erifovi, Fadil-paa DIVAN

Biografija
Muhamed Fadil je roen 1217 (1802/03) godine u Sarajevu, u mahali Stare (Careve) damije.1
Ranije smo raspolagali podacima iz naprijed citirane literature da je Fadil-paa (u nekim
dokumentima Fadlulah) roen 1807, 1808. ili ak 1809. godine, to je neodrivo ako imamo u
vidu sljedee injenice: godine 1237. (1821/22) erifovi je dobio diplomu iz umjetnosti
kaligrafije (sanaat al-kitabat), a dvije godine kasnije i edrensku profesuru. Uzmemo li u obzir i
injenicu da su njegovi roditelji od 1791. godine u braku, o emu smo naprijed govorili, onda
nam najprihvatljiviji podatak o roenju Muhameda Fadila donosi Kadi. Najzad saznajemo
injenice da se erifovi 9. dumadel-ula 1239. (11. I 1824) vjenao s Rukijom, kerkom Hadi
Salihbega iz kasabe Srebrenice,2 te podatak da je 16. VI 1836. udao ker Vasfiju za Edhem-bega
Babia,3 to otklanja svaku mogunost da je Muhamed Fadil roen 1807. ili ak kasnije.
Za sada nemamo sigurnih podataka o erifovievu ranom djetinjstvu i kolovanju. Ipak
spomenuta diploma o kaligrafiji izdata mu je u Sarajevu pa se moe sa velikom sigurnou
zakljuiti da je sve do toga vremena boravio u Sarajevu i pohaao neku od sarajevskih medresa.
U meuvremenu je mogao izvjesno vrijeme boraviti u Sofiji, Bijeljini i Gacku, gdje mu je otac
sluio kao kadija. Godine 1239. (1823/24) dobio je carski ruus4 (ruus-i hmayun) na edrensku
profesuru. Da je roen 1808, kako pretpostavlja Fatin i po njemu veina Fadil-painih biografa,
ovaj podatak bi bio malo vjerovatan jer bi u tom sluaju Muhamed Fadil kao petnaestogodinjak
dobio titulu profesora jedne od najuglednijih medresa u Carstvu.
Sljedea godina u erifovievu ivotu bie burna i donijee mu bolan gubitak oca, a ubrzo poslije
toga on e izbiti u prvi plan javnih zbivanja Sarajeva. Kako smo ranije spomenuli, 1242. (u
januaru 1827) desio se onaj tragian sluaj kada je, pri otporu sarajevskih janjiara provoenju
sultanovih vojnikih reformi, na svirep nain pogubljen erifoviev otac. Iste godine Fadil-paa
je, na traenje vezirovo, dobio diplomu (menuru) carigradskog velikog nakibul-erafa Ahmeda
Reida el-Husejnija5 u kojoj ga imenuje sarajevskim nakibul-erafom. Ova funkcija mu je
osiguravala mjesto glavnog imama i hatiba, tj. propovjednika u Carevoj damiji u Sarajevu. To je
mladom erifoviu znailo sticanje velikog ugleda u drutvu. U suenju janjiarima, kojih je u
Sarajevu, prema nekim procjenama, pogubljeno oko 500, na erifovia je od strane sarajevske
svjetine naklonjene janjiarima, prebaen znatan dio krivice. Kad se uzme u obzir da je prethodne
godine u Carigradu pogubljeno najmanje 6000 janjiara, zbog njihova otpora ukidanju ove
preivjele vojne organizacije, onda je sasvim sigurno da je ista sudbina ekala i sarajevske
janjiare, koji su se najdue vremena odupirali carskoj naredbi. Upravo zato je u Bosnu i
naimenovan Abdurahim-paa, beogradski muhafiz, poznat kao beskompromisan protivnik
janjiarskog odaka6 . Uloga Muhameda Fadila u ovome je neznatna jer je i veina druge uleme,
na elu sa sarajevskim muftijom akir-efendijom Muidoviem, podravala vezira u unitenju

sarajevskog janjiarskog odaka. Prema nekim izvorima, erifovi je rekao da sva ta ubistva
obijesnih janjiara nisu dovoljna da speru ljagu sa njihova besramnog ina.7
I on, kao i njegov otac, opredijelio se, barem prividno, za podrku centralnoj vlasti u provoenju
reformi. Ne znamo kako se erifovi drao u vrijeme ustanka Husein-kapetana Gradaevia,
jedinog bosanskog vezira koga su izabrali bosanski feudalci i koga je prihvatio narod, i pored
toga to nije bio postavljen sultanskim fermanom. Ipak, nakon sloma Husein-kapetanova ustanka,
Fadil-paa se priklonio Kara Mahmud-painu reimu pa je ve 1832. postavljen na poloaj
sarajevskog kadije. Godinu dana kasnije isti vezir ga postavlja za sarajevskog muteselima.8 Te
godine dobija muteselimluk oblasti Fojnice, Konjica i Prozora.9
erifoviu nije bilo svejedno kakav e ugled u Bosni uivati. Gradaevii su i nakon smrti
Husein-kapetana bili najpoznatija bosanska begovska porodica pa je Fadil-paa, vodei o tome
rauna, udao svoju sestru za Mehmed-beg-efendiju Gradaevia, Husein-kapetanova brata.10
Sljedee godine 1833, smijenjen je sa poloaja sarajevskog muteselima pa je postavljen za
sarajevskog kadiju. Tadanji, tek postavljeni, valija Davud-paa bio je ovjek blag i neenergian
pa su za njegova vladanja u Bosni naroito velik ugled stekli Fadil-paa erifovi i Mustafa-paa
Babi. Godine 1249. (1833/34)11 imenovan je za kadiju Beograda sa rangom mule. Ne znamo
koliko se zadrao u Beogradu, ali po svoj prilici nije ni punu godinu, jer je 1250. (1834/35)
ponovo u Sarajevu, gdje mu je idue godine na svijet doao sin Mustafa Hajrudin. Sav razdragan,
pjesnik posveuje etiri kronograma roenju prvog sina.12 Dolaskom u Sarajevo Fadil-paa je
ponovo muteselim Sarajeva sa muteselimlukom Gradaca, Graanice, Maglaja i Dervente.
Istovremeno prelazi u vojniki stale pa dobiva in treeg stepena (rutbe-i salise).13 Naklonost
Vedihi-pae, bosanskog namjesnika, urodila je ubrzo i drugim unapreenjem 1836. godine, kada
je erifovi promaknut u in miralaja (pukovnika) rezervnog bosanskog konjanitva. Sve ove
funkcije donosile su mu ogromne prihode i velik ugled u drutvu. Fadil-paa je bio u prilici da se
dokae pred narodom pa je to i iskoristio. Godine 1839. podie u Gradacu svoje prve zadubine:
esmu i biblioteku. Sve je to ovjekovjeio kronogramima.14 Isto tako zabiljeio je i roenje sina
Omera Nurudina sa tri kronograma.15 Te godine je dovrena izgradnja erifovieva konaka u
mahali Stare (Careve) damije.16 Na njegovu intervenciju i pomou njegove materijalne pomoi
popravljena je najstarija, Isabegova, mevlevijska tekija u Sarajevu. Izmeu tekije i Miljacke
podignuta je damija, koju je nekoliko godina kasnije razruila nabujala rijeka.
U augustu 1840. imenovan je za zapovjednika rezervnog konjanitva (suvari redife)
hercegovakog i zvornikog sandaka. Ovo imenovanje donosi mu titulu paa. Istovremeno je
ponovo dobio muteselimluk Sarajeva, koji je u meuvremenu pripadao njegovu velikom
suparniku, ali i povremenom saradniku, Mustafa-pai Babiu. Uz muteselimluk nad oblastima
koje je ranije imao, dobio je jo i Visoko, Viegrad i Rogaticu. Uprava centralne i istone Bosne
time je bila u njegovim rukama.
Jedno vrijeme (1840) bio je prisiljen ustupiti mjesto sarajevskom muteselimu Hadi Jakubbegu17 . Ubrzo iza ovoga izbila je pobuna protiv vezira Vedihije, u kojoj je erifovi bio meu
onima koji su podrali vezira u sprovoenju mjera za konsolidiranje dosta nestabilnih prilika.

