BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST,

KNJIŽEVNOST PREPORODA
•Okupacija Bosne i Hercegovine

 Odlazak turske, a dolazak austrijske vlasti u BiH

bilo je vrijeme naglih promjena u kulturi i pogledu na
svijet: na prostorima orijentalne, islamske,bošnjačke
kulture i umjetnosti došlo je do širenja zapadne,
kršćanske kulture.

 Muslimansko stanovništvo je gubilo privilegije koje

je imalo u tursko vrijeme pa se mnoge porodice
iseljavaju u Sandžak i Tursku, što će biti jedna od
najznačajnijih književnih tema bošnjačkih pisaca.

 Vojne vlasti, na čijem je čelu bio general Filipović,

nisu poslušale savjete iz Beča da se poštuje sigurnost,
imovina i vjerska pitanja Bošnjaka: vojni sudovi su
izricali najoštrije kazne – smrt i progonstvo.
 Postojale su dvije struje među Bošnjacima:
- struja pomirljivih – koju je poticala Zemaljska vlada
- struja nepomirljivih – koja se uvidjevši uzaludnost
odupiranja, također priklonila saradnji sa austrougarskom
vlašću.

 Među njima su bili i Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak,

Safvet-beg Bašagić i Mehmed Šakir Kurtćehajić.

 U prvoj godini okupacije vlast pokreće službene

Bosanskohercegovačke novine u kojima se veličaju dobre
namjere Austrougarske u Bosni, a jezik kojim su pisane bio
je kroatiziran i gotovo lišen orijentalne leksike.

 1881. službene novine će promijeniti ime u Sarajevski list i

puno će prostora davati književnom i kulturnom životu i
Hrvatskoj i Srbiji.
 List je štampam latinicom, a od trideset i petog broja i ćirilicom.
 U književnoj rubrici objavljivani su tekstovi hrvatskih, srpskih, evropskih i
američkih prozaista.
 Muhsin Rizvić je u to vrijeme nazvao “gluho doba, vrijeme punog književnog
zastoja, duhovne depresije i mrtvila”.
 •Vrijeme buđenja bošnjačkih pisaca

 Do buđenja bošnjačkih pisaca dolazi poslije sloma

Hercegovačkog stanka, u vremenu između 1883. i
1897., a uvjete za to stvorio je dolazak Benjamina
Kalaja na mjesto vrhovnog upravnika u BiH.

 Benjamin Kalaj je donio ekonomske mjere koje će

poboljšati stanje u BiH, a radio je i na razvijanju
prosvjete, nauke i kulture po uzoru na evropske
zemlje.
 Muhsin Rizvić je o Kalajevoj politici u BiH zapisao: “Kalaj je posebno cijenio
bošnjačko osjećanje vlastite samobitnosti i njihovu neutralnost prema hrvatskom
i srpskom nacionalnom korpusu i pretenzijama. Zato će njegov režim, i on
osobno, svim sredstvima založiti za uspostavljanje “integralne bosanske
narodnosti kao nominalnog političkog rješenja međuvjerskog i međunacionalnog
partikularizma u BiH...”

Muhsin Rizvić Benjamin Kalaj

 1882. austrougarske vlasti su odobrile pokretanje
lista Vatan, a potom su pokrenuti mnogi listovi na
turskom jeziku, među kojima su bili značajni: Behar,
Gajret, Mualim, Zeman ..

 Zalaganjem Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i

generacije mladih bošnjačkih pisaca, u Sarajevu je
otvorena čitaonica Kiraethana koja će imati veliki
uticaj na razvoj književnog života u BiH.

 Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak je prvi koji je

učinio zaokret od orijentalne duhovne klime ka
savremenoj zapadnoj evropskoj kulturi i umjetnosti,
a da nije iznevjerio bošnjački duh.
 On je 1886. u brošuri Šta misle Muhamedanci u
Bosni, odvojio religiju od narodnosti, “stavio je u drugi
plan i dao prednost nacionalnom osjećanju.”
 1887. Ljubušak je na latinici objavio djelo Narodno
blago u kojem su veći dio činile narodne poslovice, i
anegdote sa objašnjenjima, a bilo je u tom zborniku i
nešto narodnih i alhamijado pjesama.
 Osim Ljubušaka, narodno blago je sakupljao i Kosta
Herman, tajnik Zemaljske vlade i direktor Zemaljskog
muzeja u Sarajevu.
 Ubrzo je došlo i do saradnje bošnjačkih pisaca sa
srpskim i hrvatskim listovima, a time je počelo i
njihovo naionalizovanje.
 Bošnjački pisci su svoje pjesme i druge radove
objavljivali u Bosanskoj vili i Pobratimu.
 Od poznatih objavljivali su: Ljubušak, Safvet-beg
Bašagić i Avdo Karabegović Hasanbegov.
 Bosanska vila je izlazila na ćirilici.
 Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak i grupa bošnjačkih
pisaca pokrenuli su 1891. u Sarajevu list Bošnjak, koji je
poticao razvoj originalne bošnjačke književnosti, ali i
želju da se zajedno sa bosanskim Hrvatima i Srbima
usprotivi uticajima koji su dolazili iz Hrvatske i Srbije i
kojima je za cilj bilo prisvajanje muslimanskog
stanovništva.
•Doba polarizacije
 Ideju bošnjačkih pisaca okupljenih oko lista Bošnjak, o
autohtonom bosanstvu na prostoru BiH u beogradskim i
zagrebačkim književnim, kulturnim i stranačkim
krugovima, dočekali su snažnim neodobravanjem i
nastojali su da je onemoguće.
 Odricali su joj vrijednost i smisao, a potom su nastojali
pridobiti već afirmisane mlade bošnjačke stvaraoce za
srpske i hrvatske nacionalne ciljeve.
 Da bi se to postiglo, angažovali su se književni listovi i
časopisi srpske i hrvatske orijentacije usmjeravani iz
Beograda i Zagreba.
 To je dovelo do polarizacije među mladim bošnjačkim
piscima, mnogi će se izjasniti kao Srbi, Hrvati ili
Muslimani hrvatske ili srpske nacionalnosti, a manji će
broj biti vjeran ideji bosanstva.
 • Prohrvatska struja

 Prvaška hrvatska struja Ante Starčevića pridobila je

dosta mladih bošnjačkih inetektualaca.

 Nosilac aktivnosti bila je hrvatska Matica koja

objavljuje djela sa tematikom iz života Bošnjaka.

 Najviše je objavljenih djela Osmana Nuri Hadžića,

jednog od autora romana Bez nade.

 Safvet-beg Bašagić je u Zagrebu objavio zbirku

Trofando iz hercegovačke dubrave, a Edhem Mulabdić
Zeleno busenje i knjigu priča Na obali Bosne.
• Prosrpska struja

 Srpska propaganda je bila dobro organizirana, to je

vršeno od strane stranačkih, vjerskih i književnih
udruženja, listova i publikacija, uticanjem poznatih
srpskih pisaca i plaćanjem školovanja bošnjačkim
mladićima u Carigradu.
 U stvaranju raspoloženja za veliku Srbiju, naročito su se
istakli listovi sarajevska Bosanska vila i mostarska Zora
te listovi: Zastava, Bratstvo, Srpski zavet, Brankovo kolo,
Srbobran.
 U pridobijanju mladih pisaca Bošnjaka najviše su se
istakli u BiH Svetozar Ćorović, Aleksa Šantić, Jovan
Dučić, a u Srbiji: Janko Veselinović, Stevan Sremac,
Milorad Mitrović i Milovan Glišić.
• Doba vlastitih listova i izdanja

 Trajalo je od 1900. do 1908.

 Razvila su se dva jaka nacionalna pokreta: politički i
kulturni.

 Politički pokret Bošnjaka imao je za cilj dobijanje

vjerske i prosvjetne samostalnosti i bio je usmjeren
protiv austrougarske vlasti i Benjamina Kalaja.

 Kulturni pokret bio je prema toj vlasti tolerantan.

 Borba bošnjačkih prvaka vrhovnog vjerskog
starješinstva trajala je od 1899. do 1909.
 S težnjom za afirmacijom muslimanskog etničkog i vjerskog identiteta pokrenuti su
list Behar i društvo Gajret.
 U Mostaru su pokrenuti list Biser i Muslimanska čitaonica, a Behar je bio
najzaslužniji za organizaciju muslimanske književne djelatnosti i za pisanje o
muslimanskoj prošlosti.
 Poticaj za pokretanja Behara dao je Edhem Mulabdić.
 Behar je bio zamišljen kao list koji će biti poučan i zabavan i bavit će se moralno –
vjerskim odgojem muslimana, zapravo je bio književno- prosvjetna revija.
 Najpoznatiji saradnici bili su: Šemsudin Sarajlić, Musa Ćazim Ćatić i Osman Nuri
Hadžić.
 Uz Behar osnovano je društvo Gajret koje je pružalo materijalnu pomoć siromašnoj
školskoj omaldini.
 Biser je nastojao, kao Behar i Gajret, okupiti sve muslimanske kulturne i prosvjetne
radnike i biti izraz bosanskohercegovačkog muslimanskog duha.
 Postigao je veliki uspjeh za šta je najslužniji bio Musa Ćazim Ćatić.
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Rođen je 1839. u Vitini kod Ljubuškog.
Zbog školovanja i službovanja kraće vrijeme
je proveo u Stocu, Foči i Trebinju, da bi se
potom nastanio u Sarajevu.
Tu je živio skoro 3 decenije, sve do smrti
1902. godine.
Ljubušak je bio književnik i kulturni radnik,
pokretač, vlasnik i urednik lista Bošnjak,
sakupljač narodnih umotvorina, prevodilac
sa orijentalnih jezika i pisac angažiranih
tekstova. Njegova djela su: Narodno blago I,
II, Boj pod Banjalukom 1737., Šta misle
Muhamedanci u Bosni, Budućnost
Muhamedanaca u Bosni.
 Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Narodno blago
 Badanj i kaca pametne riječi.
 Bujrum Musa kupusa ! Mogu amidža i mesa.
 I jedan grijeh mnogo je, a hiljadu sevapa malo je !
 Izjela konja trava.
 Kao da se ni na Bajram nije najeo.
 Komu je krasna, nije mu do sna.
 Majka ga u studene oči ljubila.
 Mnogo stvari ide na mala vrata.
 Ništa nije gore no kad se djevojci godine broje.
 Nitko ne zna što li nosi dan, što li noć.
 ČIJI PRSTEN ONOGA I DJEVOJKA

