pretpostavke za uklapanje u europsko trite

4. Pretpostavke daljnje odrive eksploatacije mineralnih sirovina

5. Postizanje i kontrolu budue eksploatacije mineralnih sirovina

Temeljno naelo odrivog razvoja pri gospodarenju mineralnim sirovinama je uravnoteenost
meu gospodarskim, okolinim i drutvenim interesima.
Pod gospodarskim interesima podrazumijeva se racionalna eksploatacija, koritenje mineralnih
sirovina, zatita kao i sanacija u cilju poveanja dodatne vrijednosti.
Osnovni okolini interes je to manje negativnih utjecaja na okoli.
Drutveni interes se ogleda u eksploataciji mineralnih sirovina u partnerstvu i u zakonskim
okvirima.

Temeljne postavke za osiguranje postavljenih ciljeva su:
- uinkovito i pregledno/jednostavno zakonodavstvo,
- pregledan i uinkovit nadzor nad zakonski temeljenoj eksploataciji mineralnih sirovina,
- zatvaranje svih nelegalnih rudarskih objekata (povrinskih kopova, proizvodnih
buotina, oplemenjivakih postrojenja),
- usklaenost s drugim zakonima orijentiranim prema prostoru, prostornim
odrednicama/planovima drave, upanije i opine/grada,
- prihvaanje modernih tehnolokih rjeenja,
- poznavanje mineralnog resursa i potencijala,
- poznavanje utjecaja na okoli i ljude.

U cilju uinkovitosti i preglednosti daje se tablini pregled ciljeva i aktivnosti za postizanje
odrivog razvoja.

4.5. Mjere za provedbu strategije gospodarenja mineralnim sirovinama

4.5-2
Tablica 4.5-1 Pregledni prikaz ciljeva i osnovnih aktivnosti u cilju postizanja odrivog razvoja

STRATEGIJA
RAZVOJA
Zajedniki ciljevi Pojedinani ciljevi
Osnovne aktivnosti
osiguranje potrebitog broja proizvodnih
kapaciteta
osiguranje potrebitih eksploatacijskih rezervi
Osiguranje trita
dovoljnim
koliinama mineral.
sirovina
izrada bilanci rezervi
osiguranje prostornih pretpostavki (infrastruktura,
prostor)
efikasan sustav izdavanja odobrenja za
eksploataciju
dosljedna primjena pravila i standarda koji
vrijede za sve
trite kapitala
Osiguranje
pozitivnog poslovnog
okruenja
razumna visina poreza i naknada za eksploataciju
vlasnika prava Novo stvorene
vrijednosti, doprinos
zaposlenosti
mobiliziranje ljudskih resursa
uveanje dodatne vrijednosti
unapreenje procesa proizvodnje
poveanje kvalitete
Uvoenje novih
tehnolokih rjeenja,
smanjenje
proizvodnih trokova
stalna naobrazba
osiguranje fonda podataka o resursu
Zatita resursa osiguranje pristupa leitima rezervacija
prostora
racionalno koritenje mineralne sirovine
GOSPODARSKI
INTERESI, ZATITA
RESURSA

Racionalno
koritenje recikliranje iskoritenih mineralnih sirovina
uvoenje sustava garancija za potrebe sanacije
maksimalna prilagodba eksploatacije uvjetima
okoline
Smanjenje negativnih
utjecaja na okoli
proizvodna sanacija, sanacija tijekom izvoenja
radova
procjena utjecaja na okoli
uvoenje sustava upravljanja okoliem
uvoenje istih tehnologija
OKOLINI INTERESI
Prilagodba
proizvodnog procesa
uvjetima okolia
stalno izvjetavanje o stanju okolia
preglednost i ukljuenost javnosti u proces
odluivanja
kvalitetan rentni sustav
Pravedna distribucija
trokova
pravedne nadoknade
zatita prava svih zainteresiranih strana
unapreenje pravne regulative
Kvalitetni zakonski
okviri
pristup informacijama
osiguranje provedbi zakonskih odredbi
ODRIVO
GOSPODARENJE
MINERALNIM
SIROVINAMA
DRUTVENI
INTERESI
Pozitivno ozraje poticanje razvoja: komunikacija, partnerstva,
edukacije, participacije

Napomena: Detaljna izradba dinamikog (akcijskog) plana i provedba aktivnosti uslijedit e nakon
usvajanja Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH.
4.5.2. MJERE ZA OSTVARENJE POSTAVLJENIH CILJEVA

Za ostvarenje postavljenih ciljeva i uklanjanje dosadanjih nedostataka predlau se mjere koje e
doprinijeti razvoju eksploatacije mineralnih sirovina u skladu s razvojem Republike Hrvatske.
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama treba se temeljiti na odrivom razvoju, a to
podrazumijeva itav niz radnji koje se moraju poduzeti od strane
drave/upanija/grada/opina/koncesionara, i to kako slijedi:

1. Uspostava meusobnog povjerenja, razumijevanja, komunikacije,
kooperacije, koordinacije meu svim zainteresiranim stranama
(ministarstvima, inspekcijama, gospodarstvenicima, upanijama,
opinama, gradovima, stanovnitvom)

Spoznaje do kojih se dolo tijekom izradbe Strategije pokazuju nedovoljnu povezanost svih
zainteresiranih strana to je prepreka za pokretanje bilo kakve konstruktivne inicijative.
Nadalje, prisutna je hijerarhijska neusklaenost jer svaka od nadlenih tijela titi samo svoje
interese ne poznavajui cjelovitost problema.
Dosadanje konfliktne situacije, nepovjerenje i predrasude dovodile su do nerjeivih situacija
iako je svima sve jasno. Uspostava povjerenja je preduvjet za sve ostale mjere i aktivnosti.
Izradba okvira za rjeavanje konflikata e uslijediti nakon usvajanja Strategije.
Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva te slube za gospodarstvo
lokalne samouprave.
Napomena:
Eksploatacija mineralnih sirovina danas se rjeava/utjee pomou 16 Zakona i 30 + 29 Pravilnika/Uredba,
za koje su nadlena 4 Ministarstva (s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane, 6),
Dravni inspektorat i 4 inspekcije izvan Dravnog inspekorata.

2. Usklaivanje zakonskih i podzakonskih propisa (dopuna postojeih i
donoenje novih)

Zakonski i podzakonski propisi, prema kojima se ureuje gospodarenje mineralnih sirovina i
prostorno planiranje, nisu usuglaeni u dovoljnoj mjeri da bi se efikasno provela ova Strategija.
Stoga je neophodna korekcija postojeih i donoenje novih zakonskih i podzakonskih propisa.
Efikasnost Strategije, odnosno provedba zacrtanih aktivnosti i pojedinih mjera ovisit e najvie o
kompatibilnosti pravnih okvira. Stoga temeljem Strategije treba izraditi nove zakonske i
podzakonske propise koji u postojeem obliku ne mogu omoguiti provedbu mjera. Postojei
zakonski i podzakonski propisi koji tretiraju rudarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj mogu se
podijeliti na: internu i eksternu grupu. Prva, interna grupa sadrana je od zakonskih i
podzakonskih propisa koji izravno definiraju rudarsku djelatnost unutar formalno-pravnih
okvira: istranih prostora i eksploatacijskih polja. Druga, eksterna grupa zakonskih i
podzakonskih propisa definira opa pravila ponaanja u cilju zatite okolia, koja su propisana i
za ostale djelatnosti. Rudarski zakon je temeljni pravni propis o gospodarenju mineralnim
sirovinama. Iz njega proizilaze ostale zakonske forme koje odreuju detaljna pravila postupanja
kod cjelokupnog procesa istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina. Izraena Strategija ne
moe se provesti bez izmjene postojeeg Zakona o rudarstvu-proieni teks stoga se predlae
donoenje novog pravnog propisa i to pod nazivom Rudarski zakon, ime e se omoguiti dorada
ostalih dotinih postojeih propisa i/ili izrada novih te implementacija predloenih aktivnosti i
mjera.


4.5-4
Organizator i nositelj: Sabor Republike Hrvatske uz strunu pomo Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetnitva, slube za gospodarstvo lokalne samouprave i drugih relevantnih institucija i
gospodarskih subjekata.

3. Naknade za eksploataciju mineralnih sirovina

Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina dobiva novo znaenje u uvjetima trinog
gospodarstva i obveza Republike Hrvatske u postupku prikljuivanja EU. U naelu, drava se,
iako vlasnik rudnog blaga, sve vie povlai iz funkcije poduzetnika prema funkciji ispravljanja
trinih neuspjeha, sprjeavanja monopola i jaanja trinog natjecanja. Prikljuivanjem EU
mogunost dobivanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina dobivaju i pravni subjekti
koji nemaju sredite u Republici Hravatskoj. To zahtijeva da se veliina stopa ukupne rudarske
rente uskladi s onima koje se primjenjuju u zemljama EU. Prema miljenju izraivaa Strategije
najprihvatljivijom se pokazala metodologija odreivanja rudarske rente koja se primjenjuje u
Maarskoj, Sloveniji i ekoj. To znai da bi rudarska renta trebala biti definirana s obzirom na:
- vrstu mineralne sirovne (energetske, neenrgetske),
- veliinu povrine istranog prostora,
- vanost mineralne sirovine za gospodarstvo i drutvo,
- veliinu povrine eksploatacijskog polja,
- uvjete eksploatacije.

Uvaavajui navedene kriterije ukupna rudarska renta sastojala bi se od:
A GODINJE NAKNADE ZA RADOVE ISTRAIVANJA
Godinja naknada bi se plaala po jedinici povrine odobrenog istranog prostora vrstih
mineralnih sirovina, odnosno povrini buotinskih krugova istranih prostora ugljikovodika i
geotermalne vode (kn/ha/god.) i odnosila bi se na pravo na rudarske radove istraivanja
(geoloka prospekcija i rudarski istrani radovi). Godinja naknada bi bila prihod Republike
Hrvatske i uplaivala bi se u dravni proraun.
B. GODINJE NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU
Godinja naknada za eksploataciju sastojala bi se od:
1. naknade za zauzetu povrinu odobrenog eksploatacijskog polja vrstih mineralnih
sirovina, odnosno povrinu buotinskih krugova eksploatacijskih polja ugljikovodika i
geotermalne vode. Ova naknada bi se plaala po jedinici povrine godinje (kn/ha/god.).
Naknada bi bila prihod Republike Hrvatske i uplaivala bi se u dravni proraun.
2. naknade za otkopanu koliinu mineralne sirovine. Ova naknada bi se plaala u
odreenom postotku od vrijednosti mineralne sirovine (%/vrijednost/god.). Naknada bi
bila prihod Republike Hrvatske, upanije i grada/opine i uplaivala bi se u proraun
istih.

U nastavku predlaemo visinu naprijed definiranih naknada

A. GODINJA NAKNADA ZA RADOVE ISTRAIVANJA:
2 000,00 kn/ha/god.
B. GODINJE NAKNADE ZA EKSPLOATACIJU:
1. naknada za zauzetu povrinu odobrenog eksploatacijskog polja (povrinu buotinskih
krugova eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalne vode):
2 000,00 kn/ha/god., povrine do 5 ha
2 500,00 kn/ha/god., povrine od 5-20 ha
3 000,00 kn/ha/god., povrine vee od 20 ha

Napomena:
Veliine naknada za koritenje zemljita znaajno se razlikuju u pojedinim zamljama EU. Na primjer u
Finskoj i vedskoj su na razini 100 /ha, u Francuskoj se uope ne obraunava naknada za zauzimanje
povrina eksploatacijom, u Sloveniji je ova naknada 3 500,00 kn/ha/god., a u ekoj 2 600,00 kn/ha/god.

2. naknada za otkopanu koliinu mineralne sirovine:

2.1. Energetske mineralne sirovine:
2.1.1. Fosilne gorive tvari:
2.1.1.1. Ugljikovodici
2.1.1.1.1. Nafta
- sekundarne i tercijarne metode eksploatacije 7,5 %
- eruptivni nain eksploatacije 10,0 %
2.1.1.1.2. Prirodni plin 10,0 %
2.1.1.2. Ugljen 7,5 %
2.1.2. Mineralne i geotermalne vode 6,0 %

2.2. Mineralne sirovine za industrijsku preradbu 8,0 %

2.3. Mineralne sirovine za proizvodnju graevnog materijala 7,5 %

2.4. Arhitektonsko-graevni kamen 9,0 %

2.5. Mineralne sirovine kovina 8,0 %

Naknada za otkopanu koliinu mineralne sirovine djelila bi se na nain da bi jedna treina
sredstava ostajala opini/gradu na ijem podruju se eksploatira mineralna sirovina, jedna treina
upaniji na ijem podruju se eksploatira mineralna sirovina, a jedna treina bi pripadala
dravnom proraunu Republike Hrvatske. Naknada za otkopanu koliinu mineralne sirovine se
naelno plaa u gotovini iako nadleno ministarstvo moe dozvoliti ili zahtijevati plaanje
naknade u mineralnoj sirovini. To je vrlo vano s obzirom da poslovni subjekti kojima je
dodijeljena koncesija ne moraju uvijek biti stacionirani u zemlji (Direktiva 94/22 EZ Europskog
parlamenta i vijea).
Pravila plaanja rudarske rente (godinja naknada za radove istraivanja, naknada za zauzetu
povrinu odobrenog eksploatacijskog polja/povrinu buotinskih krugova eksploatacijskih polja
ugljikovodika i geotermalne vode, naknada za otkopanu koliinu mineralne sirovine) treba
odrediti Vlada Republike Hrvatske zakonskim i podzakonskim propisima.
Nadleno ministarstvo/ministar moraju biti u mogunosti, u vremenu trajanja rudarske koncesije,
promijeniti nominalno definiranu naknadu za otkopanu koliinu pojedine mineralne sirovine s
obzirom na promjene uvjeta eksplatacije, interesa gospodarstva ili nekog drugog javnog interesa.


4.5-6
Napomena:
U nekim zemljama naknada za eksploataciju sirove nafte plaa se samo u sluaju eruptivnog naina
eksploatacije. Za sve ostale metode (sekundarne i tercijarne) koje se zasnivaju na mehanikom nainu
eksploatacije crpljenja nafte iz leita ne plaa se naknada.
U Republici Hrvatskoj je veina naftnih leita u vrlo visokom stupnju iscrpljenosti, eksploatacija se
obavlja mehanikim nainom crpljenja, a na pojedinim leitima se koriste dopunske metode
eksploatacije. To uvjete eksploatacije ini vrlo sloenim. Eksploatacija prirodnog plina je znatno
povoljnija s izuzetkom plinskog polja Molve gdje velike dubine leita i prisutnost agresivnih plinova ini
uvjete eksploatacije sloenima i znatno skupljim.
Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstvo financija i
slube za gospodarstvo lokalne samouprave.

4. Uspostava pouzdane, potpune, ciljane i pravovremene informacije

Sve informacije moraju biti sustavno prikupljane, obraene i distribuirane. Informacije moraju
sadravati osnovne vrste podataka: podatke/informacije o resursu/mineralnoj sirovini,
informacije o gospodarenju mineralnim sirovinama i podatke dobivene praenjem stanja okolia.
Podaci koji se odnose na resurs/mineralnu sirovinu su:
- podaci o odobrenim istranim prostorima,
- podaci o zatraenim, a ne odobrenim istranim prostorima,
- podaci o potvrenim ukupnim rezervama mineralnih sirovina,
- podaci o potvrenim eksploatacijskim rezervama mineralnih sirovina,
- zone potencijalnih leita mineralnih sirovina.
Podaci koji se odnose na gospodarenje mineralnim sirovinama:
- podaci o odobrenim eksploatacijskim poljima (aktivnim i neaktivnim),
- podaci o eksploataciji na pojedinim eksploatacijskim poljima,
- podaci o obujmu, kakvoi i asortimanu proizvodnje,
- osnovni financijski pokazatelji poslovanja,
- osnovna problematika: tehnoloka, okolina, odnos s lokalnim stanovnitvom,
- moebitno recikliranje otpada.
Podaci koji se odnose na stanje okolia, radi lakeg praenja svih sastavnica, moraju biti
protoni, to e se provoditi prikupljanjem informacija i povezivanjem u informacijski sustav
stanja okolia (ISZO).
Za provedbu ove mjere nuno je: propisati obvezu praenja stanja okolia na rudarskim
objektima (povrinskim kopovima), odrediti nulto stanje i ustanoviti monitoring. Monitoring
treba obuhvatiti i:
- prostore vezane za djelatnost rudarstva ugljikovodika (isplane jame, centralne otpadne
jame, podruja akcidenata vezanih za puknue naftovoda i plinovoda i sl.),
- prostore vezane za rudarsku djelatnost (aktivni istrani prostori i eksploatacijska polja).
Takoer, potrebno je uposliti i osposobiti dovoljan broj ljudi i osigurati primjerenu opremu za
sustavno prikupljanje, obradbu i distribuciju informacija.
Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, slube za gospodarstvo
lokalne samouprave i Agencija za zatitu okolia.
Napomena:
Prema vaeem Zakonu o statistici jedan dio malih privatnih poduzetnika i obrtnika je izvan kontrole, nije
duan obavjetavati Dravni zavod za statistiku iako pojedini godinjom proizvodnjom premauju
gospodarstvenike koje su obvezne mjeseno obavjetavati Dravni zavod za statistiku RH.

5. Razvidan tijek eksploatacije i privoenje konanoj namjeni svih aktivnih
(legalnih) i naputenih (nesaniranih) eksploatacijskih polja.

Tijek eksploatacije, zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora i njihovo privoenje
buduoj namjeni je problem koji zahtjeva kvalitetna rjeenja.
Trenutno stanje je izrazito teko. Dosadanja okolino nedovoljno osjetljiva praksa rezultirala je
stanjem u kojem su eksploatacijska polja (povrinski kopovi) sinonim za krajobrazno devastirani
prostor sa sumnjivim perspektivama za sanaciju. Nastalo stanje ne zadovoljava nikog, ni
bive/trenutne/potencijalne koncesionare, gradove/opine, upanije, inspekcije, nevladine
udruge.
Pri osmiljavanju budue namjene nikako se ne smije zanemariti imbenik vrijeme
(eksploatacija, tj. koritenje eksploatacijskih polja traje desetljeima).
esto rabljeni termin proizvodna sanacija bez osiguranja financiranja nee dati zadovoljavajue
rezultate. Radi toga potrebno je uvesti financiranje putem zatvorenih fondova ili bankovnih
garancija koje su sastavni dio odobrenja za eksploataciju uz obvezno povezivanje s veliinom
zahvaenog prostora (sanirane povrine smanjuju veliinu fonda ili bankovne garancije). Na taj
nain bi se stvorila financijska sredstava za sanaciju nastalog stanja.
U cilju sanacije naputenih (nesaniranih) eksploatacijskih polja potrebno je dozvoliti strogo
kontroliranu proizvodnu sanaciju s ogranienim vijekom trajanja, a ponuae izabrati putem
javnih natjeaja.
Nositelj: koncesionar, organizator Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, kontrola
Dravni inspektorat.

6. Sanacija i prenamjena rudarskim radovima otkopanih prostora

injenica je da se pozitivne odrednice hrvatskog rudarskog zakonika glede sanacije
eksploatacijskih polja u praksi ne provode. Rudarski zakon je meu prvima donesen u mladoj
hrvatskoj dravi. U rudarskom zakonu odrednice o zatiti okolia i potrebi sanacije
eksploatacijskih polja postojali su i prije donoenja Zakona o zatiti okolia. Rudarski propisi i
propisi zatite okolia primjereno reguliraju pitanja sanacije i rekultivacije meutim se oni u
praksi uinkovito i razvidno ne ostvaruju.
Za provoenje zakonskih odrednica o sanaciji eksploatacijskog polja u praksi je potrebno
operacionalizirati slijedei postupak:
- sanaciju povrinskog kopa/eksploatacijskog polja smatrati, to i je, sastavnim dijelom
tehnologije eksploatacije mineralnih sirovina,
- smjernice i koncept naina izvoenja sanacije eksploatacijskog polja procijenjuju se
tijekom postupka procjene utjecaja rudarskog zahvata na okoli, odnosno Studijom o
utjecaju rudarskog zahvata na okoli,
- smjernice i koncept naina izvoenja sanacije eksploatacijskog polja utvruju se
idejnim rudarskim projektom, koji je sastavni dio Studije utjecaja rudarskog zahvata
na okoli i lokacijske dozvole, sukladno odrednicama prostornog plana, provedenoj
procjeni utjecaja na okoli, te posebnim uvjetima,
- potrebno je rudarske radove izvoditi u skladu s planom i programom sanacije
iskazanom u provjerenom rudarskom projektu,
- izvoenje sanacije kontrolira rudarska inspekcija i inspekcija zatite okolia, a u dijelu
koji se odnosi na rekultivaciju i provoenje mjera zatite prirode i inspekcija zatite
prirode.


4.5-8
Postoje prijedlozi o uvoenju Fonda za sanaciju eksploatacijskih polja u koji bi sredstva izdvajali
nositelji rudarske koncesije. Meutim, postojanje novanih sredstava odnosno fonda samo po
sebi ne garantira provoenje sanacijskih radova. Nije nuno uvoditi razliite fondove, osim da se
moda dio rudarske naknade usmjeri direktno i namjenski u Fond za sanaciju nakon zatvaranja
rudarskog objekta, koji bi se koristio u sluaju steaja ili likvidacije rudarskog gospodarskog
subjekta. Provoenje sanacijskih radova garantira dosljedno pridravanje zakonskih odrednica
rudarskog zakonika.
Trokovi sanacije su znatno manji i prihvatljiviji ukoliko terete tekuu eksploataciju mineralne
sirovine i ako se sa sanacijom zapone tijekom eksploatacije. Radna snaga za obavljanje sanacije
su zaposleni na povrinskom kopu, a sredstva (mehanizacija) su ona koja se koriste u
eksploataciji. Nakon zavretka eksploatacije od predvienih povrina za sanaciju preostaje manji
dio.
Poeljno bi bilo u poetku izvoenja rudarskih radova predvidjeti (poznavati) konanu namjenu
prostora eksploatacijskog prostora nakon zavretka eksploatacije. Na taj nain mogue je voditi
rudarske radove u funkciji prenamjene prostora nakon eksploatacije, to moe znatno pojeftiniti
prenamjenu,
Svrhovito i uinkovito bi bilo razmotriti mogunost prednosti pri ishoenju koncesije za
djelatnost konane namjene eksploatacijskog polja (portsko-rekreacijsko-turistiki sadraji,
odlagalita komunalnog otpada i drugo) za rudarskog gospodarskog subjekta koji je i nositelj
rudarske koncesije za izvoenje rudarskih radova. Na taj nain omoguuje se zbrinjavanje
(zapoljavanje) rudarskih djelatnika koji bi po zavrektu eksploatcije ostali bez zapslenja,
Organizator i nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstvo zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva i slube za gospodarstvo lokalne samouprave.

7. Valorizacija statusa i zatita mineralnog resursa pogodnog za eksploataciju

Zatita mineralnog resursa bitnog za razvoj drave/upanije/grada/opine mora se tititi na nain
na koji se uvaju umski, poljoprivredni, vodeni itd. resursi.
Danas takvu zatitu mineralne sirovine nemaju.
Napomena:
Dosadanja praksa jest: prvo se odredi prostor za urbane zone, turistike namjene, komunikacije, zatita
voda, poljoprivrednog i umskog zemljita, zatiena podruja prirode, zatiena flora i fauna, parkovi
prirode, pa zone potencijalne eksploatacije mineralnih sirovina.
esto se zaboravlja injenica da nastajanje jednog resursa unitava drugi: razvoj poljoprivrednog
zemljita unitava ume i glavni je oneiiva povrinskih i podzemnih voda. No nitko ne dovodi u
pitanje rast poljoprivrednog zemljita, hrana je neophodna.
Zar tehniko-graevni kamen i graevni pijesak i ljunak za prometnice, lukobrane, asfalt, cement, vapno,
betonska galanterija, staklo, cigla, keramika, crijep, nafta, plin nisu potrebni?
Danas eksploatacija mineralnih sirovina ima status djelatnosti nebitne za nacionalni i regionalni
razvoj. Poslovi rudarstva se obavljaju u Odjelu za rudarstvo koji je sastavni dio Uprave za
energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, to ne zadovoljava
potrebe gospodarstva u Republici Hrvatskoj.
Napomena:
U cilju valorizacije rudarske djelatnosti poslove rudarstva dignuti na nivo Uprave za rudarstvo s odjelima
prema vrsti mineralne sirovine (vrste mineralne sirovine, tekue i plinovite mineralne sirovine)
Cilj prijedloga je da se praksa promjeni i da mineralna sirovina dobije tretman drugih prirodnih
resursa tj. ravnopravan status kod donoenja odluka o buduoj namjeni prostora.
Vrlo je vano naglasiti da uvoenje ovog elementa zatite mineralnih sirovina nije ustupak ve
racionalnost koritenja prostora i postojeih prirodnih resursa kao cjeline.
Osnovni argument je jednostavan. Mineralne sirovine su nenadomjestiva potreba civilizacije,
eksploatacija je nunost a ne odabir. Propust da se identificiraju, rezerviraju i ravnopravno
razmatraju po svim relevantnim kriterijima (ukljuujui i minimalni utjecaj na okoli, te
uklapanje u okolni prostor) najpogodnija leita, stvara mogunost da se ona obezvrijede
nekompatibilnom namjenom.
Ekstremna posljedica ovakvog stanja je ilegalna eksploatacija kao posljedica restriktivne politike
odobravanja legalne eksploatacije. Ilegalna eksploatacija sigurno ima viestruko gori utjecaj na
okoli nego legalna.
Operativni nositelji su: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva s Ministarstvom zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva i Dravni inspektorat, te organi lokalne samouprave
na razini upanije.

8. Zatita starih (naputenih) rudarskih objekata kao kulturno tehnike
batine

Potekoe za ureenje podzemnih rudarskih radova su i u postojeoj (ustvari nepostojeoj)
rudarskoj i drugoj (kulturnoj) regulativi koja uope ne prepoznaje mogunost prenamjene starih
rudnika u turistiko-edukacijske svrhe:
- zakonom o rudarstvu nije regulirano da je sanacija naputenih i nikad saniranih
rudarskih objekata dio rudarske djelatnosti, kako podzemnih tako i povrinskih
kopova,
- ne postoji regulativa koja bi obuhvaala postupak ureenja starih kopova (povrinskih
ili podzemnih) u muzejske prostore (kulturna tehnika batina), kako u domeni
rudarstva tako ni u domeni kulture,
- u Republici Hrvatskoj su pionirski pokuaji zatite i ouvanja niz lokacija tehnike
rudarsko-geoloke batine (rudnikih prostorija). U okviru Parka prirode Medvednica
obnovljen je i ureen za posjete stari rudnik srebra i olova Zrinski, a u tijeku je
ureenje starog rudnika eljeza u Rudama kod Samobora,
- postoje poticaji Europske unije glede odobravanja sredstava za ovakove programe
(Interreg IIIA),
- na alost veliki potencijal podzemnih prostorija rakih ugljenokopa dosad je nedovoljno
iskoriten i valoriziran,
- pozitivne primjere u ovom smislu moemo nai, ne tako daleko od nas u susjednoj
Republici Sloveniji, gdje je vrlo kvalitetno ureeno nekoliko muzejskih rudnikih
prostorija (Velenje, Idrija, Meice).
Nedjeljivi dio kulturnog, povijesnog i graditeljskog nasljea Republike Hrvatske je kamen,
kamenarstvo i kamenolomi. Tu spadaju, i danas aktivni, kao i naputeni kamenolomi iz doba
Rimljana i Mleana, koji svojim ostacima rimskih tehnika vaenja blokova, predstavljaju
svojevrsne spomenike tehnike kulture neprocjenjive vrijednosti.
Arhitektonsko-graevni kamen nije samo materijal od kojeg su sagraeni brojni povijesni
objekti, on jednostavno pripada regiji kao bitan konstitucijski element rudarstva i graditeljstva te
je nezaobilazan znak nae sredine, posebice dalmatinsko-primorske. Manjim zahvatima u okoli
ovakvi prostori, kao to je npr. stari kamenolom Fantazija kod Rovinja (koji je danas zatieni
geoloki spomenik) stari Braki kamenolomi, bi se dodatno obogatili. Primjerenijem turistiko
kulturnom vrednovanju pridonijelo bi zasigurno dodatno (osjetljivo) ureenje i obnova ireg
prostora takvih kamenoloma
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstvo kulture i slube za gospodarstvo
lokalne samouprave.


4.5-10

9. Eksploatacija mineralnih sirovina u zatienim dijelovima prirode

Treba poblie definirati odnos prema mineralnim sirovinama unutar zatienih dijelova prirode.
Mnoga postojea eksploatacijska polja smjetena su unutar zatienih dijelova prirode te imaju
dugu tradiciju i potvrene eksploatcijske rezerve za dugi niz godina (radna mjesta, ulaganje u
istraivanje rezervi, tehnologiju). Ne bi trebalo poprijeko i ishitreno, bez pomnije analize svake
lokacije ponaosob, naprasno zatvarati eksploatacijska polja. Ponekad je i to u suprotnosti s
odrednicama mnogih upanijskih prostornih planova gdje se daje prednost reaktiviranju
naputenih kamenoloma pred otvaranjem novih eksploatacijskih polja.
Trebalo bi ostaviti mogunost eksploatacije mineralnih sirovina i u zatienim dijelovima prirode
do iscrpljivanja utvrenih rezervi, odnosno do izvoenja sanacijskih radova. Za vrednije,
strateke (rjee) mineralne sirovine treba ostaviti mogunost eksploatacije i u zatienim
dijelovima prirode), uz pridravanje uvjeta zatite prirode.
Negdje su postojea eksploatacijska polja mineralnih sirovina za proizvodnju graevinskih
materijala locirana unutar zatienih dijelova prirode izvor za velike urbane aglomeracije u
blizini kojih se nalaze (primjerice grad Zagreb). Neracionalno je zatvaranje postojeih
eksploatacijskih polja tehniko-graevnog kamena i graevnog pijeska i ljunka te dobava
neophodno potrebne mineralne sirovine iz udaljenijih eksploatacijskih polja iz ekonomskih,
prometnih i okolinih razloga.
Unutar nekih zatienih dijelova prirode nalaze se leita vrijednih eruptivnih mineralnih
sirovina, inae rijetka u Republici Hrvatskoj. Te mineralne sirovine temelj su za razvoj
preraivake industrije za proizvodnju vrijednih graevinskih materijala te iste su nune za
odravanje prometne infrastrukture. Pitanje je da li smo toliko bogati da ne iskoritavamo takove
prirodne resurse. Ovakova dilema je nestvarna, jer da se radi o tekuim i plinovitom
ugljikovodicima ne bi je bilo.
Zatieni dijelovi prirode u stvarnosti zauzimaju znatne povrine, reda veliina nekoliko tisua ili
desetaka tisua hektara. U poreenju sa povrinama potrebnim za eksploataciju mineralnih
sirovina koje se nalaze iskljuivo u tom podruju, radi se o zanemarivim povrinama od reda
veliine nekoliko stotina hektara. Racionalno je, u cilju odrivog razvoja, dopustiti eksploataciju
rijetkih i vrijednih mineralnih sirovina i u podrujima zatienih dijelova prirode.
U svakom sluaju, ukoliko doe do zatvaranja postojeih eksploatacijskih polja unutar zatienih
dijelova prirode, trebaju se obetetiti rudarska trgovaka drutava, glede vrijednosti uloenih
sredstava i izgubljene imovinske dobiti.
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstvo kulture i slube za gospodarstvo
lokalne samouprave.

10. Uinkovit nadzor i provedba mjera

Za provoenje mjera i rjeenja bitan je nadzor. Ukoliko nadzor nije odgovarajui posljedice
mogu biti teke i na terenu i u sferi drutvenog kapitala. U cilju uinkovitog nadzora potrebno je
na razini drave stvoriti takav pravni okvir koji omoguava koncesionaru da moe udovoljti svim
zakonskim obvezama. U javnosti se vie ne razlikuje eksploatacija mineralnih sirovina kakva bi
ona mogla i trebala biti od toga, kakva jest, jer se kre sve zakonske norme i dobra iskustva iz
viegodinje prakse.
Nositelji: Dravni inspektorat i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, te slube za
gospodarstvo lokalne samouprave.

11. Upravljanje okoliem

Za popravljanje nastalog stanja vrlo bitno je aktivno ukljuenje koncesionara u unapreenje
upravljanja okoliem. Aktivno ukljuivanje podrazumijeva identifikaciju na osnovi vlastitih
opaanja, Studije utjecaja na okoli, pritubi stanovnitva i inspekcijskih nalaza.
Osobita panja se mora posvetiti oblikovanju krajolika u kojem se izvode rudarski radovi i
moebitnoj prenamjeni otkopanih prostora kako to ne bi ostala rjeenja na papiru ve u
stvarnosti.
Kameni otpad moe se koristiti za primjereno oblikovanje i prenamjenu, ime e se omoguiti
viestruko iskoritenje otkopanog prostora.
Veliki koncesionari mogu se samostalno ukljuivati, dok se mali mogu udruivati (uz pomo
dravnih organa).
Provoenje ove mjere je bitan element uspostave povjerenja.
Organizator i nositelj: koncesionar (angairati udruge).

12. Drutveno odgovorno poslovanje

Uvoenje drutveno odgovornog poslovanja podrazumijeva stalno nastojanje na kvalitetnom i
pravednom, odgovornom odnosu prema drutvenoj zajednici i okoliu. Podrazumijeva i
uvaavanje, a ne ignoriranje prigovora iz lokalnih zajednica, dijeljenje prihoda u omjeru koji e
lokalnu zajednicu uiniti partnerom, a ne protivnikom, pregledno poslovanje, aktivno
ukljuivanje u rad strukovnih udruenja, promicanje struke.
Organizator i nositelj: koncesionar.

13. Recikliranje graevnog otpada

U cilju smanjenja potreba za graevnim materijalima/ili potreba za odlagalitima neobino je
znaajno poticati recikliranje graevnog otpada. Izgradnja posebnih postrojenja za recikliranje
graevnog otpada je relativno skupa. U RH jo nije u iroj primjeni (instalirano, ali jo nije u
pogonu jedno postrojenje u sklopu odlagalita komunalnog otpada Jakuevac).
Graevni otpad moe se reciklirati kod svakog koncesionara koji ima postrojenja za sitnjenje i
klasiranje mineralne sirovine. Potrebno je poticati koncesionare da proire svoju djelatnost i
aktivnostima recikliranja graevnog otpada.
Nositelj: koncesionar i lokalna samouprava.

14. Sprjeavanje ilegalne eksploatacije

U Strategiji na vie mjesta je naglaavano da ilegalna eksploatacija predstavlja najgori mogui
nain eksploatacije mineralnih sirovina. U pravilu je neselektivna, neracionalna i bezobzirna
prema svima i svemu.
Nadzor i izricanje mjera je u nadlenosti Dravnog inspektorata ali bez ukljuenja svih aktera
nee se iskorijeniti.
Pod ilegalnom eksploatacijom podrazumijevaju se sve njezine pojave: divlja eksploatacija,
ilegalna/legalna eksploatacija do zakonskih sivih podruja.


4.5-12
Primjer:
Iz graevinskih jama, iz kojih se izvodi iskop (graevni pijesak i ljunak) dobivaju se odreene
koliine mineralne sirovine koje se esto prodaju. Pojava ovako pridobivenih koliina mineralne
sirovine na tritu nije regulirana zakonom i propisima. Ovakve i sline pojave se razliito
upravno/pravno tretiraju. Tako graevinari istovremeno s izgradnjom objekta obavljaju i
eksploataciju mineralne sirovine to im nije djelatnost, bez da na tu djelatnost i profit plaaju
poreze i naknade, dok su u drugim sluajevima prinueni plaati dogovorene nadoknade.
Nositelj aktivnosti: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, slube za gospodarstvo
lokalne samouprave Dravni inspektorat, pravosudna tijela.

