Nacionalno vijee za konkurentnost

Preporuke za poveanje konkurentnosti

RADNI MATERIJAL



Struna skupina
REGIONALNI RAZVOJ I KLASTERI






Voditelj strune skupine:
Mladen Vedri, Sonder

Suvoditelj strune skupine:
Kreimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati

lanovi:
Boo Prka, Privredna banka Zagreb
ime Klari, Udruga vlasnika obiteljskih pansiona
Splitsko - dalmatinske upanije, Split
Miroslav Boi, Ministarstvo poljoprivrede i
umarstva
Sanja Malekovi, Institut za meunarodne odnose,
Zagreb
Mladen rnjar, Zavod za prostorno planiranje, Rijeka
Zlatan Froehlich, Hrvatska gospodarska komora Zagreb
Ivo imunovi, Ekonomski fakultet Split
Vice Bijuk, Poslovno industrijska zona, Split
Miljenko Cimea, Sapientia, Zagreb
Marjan Novak, Ured za gospodarstvo Meimurske
upanije, akovec





Zagreb, prosinac 2003.
2
Struna skupina: Regionalni razvoj i klasteri
Dokument radne grupe


PREPORUKE ZA REGIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ KLASTERA


I. Uvod

Moto: Bogate regije bogata drava.

Konkurentnost nacionalnog gospodarstva u cjelini proizlazi iz konkurentske sposobnosti
nacionalnih industrija. Za svaku zemlju postoje i zajedniki imbenici koji utjeui na
konkurentnost lokalnih i regionalnih industrija, neizravno odreuju ukupnu konkurentsku
sposobnost nacionalnog gospodarstva. Tim imbenicima bavi se i regionalna politika, pa
se moe govoriti o isprepletenosti regionalne politike i politike konkurentnosti.

Regionalna politika predstavlja regionalni pristup razvoju ukupnog nacionalnog
gospodarstva i prevladava iskljuivost dva temeljena cilja razvojne politike, ukupne
gospodarske uinkovitosti na jednoj strani i uravnoteenog regionalnog (prostornog)
razvoja na drugoj strani (obiljeje tradicionalne regionalne politike).

Regionalna politika je dakle dio ukupne razvojne politike koju ine razliite sektorske
politike (industrijska, poljoprivredna, turistika, i dr.) te se moe promatrati kao regionalni
aspekt sektorskih politika odnosno kao "regionalizacija" ciljeva razvojne politike na
nacionalnoj razini. Drugim rijeima, regionalna politika podrazumijeva programsku i
financijsku koordinaciju sektorskih politika na regionalnoj razini.

Suvremena regionalna politika pridaje strateki znaaj industrijskom restrukturiranju i
drugim strukturnim prilagodbama u regijama koje zaostaju u razvoju. Pojedine mjere
regionalne politike vrlo se intenzivno primjenjuju i u razvijenim regijama, kako bi se dalje
podizao nivo njihove gospodarske i tehnoloke konkurentnosti i time omoguilo da one
budu motor razvoja ostalih podruja. To potvruju neka iskustva europskih, ali i drugih
regija iji se uspjeh u velikoj mjeri moe pripisati postojanju vrlo sofisticiranih i na novim
tehnologijama zasnovanih mrea poduzea.

Hrvatska je svoj regionalni razvoj u proteklih nekoliko godina temeljila na obnovi ratom
pogoenih podruja prvenstveno objekata javne, komunalne, prometne, zdravstvene i
drutvene infrastrukture. Sadanji trenutak i prioriteti razvoja Hrvatske (Strategija razvoja:
Hrvatska u 21. stoljeu; drugi razvojni dokumenti, sektorski planovi i sektorske
strategije) zahtijevaju promjene i drukiju regionalnu politiku. Definiranje i provedba takve
politike na nacionalnoj razini obveza je i Hrvatske prema EU. Ovo je posebno vano s
obzirom da EU kao jedno od kljunih kriterija za lanstvo istie da zemlja lanica mora biti
u stanju izdrati konkurentske pritiske u okviru jedinstvenog trita, te da u tome
3
regionalna politika ima posebnu ulogu. Drugim rijeima, regionalna politika s aspekta
podizanja razine konkurentnosti ujedno podrazumijeva i doprinos brem i uinkovitijem
procesu pridruivanja EU.


II. Obrazloenje (Stanje)

Ocjena regionalnog razvoja

U Hrvatskoj se regionalne razlike u razvijenosti i dalje poveavaju, na to utjeu razni
faktori. Razinu regionalne razvijenosti i regionalnu konkurentnost mogue je mjeriti nizom
pokazatelja, a temeljem samo nekoliko izdvojenih spomenute su razlike vrlo uoljive.

Meu pokazateljima valja izdvojiti podatak o udjelu dobiti odnosno gubitaka u
ukupnom prihodu poduzetnika, kao pokazatelj profitabilnosti upanijskih gospodarstava.
Tako se primjerice u razdoblju 1999-2001 pokazalo da su najvei udio dobiti u ukupnom
prihodu zabiljeili poduzetnici istarske upanije (8.2%), a visoka je uspjenost poslovanja i
u Zagrebu, te Varadinskoj, Zagrebakoj i Meimurskoj upaniji. S druge strane,
najznaajniji udio gubitaka u ukupnom prihodu zabiljeili su poduzetnici u Liko-senjskoj
upaniji (16,2%), a vrlo loi poslovni rezultati ostvareni su i u ibensko-kninskoj,
Dubrovako-neretvanskoj, Vukovarsko-srijemskoj, te Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji.

U pogledu ukupne industrije (preraivaka industrija, ukljuujui rudarstvo te vaenje i
opskrbu elektrinom energijom, plinom i vodom), najbolji rezultati u 2001. godini ostvareni
su u Gradu Zagrebu (188.000 kn) a najloiji u Vukovarsko-srijemskoj upaniji (65.000 kn).
Bruto dodana vrijednost po zaposlenom na razini ukupne industrije Grada Zagreba je 2,9
puta vea nego u Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Samo tri upanije biljee iznadprosjenu
bruto dodanu vrijednost po zaposlenom (Grad Zagreb, Koprivniko-krievaka i Liko-
senjska upanija), to samo potvruje da prosjeku za Hrvatsku snano doprinosi u prvom
redu visoki prosjek Grada Zagreba kao najveeg industrijskog sredita. U preraivakoj
industriji rezultati su slini. Uz spomenute upanije dobri rezultati ostvareni su u
Zagrebakoj, Primorsko-goranskoj, Varadinskoj i Osjeko-baranjskoj upaniji koje sve
biljee vrijednost BDV po zaposlenom iznad 100.000 kn. S druge strane, na samom dnu
se nalaze Vukovarsko-srijemska, te ibensko-kninska upanija, s BDV po zaposlenom
ispod 60.000 kn.