Poetkom 1843. ponovo je sarajevski muteselim i do 1850, kada dolazi u Sarajevo Omer-paa
Latas samo je kratko vrijeme (1846-47) ustupio taj poloaj Mustafa-pai Babiu18 .
Za to vrijeme erifovi boravi u Carigradu i pristupa dervikom redu mevlevija u mevlevihani na
Galati u Istanbulu pred ejhom Kudretulahom. Na njegovu intervenciju ejhovi i dervii Sarajeva
dobili su od sultana stalnu mjesenu pomo19 . U toku toga boravka Fadil-paa je dobio na dvoru
skupocjenu sablju, ukraenu dragim kamenjem, koja je svojevremeno (kraj XVI i poetak XVII
st.) pripadala veziru agal-oglu Sinan-pai, to se vidi na ugraviranom natpisu na sabiji20 .
Njegov duh e ubudue snano biti pod utjecajem filozofije Delaludina Rumija, kome e
posvetiti najvei dio pjesama svoga Divana. Sam in pristupanja dervikom redu mevlevija
obiljeio je u vie pjesama sa kronogramima. Po povratku u Sarajevo, Fadil-paa je opet dobio
muteselimluk Sarajeva. Da je zbilja imao smisla za poslove koji donose velike prihode, pokazuje
to to je s jo nekoliko bogataa 1847. godine uzeo u zakup od drave bosanske carine, to je
donosilo velike prihode.
Godine 1848. u Sarajevu su se javili nemiri izazvani dolaskom vezira Mustafa-pae Memeledije.
Fadil-paa je, kao muteselim, na traenje vezira, proveo efilemu (uzajamnu garanciju graana)
prema kojoj su svi graani morali jedan za drugog garantirati da se nee buniti.21 Iste, 1848.
godine izdao je naredbu da se po svim sarajevskim mahalama imenuju muhtari koji e se brinuti
za red i sigurnost u ovom podruju. Ta se ustanova odrala u Sarajevu gotovo 100 godina.
Incident s novim vezirom Tahir-paom mogao je Fadil-pau skupo stajati. Osumnjien da
podrava bosansko plemstvo, koje nikad nije bilo sasvim lojalno, pogotovo od ustanka
Gradaevia, a pored toga je prualo otpor provoenju reformi, Fadil-paa je zajedno sa
Mustafa-paom Babiem pozvan u Travnik na odgovornost veziru. Uspjeli su nekako vratiti
vezirove ljude u Travnik s obeanjima da e doi za dan-dva, a sami su odmah krenuli u
Carigrad, gdje su dobrim vezama i novcima isposlovali razrjeenje vezira Tahir-pae. Vezir je,
meutim, iznenada umro i njih dvojica su se mogli mirno vratiti kui.
Najburniji dani erifovieva ivota dolaze s vremenom Omer-pae Latasa u Bosni. Naime, Omerpaa je imenovan za komandanta oruanih snaga, koje najzad treba da skre otpor Bosanaca i
pacificiraju Bosnu. On je stigao u Sarajevo u junu 1850. godine. Meu onima koji su, makar
prividno, sa blagonaklonou doekali Latasa, bili su i Fadil-paa i Mustafa-paa Babi. Na
traenje Latasovo, Fadil-paa je ustupio svoj konak za Omer-pain harem.22 Pravei se da ima
puno povjerenje u Fadil-pau, Latas mu je povjeravao neke vane zadatke pa ga je tako 16. aprila
1851. poslao s Ivanom Franjom Jukiem i glavnim vojnim povjerenikom Fuad-efendijom banu
Jelaiu na pregovore. Na ovu posjetu Jelai je poslao u Travnik pjesnika Petra Preradovia i
slikara Karasa.23 Pored toga, Omer-paa Latas koristio je Fadil-pau kao pregovaraa i sa
pobunjenim hercegovakim begovima. Meutim, ve tada je prepredeni i okrutni Latas planirao
erifovievo deportovanje sa ostalim feudalcima Bosne, kako ne bi ostala nijedna ugledna
bosanska glava oko koje bi se mogle okupljati mase. Sam in protjerivanja bosanskih begova, a
meu njima i Fadil-pae i Mustafa-pae Babia, Latas je pokuao iskoristiti na taj nain to je
unitavao begovski ponos ismijavajui ih pred svijetom.