15. Dodjela koncesija za nova eksploatacijska polja na temelju strunih
podloga

Republika Hrvatska je mala zemlja i svi krajevi nisu podjednako razvijeni. Raspodjela/disperzija
mineralnih sirovina je takoer neravnomjerna jer ovisi o geolokom sastavu i grai.
Broj upanija je veliki i ne omoguava da se na razini upanija sagledaju potrebe koje bi
prelazile granice upanije i suprotno da sagledaju na koji e se nain opskrbiti deficitarnim
mineralnim sirovinama.
Prostorno planiranje mora se nainiti na vie razina pa tako i gospodarenje mineralnim
sirovinama. Na najvioj, dravnoj razini izraena je ova Strategija gospodarenja mineralnim
sirovinama u kojoj su utvrena sva mineralna bogatstva i njihova raspodjela/eksploatacija i
ocjenjene su potrebe drave u skladu s moguim razvojem i svih upanija zajedno.
S obzirom da se leita mineralnih sirovina nalaze u upanijama tj. opinama/gradovima detalji i
lokalne prilike (specifinosti lokacije) ne mogu se utvrditi s dravne razine ve se moraju raditi
posebni dokumenti, to se osobito odnosi na mineralne sirovine koje se upotrebljavaju u
graditeljstvu (tehniko-graevni kamen, graevni pijesak i ljunak, ciglarska glina).
U tom cilju moraju se izraditi slijedee strune podloge:
- rudarsko-geoloke studije, za podruja upanija, koje e sadravati podatke o rezervama
mineralnih sirovina, njihovoj koliini, kakvoi i prostiranju, te potrebama upanije za
mineralnim sirovinama,
- studija o utjecaju rudarske tehnologije na okoli, za podruje cijele drave,
- planovi podjele podruja upanija/opina na zone eksploatacije.
Strune podloge e biti osnova za donoenje/promjene Prostornih planova upanija.
Rudarsko-geoloke studije moraju biti u suglasju sa Strategijom gospodarenja mineralnim
sirovinama.
Hijerarhijski, Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama je prioritetni dokument i ukoliko
nema suglasja radi se po nacionalnoj Strategiji.
Napomena: (citat iz prethodnog poglavlja)
Nacionalna razina ne moe uzimati u obzir i sve specifinosti lokacije, ta je odgovornost na nioj razini.
Planiranje na nioj razini ima nedostatak jer nema sveobuhvatnu i dugoronu viziju razvoja drave. Stoga
je neophodno da se dugorono strateko planiranje provodi na nacionalnoj ili bar na regionalnoj razini,
dok se detaljno planiranje mora provoditi na nioj/lokalnoj razini.
lokalne samouprave.

16. Izradba dinamikog plana provedbe Strategije

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama predstavlja razvojni dokument, utemeljen na
strunim podlogama, a mjere za provedbu strategije ine zakljune konstatacije cijelog
dokumenta.
Izradba Strategije moe se smatrati tek prvim korakom, koji prethodi dugotrajnom procesu
konsenzualnog usuglaavanja svih struktura upravnih tijela i usvajanja od strane zakonodavnog
tijela. No, isto tako je vaan proces provedbe istaknutih mjera. Stoga je nuno izraditi dinamiki
plan provedbe Strategije u kojem e se specificirati kada e zapoeti i zavriti pojedine
aktivnosti. Samo na taj nain e se moi pratiti stanje efikasnosti i eventualne manjkavosti
doneene Strategije.
Predlae se izradba okvirnog dinamikog plana s osnovnim slijedom:
1. Proces usvajanja Strategije,
2. Detaljna izradba dinamikog (akcijskog) plana s vremenskim okvirima,
3. Izradba i donoenje zakonskih i podzakonskih propisa, koji e omoguiti
implementaciju Strategije u stvarnosti,
4. Izradba i usvajanje strunih podloga,
5. Koordinirana akcija provedbe aktivnosti i mjera (implementacija) iz Strategije
gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske.
Akcijski plan mora biti jasan, izvediv u odreenim vremenskim razdobljima: kratkoronim (do 5
godina), srednjoronim (do 10 godina) i dugoronim (do 30 godina). Takoer, akcijski plan mora
biti i dovoljno fleksibilan zbog velike dinamike stalnih promjena u dravi, regiji i svijetu.
lokalne samouprave.


Popis literature

L-I
POPIS LITERATURE

1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zbirka isprava, elaborata i projekata
2. Pietersen, H.S., Koopmans, t.p.f. & Broers, 2002.: Construction Raw Materials Policy
and Supply Practicas in Northwestern Europe. p. 3-11, Raw Materials Planning in Europe
Change of Conditions! New Perspectives, 2rd European Conference on Mineral
Planning. Krefeld, Germany. Geological Survey of North Rhine-Westphalia..
3. olar, S. V., 2003.: Kazalci trajnostnega razvoja upravljanja z mineralnimi surovinami v
povrinskih kopih, Disertacija, Univerza Ljubljani naravoslonotehnika fakulteta.
4. Regueiro, M., Martins, L., Feraud, J.& Arvidsson, S., 2002: Aggregate Extraction in
Europe: The Role of the Geological Surveys. P.187-198 Raw Materials Planning in
Europe Change of Conditions! New Perspectives , 3rd European Conference on Mineral
Planning Krefeld, Germany. Geological Survey of North Rhine-Westphalia.
5. IIED&WBCSD, 2002: Breaking New Grund The Reportof the Mining, Minerals and
Sustainable Development Project First Edition. Earhscan Publication Ltd. London UK.
Sterling VA.
6. WCED, 1987: Our Common Future. p 398. UN World Commission on Environment and
Development. Oxford University Press.
7. V. N. Mocinec, M. V. Grjaznov, 1978.: Gornie raboti i okruajuaja sreda. "Nedra".
Moskwa.
8. OECD, 2001.: Sustainable Development Critical Issues. p.487. Organization for
Economic Co- operation and Development (OECD), Paris.
9. NCSE, 2000.: Recommendations for Improving the Scientific Basis for Environmental
Decision Making, p.21. National Council for Science and the Environment, Washington,
DC. December 7-8, 2000. http://www. neseonline.org.
10. Zakon o rudarstvu-proieni tekst, Narodne novine, br. 190/03.
11. Zakon o zatiti okolia, Narodne novine, br. 110/07.
12. Zakon o prostornom ureenju i gradnji Narodne novine, br. 76/07.
13. Zakon o zatiti prirode, Narodne novine, br. 70/05.
14. Kranjec, V., inkovec, B: Leita i pojave mineralnih sirovina. Republiki sekretarijat za
urbanizam, graevinarstvo, stambene i komunalne poslove.
15. Markovi, S., 2002.: Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geoloka istraivanja
Zagreb, Zavod za geologiju.
16. Atlas svijeta, 2001.: Za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, Zagreb.
17. Bilten Hrvatske narodne banke, 2004.
18. Dravni zavod za statistiku.
19. Popis stanovnitva, 2001.
20. Horst Wagner, 2004.: Saetak studije o politici planiranja mineralnih sirovina u Europi.
Sveuilite Leoben.
21. Hrvatska Gospodarska Komora Proizvodnja nemetala i graevnog materijala. Sektor za
industriju.

Popis literature

L-II
22. COM, 2000. 265, Promicanje odrivog razvoja u industriji neenergetskih mineralnih
sirovina Europske unije.
23. Energija u Hrvatskoj, Godinji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva, RH
24. Zbornik radova 2. meunarodnog znanstveno strunog skupa o naftnom gospodarstvu,
Zadar, 2003.
25. INA Naftaplin 1952. 2002., Monografija, Zagreb, 2002.
26. INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, Godinja izvjea
27. Tehnika dokumentacija trgovakog drutva INA-Industrija nafte d.d. Zagreb
28. PROMINS 2005.: Proizvodnja vapna u Hrvatskoj i pregled potreba za mineralnim
sirovinama
29. Tahvonen, O., 2000.: Economic Sustainability and Scarcity of Natural Resources: a brief
historical review.- p.13. Resources for the Future.
30. Warhurst, A., 2002.: Sustainability Indicators and Sustainability Performance
Management. p.104 University of Warwick. Coventry, UK.
31. Crniki, J. i inkovec, B., 1993.: Nemetalne mineralne sirovine Hrvatske. Rudarsko-
geoloko-naftni zbornik, vol. 5, str. 21-37, Zagreb.
32. Crniki, J. i inkovec, B.: Stanje i perspektiva nemetalnih sirovina Hrvatske. Prilozi za
Hrvatski nacionalni program.
33. kunca, O. i dr., 2005.: Studija drutveno-gospodarskog znaaja, potreba i opravdanosti
eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebake upanije.
34. BP Statistical Review of World Energy; 2007.
35. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske: Hrvatska u 21. stoljeu, Gospodarstvo,
2001.
36. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva RH i
Energetski institut Hrvoje Poar Zagreb.
37. Dravni inspektorat, Zbirka isprava, elaborata i projekata
38. World Mining Data 2007.
39. Renewable Energy World, 2005.
40. Nacionalna strategija zatite okolia, Narodne novine, br. 46/02.

