Utorak, 24. oujka 2009.

13
w w w.VJESNIK.hr
UPANIJSKE VIJESTI
POS Koprivnica kree u poticanu stanogradnju po nizozemskom modelu
Kvadrat stana 700 eura
Na tri bi se lokacije ukupno sagradila 272 stana za koja Grad osigurava
zemljite i komunalije a Nizozemci kapital (kamata 6-7 posto)
Zemljite iza Doma za starije osobe gdje e se graditi stanovi za umirovljenike

E
L
J
K
O

K
R
U

E
L
J
Za nas je zaintere-
sirana korporacija
Woongroep Holland,
koja je dosad inves-
tirala u 12.000 obje-
kata
eljko KRUELJ
KOPRIVNICA Svi su izgle-
di da e se ve ovoga prolje-
a i u Koprivnici krenuti u
drutveno poticanu stano-
gradnju (POS), po nizozem-
skom modelu. Rije je o
gradnji po vrlo prihvatljivim
cijenama stanova za socijal-
ne potrebe, za starije osobe,
kao i onih za mlae osobe, s
tim da e tu biti i stanova za
najam.
Kapital po fiksnoj
kamati 6-7 posto
Koprivniko je izaslan-
stvo u cilju upoznavanja s
modelom boravilo u Nizo-
zemskoj, gdje je pronalo i
investitora, a ovih su dana o
svemu informirali i iru jav-
nost. Nizozemski se model,
objanjava Martina Goli,
direktorica gradske tvrtke
Trg, desetljeima zasniva
na stambenim korporacija-
ma koje po tamonjim zako-
nima iz investicija ne smiju
izvlaiti dobit, ve sav taj
novac moraju reinvestirati u
nove projekte. Zato imaju
dovoljno novca i za ulaganja
u inozemstvu. Prije ulaska u
Hrvatsku ve su poslovali u
Rumunjskoj, Bugarskoj, Ma-
kedoniji, Ukrajini...
Za nas je zainteresirana
korporacija Woongroep
Holland, koja je dosad in-
vestirala u 12.000 objekata.
Ona e nam putem nizozem-
ske garancijske agencije DI-
GH osigurati kapital za gra-
dnju uz samo 6-7 posto ka-
mata, i to fiksno, to je tre-
nutano bolje nego to hr-
vatske banke mogu ponuditi
za sline projekte."
Taj je model, dakako, ne-
zamisliv bez aktivne uloge
lokalne zajednice. Da bi se
Zgrade moraju tedjeti 20-60 posto
energije
Jedan od kljunih uvjeta za ulazak Nizozemaca u projekt
POSa bio je taj da svaka stambena jedinica mora po
principu pametne kue tedjeti znaajnu koliinu ener
gije, kae Martina Goli. Zato e svaka zgrada imati
dvostruku debljinu fasade, kvalitetnu stolariju, solarne
elije za pripremu tople vode i zrane sustave grijanja
vode za potrebe grijanja. Sve to omoguava 2060 posto
utede na trokovima reija. Za sve navedeno postoje i
materijali hrvatskog podrijetla.
Martina Goli (lijevo)
postigla privlana cijena
gradnje po metru etvor-
nom, napominje lan Pogla-
varstva Darko Ledinski,
Grad mora osigurati zemlji-
te i potrebnu infrastrukturu,
to je praktiki ve rijeeno.
Na taj je nain mogue da
cijena po kvadratu bude
700-750 eura pa je i vie ne-
go prihvatljiva kupcima ili
unajmljivaima.
Starta se s 12 socijalnih
stanova
Bitno je i to da bi stanove
gradile lokalne graevinske