Stopa nezaposlenosti je takoer vrlo raznolika u istom razdoblju od 13% u Krapinsko-
zagorskoj do 31% u ibensko-kninskoj. Stope nezaposlenosti od 25% i vie biljee i
Vukovarsko-srijemska, Zadarska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska te Sisako-
moslavaka upanija. U trogodinjem razdoblju (31. prosinac 1999-2002), smanjenje broja
nezaposlenih ostvareno je samo u Istarskoj i Primorsko-goranskoj upaniji (smanjenje
vee od 10%). No, u istom je razdoblju posebno veliko relativno poveanje broja
nezaposlenih osoba zabiljeeno u Virovitiko-podravskoj (27,3%) i Sisako-moslavakoj
upaniji (29,1%)

4
Daljnji znaajna pokazatelji regionalnog razvoja obrazovanost stanovnitva
potvruje slino stanje. Najpovoljniju obrazovnu strukturu ima Grad Zagreb sa 16,6%
visokoobrazovanih u stanovnitvu starijem od 15 godina, te Primorsko-goranska sa 9,8%,
Splitsko-dalmatinska sa 8,4%, te Dubrovako-neretvanska sa 8,1%. Kod ostalih upanija
su zabiljeene ispodprosjene vrijednosti, a na dnu ljestvice je Krapinsko-zagorska
upanija sa 3,2% visokoobrazovanih.


Osnovna ogranienja regionalne politike

S obzirom na poveane razlike u regionalnoj razvijenosti, nuno je upozoriti na cijeli niz
ogranienja koja predstavljaju ozbiljnu prepreku u provedbi suvremene regionalne politike
u Hrvatskoj, kompatibilne sa regionalnom politikom razvijenih zemalja, te Europske unije.
Slijede neka osnovna ogranienja koja su kasnije detaljnije razmatrana u ovom prilogu.

Pristup regionalnom razvoju u Hrvatskoj ima svoja ogranienja u dosadanjem pristupu
razvoju, koji se temelji na naglaeno sektorskom, a ne na integralnom pristupu, to se
najbolje vidi iz brojnih neusklaenih akcija razliitih ministarstava i drugih dravnih tijela.
Sektorski pristup rezultirao je, meu ostalim, preklapanjem, nekoordiniranou,
koncentracijom samo na odreene segmente razvoja, ime je onemogueno postizanje
sinergijskih uinaka.

Postojei zakonski okvir je fragmentiran i ne sadri jedinstveni zakonski akt koji bi
sustavno regulirao regionalni razvoj na cijelom teritoriju RH. Umjesto toga, postoji niz
zakona koji reguliraju problematiku odreenih podruja koja zaostaju u razvoju, te niz
zakona koji reguliraju sektorske poticaje i koji se dijelom odnose na problematiku
regionalnog razvoja ali nisu povezani niti usmjereni na regionalni razvoj u cjelini.

S procesom decentralizacije, koji je vrlo usko vezan za regionalnu politiku i provedbu
naela subsidijarnosti, se kasni. Razina decentralizacije trenutno u RH iznosi izmeu 6-
9% nenamjenskih sredstava prorauna, dok bi u ovoj fazi hrvatske upanije trebale biti
decentralizirane na razini od 20-25% do konanih 50-70%. Trenutno je decentralizirano
samo zdravstvo i kolstvo.

Takoer, u Hrvatskoj jo uvijek ne postoji jasan i cjelovit, te zakonski definiran
institucionalni okvir (u smislu ustanova) za provedbu regionalne politike. Nerazvijen
institucionalni okvir rezultirao je izostankom koordiniranog planiranja razvoja, te
nedovoljnom povezanou sredinje sa upanijskom i lokalnom razinom po pitanju
razvojnih inicijativa, protoka informacija i usklaivanja nacionalnih, regionalnih i lokalnih
razvojnih ciljeva i prioriteta s ciljem optimalnog iskoritavanja cjelokupnih razvojnih
resursa i potencijala zemlje.

Institucionalni okvir parcijalno regulira problematiku regionalnog razvoja, u prvom redu
Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo (MJROG), koje je temeljem Zakljuka
5
Vlade RH od 20.oujka 2003. odreeno kao koordinativno tijelo za pitanja regionalnog
razvoja, i time preuzelo obvezu koordiniranja svih aktivnosti koje se odnose na realizaciju
Nacionalne strategije za regionalni razvoj Hrvatske /NSRR/). Ministarstvo (Uprava za
otoni i regionalni gospodarsko-socijalni razvoj) je ujedno ovlateno za glavnog partnera u
svim pregovorima vezano uz programe meunarodne i druge tehnike pomoi u segmentu
regionalnog razvoja.

Daljnje ogranienje je niska razina osposobljenosti javne administracije na svim
razinama, koja je posebno manjkava u regionalnom planiranju, programiranju, te
vrednovanju provedbe razvojnih programa. Ovo posljednje kljuni je segment, te ujedno
jedno od najvanijih naela svake suvremene regionalne politike.

U Hrvatskoj se ne prate i ocjenjuju/vrednuju u pravom smislu efekti dravne pomoi,
to rezultira nedovoljnom transparentnou, nekoordiniranou i neuinkovitou dravne
pomoi. Nepostojanje sustava za praenje utroenih sredstava, izostanak evaluacije
uinkovitosti koritenja tih sredstava, te nepostojanje jasnih procedura i kriterija za dodjelu
financijskih sredstava predstavlja stoga jednu od kljunih ogranienja za regionalnu
politiku.

Za smanjivanje i prevladavanje dijela ovih ogranienja, rjeenja bi trebala dati Nacionalna
strategija regionalnog razvoja. Stoga je nuno podrati i prihvatiti ovu Strategiju kao
osnovnu okosnicu za daljnju regionalnu politiku Hrvatske.


III. Ciljevi regionalnog razvoja
1


Osnovni ciljevi regionalnog razvoja Hrvatske, s kratkim obrazloenjem nekih od podciljeva
su:

1. Nacionalna kohezija i odrivi razvoj lokalnih i regionalnih zajednica u svrhu
ekonomske i socijalne stabilnosti drutva, s naglaskom na boljem iskoritavanju
razvojnih potencijala i ravnotenom razvoju.
2. Razvoj ljudskih resursa, s posebnim naglaskom na zadravanju stanovnitva na
odreenom podruju, otvarajui im perspektivu rada i zapoljavanja.
3. Ouvanje prostora, njegovo vrednovanje i optimalno koritenje, s naglaskom
na ruralnom i litoralnom razvoju.
4. Razvoj sektora za podizanje konkurentnosti i gospodarsko restrukturiranje, s
posebnim naglaskom na razvoju malih i srednjih poduzea (MSP), te
poduzetnikog okruenja kroz olakan pristup tehnologijama, izvorima
financiranja, trinim informacijama i dr.



1
Vidi Annex 1: Matrica ciljeva, pokazatelja i preporuka
6
IV. Pokazatelji

Ostvarivanje spomenutih ciljeva mogue je mjeriti predloenim pokazateljima. Svi
pokazatelji se odnose na upanijsku razinu, ali ih je osim BDP-a mogue pratiti i na
opinskoj razini.


1) Bruto domai proizvod po stanovniku na NUTS II/NUTS III razini

Specifian cilj: smanjivanje regionalnih razlika u stupnju razvijenosti (Cilj 1)

Opis: BDP mjeri ukupnu vrijednost proizvoda i pruenih usluga koje su proizvele
rezidentne jedinice u promatranom razdoblju. (detaljniji opis vidjeti www.dzs.hr).