Uguivanje pobune u Bosni Omer-paa Latas je izvodio u etapama. Najprije je taj posao obavio u
Hercegovini i Krajini, a onda se vratio u Travnik i nastavio da uklanja bosanske begove koji su
bili u dravnoj upravi. S tom grupom pobunjenika itava bosanska aristokracija je izbaena iz
dravnih slubi, na ija mjesta su imenovani Turci. Uhapeni su podijeljeni u tri grupe: oni koji
su uestvovali u ustanku u Posavini, i svi su osueni na smrt, oni koji su osumnjieni da su
uestvovali u ovom ustanku, kao Fadil-paa erifovi, deportovani su na suenje u Carigrad i oni
ija je uloga u ustanku bila neznatna - osueni su na batinanje.24
erifovi je stoiki podnosio sva nareenja koja su dolazila od Porte pa mu ni ovo protjerivanje
nije toliko tragino izgledalo kao veini drugih uglednika.25 Stavie, u Carigradu je Fadil-paa
naao mecenu u velikom veziru Mehmed Emin Ali-pai, koji e ubudue biti njegov glavni
zatitnik, a Fadil-paa e uvijek kad mogne isticati vrline ovog vezira. Tako e deceniju kasnije, u
sporu koji e izbiti izmeu ovog vezira i uvenog pjesnika Zija-pae, erifovi stati na stranu
vezira pokuavajui da spasi ast Ali-pae od podrugljivih Zija-painih pjesama. U ovo vrijeme je
Fadil-paa pjevao kronograme raznim visokim linostima i obiljeio znaajne gradnje u
Carigradu.26 Svaki svoj boravak koristio je da posjeti mauzolej i tekiju Mevlane Delaludina
Rumija u Konji, u kojem je ostavljao za uspomenu levhe sa svojim pjesmama posveenim ovom
velikanu. Izgleda da je pored blagonaklonosti dvora i vezira Ali-pae i preporuka Latasa urodila
plodom, jer je Fadil-paa opet u mogunosti da se vrati u Sarajevo. Stoga je, kad je ve bio u
Sarajevu, sav razdragan pisao kasidu sa kronogramom povodom Latasova imenovanja za
komandanta oruanih snaga Rumelije (serdar-i ekrem), koju mu je uruio prilikom njegove
posjete Sarajevu. Istina je da ni Omer-paa Latas prilikom ovog svog dolaska u Sarajevo nije vie
imao cilj unitavanje begova jer one koje nije uspio upokoriti prilikom prvog dolaska (kao Fadilpau) ovaj put nije ni pokuavao zlostavljati. U Istanbulu je umro Fadil-pain sin Tahir, za koga
ne znamo kad je roen jer mu Fadil nije spjevao kronogram roenja.
Po dolasku u Sarajevo erifovi vie nije imao ambicija da se ukljui u javni i politiki ivot.
ivio je od steenog imetka, koji je ponekad, kad se ukazala prilika, i uveavao. Dosta novaca i
volje ulagao je u gradnju dobrotvornih zadubina, kao i gradnju vlastitih konaka. Kako u
Sarajevu dotada nije bilo zvanine zvjezdarnice i ovjeka koji bi propisivao tano vrijeme
molitvi, koji bi odreivao tano vrijeme smjene mjeseci i izdavao druge propise u vezi s
muslimanskim kalendarom, Fadil-paa je mislio da e gradnjom muvekithane rijeiti taj problem.
Tako je godine 1270. (1853/54) podigao muvekithanu (zvjezdarnicu) kraj Careve damije. Iste
godine popravio je Carevu damiju i uz nju dogradio medresu, u kojoj je u prvo vrijeme on bio
muderis. Bivi Fadil-pain konak je postao jo za Latasova vremena stalna vezirova rezidencija
pa je on 1859. kupio u mahali obaniji kuu koja je pripadala nasljednicima Mehmed-bega
Turhanije, poruio je i izgradio novi konak. U svojoj novoj mahali poruio je staru obaniju
damiju i podigao novu. U blizini je podigao i most Skenderiju. Sve ove gradnje obiljeio je
nizom natpisa u stihovima koji sadravaju godine gradnji ili obnove ovih objekata.27

Veliko bogatstvo uveavao je uzimanjem u zakup brojnih posjeda. Tako je drao zakup u
nevesinjskim selima u vidu tzv. filurije. Isto tako je u zakupu drao posjede u nizu sela gatakog,
ajnikog, zvornikog, gradaakog, biranskog, kladanjskog, travnikog i jajakog kadiluka.28
Dolaskom erif Osman-pae u Bosnu 1861. stanje se uveliko poelo konsolidovati. Osman-paa
je bio i dosta omiljen ovjek. Narod i feudalci su ga smatrali posljednjim znaajnim vezirom
Bosne. erif Osman-paa je naroito bio naklonjen Fadil-pai, koji mu je svojim obrazovanjem i
smislom za lijepo pjesniko izraavanje bio ugodan sabesjednik pa su svakodnevno viani u
drutvu. Za Fadil-pau je ovo blagostanje i lagodan ivot bio prekinut samo nakratko 1863.
godine, kad je imenovan za mutesarifa Izmita.29 Godinu ranije u Sarajevo je u svojstvu
kontrolora dolazio Zija-beg, kasnije poznat kao Zija-paa. erifovievo poznanstvo s ovim
velikim turskim tanzimatskim pjesnikom preraslo je u veliko prijateljstvo pa Fadil-paa u svom
panegiriku upuenom Zija-pai uporeuje ovog pjesnika s Platonom, Ibn Kemalom30 i
pjesnicima Sabitom31 , Bakijem32 i Samijem33 . Kasnije e ovo prijateljstvo biti izigrano od
strane Zija-pae, na iji e raun erifovi pisati upravo jedinu svoju satiru.
Svoj kratak boravak u Izmitu Fadil-paa je iskoristio da se to ee nae u drutvu s velikim
vezirom Ali-paom i da jo jednom ode na izvor svoga nadahnua u Konju, u turbe Mevlane
Delaludina Rumija. Neposredno po povratku u Sarajevo, u Istanbulu je tampana satirina
pjesma Zafernama, koja je izrugivala neuspjelu intervenciju Ali-pae na Kritu. Uz ovu Zafernamu
tampan je i Tahmis Zafername i prozni komentar iste pjesme. Sama Zafernama je potpisana
imenom Fadil paa Bosnevi mevlevi mutesarif-i Izmit. Ubrzo je konstatovano da je autor
Zafername, kao i Tahmisa i proznog komentara pjesme, Zija-paa, koji je tada ve ivio u Parizu.
Muhamed Fadil je, kako je zabiljeio Muhamed Enveri Kadi, svojom rukom napisao demanti u
stihovima u kojima je Zija-pau nazvao najpogrdnijim imenima zbog toga to se posluio
njegovim imenom.34 itavo ovo vrijeme Fadil-paa je pisao prigodne pjesme, munadete,
natove, tahmise i gazele koji e potkraj ivota biti nanizani u kompletan Divan. U isto vrijeme
radio je na opsenom komentaru djela o nainu vrenja obreda mevlevijskog zikra koje je
tampano u Istanbulu u knjizi od dva toma godine 1866. U to vrijeme promaknut je na ast ejha
mevlevijskog dervikog reda.
Godine do dolaska austrougarske okupacije Bosne Fadil-paa erifovi je proveo dosta mirno. Ne
opaa se neka njegova vea angaovanost u javnim poslovima. Meutim, sve vie pie pjesme i
priprema svoj Divan. Upravo iz ovog perioda potjee najvei broj njegovih kasida i kronograma.
U ovo vrijeme je sastavio i vakufnamu, kojom je ostavio ogroman imetak za zadubine u
Sarajevu.35
Od sredine prolog vijeka u Sarajevu su izlazile na turskom i srpskohrvatskom jeziku novine
Bosna. U ovim novinama osme decenije toga vijeka pojavljivali su se Fadil-paini kronogrami.
Uz erhi evradi mevlevije, ti kronogrami su njegove tvorevine koje su za njegova ivota bile i
tampane.36 Posljednje dvije godine Fadil-paina boravka u Sarajevu nemamo o njemu gotovo