tvrtke, to bi bila i znaajna
antirecesijska mjera. Cijeli
se projekt procjenjuje na
deset milijuna eura i u pot-
punosti bi bio realiziran u
tri-etiri godine. Tijekom
ove godine, nakon to Grad-
sko vijee verificira sve pro-
jekte i nakon to proradi
gradska Agencija za dru-
tveno poticanu stanograd-
nju, krenulo bi se u tri para-
lelna projekta. Prvi bi od
njih bili socijalni stanovi,
kojih bi se gradilo 12 na lo-
kaciji u naselju Cindrie.
Kako za taj projekt trebaju
samo formalna odobrenja,
gradnja moe poeti ve za
mjesec dana.
Puno su vei projekt sta-
novi za starije osobe, ma-
hom umirovljenike, koji bi
segradili odmah iza sada-
njeg Doma starije i nemo-
ne osobe. Tu je rije o 150
stanova manje povrine, pri-
lagoenih potrebama starij-
ih osoba, kojima bi na ras-
polaganju bile i domske us-
luge, od hrane pa do i-
enja, osobne njege i drugih
medicinskih i terapeutskih
usluga. Cijena otplate tih
stanova bile bi, naglaava
Ledinski, gotovo identine
onima kakve su sada u
domskim apartmanima.
Naposljetku, na lokaciji
Lenie istok, kod Pastoral-
nog centra, do kraja bi godi-
ne trebala poeti i gradnja
est zgrada s ukupno 120
stanova za mlae osobe, ko-
ji se mogu tretirati i kao ka-
drovski stanovi. Stanari e
ih moi unajmljivati za prih-
vatljivu cijenu, ali i otplai-
vati u formi leasinga.
HDZov kandidat dr. Miro
slav Kopjar
IZBORI
Ginekologa za
gradonaelnika
Zlatara
ZLATAR Mi smo stran-
ka za Zlatar i zlatarski
kraj, to znai da ljude za
kreiranje nove vlasti u
gradu neemo odabirati
po politikoj podobnosti
ve po strunosti i njiho-
voj spremnosti da rade za
interes naega grada. Do-
brobit Zlatarana vanija
nam je od uskih politi-
kih interesa, istaknuo je
dr. Miroslav Kopjar na
konferenciji za novinare
u ponedjeljak u Gradskoj
vijenici. Svjetski poznat
ginekolog i sveuilini do-
cent Miroslav Kopjar, nai-
me, kandidat je HDZ-a na
predstojeim lokalnim iz-
borima za gradonaelnika
Zlatara. Ne elim da Zla-
tar bude grad u koji e se
njegovi stanovnici vraati
samo naveer nakon cje-
lodnevnog posla, jer u
njemu nema razvijenog
gospodarstva i moguno-
sti za zapoljavanje. Zla-
tar je danas po razvijeno-
sti zadnji grad u Zagorju.
Opravdanje nam ne moe
biti samo to to smo
udaljeni od autoceste. Pa
ni Pregrada nije uz auto-
cestu, a 'preiala' nas je -
tamo je otvoreno veleu-
ilite, koje e dobiti i na-
ma oblinja Bedekovi-
na, rekao je Kopjar.
Gradski vijenik Stjepan
Lesiar rekao je da je
Grad lanjsku godinu zavr-
io s milijunskim minu-
som.
Predsjednik zlatarskog
HDZ-a Darko Varga kazao
je da je HDZ otvoren za
suradnju sa svim stranka-
ma, Za budueg partnera
'uvaju' i mjesto dogrado-
naelnika. [Zoran Gregu-
rek]
Mnogo ovisi o dinamici uknjibe objekata u vlasnitvo
RH
G
O
R
A
N