Izvor: Dravni zavod za statistiku

Uestalost praenja: godinje (eventualno kvartalno)

Meunarodna usporedivost: DA


2) izvorni prihodi opinskih i gradskih prorauna, prema ukupnom puanstvu
gradova i opina

Specifian cilj: smanjivanje regionalnih razlika u stupnju razvijenosti, razvoj socijalne,
obrazovne i poduzetnike podravajue infrastrukture, (Cilj, 1, 2, 3 i 4)

Opis:
( 0 )
0
I
P
P
=

I
(o)
izvorni prihodi upanijskih, gradskih i opinskih prorauna u odreenoj regiji
P
(o)
broj stanovnika u regiji

Izvor: Ministarstvo financija, Dravni zavod za statistiku

Uestalost praenja: godinje

Meunarodna usporedivost: DA


3) pokazatelj nezaposlenosti (udio nezaposlenih u radnoj snazi)

Specifian cilj: porast zaposlenosti, smanjivanje regionalnih razlika u stupnju razvijenosti
(Cilj 1 i 2)

7
Opis:

( 0 )
0
N
P
R S
=

N broj nezaposlenih osoba
RS radna snaga (zbroj zaposlenih i nezaposlenih)

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje, Ministarstvo financija

Uestalost praenja: godinje

Meunarodna usporedivost: DA, djelomina (radi se o podacima o registriranoj
nezaposlenosti - djelomino odstupanje od ILO metodologije)


4) pokazatelj zaposlenosti (udio zaposlenih u radno sposobnom stanovnitvu
/populacija 15-64/)

Specifian cilj: porast zaposlenosti, smanjivanje regionalnih razlika u stupnju razvijenosti
(Cilj 1 i 2)

Opis:

( 0 )
( 1 5 6 4 )
Z
P
P

=

Z broj zaposlenih osoba
P populacija u dobi 15-64 godine

Izvor: Ministarstvo financija, Dravni zavod za statistiku

Uestalost praenja: godinje

Meunarodna usporedivost: DA


5) Obrazovanost stanovnitva (VS i VSS)

Specifian cilj: poboljavanje uvjeta ivota, smanjivanje neravnomjernosti u razvoju,
razvoj ljudskih resursa, razvoj malih i srednjih poduzea (Cilj 1, 2, 3 i 4)

8
Opis:

( i v i e ) ( )
( 0 )
V S S V S
P P
P
P
+
=

P
(VS)
broj osoba sa viom strunom spremom
P
(VSS)
broj osoba sa visokom strunom spremom
P
(0)
broj stanovnika u regiji

Izvor: Dravni zavod za statistiku

Uestalost praenja: godinje

Meunarodna usporedivost: DA


6. Pokazatelj izvoza roba i usluga

Specifian cilj: smanjivanje neravnomjernosti u razvoju, razvoj malih i srednjih
poduzea (cilj 1 i 4)

Opis:

( 0 )
E
P
P
=


E izvoz roba i usluga
P broj stanovnika

Izvor: Dravni zavod za statistiku

Uestalost praenja: godinje

Meunarodna usporedivost: DA

S ciljem to preciznijeg praenja podataka na razini regija s obzirom na ocjenjivanje
rezultata, predlae se da mjerne jedinice za sve pokazatelje budu gradovi i opine.

Dodatne analize dio pokazatelja koji su nuni radi praenja regionalnog razvoja
nemogue je za sada pratiti na razini upanija i jedinica lokalne samouprave, jer podaci ne
postoje na ovoj razini. U tom smislu nuno je hitno formiranje analitike podloge na
lokalnoj i regionalnoj razini, kao osnovni preduvjet praenja, ali i generiranja akcija koje bi
bile u funkciji navedenih ciljeva, sluei kao podloge.
9
V. Preporuke

Polazei od potreba i prioriteta u regionalnom razvoju, ali vodei prvenstveno rauna o
brzini i lakoi provedbe, redoslijed preporuka je:

1. Poticanje lokalnih razvojnih inicijativa i instrumenata lokalnog/regionalnog
razvoja
2. Definiranje i razvoj klastera
3. Uspostava zakonskog okvira koji e omoguiti efikasno voenje suvremene
regionalne politike
4. Formiranje institucionalne strukture (ustanove i tijela) na centralnoj, lokalnoj
i regionalnoj razini
5. Razvoj financijskih mehanizama za regionalni razvoj
6. Daljnje osposobljavanje dravne i regionalne administracije za provedbu
regionalne politike
7. Primjena osnovnih naela regionalne politike na centralnoj, regionalnoj i
lokalnoj
8. Stvaranje statistiko-analitike osnovice za procjenu regionalne
konkurentnosti te za praenje i ocjenjivanje uinaka regionalne politike u
skladu sa statistikim standardima Europske unije
9. Osnaivanje gospodarske komponente razvoja u prostornom planiranju i
upravljanju prostorom
10. Okrupnjavanje teritorijalnih jedinica kao predmeta regionalnog razvoja


1.) Poticanje lokalnih razvojnih inicijativa i instrumenata lokalnog/regionalnog
razvoja

Potrebno je primjenjivati pristup razvoju "odozdo" (bottom-up), tj. s lokalne
razine u Hrvatskoj, kako bi se potaknuo lokalni i regionalni gospodarski razvoj i
razvoj poduzetnikog okruenja. Lokalne razvojne inicijative nuno je podrati
posebnim poticajima mjerama i s dravne i sa lokalne/regionalne razine. Stoga se
radi o kombiniranju pristupa odozdo sa elementima pristupa odozgo (top-
down).Vlada i dravne institucije na svim razinama trebaju poticati lokalne
inicijative kroz:

osnivanje i djelovanje mree regionalnih razvojnih agencija (RRA) koje
je nuno osposobiti za: programiranje i planiranje; povezivanje svih kljunih
lokalnih aktera, nosioca razvoja i poduzetnika s ciljem iniciranja, provedbe,
praenja i ocjenjivanja realizacije poduzetnikih i drugih razvojnih programa
i dr.;
osmiljavanje i provedbu specijaliziranih programa edukacije i
treninga za javnu administraciju, koju je nuno osposobiti za upravljanje
lokalnim i regionalnim razvojem;
10
poticanje ve postojeih samoniklih lokalnih razvojnih i
poduzetnikih inicijativa, te njihovo koritenje kao pilot sluajeva za
daljnje poticanje slinih inicijativa u drugim, manje razvijenim dijelovima
Hrvatske (uspjeni primjeri u meimurskoj, istarskoj, primorsko-goranskoj i
dr. upanijama).