nikakvih vijesti. Na politiku scenu stupa njegov sin Mustafa Hajrudin, a kao pjesnik se poinje
javljati njegov mlai sin Omer Nurudin. Ipak ni jedan ni drugi, i pored znatnog uspjeha u
poslovima kojim su se bavili, nisu dostigli oevu slavu.37 Dolazak austrougarske vlasti u Bosnu i
Hercegovinu Fadil-paa je prihvatio kao nunost i moda privremeno rjeenje koje je ovoj
pokrajini nametnula Osmanska Carevina. Stoga se njegov glas tih dana nije uo. Naprotiv, ne
vidimo ga da uestvuje sa svojim sinovima u pokuaju da se odupre dolasku Austrije. Ipak,
materijalno je pomagao ustanike, mada postoje miljenja da je na to bio prisiljen.
Kad je u Sarajevo doao na elu pobjednike vojske general Filipovi, Fadil-paa je bio u
delegaciji koja je po nagovoru fra Grge Martia otila da se pokloni Filipoviu. To je bila grupa
najuglednijih graana Sarajeva, meu kojima je posebna poast pripadala Fadil-pai. Meutim,
uvredljiv postupak generala Filipovia, koji je zbog otpora Muslimana iskalio sav bijes na ovu
delegaciju, toliko je teko pao starom Fadil-pai da je odmah donio odluku da odseli iz Sarajeva.
Ubrzo je to uinio i nastanio se u Istanbulu.38 Po dolasku u Istanbul Fadil-paa je iznajmio konak
u kvartu Laleli i tu proveo ostatak ivota.39 Postoji podatak da se erifovi oenio svojom
bivom sluavkom, koja mu je rodila dvoje djece. Djeca iz ovog braka nisu doivjela
punoljetstvo pa u Turskoj ne ive njegovi direktni potomci.40 Essejjid Muhamed Fadil-paa
erifovi je umro 14. muharema 1300. (26. novembra 1882) i pokopan je u groblju
Karadaahmet u Istanbulu. Groblje je ekshumirano pedesetih godina ovog vijeka, da bi preko
njega proao put Istanbul-Ankara, pa do naih dana nije sauvan ni kompletan natpis s njegova
groba.41 Takvu sudbinu je imao ovjek koji je za ivota sastavio brojne natpise umrlim
prijateljima i poznanicima.
Kadi, Zbornik XXVII, fol. 255 v. nazad
GHB, Kolekcija Sidila. LXIII. str. 177 i Kadi, XX, str. 50. nazad
GHB, Sidil LXXV, str. 4 i Kadi XXII, 133. nazad
Ruus-i humayun - carsko naimenovanje; postavljanje na neki poloaj carskom poveljom nazad
U sidilu LXVI, str. 8 prepisan je ovaj dokument u kome se ukazuje na obaveze Fadil-efendijine
kao nakibl-erafa. Dokument je unio i Kadi u svoj Zbornik XX, 175. vid. prilog br. 10. nazad
odak - vojna jedinica, organizacija jeniara, janjiara nazad
U zvaninim dokumentima, na primjer u sidilima sarajevskog suda, Fadil-paa se i ne spominje
kao sauesnik u ovim dogaajima. nazad
O ovoj instituciji koju je Fadil-paa posljednji obnaao, za detaljnija obavjetenja pogledati kod
H. Kreevljakovia u spomenutom radu o muteselimima. Meutim, moramo dodati da zvanini
dokumenti demantuju Kreevljakovia u krajnjoj granici postojanja ove institucije.
Kreevljakovi navodi da je posljednji ovu funkciju obavljao Fadil-beg erifija 1833-1835.
Meutim, u sidilima sarajevskog suda postoje dokumenti upueni muteselimima, meu kojima
je opet posljednji bio Fadil-paa, ali mnogo kasnije, 1851. godine. Vid. Sidil LXXXV, str. 35 i
str. 26, zatim Kadi XXIV, str. 7, 22, 25 i dalje. nazad
Bujuruldija bosanskog valije Davud-pae sarajevskom nekibul-erafu, koji je ujedno muteselim
Fojnice, Neretve i Prozora, datirana polovinom novembra 1833. Vid. Kadi XXI, 323. U istim
funkcijama (nekibul-erafa i muteselima istovremeno) upuivani su mu slubeni dokumenti i
narednih godina. Vid. npr. Kadi XXII, str. 44, gdje se koncem 1835. spominje u istim zvanjima.
nazad
Sidil LXXV, str. 242. nazad

I. Kadi XXVII. str. 262 i abanovi, prema Fatinu spominju istu hidretsku godinu erifovieva
postavljenja za kadiju i mulu Beograda, ali je abanovi ovu godinu pogreno preraunao u 1838.
nazad
Divan I, str. 81 i 98: Divan K str. 11. nazad
Ovaj in bi priblino odgovarao inu majora. nazad
Opirnije o ovim zadubinama u radu Madide Beirbegovi, Prosvjetni objekti islamske
arhitekture u Bosni i Hercegovini, POF XX-XXI, Sarajevo, 1974, str. 224-364. nazad
Divan I. str. 98, i Divan K, str. 11. nazad
Jedan dio ovog konaka selamluk (muki dio) podignut je 1251. (1835), a drugi dio (haremluk)
1255. (1839). Tim povodom je sarajevski muftija Muhamed akir-efendija Muidovi spjevao
kronogram od 15 bejtova, Kadi, Zbornik XXII, str. 316. nazad
Kadi, XXII, str. nazad
U tom smislu je dobio bujuruldiju vezira Mehmed Husrev-pae u svojstvu mir-i live
hercegovakog i zvornikog sandaka i sarajevskog muteselima. Vid. Kadi XXIII, str. 246. Iste
godine dobio je bujuruldiju kao mir-i liva istih sandaka sa uivanjem timara i kao sarajevski
muteselim. Vid. GHB, Sidil LXXIX, str. 292. Ovdje se mora napomenuti da je timar davan za
obavljanje mnogih niih funkcija (npr. alaybeg i miralay), a ovdje izraz timarli oznaava osobu
koja neki posao obavlja za plau koju dobiva iz carske blagajne. Na isti nain ga oslovljava i
Mehmed Kamil-paa u decembru 1843. Vid. GHB, Sidil LXXIX, str. 315. U ovom svojstvu
vezir se erifoviu obraa i 13. I 1844. s tim to mu jo nabraja i ostale titule: mir-i liva askeri
zvornikog i hercegovakog sandaka, muteselim Sarajeva, Visokog, Fojnice, Prozora i Neretve
(Konjica) Vid. GHB, Sidil LXXIX, str. 319. nazad
Po povratku Fadil-pae u Sarajevo, izdata je bujuruldija od strane vezira ejhu mevlevijske tekije
na Bendbai (Isabegova tekija) kojom mu se poveava mjesena plaa sa 130 na 150 groa; ejhu
Ajni-dedeove tekije sa 30 na 50 groa, a ejhu kaderijske tekije Mustafa-efendiji sa 50 na 100
groa. Vid. Kadi XXIV str. 40 i 41. nazad
Sablja je otkupljena od nasljednika porodice Fadilpaia i poklonjena predsjedniku Titu 1978.
godine. nazad
efilema u kojoj su popisani pripadnici svih esnafa je istovremeno i prvorazredan izvor za
upoznavanje sastava i broja sarajevskih zanatlija. Vid. Kadi XXIV, str. 249-281. nazad
U ovaj konak, koji je, kako smo ranije spomenuli, dovren 1839. godine, Fadil-paa nije vie
nikada uselio jer je po odlasku Omer-pae Latasa konak sluio kao rezidencija bosanskih vezira
do izgradnje sadanje zgrade konaka, tj. 10. novembra 1869. Od 1870-1878, u njemu je bila
vilajetska tamparija, a od 1878-1880. zemaljska tamparija. U decembru 1880. zgrada je
poruena. Na njenom mjestu se sada nalazi samostan i crkva sv. Ante. Vid. H. Kresevljakovi,
Saraji ili dvori bosanskih namjesnika. Nae starine III, Sarajevo, 1956, str. 20. Andri u romanu
Omer-paa Latas pogreno donosi da je Latas za svoju rezidenciju uzeo Denetia konake.
nazad
Ahmed Muradbegovi, Omer paa Latas u Bosni, Zagreb, 1944, str. 125. nazad
Dr Galib ljivo: Omer paa Latas u Bosni i Hercegovini 1850-1852. Sarajevo, 1977. str. 143. I
Ivo Andri u svom romanu Omerpaa Latas svrstava Fadil-pau u onu grupu bosanskih feudalaca
koji se nisu direktno suprotstavljali Omer-pai Latasu, ali mu nipoto nisu bili nakloni. nazad
U Kadievu Zborniku XXV, str. 18, zabiljeena je jedna alhamijado pjesma koju su zarobljenim
bosanskim begovima pjevali Latasovi vojnici. Pjesma glasi:
Sarajlije, jedni konjuari,
Di su sada vai poglavari,
to se kriju u rupe miije