PRILOZI

OZNAKA ISTRANI PROSTOR MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
01.001.I.D JUGOZAPADNA SAVA UGLJIKOVODICI I GT VODA 487000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
01.002.I.D SAVA UGLJIKOVODICI I GT VODA 665500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
01.004.I.D PLEMIKA UMA KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 146,9 DOLOMIT-ZAGREB d.o.o. Zagreb
01.006.I.L ODRA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 16,8 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, "ODRA"
02.001.I.L PUSTAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 3,1 ZIEGELWERKE GLEINSTATATTEN-Ciglane Bedekovina d.d.
02.006.I.L MALA GORA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,0 URBEK-PETROL d.o.o., Desini
02.007.I.L HUM 1 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,1 GOLUBOVEKI KAMENOLOMI d.o.o. Novi Golubovec
02.008.I-L OBROICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 24,6 GOLUBOVEKI KAMENOLOMI d.o.o. Novi Golubovec
03.002.I.L PEPELINKA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 4,2 "TEH-GRADNJA" d.o.o., V. Gorica
03.003.I.D DRAGIN JARAK KERAMIKA I VATR. GLINA 92,5 NOEL-N.N.B. d.o.o. Zagreb
03.008.I.L ZUT-KLANICE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,1 HRVATSKE UME d.o.o. UP Sisak
03.009.I.L GORNJAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 18,2 CESTA SISAK d.o.o. Sisak
03.010.I.L TIINA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 38,0 Obrt LJUNARA TANAC vl. Darko Movri, Tanac bb
03.011.I.L KLUPCA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 44,7 ZADRUGE BRANITELJA EURO MONT, Donja Pua
04.001.I.D NAD MOSINJE KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 37,8 EKO-VAPNO d.o.o., Zagreb
05.005.I.L KRTINJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 18,2 BALIJA d.o.o. Novo Selo Podravsko
05.007.I.L CERJE TUNO II CIGLARSKA GLINA 49,0 IGM CIGLANE CERJE TUNO d.o.o. Cerje Tuno
06.001.I.D DRAVA UGLJIKOVODICI I GT VODA 717600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
06.003.I.L LEDVENIKO POLJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 90,8 LIPEC d.o.o., Koprivnica
06.005.I.L GRAD GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 25,5 DENS Co. COMMERCE d.o.o., Koprivnica
06.007.I.D NETEJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 3,8 Obrt POLJOKOP, vl. Ivan vorc, Selnica Podravska
06.009.I.L MEKI GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 7,7 GRABULATI-DRAVA d.o.o. Podravske Sesvete
06.010.I.L MLADJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 51,1 BILOKALNIK IGMA d.o.o. Koprivnica
06.011.I.L PROSENICA II GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 24,9 IGMA d.o.o. Koprivnica
06.012.I.L SEKULINE 1 GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 22,7 ZADRUGA MINERAL d.o.o. Zagreb
06.013.I.L VIDAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 13,0 BETON LUKO d.o.o. Zagreb
07.001.I.D SUHAJA KREMENI PIJESAK 369,3 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava
07.004.I.D SREDNJA RIJEKA II SILIKATNA SIROV. ZA IND. PRER. 29,9 KREMEN d.o.o., azma
07.005.I.L ANDROVAC 1 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,8 DIORIT d.o.o. ulovac
07.007.I.D SUHAJA II KREMENI PIJESAK 86,7 XELLA S.O. AZMA d.o.o. azma
08.001.I.D DINARIDI-2 UGLJIKOVODICI I GT VODA 1066200,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
08.002.I.D DINARIDI-1 UGLJIKOVODICI I GT VODA 1080100,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
08.003.I.L MRKOVAC 2 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 21,8 MI-TEH MIHELI TEHNIKA d.o.o. krljevo
09.006.I.L ISPOD JELOVAE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 62,5 HIDROELEKTRA-NISKOGRADNJA d.d., Zagreb
09.007.I.L OSTRVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 79,1 MIKULIN-UTP d.o.o. Gospi
09.008.I.L RUDO BRDO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 38,0 MILLEM d.o.o., Liki Osik
09.013.I.L KAVA ZAGLAVA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 109,8 SINJI GALEB d.d., Novalja
09.014.I.L VRCI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 37,4 MEGAING d.o.o., Zagreb
09.015.I.L DRENOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 25,0 GRADITELJ, d.o.o., Otoac
09.016.I.L DRENOV KLANAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 24,2 GRADITELJ, d.o.o., Otoac
09.018.I.L KALINOVAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi
09.019.I.L KMEZINA POLJANA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 23,3 GRADITELJ, d.o.o., Otoac
09.020.I.L KOZJA DRAGA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi
09.021.I.L OTRA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 15,3 MAJER d.o.o., Gospi
09.022.I.L POPOVAA-CRNE GREDE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi
09.024.I.L PALJEVINE-VEDRO POLJE CIGLARSKA GLINA 50,2 DIAPUT d.o.o., Gospi
09.025.I.L TROVRH-KIK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi
09.026.I.L VEDRO POLJE II TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 39,7 DIAPUT d.o.o., Gospi
09.028.I.L MIEV PANJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi
09.029.I.L SENJSKO BILO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi
09.030.I.L VRATARSKI KUK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 0,8 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi
09.031.I.D VREBAC-BARLETE KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 39,8 LIKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Liko Lee
10.005.I.L CABUNA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 31,5 BRANA d.o.o. Virovitica
11.002.I.L MIRKOVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 54,8 KAMEN-INGRAD d.d. u steaju Velika
11.003.I.D POEKA KOTLINA UGLJIKOVODICI I GT VODA 68400,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
12.001.I.L BUK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 61,6 EKO PROJEKT d.o.o., Nova Gradika
12.002.I.L FUKINAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 15,6 KAMEN PSUNJ d.o.o. Okuani
13.001.I.L GOLO BRDO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 6,2 ZANATSKA ZADRUGA PLOASTI KAMEN Benkovac
13.003.I.L ESTOKO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 43,7 Obrt vl. Ante Fabijani, Pag
13.007.I.D JAVORNIK I ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 24,8 IDEM KAMENU d.o.o., Puia
13.008.I.L MAKOVAA-JUG ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 7,2 Obrt EKO&KAMEN, vl. M. Jukici, Gornji Karin
13.009.I.D OTAVAC ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 39,0 ADRIAKAMEN d.o.o., Benkovac
13.010.I.L OVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 26,5 M.T.S. d.o.o., Zagreb
13.011.I.L OVA-SAVAR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 32,2 SINJI GALEB d.d., Dugi Otok
13.013.I.L BUKOVI GAJ I ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 6,3 Obrt ERINKA 1, vl. P. erina, Benkovac
13.016.I.L STRABENICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 115,0 DIAPUT d.o.o., Gospi
13.018.I.L TRI-GRAMAE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 51,6 M.T.S. D.o.o., Zagreb
13.019.I.D VINAC ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 39,8 SARAEN d.o.o., Stankovci
13.020.I.L VINAC-GOLA STRANA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 30,3 HIDROELEKTRA-NISKOGRADNJA d.d., Zagreb
13.022.I.L BILJANE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 12,5 POLAA-KAMEN d.o.o., Polaa
13.023.I.D GRADI 1 ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,7 ELEGANT TURIZAM d.o.o. Privlaka
13.024.I.D LINJAA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 6,3 ELMATEX d.o.o., Buzet
13.025.I.L IPNATICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 29,7 NOVAG d.o.o., Novigrad
13.029.I.L BUKOVI GAJ III ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,9 Obrt ERINKA 1, vl. P. erina, Benkovac
13.030.I.L BUKOVI GAJ IV ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,7 Obrt ERINKA, vl. T. erina, Benkovac
13.031.I.L DEBELO BRDO-GRANIT ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 13,6 GRANIT-TOKI d.o.o., Zadar
13.034.I.L PLOITA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,2 Obrt PETAR ULINA, vl. P. ulina, Pridraga
13.035.I.L STAZICE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,6 Obrt PETAR ULINA, vl. P. ulina, Pridraga
13.036.I.L VLAINE 1 ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 10,4 Obrt KAMEN MONT, vl. Petar Gali, Benkovac
13.037.I.L ZURAK ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 6,8 Obrt DAMIR-PROMET, vl. D. Zurak, Lisii
13.038.I.D KARIN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 5,4 TREMONTRADE d.o.o. Zagreb
13.039.I.D KARIN 1 ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,4 TREMONTRADE d.o.o. Zagreb
13.040.I.L KRIVAA KOTA 255 ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 11,0 OBRT NAKI KAMEN, vl. Gordana Naki, Benkovac
13.045.I.D JAMAR ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,0 JAMAR d.o.o. Split
13.046.I.D TORINE VIKTOR ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 20,9 Obrt VIKTOR vl. Viktor Bai, Lisii
13.047.I.D TANKOSII GIPS 34,1 GRAAC KAMEN d.o.o. Graac
13.048.I.L BORJE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 35,0 GRAAC KAMEN d.o.o. Graac
13.049.I.L GOLA GLAVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 67,0 GRAAC KAMEN d.o.o. Graac
14.001.I.D ISTONA SLAVONIJA UGLJIKOVODICI I GT VODA 385130,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
14.003.I.L KUKLJA CIGLARSKA GLINA 20,4 SLAVONIJA IGM d.d. Naice
14.004.I.L LINJAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 9,0 LEVANJSKA d.o.o. Levanjska Varo
14.005.I.L CRNA GLAVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 33,4 CRNA GLAVA SEONA d.o.o. Naice
14.006.I.L TORINE 2 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 34,2 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Naiki
15.001.I.D VRLJEVO II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 53,1 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split
15.003.I.L SVETI FRANE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 15,9 Obrt Klesarstvo Buljan, vl. Ivan Buljan, Biteli
15.004.I.D BILIA DRAGA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 28,7 DINARIDI d.o.o., Kijevo
15.005.I.L BRUNJAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 72,4 DIAPUT d.o.o., Gospi
15.006.I.L KOSA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 72,3 IMK INMONT d.o.o., Korula
15.007.I.D KRIVODOL ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 28,2 DINARIDI d.o.o., Kijevo
15.008.I.D KR ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 53,6 DINARIDI d.o.o., Kijevo
15.009.I.L ROZALIT-SLAVE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 16,3 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Donji Dolac
15.010.I.D SLATKI KR ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 39,9 DINARIDI d.o.o., Kijevo
15.011.I.D SLAVII ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 25,1 DINARIDI d.o.o., Kijevo
15.012.I.D TRNOVAA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 32,9 DINARIDI d.o.o., Kijevo
15.013.I.D ZELENIKE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 33,3 DINARIDI d.o.o., Kijevo
15.014.I.L ZORII-LJUT ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 20,0 Obrt MARKAM-G, vl. L. Marki, Donji Dolac
15.015.I.D RAZVODSKA LJUT KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 6,1 GIRK KALUN d.d., Drni
15.016.I.L SUHOPOLJE III GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 31,4 DINARIDI d.o.o., Kijevo
15.017.I.D VRTINE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 15,0 ARAL-KAMEN d.o.o., Zagreb
15.018.I.D CRNE KRIKE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 39,9 TINO d.o.o., ibenik
15.019.I.L DONJE POLJE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,8 BRALI d.o.o. ibenik
15.020.I.D MIDENO BRDO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 15,0 TINO d.o.o., ibenik
15.023.I.D NOVAK KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 24,5 EKO KAMEN I MINERALI d.o.o. Zagreb
16.001.I.L ERVENICA CIGLARSKA GLINA 63,7 DILJ IGM d.d. Vinkovci
17.001.I.L GAJINA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 26,0 Obrt MACA, vl. M. Matovac, Dolac Donji
17.002.I.L MOSOR-SLAVE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 15,8 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji
17.004.I.D BRUSJE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 28,6 UFO BIANCO d.o.o., Selca
17.005.I.D BRUSJE I ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 31,7 JADRANKAMEN d.d., Puia
17.007.I.D DOLIT-ZAPAD ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 16,8 AGAN d.o.o., Split
17.008.I.D KAROLINA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 26,8 ETEROVI MARMI d.o.o., Omi
17.010.I.D LOZNA ISTOK-KONOPLJIKOVA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,7 JADRANKAMEN d.d., Puia
17.011.I.D PODI-OBROVAC SINJSKI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 93,8 HAZARDER d.o.o., Obrovac Sinjski
17.012.I.D STAGNE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 11,3 BRKATE d.o.o., Donji Humac
17.013.I.D STRANINA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,7 VRH-DI d.o.o., Donji Humac
17.015.I.L LISKOVAC ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 10,2 Obrt MRAAJ-KOP, vl. Damir Gudelj, Zmijavci
17.016.I.L MARKAM-PLANO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 13,6 Obrt MARKAM-G, vl. L. Marki Dolac Donji
17.017.I.L PETRADA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 13,8 Obrt "KLESARSTVO BULJAN", vl. I. Buljan, Bitelji
17.018.I.D SALAMIN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 12,5 SIMAG d.o.o., Sinj
17.019.I.D SAPOT ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,1 SIMAG d.o.o., Sinj
17.020.I.D SUTINA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 10,5 OLI SINT d.o.o. Stobre
17.022.I.L PLOE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,6 KALEBI d.o.o., Stomorska
17.023.I.L VITRENIK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 26,6 KAMEN-MG d.o.o., Donji Proloac
17.024.I.D DUBOKA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 51,0 JADRANKAMEN d.d., Puia
17.025.I.D TROGIR 2001 ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 26,1 T&B d.o.o., Split
17.028.I.L DREANJ (BAI) TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,8 Obrt D&M BAI, Glavina Donja
17.029.I.L MAGNETIC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,8 M-P-B d.o.o. Split
17.030.I.D DINARIDI-3 UGLJIKOVODICI I GT VODA 965700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
17.031.I.D DINARIDI-4 UGLJIKOVODICI I GT VODA 1104800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
17.032.I.D BOGOSINA GLAVA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 24,3 GOJMERA d.o.o. Suuraj
17.033.I.D GLAVIINE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 37,8 PEKSTON d.o.o. Split
17.034.I.L IMBER TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 42,7 LAVEVI-KAMENOLOM d.o.o. Split
17.035.I.L LISAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 23,0 VIADUKT d.d. Zagreb
17.036.I.L OBLIK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 18,3 KALEBI d.o.o. Stomorska
17.037.I.L RADANOVIA-STAJE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 36,4 J.B. SADRA d.o.o. Split
17.038.I.D KITA-PLANO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,8 POINT-SPLIT d.o.o. Split
18.002.I.L BRONZA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,0 Obrt CAVA MONT, vl. D. Bilui, Pula
18.003.I.L VOTENI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,5 Obrt vl. Dario Fabris, Kukci
18.004.I.D ABRUNII ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 108,0 KAMEN d.d. Pazin
18.006.I.D HRBOKI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 17,7 KAMEN d.d. Pazin
18.007.I.L KAMENJAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,5 BOLOVAN COMMERCE d.o.o., Rakalj
18.008.I.D NEGRIN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 12,6 KAMEN d.d. Pazin
18.009.I.L PROTINA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 20,0 KAVA EXPORT-IMPORT d.o.o. Pula
18.011.I.L SINJAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,0 Obrt BILA VALA, Rakalj
18.016.I.L KORONA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,5 Obrt FRANTOJO, vl. D. Fabris, Nova Vas
18.018.I.L MONTE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 12,9 Obrt CAVA-MONT, vl. D. Bulei
18.019.I.L PROTINA II TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 19,1 Obrt MARIO, vl. M. Pustijanac
18.020.I.L UNJEVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 13,0 EMIS d.o.o. Potpian
18.021.I.L VALE-NOVAKI II CIGLARSKA GLINA 23,8 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje
18.022.I.L MINJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 13,0 CESTA d.o.o. Pula
18.023.I.L BRGUD TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,5 SIRK d.o.o., unjevica
18.024.I.L GOLUICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,7 PIFAR d.o.o. Rovinj
18.026.I.L MARTINJAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 37,9 GEO-KAMEN d.o.o. Zagreb
18.027.I.L AGRII TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 70,0 CESTA d.o.o. Pula
19.001.I.D SRESER ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 14,7 KAMEN d.d., Pazin
19.002.I.D SRESER II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 33,5 KAMEN d.d., Pazin
19.003.I.D SMOKOVLJANI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 46,1 KAMEN d.d., Pazin
19.004.I.D IVAN DOL ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 11,6 SFORZA d.o.o., Zaton
19.005.I.D LJUT ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 14,5 STON KAMEN d.o.o., Ston
19.006.I.L NOGONJA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 53,1 MICRO LASTOVO d.o.o. Pasadur
20.001.I.D SJEVEROZAPADNA HRVATSKA UGLJIKOVODICI I GT VODA 392700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb
20.002.I.L POREDJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 15,0 EUROBETON d.d. Prelog
22.001.I.D SJEVERNI JADRAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 981900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb
22.002.I.D JUNI JADRAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 1211600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb
22.003.I.D SREDNJI JADRAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 1589800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
POPIS ISTRANIH PROSTORA MINERALNIH
SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ
I. ZAGREBAKA UPANIJA
II. KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJA
III. SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA
IV. KARLOVAKA UPANIJA
V. VARADINSKA UPANIJA
VI. KOPRIVNIKO-KRIEVAKA UPANIJA
VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA UPANIJA
VIII. PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA
IX. LIKO-SENJSKA UPANIJA
X. VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA
XI. POEKO-SLAVONSKA UPANIJA
XII. BRODSKO-POSAVSKA UPANIJA
XIII. ZADARSKA UPANIJA
XIV. OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
XV. IBENSKO-KNINSKA UPANIJA
XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA
XXI. GRAD ZAGREB
NEMA ISTRANIH PROSTORA
XXII. EPIKONTINENTALNI POJAS
XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA
XVIII. ISTARSKA UPANIJA
XIX. DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA
XX. MEIMURSKA UPANIJA
Kartografski prikaz zakljuen na dan 03. oujak 2008. godine
Stanje na dan 31. prosinac 2007. godine
POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Kartografski prikaz zakljuen na dan 03. oujak 2008. godine
Stanje na dan 31. prosinac 2007. godine
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
01.001.E.D DUGO SELO UGLJIKOVODICI I GT VODA 2750,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.001.E.D BILIANI BOKSIT 113,10 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
01.002.E.D KLOTAR UGLJIKOVODICI I GT VODA 3190,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.002.E.D KRUEVO BOKSIT 431,91 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
01.003.E.D UMEANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.003.E.D MASLENICA BOKSIT 329,53 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
01.004.E.D UTICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 5600,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.004.E.L SRIDNJAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 26,75 LAVEVI ZADAR d.o.o., Zadar
01.006.E.D JEEVO UGLJIKOVODICI I GT VODA 593,75 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.005.E.D MARII ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 10,30 KAMEN d.d., Obrovac
01.007.E.L ZAPADNO GLINITE CIGLARSKA GLINA 10,35 TEMPO d.d. Zagreb 13.006.E.D ROMANOVAC ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 7,65 KAMEN d.d., Obrovac
01.008.E.D IVANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1975,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.007.E.D DINJIKA MORSKA SOL 88,00 SOLANA PAG, Pag
01.009.E.D LUPOGLAV UGLJIKOVODICI I GT VODA 2700,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.008.E.D PAG MORSKA SOL 373,70 SOLANA PAG, Pag
01.011.E.L LOMNICA DONJA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 27,70 INDUSTROGRADNJA d.d. Zagreb 13.009.E.L GORICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 13,39 ZANATKOMERC d.d., Pag
01.010.E.D VEZIE UGLJIKOVODICI I GT VODA 2250,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.010.E.L VELIKA RASOVAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 23,00 MARA d.o.o., Vrsi Mulo
01.012.E.L RAKITJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 219,74 TEMPO d.d. Zagreb 13.012.E.L SKALICE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,53 IZGRADNJA d.o.o., Paman
01.013.E.L ABESINIJA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 65,96 IGM LJUNARA TRSTENIK, ista Mlaka 13.013.E.L BUSITA II TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 38,53 BUSITA DVA d.o.o. Kumrovec
01.014.E.L GRADNA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 18,41 SAMOBORKA d.d. Samobor 13.014.E.L GRBOVAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 30,00 SOMAR d.o.o., Zadar
01.015.E.L LANITE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,26 Obrtnik Slavko Horvat, Samobor 13.015.E.L PRIDRAGA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,00 Obrt STINA, vl. Ivanka Gospi, Pridraga
01.016.E.L NOVO IE-VELKOM GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 55,58 VELKOM d.o.o. V. Gorica 13.016.E.L PRIDRAGA 2 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,00 MATTEO d.o.o., Pridraga
01.018.E.L IVANEC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 21,86 VIADUKT d.d. Zagreb 13.017.E.L SJEA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,50 Obrt PINI, vl. Mladen Pini, Zemunik Donji
01.019.E.L OREJE DONJE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,05 KAMENIK d.d. Sv. I. Zelina 13.018.E.D ZAPUANE KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 41,65 MINERAL IGM d.d. Benkovac, Zapuane
01.020.E.L PLUSKA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 3,24 MIKOGRAD d.o.o. Luka 13.019.E.D BORIINA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 11,52 KAMEN d.d., Obrovac
01.021.E.L BELJAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,57 Obrt BELJAK, vl. Stjepan Beljak, Samobor 13.020.E.L ARDAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,75 Obrt ICE, vl. Ivan Ani, Smili
01.022.E.D BUNJANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1525,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 13.021.E.L PUA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,22 ALANCOMMERCE d.o.o., Obrovac
01.023.E.L DRAGA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,33 KAMENOLOMI KRAI d.o.o. Krai 13.022.E.D BUKOVI GAJ ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,45 Obrt ERINKA, vl. Tomislav erina, Benkovac
01.024.E.L MRACLIN CIGLARSKA GLINA 48,55 CIGLANA MRACLIN d.o.o. Mraclin 13.023.E.D GRADI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 2,95 SAAL d.o.o., Zagreb
01.026.E.L DRENJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 6,59 MIKOGRAD d.o.o. Luka 13.024.E.D KUKALJ KAVE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 296,81 ADRIA KAMEN d.o.o., Zagreb
01.027.E.L NOVO IE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 76,25 HIDREL d.o.o. Velika Gorica 13.025.E.L LISII ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,94 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Viktor Bai, Lisii
01.028.E.L POD PECA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,42 PREMUITRANS d.o.o. Sv. I. Zelina 13.026.E.D MAKOVAA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,99 SAAL d.o.o., Zagreb
01.029.E.L SAVRAK 1 GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 26,67 BELAK d.o.o. Samobor 13.027.E.L BOETNICA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 99,75 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica
01.030.E.L SAVRAK 2 GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 24,49 Obrt vl. Damir Horvat, Samobor 13.028.E.L OTOK MOLAT GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 164,02 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica
01.031.E.L TLORAD-PLUSKA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 2,77 TLORAD-COMMERCE d.o.o. Bistra 13.029.E.L OTOK VIR POLJE 1 GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 73,76 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica
01.032.E.L ZAJARKI GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 30,44 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 13.030.E.L OTOK VIR POLJE 2 GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 90,80 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica
01.033.E.L SIROMAJA INZULA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 49,52 IGM LJUNARA TRSTENIK, ista Mlaka 13.031.E.L PRIVLAKI GAZ GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 10,45 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica
01.034.E.D KRINE GORICE KERAMIKA I VATR.GLINA 20,00 INKER d.d., Zaprei 13.032.E.D TORINE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 5,39 ZIO COMMERCE d.o.o., Lisii
01.035.E.L MALA RAKOVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,01 SAMOBORKA d.d. Samobor 13.033.E.L KOSA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,89 HERES d.o.o., Vir
01.036.E.L KROBOTNIK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 25,85 SAMOBORKATRANS d.o.o. Samobor 13.034.E.D NIN MORSKA SOL 65,80 SOLANA NIN d.d, Nin
01.037.E.L TRSTENICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 12,42 GRADITELJSTVO ROI d.o.o. Jastrebarsko 13.035.E.L PRUTNA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 34,04 PREVEDELLO d.o.o., Povljana
01.038.E.L TRSTENIK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 87,83 IGM LJUNARA TRSTENIK d.o.o. ista Mlaka 13.036.E.D IPNATICA 2 ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 12,25 KAMEN d.d., Pazin
01.039.E.L VUKOVINA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 17,22 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, ODRA 13.037.E.D TORINE-ZAPAD ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,80 GRI-3 d.o.o., Zadar
01.040.E.L MALA RAKOVICA-LANITE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,30 CESTOGRAD-ING d.o.o. Zagreb 13.038.E.L LAMJANA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,10 MAKUN d.d., Marana
01.041.E.L SLAPNICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 12,02 KAMENOLOMI KRAI d.o.o. Krai 13.039.E.D PLISKOVO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 7,64 Obrt KAMENOKLESAR ROGI, vl. Ivan Rogi, Popovii
01.043.E.L SAVRAK 3 GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 19,66 SAMOBORKA d.d. Samobor 13.040.E.D BUKOVI GAJ II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 2,62 Obrt ERINKA 1, vl. Petar erina, Benkovac Podgrae
01.044.E.L JAGODNO GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 2,21 IVA PRIRODA d.o.o. Novo ie 13.041.E.L BUSITA 3 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 23,99 Obrt KARA, vl. Tomislav kara, Zadar
01.046.E.D DUMI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,12 Obrt vl. Nikola Dumi, Samobor 13.042.E.L BUSITA-KAMEN TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,00 Obrt KAMEN, vl. edo Utkovi, Zadar
01.047.E.D KRNI JARAK ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 0,38 Obrt GUNO, vl. Nenad Guni, Samobor 13.043.E.D VLAINE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 9,07 BENKAMEN d.o.o., Zagreb
01.048.E.D KRNI JARAK II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 0,24 Obrt vl. Vlado Peles, Samobor 13.044.E.D VOJVODII GIPS 3,36 TRG d.o.o., Zbelava, Bartoloveki Trnovec
01.049.E.L URITE II CIGLARSKA GLINA 31,46 GRADIP d.d. Vrbovec 13.045.E.L VIDUKIN GAJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 19,40 ZARAKOP d.o.o., Zadar
01.050.E.L LIPOVEC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,00 SAMOBORKA d.d. Samobor 13.047.E.D TORINE-GRANIT ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 7,74 GRANIT-TOKI d.o.o., Zadar
13.048.E.D TORINE-MAMINJO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 11,79 MAMINJO d.o.o., Benkovac
13.049.E.D TORINE-II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,77 Obrt ILI KAMEN, vl. Marinko ili, Lisii
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 13.050.E.D USKOK ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,00 Obrt USKOK, vl. Ivan Uskok, Lisii
02.001.E.D DUBRAVA KERAMIKA I VATR. GLINA 12,27 INKER d.d., Zaprei 13.051.E.D GRADI II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,37 Obrt GRADINA, vl. Vlado Ivi, Obrovac
02.002.E.L MARTINIE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 3,20 TEMPO d.d. Zagreb 13.052.E.D TORINE-AMADEUS ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,63 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blaan, Benkovac
02.003.E.L KRI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,59 ZELENJAK d.o.o., Klanjec 13.053.E.D ANTE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 12,76 Obrt KAMENOKLESAR ANTE vl. Ante Peut, Lisii
02.004.E.L GORJAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 25,05 KAMENOLOM GORJAK d.o.o., Krapina 13.054.E.D BUKOVI GAJ-ZAPAD ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,56 MEDITERAN KAMEN d.o.o. Benkovac
02.005.E.L VOJNI BREG TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,59 Renova Kamenolom d.o.o., Bedekovina 13.055.E.D JAVORNIK ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 6,14 ELMATEX d.o.o. Buzet
02.006.E.L PUAVA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 0,50 Viliam Boroak (VILKOBOR d.o.o. Kraljevec) 13.056.E.D KUKALJ ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 11,71 Obrt TGP KARLO vl. Zvonimir Bai, Lisii
02.007.E.L OURA-LOVNO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 31,00 GOLUBOVEKI KAMENOLOMI d.d., Golubovec 13.057.E.D KUKALJ KAVA-JAMAR ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 19,28 JAMAR d.o.o. Split
02.008.E.L SV. KRI-RUDOMAR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,66 RUDOMAR d.o.o., Sv. Kri 13.058.E.D MATAN KAMEN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,60 Obrt MATAN KAMEN vl. Joso Matanovi, Benkovac
02.009.E.L SIPINA-HUM TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 24,61 GOLUBOVEKI KAMENOLOMI d.d., Golubovec 13.059.E.D ONYX ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 6,08 Obrt CROCAM vl. Kreimir Lemac, ibenik
02.010.E.L UREVIEV BRIJEG CIGLARSKA GLINA 18,25 TONDACH HRVATSKA d.d. Bedekovina 13.060.E.D SANA KAMEN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 10,83 Obrt SANA KAMEN vl. Stjepan obi, Benkovac
02.011.E.L STRAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,20 VIADUKT d.d., Zagreb 13.061.E.D STAZICE-ADAM ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 5,75 GEOFON d.o.o. Split
02.012.E.D JANKOVEKO-SJEVER KERAMIKA I VATR. GLINA 11,41 ZAGORKA-PGM d.d., Bedekovina 13.062.E.D TORINE 2005 ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,58 KAMEN BENKOVAC d.o.o. Benkovac
02.013.E.L PREGRADA II TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 35,20 NISKOGRADNJA d.o.o., Pregrada 13.063.E.D TORINE-AMADEUS II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 15,51 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blaan, Benkovac
02.015.E.L JELENJE VODE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,83 HIDREL d.o.o. Velika Gorica 13.064.E.D TORINE-SJEVER ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 37,13 GRI-3 d.o.o. Benkovac
02.016.E.L ROLNJAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK BAKLIA D.& D. d.o.o. Krapinske Toplice 13.065.E.D BEGLUCI GIPS 20,00 GRAAC KAMEN d.o.o. Graac
13.066.E.L SAVAR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,14 PUT d.d. Zadar
13.067.E.L VODICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,46 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Gospi
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
03.002.E.D MRAMOR BRDO UGLJIKOVODICI I GT VODA 112,50 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.003.E.D STRUEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 1018,75 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
03.004.E.D SLAVSKO POLJE KREMENI PIJESAK 15,08 GRO "PETROVAC", Vrginmost 14.001.E.D BENIANCI UGLJIKOVODICI I GT VODA 4200,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.005.E.D LIPOVLJANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1456,25 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.002.E.D KUANCI-KAPELNA UGLJIKOVODICI I GT VODA 6500,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.006.E.D OKOLI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1725,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.003.E.D BUKOVA GLAVA-VRANOVI SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 349,00 NAICECEMENT d.d. Naice
03.007.E.D PODGORJE KREMENI PIJESAK 5,38 GRO "PETROVAC", Vrginmost 14.004.E.D TEVKOVICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 3900,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.008.E.D KOZARICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 3400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.005.E.D OBOD UGLJIKOVODICI I GT VODA 2893,70 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.009.E.D JAMARICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 3081,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.006.E.D BIZOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 1200,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.010.E.L DRENINA CIGLARSKA GLINA 26,50 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 14.007.E.D GT POLJE BIZOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 900,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.011.E.D MURINSKI JARAK BENTONITNA GLINA 30,30 PETROKEMIJA d.d. Kutina 14.008.E.L JOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,60 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Naice
03.012.E.D KLOKOEV JARAK BARIT 39,47 Kordunski rudnici nemetala i graevnog materijala Topusko 14.009.E.L STARI GRADAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,65 SCAT-ING d.o.o Naice
03.013.E.L MIKLEUKA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 26,06 IGM MOSLAVINAKAMEN d.d. Kutina 14.010.E.L VLADISLAVCI CIGLARSKA GLINA 24,06 OPEKA d.o.o. Osijek
03.014.E.D STANCI KERAMIKA I VATR. GLINA 2,65 GAVRILOVI, Petrinja 14.011.E.L KUKLJA CIGLARSKA GLINA 31,70 SLAVONIJA d.d. Naice
03.015.E.L AAVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,92 BETON Glina 14.012.E.L CIGLANA BIZOVAC CIGLARSKA GLINA 10,64 METALIS d.o.o. Bizovac
03.016.E.L VUKOJEVAC GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 52,00 HRVATSKE CESTE Sisak 14.013.E.L SARVA CIGLARSKA GLINA 44,73 OPEKA d.o.o. Osijek
03.017.E.L HRVATSKO SELO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,50 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 14.015.E.D SJEE UGLJIKOVODICI I GT VODA 450,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.018.E.L MEURAE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 25,63 Obrt KAMENOLOM MEURAE Petrinja 14.016.E.D BOKI-KLOKOEVCI UGLJIKOVODICI I GT VODA 9537,50 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
03.019.E.D PJEANICA KREMENI PIJESAK 34,09 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o. Lepoglava 14.017.E.L TORINE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 37,21 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Naiki
03.020.E.D VOLODER UGLJIKOVODICI I GT VODA 1040,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 14.018.E.L GRABOVAC 1A CIGLARSKA GLINA 56,62 TONDACH HRVATSKA d.d. Bedekovina
03.021.E.L KARLICE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,28 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Sisak 14.019.E.L TOMAANCI CIGLARSKA GLINA 36,83 OPEKA d.o.o. Osijek
03.022.E.L SLATINA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,70 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Sisak 14.020.E.L OTRA GLAVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,80 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Naiki
03.023.E.L NOVA DRENINA CIGLARSKA GLINA - GP 24,69 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja
03.024.E.L NOVA DRENINA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 23,92 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja
03.025.E.L BJELJEVINA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,08 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Sisak OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
03.026.E.L KREANE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,50 MRAMOR BUZETA d.o.o. Glina 15.001.E.D BUHA KUE BOKSIT 84,04 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
03.027.E.L BOJNA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 22,50 KOLLER d.o.o. Glina 15.002.E.D KALUN BOKSIT 402,67 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
03.028.E.L BLATUA-EMERNICA CIGLARSKA GLINA 16,78 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 15.003.E.D MOSE BOKSIT 161,88 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
03.029.E.L BRKOVEC CIGLARSKA GLINA 22,04 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 15.004.E.D VINOVO BOKSIT 198,76 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
03.030.E.L DONJA EMERNICA CIGLARSKA GLINA 55,76 SAA PROMET CIGLANA BLATUA d.o.o. Topusko 15.005.E.D ERVENIK BOKSIT 504,56 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
03.031.E.D PEDALJ-INKER KERAMIKA I VATR. GLINA 33,99 INKER d.d. Zaprei 15.006.E.D KRSTE RADAS BOKSIT 873,01 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
03.032.E.D PEDALJ-KIO KERAMIKA I VATR. GLINA 33,95 K I O d.d., Orahovica 15.007.E.D MAMUTOVAC BOKSIT 595,75 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
03.033.E.D PONIKVARI KERAMIKA I VATR. GLINA 7,86 KERAMIKA MODUS d.d. Vojni 15.008.E.D TIKOVO KVARCIT 11,09 GIRK KALUN d.d., Drni
03.034.E.L AINA CIGLARSKA GLINA 14,80 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 15.009.E.D PARI KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 43,50 MIKROSIVERIT-ZA DOM d.o.o., Siveri
03.035.E.D VRBAK UGLJIKOVODICI I GT VODA 900,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 15.010.E.D KUPRES GIPS 16,95 KNAUF d.o.o., Knin
03.036.E.D BLATUA KERAMIKA I VATR. GLINA 154,90 GRO "PETROVAC", Vrginmost 15.011.E.D PROMINA BOKSIT 127,96 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
03.037.E.L BLATUA CIGLARSKA GLINA 5,20 PROING d.o.o. Gvozd 15.012.E.D VELJO DOLAC BOKSIT 1840,00 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac
15.013.E.D ITNI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 332,20 JADRANKAMEN d.d. Puia
15.014.E.L DUBRAVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 39,75 LAVEVI d.o.o. ibenik
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 15.015.E.L KONJUKA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 22,17 KONJUKA d.o.o., Brodarica
04.001.E.D GEJKOVAC BARIT 18,40 Kordunski rudnici nemetala i graevnog materijala Topusko 15.017.E.L VUKOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 34,10 IZGRADNJA d.d., ibenik
04.002.E.D SIVAC BARIT 20,54 GRO PETROVAC Vrginmost 15.018.E.L VEPRTAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 22,91 SARAEN d.o.o., Stankovci
04.003.E.D KOKIREVO KERAMIKA I VATR. GLINA 118,26 INKER d.d. Zaprei 15.019.E.D KRTOLIN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 10,13 BATOLIT d.o.o. Zagreb
04.004.E.D BASAROVAC KREMENI PIJESAK 105,75 INKER d.d., Zaprei 15.020.E.D KOSOVO GIPS 350,80 KNAUF d.o.o., Knin
04.005.E.L TOUNJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 55,55 IGM TOUNJ d.d., Tounj 15.021.E.D LISINJAK KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 87,50 GIRK KALUN d.d., Drni
04.006.E.L BIJELA DRAGA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,78 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 15.022.E.D PAKOVO SELO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 80,22 JADRANKAMEN d.d., Puia
04.007.E.L PLAKARICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 23,50 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb 15.023.E.L SUHOPOLJE I GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 14,63 Obrt Kijevo-pijesak, vl. Duan ula, Kijevo
04.008.E.L SMUTA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,30 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 15.024.E.D BRESTOVCI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 24,48 INTERIER URKO d.o.o., Knin
04.009.E.L ZRNI POLJANA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,02 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 15.025.E.D RUII GIPS 21,49 KNAUF d.o.o., Knin
04.010.E.L BLATA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,41 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 15.026.E.L VELIKA KREMENICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,79 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d., Split
04.011.E.L DONJA JELSA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 41,55 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 15.027.E.D BALJCI GRADAC I KVARCIT 4,45 GIRK KALUN d.d., Drni
04.012.E.L KREMENICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 26,60 BETON-LUKO d.o.o., Zagreb-Luko 15.028.E.D BALJCI GRADAC II KVARCIT 7,37 GIRK KALUN d.d., Drni
04.013.E.L VRH KAPELE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,26 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 15.029.E.L MAGLIINAC-BIKARAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,93 BRALI d.o.o., ibenik
04.014.E.L JOHOVO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,79 TEHNOKOP d.d., Vojni 15.030.E.D BILA STRANA KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 25,65 PRVI BLJESAK d.o.o. Oklaj
04.015.E.L KOSTELII TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,33 Obrtnik Branko Poljak, Ogulin 15.031.E.D VRLJEVO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,01 Obrt GOTOVAC, Katel Suurac
04.016.E.L MALI VUKOVI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,60 Obrt vl. Slavko Kovaevi, Slunj 15.032.E.D VRLJEVO I ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 27,46 BATOLIT d.o.o. Zagreb
04.017.E.L UKUR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,06 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 15.033.E.D VRLJEVO IME ISUSOVO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,00 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o., Split
04.018.E.D IVOEVI GAJ KERAMIKA I VATR. GLINA 149,93 INKER d.d. Zaprei 15.034.E.D KRINE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 16,49 BATOLIT d.o.o. Zagreb
04.019.E.L LOSKUNJA-VOJNI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,70 CESTE KARLOVAC d.d. Karlovac 15.035.E.L LJUBLJANA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,71 FILIPS d.o.o., Vodice
04.020.E.D MAZALICA KREMENI PIJESAK 15,82 INKER d.d. Zaprei 15.036.E.D SEDRAMI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 13,56 TINO d.o.o. ibenik
04.021.E.L RASNICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 25,00 BECHTEL INTERNATIONAL Inc.,Podrunica Zagreb 15.037.E.D SLAVA KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 14,93 GIRK KALUN d.d., Drni
04.022.E.L REICA CIGLARSKA GLINA 155,06 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 15.038.E.L SUHOPOLJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK DINARA d.d. Knin
04.023.E.L CVITOVI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,19 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA
04.024.E.L BROANAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 13,02 SLUNJ-GZPP d.d., Slunj
04.025.E.L GAVANI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,43 GTM-GAVAN d.o.o., Ogulin OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
04.026.E.L JAPAGA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,45 MEGAING d.o.o., Zagreb 16.001.E.L CERNA CIGLARSKA GLINA 19,16 OPGI KVALITET d.o.o. Cerna
04.027.E.L BREZOVI REBAR GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 86,86 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 16.002.E.D ELETOVCI UGLJIKOVODICI I GT VODA 3600,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
04.028.E.L BARILOVI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,30 Obrt GMTT-LEANEC, Krnjak 16.003.E.D ILAA UGLJIKOVODICI I GT VODA 500,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
04.029.E.L POBIJENKA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 21,12 KAMENOLOM AKANJE d.o.o., akanje 16.004.E.D PRIVLAKA UGLJIKOVODICI I GT VODA 1800,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
04.030.E.L ZVEAJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 22,83 ARKADA d.o.o., Duga Resa 16.005.E.L CIGLANE CIGLARSKA GLINA 11,00 CIGLANA d.d. upanja
04.031.E.L BATNOGA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,95 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 16.006.E.L DREN CIGLARSKA GLINA 30,88 DILJ IGM d.d. Vinkovci
04.032.E.L BROD TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,32 DOLOMIT PPZZ, Karlovac 16.007.E.L SLAVONKA CIGLARSKA GLINA 26,37 DILJ IGM d.d. Vinkovci
04.033.E.L DRAGOJEVI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,64 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 16.008.E.L STARI JANKOVCI CIGLARSKA GLINA 7,50 DILJ IGM d.d. Vinkovci
04.034.E.L GRABOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,14 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 16.009.E.L ALVALUCI CIGLARSKA GLINA 15,98 RAZVITAK d.d. Ilok
04.035.E.L JARE POLJE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 13,02 ASFALTI KARLOVAC d.o.o., Karlovac
04.036.E.L KUZMA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,68 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac
04.037.E.L LOSKUNJA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,69 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
04.038.E.L CRNA DRAGA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,69 PRODUKT d.o.o. Zagreb 17.001.E.D SV.JURAJ-SV.KAJO SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 334,52 DALMACIJACEMENT d.d. Katel Suurac
04.039.E.L KREMENICA-LASINJSKI SJENIAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,98 PRODUKT d.o.o. Zagreb 17.002.E.D SLANE STINE KARAKAICA GIPS 25,15 CIGLANA SINJ d.d. Sinj
04.040.E.L PONORAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,62 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 17.003.E.D 10.KOLOVOZ SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 78,69 DALMACIJACEMENT d.d. Katel Suurac
17.004.E.D PLANA KVARCIT 312,55 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split
17.005.E.D DOLIT ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 16,00 JADRANKAMEN d.d. Puia
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 17.006.E.D DRAGONJIK ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 54,60 JADRANKAMEN d.d. Puia
05.001.E.D TIGLIN-HORVACKA KREMENI PIJESAK 420,00 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 17.007.E.D OKRUG ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 25,42 KAMEN SPLIT d.d. Split
05.002.E.D VINICA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 22,61 IVANEKI UGLJENOKOPI, Ivanec 17.008.E.D PUIE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 247,00 JADRANKAMEN d.d. Puia
05.003.E.L MOTINJAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 31,00 CESTA MINERAL d.o.o., Varadin 17.009.E.D SELCA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 268,18 JADRANKAMEN d.d. Puia
05.004.E.L PODRUTE CIGLARSKA GLINA 10,00 CIGLANA-PODRUTE, Novi Marof 17.010.E.L PROPOD TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,31 HVAR d.d. Hvar
05.005.E.L CERJE TUNO CIGLARSKA GLINA 54,47 IGM Ciglane Cerje Tuno d.o.o., Cerje Tuno 17.011.E.L PERUN TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,26 LAVEVI d.d. Split
05.006.E.L OURA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 20,34 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Oura 17.012.E.D AGANJ DOLAC ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 35,00 JADRANKAMEN d.d. Puia
05.007.E.L BELSKI DOL TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,00 VODOGRADNJA VARADIN d.d., Varadin 17.013.E.L BAST TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 21,77 GRAEVNO d.d. Makarska
05.008.E.L OURA II TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,23 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Oura 17.014.E.D BRATIA-NAKAL-POTOK-ZAPAD ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,81 Obrt vl. Milan Iveli, Pranica
05.009.E.L PICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 19,43 KAMING d.d., Ljubeica 17.015.E.L KLIS-KOSA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 45,12 POMGRAD GRADNJA d.o.o. Split
05.010.E.L RET CIGLARSKA GLINA 27,21 IGM Ciglane Cerje Tuno d.o.o., Cerje Tuno 17.016.E.D LOZNA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 52,74 JADRANKAMEN d.d. Puia
05.011.E.D LOJNICA TUF 2,93 INGRAM Podrute, Novi Marof 17.017.E.D MILOVICA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 30,00 JADRANKAMEN d.d. Puia
05.012.E.D MARAN KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 2,29 ZAGORJE-KAMEN d.o.o., Maran 17.018.E.L UPA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,79 BERICA d.o.o. Nereia
05.013.E.L PODEVEVO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,10 Obrt GRADITELJ, vl. Vlado Pukadija, Remetinec 17.019.E.D KOIA GREDA GIPS 17,93 CIGLANA SINJ d.d. Sinj
05.014.E.D HRUKOVEC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 54,20 KAMING d.d., Ljubeica 17.020.E.D DOLAC ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 2,93 UFO BIANCO d.o.o. Selca
05.015.E.L ANJEVO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,99 CESTA MINERAL d.d. Varadin 17.021.E.D KALINA I ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 0,61 Obrt vl. Sinia esni, Gornji Humac
05.016.E.L HRASTOVLJAN STOVRAG GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 20,50 CESTA MINERAL d.d. Varadin 17.022.E.D KALINA II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 0,23 Obrt vl. Vjekoslav esni, Gornji Humac
05.018.E.L CUKAVEC CIGLARSKA GLINA 17,04 LEIER-LEITL d.o.o. Turin 17.023.E.D MALA BURINA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 7,05 PLAME d.o.o. Bogomolje
05.019.E.L TRSTIKA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 32,89 Obrt SMONTARA, vl. Ivan Smontara, Veliki Bukovec 17.024.E.D BRAUTA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 5,30 Obrt PETRUS, vl. I. Petrovi, Puia
05.020.E.L LUDBREKI VINOGRADI CIGLARSKA GLINA 8,84 CIGLANA KOVAI d.o.o., Ludbreg 17.025.E.D BUNJIKA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 2,93 DALMARMOR d.o.o.
05.021.E.L JAMIAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 42,95 Obrt BAGERKOP-RAU, vl. Boris Rau, Novi Marof 17.026.E.L KLJENAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 32,32 GRAEVNO d.d. Vrgorac
05.022.E.L CUKAVEC II CIGLARSKA GLINA 7,44 LEIER-LEITL d.o.o. Turin 17.027.E.L VUKOVE STINE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 27,00 MEGRAM d.o.o. Hrvace
05.023.E.L RLENA ZEMLJA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,30 RAPORT d.o.o.,Radei 17.028.E.L DUGOBABE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 21,47 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split
05.024.E.L HRASTOVLJAN GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 47,90 CESTA-MINERAL d.o.o., Varadin 17.029.E.D MULTIKOLOR ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,32 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split
05.025.E.L LUKAVEC CIGLARSKA GLINA 43,27 IGM Ciglane Cerje Tuno d.o.o., Cerje Tuno 17.030.E.D DOLIT MARKAM ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,07 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Marki, Dolac Donji
05.026.E.L LEE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 19,80 CESTA-MINERAL d.o.o., Varadin 17.031.E.D DOLIT-SLAVE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,00 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji
05.027.E.L TURNIE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 10,53 ljunara-betonara Turnie d.o.o.,Srainec 17.032.E.D KRUEV DOLAC ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 19,50 Obrt GAGO KAMEN, vl. Pero Klini, Bra
05.028.E.L PRUDNICA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 14,99 Obrt vl. Josip erbetar, Mali Bukovac 17.033.E.L PEZELJI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,00 BETON TRILJ d.o.o. Vedrine
05.029.E.L MOLVE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 24,00 Obrt NISKOGRADNJA HUEK, vl. Tomica Huek, Petrijanec 17.034.E.L SEGET-SJEVER TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 34,40 AGAN-SEGET d.o.o. Split
05.030.E.L BREZINA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 5,50 CESTA-MINERAL d.o.o., Varadin 17.035.E.L STRMETJEVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 21,40 D&B BAI d.o.o. Imotski
05.031.E.L KAREKI LUG GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 16,00 Obrt TRANSPORTI LILEK vl. Vladimir Lilek, Kapela
Podravska 17.036.E.L BUJAKOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,48 GRGUA d.o.o. Proloac
05.032.E.L HRUKOVEC IV TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 15,70 KAMING d.d., Ljubeica 17.037.E.L KOSA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,60 Obrt VAE. I MLJEVE KA., vl. M. Grabovac, D. Proloac
17.038.E.D KOUTE BOKSIT 11,42 JAGO KOMERC d.o.o. Split
17.039.E.D SEGET GORNJI-DRAGUN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 12,64 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 17.040.E.D ALKASIN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 2,11 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split
06.001.E.D JAGNJEDOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 847,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.041.E.D BANJA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 13,09 KAVADUR d.o.o. Split
06.002.E.D FERDINANDOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 1937,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.042.E.L BOINA GLAVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,55 PLAME d.o.o. Bogomolje
06.003.E.D LEGRAD UGLJIKOVODICI I GT VODA 1864,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.043.E.D BRKATE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 13,03 Obrt vl. Markito Jaki, D. Humac
06.004.E.D LEPAVINA UGLJIKOVODICI I GT VODA 220,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.044.E.L KITE-VUJE BRDO I TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,32 KAMEN PLANO d.o.o. Split
06.005.E.D MOLVE UGLJIKOVODICI I IVA 7480,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.045.E.L KONOPICE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,74 Obrt JURAC, vl. Duje Bezmalinovi, Selca
06.006.E.D VELIKI OTOK UGLJIKOVODICI I GT VODA 900,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.046.E.D REDI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 22,89 ADRIAKAMEN ITD. d.o.o. Plano
06.007.E.D PETERANEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 2400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.047.E.D KRAPE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,16 PAARIN d.o.o. Nereia
06.008.E.D EPELOVAC-HAMPOVICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 2100,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.048.E.D VELI RAT TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 36,17 GOJMERA d.o.o. Suuraj
06.009.E.D GOLA UGLJIKOVODICI I GT VODA 5230,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.049.E.D APORICE BOKSIT 537,68 NERETVAPED d.o.o. Sinj
06.010.E.L REKA CIGLARSKA GLINA 3,83 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 17.050.E.L EMERNICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 24,62 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split
06.011.E.D KALINOVAC UGLJIKOVODICI I IVA 9593,25 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.051.E.D GIANESINI CAVA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 14,18 GIANESINI MARMO d.o.o. Supetar
06.012.E.L VOJNOVEC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 42,95 RADNIK d.d., Krievci 17.052.E.L KRIICE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 30,75 PODUZEE ZA CESTE Split d.d.
06.013.E.D CVETKOVEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 750,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.053.E.L MEDOVAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,60 ZA DOM d.o.o. Split
06.014.E.D KUTNJAK-ELEKOVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 4300,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.054.E.D PETROVICA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,22 Obrt PETROVICA, vl. Frane Lauri, Donji Humac
06.015.E.L GAT GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 56,99 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., urevac 17.055.E.D PLANO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 30,50 JADRANKAMEN d.d. Puia
06.016.E.L GUEROVEC CIGLARSKA GLINA 12,00 RADNIK d.d., Krievci 17.056.E.D SEGET-JUG ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 65,75 JADRANKAMEN d.d. Puia
06.017.E.D PROSENICA I GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 49,99 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 17.057.E.D SRIJANE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 2,21 JADRANKAMEN d.d. Puia
06.018.E.D RIBNJAK CIGLARSKA GLINA 3,00 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 17.058.E.D TANGO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,30 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split
06.019.E.L INZULA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 17,33 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., urevac 17.059.E.L TETOVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,10 Obrt BURA,vl. Mladen Milii, Hvar
06.020.E.L JAGNJEE II GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 87,53 BILOKALNIK-IGMA d.o.o., Koprivnica 17.060.E.D VRANJKOVII GIPS 15,79 JAGO KOMERC d.o.o. Split
06.021.E.L KETER GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 45,00 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 17.061.E.D VRSINE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 16,00 JADRANKAMEN d.d. Puia
06.022.E.L MLA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 4,38 Obrt LUKAI-PRIJEVOZ, Klotar Vojakovaki 17.062.E.D ZELENI JADRAN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 7,50 JADRANKAMEN d.d. Puia
06.023.E.L OTOK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 8,67 GM GOLUBI, vl. Danijel Golubi, Peteranec 17.063.E.D IVANA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,53 ARHITEKTONSKO-GRAEVNI KAMEN d.o.o. Katel Suurac
06.024.E.L SEKULINE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 7,52 ZADRUGA MINERAL, Zagreb 17.064.E.L KITE-VUJE BRDO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,87 KAMEN PLANO d.o.o. Plano
06.025.E.L GAPAR GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 3,80 Obrt ARAN 2, vl. Marijan Gapar, elekovec 17.065.E.L PJER ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 9,29 Obrt vl. ani Jerkovi, Nereia
06.026.E.L HOTI GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 1,75 POSAVKA d.o.o., Oborovski Novaki 17.066.E.D SMOKVICA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 16,03 PAARIN d.o.o. Nereia
06.027.E.L ARJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 28,27 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., urevac 17.067.E.L SRINJINE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 83,12 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split
06.028.E.L TORI GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 13,08 GRADKO d.o.o., Zagreb 17.068.E.D STIPANOVIA GREBEN-ZAPAD GIPS 30,79 DRAGA-SADRA d.o.o. Zagreb
06.030.E.L MLA 1 GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 60,00 Obrt "LUKAI-PRIJEVOZ", vl. Davor Lukai, Klotar
Vojakovaki 17.069.E.D SVETI NIKOLA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 7,47 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski
06.031.E.D LUNKOVEC-KUTNJAK UGLJIKOVODICI I GT VODA 10000,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.070.E.D ZELOVO TUF 117,25 DALMACIJACEMENT d.d. Katel Suurac
06.032.E.L AUTOPUT GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 5,07 MARIN MONT d.o.o. Drnje 17.071.E.L DREANJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,76 Obrt VAE. I MLJEVE KA., vl. M. Grabovac, D. Proloac
06.033.E.L DRAGANCI GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 10,81 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., urevac 17.072.E.L OSOJE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 18,10 ASFALT AB d.o.o. Solin
06.034.E.L HRUTIK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 2,00 HRVATSKE UME d.o.o. UP Koprivnica 17.073.E.D PETRADA HUM ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,61 Obrt FRANI, vl. Leo Trutani, Selca
06.035.E.L ZLATNO JEZERO GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 9,33 ZLATNO JEZERO d.o.o. Peteranec 17.074.E.D PLATE-SPLITSKA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 24,61 JADRANKAMEN d.d., Puia
06.036.E.L LJEBIC GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 4,00 HRVATSKE UME d.o.o. UP Koprivnica 17.075.E.D STARA KAVA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 4,50 Obrt GOTOVAC, vl. Ivan Gotovac, Katel uurac
17.076.E.D SVETI ANTE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 8,14 Obrt KOP TODORI, vl. Drago Todori, Zmijavci
17.077.E.D SVETI ILIJA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,73 KUSANOVI d.o.o. Pranica
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 17.078.E.L KRIVI DOLAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,50 Obrt "VAENJA KAMENA", vl. V. Katavi, Neori
07.001.E.D BILOGORA UGLJIKOVODICI I GT VODA 7400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.079.E.L LISKOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,09 Obrt "MRAAJ-KOP", vl. Damir Gudelj, Zmijavci
07.002.E.D ANDROVAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 3200,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.080.E.L TUSTO BRDO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 15,64 VIADUKT d.d., Zagreb
07.003.E.D LETIANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1500,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.081.E.D BRATIA NAKAL MASLENICA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 2,79 PASIKA d.o.o. Puia
07.004.E.D MOSTI UGLJIKOVODICI I GT VODA 5187,50 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.082.E.D BRATIA-NAKAL-POTOK-ISTOK ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,46 Obrtnik uro Mihovilovi, Pranica
07.005.E.D GAKOVO UGLJIKOVODICI I GT VODA 894,40 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.083.E.D DOLIT DOLAC-DONJI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,20 Obrt RUBIN vl. Ante imuni, Dolac Donji
07.006.E.L GARENICA CIGLARSKA GLINA 12,54 FINAG d.d., Garenica 17.084.E.D KUIEVA KAVA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 0,16 ETNA d.o.o. Katel Luki
07.007.E.D GALOVAC-PAVLJANI UGLJIKOVODICI I GT VODA 1050,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 17.085.E.D MOSOR ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,64 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Marki, Dolac Donji
07.008.E.D GUSTI RASTIK KARB. SIR. ZA IND. PRERADU 57,22 KAMEN SIRA d.d. Sira 17.086.E.L JEULA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,31 NIKRIS d.o.o. Supetar
07.009.E.D SREDNJA RIJEKA SILIKATNE SIROVINE 3,43 KREMEN d.o.o., azma 17.087.E.L POD GAJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,75 KLARITAC d.o.o. Gornje Selo
07.010.E.L DOMINKOVICA CIGLARSKA GLINA 3,35 BILODOM d.o.o., Dominkovica 17.088.E.D STIPANOVIA GREBEN GIPS 13,30 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA
07.011.E.L PAULOVAC CIGLARSKA GLINA 19,88 PAVLI d.o.o. Veliko Trojstvo
07.012.E.L SKOAJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,94 HRVATSKE UME U Podrunica Bjelovar
07.013.E.D TIHA KERAMIKA I VATR. GLINA 22,13 KREMEN d.o.o., azma OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
07.014.E.D VRTLINSKA KREMENI PIJESAK 99,50 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 18.001.E.D KRAVLJI RT SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 78,12 TVORNICA CEMENTA UMAG d.d., Umag
07.015.E.L ELINA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 77,56 KAMEN SIRA d.d. Sira 18.002.E.D LABIN BOKSIT 2610,00 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj
07.016.E.L PLETERAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,20 RADEK GRADNJA d.o.o. Kutina 18.003.E.D MARLERA KREDA 17,45 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula
07.017.E.D TEFANAC KREMENI PIJESAK 29,00 AGRARIA d.o.o., Bjelovar 18.004.E.D VINJAN I-HEKI-MINJ BOKSIT 20609,00 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj
07.018.E.D TREI KILOMETAR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 43,64 KAMEN SIRA d.d. Sira 18.005.E.D VINJAN II BOKSIT 4252,00 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj
07.019.E.L SELINEC GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 5,00 IRKA PROMET d.o.o. Bjelovar 18.006.E.D VINJAN III BOKSIT 6076,89 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj
07.020.E.L SREDNJA RIJEKA I TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,14 GARJEVICAKAMEN d.o.o. azma 18.007.E.D KUK BOKSIT 585,88 ISTARSKI BOKSITI Rovinj
07.021.E.L ANDROVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 20,63 DIORIT d.o.o. ulovac 18.008.E.D MOST RAA KARB.SIR.ZA IND.PRERADU 26,93 ISTARSKA TVORNICA VAPNA d.d., Most Raa
07.022.E.L BATINSKA RIJEKA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,16 INTER PROMET d.o.o. Sira 18.009.E.D PEINE KARB.SIR.ZA IND.PRERADU 8,30 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula
07.023.E.D BAKOVICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 317,57 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 18.010.E.D SAVUDRIJA SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 84,36 TVORNICA CEMENTA UMAG d.d., Umag
07.024.E.D GRUBINO POLJE UGLJIKOVODICI I GT VODA 960,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 18.011.E.L KUK-IRITE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 18,75 GRADING-KUK d.d., Buzet
07.025.E.D POLJANA KREMENI PIJESAK 14,08 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 18.012.E.L VIDRIAN TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,33 ISTRAGRADNJA d.d., Pula
18.013.E.D GLAVICA BOKSIT 64,37 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj
18.014.E.L PANIDIGO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,82 Obrt MARIO, vl. Mario Pustijanac, Rovinj
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 18.015.E.L MINJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,12 CESTA d.o.o. Pula
08.001.E.D HOMER BARIT 140,00 Goranski rudnici nemetala Lokve 18.016.E.D ROVINJ BOKSIT 19,25 GEO-5 d.o.o., Rovinj
08.002.E.D MRZLE VODICE BARIT 278,36 Goranski rudnici nemetala Lokve 18.017.E.L VALTURA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 27,32 UPR.ZA ZATVOR. SUST., Kaznion. u Valturi, Pula
08.003.E.D DRAGOZETII BOKSIT 4000,00 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 18.018.E.D KOROMANO SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 66,35 HOLCIM HRVATSKA d.o.o., Koromano
08.004.E.D JELOVICA BOKSIT 27,17 ENERGOINVEST Rovinj 18.019.E.D SELINA IV ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 26,34 KAMEN d.d., Pazin
08.005.E.L PREZID TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,38 FINVEST CORP d.d. abar 18.020.E.L SVETI IVAN-PRAARI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 11,72 GRADING-KUK d.d., Buzet
08.006.E.L IROKO BRDO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,75 VIADUKT d.d. Zagreb 18.021.E.D TRI JEZERCA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 5,40 KAMEN d.d., Pazin
08.007.E.L BEAVEC VOZ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 25,50 TIHA d.d. ilo 18.022.E.L MONTE POZZO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,70 AR-INENJERING d.o.o., Rovinj
08.008.E.L GARICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 14,30 GP KRK d.d. Krk 18.023.E.L RAKOV POTOK CIGLARSKA GLINA 10,34 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje
08.009.E.L GMAJNA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,20 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 18.024.E.L PODBERAM TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 24,14 CESTA d.o.o. Pula
08.010.E.L BUKOVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 14,50 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 18.025.E.L UMBER TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,48 UKA-KAMEN d.d., Labin
08.011.E.L CIGANSKA DRAICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,30 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 18.026.E.D MAX SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 17,15 ISTRACEMENT INTERNATIONAL d.d., Pula
08.012.E.L MALO DUBOKO GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 33,50 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 18.027.E.L LAKOVII TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 12,94 VIADUKT d.d. Zagreb
08.013.E.L KRLJEVO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 30,83 Obrt vl. Viktor Sria, avle 18.028.E.L PODROLA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 20,69 MAKUN d.d. Marana
08.014.E.L GRI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,92 VIADUKT d.d. Zagreb 18.029.E.L SOII TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 18,54 Obrt vl. Ivan eki, Soii
08.015.E.L MALKIN LAZ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,00 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 18.030.E.D AULAGA JUG KREMENI PIJESAK 1410,00 YTONG CROATIA d.d. Pula
08.016.E.L RIIKO BILO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,91 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Senj 18.031.E.L TOMIII TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,08 Obrt vl. Josip Tomii, minj
08.017.E.L KIKOVICA-DRENOVI VRH TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,12 K.S. KAMENOLOM d.o.o. Rijeka 18.032.E.L VRANJA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 36,15 READYMIX CROATIA d.o.o., Rijeka
08.018.E.L ZAKOJNICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 12,00 GP KRK d.d. Krk 18.033.E.L GODA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,68 Obrt vl. Edo Matoevi, Sv. Lovre
08.019.E.L BRGUII TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,64 RIJEKAMINERAL d.o.o. Klana 18.034.E.L GROMAE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,40 Obrt vl. Vedran Zonta, Bale
08.020.E.D LOPAR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,56 SORINJ d.o.o. Rab 18.035.E.L PLOVANIJA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,20 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Plovanija
08.021.E.D PODBADANJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,56 ADRIAS d.o.o. Crikvenica 18.036.E.L PANIDIG0 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,00 GEOCOP d.o.o. Rovinj
08.022.E.L BOJNAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 24,45 Obrt vl. Martin Toi, Cres 18.037.E.L TAMBURA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,89 KAVA EXPORT-IMPORT d.o.o. Pula
08.023.E.L MEDVEA GRIA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,38 KAMEN GRADNJA d.o.o. Opatija 18.038.E.L GROTA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,21 Obrt vl. Petar Bratovi, Baderna
08.024.E.L FUINSKI BENKOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 25,94 Kamenolom Fuinski Benkovac d.d. Fuine 18.040.E.L VALE-NOVAKI CIGLARSKA GLINA 13,12 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje
08.025.E.L HAMBARITE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,24 MEDITERAN GRADNJA d.o.o. Rijeka 18.041.E.L VIDRIJAN TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,14 CESTA d.o.o. Pula
08.026.E.D MAOVA GORA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 10,12 APSYRTIDES d.o.o. Mali Loinj 18.042.E.L VILANIJA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 51,70 ANTENAL d.o.o., Novigrad
08.027.E.L MRKOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,20 MI-TEH MIHELI TEHNIKA d.o.o. krljevo 18.043.E.L GOAN TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 42,33 RUDING d.o.o., minj
08.028.E.L BRDO KU TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,55 Obrt, vl. Davorin Jurekovi, Mali Loinj 18.044.E.L VRINE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,88 Obrt Pulin, vl. Dario Pulin, Vinjan
08.029.E.L CRVENE STIJENE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 1,01 Obrt vl. Josip Kordi, Supetarska Draga 18.045.E.L ANTENAL TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 30,00 ANTENAL d.o.o. Novigrad
08.030.E.L KOLEVRAT TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,00 Obrtnik Davor Tomljanovi, Vikovo 18.046.E.L GRAVANAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,70 BIBII d.o.o. Svetvinenat
08.031.E.L KRKLANT GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 0,84 Obrt vl. Josip Kordi, Supetarska Draga 18.047.E.L KONTRADA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,64 GAJANA-KOP d.o.o., Pula
08.032.E.L SAMOTORAC GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 0,64 Obrt vl. Josip Kordi, Supetarska Draga 18.048.E.L RUPA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,50 KANINI d.o.o. Pula
08.033.E.L VIDISKALA-IGOVAC GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 0,73 Obrt vl. Josip Kordi, Supetarska Draga 18.049.E.L SABLICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,60 FASADA PRODUKT d.o.o., Pazin
18.050.E.L BRICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 13,07 MAKUN d.d. Marana
18.051.E.D GRONJAN-KORNERIJA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 14,70 KAMEN d.d., Pazin
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 18.052.E.D KANFANAR-DVIGRAD ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 17,16 KAMEN d.d., Pazin
09.001.E.D KRAVARICA BARIT 6,10 LIKI RUDNICI NEMETALA Riice, Lovinac 18.053.E.D KANFANAR-JUG ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 82,64 KAMEN d.d., Pazin
09.002.E.D ARAC BARIT 0,44 LIKI RUDNICI NEMETALA Riice, Lovinac 18.054.E.D KANFANAR-SJEVER ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 74,57 KAMEN d.d., Pazin
09.003.E.D BRNIEVO I RUDANA BARIT 3,06 LIKI RUDNICI NEMETALA Riice, Lovinac 18.055.E.D KIRMENJAK-JUG ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 285,88 KAMEN d.d., Pazin
09.004.E.D PILAR BARIT 18,44 RUDAR, Zagreb 18.056.E.D KIRMENJAK-SJEVER ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 58,12 KAMEN d.d., Pazin
09.005.E.D ARDAK KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 34,00 LIKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Liko Lee 18.057.E.D LUCIJA I ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 14,55 KAMEN d.d., Pazin
09.006.E.D LIKO LEE KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 6,00 INDUSTROGRADNJA KALCIND d.o.o. Liko Lee 18.058.E.D LUCIJA II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 10,00 KAMEN d.d., Pazin
09.007.E.L JAVOROV VRH-STUBICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,63 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 18.059.E.D PRODOL ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 30,25 KAMEN d.d., Pazin
09.008.E.L PADEI-TIROVAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,02 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Senj 18.060.E.D VALKARIN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 17,01 KAMEN d.d., Pazin
09.009.E.L IROKI ELAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,50 Obrt vl. Slobodan Trcol, Novalja 18.061.E.D VALTURA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 182,40 KAMEN d.d., Pazin
09.010.E.L JADOVNO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,02 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 18.062.E.D VINKURAN ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,38 KAMEN d.d., Pazin
09.011.E.L NAAK BILO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 1,90 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 18.063.E.L VRH TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,00 Obrt Kameni Vrh, vl. V. Sinoi, Vinjan
09.012.E.L FRKAI GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 14,48 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 18.064.E.D BALE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 17,31 KAMEN d.d. Pazin
09.014.E.L ZAGLAVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,69 Obrt ICAN-TRANSPORTI, vl. Ivica Tomuli, Novalja 18.065.E.D MARANA ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 42,35 KAMEN d.d., Pazin
09.015.E.L ZAGLAVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 21,35 ZAGLAVA d.o.o. Novalja 18.066.E.D MARANA I KARB.SIR.ZA IND.PRERADU 47,60 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula
09.016.E.L ZALUNICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,80 GRATING d.o.o., Vrhovine 18.067.E.L KRASE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,30 CESTA d.o.o. Pula
09.017.E.L DUGI DOL I TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,26 Obrt ISKOP-UTOVAR, vl. Branko Poljak, Ogulin 18.068.E.L KRIAROVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,80 CAVEA d.o.o. Novigrad
09.018.E.L KVARTE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,38 GM KVARTE d.o.o., Perui 18.069.E.L NOVA LOKVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,00 GEOCOP d.o.o. Rovinj
09.019.E.L ELINA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,68 SLADOVAA d.o.o., Gospi 18.070.E.L GRADIE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 7,80 Obrt BETON TOMII, vl.Josip Tomii, minj
09.020.E.L KIKOVA GREDA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 30,80 BECHTEL International, Inc., Podrunica u Hrvatskoj 18.071.E.L KAMARSAN TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 19,50 PLOVANIJA-KAMEN d.o.o. Buje
09.021.E.L LITIEV VRH TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 74,80 BECHTEL International, Inc., Podrunica u Hrvatskoj 18.072.E.L KAPELOTO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,40 KANINI d.o.o. Svetvinenat
09.022.E.L PAPUA VEDRINE-MEDAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 30,43 GP LIKA d.o.o., Gospi 18.073.E.L KAVE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,30 FRANK d.o.o. Umag
09.023.E.L PILAR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 60,68 GALION d.o.o., Zagreb 18.074.E.L MADONA PICCOLA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,70 GEOKOP TRADE d.o.o.,Bale
09.024.E.L PODOTRA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 14,25 IGM OTRA d.o.o. Zagreb 18.075.E.L SANDAROVO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,30 Obrt vl. Mladen Soi, Kanfanar
09.025.E.L VEDRO POLJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 129,98 LIKA CESTE d.o.o., Gospi 18.076.E.L BALANDINOV BRIG TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 19,70 CAVEA d.o.o. Novigrad
09.026.E.L VUKOV VRH TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 75,06 MILLEM d.o.o., Liki Osik 18.077.E.L UMBER II TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 18,15 UKA MINERAL d.o.o. Labin
09.027.E.D BARLETE KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 7,65 KALCIT LIKO LEE d.o.o. Liko Lee 18.078.E.L MEARI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 0,39 FASADA PRODUKT d.o.o., Pazin
09.028.E.L DEBELJAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 28,46 BECHTEL Interantional, Inc., Podrunica u Hrvatskoj
09.029.E.L DUGI DOL TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,21 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi
09.031.E.L MALI ARDAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 8,35 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Miro Rukavina, Dugo Selo OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
09.033.E.L SVILARUA-KALEVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,26 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 19.001.E.L KRKMAA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,40 GRAEVNO KORULA d.d. Korula
09.034.E.L KARSA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 10,00 Obrt TOMISLAV, vl. Tomislav Vidas, Novalje 19.002.E.L KOTACA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 6,70 KONSTRUKTOR-HOTINA d.o.o., Blato
09.035.E.L TAPANJSKA GLAVA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 32,78 IVAN COMMERC d.o.o. Gospi 19.003.E.D PISKE ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,43 BURA-MOBIL d.o.o., Zagreb
09.036.E.L LAPAKE BARE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 12,38 DINMAR TRADE d.o.o. Velika Gorica 19.004.E.L DUBAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 35,67 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik
09.037.E.D DEBELO BRDO ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 7,39 DIAPUT d.o.o. Gospi 19.005.E.L GLAVICE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 22,10 GLAVICE d.o.o. Opuzen
19.007.E.D HUMAC II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 3,60 KAMEN KORULA d.o.o., Lumbarda
19.008.E.D HUMAC ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,89 VRNIK d.o.o., Korula
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 19.009.E.L PRANJARE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 26,25 GLAVICE d.d. Opuzen
10.001.E.D CRNAC UGLJIKOVODICI I GT VODA 3625,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 19.010.E.D VRNIK ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 2,93 VRNIK d.o.o., Korula
10.002.E.D PEPELANA UGLJIKOVODICI I GT VODA 2000,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 19.011.E.D STON MORSKA SOL 50,80 SOLANA STON d.d., Ston
10.003.E.D CABUNA UGLJIKOVODICI I GT VODA 450,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 19.012.E.D VISOANI ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 25,85 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik
10.004.E.D STARI GRADAC UGLJIKOVODICI I IVA 4324,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 19.013.E.L MOII TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,82 MARINOVI-KONAVLE d.o.o. Pridvorje
10.005.E.D ORAHOVICA KERAMIKA I VATR. GLINA 11,95 K I O KERAMIKA d.o.o. Orahovica 19.014.E.L BIJELI VIR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 25,74 OBIVA d.o.o. Metkovi
10.006.E.L HERCEGOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 22,67 RADLOVAC IGM Orahovica 19.015.E.L MIRONJA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 28,73 GP DUBROVNIK d.d. Dubrovnik
10.007.E.L BRENZBERG-TOAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 43,06 RADLOVAC IGM Orahovica 19.016.E.D MIRONJA II ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 12,48 KAMEN d.d., Pazin
10.008.E.L SLADOJEVCI CIGLARSKA GLINA 26,12 CIGLANA IGM d.d. Sladojevci 19.017.E.L OSOJNIK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 12,55 PGM RAGUSA d.d.. Dubrovnik
10.009.E.L ORULICA KOSA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 39,80 RADLOVAC IGM Orahovica 19.018.E.L OBLIEVAC 1 TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 14,07 KAMEN PLOE d.o.o. Ploe
10.010.E.L RIBNJAK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 3,40 Obrt JANKOVO, vl. Josip Vrbanac 19.019.E.L OBLIEVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 16,40 KONSTRUKTOR INENJERING d.d. Split
10.011.E.L HERCEGOVAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 2,50 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Naice 19.020.E.L PODVLATICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,00 KOMUNALNO TRGOVAKO DRUTVO BILAN d.o.o. Orebi
10.012.E.L JOVANOVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,16 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Naice
10.013.E.L DRAVA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 3,75 M.G. USLUGA d.o.o. Sesvete
10.014.E.L KATINKA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 8,02 Obrt OTO, vl. Zlatko Luka, Virovitica OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
10.016.E.L TRENJEVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,60 SCAT-ING d.o.o. Naice 20.001.E.D MIHOVLJAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 1575,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
10.017.E.L ERVANJSKA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 30,67 RADLOVAC IGM d.d. Orahovica 20.002.E.L KURLANSKI-LUG GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 14,66 MEIMURJE-TEGRA d.d., akovec
10.018.E.L BILO CIGLARSKA GLINA 7,44 OPECO d.d. Virovitica 20.003.E.D ZEBANEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 2000,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
10.019.E.L PRODORINA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 13,26 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Robert Romi Virovitica 20.004.E.L POREDJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 14,73 BETON d.d., Prelog
10.020.E.L BUK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 14,17 SCAT-ING d.o.o. Naice 20.005.E.L IVANOVEC GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 92,16 TEGRA INENJERING d.o.o., akovec
10.021.E.L BOK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 5,06 Obrt ATIKA,vl. Zlatko Ptiek Virovitica 20.006.E.L GORNJA PRETRGA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 20,00 GRADBENIK d.o.o. Mursko Sredie
10.022.E.L LJEARA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 13,31 LENDAVA d.o.o. Lozan 20.007.E.L GALOVO GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 11,46 BETAPLAST d.o.o., Donji Kraljevec
10.023.E.L LJEARA GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 2,80 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Bjelovar 20.008.E.L VERK-ZAVRTJE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 11,55 VIBRO BETON-FRANI d.o.o. Kriovec
10.O24.E.D ORAHOVICA-1 KERAMIKA I VATR. GLINA 10,75 KIO KERAMIKA d.o.o. Orahovica 20.009.E.L ENKOVEC CIGLARSKA GLINA 59,40 EKO MEIMURJE d.d., enkovec
20.010.E.L TURIE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 22,48 MEIMURJE-TEGRA d.d., akovec
20.011.E.L TURIE-II GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 12,79 QUADRO d.o.o., Kriovec
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA 20.012.E.L TURIE-I GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 12,78 DAVID&COMP. d.o.o., Vratiniec
11.001.E.D JAGMA KREMENI PIJESAK 14,50 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik 20.013.E.L CIRKOVLJAN GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 53,30 TEGRA d.d., akovec
11.002.E.D JANJA LIPA UGLJIKOVODICI I GT VODA 500,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 20.014.E.L DRIMUREC-STRELEC GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 6,34 Obrt PAVLIC, Gorian
11.003.E.D KOPRIVNA MILOVKA 15,18 Pod. za proiz. i ekspl. mrkog uglja i nemetala Ratkovica 20.015.E.D VUKOVEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 3259,50 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
11.004.E.D GRAHOVLJANI KERAMIKA I VATR. GLINA 5,31 PLAMEN INTERNATIONAL d.o.o. Poega 20.016.E.D VUKANOVEC UGLJIKOVODICI I GT VODA 2400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
11.005.E.D VRANI KREMENI PIJESAK 36,67 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 20.017.E.L PRODI GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 17,40 CAROVI d.o.o. Totovec
11.006.E.L GRABARJE CIGLARSKA GLINA 14,37 ITP d.o.o. Grabarje
11.007.E.D LIVAANI KREMENI PIJESAK 12,80 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik
11.008.E.L MOKRE GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 170,30 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrnica Poega OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
11.009.E.L KLANICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 3,73 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrnica Poega 21.001.E.D KOSTANJEK SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 37,11 SLOBODA Tvornica cementa, Podsused
11.010.E.L AMANOVICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,09 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Poega 21.002.E.D BIZEK DOLJE SIR. ZA PROIZ. CEMENTA 40,31 "SLOBODA" Tvornica cementa, Podsused
11.011.E.L PLI-MALIAK TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 48,41 KAMEN-INGRAD d.d. Poega 21.003.E.L GRMOICA CIGLARSKA GLINA 15,85 CIGLANE ZAGREB d.d. Zagreb
11.012.E.L VETOVO TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 68,39 KAMEN-INGRAD d.d. Poega 21.004.E.D GT POLJE ZAGREB UGLJIKOVODICI I GT VODA 5400,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb
11.013.E.L UKUR TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 5,28 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Poega 21.005.E.L LUKO-JEDOVEC GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 150,00 BETON-LUKO d.o.o. Zagreb
11.014.E.D MEDINAC KREMENI PIJESAK 47,43 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 21.006.E.L SOBLINEC CIGLARSKA GLINA 8,10 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb
11.015.E.L II RAAKA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,68 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica N. Gradika 21.007.E.D BIZEK ARHITEKTON.-GRAEVNI KAMEN 1,62 NAA KATEDRALA d.o.o. Zagreb
11.016.E.D BRANECI KREMENI PIJESAK 82,50 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 21.008.E.L VUKOV DOL TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 12,98 GEOMID d.o.o. Sesvete
11.017.E.L MLADI GAJ TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 4,56 JUL-COM d.o.o. Pleternica 21.009.E.L PODSUSEDSKO DOLJE TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 29,85 TEMPO d.d. Zagreb
11.018.E.D NOVO SELO KREMENI PIJESAK 33,02 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 21.010.E.L RESNIK GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 59,20 PALI INENJERING d.o.o. Zagreb
11.019.E.D UMETLICA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 26,73 SLAVONIJA d.d. Pakrac 21.011.E.L SAVSKI NASIP GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 96,61 GOLF&COUNTRY CLUB ZAGREB d.o.o. Zagreb
11.020.E.L POLJANSKA TUF 14,73 KAMEN-INGRAD d.d. Velika 21.012.E.L VESLAKI CENTAR GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK 80,71 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb
21.013.E.L NOVAICA CIGLARSKA GLINA 88,08 TERMOBLOK d.o.o. Sesvete
OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
12.001.E.D SREDNJI LIPOVAC KARB.SIR. ZA IND.PRERADU 2,90 BETON d.o.o. Nova Gradika OZNAKA EKSPLOATACIJSKO POLJE MINERALNA SIROVINA POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA
12.002.E.L GILETINCI TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 17,64 EKO-PROJEKT d.o.o. Nova Gradika 22.001.E.D SJEVERNI JADRAN UGLJIKOVODICI I GT VODA 175600,00 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb
12.003.E.L PERIN TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 19,25 HRVATSKE UME U Podrunica Nova Gradika 22.002.E.D MARICA UGLJIKOVODICI I GT VODA 21881,32 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb
12.004.E.L UNJEVCI CIGLARSKA GLINA 49,70 CIGLANA BROD d.d. Slavonski Brod 22.003.E.D IZABELA UGLJIKOVODICI I GT VODA 34453,18 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb
12.005.E.L STARA TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 9,66 HRVATSKE UME U Podrunica Nova Gradika
12.006.E.L FUKINAC TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN 13,09 KAMEN PSUNJ d.o.o. Okuani
IX. LIKO-SENJSKA UPANIJA
X. VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA
XI. POEKO-SLAVONSKA UPANIJA
XII. BRODSKO-POSAVSKAUPANIJA
V. VARADINSKAUPANIJA
VI. KOPRIVNIKO-KRIEVAKAUPANIJA
VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKAUPANIJA
VIII. PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA
I. ZAGREBAKA UPANIJA
II. KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJA
III. SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA
IV. KARLOVAKA UPANIJA
XXI. GRAD ZAGREB
XXII. EPIKONTINENTALNI POJAS
XIII. ZADARSKAUPANIJA
XIV. OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
XV. IBENSKO-KNINSKA UPANIJA
XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA
XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA
XVIII. ISTARSKAUPANIJA
XIX. DUBROVAKO-NERETVANSKAUPANIJA
XX. MEIMURSKA UPANIJA
Prilog 3 Popis istranih prostora mineralnih sirovina, po grupama, u Republici Hrvatskoj