Nuno je osmisliti i postaviti kljune instrumente regionalnog razvoja kao to su to
razvojne agencije/centri specifine namjene, usmjerene prema odreenim
sektorima i potrebama lokalne industrije (turizam, poljoprivreda, tekstil, drvna
industrija, drugo). Razvojem takvih agencija usmjerenih prema potrebama
lokalne industrije. Prilikom ustroja i definiranja namjene i funkcija regionalnih
razvojnih agencija, neophodno je voditi rauna o dvije osnovne stvari: prvo, da
njihovo podruje aktivnosti i odgovornosti bude ujednaeno na razini cijele drave
(provedba dravne politike); i drugo, da njihova struktura bude dovoljno fleksibilna
da moe respektirati sve specifinosti odreene regije i inovativne pothvate.
Drugim rijeima, podloga za osnivanje treba biti ista, a ostatak dizajniranja
regionalne agencije trebalo bi prepustiti samim upanijama, pri emu bi one trebale
to izvriti respektirajui sljedee injenice:

- ope stanje gospodarstva u upaniji
- strukturu gospodarstva i trenutno stanje koje je vezano za svaki sektor
- dotada zapoete razvojne programe i projekte JLS-a i upanije
- perspektive (procjene) s obzirom na ire i ue okruenje

Tek nakon uspostave ove osnovne regionalne infrastrukture agencija, ovisno o
daljnjem razvoju njih samih, to ovisi o konkretnim potreba na terenu, potrebno je
usmjeravati daljnji razvoj same agencije (da li e ona ostati opa ili e se
specijalizirati za posebne segmente, ili e se pojedini dijelovi agencije izdvojiti u
zasebne cjeline).

Ove agencije/centri trebaju biti ustrojene na nain da pruaju irok raspon usluga u
regiji u kojoj se nalaze od informativnih do obuke, prilagoene specifinim
potrebama naruilaca /istraivanje i planiranje, osiguravanje kontrole kvalitete i
sigurnosti proizvoda, te visoko inovativnih usluga koje se koriste suvremenim
elektronikim tehnologijama i sl/).

Nuno je razviti usko specijalizirane regionalne agencije za tehnoloki
razvoj/istraivake centre radi pruanja poticaja irenju tehnolokih inovacija na
razini regije, te promoviranja inovativnog lokalnog industrijskog okruenja, ime se
doprinosi uspjenoj realizaciji modela klastera (kroz jaanje veza i suradnje izmeu
poduzea, razvoj kolektivne efikasnosti i suradnje i dr.) i podizanje razine
konkurentnosti date regije. S obzirom da su ovakve specijalizirane agencije, institucije i
centri zasnovani velikim dijelom na lokalnom znanju, resursima i poslovnom i ivotnom
okruenju time se dodatno potie razvoj "uspjenih" regija zasnovanih na kljunim
11
"novim" faktorima razvoja znanju, umreavanju, informacijama, tehnologiji,
inovacijama, efikasnom upravljanju i dr. Razvoj i osnivanje takvih regionalnih
agencija/centara treba proizlaziti iz strukture gospodarstva odreenog podruja i ono
mora biti izravno ukljueno u njihov rad kao jedan od nositelja.

Potrebno je razviti jednu ili vie ovakvih pilot agencija/centara po uzoru na sline
centre koji vrlo uspjeno djeluju na podruju sjevero istone Italije ( regija Furlanija
Julijska krajina). Pritom valja naglasiti da je u Italiji prilikom razvoja ovakvih
institucija uvijek prethodila privatna inicijativa, kojoj je javni sektor iao na ruku u
razvoju gospodarstva. S tog aspekta, u neposrednom predstojeem razdoblju, za
Hrvatsku je korisno slijediti mlai slovenski model i nain na koji su oni uspjeli
primijeniti talijanska, irska i ostala iskustva u okruenje koje je unatrag 10-ak
godina bilo isto kao i u Hrvatskoj. To je nuno u ovoj fazi s obzirom da su u
Hrvatskoj prilike u potpunosti suprotne. Kako malo gospodarstvo zahtijeva
primarnu inicijativu javnog sektora da mu stvori okruenje i ojaa privatni sektor,
ove je centre u predstojeem razdoblju prvobitno nuno podrati od strane javnog
sektora.

Neophodno je utjecati na ire lokalno i regionalno okruenje kako bi se stvorili
preduvjeti za osnivanje i djelovanje regionalnih agencija/ centara U protivnom ona
postaje sama sebi svrhom.


2). Razvoj klastera

U okviru modela klastera, mala i srednja poduzea predstavljaju "motor" regionalnog
razvoja. Razvoj klastera predstavlja kljuan model tehnoloke i industrijske
organizacije u prvom redu malih i srednjih poduzea, temeljem koje ova poduzea
ostvaruju visoku razinu produktivnosti i inovativnosti i doprinose podizanju razine
konkurentnosti regije u kojoj se nalaze.

U Hrvatskoj je uoljiva nedovoljna razvijenost strukturnih preduvjeta za razvoj klastera.
Izuzetak predstavlja grad Zagreb, koji posjeduje relativno povoljne strukturne
preduvjete. Mogui doprinos modela klastera regionalnom razvoju i konkurentnosti u
Hrvatskoj nuno je prepoznati na nacionalnoj i regionalnoj razini, s obzirom da se radi
o modelu koji potie regionalni razvoj i konkurentnost kroz podrku zajednikim
istraivanjima i inovacijama te podrku razvoju zasnovanom na tehnologijama. Kako
na razvoj klastera utjeu politike regionalnog razvoja, industrijska i inovacijska politike,
mjere je potrebno provoditi konzistentno u okviru svih navedenih politika. Primjerice,
kako je za uspjean razvoj klastera od izuzetne vanosti podizanje ukupnog
tehnolokog nivoa MSP, ovo je potrebno provoditi u okviru drugih mjera i aktivnosti.

Razvoj klastera nuno je poticati i zbog razloga to razvijenost ovog modela na razini
regija rezultira promicanjem kulture poduzetnitva u institucijama za vie obrazovanje;
12
privlaenjem stranih poduzea; poveanjem konkurentnosti poduzea posredstvom
tehnolokog razvoja; poveanjem inovacijskih sposobnosti MSP; promicanjem
prekogranine suradnje i dr.

Da bi se inicirao razvoj ovog modela u Hrvatskoj, potreban je niz mjera kratkoronih,
srednjoronih i dugoronih, i to na nacionalnoj i regionalnoj razini. Prioritetni koraci su
slijedei:

Potrebno je osnovati Strunu skupinu (task force) za razvoj klastera. Nakon to
se ustroji Nacionalna agencija za regionalni razvoj, struna skupina e u okviru
agencije predstavljati nuni nukleus za razvoj klastera. Struna skupina treba
inicirati i provoditi niz aktivnosti s ciljem razvoja klastera, a meu njima prioritetno
slijedee:

pokrenuti proces organizacijskog uenja koje bi omoguilo razvoj novih
sposobnosti, te promjenu naina razmiljanja i ponaanja managementa
lanica klastera,

izvriti analizu potencijalnih podruja za razvoj klastera, te osmisliti kako ih
razviti. Struna skupina, u suradnji s drugim ekspertima treba izraditi analizu
koja bi identificirala prioritetne sektore i lokacije za razvoj klastera, kao i
potrebne mjere,

identificirati prioritetne sektore i lokacije za razvoj klastera, kao i potrebne
mjere,

izraditi pilot projekt klastera, s obzirom na najuspjenija inozemna iskustva te
temeljem izraenog pilota i analize sustavno poeti sa razvojem ovog modela u
Hrvatskoj. Potrebno je raspisati natjeaj radi iniciranja pilot projekta.
Propozicijama natjeaja bi trebalo uvjetovati dravnu potporu sudjelovanjem
odreenog broja poduzea i podravajuih institucija. Predlae se jasno
definiranje roka trajanja dravne potpore to bi predstavljalo snaan poticaj
uesnicima pilot projekta na ulaganje odgovarajuih napora sa ciljem
ostvarivanja samo-odrivosti projekta,

realizirati projekt obuavanja klaster managera/network brokera, s obzirom
da pospjeivanje procesa razvoja klastera zahtijeva specifina umijea.