Da ne vide topa ni sungije! nazad

Pjesme o ovim linostima i dogaajima nalaze se na vie mjesta u poglavlju kasida s
kronogramima. nazad
U Kadievu prepisu Divana, pored kronograma, nalaze se i objanjenja tanog mjesta i poloaja
objekata, to je naroito dragocjeno za one objekte koji su odavno porueni. nazad
Fadil-paa je drao zakupe vojnikih sela u Nevesinju: Grabova (u Hrasnu) Rilja (selo Balaban),
Gaj (u Koleku), antura (u Berkoviima), Poani, Hadibegov, Grizovii (Zovi Dol), Bogovii,
Tramaii, (u s. Lokvica); u gatakom kadiluku Zgure, Srevii, Graanica, Ravno i Dobro Polje;
u ajnikom kadiluku sela izdvojena iz vojnike mukate: Boraine, Bezmine, Ugljeevo, Zakoli,
Batovo, Omaina, Mileteli, Cakli, Gorade, Hadali i Sijere. U zvornikom kadiluku drao je
mukate: Podraja, u gradaakom kadiluku selo Srebrenik, u biranskom kadiluku: unovi,
Rudine, Vranii i Ceribaii; u kladanjskom kadiluku sela: Olovo, Kruevo, Brguevo i
Edinovii; u Travniku selo Brua Gora; u zenikom kadiluku: Isakovica, Daburad, Krevac i u
jajakom kadiluku selo Jelovica.
Popis ovih zakupa u Tapu ve Kadastro Defteri Ankara. nazad
Mehmed Sreyya, Sicill-i Osmani, n.m. nazad
Kemal-paa zade ili Ibn Kemal, Znameniti osmanski ejhulislam, pisac i erudita XVI str. nazad
Sabit Alaudin Ali Uievi (Uianin) (oko 1650-Istanbul 1712). Najvei pjesnik na turskom
jeziku porijeklom iz naih krajeva. nazad
Jedan od najveih pjesnika klasine osmanske poezije. ivio u XVI st. nazad
uveni divanski pjesnik XVIII stoljea, poznat kao majstor kasida. nazad
Kadi XX, str. 105. nazad
Vakufnama Fadil-pae erifovia je datirana 9. zilhideta 1289. (7. II 1873) i najbogatija je
vakufnama XIX vijeka. Fadil-pain vakuf je poetkom XX vijeka spadao meu tri najbogatija u
Bosni i Hercegovini, a drugi je u Sarajevu poslije Gazi Husrev-begova. Jedan je od rijetkih ije se
izvjesne odredbe odravaju i danas. Npr. uenje mevluda (slavljenje Muhamedova roendana) u
Carevoj damiji u Sarajevu i danas se obavlja iz trokova ovoga vakufa. Vakufnama je prepisana
u Sidilu vakufnama GHB i u Kadievu Zborniku XXVI, 221-229. nazad
U listu Bosna XI, br. 520, Sarajevo, 1876. doneseni su erifovievi kronogrami posveeni
stupanju na prijesto Murata V. Kronogrami su, kao i sve ostalo to se tampalo u listu, tampani
na turskom i naem jeziku. U istom broju ovog lista nalaze se i kronogrami njegova sina Omera
Nurudina posveeni inu ustolienja sultana. U prijevodu na na jezik termin tarih (kronogram)
prevoena je kao Ljetopis. nazad
Mustafa Hajrudin-beg Fadilpai je prvi gradonaelnik Sarajeva za vrijeme Austrije (1878-1892).
Austrijske vlasti su ga postavile na taj poloaj zahvaljujui ugledu njegove porodice u narodu.
nazad
U Memoarima protopopa Nedeljka, koji prenosi Kreevljakovi (vid. Sarajevo za vrijeme
austrougarske uprave (1878-1918). Sarajevo, 1969, str. 13 i 14) zabiljeene su rijei generala
Filipovia bosanskim Muslimanima:
A vi, lopovi i skotovi, vi re i kukavice! Vi i vaa blistateljna Porta, kojoj svaki trag smrdi, kao
to se ni vaim ulicama ne moe proi od smrada i neistoe. A zato junaki i poteno ne
objaviste rat, nego kurvanski i lopovski? I udim se kako je ovaj nesretni narod mogao ivjeti
meu takijem zlikovcima. Pokazau ja vama silu Austrije, buntovnici i skotovi!
Muhamed Enveri Kadi donosi ovaj Filipoviev govor po pripovijedanju muslimanskih
izaslanika, u neto blaoj formi i kae da se Filipovi, prije nego to je poeo da govori, rukovao
sa svim lanovima deputacije, a starog Fadil-pau ponudio da sjedne. nazad

