Brodogradnja

Stjepan Nikolac
Maro agarjelo
Baldo derid
Miroslav Vukovid
Teze o brodogradnji kao stratekoj industrijskoj
grani u Hrvatskoj jednostavno ne stoje. Dravne
potpore i ukupni godinji gubici brodogradnje visoki
su i u pojedinim godinama nadilaze ukupnu
vrijednost isporuka. etiri velika brodogradilita ne
mogu ivjeti na teret poreznih obveznika koji snose
tro kove visokih potpora koje ne pridonose razvoju
i rastu hrvatskog gospodarstva. Visoke potpore
brodogradnji potkopavaju nancijsku stabilnost
drave i provedbu oekivanih skalnih
konsolidacija.
Uvod
U proteklih 20-ak godina nije se pojavio
ozbiljniji znanstveni ili struni rad, niti je
pokrenuta temeljitija rasprava o nanciranju
i nancijskoj odrivosti brodogradilita u
Hrvatskoj. Rasprave o potrebi
restrukturiranja brodogradnje voene su
uglavnom izmeu vlada i sindikata, ali bez
konkretnih zakljuaka, podataka ili pak vizije
dugoronog rjeavanja problema.
Uvod
Cilj je prezentacije utvrditi nancijski poloaj est
velikih hrvatskih brodogradilita (Viktor Lenac,
Kraljevica, 3. Maj, Brodosplit, Brodotrogir i
Uljanik) u razdoblju od 2007. do 2010., na
temelju njihovih konsolidiranih i revidiranih
nancijskih izvjeda na razini grupe.
Uvod

Nastojat demo utvrditi jesu li obveze hrvatskih
brodogradilita prepreka provedbi oekivanih
skalnih konsolidacija?
injenice brodogradnji u Hrvatskoj
Brodogradnja je jedan od znaajnijih industrijskih
sektora RH koji u ukupnoj zaposlenosti sudjeluje s
2,5%, u BDP-u s 1,2% te u ukupnom izvozu s oko
12%
Zbog njene veliine i znaaja dio hrvatske
industrije, posebice mala i srednja poduzeda
kooperanti, izravno ovise o brodogradnji koja je i
znaajan izvor zaposlenosti u Istarskoj, Primorsko-
goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj upaniji
injenice brodogradnji u Hrvatskoj
Od est brodogradilita samo je jedno
privatizirano (Viktor Lenac), a ostala su u
vedinskom vlasnitvu drave i dravnih
institucija.
Po broju zaposlenih izravno angairanih u
gradnji, odravanju i popravcima brodova
Hrvatska je na petom mjestu pomorskih
europskih zemlja.
Zaposlenost u brodogradnji
Ukupan broj zaposlenih u europskoj
brodogradnji smanjuje se s oko 148,8 tisuda u
2007., na 114,5 tisuda u 2010. odnosno za
34,3 tisude u samo etiri godine
najvede smanjenje biljei Poljska za ak 10
tisuda, V. Britanija za 5 tisuda te Njemaka za
4,5 tisude
Zaposlenost u brodogradnji
U usporedbi s drugim zemljama, koje znaajno
smanjuju broj zaposlenih (Poljska, Rumunjska,
V. Britanija), u Hrvatskoj je broj zaposlenih jo
uvijek velik, a podaci su kontradiktorni.
Isporuke
Vrijednost isporuka europskih
brodogradilita narasla je s 10,3 mlrd. eura
u 2004. na 17 mlrd. u 2008. Samo 2009.
dolazi do pada vrijednosti isporuka za 2
mlrd. eura. Meutim, ve se 2010.
europska brodogradnja oporavlja i vrijed
nost isporuka raste na rekordnih 19,4
mlrd. eura
Isporuke
Najvedi dio trinog kolaa pripada
brodogradilitima u Njemakoj, Italiji,
Norvekoj, Nizozemskoj i panjolskoj, koje
ostvaruju vie od 70% vrijednosti isporuka
europske brodogradnje. Hrvatska je u
kategoriji Danske i Poljske svaka sudjeluje s
prosjeno oko 3,9% u ukupnoj vrijednosti
isporuka.
Isporuke
Ukupna vrijednost isporuka hrvatske
brodogradnje krede se prosjeno oko 1,3%
BDP-a od kojih je oko 1% BDP-a ostvaren na
inozemnom tritu .
Kao i druge zemlje zbog nancijske krize i
rastude konkurencije azijskih brodograditelja
Hrvatska se 2009. suoila s problemom pada
narudbi, koje od 2010. ponovno rastu.
Financijsko stanje
Financijska analiza poslovanja brodogradilita
je nezahvalna i sloena
revizorska miljenja za pojedina
brodogradilita nerijetko istiu kako je
nastavak poslovanja drutava upitan (bez
pomodi vlasnika-drave), odravanje na ivotu
brodogradilita politiko je opredjeljenje svih
dosadanjih vlada.
Financisko stanje
Brodogradnja u Hrvatskoj izravno ovisi o
nancijskoj potpori drave odobrenim
jamstvima i subvencijama. Bez dr avnih
jamstava brodogradilita bi se teko
zaduivala.