Razvoj klastera nuno je provoditi u okviru Nacionalne agencije za regionalni
razvoj (NARR), koja bi bila nositelj razvoja klastera i koordinator na nacionalnoj
razini. U okviru NARR provodile bi se ostale aktivnosti, prema preporukama
formirane strune skupine. Na regionalnoj razini partneri NARR bi bile regionalne
razvojne agencije.

13
Potrebno je razviti sposobnosti organa uprave na razini upanija za podrku
realizaciji modela klastera.

Druge mjere za podrku razvoju klastera potrebno je provesti u skladu sa
preporukama formirane Strune skupine (Task force).


3.) Uspostava zakonskog okvira koji e omoguiti efikasno voenje suvremene
regionalne politike

S obzirom da je postojei zakonski okvir fragmentiran jer ima niz zakona koji su
relevantni za regionalni razvoj pojedinih podruja Hrvatske (primjerice, otoka,
podruja posebne dravne skrbi, brdsko planinskih podruja i dr.), kao i niz
zakona koji reguliraju sektorske poticaje i koji su dijelom usmjereni na
problematiku regionalnog razvoja ali nisu povezani niti usmjereni na regionalni
razvoj u cjelini, potrebno ga je zamijeniti jedinstvenim zakonom. Nuno je da
ovakav zakon cjelovito rjeava pitanja regionalnog razvoja cjelokupnog
teritorija RH, te da na svim razinama regulira potrebne instrumente za
provedbu regionalne politike. Ovaj je okvir potrebno predloiti, te verificirati sa
svim kljunim nosiocima razvoja i pripremiti za saborsku raspravu tijekom
realizacije projekta Nacionalna strategija regionalnog razvoja.
2


Nuno je stvoriti zakonske uvjete za funkcioniranje institucija kao osnovicu za
provedbu razvojne politike i upravljanje razvojem. Neophodnim se pokazalo i
prebacivanje prava i odgovornosti iz dravne, regionalne i lokalne uprave na
specijalizirane institucije. Ovo se nadovezuje na nunost da se zakonski
regulira decentralizacija koja je predviena Ustavom RH. Time bi se lokalnim,
a pogotovo regionalnim sredinama omoguilo da na jedan znaajniji nain
upravljaju vlastitim resursima.


4.) Formiranje institucionalne strukture
3
(ustanova i tijela) za regionalnu politiku
na centralnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

Ovo je nuan preduvjet za regionalnu politiku s obzirom da ovakva cjelovita i
jasna struktura institucija i tijela nunih za konceptualiziranje, provedbu,
praenje i ocjenjivanje regionalne politike u Hrvatskoj jo uvijek ne postoji.
Postoje samo neki dijelovi te strukture koji parcijalno reguliraju problematiku
regionalnog razvoja. Stoga je potrebno zakonski definirati institucionalnu

2
Strategija regionalnog razvoja Hrvatske izrauje se uz tehniku potporu EU kroz CARDS program, a
koordinator izrade Strategije je Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva (MJROG). Realizacija
Strategije poela je u listopadu 2003. godine.

14
strukturu za provedbu regionalne politike na sredinjoj i regionalnoj razini.
Prioritetno je osnivanje:

o Nacionalne agencije za regionalni razvoj (NARR). Nuno je definirati
njenu ulogu, ciljeve i zadatke, njene odgovornosti i nadlenosti - s
obzirom na ostale institucije na nacionalnoj i regionalnoj razini, nain
financiranja, te realizirati provedbu, tj. postavljanje Agencije, ukljuujui i
izradu plana potrebnih kadrova te njihova osposobljavanje za
preuzimanje utvrenih funkcija i zadataka, meu ostalim za: pruanje
posebnih poticaja lokalnim akterima i poduzetnicima, informativnu
podrku, podrku u povezivanju i umreavanju, povezivanju s
inozemnim partnerima i dr.

o Mree regionalnih razvojnih agencija (RRA) na razini
upanija
4
.Regionalne razvojne agencije trebaju biti organizirane i
ustrojene na nain da budu operativno tijelo vlastitih upanija i JLS za
ostvarivanje razvojnih projekata i realizaciju razvojnih programa, ali
istovremeno i "prihvatna toka" ili produena ruka niza ministarstava u
provoenju njihovih ili zajednikih projekata izmeu lokalne, regionalne i
dravne uprave.

Nuno je utvrditi zadatke i funkcije RRA, te ocijeniti njihov optimalan smjetaj,
osigurati sredstva za postavljanje i poetni rad, izraditi plan potrebnih kadrova,
te njihova osposobljavanja za preuzimanje zadataka. Proces postavljanja
agencija treba biti participativan, tj. treba biti ukljuen iroki krug lokalnih i
regionalnih aktera i predstavnika vladinih, nevladinih, razvojnih, financijskih i dr.
institucija. Ovdje treba naglasiti da e sve aktivnosti na podruju razvoja
klastera, te MSP biti daleko lake provedive kroz novo oformljene regionalne
razvojne agencije ije e se poslovanje temeljiti na naelima suvremenog
businessa, nego u sluaju njihove provedbe kroz postojee birokratske
strukture.

Nuno je vrlo jasno definiranje podruja aktivnosti regionalnih razvojnih
agencija i nacionalne agencije za regionalni razvoj. Obje razine, i nacionalna i
regionalna trebaju biti koordinirane i trebaju djelovati na temelju vlastitih
programa rada u sinergiji s operativnim programima resornih ministarstava i
jedinica lokalnih samouprava i upanija. Primjerice, kada govorimo o
klasterima, onda bi u praksi to izgledalo na nain da nacionalna agencija izradi
nacionalni plan implementacije klastera u RH (operativni plan), a regionalne

3
Institucionalnu strukturu ine zakonski okvir kao i sve institucije, tj. ustanove i tijela potrebna za provedbu te
politike. S obzirom na u Hrvatskoj nije odgovarajui niti jedan od ova dva aspekta institucionalne strukture, oni
se u Izvjetaju razmatraju zasebno.
4
Postavljanje mree regionalnih razvojnih agencija ii e paralelno mjerama "odozgo", tj. sa centralne razine,
kao i "odozdo", tj. sa regionalne i lokalne razine. Stoga se na ovo referira i kroz preporuke za provedbu lokalnih
razvojnih inicijativa.
15
razine (agencije sa svojim JLS i upanijama) bi se trebale nai u okvirima tih
planova, istiui svoje specifinosti na nain da donesu svoje operativne
planove primjene, odnosno uspostave klastera na regionalnim razinama.

Potrebno je uspostaviti struno tijelo u funkciji Savjetodavnog vijea za
regionalni razvoj. Nuno je utvrditi osnovnu ulogu, zadatke i funkcije ovog
tijela, odrediti kome ono odgovara, predloiti lanove te ga oformiti.