P.3-1

PRILOG 3

POPIS ISTRANIH PROSTORA MINERALNIH SIROVINA, PO
GRUPAMA, U REPUBLICI HRVATSKOJ

(Razvrstano po upanijama zakljuno s 31.12.2007. godine)
[1]



P 3-2
PRILOG 3.1 POPIS ISTRANIH PROSTORA U ZAGREBAKOJ UPANIJI

MINERALNA SIROVINA ISTRANI PROSTOR POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA RJEENJA OZNAKA
KARB. SIR. ZA IND.
PRERADU
PLEMIKA UMA 146,9 DOLOMIT-ZAGREB d.o.o. Zagreb 2000. 01.004.I.D
UKUPNO 1 146,9
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
ODRA 16,8 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, "ODRA" 2006. 01.006.I.L
UKUPNO 1 16,8
SVEUKUPNO 2 164
A) NEENERGETSKE MINERALNE SIROVINE

JUGOZAPADNA SAVA 487000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1997. 01.001.I.D
SAVA 665500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1997. 01.002.I.D
SVEUKUPNO 2 1152500
B) ENERGETSKE MINERALNE SIROVINE
UGLJIKOVODICI I GT VODA

Napomena: Istrani prostori ugljikovodika proteu se kroz vie upanija, a navedena povrina odnosi se na
cijeli istrani prostor

PRILOG 3.2 POPIS ISTRANIH PROSTORA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ UPANIJI

MALA GORA 11,0 URBEK-PETROL d.o.o., Desini 2003. 02.006.I.L
HUM 1 8,1
GOLUBOVEKI KAMENOLOMI d.o.o. Novi
Golubovec
2006. 02.007.I.L
OBROICA 24,6
GOLUBOVEKI KAMENOLOMI d.o.o. Novi
Golubovec
2006. 02.008.I-L
UKUPNO 3 44
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
PUSTAK 3,1 TONDACH HRVATSKA d.d., Bedekovina 2000. 02.001.I.L
UKUPNO 1 3
SVEUKUPNO 4 47
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN


P.3-3
PRILOG 3.3 POPIS ISTRANIH PROSTORA U SISAKO-MOSLAVAKOJ UPANIJI

KERAMIKA I VATR. GLINA DRAGIN JARAK 92,5 NOEL-N.N.B. d.o.o. Zagreb 2000. 03.003.I.D
UKUPNO 1 93
UT-KLANICE 6,1 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Sisak 2004. 03.008.I.L
KLUPCA 44,7 ZADRUGE BRANITELJA EURO MONT, Donja Pua 2007. 03.011.I.L
UKUPNO 2 51
PEPELINKA 4,2 TEH-GRADNJA d.o.o., V. Gorica 1998. 03.002.I.L
GORNJAK 18,2 CESTA SISAK d.o.o. Sisak 2007. 03.009.I.L
TIINA 38,0
Obrt LJUNARA TANAC vl. Darko Movri, Tanac
bb
2007. 03.010.I.L
UKUPNO 3 60
SVEUKUPNO 6 204
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN

PRILOG 3.4 POPIS ISTRANIH PROSTORA U KARLOVAKOJ UPANIJI

KARB. SIR. ZA IND.
PRERADU
NAD MOSINJE 37,8 EKO-VAPNO d.o.o., Zagreb 2004. 04.001.I.D
SVEUKUPNO 1 38

PRILOG 3.5 POPIS ISTRANIH PROSTORA U VARADINSKOJ UPANIJI

GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
KRTINJE 18,2 BALIJA d.o.o. 2004. 05.005.I.L
UKUPNO 1 18
CIGLARSKA GLINA CERJE TUNO II 49,0 IGM CIGLANE CERJE TUNO d.o.o. Cerje Tuno 2000. 05.007.I.L
UKUPNO 1 49
SVEUKUPNO 2 67



P 3-4
PRILOG 3.6 POPIS ISTRANIH PROSTORA U KOPRIVNIKO-KRIEVAKOJ UPANIJI

LEDVENIKO POLJE 90,8 LIPEC d.o.o. Koprivnica 2001. 06.003.I.L
GRAD 25,5 DENS Co. COMMERCE d.o.o. Koprivnica 2004. 06.005.I.L
NETEJE 3,8 Obrt POLJOKOP, vl. Ivan vorc, Selnica Podravska 2004. 06.007.I.D
MEKI 7,7 GRABULATI-DRAVA d.o.o. Podravske Sesvete 2005. 06.009.I.L
MLADJE 51,1 BILOKALNIK IGMA d.o.o. Koprivnica 2006. 06.010.I.L
PROSENICA II 24,9 IGMA d.o.o. Koprivnica 2008. 06.011.I.L
SEKULINE 1 22,7 ZADRUGA MINERAL d.o.o. Zagreb 2007. 06.012.I.L
VIDAK 13,0 BETON LUKO d.o.o. Zagreb 2007. 06.013.I.L
SVEUKUPNO 8 240
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK

UGLJIKOVODICI I GT VODA DRAVA 717600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1997. 06.001.I.D
SVEUKUPNO 1 717600


PRILOG 3.7 POPIS ISTRANIH PROSTORA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ UPANIJI

SUHAJA 369,3 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 2002. 07.001.I.D
SUHAJA II 86,7 XELLA S.O. AZMA d.o.o. azma 2005. 07.007.I.D
UKUPNO 2 456
SILIKATNA SIROV. ZA IND.
PRER.
SREDNJA RIJEKA II 29,9 KREMEN d.o.o., azma 2004. 07.004.I.D
UKUPNO 1 30
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
ANDROVAC 1 9,8 DIORIT d.o.o. ulovac 2004. 07.005.I.L
UKUPNO 1 10
SVEUKUPNO 4 496
KREMENI PIJESAK


P.3-5
PRILOG 3.8 POPIS ISTRANIH PROSTORA U PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI

TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
MRKOVAC 2 21,8 MI-TEH MIHELI TEHNIKA d.o.o. krljevo 2008. 08.003.I.L
SVEUKUPNO 1 22

DINARIDI-2 1066200,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1999. 08.001.I.D
DINARIDI-1 1080100,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2008. 08.002.I.D
SVEUKUPNO 2 2146300


PRILOG 3.9 POPIS ISTRANIH PROSTORA U LIKO-SENJSKOJ UPANIJI

KARB.SIR. ZA IND.PRERADU VREBAC-BARLETE 39,8 LIKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Liko Lee 2005. 09.031.I.D
UKUPNO 1 40
ISPOD JELOVAE 62,5 HIDROELEKTRA-NISKOGRADNJA d.d., Zagreb 2000. 09.006.I.L
OSTRVICA 79,1 H.D.H. d.o.o., Zagreb 2006. 09.007.I.L
RUDO BRDO 38,0 MILLEM d.o.o., Liki Osik 2000. 09.008.I.L
VRCI 37,4 MEGAING d.o.o., Zagreb 2001. 09.014.I.L
DRENOVAC 25,0 GRADITELJ, d.o.o., Otoac 2002. 09.015.I.L
DRENOV KLANAC 24,2 GRADITELJ, d.o.o., Otoac 2002. 09.016.I.L
KALINOVAA 6,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi 2002. 09.018.I.L
KMEZINA POLJANA 23,3 GRADITELJ, d.o.o., Otoac 2002. 09.019.I.L
KOZJA DRAGA 6,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi 2002. 09.020.I.L
OTRA 15,3 MAJER d.o.o., Gospi 2002. 09.021.I.L
POPOVAA-CRNE GREDE 6,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi 2002. 09.022.I.L
TROVRH-KIK 6,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi 2003. 09.025.I.L
VEDRO POLJE II 39,7 DIAPUT d.o.o., Gospi 2003. 09.026.I.L
MIEV PANJ 5,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi 2004. 09.028.I.L
SENJSKO BILO 4,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi 2004. 09.029.I.L
VRATARSKI KUK 0,8 HRVATSKE UME d.o.o., U Podru. Gospi 2004. 09.030.I.L
UKUPNO 16 380
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
KAVA ZAGLAVA 109,8 SINJI GALEB d.d., Novalja 2001. 09.013.I.L
UKUPNO 1 110
CIGLARSKA GLINA PALJEVINE-VEDRO POLJE 50,2 DIAPUT d.o.o., Gospi 2003. 09.024.I.L
UKUPNO 1 50
SVEUKUPNO 19 580
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN



P 3-6
PRILOG 3.10 POPIS ISTRANIH PROSTORA U VIROVITIKO-PODRAVSKOJ UPANIJI

GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
CABUNA 31,5 BRANA d.o.o. Virovitica 2006. 10.005.I.L
SVEUKUPNO 1 32

PRILOG 3.11 POPIS ISTRANIH PROSTORA U POEKO-SLAVONSKOJ UPANIJI

TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
MIRKOVICA 54,8 KAMEN-INGRAD d.d. Poega 2002. 11.002.I.L
SVEUKUPNO 1 55

UGLJIKOVODICI I GT VODA POEKA KOTLINA 68400,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2004. 11.003.I.D
SVEUKUPNO 1 68400


PRILOG 3.12 POPIS ISTRANIH PROSTORA U BRODSKO-POSAVSKOJ UPANIJI

BUK 61,6 EKO PROJEKT d.o.o., Nova Gradika 2004. 12.001.I.L
FUKINAC 15,6 KAMEN PSUNJ d.o.o. Okuani 2007. 12.002.I.L
SVEUKUPNO 2 77
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN


P.3-7
PRILOG 3.13 POPIS ISTRANIH PROSTORA U ZADARSKOJ UPANIJI

GIPS TANKOSII 34,1 GRAAC KAMEN d.o.o. Graac 2007. 13.047.I.D
UKUPNO 1 34
GOLO BRDO 6,2 ZANATSKA ZADRUGA PLOASTI KAMEN Benkovac 2005. 13.001.I.L
JAVORNIK I 24,8 IDEM KAMENU d.o.o., Puia 2001. 13.007.I.D
MAKOVAA-JUG 7,2 Obrt EKO&KAMEN, vl. M. Jukici, Gornji Karin 2001. 13.008.I.L
OTAVAC 39,0 ADRIAKAMEN d.o.o., Benkovac 2001. 13.009.I.D
BUKOVI GAJ I 6,3 Obrt ERINKA 1, vl. P. erina, Benkovac 2002. 13.013.I.L
GRADI 1 4,7 ELEGANT TURIZAM d.o.o. Privlaka 2005. 13.023.I.D
LINJAA 6,3 ELMATEX d.o.o., Buzet 2003. 13.024.I.D
BUKOVI GAJ III 3,9 Obrt ERINKA 1, vl. P. erina, Benkovac 2004. 13.029.I.L
BUKOVI GAJ IV 3,7 Obrt ERINKA, vl. T. erina, Benkovac 2004. 13.030.I.L
DEBELO BRDO-GRANIT 13,6 GRANIT-TOKI d.o.o., Zadar 2004. 13.031.I.L
PLOITA 4,2 Obrt PETAR ULINA, vl. P. ulina, Pridraga 2004. 13.034.I.L
STAZICE 1,6 Obrt PETAR ULINA, vl. P. ulina, Pridraga 2004. 13.035.I.L
VLAINE 1 10,4 Obrt KAMEN MONT, vl. Petar Gali, Benkovac 2004. 13.036.I.L
ZURAK 6,8 Obrt DAMIR-PROMET, vl. D. Zurak, Lisii 2004. 13.037.I.L
KARIN 5,4 TREMONTRADE d.o.o. Zagreb 2005. 13.038.I.D
KARIN 1 8,4 TREMONTRADE d.o.o. Zagreb 2005. 13.039.I.D
KRIVAA KOTA 255 11,0 OBRT NAKI KAMEN, vl. Gordana Naki, Benkovac 2005. 13.040.I.L
JAMAR 4,0 JAMAR d.o.o. Split 2006. 13.045.I.D
TORINE VIKTOR 20,9 Obrt VIKTOR vl. Viktor Bai, Lisii 2006. 13.046.I.D
UKUPNO 19 188
ESTOKO 43,7 Obrt vl. Ante Fabijani, Pag 2000. 13.003.I.L
OVA 26,5 M.T.S. d.o.o., Zagreb 2001. 13.010.I.L
OVA-SAVAR 32,2 SINJI GALEB d.d., Dugi Otok 2001. 13.011.I.L
STRABENICA 115,0 DIAPUT d.o.o., Gospi 2002. 13.016.I.L
TRI-GRAMAE 51,6 M.T.S. D.o.o., Zagreb 2002. 13.018.I.L
VINAC 39,8 SARAEN d.o.o., Stankovci 2002. 13.019.I.D
VINAC-GOLA STRANA 30,3 HIDROELEKTRA-NISKOGRADNJA d.d., Zagreb 2002. 13.020.I.L
BILJANE 12,5 POLAA-KAMEN d.o.o., Polaa 2003. 13.022.I.L
IPNATICA 29,7 NOVAG d.o.o., Novigrad 2003. 13.025.I.L
BORJE 35,0 GRAAC KAMEN d.o.o. Graac 2006. 13.048.I.L
GOLA GLAVA 67,0 GRAAC KAMEN d.o.o. Graac 2006. 13.049.I.L
UKUPNO 11 483
SVEUKUPNO 31 706
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN



P 3-8
PRILOG 3.14 POPIS ISTRANIH PROSTORA U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI

CRNA GLAVA 33,4 CRNA GLAVA SEONA d.o.o. Naice 2007. 14.005.I.L
TORINE 2 34,2 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Naiki 2006. 14.006.I.L
UKUPNO 2 68
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
LINJAK 9,0 LEVANJSKA d.o.o. Levanjska Varo 2007. 14.004.I.L
UKUPNO 1 9
CIGLARSKA GLINA KUKLJA 20,4 SLAVONIJA IGM d.d. Naice 2006. 14.003.I.L
UKUPNO 1 20
SVEUKUPNO 4 97
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN

UGLJIKOVODICI I GT VODA ISTONA SLAVONIJA 385130,0 INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1999. 14.001.I.D
SVEUKUPNO 1 385130



P.3-9
PRILOG 3.15 POPIS ISTRANIH PROSTORA U IBENSKO-KNINSKOJ UPANIJI

RAZVODSKA LJUT 6,1 GIRK KALUN d.d., Drni 2004. 15.015.I.D
NOVAK 24,5 EKO KAMEN I MINERALI d.o.o. Zagreb 2008. 15.023.I.D
UKUPNO 2 31
VRLJEVO II 53,1 T&B d.o.o., Split 2001. 15.001.I.D
SVETI FRANE 15,9 Obrt Klesarstvo Buljan, vl. Ivan Buljan, Biteli 2001. 15.003.I.L
BILIA DRAGA 28,7 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.004.I.D
KRIVODOL 28,2 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.007.I.D
KR 53,6 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.008.I.D
ROZALIT-SLAVE 16,3 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Donji Dolac 2002. 15.009.I.L
SLATKI KR 39,9 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.010.I.D
SLAVII 25,1 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.011.I.D
TRNOVAA 32,9 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.012.I.D
ZELENIKE 33,3 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2002. 15.013.I.D
ZORII-LJUT 20,0 Obrt MARKAM-G, vl. L. Marki, Donji Dolac 2002. 15.014.I.L
VRTINE 15,0 ARAL-KAMEN d.o.o., Zagreb 2004. 15.017.I.D
CRNE KRIKE 39,9 TINO d.o.o., ibenik 2005. 15.018.I.D
MIDENO BRDO 15,0 TINO d.o.o., ibenik 2005. 15.020.I.D
UKUPNO 14 417
BRUNJAK 72,4 DIAPUT d.o.o., Gospi 2002. 15.005.I.L
KOSA 72,3 IMK INMONT d.o.o., Korula 2002. 15.006.I.L
DONJE POLJE 17,8 BRALI d.o.o. ibenik 2006. 15.019.I.L
UKUPNO 3 162
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
SUHOPOLJE III 30,8 DINARIDI d.o.o., Kijevo 2004. 15.016.I.L
UKUPNO 1 31
SVEUKUPNO 20 641
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
KARB.SIR. ZA IND.PRERADU
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN

PRILOG 3.16 POPIS ISTRANIH PROSTORA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ UPANIJI

CIGLARSKA GLINA ERVENICA 63,7 DILJ IGM d.d. Vinkovci 2008. 16.001.I.L
SVEUKUPNO 1 64



P 3-10
PRILOG 3.17 POPIS ISTRANIH PROSTORA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI

GAJINA 26,0 Obrt MACA, vl. M. Matovac, Dolac Donji 2000. 17.001.I.L
MOSOR-SLAVE 15,8 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji 2000. 17.002.I.L
BRUSJE 28,6 UFO BIANCO d.o.o., Selca 2001. 17.004.I.D
BRUSJE I 31,7 JADRANKAMEN d.d., Puia 2001. 17.005.I.D
DOLIT-ZAPAD 16,8 AGAN d.o.o., Split 2001. 17.007.I.D
KAROLINA 26,8 ETEROVI MARMI d.o.o., Omi 2001. 17.008.I.D
LOZNA ISTOK-KONOPLJIKOVA 8,7 JADRANKAMEN d.d., Puia 2001. 17.010.I.D
PODI-OBROVAC SINJSKI 93,8 HAZARDER d.o.o., Obrovac Sinjski 2001. 17.011.I.D
STAGNE 11,3 BRKATE d.o.o., Donji Humac 2001. 17.012.I.D
STRANINA 8,7 VRH-DI d.o.o., Donji Humac 2001. 17.013.I.D
LISKOVAC 10,2 Obrt MRAAJ-KOP, vl. Damir Gudelj, Zmijavci 2002. 17.015.I.L
MARKAM-PLANO 13,6 Obrt MARKAM-G, vl. L. Marki Dolac Donji 2002. 17.016.I.L
PETRADA 13,8 Obrt KLESARSTVO BULJAN, vl. I. Buljan, Bitelji 2002. 17.017.I.L
SALAMIN 12,5 SIMAG d.o.o., Sinj 2002. 17.018.I.D
SAPOT 4,1 SIMAG d.o.o., Sinj 2002. 17.019.I.D
SUTINA 10,5 OLI SINT d.o.o. Stobre 2002. 17.020.I.D
DUBOKA 51,0 JADRANKAMEN d.d., Puia 2003. 17.024.I.D
TROGIR 2001 26,1 T&B d.o.o., Split 2004. 17.025.I.D
BOGOSINA GLAVA 24,3 GOJMERA d.o.o. Suuraj 2006. 17.032.I.D
GLAVIINE 37,8 PEKSTON d.o.o. Split 2008. 17.033.I.D
KITA-PLANO 3,8 POINT-SPLIT d.o.o. Split 2007. 17.038.I.D
UKUPNO 21 476
PLOE 7,6 KALEBI d.o.o., Stomorska 2002. 17.022.I.L
VITRENIK 26,6 KAMEN-MG d.o.o., Donji Proloac 2002. 17.023.I.L
DREANJ (BAI) 17,8 Obrt D&M BAI, Glavina Donja 2005. 17.028.I.L
MAGNETIC 17,8 M-P-B d.o.o. Split 2005. 17.029.I.L
IMBER 42,7 LAVEVI-KAMENOLOM d.o.o. Split 2006. 17.034.I.L
LISAA 23,0 VIADUKT d.d. Zagreb 2007. 17.035.I.L
OBLIK 18,3 KALEBI d.o.o. Stomorska 2007. 17.036.I.L
RADANOVIA-STAJE 36,4 J.B. SADRA d.o.o. Split 2008. 17.037.I.L
UKUPNO 8 190
SVEUKUPNO 29 666
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN

DINARIDI-3 965700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2008. 17.030.I.D
DINARIDI-4 1104800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2008. 17.031.I.D
UKUPNO 2 2070500



P.3-11
PRILOG 3.18 POPIS ISTRANIH PROSTORA U ISTARSKOJ UPANIJI

ABRUNII 108,0 KAMEN d.d. Pazin 2003. 18.004.I.D
HRBOKI 17,7 KAMEN d.d. Pazin 2003. 18.006.I.D
NEGRIN 12,6 KAMEN d.d. Pazin 2003. 18.008.I.D
UKUPNO 3 138
BRONZA 8,0 Obrt CAVA MONT, vl. D. Bilui, Pula 2000. 18.002.I.L
VOTENI 6,5 Obrt vl. Dario Fabris, Kukci 2000. 18.003.I.L
KAMENJAK 4,5 BOLOVAN COMMERCE d.o.o., Rakalj 2003. 18.007.I.L
PROTINA 20,0 KAVA EXPORT-IMPORT d.o.o. Pula 2003. 18.009.I.L
SINJAK 10,0 Obrt BILA VALA, Rakalj 2003. 18.011.I.L
KORONA 4,5 Obrt FRANTOJO, vl. D. Fabris, Nova Vas 2004. 18.016.I.L
MONTE 12,9 Obrt CAVA-MONT, vl. D. Bulei 2004. 18.018.I.L
PROTINA II 19,1 Obrt MARIO, vl. M. Pustijanac 2004. 18.019.I.L
UNJEVICA 13,0 EMIS d.o.o. Potpian 2004. 18.020.I.L
MINJ 13,0 CESTA d.o.o. Pula 2004. 18.022.I.L
BRGUD 6,5 SIRK d.o.o., unjevica 2005. 18.023.I.L
GOLUICA 9,7 PIFAR d.o.o. Rovinj 2005. 18.024.I.L
MARTINJAK 37,9 GEO-KAMEN d.o.o. Zagreb 2007. 18.026.I.L
AGRII 70,0 CESTA d.o.o. Pula 2005. 18,027.I.L
UKUPNO 14 236
CIGLARSKA GLINA VALE-NOVAKI II 23,8 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje 2004. 18.021.I.L
UKUPNO 1 24
SVEUKUPNO 18 398
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN

PRILOG 3.19 POPIS ISTRANIH PROSTORA U DUBROVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI

SRESER 14,7 KAMEN d.d., Pazin 2000. 19.001.I.D
SRESER II 33,5 KAMEN d.d., Pazin 2001. 19.002.I.D
SMOKOVLJANI 46,1 KAMEN d.d., Pazin 2002. 19.003.I.D
IVAN DOL 11,6 SFORZA d.o.o., Zaton 2004. 19.004.I.D
LJUT 14,5 STON KAMEN d.o.o., Ston 2004. 19.005.I.D
UKUPNO 5 120
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
NOGONJA 53,1 MICRO LASTOVO d.o.o. Pasadur 2004. 19.006.I.L
UKUPNO 1 53
SVEUKUPNO 6 174
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN



P 3-12
PRILOG 3.20 POPIS ISTRANIH PROSTORA U MEIMURSKOJ UPANIJI

GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
POREDJE 15,0 EUROBETON d.d. Prelog 2007. 20.006.I.L
SVEUKUPNO 1 15

UGLJIKOVODICI I GT VODA SJEVEROZAPADNA HRVATSKA 392700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 1999. 20.001.I.D
SVEUKUPNO 1 392700


PRILOG 3. 21 POPIS ISTRANIH PROSTORA U GRADU ZAGREBU

SVEUKUPNO 2 0
NEMA ISTRANIH PROSTORA

PRILOG 3. 22 POPIS ISTRANIH PROSTORA U EPIKONTINENTALNOM POJASU

SJEVERNI JADRAN 981900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 2001. 22.001.I.D
JUNI JADRAN 1211600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 2002. 22.002.I.D
SREDNJI JADRAN 1589800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2002. 22.003.I.D
SVEUKUPNO 3 3783300


P.3-13
PRILOG 3.23 ZBIRNI REZULTATI O BROJU I POVRINI ISTRANIH PROSTORA

Prilog 3.23-1 Broj istranih prostora, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i upanijama

NAZIV UPANIJE
Gips Krem.
pijes.
Ker. i
vatr. gl.
Karb.
sir. za
ind.
Siikat.
sir. za
ind.
Arhi.-
grae.
kamen
Tehni.-
grae.
kamen
Grae.
pijesak i
lju.
Ciglar.
glina
UKUPNO
I-ZAGREBAKA 1 1 2 2 4
II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 3 1 4 0 4
III-SISAKO-MOSLOVAKA 1 2 3 6 0 6
IV-KARLOVAKA 1 1 0 1
V-VARADINSKA 1 1 2 0 2
VI-KOPRIVNIKO-KRIEVAKA 8 8 1 9
VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 2 1 1 4 0 4
VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 1 1 2 3
IX-LIKO-SENJSKA 1 16 1 1 19 0 19
X-VIROVITIKO-PODRAVSKA 1 1 0 1
XI-POEKO-SLAVONSKA 1 1 1 2
XII-BRODSKO-POSAVSKA 2 2 0 2
XIII-ZADARSKA 1 19 11 31 0 31
XIV-OSJEKO-BARANJSKA 2 1 1 4 1 5
XV-IBENSKO-KNINSKA 2 14 3 1 20 0 20
XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 1 1 0 1
XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 20 9 29 2 31
XVIII-ISTARSKA 3 14 1 18 0 18
XIX-DUBROVAKO-NERETVAN. 5 1 6 0 6
XX-MEIMURSKA 1 1 1 2
XXI-GRAD ZAGREB 0 0 0
UKUPNO RH 1 2 1 5 1 61 66 19 5 161 10 171
XXII-EPIKONTINENTALNI POJAS 0 3 3
SVEUKUPNO 1 2 1 5 1 61 66 19 5 161 13 174
BROJ ISTRANIH PROSTORA
NEENERGETSKE MINERALNE SIROVINE
ENERGETSKE
MINERALNE
SIROVINE
(Ugljikovodici i
gt voda)
SVEUKUPNO



P 3-14
Prilog 3.23-2 Povrina istranih prostora, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i upanijama

Gips Krem.
pijes.
Ker. i
vatr. gl.
Karb.
sir. za
ind.
Siikat.
sir. za
ind.
Arhi.-
grae.
kamen
Tehni.-
grae.
kamen
Grae.
pijesak i
lju.
Ciglar.
glina
UKUPNO NEENERGETSK
E MINERALNE
SIROVINE
ENERGETSKE
MINERALNE
SIROVINE
UKUPNO
I-ZAGREBAKA 147 17 164 306000 306164 0,05 100,00 100,05
II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 44 3 47 122900 122947 0,04 100,00 100,04
III-SISAKO-MOSLAVAKA 93 51 60 204 446800 447004 0,05 100,00 100,05
IV-KARLOVAKA 38 38 362600 362638 0,01 100,00 100,01
V-VARADINSKA 18 49 67 126200 126267 0,05 100,00 100,05
VI-KOPRIVNIKO-KRIEVAKA 240 240 174800 175040 0,14 100,00 100,14
VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 456 30 10 496 228037 228533 0,19 86,38 86,57
VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 22 22 358800 358822 0,01 100,00 100,01
IX-LIKO-SENJSKA 40 380 110 50 580 535300 535880 0,11 100,00 100,11
X-VIROVITIKO-PODRAVSKA 32 32 172700 172732 0,02 85,33 85,34
XI-POEKO-SLAVONSKA 55 55 107320 107375 0,03 58,87 58,90
XII-BRODSKO-POSAVSKA 77 77 203000 203077 0,04 100,00 100,04
XIII-ZADARSKA 34 188 483 706 364600 365306 0,19 100,00 100,19
XIV-OSJEKO-BARANJSKA 68 9 20 97 409080 409177 0,023 98,45 98,48
XV-IBENSKO-KNINSKA 31 417 162 31 641 298400 299041 0,21 100,00 100,21
XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 64 64 245400 245464 0,03 100,00 100,03
XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 476 190 666 444000 444666 0,15 97,80 97,94
XVIII-ISTARSKA 138 236 24 398 281300 281698 0,14 100,00 100,14
XIX-DUBROVAKO-NERETVAN. 120 53 174 173100 173274 0,10 97,19 97,29
XX-MEIMURSKA 15 15 72900 72915 0,02 100,00 100,02
XXI-GRAD ZAGREB 0 62823 62823 0,00 98,01 98,01
UKUPNO RH 34 456 93 255 30 1340 1830 534 207 4 778 5 496 060 5 500 838 0,08 97,11 97,20
TERITORIJALNO MORE RH 3162600 3162600 0,00 100,00 100,00
XXII-EPIKONTINENTAL. POJAS 2251200 2251200 0,00 100,00 100,00
SVEUKUPNO 34 456 93 255 30 1340 1830 534 207 4 778 10 909 860 10 914 638 0,04 98,52 98,57
NAZIV UPANIJE POVRINA ISTRANIH PROSTORA, Ha UDIO POVRINE I.P. U POVRINI
UPANIJE, %
ENERGETSKE
MINERALNE
SIROVINE
(Ugljikovodici
i gt voda)
SVEUKUPNO


P.3-15
PRILOG 3.24 POPIS POTENCIJALNIH LEITA GEOTERMALNE VODE

PODRUJE LOKACIJA
LEITA
REZERVE BROJ
IZGRAENIH/
BROJ
AKTIVNIH
BUOTINA
TEMPERATURA
VODE, C
IZDANOST
JEDNE
BUOTINE, l/s
(m
3
/d)
Zagreb Samobor Vjerojatne 1/0 68 45 (3 888)
Karlovac Reica Vjerojatne 1/0 120 50 (4 320)
urevac Ferdinandovec Vjerojatne 1/0 125 50 (4 320)
Bjelovar Velika Ciglena Dokazane 4/0 170 115 (10 000)
Valpovo Madarinci Vjerojatne 1/0 96 10 (864)
Osijek Ernestinovo Vjerojatne 1/0 80 23 (1 987)
upanja Babina Greda Vjerojatne 1/0 125 100 (8 640)

Prilog 4 Popis eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, po grupama, u Republici Hrvatskoj P.4-1

PRILOG 4

POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA MINERALNIH SIROVINA, PO
GRUPAMA, U REPUBLICI HRVATSKOJ

(Razvrstano po upanijama zakljuno s 31.12.2007. godine)
[1]

Prilog 4 Popis eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, po grupama, u Republici Hrvatskoj

P.4-2
PRILOG 4.1 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ZAGREBAKOJ UPANIJI

MINERALNA SIROVINA EKSPLOATACIJSKO POLJE POVRINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA RJEENJA OZNAKA
KERAMIKA I VATR.GLINA KRINE GORICE 20,0 INKER d.d., Zaprei 1981. 01.034.E.D
UKUPNO 1 20
DUMI 1,1 Obrt vl. Nikola Dumi, Samobor 2004. 01.046.E.D
KRNI JARAK 0,4 Obrt GUNO, vl. Nenad Guni, Samobor 2004. 01.047.E.D
KRNI JARAK II 0,2 Obrt vl. Vlado Peles, Samobor 2004. 01.048.E.D
UKUPNO 3 2
GRADNA 18,4 SAMOBORKA d.d. Samobor 1992. 01.014.E.L
LANITE 4,3 Obrt vl. Slavko Horvat, Samobor 1994. 01.015.E.L
IVANEC 21,9 VIADUKT d.d. Zagreb 1996. 01.018.E.L
OREJE DONJE 16,1 KAMENIK d.d. Sv. I. Zelina 1986. 01.019.E.L
BELJAK 3,6 Obrt BELJAK, vl. Stjepan Beljak, Samobor 1997. 01.021.E.L
DRAGA 5,3 KAMENOLOMI KRAI d.o.o. Krai 1977. 01.023.E.L
POD PECA 5,4 PREMUITRANS d.o.o. Sv. I. Zelina 1998. 01.028.E.L
MALA RAKOVICA 5,0 SAMOBORKA d.d. Samobor 1999. 01.035.E.L
KROBOTNIK 25,9 SAMOBORKATRANS d.o.o. Samobor 1999. 01.036.E.L
TRSTENICA 12,4 GRADITELJSTVO ROI d.o.o. Jastrebarsko 1998. 01.037.E.L
MALA RAKOVICA-LANITE 3,3 CESTOGRAD-ING d.o.o. Zagreb 1991. 01.040.E.L
SLAPNICA 12,0 KAMENOLOMI KRAI d.o.o. Krai 1977. 01.041.E.L
LIPOVEC 11,0 SAMOBORKA d.d. Samobor 1982 01.050.E.L
UKUPNO 13 145
RAKITJE 219,7 TEMPO d.d. Zagreb 1989. 01.012.E.L
ABESINIJA 66,0 IGM LJUNARA TRSTENIK, ista Mlaka 1992. 01.013.E.L
NOVO IE-VELKOM 55,6 VELKOM d.o.o. V. Gorica 1988. 01.016.E.L
PLUSKA 3,2 MIKOGRAD d.o.o. Luka 1996. 01.020.E.L
DRENJE 6,6 MIKOGRAD d.o.o. Luka 1998. 01.026.E.L
NOVO IE 76,3 HIDREL d.o.o. Velika Gorica 1990. 01.027.E.L
SAVRAK 1 26,7 BELAK d.o.o. Samobor 1998. 01.029.E.L
SAVRAK 2 24,5 Obrt vl. Damir Horvat, Samobor 1998. 01.030.E.L
TLORAD-PLUSKA 2,8 TLORAD-COMMERCE d.o.o. Bistra 1993. 01.031.E.L
ZAJARKI 30,4 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 1998. 01.032.E.L
SIROMAJA INZULA 49,5 IGM LJUNARA TRSTENIK, ista Mlaka 1979. 01.033.E.L
TRSTENIK 87,8 IGM LJUNARA TRSTENIK d.o.o. ista Mlaka 1979. 01.038.E.L
VUKOVINA 17,2 KAZNENI ZAVOD TUROPOLJE, "ODRA" 1993. 01.039.E.L
SAVRAK 3 19,7 SAMOBORKA d.d. Samobor 2001. 01.043.E.L
JAGODNO 2,2 IVA PRIRODA d.o.o. Novo ie 2003. 01.044.E.L
UKUPNO 15 688
ZAPADNO GLINITE 10,4 TEMPO d.d. Zagreb 1980. 01.007.E.L
MRACLIN 48,6 CIGLANA MRACLIN d.o.o. Mraclin 1994. 01.024.E.L
URITE II 31,5 GRADIP d.d. Vrbovec 1980. 01.049.E.L
UKUPNO 3 90
SVEUKUPNO 35 945
ARHITEKTOSKO-GRAEVNI
KAMEN
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
CIGLARSKA GLINA
DUGO SELO 2750,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 01.001.E.D
KLOTAR 3190,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 01.002.E.D
UMEANI 1400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 01.003.E.D
UTICA 5600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967. 01.004.E.D
JEEVO 593,8 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1971. 01.006.E.D
IVANI 1975,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1981. 01.008.E.D
LUPOGLAV 2700,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982. 01.009.E.D
VEZIE 2250,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982. 01.010.E.D
BUNJANI 1525,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 01.022.E.D
SVEUKUPNO 9 21984

PRILOG 4. 2 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KRAPINSKO-ZAGORSKOJ UPANIJI

DUBRAVA 12,3 INKER d.d., Zaprei 1967. 02.001.E.D
JANKOVEKO-SJEVER 11,4 ZAGORKA-PGM d.d., Bedekovina 1999. 02.012.E.D
UKUPNO 2 23,7
KRI 6,6 ZELENJAK d.o.o., Klanjec 1990. 02.003.E.L
GORJAK 25,1 KAMENOLOM GORJAK d.o.o., Krapina 1986. 02.004.E.L
VOJNI BREG 9,6 RENOVA KAMENOLOM d.o.o., Bedekovina 1991. 02.005.E.L
OURA-LOVNO (LOVNO-LOVNO 2) 31,0 GOLUBOVEKI KAMENOLOMI d.d., Golubovec 1991. 02.007.E.L
SV. KRI-RUDOMAR 6,7 RUDOMAR d.o.o., Sv. Kri 1994. 02.008.E.L
SIPINA-HUM 24,6 GOLUBOVEKI KAMENOLOMI d.d., Golubovec 1997. 02.009.E.L
STRAA 10,2 VIADUKT d.d., Zagreb 1998. 02.011.E.L
PREGRADA II 35,2 NISKOGRADNJA d.o.o., Pregrada 2000. 02.013.E.L
JELENJE VODE 2,8 HIDREL d.o.o. Velika Gorica 1979. 02.015.E.L
UKUPNO 9 151,7
MARTINIE 3,2 TEMPO d.d. Zagreb 1985. 02.002.E.L
PUAVA 0,5 Viliam Boroak (VILKOBOR d.o.o. Kraljevec) 1989. 02.006.E.L
ROLNJAK BAKLIA D.& D. d.o.o. Krapinske Toplice 1990 02.016.E.L
UKUPNO 3 0,5
CIGLARSKA GLINA UREVIEV BRIJEG 18,3 TONDACH HRVATSKA d.d. Bedekovina 1998. 02.010.E.L
UKUPNO 1 18,3
SVEUKUPNO 15 194
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
KERAMIKA I VATR. GLINA



P.4-4
PRILOG 4.3 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U SISAKO-MOSLAVAKOJ UPANIJI

BARIT KLOKOEV JARAK 39,5
KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA I GRAEVNOG
MATERIJALA Topusko
1988. 03.012.E.D
UKUPNO 1 39,5
BENTONITNA GLINA MURINSKI JARAK 30,3 PETROKEMIJA d.d. Kutina 1987. 03.011.E.D
UKUPNO 1 30,3
SLAVSKO POLJE 15,1 GRO "PETROVAC", Vrginmost 1963. 03.004.E.D
PODGORJE 5,4 GRO "PETROVAC", Vrginmost 1972. 03.007.E.D
PJEANICA 34,1 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o. Lepoglava 1997. 03.019.E.D
UKUPNO 3 54,6
STANCI 2,7 GAVRILOVI, Petrinja 1989. 03.014.E.D
BLATUA 154,9 GRO "PETROVAC", Vrginmost 1962. 03.036.E.D
PEDALJ-INKER 34,0 INKER d.d. Zaprei 2004. 03.031.E.D
PEDALJ-KIO 33,9 K I O d.d., Orahovica 2004. 03.032.E.D
PONIKVARI 7,9 KERAMIKA MODUS d.d. Vojni 2004. 03.033.E.D
UKUPNO 5 233,3
MIKLEUKA 26,1 IGM MOSLAVINAKAMEN d.d. Kutina 1989. 03.013.E.L
AAVA 3,9 BETON Glina 1989. 03.015.E.L
HRVATSKO SELO 10,5 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. Zagreb 1997. 03.017.E.L
MEURAE 25,6 Obrt KAMENOLOM MEURAE Petrinja 1997. 03.018.E.L
KARLICE 3,3 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Sisak 1998. 03.021.E.L
SLATINA 5,7 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Sisak 1998. 03.022.E.L
BJELJEVINA 9,1 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Sisak 2000. 03.025.E.L
KREANE 16,5 MRAMOR BUZETA d.o.o. Glina 1998. 03.026.E.L
BOJNA 22,5 KOLLER d.o.o. Glina 1998. 03.027.E.L
UKUPNO 9 123,2
NOVA DRENINA 24,7 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 1989. 03.023.E.L
BLATUA 5,2 PROING d.o.o. Gvozd 1979. 03.037.E.L
BLATUA-EMERNICA 16,8 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 1979. 03.028.E.L
BRKOVEC 22,0 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 2004. 03.029.E.L
DONJA EMERNICA 55,8 SAA PROMET CIGLANA BLATUA d.o.o. Topusko 2004. 03.030.E.L
AINA 14,8 IGM CIGLANA d.o.o. Petrinja 2004. 03.034.E.L
UKUPNO 6 139,3
SVEUKUPNO 25 620
MRAMOR BRDO 112,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 03.002.E.D
STRUEC 1018,8 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 03.003.E.D
LIPOVLJANI 1456,3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1964. 03.005.E.D
OKOLI 1725,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967. 03.006.E.D
KOZARICA 3400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 03.008.E.D
JAMARICA 3081,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1971. 03.009.E.D
VOLODER 1040,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 03.020.E.D
VRBAK 900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2006. 03.035.E.D
SVEUKUPNO 8 11834
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
KREMENI PIJESAK
CIGLARSKA GLINA

MRAMOR BRDO 112,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 03.002.E.D
STRUEC 1018,8 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 03.003.E.D
LIPOVLJANI 1456,3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1964. 03.005.E.D
OKOLI 1725,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967. 03.006.E.D
KOZARICA 3400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 03.008.E.D
JAMARICA 3081,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1971. 03.009.E.D
VOLODER 1040,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 03.020.E.D
VRBAK 900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2006. 03.035.E.D
SVEUKUPNO 8 11834



P.4-6
PRILOG 4. 4 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KARLOVAKOJ UPANIJI

GEJKOVAC 18,4
KORDUNSKI RUDNICI NEMETALA I GRAEVNOG
MATERIJALA Topusko
1988. 04.001.E.D
SIVAC 20,5 GRO PETROVAC Vrginmost 1988. 04.002.E.D
UKUPNO 2 38,9
BASAROVAC 105,8 INKER d.d., Zaprei 1990. 04.004.E.D
MAZALICA 15,8 INKER d.d. Zaprei 1985. 04.020.E.D
UKUPNO 2 121,6
KOKIREVO 118,3 INKER d.d. Zaprei 1967. 04.003.E.D
IVOEVI GAJ 149,9 INKER d.d. Zaprei 1983. 04.018.E.D
UKUPNO 2 268,2
TOUNJ 55,6 IGM TOUNJ d.d., Tounj 1992. 04.005.E.L
BIJELA DRAGA 1,8 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 1996. 04.006.E.L
PLAKARICA 23,5 HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb 1996. 04.007.E.L
SMUTA 4,3 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 1996. 04.008.E.L
ZRNI POLJANA 2,0 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 1996. 04.009.E.L
BLATA 1,4 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 1997. 04.010.E.L
KREMENICA 26,6 BETON-LUKO d.o.o., Zagreb-Luko 1997. 04.012.E.L
VRH KAPELE 1,3 HRVATSKE UME U Podrunica Ogulin 1997. 04.013.E.L
JOHOVO 10,8 TEHNOKOP d.d., Vojni 1986. 04.014.E.L
KOSTELII 9,3 Obrtnik Branko Poljak, Ogulin 1998. 04.015.E.L
MALI VUKOVI 3,6 Obrt vl. Slavko Kovaevi, Slunj 1998. 04.016.E.L
UKUR 7,1 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 1999. 04.017.E.L
LOSKUNJA-VOJNI 8,7 CESTE KARLOVAC d.d. Karlovac 1999. 04.019.E.L
RASNICA 25,0 BECHTEL INTERNATIONAL Inc.,Podrunica Zagreb 1999. 04.021.E.L
CVITOVI 3,2 NEMA NOSITELJA ODOBRENJA 2000. 04.023.E.L
BROANAC 13,0 SLUNJ-GZPP d.d., Slunj 1996. 04.024.E.L
GAVANI 9,4 GTM-GAVAN d.o.o., Ogulin 1996. 04.025.E.L
JAPAGA 11,5 MEGAING d.o.o., Zagreb 2001. 04.026.E.L
BARILOVI 6,3 Obrt GMTT-LEANEC, Krnjak 2001. 04.028.E.L
POBIJENKA 21,1 KAMENOLOM AKANJE d.o.o., akanje 1999. 04.029.E.L
ZVEAJ 22,8 ARKADA d.o.o., Duga Resa 1994. 04.030.E.L
BATNOGA 4,0 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 1988. 04.031.E.L
BROD 3,3 DOLOMIT PPZZ, Karlovac 2004. 04.032.E.L
DRAGOJEVI 1,6 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 2004. 04.033.E.L
GRABOVAC 5,1 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 1997. 04.034.E.L
JARE POLJE 13,0 ASFALTI KARLOVAC d.o.o., Karlovac 1997. 04.035.E.L
KUZMA 2,7 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 2004. 04.036.E.L
LOSKUNJA 5,7 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 1988. 04.037.E.L
CRNA DRAGA 1,7 PRODUKT d.o.o. Zagreb 2006 04.038.E.L
KREMENICA-LASINJSKI
SJENIAK
2,0 PRODUKT d.o.o. Zagreb 2006 04.039.E.L
PONORAC 2,6 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Karlovac 1987 04.040.E.L
UKUPNO 31 310,0
DONJA JELSA 41,6 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 1997. 04.011.E.L
BREZOVI REBAR 86,9 WIENERBERGER-ILOVAC d.d., Karlovac 2000. 04.027.E.L
UKUPNO 2 128,4
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
BARIT
KREMENI PIJESAK

PRILOG 4. 5 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VARADINSKOJ UPANIJI

KREMENI PIJESAK TIGLIN-HORVACKA 420,0 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 1975. 05.001.E.D
UKUPNO 1 420,0
TUF LOJNICA 2,9 INGRAM Podrute, Novi Marof 1993. 05.011.E.D
UKUPNO 1 2,9
KARB.SIR. ZA IND.PRERADU MARAN 2,3 ZAGORJE-KAMEN d.o.o., Maran 1995. 05.012.E.D
UKUPNO 1 2,3
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
VINICA 22,6 IVANEKI UGLJENOKOPI, Ivanec 1977. 05.002.E.D
UKUPNO 1 22,6
OURA 20,3 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Oura 1985. 05.006.E.L
BELSKI DOL 6,0 VODOGRADNJA VARADIN d.d., Varadin 1987. 05.007.E.L
OURA II 17,2 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Oura 2000. 05.008.E.L
PICA 19,4 KAMING d.d., Ljubeica 1982. 05.009.E.L
PODEVEVO 6,1 Obrt GRADITELJ, vl. Vlado Pukadija, Remetinec 1995. 05.013.E.L
HRUKOVEC 54,2 KAMING d.d., Ljubeica 1996. 05.014.E.D
ANJEVO 7,0 CESTA MINERAL d.d. Varadin 1998. 05.015.E.L
RLENA ZEMLJA 1,3 RAPORT d.o.o.,Radei 2001. 05.023.E.L
HRUKOVEC IV 15,7 KAMING d.d., Ljubeica 1988. 05.032.E.L
UKUPNO 9 147,3
MOTINJAK 31,0 CESTA MINERAL d.o.o., Varadin 1978. 05.003.E.L
HRASTOVLJAN STOVRAG 20,5 CESTA MINERAL d.d. Varadin 1998 05.016.E.L
TRSTIKA 32,9 Obrt SMONTARA, vl. Ivan Smontara, Veliki Bukovec 2000. 05.019.E.L
JAMIAK 42,9 Obrt BAGERKOP-RAU, vl. Boris Rau, Novi Marof 2001. 05.021.E.L
HRASTOVLJAN 47,9 CESTA-MINERAL d.o.o., Varadin 2002. 05.024.E.L
LEE 19,8 CESTA-MINERAL d.o.o., Varadin 2003. 05.026.E.L
TURNIE 10,5 ljunara-betonara Turnie d.o.o.,Srainec 2003. 05.027.E.L
PRUDNICA 15,0 Obrt vl. Josip erbetar, Mali Bukovac 2004. 05.028.E.L
MOLVE 24,0
Obrt NISKOGRADNJA HUEK, vl. Tomica Huek,
Petrijanec
2005. 05.029.E.L
BREZINA 5,5 CESTA-MINERAL d.o.o., Varadin 2007. 05.030.E.L
KAREKI LUG 16,0
Obrt TRANSPORTI LILEK vl. Vladimir Lilek, Kapela
Podravska
2007. 05.031.E.L
UKUPNO 11 266,1
PODRUTE 10,0 CIGLANA-PODRUTE, Novi Marof 1980. 05.004.E.L
CERJE TUNO 54,5 IGM Ciglane Cerje Tuno d.o.o., Cerje Tuno 1981. 05.005.E.L
RET 27,2 IGM Ciglane Cerje Tuno d.o.o., Cerje Tuno 1992. 05.010.E.L
CUKAVEC 17,0 LEIER-LEITL d.o.o. Turin 1988. 05.018.E.L
LUDBREKI VINOGRADI 8,8 CIGLANA KOVAI d.o.o., Ludbreg 2001. 05.020.E.L
CUKAVEC II 7,4 LEIER-LEITL d.o.o. Turin 2002. 05.022.E.L
LUKAVEC 43,3 IGM Ciglane Cerje Tuno d.o.o., Cerje Tuno 2002. 05.025.E.L
UKUPNO 7 168,3
SVEUKUPNO 31 1029,4
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
CIGLARSKA GLINA



P.4-8
PRILOG 4.6 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U KOPRIVNIKO-KRIEVAKOJ
UPANIJI

TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
VOJNOVEC 42,9 RADNIK d.d., Krievci 1984. 06.012.E.L
UKUPNO 1 42,9
GAT 57,0 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., urevac 2005. 06.015.E.L
PROSENICA I 50,0 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 1983. 06.017.E.D
INZULA 17,3 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., urevac 1997. 06.019.E.L
JAGNJEE II 87,5 BILOKALNIK-IGMA d.o.o., Koprivnica 2002. 06.020.E.L
KETER 45,0 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 1999. 06.021.E.L
MLA 4,4 Obrt LUKAI-PRIJEVOZ, Klotar Vojakovaki 2000. 06.022.E.L
OTOK 8,7 GM GOLUBI, vl. Danijel Golubi, Peteranec 2001. 06.023.E.L
SEKULINE 7,5 ZADRUGA MINERAL Zagreb 2001. 06.024.E.L
GAPAR 3,8 Obrt ARAN 2, vl. Marijan Gapar, elekovec 2004. 06.025.E.L
HOTI 1,8 POSAVKA d.o.o., Oborovski Novaki 2004. 06.026.E.L
ARJE 28,3 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., urevac 2005. 06.027.E.L
TORI 13,1 GRADKO d.o.o., Zagreb 2004. 06.028.E.L
MLA 1 60,0
Obrt "LUKAI-PRIJEVOZ", vl. Davor Lukai,
Klotar Vojakovaki
2005. 06.030.E.L
AUTOPUT 5,1 MARIN MONT d.o.o. Drnje 2006. 06.032.E.L
DRAGANCI 10,8 PODRAVINA PROGRAMAT d.d., urevac 1992. 06.033.E.L
HRUTIK 2,0 HRVATSKE UME d.o.o. UP Koprivnica 1996. 06.034.E.L
ZLATNO JEZERO 9,3 ZLATNO JEZERO d.o.o. Peteranec 2007. 06.035.E.L
LJEBIC 4,0 HRVATSKE UME d.o.o. UP Koprivnica 1990. 06.036.E.L
UKUPNO 18 415,5
REKA 3,8 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 1983. 06.010.E.L
GUEROVEC 12,0 RADNIK d.d., Krievci 1987. 06.016.E.L
RIBNJAK 3,0 BILOKALNIK -IGMA d.o.o., Koprivnica 1999. 06.018.E.D
UKUPNO 3 18,8
SVEUKUPNO 22 477,3
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
CIGLARSKA GLINA

JAGNJEDOVAC 847,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1967. 06.001.E.D
FERDINANDOVAC 1937,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1970. 06.002.E.D
LEGRAD 1864,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1973. 06.003.E.D
LEPAVINA 220,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1973. 06.004.E.D
MOLVE 7480,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 06.005.E.D
VELIKI OTOK 900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1974. 06.006.E.D
PETERANEC 2400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982. 06.007.E.D
EPELOVAC-HAMPOVICA 2100,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1983. 06.008.E.D
GOLA 5230,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1983. 06.009.E.D
KALINOVAC 9593,3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 06.011.E.D
CVETKOVEC 750,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1985. 06.013.E.D
KUTNJAK-ELEKOVAC 4300,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1985. 06.014.E.D
LUNKOVEC-KUTNJAK 10000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2006. 06.031.E.D
SVEUKUPNO 13 47621,3

PRILOG 4. 7 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ
UPANIJI

VRTLINSKA 99,5 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 2000. 07.014.E.D
TEFANAC 29,0 AGRARIA d.o.o., Bjelovar 2001. 07.017.E.D
POLJANA 14,1 IGM PJEARA JEROVEC d.o.o., Lepoglava 2006. 07.025.E.D
UKUPNO 3 142,6
KERAMIKA I VATR. GLINA TIHA 22,1 KREMEN d.o.o., azma 2000. 07.013.E.D
UKUPNO 1 22,1
KARB. SIR. ZA IND.
PRERADU
GUSTI RASTIK 57,2 KAMEN SIRA d.d. Sira 1994. 07.008.E.D
UKUPNO 1 57,2
SILIKATNE SIROVINE-
KAOL.GRANIT
SREDNJA RIJEKA 3,4 KREMEN d.o.o., azma 1996. 07.009.E.D
UKUPNO 1 3,4
SKOAJ 7,9 HRVATSKE UME U Podrunica Bjelovar 2000. 07.012.E.L
ELINA 77,6 KAMEN SIRA d.d. Sira 1988. 07.015.E.L
PLETERAC 11,2 RADEK GRADNJA d.o.o. Kutina 1991. 07.016.E.L
TREI KILOMETAR 43,6 KAMEN SIRA d.d. Sira 1988. 07.018.E.L
SREDNJA RIJEKA I 4,1 GARJEVICAKAMEN d.o.o. azma 2003. 07.020.E.L
ANDROVAC 20,6 DIORIT d.o.o. ulovac 2003. 07.021.E.L
BATINSKA RIJEKA 16,2 INTER PROMET d.o.o. Sira 2004. 07.022.E.L
UKUPNO 7 181,3
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
SELINEC 5,0 IRKA PROMET d.o.o. 2003. 07.019.E.L
UKUPNO 1 5,0
GARENICA 12,5 FINAG d.d., Garenica 1987. 07.006.E.L
DOMINKOVICA 3,4 BILODOM d.o.o., Dominkovica 2000. 07.010.E.L
PAULOVAC 19,9 PAVLI d.o.o. Veliko Trojstvo 2000. 07.011.E.L
UKUPNO 3 35,8
SVEUKUPNO 17 447,4
KREMENI PIJESAK
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
CIGLARSKA GLINA