Ovaj podatak se nalazi u njegovoj drugoj vakufnami, koju je poslao iz Istanbula. Tu stoji da je
Fadil-paa nastanjen u mahali Laleli, sokaku Kiziltas u iznajmljenom konaku. Svrha izdavanja
ove vakufname je bila u izmjeni uvjeta diobe vika dobara koja preteknu od podmirenja potreba
vakufa. U prvoj, osnovnoj vakufnami, stajalo je da sav viak dijele muki potomci porodice, a
sada je propisano da se prihodi dijele na jednake dijelove svima, i mukim i enskim potomcima.
Vakufnama je prepisana u Sidilu vakufnama GHB u Sarajevu i kod Kadia, Zbornik, XXVI, str.
211-229. nazad
Ovaj podatak sam saznao od nedavno iseljene Fadil-paine praunuke Mubere ahinagi, koja ivi
u Istanbulu. nazad
Fragment natpisa na kome stoji: Es-seyyid Muhamed Fadil-paa ruhin El-Fatiha. 14.
muharrem 1300., mi je ustupila Mubera ahinagi, s podatkom da je to prepisano s nadgrobnog
spomenika neposredno pred ruenje groblja. Nazad
Knjievni rad Fadil-pae erifovia
Fadil-paa je pjesnik. Na to ukazuje i njegov Divan pjesama sa priblino 6000 bejtova (12000
stihova) sastavljen na turskom jeziku. Drugo znaajno erifovievo djelo je arhu-l-awrad almusemma bi hakaik-i awrad-i Mevlna. Pored ova dva djela Fadil-paa je ostavio nekoliko
pjesama koje nisu unesene u Divan, od kojih u prvom redu treba istai pjesmu kojom Fadil-paa
otro reaguje na Zija-painu Zafernamu, potpisanu erifovievim imenom. Kad je Fadil-paa od
svojih pjesama sastavljao Divan i naruio kod sarajevskog kaligrafa Muhameda evkije
Imamovia da napravi dva prepisa ovog djela, zaboravio je srdbu prema Zija-pai, a ujedno je
smatrao da ova pjesma nema suptilnosti koja krasi njegove pjesme nanizane u Divanu pa je ovu
pjesmu izostavio iz Divana.
Njegovo djelo arhu-l-awrad al-musemma bi hakaik-i awrad-i Mevlna predstavlja komentar
osnovnog djela Mevlana Ali al-Feyzi Osmana Terceme-i sugra, (Mali komentar) koje ima za
predmet objanjenje mevlevijskog tarikata sa svim njegovim obredima i molitvama i
ukazivanjem na njihov smisao i znaaj. Fadil-paa je na osnovu ovog osnovnog djela napisao
neto iri komentar sa dodatnim objanjenjima pa ga naziva i Terceme-i kubra (Veliki komentar).
Namijenio ga je, kako kae u uvodu, za itanje pripadnicima mevlevijskog reda, iako se njime,
prema autorovim rijeima, mogu koristiti i pripadnici drugih tarikata. Knjiga je, kako smo ranije
istakli, tampana u Istanbulu 1866. godine i bila je, na izvjestan nain, podstrek za Fadil-paino
imenovanje mevlevijskim ejhom.
Knjiga je podijeljena u dva dijela: Osnovni tekst, sa naslovom: Haza metn-i evrad-i mevleviyeti
(2-53) i razrada i komentar. Osnovni tekst sadri molitve, natove, gazele i ilahije. Zatim na
margini osnovnog teksta otpoinje prevod s arapskog djela Hadi Fejzullaha (Haci Feyzullah)
Isaretu l-manawiyyati fi ayini l-mawlawiyyati. I ovaj prevod je tampan uz tekst sve do kraja
knjige. Nakon prezentiranja ovog djela koje ima cilj da objasni smisao mevlevijskog plesa (sema)
i drugih obreda otpoinje Veliki komentar Muhameda Fadil-pae erifovia. Ovdje se erifovi
pokazao kao veliki znalac literature o mevlevijama, kojom se obilno koristi, i to vrlo esto na taj
nain to je direktno citira.

Sadraj djela je vrlo raznovrstan. Tu se govori, na primjer, o kretanju sunca i duini dana, o
sunevoj i mjeseevoj godini, o dvanaest sazvjea, mjeseevoj putanji i poloaju mjeseca prema
zvijezdama, da bi se u sljedeem poglavlju raspravljalo o etvorici velikih imama i pitanjima u
kojima se razlikuju aariti i maturiditi.
Meutim, posebno su interesantna poglavlja gdje Fadil-paa raspravlja o zadai savrenog
ovjeka, izvlaei zakljuak da je to odravanje reda u svijetu (str. 141), te o smislu dobroinstva
i njegovoj vezi sa novotarijama. Po tome ga neki svrstavaju u nezavisne mislioce.1 Kako Fadilpaa tvrdi da u hajru (dobroinstvu) nema bidata (novotarije), shodno tome ne moe se smatrati
vjerskom novotarijom (bidat) ono to sa stanovita irih interesa predstavlja korist. Ovom idejom
Fadil-paa se distancira od umalosti i predstavlja odreenu progresivnost u pristupu
interpretaciji erijata.
Fadil-paa pokuava objasniti i fenomen oholosti. Na pitanje zato su ljudi oholi, odgovara da za
to postoje etiri uzroka: znanje, imetak, poloaj i ljepota (str. 183). Na drugom mjestu govori o
koristima bogatstva (294), o korisnom znanju i dobrom djelu (297), o nauci i znanju (296), o dui
(302).
Zatim govori o savrenom ovjeku, onakvom kakav bi trebao da bude jedan mevlevija, citirajui
razne izvore o tome ta su rekli neki veliki ejhovi o ovome tarikatu. Gotovo sto strana ove knjige
sadrava redoslijed (silsila) mevlevijskog reda, poevi od Vjerovjesnika Muhameda, koga
veina dervikih redova smatra zaetnikom svog tarikata, do Fadil-pae erifovia. Samo
izlaganje redoslijeda obiluje vrlo interesantnim tasavufskim i historijskim objanjenjima koja se
odnose na sam nastanak i razvoj ovog tarikata. Njegovo djelo prua nam izvorne podatke i o
rairenosti mevlevijskog tarikata kod nas. Tako nabraja 50 mevlevijskih tekija za koje zna, a tri se
nalaze na teritoriji dananje Jugoslavije, i to u Skoplju, Pei i Sarajevu. Vrlo malo podataka daje
o ejhovima mevlevijske tekije u Sarajevu. Miljenje da mevlevijska tekija u Sarajevu duhovno i
intelektualno nije mogla u potpunosti da zadovolji Fadil-pain duh nije nikako bez osnova.2
Poezija u Divanu (ovdje emo se drati poretka osnovnog rukopisa) poredana je upravo onim
redom kako je to obiaj u divanima na turskom jeziku, bez obzira na to koliko je koja pjesnika
vrsta zastupljena u Fadil-painu Divanu i od kolikog je znaaja, bilo umjetnikog, bilo kulturnohistorijskog, u odnosu na ostalu njegovu poeziju. Na poetku Divana su munadati (mnacat),
ode Bogu, koje emo u ovom izboru prezentirati zajedno sa natovima (nat), hvalospjevima
Bojem Poslaniku. To je onaj dio poezije gdje se najmanje mogla oekivati erifovieva
originalnost i gdje je uistinu i nema mnogo. Ove pjesme nazivamo slojem religiozne poezije.
Zatim dolaze kaside-prigodnice, pjesme kojima obiljeava razne znamenite dogaaje, roenja,
postavljenja na dunost, gradnje, krunisanja sultana, novogodinja estitanja. Za historiara i
kulturnog povjesniara ovaj dio njegove poezije predstavlja dragocjen dio njegova stvaralatva
jer tu erifovi, kao kroniar svoga vremena, u stihovima, teno i nenametljivo biljei dogaaje
oko sebe, u Bosni, ali prati i zbivanja na dvoru u Carigradu, gdje ima prijatelja koje uvijek eli

podsjetiti na sebe poklanjajui im stihove prilikom njihovih napredovanja u slubi. Vidi se da