Vlada treba osnovati sve druge nune institucije i tijela i to prema daljnjim
prijedlozima Nacionalne Strategije regionalnog razvoja Hrvatske, u realizaciji
MJROG.


5.) Razvoj financijskih mehanizama za regionalni razvoj

Fond za regionalni razvoj, kao prvu i jedinu specijaliziranu instituciju potrebno je
dalje snaiti u smislu:

financiranja inicijativa za poticanje uravnoteenog regionalnog
razvoja u Hrvatskoj kroz vladine i nevladine programe
pronalaenja i angairanja domaih i inozemnih financijskih izvora
za koofinanciranje razvojnih projekata
davanja podrke upanijama/lokalnim jedinicama u stvaranju
transparentnog i efikasnog sustava za financiranje razvojnih projekta
davanja podrke upanijama/lokalnim jedinicama u njihovom
osposobljavanju za primjenu zajednike metodologije u identifikaciji,
pripremi i provedbi razvojnih projekata.
provoenja monitoringa i evaluacije (ex ante i ex post) doprinosa
projekata regionalnom razvoju upanija/lokalnih jedinica.


Potrebno je razviti garancijske fondove, te napraviti analizu kako bi se utvrdile
mogunosti i modaliteti razvoja drugih financijskih instrumenata za podravanje
realizacije odrivih poduzetnikih i drugih regionalnih razvojnih programa.

Predlae se osnivanje strune skupine koju bi inili predstavnici Fonda za
regionalni razvoj, strunjaci Savjetodavnog vijea za regionalni razvoj (koje se tek
treba ustrojiti) te drugi financijski strunjaci: Meu ostalim, zadaci strune skupine
su:

o utvrivanje alternativnih financijskih mehanizama za financiranje lokalnih
razvojnih programa
o rjeavanje pitanja odnosa banaka i nevladinih financijskih organizacija koje
djeluju na lokalnoj razini
16
o utvrivanje optimalnog naina koritenja postojeih (hrvatskih, inozemnih)
micro-financijskih mehanizama te utvrivanje potrebe za razvojem dodatnih
micro-financijskih mehanizama za financiranje lokalnog razvoja
o ustroj transparentnog sustava financiranja programa lokalnog i regionalnog
razvoja
o osiguravanje mogunosti za mobiliziranje komplementarnih financijskih
resursa za strateke razvojne programe (primjena naela dodatnosti i
komplementarnosti na regionalnoj razini
o predlaganje prijelaznih financijskih mehanizama (transitory financial tools),
te ad hoc instrumenata i/ili stalnih alternativa za financiranje
lokalnih/regionalnih razvojnih programa
o uspostavljanje sustava za praenje i ocjenjivanje uinaka financiranih
razvojnih programa kroz lokalne/regionalne financijske instrumente
o definiranje uloge lokalnih i regionalnih razvojnih agencija i dr. tijela u
mobiliziranju financijskih resursa i financiranju lokalnih/regionalnih razvojnih
programa (posrednika ili neposredna uloga), te preciziranje odgovornosti

Nuno je razviti fondove sjemenskog kapitala, kako bi se mogli poticati inovativni
projekti koji su jo uvijek pre rizini privatnom kapitalu.


6.) Daljnje osposobljavanje dravne i regionalne administracije za provedbu
regionalne politike
5


Ovaj je proces tak zapoet na razini sredinjih institucija u prvom redu
Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, Ministarstva financija, Fonda
za regionalni razvoj i dr.. Nuno je nastaviti zapoet proces u ovim institucijama
kroz programe tehnike pomoi EU, studijske posjete, uvoenje programa
uenja na poslu i dr. specijaliziranih programa osposobljavanja i podizanja
organizacijskih, menaderskih, informacijskih, komunikacijskih i drugih vjetina
u dravnim institucijama na svim razinama (HRM human resource
management).

Programe osposobljavanja posebno je vano osmisliti i realizirati na razini
upanija, gradova i opina, s obzirom na njihove nove odgovornosti u okviru
administrativne reforme, te na vanost primjene osnovnih naela regionalne
politike.

Nuno je nastaviti i osposobljavanje u Dravnom zavodu za statistiku, s
obzirom na strateki znaajan proces prilagodbe na podruju statistike,
poglavito vezano za provedbu projekta Regionalna statistika, izradu
Regionalnih rauna kompatibilnih s europskim sustavom nacionalnih rauna

5
Ovo je podruje posebno razraeno i u okviru radne skupine Pravni sustav.
17
(ESA), te s obzirom na zakonodavnu prilagodbu i uvoenje nove statistike
metodologije u skladu sa Statistical Requirements Compendium.


7.) Primjena osnovnih naela suvremene regionalne politike

Nuno je da se stvori zakonska podloga te na centralnoj i niim razinama
predloe potrebni mehanizmi za ugraivanje i provedbu svih osnovnih naela
regionalne politike EU (naela subsidijarnosti, partnerstva, programiranja,
dodatnosti/komplementarnosti, koordinacije, koncentracije, te praenja i
ocjenjivanja) u hrvatsku regionalnu politiku kako bi se stvorila osnova za
provedbu suvremene regionalne politike, ujedno i kompatibilne s regionalnom
politikom EU, te na taj nain realizirala i osnovna pretpostavka za pristup Hrvatske
Strukturnim fondovima EU.

Potrebno je nastaviti s ugradnjom naela subsidijarnosti, kroz zapoet proces
decentralizacije i reformu dravne administracije. Ovo je nuno realizirati usporedo
sa nastavkom procesa podizanja razine osposobljenosti lokalne i regionalne razine,
s obzirom da subsidijarnost moe dovesti i do neefikasnosti u uvjetima nedovoljne
kapacitiranosti za provedbu novih nadlenosti.

Nuno je sustavno uvesti naelo partnerstva u sve faze oblikovanja, provedbe,
praenja, ocjenjivanja i financiranja svih razvojnih programa na lokalnoj i
regionalnoj razini, na nain da se sve zainteresirane strane (lokalne i regionalne
vlasti, drugi nosioci razvoja i akteri, nevladine institucije, socijalni partneri,
predstavnici poslovne zajednice i dr.) ukljuuju u sve faze osmiljavanja i provedbe
razvojnih programa. Ovo je potrebno realizirati temeljem ve steenih iskustva s
primjenom naela u realizaciji projekata tehnike pomoi EU, (izrada prvih
regionalnih operativnih programa /ROP/ u Hrvatskoj, tehnike pomoi od strane
UNDP i GTZ, Dravnog program razvitka otoka i dr.), kao i kroz realizaciju daljnjih
programa meunarodne tehnike pomoi (EU CARDS program, bilateralna
tehnika pomo, dr.)

Potrebno je zakonski regulirati uvoenje i potivanje naela dodatnosti i definirati
postupke koji omoguuju prikupljanje i podnoenje podataka za provjeru potivanja
ovog naela kako bi se osiguralo da dodijeljena sredstva za pojedini razvojni
program na regionalnoj razini ne bi trebala nadomjestiti samofinanciranje primatelja
sredstava (opine, grada, upanije, pojedine institucije na lokalnoj/regionalnoj razini
ili dr).