BILOGORA 7404,1 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1981. 07.001.E.D
ANDROVAC 3200,4 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1982. 07.002.E.D
LETIANI 1500,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1983. 07.003.E.D
MOSTI 5189,3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 07.004.E.D
GAKOVO 894,4 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1985. 07.005.E.D
GALOVAC-PAVLJANI 1050,4 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1994. 07.007.E.D
BAKOVICA 317,6 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2007. 07.023.E.D
GRUBINO POLJE 960,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2007. 07.024.E.D
SVEUKUPNO 8 20516,6



P.4-10
PRILOG 4.8 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI

DRAGOZETII 4000,0 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 1967. 08.003.E.D
JELOVICA 27,2 ENERGOINVEST Rovinj 1973. 08.004.E.D
UKUPNO 2 4027,2
HOMER 140,0 Goranski rudnici nemetala Lokve 1961. 08.001.E.D
MRZLE VODICE 278,4 Goranski rudnici nemetala Lokve 1961. 08.002.E.D
UKUPNO 2 418,4
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
MAOVA GORA 10,1 APSYRTIDES d.o.o. Mali Loinj 2002. 08.026.E.D
UKUPNO 1 10,1
PREZID 5,4 FINVEST CORP d.d. abar 1977. 08.005.E.L
IROKO BRDO 4,8 VIADUKT d.d. Zagreb 1992. 08.006.E.L
BEAVEC VOZ 25,5 TIHA d.d. ilo 1993. 08.007.E.L
GARICA 14,3 GP KRK d.d. Krk 1993. 08.008.E.L
GMAJNA 2,2 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 1994. 08.009.E.L
BUKOVICA 14,5 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 1995. 08.010.E.L
CIGANSKA DRAICA 8,3 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 1995. 08.011.E.L
KRLJEVO 30,8 Obrt vl. Viktor Sria, avle 1995. 08.013.E.L
GRI 3,9 VIADUKT d.d. Zagreb 1996. 08.014.E.L
MALKIN LAZ 9,0 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 1996. 08.015.E.L
RIIKO BILO 1,9 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Senj 1996. 08.016.E.L
KIKOVICA-DRENOVI VRH 9,1 K.S. KAMENOLOM d.o.o. Rijeka 1997. 08.017.E.L
ZAKOJNICA 12,0 GP KRK d.d. Krk 1982. 08.018.E.L
BRGUII 8,6 RIJEKAMINERAL d.o.o. Klana 2000. 08.019.E.L
LOPAR 1,6 SORINJ d.o.o. Rab 2000. 08.020.E.D
PODBADANJ 7,6 ADRIAS d.o.o. Crikvenica 2000. 08.021.E.D
BOJNAK 24,5 Obrt vl. Martin Toi, Cres 2001. 08.022.E.L
MEDVEA GRIA 9,4 KAMEN GRADNJA d.o.o. Opatija 2001. 08.023.E.L
FUINSKI BENKOVAC 25,9 Kamenolom Fuinski Benkovac d.d. Fuine 1991. 08.024.E.L
HAMBARITE 3,2 MEDITERAN GRADNJA d.o.o. Rijeka 2002. 08.025.E.L
MRKOVAC 10,2 MI-TEH MIHELI TEHNIKA d.o.o. krljevo 1999. 08.027.E.L
BRDO KU 6,6 Obrt, vl. Davorin Jurekovi, Mali Loinj 2004. 08.028.E.L
KOLEVRAT 7,0 Obrtnik Davor Tomljanovi, Vikovo 2004. 08.030.E.L
UKUPNO 23 246,2
MALO DUBOKO 33,5 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Delnice 1995. 08.012.E.L
CRVENE STIJENE 1,0 Obrt vl. Josip Kordi, Supetarska Draga 2004. 08.029.E.L
KRKLANT 0,8 Obrt vl. Josip Kordi, Supetarska Draga 2004. 08.031.E.L
SAMOTORAC 0,6 Obrt vl. Josip Kordi, Supetarska Draga 2004. 08.032.E.L
VIDISKALA-IGOVAC 0,7 Obrt vl. Josip Kordi, Supetarska Draga 2004. 08.033.E.L
UKUPNO 5 36,7
SVEUKUPNO 33 4738,6
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
BOKSIT
BARIT
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN

PRILOG 4.9 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U LIKO-SENJSKOJ UPANIJI

KRAVARICA 6,1 LIKI RUDNICI NEMETALA Riice, Lovinac 1961. 09.001.E.D
ARAC 0,4 LIKI RUDNICI NEMETALA Riice, Lovinac 1965. 09.002.E.D
BRNIEVO I RUDANA 3,1 LIKI RUDNICI NEMETALA Riice, Lovinac 1966. 09.003.E.D
PILAR 18,4 RUDAR, Zagreb 1972. 09.004.E.D
UKUPNO 4 28,0
ARDAK 34,0 LIKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Liko Lee 1989. 09.005.E.D
LIKO LEE 6,0 LIKA TVORNICA VAPNA d.o.o. Liko Lee 1993. 09.006.E.D
BARLETE 7,7 KALCIT LIKO LEE d.o.o. Liko Lee 1998. 09.027.E.D
UKUPNO 3 47,7
ARHITEKTOSKO-GRAEVNI
KAMEN
DEBELO BRDO 7,4 DIAPUT d.o.o. Gospi 2007. 09.037.E.D
UKUPNO 1 7
JAVOROV VRH-STUBICA 1,6 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 1996. 09.007.E.L
PADEI-TIROVAA 1,0 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Senj 1996. 09.008.E.L
IROKI ELAC 7,5 Obrt vl. Slobodan Trcol, Novalja 1996. 09.009.E.L
JADOVNO 2,0 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 1997. 09.010.E.L
NAAK BILO 1,9 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 1997. 09.011.E.L
ZAGLAVA 7,7 Obrt ICAN-TRANSPORTI, vl. Ivica Tomuli, Novalja 2000. 09.014.E.L
ZAGLAVA 21,4 ZAGLAVA d.o.o. Novalja 2000. 09.015.E.L
ZALUNICA 3,8 GRATING d.o.o., Vrhovine 2000. 09.016.E.L
DUGI DOL I 2,3 Obrt ISKOP-UTOVAR, vl. Branko Poljak, Ogulin 2001. 09.017.E.L
KVARTE 5,4 GM KVARTE d.o.o., Perui 1996. 09.018.E.L
ELINA 3,7 SLADOVAA d.o.o., Gospi 2002. 09.019.E.L
KIKOVA GREDA 30,8 BECHTEL International, Inc., Podrunica u Hrvatskoj 2002. 09.020.E.L
LITIEV VRH 74,8 BECHTEL International, Inc., Podrunica u Hrvatskoj 2002. 09.021.E.L
PILAR 60,7 GALION d.o.o., Zagreb 2002. 09.023.E.L
PODOTRA 14,3 IGM OTRA d.o.o. Zagreb 1997. 09.024.E.L
VUKOV VRH 75,1 MILLEM d.o.o., Liki Osik 2002. 09.026.E.L
DEBELJAA 28,5 BECHTEL Interantional, Inc., Podrunica u Hrvatskoj 2003. 09.028.E.L
DUGI DOL 3,2 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 1998. 09.029.E.L
MALI ARDAK 8,4
Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Miro Rukavina, Dugo
Selo
2003. 09.031.E.L
SVILARUA-KALEVAC 4,3 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 2003. 09.033.E.L
KARSA 10,0 Obrt TOMISLAV, vl. Tomislav Vidas, Novalje 2004. 09.034.E.L
TAPANJSKA GLAVA 32,8 IVAN COMMERC d.o.o. Gospi 2002. 09.035.E.L
UKUPNO 22 400,9
FRKAI 14,5 HRVATSKE UME d.o.o., U Podrunica Gospi 1998. 09.012.E.L
PAPUA VEDRINE-MEDAK 30,4 GP LIKA d.o.o., Gospi 1979. 09.022.E.L
VEDRO POLJE 130,0 LIKA CESTE d.o.o., Gospi 2002. 09.025.E.L
LAPAKE BARE 12,4 DINMAR TRADE d.o.o. Velika Gorica 2006. 09.036.E.L
UKUPNO 4 187,3
SVEUKUPNO 34 671,2
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
BARIT
KARB.SIR. ZA IND.PRERADU
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN



P.4-12
PRILOG 4.10 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VIROVITIKO-PODRAVSKOJ
UPANIJI

ORAHOVICA 12,0 K I O d.d., Orahovica 1992. 10.005.E.D
ORAHOVICA-1 10,8 KIO KERAMIKA d.o.o. Orahovica 2007. 10.O24.E.D
UKUPNO 2 22,7
HERCEGOVAC 22,7 RADLOVAC IGM Orahovica 1993. 10.006.E.L
BRENZBERG-TOAK 43,1 RADLOVAC IGM Orahovica 1994. 10.007.E.L
ORULICA KOSA 39,8 RADLOVAC IGM Orahovica 1995. 10.009.E.L
HERCEGOVAC 2,5 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Naice 1995. 10.011.E.L
JOVANOVICA 3,2 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Naice 1997. 10.012.E.L
TRENJEVICA 4,6 SCAT-ING d.o.o. Naice 1998. 10.016.E.L
ERVANJSKA 30,7 RADLOVAC IGM d.d. Orahovica 1998. 10.017.E.L
BUK 14,2 SCAT-ING d.o.o. Naice 2004. 10.020.E.L
UKUPNO 8 160,6
RIBNJAK 3,4 Obrt JANKOVO, vl. Josip Vrbanac 1995. 10.010.E.L
DRAVA 3,8 M.G. USLUGA d.o.o. Sesvete 1998. 10.013.E.L
KATINKA 8,0 Obrt OTO, vl. Zlatko Luka, Virovitica 1998. 10.014.E.L
PRODORINA 13,3
Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Robert Romi
Virovitica
2003. 10.019.E.L
BOK 5,1 Obrt ATIKA,vl. Zlatko Ptiek Virovitica 2005. 10.021.E.L
LJEARA 13,3 LENDAVA d.o.o. Lozan 2007. 10.022.E.L
LJEARA 2,8 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Bjelovar 1982. 10.023.E.L
UKUPNO 7 49,6
SLADOJEVCI 26,1 CIGLANA IGM d.d. Sladojevci 1994. 10.008.E.L
BILO 7,4 OPECO d.d. Virovitica 1993. 10.018.E.L
UKUPNO 2 33,6
SVEUKUPNO 19 266,5
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
CIGLARSKA GLINA
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK

CRNAC 3625,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1981. 10.001.E.D
PEPELANA 2000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1983. 10.002.E.D
CABUNA 450,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 10.003.E.D
STARI GRADAC 4324,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1988. 10.004.E.D
SVEUKUPNO 4 10399,0

PRILOG 4.11 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U POEKO-SLAVONSKOJ UPANIJI

JAGMA 14,5 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik 1960. 11.001.E.D
VRANI 36,7 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 1977. 11.005.E.D
LIVAANI 12,8 Industrija stakla i rudnici nemetala Lipik 1982. 11.007.E.D
MEDINAC 47,4 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 1973. 11.014.E.D
BRANECI 82,5 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 2002. 11.016.E.D
NOVO SELO 33,0 LIPIK-GLAS d.o.o. Lipik 2002. 11.018.E.D
UKUPNO 6 226,9
KERAMIKA I VATR. GLINA GRAHOVLJANI 5,3 PLAMEN INTERNATIONAL d.o.o. Poega 1968. 11.004.E.D
UKUPNO 1 5,3
MILOVKA KOPRIVNA 15,2
Poduzee za proizvodnju i eksploataciju mrkog
uglja i nemetala Ratkovica
1963. 11.003.E.D
UKUPNO 1 15,2
TUF POLJANSKA 14,7 KAMEN-INGRAD d.d. Velika 1980. 11.020.E.L
UKUPNO 1 14,7
KLANICA 3,7 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrnica Poega 1995. 11.009.E.L
AMANOVICA 4,1 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Poega 1993. 11.010.E.L
PLI-MALIAK 48,4 KAMEN-INGRAD d.d. Poega 1996. 11.011.E.L
VETOVO 68,4 KAMEN-INGRAD d.d. Poega 1981. 11.012.E.L
UKUR 5,3 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Poega 1997. 11.013.E.L
II RAAKA 4,7 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica N. Gradika 2000. 11.015.E.L
MLADI GAJ 4,6 JUL-COM d.o.o. Pleternica 2002. 11.017.E.L
UMETLICA 26,7 SLAVONIJA d.d. Pakrac 2002. 11.019.E.D
UKUPNO 8 165,9
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
MOKRE 170,3 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrnica Poega 1992. 11.008.E.L
UKUPNO 1 170,3
CIGLARSKA GLINA GRABARJE 14,4 ITP d.o.o. Grabarje 1978. 11.006.E.L
UKUPNO 1 14,4
SVEUKUPNO 19 612,7
KREMENI PIJESAK
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN

UGLJIKOVODICI I GT VODA JANJA LIPA 500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1961. 11.002.E.D
SVEUKUPNO 1 500,0

PRILOG 4.12 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U BRODSKO-POSAVSKOJ UPANIJI

KARB.SIR. ZA IND.PRERADU SREDNJI LIPOVAC 2,9 BETON d.o.o. Nova Gradika 1990. 12.001.E.D
UKUPNO 1 2,9
GILETINCI 17,6 EKO-PROJEKT d.o.o. Nova Gradika 1995. 12.002.E.L
PERIN 19,3 HRVATSKE UME U Podrunica Nova Gradika 1996. 12.003.E.L
STARA 9,7 HRVATSKE UME U Podrunica Nova Gradika 1997. 12.005.E.L
FUKINAC 13,1 KAMEN PSUNJ d.o.o. Okuani 2001. 12.006.E.L
UKUPNO 4 59,6
CIGLARSKA GLINA UNJEVCI 49,7 CIGLANA BROD d.d. Slavonski Brod 1996. 12.004.E.L
UKUPNO 1 49,7
SVEUKUPNO 6 112,2
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN



P.4-14
PRILOG 4.13 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ZADARSKOJ UPANIJI

BILIANI 113,1 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1961. 13.001.E.D
KRUEVO 431,9 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1961. 13.002.E.D
MASLENICA 329,5 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1961. 13.003.E.D
UKUPNO 3 874,5
VOJVODII 3,4 TRG d.o.o., Zbelava, Bartoloveki Trnovec 2003. 13.044.E.D
BEGLUCI 20,0 GRAAC KAMEN d.o.o. Graac 2007. 13.065.E.D
UKUPNO 2 23,4
KARB.SIR. ZA IND.PRERADU ZAPUANE 41,7 MINERAL IGM d.d. Benkovac, Zapuane 1997. 13.018.E.D
UKUPNO 1 41,7
MARII 10,3 KAMEN d.d., Obrovac 1987. 13.005.E.D
ROMANOVAC 7,7 KAMEN d.d., Obrovac 1987. 13.006.E.D
BORIINA 11,5 KAMEN d.d., Obrovac 1998. 13.019.E.D
BUKOVI GAJ 8,5 Obrt ERINKA, vl. Tomislav erina, Benkovac 1999. 13.022.E.D
GRADI 3,0 SAAL d.o.o., Zagreb 1999. 13.023E.D
KUKALJ KAVE 296,8 ADRIA KAMEN d.o.o., Zagreb 1985. 13.024.E.D
LISII 1,9 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK, vl. Viktor Bai, Lisii 1999. 13.025.E.L
MAKOVAA 4,0 SAAL d.o.o., Zagreb 1999. 13.026.E.D
TORINE 5,4 ZIO COMMERCE d.o.o., Lisii 2000. 13.032.E.D
IPNATICA 2 12,3 KAMEN d.d., Pazin 2001. 13.036.E.D
TORINE-ZAPAD 3,8 GRI-3 d.o.o., Zadar 2001. 13.037.E.D
PLISKOVO 7,6
Obrt KAMENOKLESAR ROGI, vl. Ivan Rogi,
Popovii
2002. 13.039.E.D
BUKOVI GAJ II 2,6
Obrt ERINKA 1, vl. Petar erina, Benkovac
Podgrae
2003. 13.040.E.D
VLAINE 9,1 BENKAMEN d.o.o., Zagreb 2003. 13.043.E.D
TORINE-GRANIT 7,7 GRANIT-TOKI d.o.o., Zadar 2004. 13.047.E.D
TORINE-MAMINJO 11,8 MAMINJO d.o.o., Benkovac 2004. 13.048.E.D
TORINE-II 4,8 Obrt ILI KAMEN, vl. Marinko ili, Lisii 2004. 13.049.E.D
USKOK 4,0 Obrt USKOK, vl. Ivan Uskok, Lisii 2004. 13.050.E.D
GRADI II 8,4 Obrt GRADINA, vl. Vlado Ivi, Obrovac 2005. 13.051.E.D
TORINE-AMADEUS 3,6 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blaan, Benkovac 2005. 13.052.E.D
ANTE 12,8 Obrt KAMENOKLESAR ANTE vl. Ante Peut, Lisii 2006. 13.053.E.D
BUKOVI GAJ-ZAPAD 4,6 MEDITERAN KAMEN d.o.o. Benkovac 2006. 13.054.E.D
JAVORNIK 6,1 ELMATEX d.o.o. Buzet 2006. 13.055.E.D
KUKALJ 11,7 Obrt TGP KARLO vl. Zvonimir Bai, Lisii 2006. 13.056.E.D
KUKALJ KAVA-JAMAR 19,3 JAMAR d.o.o. Split 2006. 13.057.E.D
MATAN KAMEN 8,6 Obrt MATAN KAMEN vl. Joso Matanovi, Benkovac 2007. 13.058.E.D
ONYX 6,1 Obrt CROCAM vl. Kreimir Lemac, ibenik 2007. 13.059.E.D
SANA KAMEN 10,8 Obrt SANA KAMEN vl. Stjepan obi, Benkovac 2007. 13.060.E.D
STAZICE-ADAM 5,8 GEOFON d.o.o. Split 2008. 13.061.E.D
TORINE 2005 8,6 KAMEN BENKOVAC d.o.o. Benkovac 2007. 13.062.E.D
TORINE-AMADEUS II 15,5 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blaan, Benkovac 2007. 13.063.E.D
TORINE-SJEVER 37,1 GRI-3 d.o.o. Benkovac 2005. 13.064.E.D
UKUPNO 32 571,6
BOKSIT
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
GIPS

Nastavak Priloga 4.13

DINJIKA 88,0 SOLANA PAG, Pag 1972. 13.007.E.D
PAG 373,7 SOLANA PAG, Pag 1961. 13.008.E.D
NIN 65,8 SOLANA NIN d.d, Nin 1962. 13.034.E.D
UKUPNO 3 527,5
SRIDNJAK 26,8 LAVEVI ZADAR d.o.o., Zadar 1982. 13.004.E.L
GORICA 13,4 ZANATKOMERC d.d., Pag 1991. 13.009.E.L
VELIKA RASOVAA 23,0 MARA d.o.o., Vrsi Mulo 1993. 13.010.E.L
SKALICE 6,5 IZGRADNJA d.o.o., Paman 1996. 13.012.E.L
BUSITA II 38,5 BUSITA DVA d.o.o. Kumrovec 1997. 13.013.E.L
GRBOVAA 30,0 SOMAR d.o.o., Zadar 1997. 13.014.E.L
PRIDRAGA 11,0 Obrt STINA, vl. Ivanka Gospi, Pridraga 1997. 13.015.E.L
PRIDRAGA 2 11,0 MATTEO d.o.o., Pridraga 1997. 13.016.E.L
SJEA 5,5 Obrt PINI, vl. Mladen Pini, Zemunik Donji 1997. 13.017.E.L
ARDAK 16,8 Obrt ICE, vl. Ivan Ani, Smili 1998. 13.020.E.L
PUA 11,2 ALANCOMMERCE d.o.o., Obrovac 1998. 13.021.E.L
KOSA 10,9 HERES d.o.o., Vir 2001. 13.033.E.L
PRUTNA 34,0 PREVEDELLO d.o.o., Povljana 2001. 13.035.E.L
LAMJANA 6,1 MAKUN d.d., Marana 2002. 13.038.E.L
BUSITA 3 24,0 Obrt KARA, vl. Tomislav kara, Zadar 2003. 13.041.E.L
BUSITA-KAMEN 16,0 Obrt KAMEN, vl. edo Utkovi, Zadar 2003. 13.042.E.L
VIDUKIN GAJ 19,4 ZARAKOP d.o.o., Zadar 2003. 13.045.E.L
SAVAR 1,1 PUT d.d. Zadar 1982. 13.066.E.L
VODICA 16,5 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Gospi 2006. 13.067.E.L
UKUPNO 19 321,7
BOETNICA 99,7 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica 2000. 13.027.E.L
OTOK MOLAT 164,0 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica 2000. 13.028.E.L
OTOK VIR POLJE 1 73,8 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica 2000. 13.029.E.L
OTOK VIR POLJE 2 90,8 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica 2000. 13.030.E.L
PRIVLAKI GAZ 10,4 Obrt vl. Nedjeljka Karli, Kukljica 2000. 13.031.E.L
UKUPNO 5 438,8
SVEUKUPNO 65 2799,1
MORSKA SOL
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK-iz mora



P.4-16
PRILOG 4.14 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI

SIR. ZA PROIZ. CEMENTA BUKOVA GLAVA-VRANOVI 349,0 NAICECEMENT d.d. Naice 1978. 14.003.E.D
UKUPNO 1 349,0
JOVAC 1,6 HRVATSKE UME d.o.o. U Podrunica Naice 1995. 14.008.E.L
STARI GRADAC 2,7 SCAT-ING d.o.o Naice 1996. 14.009.E.L
TORINE 37,2 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Naiki 2002. 14.017.E.L
OTRA GLAVA 9,8 KAMENOLOM GRADAC d.d. Gradac Naiki 2004. 14.020.E.L
UKUPNO 4 51,3
VLADISLAVCI 24,1 OPEKA d.o.o. Osijek 1996. 14.010.E.L
KUKLJA 31,7 SLAVONIJA d.d. Naice 1981. 14.011.E.L
CIGLANA BIZOVAC 10,6 METALIS d.o.o. Bizovac 1998. 14.012.E.L
SARVA 44,7 OPEKA d.o.o. Osijek 1999. 14.013.E.L
GRABOVAC 1A 56,6 WIENERBERGER ILOVAC d.d. Karlovac 2003. 14.018.E.L
TOMAANCI 36,8 OPEKA d.o.o. Osijek 2003. 14.019.E.L
UKUPNO 6 204,6
SVEUKUPNO 11 604,8
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
CIGLARSKA GLINA

BENIANCI 4200,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1971. 14.001.E.D
KUANCI-KAPELNA 6500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1975. 14.002.E.D
TEVKOVICA 3900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1979. 14.004.E.D
OBOD 2893,7 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1975. 14.005.E.D
BIZOVAC 1200,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 14.006.E.D
GT POLJE BIZOVAC 900,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1994. 14.007.E.D
SJEE 450,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2001. 14.015.E.D
BOKI-KLOKOEVCI 9537,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2002. 14.016.E.D
SVEUKUPNO 8 29581,2

PRILOG 4.15 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U IBENSKO-KNINSKOJ UPANIJI

BUHA KUE 84,0 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.001.E.D
KALUN 402,7 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.002.E.D
MOSE 161,9 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.003.E.D
VINOVO 198,8 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.004.E.D
ERVENIK 504,6 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1961. 15.005.E.D
KRSTE RADAS 873,0 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.006.E.D
MAMUTOVAC 595,8 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.007.E.D
PROMINA 128,0 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1972. 15.011.E.D
VELJO DOLAC 1840,0 DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA d.d., Obrovac 1960. 15.012.E.D
UKUPNO 9 4788,6
KUPRES 16,9 KNAUF d.o.o., Knin 1971. 15.010.E.D
KOSOVO 350,8 KNAUF d.o.o., Knin 1961. 15.020.E.D
RUII 21,5 KNAUF d.o.o., Knin 2001. 15.025.E.D
UKUPNO 3 389,2
TIKOVO 11,1 GIRK KALUN d.d., Drni 1968. 15.008.E.D
BALJCI GRADAC I 4,5 GIRK KALUN d.d., Drni 1969. 15.027.E.D
BALJCI GRADAC II 7,4 GIRK KALUN d.d., Drni 1969. 15.028.E.D
UKUPNO 3 22,9
PARI 43,5 MIKROSIVERIT-ZA DOM d.o.o., Siveri 1969. 15.009.E.D
LISINJAK 87,5 GIRK KALUN d.d., Drni 1999. 15.021.E.D
BILA STRANA 25,7 PRVI BLJESAK d.o.o. Oklaj 2004. 15.030.E.D
SLAVA 14,9 GIRK KALUN d.d., Drni 2008. 15.037.E.D
UKUPNO 4 171,6
ITNI 332,2 JADRANKAMEN d.d. Puia 1980. 15.013.E.D
KRTOLIN 10,1 BATOLIT d.o.o., ibenik 1999. 15.019.E.D
PAKOVO SELO 80,2 JADRANKAMEN d.d., Puia 1980. 15.022.E.D
BRESTOVCI 24,5 INTERIER URKO d.o.o., Knin 2001. 15.024.E.D
VRLJEVO 4,0 Obrt GOTOVAC, Katel Suurac 2004. 15.031.E.D
VRLJEVO I 27,5 BATOLIT d.o.o., ibenik 2004. 15.032.E.D
VRLJEVO IME ISUSOVO 4,0 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o., Split 2004. 15.033.E.D
KRINE 16,5 BATOLIT d.o.o., ibenik 2004. 15.034.E.D
SEDRAMI 13,6 TINO d.o.o. ibenik 2007. 15.036.E.D
UKUPNO 9 512,5
DUBRAVA 39,7 LAVEVI, d.o,o. ibenik 1993. 15.014.E.L
KONJUKA 22,2 KONJUKA d.o.o., Brodarica 1993. 15.015.E.L
VUKOVAC 34,1 IZGRADNJA d.d., ibenik 1995. 15.017.E.L
VEPRTAK 22,9 SARAEN d.o.o., Stankovci 1997. 15.018.E.L
VELIKA KREMENICA 16,8 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d., Split 2001. 15.026.E.L
MAGLIINAC-BIKARAC 11,9 BRALI d.o.o., ibenik 2002. 15.029.E.L
LJUBLJANA 10,7 FILIPS d.o.o., Vodice 2005. 15.035.E.L
UKUPNO 7 158,4
SUHOPOLJE I 14,6 Obrt Kijevo-pijesak, vl. Duan ula, Kijevo 2000. 15.023.E.L
SUHOPOLJE DINARA d.d. Knin 1985. 15.038.E.L
UKUPNO 2 14,6
SVEUKUPNO 37 6057,9
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
BOKSIT
GIPS
KVARCIT
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
KARB. SIR. ZA IND.
PRERADU



P.4-18
PRILOG 4.16 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ
UPANIJI

CERNA 19,2 OPGI KVALITET d.o.o. Cerna 1996. 16.001.E.L
CIGLANE 11,0 CIGLANA d.d. upanja 1984. 16.005.E.L
DREN 30,9 DILJ IGM d.d. Vinkovci 1995. 16.006.E.L
SLAVONKA 26,4 DILJ IGM d.d. Vinkovci 1996. 16.007.E.L
STARI JANKOVCI 7,5 DILJ IGM d.d. Vinkovci 2001. 16.008.E.L
ALVALUCI 16,0 RAZVITAK d.d. Ilok 2002. 16.009.E.L
SVEUKUPNO 6 110,9
CIGLARSKA GLINA

ELETOVCI 3600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 16.002.E.D
ILAA 500,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 16.003.E.D
PRIVLAKA 1800,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 16.004.E.D
SVEUKUPNO 3 5900,0

PRILOG 4. 17 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ
UPANIJI

KOUTE 11,4 JAGO KOMERC d.o.o. Split 2000. 17.038.E.D
APORICE 537,7 NERETVAPED d.o.o. Sinj 2002. 17.049.E.D
UKUPNO 2 549,1
SLANE STINE KARAKAICA 25,2 CIGLANA SINJ d.d. Sinj 1962. 17.002.E.D
KOIA GREDA 17,9 CIGLANA SINJ d.d. Sinj 1995. 17.019.E.D
VRANJKOVII 15,8 JAGO KOMERC d.o.o. Split 2002. 17.060.E.D
STIPANOVIA GREBEN-ZAPAD 30,8 DRAGA-SADRA d.o.o. Zagreb 2003. 17.068.E.D
UKUPNO 4 89,7
KVARCIT PLANA 312,5 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split 1978. 17.004.E.D
UKUPNO 1 312,5
TUF ZELOVO 117,3 DALMACIJACEMENT d.d. Katel Suurac 1971. 17.070.E.D
UKUPNO 1 117,3
SV.JURAJ-SV.KAJO 334,5 DALMACIJACEMENT d.d. Katel Suurac 1961. 17.001.E.D
10.KOLOVOZ 78,7 DALMACIJACEMENT d.d. Katel Suurac 1976. 17.003.E.D
UKUPNO 2 413,2
BOKSIT
GIPS
SIR. ZA PROIZ. CEMENTA


DOLIT 16,0 JADRANKAMEN d.d. Puia 1979. 17.005.E.D
DRAGONJIK 54,6 JADRANKAMEN d.d. Puia 1979. 17.006.E.D
OKRUG 25,4 KAMEN SPLIT d.d. Split 1979. 17.007.E.D
PUIE 247,0 JADRANKAMEN d.d. Puia 1979. 17.008.E.D
SELCA 268,2 JADRANKAMEN d.d. Puia 1979. 17.009.E.D
AGANJ DOLAC 35,0 JADRANKAMEN d.d. Puia 1993. 17.012.E.D
BRATIA-NAKAL-POTOK-ZAPAD 1,8 Obrt vl. Milan Iveli, Pranica 1994. 17.014.E.D
LOZNA 52,7 JADRANKAMEN d.d. Puia 1994. 17.016.E.D
MILOVICA 30,0 JADRANKAMEN d.d. Puia 1994. 17.017.E.D
DOLAC 2,9 UFO BIANCO d.o.o. Selca 1996. 17.020.E.D
KALINA I 0,6 Obrt vl. Sinia esni, Gornji Humac 1996. 17.021.E.D
KALINA II 0,2 Obrt vl. Vjekoslav esni, Gornji Humac 1996. 17.022.E.D
MALA BURINA 7,1 PLAME d.o.o. Bogomolje 1996. 17.023.E.D
BRAUTA 5,3 Obrt PETRUS, vl. I. Petrovi, Puia 1997. 17.024.E.D
BUNJIKA 2,9 DALMARMOR d.o.o. 1997. 17.025.E.D
MULTIKOLOR 4,3 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split 1998. 17.029.E.D
DOLIT MARKAM 4,1 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Marki, Dolac Donji 1999. 17.030.E.D
DOLIT-SLAVE 4,0 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin, Dolac Donji 1999. 17.031.E.D
KRUEV DOLAC 19,5 Obrt GAGO KAMEN, vl. Pero Klini, Bra 1999. 17.032.E.D
SEGET GORNJI-DRAGUN 12,6 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski 2000. 17.039.E.D
ALKASIN 2,1 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split 2001. 17.040.E.D
BANJA 13,1 KAVADUR d.o.o. Split 2001. 17.041.E.D
REDI 22,9 ADRIAKAMEN ITD. d.o.o. Plano 2001. 17.046.E.D
KRAPE 4,2 PAARIN d.o.o. Nereia 2001. 17.047.E.D
BRKATE 13,0 Obrt vl. Markito Jaki, D. Humac 2001. 17.043.E.D
GIANESINI CAVA 14,2 GIANESINI MARMO d.o.o. Supetar 2002. 17.051.E.D
PETROVICA 8,2 Obrt PETROVICA, vl. Frane Lauri, Donji Humac 2002. 17.054.E.D
PLANO 30,5 JADRANKAMEN d.d. Puia 2002. 17.055.E.D
SEGET-JUG 65,8 JADRANKAMEN d.d. Puia 2002. 17.056.E.D
SRIJANE 2,2 JADRANKAMEN d.d. Puia 2002. 17.057.E.D
TANGO 3,3 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split 2002. 17.058.E.D
VRSINE 16,0 JADRANKAMEN d.d. Puia 2002. 17.061.E.D
ZELENI JADRAN 7,5 JADRANKAMEN d.d. Puia 2002. 17.062.E.D
IVANA 8,5
ARHITEKTONSKO-GRAEVNI KAMEN d.o.o. Katel
Suurac
2003. 17.063.E.D
PJER 9,3 Obrt vl. ani Jerkovi, Nereia 2003. 17.065.E.L
SMOKVICA 16,0 PAARIN d.o.o. Nereia 2003. 17.066.E.D
SVETI NIKOLA 7,5 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski 2003. 17.069.E.D
PETRADA HUM 3,6 Obrt FRANI, vl. Leo Trutani, Selca 2004. 17.073.E.D
PLATE-SPLITSKA 24,6 JADRANKAMEN d.d., Puia 2004. 17.074.E.D
STARA KAVA 4,5 Obrt GOTOVAC, vl. Ivan Gotovac, Katel uurac 2004. 17.075.E.D
SVETI ANTE 8,1 Obrt KOP TODORI, vl. Drago Todori, Zmijavci 2004. 17.076.E.D
SVETI ILIJA 1,7 KUSANOVI d.o.o. Pranica 2004. 17.077.E.D
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN


P.4-20

BRATIA NAKAL MASLENICA 2,8 PASIKA d.o.o. Puia 2007. 17.081.E.D
BRATIA-NAKAL-POTOK-ISTOK 1,5 Obrtnik uro Mihovilovi, Pranica 1994. 17.082.E.D
DOLIT DOLAC-DONJI 1,2 Obrt RUBIN vl. Ante imuni, Dolac Donji 2006. 17.083.E.D
KUIEVA KAVA 0,2 ETNA d.o.o. Katel Luki 2006. 17.084.E.D
MOSOR 1,6 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Marki, Dolac Donji 2007. 17.085.E.D
UKUPNO 47 7,3
PROPOD 7,3 HVAR d.d. Hvar 1991. 17.010.E.L
PERUN 4,3 LAVEVI d.d. Split 1993. 17.011.E.L
BAST 21,8 GRAEVNO d.d. Makarska 1994. 17.013.E.L
KLIS-KOSA 45,1 POMGRAD GRADNJA d.o.o. Split 1994. 17.015.E.L
UPA 16,8 BERICA d.o.o. Nereia 1994. 17.018.E.L
KLJENAK 32,3 GRAEVNO d.d. Vrgorac 1997. 17.026.E.L
VUKOVE STINE 27,0 MEGRAM d.o.o. Hrvace 1997. 17.027.E.L
DUGOBABE 21,5 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split 1998. 17.028.E.L
PEZELJI 4,0 BETON TRILJ d.o.o. Trilj 1999. 17.033.E.L
SEGET-SJEVER 34,4 AGAN-SEGET d.o.o. Split 1999. 17.034.E.L
STRMETJEVAC 21,4 D&B BAI d.o.o. Imotski 1999. 17.035.E.L
BUJAKOVAC 5,5 GRGUA d.o.o. Proloac 2000. 17.036.E.L
KOSA 3,6
Obrt VAE. I MLJEVE KA., vl. M. Grabovac, D.
Proloac
2000. 17.037.E.L
BOINA GLAVICA 11,6 PLAME d.o.o. Bogomolje 2001. 17.042.E.L
KITE-VUJE BRDO I 4,3 KAMEN PLANO d.o.o. Split 2001. 17.044.E.L
KONOPICE 3,7 Obrt JURAC, vl. Duje Bezmalinovi, Selca 2001. 17.045.E.L
VELI RAT 36,2 GOJMERA d.o.o. Suuraj 2001. 17.048.E.D
EMERNICA 24,6 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split 2002. 17.050.E.L
KRIICE 30,8 PODUZEE ZA CESTE Split d.d. 2002. 17.052.E.L
MEDOVAA 17,6 ZA DOM d.o.o. Split 2002. 17.053.E.L
TETOVICA 8,1 Obrt BURA,vl. Mladen Milii, Hvar 2002. 17.059.E.L
KITE-VUJE BRDO 9,9 KAMEN PLANO d.o.o. Plano 2003. 17.064.E.L
SRINJINE 83,1 KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split 2003. 17.067.E.L
DREANJ 8,8
Obrt VAE. I MLJEVE KA., vl. M. Grabovac, D.
Proloac
2004. 17.071.E.L
OSOJE 18,1 ASFALT AB d.o.o. Solin 2004. 17.072.E.L
KRIVI DOLAC 17,5 Obrt "VAENJA KAMENA", vl. V. Katavi, Neori 2005. 17.078.E.L
LISKOVAC 8,1 Obrt "MRAAJ-KOP", vl. Damir Gudelj, Zmijavci 2005. 17.079.E.L
TUSTO BRDO 15,6 VIADUKT d.d., Zagreb 2005. 17.080.E.L
JEULA 10,3 NIKRIS d.o.o. Supetar 2007. 17.086.E.L
POD GAJ 7,8 KLARITAC d.o.o. Gornje Selo 2007. 17.087.E.L
UKUPNO 30 560,9
SVEUKUPNO 88 3144,4
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN

PRILOG 4.18 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ISTARSKOJ UPANIJI

LABIN 2610,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1961. 18.002.E.D
VINJAN I-HEKI-MINJ 20609,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1961. 18.004.E.D
VINJAN II 4252,0 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1961. 18.005.E.D
VINJAN III 6076,9 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1963. 18.006.E.D
KUK 585,9 ISTARSKI BOKSITI Rovinj 1966. 18.007.E.D
GLAVICA 64,4 ISTARSKI BOKSITI, Rovinj 1982. 18.013.E.D
ROVINJ 19,2 GEO-5 d.o.o., Rovinj 1977. 18.016.E.D
UKUPNO 7 34217,4
KREDA MARLERA 17,5 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula 1961. 18.003.E.D
UKUPNO 1 17,5
KREMENI PIJESAK AULAGA JUG 1410,0 YTONG CROATIA d.d. Pula 1996. 18.030.E.D
UKUPNO 1 1410,0
KRAVLJI RT 78,1 TVORNICA CEMENTA UMAG d.d., Umag 1961. 18.001.E.D
SAVUDRIJA 84,4 TVORNICA CEMENTA UMAG d.d., Umag 1961. 18.010.E.D
KOROMANO 66,4 HOLCIM HRVATSKA d.o.o., Koromano 1963. 18.018.E.D
MAX 17,2 ISTRACEMENT INTERNATIONAL d.d., Pula 1961. 18.026.E.D
UKUPNO 4 246,0
MOST RAA 26,9 ISTARSKA TVORNICA VAPNA d.d., Most Raa 1966. 18.008.E.D
PEINE 8,3 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula 1970. 18.009.E.D
MARANA I 47,6 INDUSTROCHEM d.o.o., Pula 2004. 18.066.E.D
UKUPNO 3 82,8
SELINA IV 26,3 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.019.E.D
TRI JEZERCA 5,4 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.021.E.D
GRONJAN-KORNERIJA 14,7 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.051.E.D
KANFANAR-DVIGRAD 17,2 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.052.E.D
KANFANAR-JUG 82,6 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.053.E.D
KANFANAR-SJEVER 74,6 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.054.E.D
KIRMENJAK-JUG 285,9 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.055.E.D
KIRMENJAK-SJEVER 58,1 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.056.E.D
LUCIJA I 14,6 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.057.E.D
LUCIJA II 10,0 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.058.E.D
PRODOL 30,3 KAMEN d.d., Pazin 2003. 18.059.E.D
VALKARIN 17,0 KAMEN d.d., Pazin 1992. 18.060.E.D
VALTURA 182,4 KAMEN d.d., Pazin 1988. 18.061.E.D
VINKURAN 3,4 KAMEN d.d., Pazin 1978. 18.062.E.D
BALE 17,3 KAMEN d.d. Pazin 2004. 18.064.E.D
MARANA 42,4 KAMEN d.d., Pazin 2004. 18.065.E.D
UKUPNO 16 882,1
KUK-IRITE 18,8 GRADING-KUK d.d., Buzet 1977. 18.011.E.L
VIDRIAN 9,3 ISTRAGRADNJA d.d., Pula 1977. 18.012.E.L
PANIDIGO 2,8 Obrt MARIO, vl. Mario Pustijanac, Rovinj 1995. 18.014.E.L
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
KARB.SIR.ZA IND.PRERADU
BOKSIT
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN



P.4-22

MINJ 4,1 CESTA d.o.o. Pula 1964. 18.015.E.L
VALTURA 27,3 UPR.ZA ZATVOR. SUST., Kaznion. u Valturi, Pula 1983. 18.017.E.L
SVETI IVAN-PRAARI 11,7 GRADING-KUK d.d., Buzet 1977. 18.020.E.L
MONTE POZZO 7,7 AR-INENJERING d.o.o., Rovinj 1993. 18.022.E.L
PODBERAM 24,1 CESTA d.o.o. Pula 1981. 18.024.E.L
UMBER 8,5 UKA-KAMEN d.d., Labin 1994. 18.025.E.L
LAKOVII 12,9 VIADUKT d.d. Zagreb 1996. 18.027.E.L
PODROLA 20,7 MAKUN d.d. Marana 1996. 18.028.E.L
SOII 18,5 Obrt vl. Ivan eki, Soii 1996. 18.029.E.L
TOMIII 2,1 Obrt vl. Josip Tomii, minj 1996. 18.031.E.L
VRANJA 36,2 READYMIX CROATIA d.o.o., Rijeka 1985. 18.032.E.L
GODA 3,7 Obrt vl. Edo Matoevi, Sv. Lovre 1997. 18.033.E.L
GROMAE 3,4 Obrt vl. Vedran Zonta, Bale 1997. 18.034.E.L
PLOVANIJA 17,2 HOLCIM MINERALNI AGREGATI d.o.o. Plovanija 1997. 18.035.E.L
PANIDIG0 3,0 GEOCOP d.o.o. Rovinj 1997. 18.036.E.L
TAMBURA 3,9 KAVA EXPORT-IMPORT d.o.o. Pula 1997. 18.037.E.L
GROTA 4,2 Obrt vl. Petar Bratovi, Baderna 1998. 18.038.E.L
VIDRIJAN 10,1 CESTA d.o.o. Pula 1998. 18.041.E.L
VILANIJA 51,7 ANTENAL d.o.o., Novigrad 1997. 18.042.E.L
GOAN 42,3 RUDING d.o.o., minj 2000. 18.043.E.L
VRINE 17,9 Obrt Pulin, vl. Dario Pulin, Vinjan 2000. 18.044.E.L
ANTENAL 30,0 ANTENAL d.o.o. Novigrad 1979. 18.045.E.L
GRAVANAA 6,7 BIBII d.o.o. Svetvinenat 2001. 18.046.E.L
KONTRADA 2,6 GAJANA-KOP d.o.o., Pula 2002. 18.047.E.L
RUPA 7,5 KANINI d.o.o. Pula 2002. 18.048.E.L
SABLICA 1,6 FASADA PRODUKT d.o.o., Pazin 2002. 18.049.E.L
BRICA 13,1 MAKUN d.d. Marana 2003. 18.050.E.L
VRH 8,0 Obrt Kameni Vrh, vl. V. Sinoi, Vinjan 2003. 18.063.E.L
KRASE 10,3 CESTA d.o.o. Pula 2004. 18.067.E.L
KRIAROVICA 16,8 CAVEA d.o.o. Novigrad 2004. 18.068.E.L
NOVA LOKVA 17,0 GEOCOP d.o.o. Rovinj 2004. 18.069.E.L
GRADIE 7,8 Obrt BETON TOMII, vl.Josip Tomii, minj 1996. 18.070.E.L
KAMARSAN 19,5 PLOVANIJA-KAMEN d.o.o. Buje 2005. 18.071.E.L
KAPELOTO 17,4 KANINI d.o.o. Svetvinenat 2005. 18.072.E.L
KAVE 3,3 FRANK d.o.o. Umag 2005. 18.073.E.L
MADONA PICCOLA 5,7 GEOKOP TRADE d.o.o.,Bale 2005. 18.074.E.L
SANDAROVO 6,3 Obrt vl. Mladen Soi, Kanfanar 2005. 18.075.E.L
BALANDINOV BRIG 19,7 CAVEA d.o.o. Novigrad 2006. 18.076.E.L
UMBER II 18,2 UKA MINERAL d.o.o. Labin 2006. 18.077.E.L
MEARI 0,4 FASADA PRODUKT d.o.o., Pazin 1993. 18.078.E.L
UKUPNO 43 543,2
RAKOV POTOK 10,3 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje 1993. 18.023.E.L
VALE-NOVAKI 13,1 ISTARSKA CIGLANA d.d. Cerovlje 1998. 18.040.E.L
UKUPNO 2 23,5
CIGLARSKA GLINA
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN

PRILOG 4.19 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U DUBROVAKO-NERETVANSKOJ
UPANIJI

PISKE 1,4 BURA-MOBIL d.o.o., Zagreb 1995. 19.003.E.D
HUMAC II 3,6 KAMEN KORULA d.o.o., Lumbarda 1998. 19.007.E.D
HUMAC 1,9 VRNIK d.o.o., Korula 1999. 19.008.E.D
VRNIK 2,9 VRNIK d.o.o., Korula 1999. 19.010.E.D
VISOANI 25,8 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik 2002. 19.012.E.D
MIRONJA II 12,5 KAMEN d.d., Pazin 2004. 19.016.E.D
UKUPNO 6 48,2
MORSKA SOL STON 50,8 SOLANA STON d.d., Ston 1961. 19.011.E.D
UKUPNO 1 50,8
KRKMAA 2,4 GRAEVNO KORULA d.d. Korula 1984. 19.001.E.L
KOTACA 6,7 KONSTRUKTOR-HOTINA d.o.o., Blato 1995. 19.002.E.L
DUBAC 35,7 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik 1995 19.004.E.L
GLAVICE 22,1 GLAVICE d.o.o. Opuzen 1996. 19.005.E.L
PRANJARE 26,3 GLAVICE d.d. Opuzen 1999. 19.009.E.L
MOII 3,8 MARINOVI-KONAVLE d.o.o. Pridvorje 2003. 19.013.E.L
BIJELI VIR 25,7 OBIVA d.o.o. Metkovi 1996. 19.014.E.L
MIRONJA 28,7 GP DUBROVNIK d.d. Dubrovnik 1980. 19.015.E.L
OSOJNIK 12,5 PGM RAGUSA d.d.. Dubrovnik 2002. 19.017.E.L
OBLIEVAC 1 14,1 KAMEN PLOE d.o.o. Ploe 2006. 19.018.E.L
OBLIEVAC 16,4 KONSTRUKTOR INENJERING d.d. Split 2006. 19.019.E.L
PODVLATICA 3,0
KOMUNALNO TRGOVAKO DRUTVO BILAN d.o.o.
Orebi
1980. 19.020.E.L
UKUPNO 12 197,4
SVEUKUPNO 19 296,4
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN

PRILOG 4.20 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U MEIMURSKOJ UPANIJI

KURLANSKI-LUG 14,7 MEIMURJE-TEGRA d.d., akovec 1981. 20.002.E.L
POREDJE 14,7 BETON d.d., Prelog 1984. 20.004.E.L
IVANOVEC 92,2 TEGRA INENJERING d.o.o., akovec 1984. 20.005.E.L
GORNJA PRETRGA 20,0 GRADBENIK d.o.o. Mursko Sredie 1989. 20.006.E.L
GALOVO 11,5 BETAPLAST d.o.o., Donji Kraljevec 1995. 20.007.E.L
VERK-ZAVRTJE 11,6 VIBRO BETON-FRANI d.o.o. Kriovec 1995. 20.008.E.L
TURIE 22,5 MEIMURJE-TEGRA d.d., akovec 1981. 20.010.E.L
TURIE-II 12,8 QUADRO d.o.o., Kriovec 1997. 20.011.E.L
TURIE-I 12,8 DAVID&COMP. d.o.o., Vratiniec 1998. 20.012.E.L
CIRKOVLJAN 53,3 TEGRA d.d., akovec 1981. 20.013.E.L
DRIMUREC-STRELEC 6,3 Obrt PAVLIC, Gorian 2002. 20.014.E.L
PRODI 17,4 CAROVI d.o.o. Totovec 2007. 20.017.E.L
UKUPNO 12 289,7
CIGLARSKA GLINA ENKOVEC 59,4 EKO MEIMURJE d.d., enkovec 1982. 20.009.E.L
UKUPNO 1 59,4
SVEUKUPNO 13 349,1
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK



P.4-24
MIHOVLJAN 1575,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1980. 20.001.E.D
ZEBANEC 2000,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1984. 20.003.E.D
VUKOVEC 3259,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2002. 20.015.E.D
VUKANOVEC 2400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 2002. 20.016.E.D
SVEUKUPNO 4 9234,5

PRILOG 4.21 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U GRADU ZAGREBU

KOSTANJEK 37,1 SLOBODA Tvornica cementa, Podsused 1964. 21.001.E.D
BIZEK DOLJE 40,3 SLOBODA Tvornica cementa, Podsused 1967. 21.002.E.D
UKUPNO 2 77,4
ARHITEKTON.-GRAEVNI
KAMEN
BIZEK 1,6 NAA KATEDRALA d.o.o. Zagreb 2000. 21.007.E.D
UKUPNO 1 1,6
VUKOV DOL 13,0 GEOMID d.o.o. Sesvete 2001. 21.008.E.L
PODSUSEDSKO DOLJE 29,9 TEMPO d.d. Zagreb 1994. 21.009.E.L
UKUPNO 2 42,8
LUKO-JEDOVEC 150,0 BETON-LUKO d.o.o. Zagreb 1998. 21.005.E.L
RESNIK 59,2 PALI INENJERING d.o.o. Zagreb 2002. 21.010.E.L
SAVSKI NASIP 96,6 GOLF&COUNTRY CLUB ZAGREB d.o.o. Zagreb 2003. 21.011.E.L
VESLAKI CENTAR 80,7 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb 2003. 21.012.E.L
UKUPNO 4 386,5
GRMOICA 15,9 CIGLANE ZAGREB d.d. Zagreb 1986. 21.003.E.L
SOBLINEC 8,1 VODOPRIVREDA ZAGREB d.o.o. Zagreb 1984. 21.006.E.L
NOVAICA 88,1 TERMOBLOK d.o.o. Sesvete 2004. 21.013.E.L
UKUPNO 3 112,0
SVEUKUPNO 12 620,4
TEHNIKO-GRAEVNI
KAMEN
GRAEVNI PIJESAK I
LJUNAK
CIGLARSKA GLINA

UGLJIKOVODICI I GT VODA GT POLJE ZAGREB 5400,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb 1994. 21.004.E.D
SVEUKUPNO 1 5400,0

PRILOG 4.22 POPIS EKSPLOATACIJSKIH POLJA U EPIKONTINENTALNOM POJASU

SJEVERNI JADRAN 175600,0 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 1996. 22.001.E.D
MARICA 21881,5 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 2003. 22.002.E.D
IZABELA 34453,2 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb 2007. 22.003.E.D

PRILOG 4.23 ZBIRNI REZULTATI O BROJU I POVRINI EKSPLOATACIJSKIH POLJA

Prilog 4.23-1 Broj eksploatacijskih polja, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i upanijama

Boksit Barit Gips Kreda Bent.
glina
Kvarcit Krem.
pijes.
Ker. i
vatr. gl.
Milovka Tuf Sirov.
za cem.
Karb.
sir. za
ind.
Siikat.
sir. za
ind.
Arhi.-
grae.
kamen
Morska
sol
Tehni.-
grae.
kamen
Grae.
pijesak i
lju.
Ciglar.
glina
UKUPNO
I-ZAGREBAKA 1 3 13 15 3 35 9 44
II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 2 9 3 1 15 0 15
III-SISAKO-MOSLAVAKA 1 1 3 5 9 6 25 8 33
IV-KARLOVAKA 2 2 2 31 2 1 40 0 40
V-VARADINSKA 1 1 1 1 9 11 7 31 0 31
VI-KOPRIVNIKO-KRIEVAKA 1 18 3 22 13 35
VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 3 1 1 1 7 1 3 17 8 25
VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 2 2 1 23 5 33 0 33
IX-LIKO-SENJSKA 4 3 1 22 4 34 0 34
X-VIROVITIKO-PODRAVSKA 2 8 7 2 19 4 23
XI-POEKO-SLAVONSKA 6 1 1 1 8 1 1 19 1 20
XII-BRODSKO-POSAVSKA 1 4 1 6 0 6
XIII-ZADARSKA 3 2 1 32 3 19 5 65 0 65
XIV-OSJEKO-BARANJSKA 1 4 6 11 8 19
XV-IBENSKO-KNINSKA 9 3 3 4 9 7 2 37 0 37
XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 6 6 3 9
XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 2 5 1 1 2 47 30 88 0 88
XVIII-ISTARSKA 7 1 1 4 3 16 43 2 77 0 77
XIX-DUBROVAKO-NERETVAN. 6 1 12 19 0 19
XX-MEIMURSKA 12 1 13 4 17
XXI-GRAD ZAGREB 2 1 2 4 3 12 1 13
UKUPNO RH 23 9 9 1 1 4 16 14 1 3 9 14 1 117 4 261 90 46 624 59 683
XXII-EPIKONTINENTALNI POJAS 0 3 3
SVEUKUPNO 23 9 9 1 1 4 16 14 1 3 9 14 1 117 4 261 90 46 624 62 686
NAZIV UPANIJE
BROJ EKSPLOATACIJSKIH POLJA
ENERGETSKE
MINERALNE
SIROVINE
(Ugljikovodici
i gt voda)
SVEUKUPNO



P.4-26

Prilog 4.23-2 Povrina eksploatacijskih polja, razvrstano po grupama mineralnih sirovina i upanijama

Boksit Barit Gips Kreda Bent.
glina
Kvarcit Krem.
pijes.
Ker. i
vatr. gl.
Milovka Tuf Sirov.
za cem.
Karb.
sir. za
ind.
Siikat.
sir. za
ind.
Arhi.-
grae.
kamen
Morska
sol
Tehni.-
grae.
kamen
Grae.
pijesak i
lju.
Ciglar.
glina
UKUPNO NEENERGETSK
E MINERALNE
SIROVINE
ENERGETSKE
MINERALNE
SIROVINE
UKUPNO
I-ZAGREBAKA 20 2 145 688 90 945 21984 22929 0,31 7,18 7,49
II-KRAPINSKO-ZAGORSKA 24 152 0 18 194 0 194 0,16 0,00 0,16
III-SISAKO-MOSLOVAKA 39 30 55 233 123 139 620 11834 12454 0,14 2,65 2,79
IV-KARLOVAKA 39 122 268 310 128 155 1022 0 1022 0,28 0,00 0,28
V-VARADINSKA 420 3 2 23 147 266 168 1029 0 1029 0,82 0,00 0,82
VI-KOPRIVNIKO-KRIEVAKA 43 416 19 477 47621 48099 0,27 27,24 27,52
VII-BJELOVARSKO-BILOGOR. 143 22 57 3 181 5 36 447 20517 20964 0,17 7,77 7,94
VIII-PRIMORSKO-GORANSKA 4027 418 10 246 37 4739 0 4739 1,32 0,00 1,32
IX-LIKO-SENJSKA 28 48 7 401 187 671 0 671 0,13 0,00 0,13
X-VIROVITIKO-PODRAVSKA 23 161 50 34 266 10399 10665 0,13 5,14 5,27
XI-POEKO-SLAVONSKA 227 5 15 15 166 170 14 613 500 1113 0,34 0,27 0,61
XII-BRODSKO-POSAVSKA 3 60 50 112 0 112 0,06 0,00 0,06
XIII-ZADARSKA 875 23 42 572 528 322 439 2799 0 2799 0,77 0,00 0,77
XIV-OSJEKO-BARANJSKA 349 51 205 605 29581 30186 0,15 7,12 7,26
XV-IBENSKO-KNINSKA 4789 389 23 172 513 158 15 6058 0 6058 2,03 0,00 2,03
XVI-VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 111 111 5900 6011 0,05 2,40 2,45
XVII-SPLITSKO-DALMATINSKA 549 103 313 117 413 1088 561 3144 0 3144 0,69 0,00 0,69
XVIII-ISTARSKA 34217 17 1410 246 83 882 574 23 37453 0 37453 13,31 0,00 13,31
XIX-DUBROVAKO-NERETVAN. 48 51 197 296 0 296 0,17 0,00 0,17
XX-MEIMURSKA 290 59 349 9234 9584 0,48 12,67 13,15
XXI-GRAD ZAGREB 77 2 43 387 112 620 5400 6020 0,97 8,42 9,39
UKUPNO RH 44457 525 502 17 30 335 2376 595 15 135 1086 406 3 3146 578 4041 3077 1234 62 573 162 970 225 543 1,11 2,88 3,99
XXII-EPIKONTINENTAL. POJAS 0 231935 231935 0,00 10,30 10,30
SVEUKUPNO 44457 525 516 17 30 335 2376 595 15 135 1086 406 3 3146 578 4041 3077 1234 62 573 394 904 457 477 0,79 4,99 5,78
UDIO POVRINE E.P. U POVRINI
UPANIJE, %
NAZIV UPANIJE POVRINA EKSPLOATACIJSKIH POLJA, Ha
ENERGETSKE
MINERALNE
SIROVINE
(Ugljikovodici
i gt voda)
SVEUKUPNO

Prilog 5 Reserve i eksploatacija vrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj P.5-1

PRILOG 5

REZERVE I EKSPLOATACIJA
VRSTIH MINERALNIH SIROVINA
U REPUBLICI HRVATSKOJ

(Razvrstano po upanijama za razdoblje 1997.-2006. godine)
[1]

5.1. REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U
ZAGREBAKOJ UPANIJI

Prilog 5.1-1 Tablini prikaz rezervi i eksploatacije vrstih mineralnih sirovina
u Zagrebakoj upaniji

1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006
OTKOPANO 0 500 50 328 430 1 068
REZERVE 77 100 77 211 78 502 78 174 77 744 77 160
1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006
OTKOPANO 79 510 76 500 86 200 72 858 43 000 35 400 50 000 28 193 37 929 29 666
REZERVE 2 893 221 3 371 096 3 289 446 2 735 310 2 146 910 816 000 2 425 542 2 398 276 2 367 834 2 017 370
1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006
OTKOPANO 710 640 727 499 407 553 583 559 584 841 769 344 859 400 663 040 809 024 1 100 958
REZERVE 31 435 511 33 871 200 34 953 329 34 697 449 34 815 475 46 900 767 44 384 602 33 922 219 31 626 204 31 035 013
1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006
OTKOPANO 1 695 1 298 0 0 1 695 1 695
REZERVE 206 826 205 567 209 600 209 600 206 826 206 826
1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006
OTKOPANO 15 560 2 410 87 322 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 906 550 871 500 194 743 194 743 194 743 194 743 194 743 157 195 157 195 157 195
1 997 1 998 1 999 2 000 2 001 2 002 2 003 2 004 2 005 2 006
OTKOPANO 429 733 780 598 1 056 044 849 243 589 522 664 357 766 063 728 134 769 941 829 519
REZERVE 4 845 314 22 516 742 11 560 374 13 433 522 21 078 178 20 584 571 21 418 032 21 307 395 11 325 663 18 123 907
KERAMIKE I VATROSTALNE GLINE u t
TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN u m3
ARHITEKTONSKO-GRAEVNI KAMEN u m3
CIGLARSKA GLINA u m3
GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK u m3
KARBONATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU u t

Prilog 5.1-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena,
ciglarske gline i graevnog pijeska i ljunka u Zagrebakoj upaniji

arhitektonsko-graevni kamen (m
3
)
0
10 000
20 000
30 000
40 000
50 000
60 000
70 000
80 000
90 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Napomena:
Razlike u koliini potvrenih rezervi (po godinama) velikim dijelom nastaju zbog obnove/ne obnove
rezervi, koja prema zakonskoj obvezi slijedi svakih 5 godina. Ovo se odnosi na ciglarsku glinu i graevni
pijesak i ljunak.
graevni pijesak i ljunak (m
3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
30 000 000
35 000 000
40 000 000
45 000 000
50 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
ciglarska glina (m
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
4 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.1-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku
preradu, keramike i vatrostalne gline i tehniko-graevnog kamena u Zagrebakoj
upaniji

karbonatna sirovina za industrijsku preradu (t)
0
50 000
100 000
150 000
200 000
250 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
tehniko-graevni kamen (m
3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
keramike i vatrostalne gline (t)
0
100 000
200 000
300 000
400 000
500 000
600 000
700 000
800 000
900 000
1 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
KRAPINSKO-ZAGORSKOJ UPANIJI

u Krapinsko-zagorskoj upaniji

Prilog 5.2-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, graevnog pijeska i
ljunka i keramike i vatrostalne gline u Krapinsko-zagorskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 94 000 59 500 61 219 40 815 97 848 22 915 66 539 59 125 59 584 40 256
REZERVE 8 462 000 9 060 459 8 449 447 8 409 611 3 087 665 2 222 412 2 432 800 2 373 796 2 304 888 2 537 987
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 850 8 020 7 390 6 399 0
REZERVE 436 854 420 099 769 942 406 313 406 313
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 209 070 209 245 428 350 8 409 611 428 420 335 950 335 950 335 950 197 610 335 950
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 413 939 568 423 378 948 432 880 513 524 555 958 879 755 1 055 509 1 434 784 1 253 822
REZERVE 8 270 615 11 723 199 12 924 153 12 583 390 12 485 562 7 880 611 7 177 087 18 400 872 21 262 448 16 869 509
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 3 000 2 000 0 500 500 500 0
REZERVE 1 468 000 1 630 000 1 628 000 2 872 450 2 872 450 2 875 535 1 468 050 1 468 000
TUF u t
CIGLARSKA GLINA u m
3

GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK u m
3

TEHNIKO-GRAEVNI KAMEN u m
3

ciglarska glina (m
3
)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
8 000 000
9 000 000
10 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


3
)
0
100 000
200 000
300 000
400 000
500 000
600 000
700 000
800 000
900 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
8 000 000
9 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
Prilog 5.2-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije tehniko-graevnog kamena i tufa
u Krapinsko-zagorskoj upaniji

3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
tuf (t)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

5.3. REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U SISAKO-
MOSLAVAKOJ UPANIJI

u Sisako-moslavakoj upaniji

Prilog 5.3-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije bentonitne gline, ciglarske gline i
graevnog pijeska i ljunka u Sisako-moslavakoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 4 582 3 500 5 210 3 406 3 072 0 2 005 671 1 472 1 200
REZERVE 1 468 445 1 108 000 1 138 960 1 135 554 1 132 482 1 132 482 1 130 477 690 789 690 810 688 137
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 47 120 30 183 65 650 40 937 164 211 146 596 47 212 66 962
REZERVE 141 662 309 601 245 911 234 703 144 056 475 218 262 473 2 197 520
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 1 706 227 000 0 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 2 108 055 12 859 914 2 108 055 2 726 585 618 530 2 108 055 618 530 618 529 562 495 562 495
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 4 970 540 5192566 4 968 300 5 898 340 5 898 340 5 898 340 5 898 340 5 898 340 6 546 887 3 536 147
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 50 000 27 450 102 737 94 790 220 708 157 860 158 502 140 019 73 217 147 449
REZERVE 1 471 363 1 961 100 7 140 604 6 628 323 7 077 299 7 671 094 5 412 249 6 727 274 7 527 071 7 230 445
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0
REZERVE 5 729 000 5 729 000
3

TUF u t
BENTONITNA GLINA u t
CIGLARSKA GLINA u m
3

GRAEVNI PIJESAK I LJUNAK u m3
bentonitna glina (t)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1 400 000
1 600 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

ciglarska glina (m
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
14 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.3-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije keramike i vatrostalne gline i
tehniko-graevnog kamena u Sisako-moslavakoj upaniji

0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
8 000 000
9 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
KARLOVAKOJ UPANIJI

u Karlovakoj upaniji

ljunka i keramike i vatrostalne gline u Karlovakoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 156 134 80 200 19 641 238 200 239 900 210 000 138 520 167 430 142 433 165 936
REZERVE 903 867 3 055 272 2 920 320 2 962 300 2 836 800 3 261 882 3 127 547 2 964 633 2 944 130 3 189 423
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 44 000 57 600 71 274 100 212 46 500
REZERVE 112 417 2 042 800 2 454 495 2 386 238 2 252 034 1 862 588
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 14 000 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 1 104 670 1 095 229 1 082 570 1 034 280 1 034 280 1 034 280 1 034 280 1 682 827 923 080 923 080
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 580 550 1 320 209 1 048 1 317 1 774 1 806 55 233 62 586
REZERVE 2 133 170 2 132 690 2 131 570 2 129 325 2 744 937 2 743 659 2 741 938 2 740 167 5 748 152 5 687 445
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 568 429 494 638 658 989 688 600 1 052 291 793 850 1 377 405 1 094 496 1 041 519 1 206 606
REZERVE 12 602 418 14 741 417 19 683 503 21 226 053 23 424 157 23 168 712 20 746 030 21 346 428 21 871 611 21 242 010
3

CIGLARSKA GLINA u m
3

3

KREMENI PIJESAK u t
ciglarska glina (m
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


3
)

0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1 400 000
1 600 000
1 800 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
Prilog 5.4-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska i tehniko-
graevnog kamena u Karlovakoj upaniji

kremeni pijesak (t)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

VARADINSKOJ UPANIJI

u Varadinskoj upaniji

ljunka i karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Varadinskoj upaniji

ciglarska glina (m
3
)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 122 710 127 000 73 000 97 680 81 400 128 900 153 408 164 195 169 208 129 540
REZERVE 3 270 778 3 741 980 3 729 017 3 249 317 3 185 377 3 662 377 10 421 414 10 257 587 10 091 491 10 024 840
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 285 200 381 800 303 430 333 700 296 450 505 754 776 800 742 528 1 055 656 1 431 472
REZERVE 2 940 500 2 597 000 2 325 300 1 935 400 4 887 350 16 342 548 9 926 851 12 294 928 19 348 445 18 875 919
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 6 503 6 647 6 472 6 400 7 362 8 230 7 345 7 633 7 069
REZERVE 3 153 396 365 920 359 448 242 296 227 766 219 537 212 192 345 482 338 413
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 82 720 72 000 118 100 48 100 123 100 182 400 106 700 81 200 219 100 108 300
REZERVE 203 960 1 483 805 1 184 400 1 138 800 1 016 800 848 500 737 400 660 200 392 400 289 700
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 123 600 158 700 44 800 57 500 56 400 91 600 91 200 0 0 0
REZERVE 2 223 800 2 081 000 2 040 700 1 988 900 2 474 700 2 392 300 2 291 520 1 305 000 855 397 749 700
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 210 600 412 670 365 150 357 340 328 846 549 600 752 225 881 400 899 597 969 321
REZERVE 2 876 160 3 272 100 11 717 143 11 145 217 11 372 260 10 824 740 23 845 963 24 774 780 24 138 460 23 219 934
SILIKATNE SIROVINE ZA INDUSTRIJSKU PRERADU u t
3

CIGLARSKA GLINA u m
3

3

KREMENI PIJESAK u t

3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.5-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska, silikatne sirovine
za industrijsku preradu i tehniko-graevnog kamena u Varadinskoj upaniji

silikatna sirovina za industrijsku preradu (t)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
30 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
kremeni pijesak (t)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1 400 000
1 600 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
5.6. REZERVE I EKSPLOATACIJE VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U
KOPRIVNIKO-KRIEVAKOJ UPANIJI

u Koprivniko-krievakoj upaniji

ljunka, tehniko-graevnog kamena i ive u Koprivniko-krievakoj upaniji

ciglarska glina (m
3
)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1 400 000
1 600 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 52 924 50 970 56 445 52 485 54 765 52 842 56 233 34 315 69 342 53 837
REZERVE 1 227 111 1 261 067 1 012 764 1 350 580 1 251 507 1 139 002 1 082 769 1 048 454 979 112 1 306 761
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 252 297 651 350 622 545 667 514 727 410 858 703 739 560 842 794 805 139 1 014 076
REZERVE 4 810 737 9 981 815 10 117 951 9 550 440 9 235 001 14 691 856 22 622 056 30 167 472 30 692 443 39 629 517
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 62 532 51 162 41 460 17 546 24 003 19 039 37 303 38 046 43 444 46 648
REZERVE 757 909 709 306 667 846 646 608 622 605 603 566 566 263 528 218 592 160 1 587 282
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0,580 0,580 1,000 0,530 0,500 0,496 0,496 0,500 0,480 0,470
REZERVE 9,000 9,000 9,000 6,490 6,000 5,500 5,000 4,500 6,280 5,800
CIGLARSKA GLINA u m
3

3

3

IVA u t


iva (t)
0,000
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
6,000
7,000
8,000
9,000
10,000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
30 000 000
35 000 000
40 000 000
45 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1 400 000
1 600 000
1 800 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
5.7. REZERVE I EKSPLOATACIJE VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U
BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ UPANIJI

u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji

ljunka i karbonatne sirovine za industrijsku preradu u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 40 000 62 000 79 000 41 000 41 000 47 000 52 000 54 000 52 000 72 942
REZERVE 3 088 300 3 258 900 4 111 603 2 088 000 2 047 000 2 002 000 1 950 000 1 896 000 1 844 000 3 591 124
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 15 887 2 000 6 206 0 0 7 765 7 015 8 701 13 687 11 441
REZERVE 71 336 540 530 536 334 471 204 471 204 178 516 171 501 162 800 149 798 138 929
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 71 775 73 300 222 460 0 0 0 0 225 643 188 678 223 422
REZERVE 17 867 907 1 894 800 10 850 250 6 070 799 6 070 800 9 402 190 9 402 190 9 164 678 8 913 433 8 341 790
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 16 000 19 000 12 000 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 9 539 000 14 768 000 14 757 000 14 757 000 14 756 000 5 246 000 5 246 000 14 821 760 13 718 680 13 718 680
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 2 600 4 300 3 700 6 100 6 510 5 780 6 589
REZERVE 267 325 261 460 258 315 186 320 179 953 175 038 219 810
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 481 364 150 616 190 959 336 469 306 270 350 670 361 875 482 944 801 761 780 499
REZERVE 6 077 556 2 508 648 4 158 116 6 936 983 7 593 830 7 065 990 6 699 723 6 138 415 5 192 131 7 822 006
SILIKATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU u t
3

CIGLARSKA GLINA u m
3

3

KREMENI PIJESAK u t
ciglarska glina (m
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
4 000 000
4 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
14 000 000
16 000 000
18 000 000
20 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

3
)
0
100 000
200 000
300 000
400 000
500 000
600 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
Prilog 5.7-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kremenog pijeska, silikatne sirovine
za industrijsku preradu i tehniko-graevnog kamena u Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji

kremeni pijesak (t)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
14 000 000
16 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

silikatna sirovina za industrijsku preradu (t)
0
50 000
100 000
150 000
200 000
250 000
300 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

3
)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
8 000 000
9 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI

u Primorsko-goranskoj upaniji

Prilog 5.8-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena i
barita u Primorsko-goranskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0
REZERVE 110 407 117 455 110 407 110 407
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 0
REZERVE 185 900 185 900 185 900 185 900 185 900
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 770 2 250 0 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 8 743 6 493 6 493 6 030 6 030 6 030 6 030 6 030 6 030 6 030
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 199 407 271 066 64 554 37 499 35 763 168 913 370 442 261 563 237 347 455 860
REZERVE 201 404 23 627 268 26 525 538 25 379 327 31 614 462 29 626 442 15 971 591 20 484 772 20 731 815 22 663 221
ARHITEKTONSKO-GRAEVNI KAMEN u m
3