pjesnik poznaje zbivanja i u Evropi, jer u nekoliko pjesama spominje Napoleona i francusku
revoluciju, Prusku i Austriju.
Poseban predmet naeg interesovanja u Divanu bie one pjesme u kojima pjesnik reagira na
zbivanja oko sebe, a on je, kako smo vidjeli, uvijek u centru svih javnih zbivanja u Bosni. Jo od
vremena kad je pogubljen Fadilov otac pa do njegova iseljenja iz Sarajeva, poslije dolaska
Austrije, on je u prvom planu, pa su njegova zapaanja izuzetno vana za praenje kulturnih i
politikih zbivanja u Sarajevu. Dio Divana gdje Fadil-paa, kao i veina divanskih pjesnika prije
njega, pokuava svojim stihovima oponaati velike, priznate pjesnike i one koje on posebno cijeni
je poglavlje tahmisa. Tu Fadil-paa svojim stihovima upotpunjuje gazele Fuzulija, Nedima,
Sabita Uianina, ejha Sezaija, Enderunlu Vasifa, Halima Giraja i druge.
Najvei, i za Fadil-pau osobno, najznaajniji dio Divana su njegovi gazeli (Gazeliyat). Svi
odreda su spjevani u slavu Delaludina Rumija i odraz su Rumijeve filozofije kosmike ljubavi.
U njima se velia Rumi, njegov uitelj emsi Tebrizi, slavi se arobna mo naja - instrumenta
koji ima mo da nadahne mevlevije. U gazelima erifovi pjeva i o drugim mevlevijskim
simbolima: kapi, plesu zvanom sema, zikru (spominjanju Boga), koji donosi duhovni napredak
mevlevijama, a i ostalima se upisuje kao sevab (korisno djelo) i dr. Za razliku od poglavlja
himnodija (munadata) i natova, koje svrstavamo u sloj religiozne poezije, i tariha, koji
predstavljaju sloj epigrafike (kroniarska poezija), ovaj sloj je tasavufsko-filozofski
Veliko osvjeenje Divana su poglavlja Mukattaat (kite, epigrami) i Rubaiyyat (rubaije,
katreni), gdje dolazi do izraaja smisao pjesnika da u kratkim pjesmama, etvercima, same
jednu misao i izrekne je esto na duhovit i nadahnut nain.
Tu su aforizmi o velikim ljudima i znaajnim dogaajima onog vremena, tu su pjesnikova
biljeenja svakodnevnih dogaaja, ali i kontemplacije o fenomenu istine, pravde, ljubavi, poezije.
Posljednje poglavlje Divana su kronogrami smrti spjevani najveim dijelom lanovima porodice,
poznanicima, prijateljima, derviima i pjesnicima. Oni su zbog podataka koje sadre za nas od
prvorazrednog kulturnog interesa.
M. Hadijahi, M. Tralji i Nijaz ukri, Islam i Muslimani u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,
1977. str. 79. nazad
Fejzulah Hadibajri, Osvrt na komentar mevlevijskog Evrada od Fadil-pae erifovia,
Preporod VII, br. 2 (129), Sarajevo, 15. januara 1976. str. 6. nazad
Srce i savjest su mi nemoni...)
Srce i savjest su mi nemoni da ulazim

u raspravu o umjetnosti
Govor mi nije dovoljno moan
za savreno izraavanje
U ovom vremenu spas je ovjeku
biti slijep i gluh
Kad reknem te istinite rijei,
mom govoru se ne pridaje vanost

S turskog: Fehim Nametak

Prepjevala: Melika Salihbeg Bosnawi
(Ne trudi se...)
Ne trudi se kad ve na svijetu
aha Mevlane postoje vrata
Njegova izba mnogo je bolja no
carski dvori od suhoga zlata.
Careva kruna i carev prijesto, aie,
njemu njegov su naj.
A kruna kojom glava se dii njemu
je njegovo uenje znaj.
Na ovom svijetu svim aicima u svakoj
noi obilno zrai
Blistavi mlaak aha Mevlana koji
se nikad i ne zamrai.
Od grijeha on aika udaljava svakog asa
To Mevlanin uzdah za to i kroz naj
se sa Huglasa.
O Fadile, ovaj gazel da je prvi tvog Divana
Tad bi bili zadovoljni svi to
im je car Mevlane.

S turskog: Fehim Nametak

Prepjevala: Melika Salihbeg Bosnawi
(Na gozbi ima suparnika...)
Na gozbi ima suparnika teko je strpiti se
Nai toga skrivenog ejha i isloiti mu
elje, teko je
Raspoloenom i zanesenom ove noi ponuditi
au, teko je
Uzeti dragu u zagrljaj elje, teko je
U noi tuge bez drage zaeljeti
odlazak, teko je.
Ni vladaru ne saginje glavu vidovit ovjek
Ali ljudi duha su oni koji zavreuju
da su na prijestolju
Zar neprijatelju initi dobro ak
kad si i njegov zarobljenik
Lienost se udjelom duboke tuge, teka stvar je
Ostvariti svoju elju kad se spozna sutina,
teko je
Od elja i nada nije lijepo oprati ruke
Odrei se nastojanja na oplemenjivanju due
nije lijepo
Povui se i trpjeti u uglu bolova
nije lijepo
tedjeti na suhu kruhu bez svake sumnje
nije lijepo
Zabranjivati ono emu je dua sklona teko je.
Ovo je stvar koju ne dokuuje
mudrost Platonova
Kakve su to ideje to ih ne shvaa uen ovjek:
To su rune stvari kojima nikakva lijeka nema
Uistinu teko je podnositi takvo stanje
Ali za elju je teko uspostaviti
veze sa kosmosom.
ta uiniti kad je ovjek sklon
nadanju i razmiljanju
ta uiniti da bi bio kultiviran svijet koji je zao
Fadile, ta uiniti to je ovo stanje loe
ta da se radi kad je Sabit postao dragoj teret
Teko je utjecati da se poslovi svaiji zavre.

S turskog: Fehim Nametak

Prepjevala: Melika Salihbeg Bosnawi
Munadat
I

Utjeimo svakog asa od lukavstva sotoninog

Odjenimo zatitni oklop sa vrata Milostivog
Za svaki dobar posao klju poetka je Bismillah
Katanac riznice je poetak uenja Bismillah
Svemu stvorenom Bog se otkriva svojim milosrem
A Boijim robovima dokaz tome je Bismillah
Svojim milosrem On je obradovao vjernike
Dokaz ovom svijetu Boje upute je Bismillah
Na sinu1 njegova sloga islamu zapisan je spas
A na mimu2 njegovom sva je milost prava Bismillah
Gle lijepog stiha svekolikog znanja uzvienog
Pogledaj u njegovo znaenje beskrajnog Bismillah
Nepokornosti mojoj nema ni poetka ni kraja
Ideja spasa mom oprostu uvijek je Bismillah
Moj Boe Milosni, oprosti Fadilove grijehe
Jer na njegovu Divanu klju poetka je Bismillah
U ime Bismille, Gospodaru, Ti prataj robu svom
Sve moje grijehe i neposluhe speri oprostom

Munadat u formi kite prijestolju uzvienog Boga

II

Vidljiv je Tvog oprosta ocean, moj Gospodaru

Stoga sam potonuo u grijeha bezdan, moj Gospodaru
Mada na svijetu nemam ravna u nepokornosti
Iskrenoj molitvi budi uslan, moj Gospodaru

Munadat

III

U zdravom srcu, moj Boe, neka je trajno svjetlo vjere

Slavljenjem Tevhda3 nek se nastani ova ruevina
Zaronjen sam u more grijeha na obadva svijeta
Budi milostiv, Blagi, spram mojega srca uplakana
Osim grijeha, ja drugoga blaga ni imetka nemam
Nek mi ocean Tvog oprosta, Rabbe, bude pomo tajna
to god da radim i o emu god mislim, Tebi je znano
Oprosti mi odmah, Ti ija je dobrota izobilna