Nuno je usvojiti jedinstvenu metodologiju i uvesti obavezu potivanja naela
programiranja, na svim razinama i prilikom realizacije svakog razvojnog
programa, te zapoeti donoenje viegodinjih planova razvoja koje je ujedno
nuno provoditi temeljem odluivanja prema naelu partnerstva. Programiranje je
18
nuno realizirati koordinirano sa lokalne, regionalne i centralne razine. Sadanja
situacija da se dio programa inicirao i pokuao realizirati iskljuivo sa regionalne ili
lokalne razine pokazao se jednom od prepreka za njihovu uspjenu realizaciju.
Usvajanje ove metodologije nuno je stoga provoditi u skladu sa provedbom naela
partnerstva. Potrebno je uspostaviti sustav pravila i uputa u skladu s kojima bi se
programi izradili, realizirali te pratili i ocjenjivali (opet povezano za ugraivanje
naela praenja i ocjenjivanja).

Kao osnovu za regionalne razvojne programe nuno je izraditi Nacionalni plan
razvoja (NDP National Development Plan) s vrlo jasnim operativnim programima
njegove primjene, koji e biti osnovica za daljnje akcije hrvatskih upravnih i
razvojnih institucija na svim razinama. Izradu Nacionalnog plana razvoja, koja je
predviena u okviru predstojeeg CARDS programa tehnike pomoi EU, potrebno
je dijelom vezati za rezultate Nacionalne strategije regionalnog razvoja, ija je
izrada u tijeku.
6


Primjenu naela praenja i vrednovanja (monitoring i evaluacija) potrebno je
realizirati na nain da se definiraju postupci za njihovu sustavnu primjenu, ex ante i
ex post provedbe svakog razvojnog programa.


8.) Stvaranje statistiko-analitike osnovice za procjenu regionalne konkurentnosti
te za praenje i ocjenjivanje uinaka regionalne politike u skladu sa statistikim
standardima Europske Unije


Hitno je potrebno uspostaviti sustav mjerenja koji e omoguiti permanentno
praenje BDP-a na regionalnoj razini
Nuno je uspostaviti odgovarajue baze podataka koje e posluiti kao podloga za
ocjenjivanje regionalne konkurentnosti te za ocjenjivanje i praenje uinaka
regionalne politike. Takve baze trebaju omoguiti da se na jednom mjestu nau svi
relevantni podaci koji ukljuuju i podatke slubenih statistikih tijela kao i podatke
drugih dravnih i ostalih tijela ije su aktivnosti posebno znaajne sa aspekta
regionalne konkurentnosti (npr. podaci Ministarstva za obrt, malo i srednje
poduzetnitvo o realiziranim poduzetnikim kreditima po upanijama i sl.).
Nuno je uspostaviti sustav redovitih izvjea koja bi se temeljila na podacima iz
navedenih baza podataka.
Nuno je imenovati i osposobiti odgovarajuu instituciju za upravljanje bazama
podataka i uspostavu sustava redovitih izvjea
Nuno je hitno formiranje analitike podloge na lokalnoj i regionalnoj razini, kao
osnovni preduvjet praenja, ali i generiranja akcija koje bi bile u funkciji ranije

6
Izrada Uvjeta rada (TOR - Terms of reference) za Nacionalni plan razvoja jedan su od izravnih proizvoda
CARDS programa tehnike pomoi EU u okviru kojega se izrauje Nacionalna strategija regionalnog razvoja,
iju izradu koordinira MJROG.
19
navedenih osnovnih ciljeva regionalnog razvoja, sluei kao podloge. Stoga se
predlae da se izrauju godinje analize kako bi se ocijenilo stanje, pratilo i
vrednovalo izvravanje ovdje predloenih preporuka, te predloili potrebni
koraci/mjere u sluaju da nije dolo do napretka. Ovo se odnosi na ocjenjivanje
izvrenja preporuka vezano za institucionalni okvir, (zakonski i ustanove)
ugraivanje naela regionalne politike, praenje znanstveno tehnolokog razvoja i
razvoja inovativnih poduzea u okviru modela klastera i dr., razvoj poduzetnikog
okruenja, osnaivanje gospodarske komponente u prostornom planiranju i dr.( i
dr. u skladu sa preporukama koje sadri ovaj prilog.


9.) Osnaivanje gospodarske komponente razvoja u prostornom planiranju i
upravljanju prostorom

Prostor treba tretirati kao strateki resurs za regionalni razvoj. Nuno je razmotriti
kako unaprijediti politiku planiranja i upravljanja i prostorom radi uspjenijeg razvoja
regija i poveanja regionalnih aspekata konkurentnosti.
Informatizacija i objedinjavanje katastra i zemljinih knjiga.

Potrebno je osnaiti gospodarsku komponentu razvoja u prostornom planiranju i
upravljanju prostorom i to s pomou:
dopuna Zakona o prostornom ureenju i podzakonskih akata o obveznoj
metodologiji izrade prostorno-gospodarskih planova na svim razinama
posebnog zakona o procjeni utjecaja na okoli
unapreenja sposobnosti i znanja dravnih i lokalnih slubenika za upravljanje
prostorom
jaanja visokoobrazovnih i istraivakih kapaciteta za regionalne znanosti i
polititku koji bi obuhvatili i prostorno ureenje i prostornu ekonomiju.


10.) Okrupnjavanje teritorijalnih jedinica kao predmeta regionalnog razvoja

Potrebno je zaustaviti i sprijeiti proces atomiziranja teritorijalnih jedinica, opina,
gradova i upanija i potaknuti posebim mjerama meusobno povezivanje,
horizontalno i vertikalno, u gospodarskoj, prostornoj i socijalnoj sferi
U sklopu nacionalne reforme administrativno-teritorijalnog ustroja potrebno je
potaknuti procese okrupnjavanja na upanijskoj razini i optimiranja broja opina i
gradova na lokalnoj razini.
20
Annex 1.
Matrica ciljeva, pokazatelja i preporuka

CILJEVI POKAZATELJI
7
PREPORUKE
Nacionalna kohezija i
odrivi razvoj lokalnih i
regionalnih zajednica
Nezaposlenost
Zaposlenost
Izvorni prihodi
Obrazovanost
Izvoz
Poticanje lokalnih razvojnih
inicijativa
Razvoj klastera
Osposobljavanje dravne i
regionalne administracije
Stvaranje statistike osnovice
Osnaivanje gospodarske
komponente razvoja u prostornom
planiranju i upravljanju prostorom
Okrupnjavanje teritorijalnih jedinica

Razvoj ljudskih resursa Obrazovanost
Nezaposlenost
Zaposlenost
Izvorni prihodi
Poticanje lokalnih razvojnih
inicijativa
Razvoj klastera
Osposobljavanje dravne i
regionalne administracije

Ouvanje prostora, njegovo
vrednovanje i optimalno
koritenje
izvorni prihodi
Obrazovanost
Osnaivanje gospodarske
komponente razvoja u prostornom
planiranju i upravljanju prostorom
Razvoj pojedinih sektora
razvoj MSP i poduzetnikog
okruenja
BDP/stanovniku
Izvorni prihodi
Izvoz
Obrazovanost
Poticanje lokalnih razvojnih
inicijativa
Razvoj klastera
Uspostava zakonskog okvira
Formiranje institucionalne strukture
Razvoj financijskih mehanizama
Osposobljavanje dravne i
regionalne administracije
Primjena naela
Stvaranje statistike osnovice
Osnaivanje gospodarske
komponente razvoja u prostornom
planiranju i upravljanju prostorom
Okrupnjavanje teritorijalnih jedinica