Rashodi od kamata
Najvede rashode za kamate biljee Brodosplit i
Uljanik (zajedno oko 2 mlrd. kuna), a zatim
Brodotrogir i Kraljevica. Najmanji su rashodi za
kamate u brodogradilitu V. Lenac. Ukratko,
prosjeni godinji rashodi brodogradnje za
kamate su oko 0,3% BDP-a

Potpore
Drava ved dugo podupire zaduivanje
brodogradnje nancijskim i inidbenim
jamstvima. Od 1997. do 2011.
brodogradilitima je odobrila 35 mlrd. kuna
jamstava od toga 18,3 mlrd. nancijskih i 16,8
mlrd. kuna inidbenih. Dravna jamstva
brodogradnji prosjeno godinje ine oko 0,9%
BDP-a
Financijske perspektive
Financijsko poslovanje etiri brodogradilita
(Brodosplit, Brodotrogir, 3. Maj i Kraljevica) od
2007. do 2010. blago reeno stabilno je
loe
Od est brodogradilita, pozitivan poslovni
rezultat (od 2008) ostvaruju samo dva Viktor
Lenac i Uljanik.
Financijske perspektive
Hrvatska je u ugovoru o pristupanju EU
pristala restrukturirati i privatizirati etiri
najveda gubitaa (Brodosplit, 3. Maj, Kraljevicu
i Brodotrogir). Planovi restrukturiranja
navodno postoje u Vladi i u Agenciji za zatitu
trinog natjecanja, ali nisu dostupni.
Zakljuak
Financijsko poslovanje hrvatskih brodogradilita
je loe, a nancijska analiza ne otkriva nikakav
znak oporavka
Ukupan dug konsolidiranog sektora
brodogradilita 2010. bio je trostruko vedi od
ukup ne imovine, to ukazuje da je ukupni kapital
negativan i to u iznosu dvostruko vedem od
ukupne imovine. Poslovna aktivnost poduzeda
kontinuirano opada, a nancijski uinak je slab.

Zkljuak
Ukupan dug konsolidiranog sektora
brodogradilita 2010. bio je trostruko vedi od
ukup ne imovine, to ukazuje da je ukupni
kapital negativan i to u iznosu dvostruko
vedem od ukupne imovine. Poslovna aktivnost
poduzeda kontinuirano opada, a nan cijski
uinak je slab.
Zakljuak
Sektor brodogradilita u Hrvatskoj je nepro
tabilan, nelikvidan, prezaduen,
neekonomian i neuinkovit, a bez jasnog
plana restrukturiranja ne nazire se ni
perspektiva promjene postojedeg stanja.