Tri junaka gledali djevojku,

Gledali je ljetni dan do podne,
Gledali je i begenisali Kadija im tiho govorio:
“Kažte meni kako no je bilo,
Njojzi svaki svoj amanet daje.
Kažte pravo što je koji dao,
Meho daje tri ogre dukata Što je koji dao amaneta.”
Ibro daje biser belenzuke
Mujo daje zlatan prsten s ruke; Oni njemu po istini kažu:
Svaki hoće da uzme djevojku “Meho dao tri ogre dukata
Te se kroz to ljuto zavadiše. Ibro dao biser belezuke
Mujo dao zlatan prsten s ruke.”
Ovi veli moja je djevojka
Drugi veli nije već je moja
Kad kadija r’ječi razumio
Na meščemu odoše kadiji
Ovako je njima presudio:
Da im sudi koga je djevojka.
“Čiji prsten onog i djevojka!”
“Sudi pravo kadi efendija,
Sudi pravo tako bio zdravo;
Koga nas je lijepa djevojka”
Interpretacija:
1. Odredite vrstu ove narodne pjesme.
2. Šta je tema pjesme?
3. Iz koliko se motiva sastoji pjesma? Odredite pojedine
motive.
Čest je slučaj da lirska narodna pjesma ima neke osobine
epske psjesme, ili priče.
4. Šta u ovoj pjesmi podsjeća na priču? Ispričajte njen
“poetski sadržaj”.
5. U čemu je Kadijina mudrost? Kakvu pouku daje kadija
svojom presudom kome pripada djevojka? Šta njegova
presuda kazuje o tadašnjim narodnim običajima i
shvatanjima?
 Safvet-beg Bašagić
Rodio se u Nevesinju. U Sarajevu je završio
ruždiju i gimnaziju. Orijenatlne jezike studirao
je u Beču. Poezijom se počeo baviti u
gimnazijskim danima. Prvu zbirku pjesama
Trofanda iz hercegovačke dubrave objavio je u
vlastitom izdanju 1896. u Zagrebu.
Također je u vlastitom izdanju objavio u
Sarajevu i zbirke Misli i čuvstva i Izabrane
pjesme. Osim poezije bavio se i naučnim radom,
u oblasti književnosti, kulture i historije Bosne
te prevođenjem. Prepjevao je rubaije Omera
Hajjama.
S Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri
Hadžićem pokrenuo je 1900. godine list Behar,
kao i list Ogledalo. Osnivač je bošnjačkih
kulturnih društava Gajret i El Kamer. Radio je
kao profesor arapskog jezika u sarajevskoj
Velikoj gimnaziji i kao kustos u Zemaljskom
muzeju. Umro je u Sarajevu.
NA PUČINI SVJETLA
Daleko se smrtnik miče,
Kog istočno sunce grije;
A što pod tim suncem niče.
Sve omamni miris krije.

Svijet je more uživanja,

A u njemu Istok lađa;
Ko se morem često ganja
Vozarinu skupo plaća.

Ja se skitam, a ne pitam
Kuda koji put me vodi,
Nego letim, nego hitam
Kao ptica u slobodi.
Interpretacija:
U petom dijelu pjesničke autobiografije Na pučini svjetla
Safvet-beg Bašagić je izrekao svoj doživljaj prirode u
svijeta i svoju misao o svijetu u prve dvije strofe pjesme.
1. Kojim čulima pjesnik osjeća prirodu? Koji su stihovi izraz
njegovog hedonističkog poimanja života?
U druge dvihe strofe Safvet-beg otkriva svoju prirodu i svoj
pjesnički kredo.
2. Šta iz tih stihova saznajete o Safvet-beg Bašagiću kao
čovjeku, a šta o njemu kao pjesniku? Koja je dominantna
osobina njegovog duha (i pjesnika uopće)?
Prezentaciju
uradila:
Kazić Amila, III-9