O
R
K
A
L
O
STANOVI Vukovarski stambeni fond u prodaji je od veljae 2008.
Prodano 56, darovana 72 stana
Stambeni fond broji vie od 5000 stambenih jedinica, a dosad je uknjieno 1356; 144 stana su u postupku otkupa
VUKOVAR Sloen i zah-
tjevan proces prodaje ne-
kada drutvenih stanova
koji prelaze u vlasnitvo
drave poeo je u Vuko-
varu tek u veljai 2008.
godine i do kraja godine
prodano je ukupno 56 sta-
nova, izvijestio je upanij-
sko poglavarstvo Ante Dr-
mi, proelnik vukovar-
skog ureda Uprave za po-
druja posebne dravne
skrbi. Naglasio je da je
apsolutni prioritet uknji-
ba vukovarskog stambe-
nog fonda kao preduvjet
za njegovu prodaju. U
proces je ukljueno osam
institucija. Postupak zavr-
ava rjeenjem, to ga iz-
daje Zemljino-knjini od-
jel Opinskog suda u Vu-
kovaru, kojim se moe za-
traiti vlasniki list i po-
tom krenuti u prodaju.
Stambeni fond u Vuko-
varu broji vie od 5000
stambenih jedinica: do sa-
da je uknjieno njih 1356.
Povjerenstvo za prodaju,
pak, obradilo je 200 pred-
meta i od toga prodalo 56
stanova dok su preostala
144 stana u postupku ot-
kupa. Inae, proces pro-
daje drutvenih stanova u
ostatku Hrvatske prove-
den je sredinom devede-
setih godina. Vukovarski
ured Uprave za podruja
posebne dravne skrbi za-
primio je i 1006 zahtjeva
za darivanjem stanova i
kua u vukovarsko-sri-
jemskome dijelu hrvat-
skog Podunavlja koji
proizlaze iz Zakona o po-
drujima posebne skrbi.
Do sada su hrvatskim
braniteljima i lanovima
obitelji poginulih, zatoe-
nih, nestalih hrvatskih
branitelja darovane 263
obiteljske kue i 72 stana.
Proelnik Drmi naglaa-
va da e broj darovanih
kua i stanova biti znaaj-
no vei, no ponovo cijeli
postupak ovisi o dinamici
uknjibe objekata u vlas-
nitvo RH. [Goran orka-
lo]
SDP
'Poticaje dobili svi osim
bjelovarsko-bilogorskih
ratara'
BJELOVAR U svim upanija
ma osim u Bjelovarskobilo
gorskoj proizvoaima su ve
isplaeni poticaji za proljetnu
sjetvu, rekao je u ponedjeljak
na konferenciji za novinare
Miro Koli, predsjednik upa
nijskog SDPa, zatraivi da
se utvrdi tko je odgovoran za
to. Jedna od najveih po
broju obiteljskih gospodarsta
va i proizvodnji mlijeka i ra
tarskih proizvoda, ova upani
ja nipoto nije zasluila ova
kav postupak, kau u SDPu
i trae hitno sazivanje upa
nijskog poglavarstva kako bi
se rijeilo ovaj problem. Op
timalni rokovi za sjetvu isti
u, upozorio je Mato Mlina
ri, predsjednik Udruge Neza
visni hrvatski seljaci. [S. B.]
DOUPAN
'Program MDS-a nazvan
5+ je plagijat'
AKOVEC Program Mei
murskog demokratskog save
za nazvan 5+ je plagijat, jer
najavljuje projekte koji su u
Meimurju ve osmiljeni i u
fazi su realizacije, navodi u
priopenju zamjenik mei
murskog upana Mladen Kri
ai. Drava i Meimurska u
panija dale su novac za po
duzetnike zone za koje je po
stojalo zanimanje ulagaa.
Ministarstvo gospodarstva
poduprlo je razvoj gospodar
skih zona u Meimurju s 25
milijuna kuna. Isti iznos Mi
nistarstvo gospodarstva je po
dijelilo poduzetnicima putem
poticaja. Kriai podsjea da
je upanija putemLokalnih
projekata razvoja s 80 mili
juna kuna subvencionirala ka
mate na poduzetnike kredi
te. MDSov prijedlog za osni
vanje komisije za krizu Kri
ai doivljava kao izravno
poniavanje institucija u Me
imurskoj upaniji. [K. G.]
PROTIV RAKA
Prodajom narcisa
prikupljeno 33.814 kuna
KOPRIVNICA U vikend akci
ji Cvijetom narcisa protiv ra
ka dojke u sva je tri grada
Koprivnikokrievake upa
nije prikupljeno 33.814 kuna.
Aktivistice enskih udruga za
borbu protiv te opake bolesti
prodale su graanima, naime,
24.000 narcisa. Boica naj
dar, predsjednica kluba Na
da, napomenula je da e ve
i dio tog novca biti nami
jenjen edukaciji i bolesnih i
zdravih ena te svih uenica
zavrnih razreda srednjih ko
la. Osim toga, u Krievcima
e se u novoformiranom klu
bu Agata ureivati prostor
u sklopu tamonjeg Crvenog
kria. [. K.]