7
Mjerljivi pokazatelji nuno moraju biti nadopunjeni dodatnim analizama nunim radi praenja stanja i
vrednovanja provedbe predloenih preporuka. Ovo se prvenstveno odnosi na institucionalni okvir (zakonski i
ustanove), ugraivanje naela regionalne politike, stvaranje nune statistiko-analitike osnovice, praenje
razvoja inovativnih poduzea i dr.
21
2. Prioritizacija preporuka (model za utvrivanje prioriteta sa ilustracijom)

Redoslijed izvedbe s obzirom na jednostavnost provedivosti i utjecaj na konkurentnost

2.1. Provedivost

Preporuke Lako
provedive
Teko
Provedive
Poticanje lokalnih razvojne inicijative
Razvoj klastera
Uspostava zakonskog okvira
Formiranje institucionalne strukture
Razvoj financijskih mehanizama
Osposobljavanje dravne i regionalne administracije
Primjena naela
Stvaranje statistike osnovice
Osnaivanje gospodarske komponente razvoja u
prostornom planiranju i upravljanju prostorom
Okrupnjivanje teritorijalnih jedinica
x
x
x

x


x
x



x

x
x


x


2.2. Utjecaj na konkurentnost

Preporuke Mali velik
Poticanje lokalnih razvojnih inicijativa
Razvoj klastera
Uspostava zakonskog okvira
Formiranje institucionalne strukture
Razvoj financijskih mehanizama
Osposobljavanje dravne i regionalne administracije
Primjena naela
Stvaranje statistike osnovice
Osnaivanje gospodarske komponente razvoja u
prostornom planiranju i upravljanju prostorom
Okrupnjavanje teritorijalnih jedinica


x



x
x


x
x

x
x
x


x

x

22
Matrica utjecaja i provedivosti

Provedivost

Mali utjecaj Velik utjecaj
Provedivost lagana




- Statistika
- Zakonski okvir




1
- Lokalne inicijative (quick
wins)
- Klasteri
- Osnaivanje gospodarske
komponente prostora
- Financijski mehanizmi
2
Provedivost teka



- Naela




3
- Institucionalna struktura
- Osposobljavanje
- Okrupnjavanje teritor. jed.


4


Zakljuak: prioritetna polja su: 2,4 te 1
23
Koritena literatura

Cziraky, Dario; Jurlin, Kreo; Malekovi, Sanja; Poli, Mario; Puljiz, Jaka. Kriteriji za
definiranje podruja koja zaostaju u razvoju u Hrvatskoj, faza 2, Institut za meunarodne
odnose (IMO), Zagreb 2001/2.

Czirky, D., Puljiz, J., Jurlin, K., Malekovi, S. and Poli, M. (2002), Covariance Structure
Analysis of Regional Development Data: An Application to Municipality Development
Assessment, in Bade, V., Heinrich, H., Brauser, H.L. (ed.), From Industry to Advanced
Services: Perspectives of European Metropolitan Region. Dortmund: European Regional
Science Association, 2002.

Malekovi, Sanja; Poli, Mario. Elements for the SME development policy in Croatia
Ekonomski pregled, year. 49, 1998, no. 7-8, page: 718-734.

Malekovi, Sanja; Poli, Mario et al, . Koncepcija regionalne razvojne politike Republike
Hrvatske, Ekonomski institut Zagreb, IMO, Zagreb, 1999.

Malekovi, Sanja; Poli, Mario; Froehlich, Zlatan. Main Issues of the Croatian Regional
Policy. 39 International Congress of the Regional Science Association "Regional Cohesion
and Competitiveness in 21
st
Century Europe", Dublin, August 23-27, 1999.

Malekovi, Sanja; Poli, Mario; Frhlich, Zlatan. Role of the Government in Promoting
Development in the Weaker Regions. Paper presented at the 40th European Congress of
the Regional Science Association European Monetary Union and Regional Policy,
Barcelona, 30 August 2 September 2000.

Puljiz Jaka; Jurlin, Kreimir; Poli Mario, Malekovi, Sanja; Kriteriji za definiranje podruja
koja zaostaju u razvoju u Hrvatskoj, faza 1, IMO, 2001.

Malekovi, Sanja; Poli, Mario, Puljiz, Jaka; Jurlin Kreimir;: Conceptualisation of the
Croatian Regional Development policy, Institute for International Relations, EC OBNOVA
programme, 2001 Zagreb 2002.

Puljiz, Jaka; Poli Mario; Malekovi Sanja: Socio-ekonomska analiza stanja u podrujima
posebne dravne skrbi, IMO, Zagreb 2002.

Malekovi Sanja, Oslonac za razvitak odozdo i lokalne razvojne inicijative mogua
opcija za razvitak sela u Hrvatskoj? Prostor iza, Zbornik, ur: Maja tambuk, Ivan Rogi,
Anka Mieti, Institut Ivo Pilar, Zagreb, 2002.

Malekovi Sanja, Lokalni akteri razvoja i neka iskustva s lokalnim razvojnim agencijama u
Hrvatskoj, Poduzetnitvo, institucije i sociokulturni kapital, Zbornik, Ur: Drago engi, Maja
Vehovec, Institut Ivo Pilar, Zagreb, 2002.
24

Malekovi, Sanja, Poli Mario, Capacity Building for Regional Development Strategic
Planning, CARDS 2001 technical assistance project of the EC -, IMO, Zagreb, 2003.

Publikacije i dokumenti iz Europskom dokumentacijskog centra Instituta za meunarodne
odnose


Preporuena literatura:

Koncepcija regionalne razvojne politike Republike Hrvatske (ur. Zlatan Foehlich, Sanja
Malekovi), Ekonomski institut Zagreb, IMO, Zagreb, 1999.

Cziraky, Dario; Jurlin, Kreo; Malekovi, Sanja; Poli, Mario; Puljiz, Jaka. Kriteriji za
definiranje podruja koja zaostaju u razvoju u Hrvatskoj, faza 2, Institut za meunarodne
odnose (IMO), Zagreb 2001/2.

Malekovi, Sanja; Poli, Mario, Puljiz, Jaka; Jurlin Kreimir: Conceptualisation of the
Croatian Regional Development policy, Institute for International Relations, EC OBNOVA
programme, 2001, Institut za meunarodne odnose (IMO), Zagreb 2002. (studija
prevedena i a Hrvatski).

Malekovi Sanja, Oslonac za razvitak odozdo i lokalne razvojne inicijative mogua
opcija za razvitak sela u Hrvatskoj? Prostor iza, Zbornik, ur: Maja tambuk, Ivan Rogi,
Anka Mieti, Institut Ivo Pilar, Zagreb, 2002.

Malekovi Sanja, Lokalni akteri razvoja i neka iskustva s lokalnim razvojnim agencijama u
Hrvatskoj, Poduzetnitvo, institucije i sociokulturni kapital, Zbornik, Ur: Drago engi, Maja
Vehovec, Institut Ivo Pilar, Zagreb, 2002.