BARIT u t
3

3

3
)
0
20 000
40 000
60 000
80 000
100 000
120 000
140 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
barit (t)
0
20 000
40 000
60 000
80 000
100 000
120 000
140 000
160 000
180 000
200 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.8-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije graevnog pijeska i ljunka i
tehniko-graevnog kamena u Primorsko-goranskoj upaniji

3
)
0
1 000
2 000
3 000
4 000
5 000
6 000
7 000
8 000
9 000
10 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
30 000 000
35 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

5.9. REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U LIKO-
SENJSKOJ UPANIJI

u Liko-senjskoj upaniji

graevnog pijeska i ljunka u Liko-senjskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0
REZERVE 113 317 113 317 113 317 113 317
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 32 500 26 803 31 920 36 892 88 620 197 680 78 470 38 740 46 720
REZERVE 217 126 196 236 168 686 439 126 644 706 447 617 1 501 051 410 040 1 415 695
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 52 949 122 000 0 0 159 850 698 390 517 933 178 418 87 752 111 855
REZERVE 2 247 497 14 146 773 13 970 040 13 787 577 13 651 171 13 050 334 2 821 714 7 664 090 7 600 436 24 630 150
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 11 913 14 213 19 182 58 918 1 821 264 3 713 859 580 349 62 835 189 312
REZERVE 642 731 1 767 147 658 365 13 057 437 14 180 966 11 455 398 11 654 645 5 247 118 15 547 179
3

3

3

3
)
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.9-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku
preradu i tehniko-graevnog kamena u Liko-senjskoj upaniji

3
)
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
1400000
1600000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
30 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
14 000 000
16 000 000
18 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

VIROVITIKO-PODRAVSKOJ UPANIJI

u Virovitiko-podravskoj upaniji

Prilog 5.10-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i graevnog pijeska i
ljunka u Virovitiko-podravskoj upaniji

ciglarska glina (m
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 50 000 90 000 82 000 85 000 91 000 52 000 35 000 42 500 75 000 58 000
REZERVE 1 918 000 2 525 000 2 322 500 2 073 526 1 979 596 1 933 596 1 802 062 1 933 594 1 922 576 1 887 576
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 5 200 12 750 20 000 0 27 740 33 570 38 890 113 950 44 430
REZERVE 471 204 365 780 396 078 342 365 347 583 2 149 314 526 783 506 266 1 234 170 1 272 255
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 48 250 48 250 22 800 0 0 88 962 99 945 28 800 0 52 800
REZERVE 941 880 941 880 459 000 941 880 1 157 391 1 072 876 959 039 949 201 949 201 896 533
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 284 000 200 020 159 500 179 500 193 000 214 285 273 808 260 955 274 900 337 530
REZERVE 9 899 525 10 044 585 10 015 408 11 221 914 11 035 564 10 242 310 9 978 122 727 632 9 586 842 11 009 033
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0,010 0,005 0,010 0,010 0,004 0,005 0,005 0,004 0,004 0,004
REZERVE 0,390 0,392 0,390 0,380 0,378 0,373 0,368 0,364 0,360 0,356
IVA u t
CIGLARSKA GLINA u m
3

3

3


Prilog 5.10-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije keramike i vatrostalne gline,
tehniko-graevnog kamena i ive u Virovitiko-podravskoj upaniji

3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1 400 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


3
)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
iva (t)
0,000
0,050
0,100
0,150
0,200
0,250
0,300
0,350
0,400
0,450
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
POEKO-SLAVONSKOJ UPANIJI

u Poeko-slavonskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 5 179 0 0 0 0
REZERVE 43 602 43 602 43 602 43 602 43 602
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 1 500 0 0 0 0 0 0
REZERVE 941 800 941 800 940 900 946 500 946 500 946 500 946 500
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 13 000 34 000 52 000 40 000 46 000 40 000 29 390 36 077 46 063 59 000
REZERVE 7 396 000 2 123 000 18 971 000 2 075 000 2 955 900 15 526 338 15 498 734 15 465 365 20 668 020 20 639 310
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 375 969 389 690 437 260 412 760 444 960 393 540 548 098 402 372 552 394 549 681
REZERVE 5 848 770 12 203 031 11 898 334 11 769 759 12 266 564 11 909 674 14 223 549 13 852 620 13 866 977 14 315 826
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 46 250 47 240 55 340 38 363 39 936 40 800 29 973 24 264 24 043 17 524
REZERVE 1 413 140 1 413 140 1 413 140 1 413 140 1 413 140 4 208 800 4 178 827 4 155 779 428 800 4 208 800
TUF u t
3

CIGLARSKA GLINA u m
3

KREMENI PIJESAK u t
3


ljunka i kremenog pijeska u Poeko-slavonskoj upaniji

kremeni pijesak (t)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

3
)
0
100 000
200 000
300 000
400 000
500 000
600 000
700 000
800 000
900 000
1 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
ciglarska glina (m
3
)
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
50000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

u Poeko-slavonskoj upaniji

tuf (t)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
4 000 000
4 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

3
)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
14 000 000
16 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

BRODSKO-POSAVSKOJ UPANIJI

u Brodsko-posavskoj upaniji

Prilog 5.12-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline, karbonatne
sirovine za industrijsku preradu i tehniko-graevnog kamena u Brodsko-posavskoj
upaniji

ciglarska glina (m
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
4 000 000
4 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 11 000 12 000 13 500 17 400 15 760 13 500 21 000
REZERVE
3 927 400
3 915 100 3 902 500 3 889 000 3 874 640 3 576 015 3 529 787
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 1 100 1 590 1 780 2 140 1 370
REZERVE 419 900 230 860 229 080 226 940 225 570
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 5 500 49 283 45 658 34 390 40 402 72 541 217 032 182 337 203 769 238 481
REZERVE
273 500
2 456 419 2 634 446 2 295 871 2 396 786 2 333 816 2 201 505 2 022 629 2 032 699 1 843 725
CIGLARSKA GLINA u m
3

3


0
50 000
100 000
150 000
200 000
250 000
300 000
350 000
400 000
450 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

ZADARSKOJ UPANIJI

u Zadarskoj upaniji

boksita i gipsa u Zadarskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 569 1 084 6 300 12 810 2 240 2 046 5 580 5 132 5 659
REZERVE 238 070 2 176 941 10 471 018 1 849 680 2 838 999 4 777 867 3 564 891 1 750 788 2 237 109 3 686 928
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 2 389 700 2 806 150 2 618 100 2 618 000 2 618 000 2 618 000 2 568 100 2 568 200 2 013 550
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 1 960
REZERVE 586 489 586 489 586 489 2 869 127
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 352 717 120 420 583 990 137 660 100 530
REZERVE 15 184 956 3 853 080 5 006 470 4 489 310 80 872 209
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 189 550 276 082 429 500 176 990 326 253 426 706 1 226 078 873 714 560 508 642 148
REZERVE 29 645 163 30 896 650 35 867 515 17 814 790 31 962 865 23 975 560 48 533 342 51 998 457 49 452 345 59 962 777
3

3

BOKSIT u t
GIPS u t
3
)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

gips (t)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.13-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije karbonatne sirovine za
industrijsku preradu i tehniko-graevnog kamena u Zadarskoj upaniji

0
10 000 000
20 000 000
30 000 000
40 000 000
50 000 000
60 000 000
70 000 000
80 000 000
90 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
boksit (t)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


3
)
0
10 000 000
20 000 000
30 000 000
40 000 000
50 000 000
60 000 000
70 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI

u Osjeko-baranjskoj upaniji

Prilog 5.14-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i graevnog pijeska
i ljunka u Osjeko-baranjskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 187 453 92 900 272 345 241 674 244 855 301 104 304 625 333 554 284 544 351 816
REZERVE 2 907 141 2 437 941 8 305 556 7 960 735 7 907 451 7 894 507 8 448 433 6 405 216 6 270 791 6 181 445
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 15 048 23 112 144 373 0 96 180
REZERVE 35 300 1 677 792 1 662 734 1 624 346 12 891 805 1 624 346 12 742 718
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 1 021 563 1 102 000 996 000 182 567 1 045 400 1 117 178 892 760 1 166 537 1 308 884 1 301 117
REZERVE 107 429 280 106 281 872 102 325 000 99 648 328 103 333 960 184 589 472 182 579 547 173 004 016 179 986 313 167 524 031
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 169 890 138 322 145 024 161 595 213 014 228 905 238 049 243 261 314 925
REZERVE 3 294 418 3 039 120 2 996 208 2 851 954 3 141 417 2 922 475 2 820 318 2 443 413 2 493 550
CIGLARSKA GLINA u m
3

3

SIROVINE ZA PROIZVODNJU CEMENTA u t
3

ciglarska glina (m
3
)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
8 000 000
9 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


Prilog 5.14-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa i
tehniko-graevnog kamena u Osjeko-baranjskoj upaniji

3
)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
14 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
sirovine za prodaju cementa (t)
0
20 000 000
40 000 000
60 000 000
80 000 000
100 000 000
120 000 000
140 000 000
160 000 000
180 000 000
200 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

IBENSKO-KNINSKOJ UPANIJI

u ibensko-kninskoj upaniji

boksita i gipsa u ibensko-kninskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 441 274 284 176 0 97 0 220 580 0
REZERVE 204 421 36 380 228 096 227 092 193 570 328 856 388 466 641 473 966 855 966 855
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 3 083 350 3 299 525 3 083 650 3 083 350 3 083 350 3 083 350 3 250 818 3 304 818 3 304 818
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 27 200 70 105 56 505 5 000 0 103 992 164 068
REZERVE 3 316 803 5 610 180 5 567 937 5 543 140 5 879 414 5 902 838 35 568 201 36 154 568
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 770 802 973 822 973 822 973 822 973 822 973 822 973 822
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 74 610 40 250 113 813 244 481 232 983 328 041 526 958 144 560 313 957 537 370
REZERVE 11 925 000 5 758 500 23 770 575 23 709 820 23 693 310 23 138 700 22 736 521 22 602 506 22 745 320 24 317 037
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 0 1 860 170 765 500 1 500
REZERVE 822 390 822 390 822 390 822 390 822 390 822 390 819 846 822 323 818 830 817 330
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 55 160 98 432 116 798 98 330 118 968 117 469 211 174 1 200 881 515 139 471 481
REZERVE 934 199 2 396 912 2 212 287 2 722 720 4 370 612 10 292 143 12 484 298 18 168 858 16 917 691 22 079 930
KVARCIT u t
3

3

BOKSIT u t
GIPS u t
3

3
)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

boksit (t)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

gips (t)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
30 000 000
35 000 000
40 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.15-3 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije graevnog pijeska i ljunka i
karbonatne sirovine za industrijsku preradu u ibensko-kninskoj upaniji

3
)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
30 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.15-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije kvarcita i tehniko-graevnog
kamena u ibensko-kninskoj upaniji

kvarcit (t)
0
100 000
200 000
300 000
400 000
500 000
600 000
700 000
800 000
900 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ UPANIJI

u Vukovarsko-srijemskoj upaniji

Prilog 5.16-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline
u Vukovarsko-srijemskoj upaniji

ciglarska glina (m
3
)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
8 000 000
9 000 000
10 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 120 500 81 900 142 000 186 500 206 000 212 640 151 520 123 547 162 052 220 924
REZERVE 6 758 220 5 682 300 6 046 853 6 423 067 8 021 112 7 813 018 7 665 726 8 058 676 9 289 279 9 122 811
CIGLARSKA GLINA u m
3

5.17. REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ UPANIJI

u Splitsko-dalmatinskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 23 035 26 648 28 868 27 981 25 694 28 049 31 712 31 671 32 839 30 172
REZERVE 1 629 568 1 750 432 2 415 244 2 276 029 3 656 530 4 378 752 6 284 397 9 702 809 9 757 552 7 527 850
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 23 876 22 706 0 28 521 0 0
REZERVE 924 478 924 478 784 753 924 478 1 062 518 483 050 483 050 457 381 47 368 47 368
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 80 000 110 000 100 000 129 000 150 000 150 000 77 987 103 926 131 866
REZERVE 10 924 500 10 827 712 10 925 500 15 347 744 15 214 742 15 797 306 15 905 384 13 400 184 13 643 677
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 2 210 0 0 0
REZERVE 5 971 454 155 100 5 971 460 5 971 460 5 971 460
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 13 700 0 0 0 0 0
REZERVE 1 220 856 1 220 856 1 220 856 525 100 525 100 525 100 4 732 398 4 731 398 4 731 398
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 1 068 000 1 098 000 1 957 900 2 401 500 2 708 500 2 641 900 1 732 110 2 450 750 2 742 560 3 027 000
REZERVE 236 040 000 175 616 580 115 319 600 112 918 100 114 435 193 104 644 200 114 435 193 129 410 793 126 668 229 123 641 227
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 752 370 781 591 579 205 457 997 689 232 781 076 910 215 1 046 351 964 062 973 713
REZERVE 36 365 954 40 895 505 40 652 987 25 579 856 48 749 854 52 883 166 68 706 529 76 718 123 67 913 104 87 329 274
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 0 0 0 0 0 0
REZERVE 1 162 000 1 162 000 1 162 000 1 162 000 1 162 000 1 162 000 1 162 000 1 162 000 1 162 000
ARHITEKTONSKO-GRAEVNI KAMEN u m3
BOKSIT u t
GIPS u t
KVARCIT u t
3

TUF u t

boksita i gipsa u Splitsko-dalmatinskoj upaniji

boksit (t)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

3
)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

gips (t)
0
2 000 000
4 000 000
6 000 000
8 000 000
10 000 000
12 000 000
14 000 000
16 000 000
18 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE



industrijsku preradu, kvarcita i sirovine za proizvodnju cementa u Splitsko-dalmatinskoj
upaniji

0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

kvarcit (t)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
3 500 000
4 000 000
4 500 000
5 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

sirovine za proizvodnju cementa (t)
0
50 000 000
100 000 000
150 000 000
200 000 000
250 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


u Splitsko-dalmatinskoj upaniji

tuf (t)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1 400 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
10 000 000
20 000 000
30 000 000
40 000 000
50 000 000
60 000 000
70 000 000
80 000 000
90 000 000
100 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


ISTARSKOJ UPANIJI

u Istarskoj upaniji

boksita i ciglarske gline u Istarskoj upaniji

3
)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 18 909 19 302 21 469 21 046 19 523 21 868 25 554 26 496 29 020 32 353
REZERVE 1 255 643 1 763 897 1 741 127 1 736 160 1 725 021 1 849 832 3 898 541 6 546 863 6 591 750 6 600 140
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 8 000 5 000 6 800 6 900 5 930 3 815 1 482 550 500 600
REZERVE 191 000 189 000 182 600 176 035 170 400 166 777 180 560 180 041 179 566 178 996
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 15 000 14 100 15 600 37 500 17 500 11 000 94 000 41 600 0 33 000
REZERVE 473 100 459 000 847 631 810 200 388 400 377 400 687 700 678 600 678 600 647 300
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 72 215 161 784 74 360 66 490 69 707 76 583 84 890 110 685 89 435 127 519
REZERVE 17 273 193 17 437 565 17 363 069 17 295 980 13 720 244 13 275 338 62 516 226 62 370 792 62 281 356 61 053 538
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 19 825 23 187 21 971 28 250 29 950 32 421 31 053 40 388 33 463 22 693
REZERVE 316 193 290 688 266 520 338 400 202 505 936 737 902 579 862 191 828 728 1 076 057
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 36 155 40 306 23 383 32 540
REZERVE 1 903 990 1 871 150 1 871 150 2 026 750
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 879 617 3 265 305 669 644 1 106 800 1 062 603 1 056 159 1 079 788 1 107 027 1 095 849
REZERVE 75 300 855 71 182 840 70 248 104 63 629 722 57 858 707 53 958 106 53 850 464 52 632 390 61 167 957 63 100 446
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 613 937 1 161 034 1 466 213 1 381 163 1 744 395 1 247 857 1 581 715 2 054 292 1 998 982 2 324 262
REZERVE 16 283 708 18 728 166 22 414 308 26 574 662 32 594 038 34 197 566 66 659 384 72 160 820 91 356 863 90 976 455
KREDA u t
KREMENI PIJESAK u t
3

3

BOKSIT u t
CIGLARSKA GLINA u m
3


boksit (t)
0
50 000
100 000
150 000
200 000
250 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

industrijsku preradu, krede i kremenog pijeska u Istarskoj upaniji

0
10 000 000
20 000 000
30 000 000
40 000 000
50 000 000
60 000 000
70 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

ciglarska glina (m
3
)
0
100 000
200 000
300 000
400 000
500 000
600 000
700 000
800 000
900 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

kreda (t)
0
200 000
400 000
600 000
800 000
1 000 000
1 200 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

kremeni pijesak (t)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

Prilog 5.18-4 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa i
tehniko-graevnog kamena u Istarskoj upaniji

sirovina za proizvodnju cementa (t)
0
10 000 000
20 000 000
30 000 000
40 000 000
50 000 000
60 000 000
70 000 000
80 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

3
)
0
10 000 000
20 000 000
30 000 000
40 000 000
50 000 000
60 000 000
70 000 000
80 000 000
90 000 000
100 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE


DUBROVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI

u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

tehniko-graevnog kamena u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0 0 969 1 491 1 926 1 196 1 337 2 055
REZERVE 89 851 242 888 401 324 279 151 391 778 329 308 536 453 558 784 556 028
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 116 764 146 122 190 348 168 719 195 447 175 591 170 943 297 624 295 511 311 468
REZERVE
5 350 583
9 234 148 9 438 690 10 837 413 11 277 510 11 768 234 11 034 461 12 155 830 17 297 913 21 724 380
3

3

3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
100 000
200 000
300 000
400 000
500 000
600 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE

MEIMURSKOJ UPANIJI

u Meimurskoj upaniji

Prilog 5.20-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije ciglarske gline i graevnog pijeska
i ljunka u Meimurskoj upaniji

ciglarska glina (m
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
3 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
5 000 000
10 000 000
15 000 000
20 000 000
25 000 000
30 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 81 500 79 300 48 460 45 450 36 500 56 400 53 410 30 470 50 535 53 687
REZERVE 2 493 700 2 414 000 2 242 230 2 196 780 2 160 280 2 103 880 2 050 470 2 193 947 2 143 412 2 089 725
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 446 150 469 270 224 500 204 059 240 880 300 700 419 191 626 660 528 230 491 688
REZERVE 5 347 640 20 930 340 21 697 240 24 367 370 23 747 280 23 770 730 25 752 695 24 157 581 23 671 071 22 518 014
CIGLARSKA GLINA u m
3

3


5.21. REZERVE I EKSPLOATACIJA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U GRADU
ZAGREBU

u Gradu Zagrebu

Prilog 5.21-2 Dijagramski prikaz rezervi i eksploatacije arhitektonsko-graevnog kamena
u Gradu Zagrebu

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 0 0
REZERVE 25 852 25 852
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 117 868 63 472 52 030 35 000 32 100 86 930 50 830 0 0
REZERVE 4 836 499 4 160 700 7 047 953 6 197 173 6 221 073 6 465 040 6 643 308 6 940 855 6 940 855
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 102 000 98 000 88 000 303 310 240 000 292 846 66 666 216 000
REZERVE 1 678 000 1 645 200 5 128 000 4 971 150 7 393 885 7 764 145 3 206 445 6 327 690
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO 311 000 228 000 261 900 220 200 290 000 259 750 207 540 166 690 318 161
REZERVE 312 997 1 919 000 1 677 250 1 457 050 928 150 544 420 336 870 121 120 366 380
3

CIGLARSKA GLINA u m
3

3

3

3
)
0
5 000
10 000
15 000
20 000
25 000
30 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
ljunka i tehniko-graevnog kamena u Gradu Zagrebu

ciglarska glina (m
3
)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
8 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
7 000 000
8 000 000
9 000 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
3
)
0
500 000
1 000 000
1 500 000
2 000 000
2 500 000
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
OTKOPANO
REZERVE
Prilog 6 Analitiki i dijagramski prikaz uvoza/izvoza vrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj P.6-1
-

PRILOG 6

ANALITIKI I DIJAGRAMSKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA
VRSTIH MINERALNIH SIROVINA
U REPUBLICI HRVATSKOJ

(za razdoblje 2001.-2007. godine)
[18]


Prilog 6 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza vrstih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj

P 6-2
6.1. ANALITIKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ

6.1-1 Analitiki prikaz uvoza vrstih mineralnih sirovina

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje
2001. - 2007.
Energetske
mineralne sirovine
t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD t USD
Ukupno 784 283 39 519 307 1 046 103 43 373 598 1 202 937 56 954 478 1 381 879 95 287 642 1 116 867 91 571 915 1 244 942 89 576 128 1 261 758 117 854 956 8 038 769 534 138 024

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje
2001. - 2007.
Metalne mineralne
sirovine
Rude eljeza 1 5781 320 236 10 614 16 9843 15 027 321 104 10 860 27 3518 12 605 358 564 12 604 383 802 14 444 527 716 91 935 2 354 783
Rude aluminija 20 9.379 5 9.377 2 2 771 0 0 112 007 8 428 506 80 441 4 998 510 115 367 11 819 129 307 842 25 267 672
Rude kroma 0 0 0 0 0 0 0 0 537 265 291 615 342332 584 385 990 1 736 993 613
Rude cirkonija,
niobija i sl.
107 782 5 492 821 42 464 2 865 041 71 335 5 183 560 48 302 3 267 650 99 112 077 106 144 372 132 200 711 270 220 17 266 232
Rude nikla 908 127.824 287 71.479 342 101 066 459 190 873 0 0 0 0 0 0 1 996 491 242
Rude kositra 190 96.629 207 99.186 218 112 318 148 100 153 0 0 0 0 0 0 763 408 286
Rude bakra 78 51.933 90 60.868 126 97 627 83 72 339 0 0 0 0 0 0 377 282 767
Rude cinka 0 0 0 0 140 21 474 97 28 741 0 0 0 0 0 0 237 50 215
Ukupno 124 759 6 098 822 53 667 3 275 794 87 190 5 839 920 59 949 3 933 274 125 248 9 164 438 93 766 5 869 016 130 527 12 933 546 675 106 47 114 810


2001 g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje
2001. - 2007.
Nemetalne
mineralne sirovine
Sumpor 53 024 2 831 135 39 189 2 020 641 46 000 4 267 232 63 606 6 044 804 7 6 472 558 86431 7 865 430 71 965 6 602 817 360 222 36 104 617
Grafit 71 70 202 88 78 051 63 71 440 81 84 336 36 50 390 83 100 836 32 61 881 454 517 136
Kremen 463 88 606 613 144 402 763 202 093 557 149 594 629 168 847 710 177 655 500 187 616 4 235 1 118 813
Kaolin 6 355 967 743 6 047 1 032 774 6 297 1 213 107 6 472 1 339 216 7 941 1 500 664 16423 1 771 282 21 845 2 302 552 71 380 10 127 338
Bentonitna,
keramika i
vatrostalna glina
16 316 1 594 199 20 009 1 970 842 25 460 2 330 539 33 828 2 965 385 33 144 2 939 746 35366 3 768 199 50 579 4 912 652 214 702 20 481 562
Kreda 206 73 910 62 14 868 484 120 639 26 27 359 128 47 726 167 47 970 167 67 135 1 240 399 607
Fosfat 173 144 10 955 472 177 728 10 726 722 181 169 10 624 047 245 224 16 516 434 271 258 18 792 417 317571 22 085 290 326 324 25 629 642 1 692 418 115 330 024
Barit 110 40 021 1 803 269 566 1 052 165 714 1 878 367 376 715 166 271 893 214 784 98 60 858 6 549 1 284 590
Silikatne sirovine 1 223 476 841 928 405 461 809 504 502 703 502 526 495 353 620 634 375 400 610 424 372 5 402 3 042 722
Magnezit 769 754 008 948 869 865 976 966 792 1 479 1 366 083 1 647 1 466 449 1564 1 670 612 1 872 2 043 677 9 255 9 137 486
Gips 45 673 1 964 872 57 473 2 615 073 69 127 3 603 104 52 474 3 817 370 74 981 3 908 603 62147 4 166 855 85 809 5 551 733 447 684 25 627 610
Sirovine za
proizvodnju cementa
i vapna
41 847 1 092 100 55 430 1 210 634 58 665 1 504 994 43 911 836 691 50 357 947 279 75890 1 374 918 60 336 1 541 011 386 436 8 507 627
Portlandski cement 132 353 5 360 117 94 763 5 205 923 322 315 18 811 898 276 335 18 378 622 381 305 25 151 505 448330 33 868 510 369 271 34 739 574 2 024 672 141 516 149
Azbest 2 664 948 911 3 274 1 138 633 1 955 778 794 3 251 1 210 706 2 429 962 663 0 0 0 0 13 573 5 039 707
Tinjac 39 26 797 26 28 235 18 20 835 28 25 590 20 24 427 13 12 145 12 19 815 156 157 844
Feldspat 10 731 930 979 10 884 1 024 850 12 137 1 356 603 13 991 1 768 459 17 334 2 149 517 16347 2 092 021 16 657 2 402 910 98 081 11 725 339
Ostalo 4 189 639 238 4 633 802 134 4 158 910 891 4 702 1 120 104 4 393 754 884 5069 1 024 132 4 837 1 192 573 31 981 6 443 956
Ukupno 489 177 28 815 151 473 898 29 558 674 731 448 47 453 224 748 546 56 520 655 846 819 65 857 566 1067638 80 616 039 1 010 914 87 740 818 5 368 440 396 562 127

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje
2001. - 2007.
Arhitektonsko-
graevni kamen
Ukupno 72 193 20 088 507 74 844 23 405 306 81 468 30 333 145 87 697 38 023 094 91 754 45 907 351 106 722 58 019 556 120 989 70 615 330 635 667 286 392 289



P 6-4

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje
2001. - 2007.
Sve vrste soli i
solnih voda
Ukupno 84 129 4 346 578 139 990 6 015 705 163 828 7 905 855 165 278 9 457 037 226 927 11 863 069 193 911 11 015 604 104 063 8 825 618 1 078 126 59 429 466

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje
2001. - 2007.
Tehniko-graevni
kamen
Ukupno 127 617 3 778 289 175 384 5 137 863 661 752 10 415 131 2 557 532 18 527 509 4 716 594 24 699 040 3 978 874 22 501 507 4 696 450 28 019 636 16 914 203 113 078 975

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje
2001. - 2007.
Ostale mineralne
sirovine
Ukupno 2 648 330 797 2 183 347 920 2 019 361 398 2 350 458 487 6 721 841 787 6 348 1 008 707 5 213 1 094 504 27 482 4 443 600

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje
2001. - 2007.
Uvoz
Ukupno 1 684 806 102 977 451 1 966 069 111 114 860 2 930 642 159 263 151 5 003 231 222 207 698 7 130 930 249 905 166 6 692 201 268 606 557 7 329 914 327 084 408 32 737 793 1 441 159 291

6.1-2 Analitiki prikaz izvoza vrstih mineralnih sirovina

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje 2001. -
2007. Energetske
mineralne sirovine
Ukupno 4 205 219 728 1 228 143 831 8 373 288 539 1 387 270 547 345 71 655 230 33 974 5 252 102 104 21 020 1 130 378

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
2004. Metalne mineralne
sirovine
Rude eljeza 19 837 652 475 2 333 49 822 22 170 702 297
Rude aluminija 5 981 167 879 3 869 123 335 1 478 8 6453 566 92 762 276 35 836 48 11 126 268 45 877 12 486 563 268
Rude kroma 97 9 867 97 9 867
Rude cirkonija,
niobija i sl.
0 0
Rude nikla 0 0
Rude kositra 0 0
Rude bakra 0 0
Rude cinka 0 0
Ukupno 5 981 167 879 23 706 775 810 1 478 86 453 566 9 762 373 45 703 48 11 126 2 601 95 699 34 753 1 275 432



P 6-6

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
2007. Nemetalne
mineralne sirovine
Sumpor 6 386 98 987 7 150 184 939 7 505 234 249 8 505 354 065 8 028 397 976 6 606 375 802 8 614 520 828 52 794 2 166 846
Grafit 0 0 0 346 0 1 417 0 2 981 0 594 0 0 0 1 491 0 6 829
Kremen 3 1 262 72 4 740 7 19 077 7 3 558 7 4 471 5 2 753 1 1 108 102 36 969
Kaolin 2 620 25 442 5 319 50 478 4 361 69 006 351 16 732 15 14 529 35 27 663 32 24 347 12 733 228 197
Bentonitna,
keramika i
vatrostalna glina
10 514 532 499 1 602 200 850 1 712 267 738 436 94 025 837 96 608 2 104 155 973 391 74 618 17 596 1 422 311
Kreda 123 9 382 142 8 501 2 083 118 063 2 1 267 506 25 765 1 1 848 4 3 350 2 861 168 176
Fosfat 185 38 440 22 4 627 13 1 401 28 2 353 0 110 0 231 1 2 547 249 49 709
Barit 20 3 725 20 13 747 3 2 293 14 1 602 2 1 299 0 0 59 22 666
Silikatne sirovine 13 6 519 22 22 943 15 14 984 25 29 311 0 0 2 6 968 77 80 725
Magnezit 26 9 084 39 23 913 92 101 675 122 93 308 19 18 212 49 45 734 81 106 037 428 397 963
Gips 20.032 438 396 14 159 380 225 4 773 188 513 5 796 25 6441 5 302 254 619 6 349 234 654 4 808 208 236 61 219 1 961 084
Sirovine za
proizvodnju cementa
i vapna
103 409 4 258 864 121 956 5 692 662 129 313 7 503 565 126 341 7 964 595 165 204 10 249 899 205 976 14 589 683 205 251 17 270 263 1 057 450 67 529 531
Portlandski cement 1 562 937 75 024 336 1 273 846 72 054 871 1 181 990 81 263 466 1 179 048 87 335 434 1 542 976 106 380 166 1 616 561 121 211 704 1 260 142 142 731 333 9 617 500 686 001 310
Azbest 0 342 20 18.352 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 18 694
Tinjac 0 0 0 0 325 3 095 13 933 13 1 024 9 1 670 0 0 360 6 722
Feldspat 0 0 0 0 0 0 54 5 411 25 2 205 2 1 062 0 0 81 8 678
Ostalo 35 9.778 46 17.519 70 22.235 34 16.096 123 262 799 201 516 099 144 502 227 653 1 346 753
Ukupno 564 442 40 578 273 1 062 948 56 121 700 1 472 648 67 554 726 1 706 303 80 457 056 1 723 094 117 739 890 1 837 900 137 166 175 1 479 471 161 453 353 10 824 182 661 071 173

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
2007. Arhitektonsko-
graevni kamen
Ukupno 578 282 13 493 242 539 810 14 310 302 711 113 19 897 387 1 169 951 27 571 640 1 497 611 37 823 750 1 567 865 40 780 360 1 486 353 41 949 310 7 550 985 195 825 991


2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
Ukupno za razdoblje 2001 -
2007 Sve vrste soli i
solnih voda
Ukupno 1 609 380 .586 4 242 971 .469 5 522 2 670 013 9 226 4 937 762 5 688 8 990 716 9 759 15 121 675 3 986 10 702 259 40 032 43 774 480

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005g. 2006g. 2007g.
2007. Tehniko-graevni
kamen
Ukupno 3 463 903 12 764 983 2 558 090 11 689 109 1 858 081 13 672 227 2 662 667 19 999 813 2 017 499 18 446 958 2 587 883 23 580 572 3 499 728 34 153 098 18 647 851 134 306 760

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
2004. Ostale mineralne
sirovine
Ukupno 124 24 095 70 23 726 83 38 000 83 129 797 123 262 799 201 516 099 144 502 227 828 1 496 743

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g.
2007.
Izvoz
Ukupno 4 618 546 67 628 786 4 190 094 84 035 947 4 057 298 104 207 345 5 550 183 133 376 377 5 244 733 183 381 471 6 003 886 217 209 981 6 477 535 248 958 050 37 119 651 1 038 645 429



P 6-8
6.2. DIJAGRAMSKI PRIKAZ UVOZA/IZVOZA VRSTIH MINERALNIH SIROVINA U REPUBLICI HRVATSKOJ

6.2-1 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza vrstih energetskih mineralnih sirovina

Koliinski

Vrijednosno

Energetske mineralne sirovine
0
500000
1000000
1500000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Energetske mineralne sirovine - ukupno (t)
0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
Ukupno za razdoblje 2001. - 2007.
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Energetske mineralne sirovine
0
20000000
40000000
60000000
80000000
100000000
120000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
Energetske mineralne sirovine - ukupno (USD)
0
100000000
200000000
300000000
400000000
500000000
600000000
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
6.2-2 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza metalnih mineralnih sirovina

Koliinski

Vrijednosno

Metalne mineralne sirovine
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Metalne mineralne sirovine - ukupno (t)
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
700000
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Metalne mineralne sirovine
0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
12000000
14000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
Metalne mineralne sirovine - ukupno (USD)
0
10000000
20000000
30000000
40000000
50000000
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz


P 6-10
6.2-3 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza nemetalnih mineralnih sirovina

Koliinski

Vrijednosno

Nemetalne mineralne sirovine
0
500000
1000000
1500000
2000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Nemetalne mineralne sirovine - ukupno (t)
0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
12000000
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Nemetalne mineralne sirovine
0
50000000
100000000
150000000
200000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
Nemetalne mineralne sirovine - ukupno (USD)
0
100000000
200000000
300000000
400000000
500000000
600000000
700000000
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
6.2-4 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza arhitektonsko-graevnog kamena

Koliinski

Vrijednosno

Arhitektonsko-graevni kamen
0
500000
1000000
1500000
2000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Arhitektonsko-graevni kamen - ukupno (t)
0
1000000
2000000
3000000
4000000
5000000
6000000
7000000
8000000
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Arhitektonsko-graevni kamen
0
20000000
40000000
60000000
80000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
Arhitektonsko-graevni kamen - ukupno (USD)
0
50000000
100000000
150000000
200000000
250000000
300000000
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz


P 6-12
6.2-5 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza soli

Koliinski

Vrijednosno

Sve vrste soli
0
50000
100000
150000
200000
250000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Sve vrste soli - ukupno (t)
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Sve vrste soli
0
5000000
10000000
15000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
Sve vrste soli - ukupno (USD)
0
10000000
20000000
30000000
40000000
50000000
60000000
70000000
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
6.2-6 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza tehniko-graevnog kamena

Koliinski

Vrijednosno

0
1000000
2000000
3000000
4000000
5000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Tehniko-graevni kamen - ukupno (t)
0
5000000
10000000
15000000
20000000
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
0
5000000
10000000
15000000
20000000
25000000
30000000
35000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
Tehniko-graevni kamen - ukupno (USD)
0
20000000
40000000
60000000
80000000
100000000
120000000
140000000
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz


P 6-14
6.2-7 Dijagramski prikaz uvoza/izvoza ostalih mineralnih sirovina

Koliinski

Vrijednosno

0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Ostale mineralne sirovine - ukupno (t)
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
Ostale mineralne sirovine - ukupno (USD)
0
1000000
2000000
3000000
4000000
5000000
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
6.2-8 Dijagramski prikaz ukupnog uvoza/izvoza vrstih mineralnih sirovina

Koliinski

Vrijednosno

Ukupno vrste mineralne sirovine
0
2000000
4000000
6000000
8000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Ukupno vrste mineralne sirovine - ukupno (t)
0
5000000
10000000
15000000
20000000
25000000
30000000
35000000
40000000
K
o
l
i
i
n
e

(
t
)
Uvoz
Izvoz
Ukupno vrste mineralne sirovine
0
50000000
100000000
150000000
200000000
250000000
300000000
350000000
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Razdoblje (god.)
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz
Ukupno vrste mineralne sirovine - ukupno (USD)
0
200000000
400000000
600000000
800000000
1000000000
1200000000
1400000000
V
r
i
j
e
d
n
o
s
t

(
U
S
D
)
Uvoz
Izvoz

35 02

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

35 02

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NARUITELJ:

You might also like