Sem Tvojih vrata, nemam na svijetu drugih potreba

Rabbe4 , item Tvoga dobroinstva, duhovna i tjelesna
Ovaj svijet je s kraja na kraj pun gadosti moje due
Koliki sam silnik, moj Gospode, granica je beskrajna
Blag budi grenom Fadilu na ovom i onom svijetu
Iz dobrote ne uini ga od Mustafe rastavljena

estostih asnog nata

uzvienoj osobi poslanstva
najljepi pozdrav i savrena molitva

Ti si peat posljednjeg poslanstva, miljenik Boji

Tvoje isto ime je Ahmed Muhammed Mustafa
Ti si pomaga sljedbenicima, vladaru istih
Iskreni si zagovornik prestupnika i grenih
Spasi mene pakla, djede muenika Kerbele
Zauzmi se za grenika, oe najbolje ene
Uzrok zavisti svega to sunce i mjesec obasjava
Ti si prvak oba svijeta, isti ruh5 ljudi i dinova
Najodabraniji Boji stvor, poslanika predvodnik
Onaj koji je stigao na mirad, posljednji poslanik
Spasi mene pakla, djede muenika Kerbele
Zauzmi se za grenika, oe najbolje ene

Dospjevi do Kahi Kavseyna. ti posta astan i odabran

A u druinu gaybul-gayba doavi voljen i potovan
Ti si stjecite svjetla milosti i dobrote rudnik
Samo se zbog tebe milosti moe nadati grenik
Spasi mene pakla, djede muenika Kerbele
Zauzmi se za grenika oe najbolje ene
Najdareljiviji, ti si pravim vjernicima zatitnik
Na oba svijeta ti si najsamilosniji poslanik
Spasi mene pakla, djede muenika Kerbele
Zauzmi se za grenika, oe najbolje ene
Kad bi se nabrajali moji prestupi i grijehovi
To bi potvrdili moga tijela svi dijelovi
Liena je dobrote i posluha moja dua bludna
Ako se za me ne zauzme, u paklu u nai stana
Spasi mene pakla, djede muenika Kerbele
Zauzmi se za grenika, oe najbolje ene
Stid me je da svoje stanje pred tebe izlaem
Nemam rijei da svoju nepokornost prikaem
Milost svjetovima si iji oprost ekaju moje oi
Bez tvoje dobrote sve moje bie vatra pakla e pei
Spasi mene pakla, djede muenika Kerbele
Zauzmi se za grenika, oe najbolje ene
Poslanik si koji nevolje otklanja i Vjerovjesnik
Ti si zjenica svijeta, saaljiv kad ima grenik

Tebi se moliti dunost je i ljudima i dinima

Svaki dobar ovjek ko Fadil u tebi nadu za spas ima
Spasi mene pakla, djede muenika Kerbele
Zauzmi se za grenika, oe najbolje ene
sin - slovo arapskog alfabeta nazad
mim - slovo arapskog alfabeta nazad
tevhid - oitovanje jedinstva; slavljenje Boga rijeima: Nema Boga osim Allaha. nazad
Rabb - gospodar, gospod, Bog. nazad
ruh - duh, dua nazad
Tahmis gazela jedinstvenog pjesnika Fuzulija Begdadskog nek mu je tajna posveena
I

Srce to se stalno dobroinstvu tog ejha nada

rtvuje se na njegovu putu da se ko kurban1 da
Kao kapidija2 eka da mu on naredbu preda
Ono je poput vile koja carstvom blagosti vlada
Nareuje, jer ima pravo da zapovijeda

II

Aik bit moe samo ko ljubavni zanos ima

Polje ljubavi nema nigdje kraja u prostranstvima
Burom bjesni more ljubavi to je u srcima
Nakon Mednuna3 ja sam na redu ljubavnim inima
Zaista svako je doba jednog aika reda

III

Aikov uzdah je to to svijet pali, hej srce

Kao Crveno more moje suze su bez mjerice
Smilovat e se ko bar jednom vidi moje lice
to svaki tren iz mog srca izlazi, to su varnice
Krv je ono to stalno sa mojim suzama pada

IV

Ako niste strpljivi, na ovaj put ne kreite

I mjesto gdje aici jadikuju, ne oslukujte
Nikada neveselost aika ne istraujte
Brazde na mom srcu od maa ljubavi ne prezrite
Ko ruinjak ludo voli, rue se smiju tada

Rabbe, da li e dostojan Tvog dobroinstva Fadil bit

Zar dolikuje Tvojoj moi u oajanje vodit
Tvojoj milosti bez premca elio se priklonit
Ej Fuzuli, da ima druga, s njim se u tuzi druit
Plai gorko kako gorko nisi plako nikada
kurban - sveta rtva nazad
kapidija - vratar nazad
Mednun - Lejla, pria o dvoje mladih, nesretno zaljubljenih, potjee iz arapske knjievnosti
odakle je prenesena u perzijsku, a odatle u tursku divansku poeziju i narodnu knjievnosti.
Mladi Kajs iz plemena Benu Amir zaljubio se u djevojku Lejlu, koja je iz drugog plemena,
postaje lud (mednun) za njom i odlazi u pustinju. Doivljava brojne peripetije i nikad ne
ostvaruje svoju ljubav, a Lejla se od ljubavi prema Mednunu razboli i umire. Mednun dolazi na
grob Lejlin i moli Boga da umre. elja mu je ispunjena. Meu pjesnicima koji su s uspjehom
obradili ovu legendu najistaknutiji su perzijski pjesnik Nizami i turski pjesnik Fuzuli. nazad
Tahmis gazela poznatog pjesnika Sabita Uianina Bog mu se smilovao
I

Ah! za mene je neumjesna sva pria uiteljska

Lano optuivanje njegovo mi je od suvika
Jecaj naja je za me klokot i aa vinska
Gutljaj vina za me je sukus zlata alkemijska
I iz ae svaki mjehur za mene je kruna carska

II

Kao slavuj zaljubljeni to je spreman zaplakati

Trnje sa ranom u srcu srdano u doekati
Pa ko leptir pomahnitalo srce pone kruiti
Plamna svijea istinom put pravi osvjetljavati
To meni naj mjesta u mejhani pokazuje bliska

III

Zanemario sam svoju dragu, iskrenu i vjernu

Prijatelje ne hajui odabrao sam tuinu
Putem ovim krenuvi spozno se u pravom stanju
Svoj lijek okuao i ne poznaju bolest stvarnu
Ako meni ima lijeka, to je ruka drugarska

IV

Kada svijet te ogovara, moe li mi srce trpit

Pa zar njih ni nedae vremena ne mogu uutit
Mriju za te srce mjesta za uzdahe nee trait
Pred hladnoom tvojom ono rastanku e se pokorit
Kukavnom meni ko dvorac juer sad je pe hamamska

Fadile, svoje dobro i loe stanje si spoznao

Prijatelja odanoga od srca si odabrao
Najprije si ispravnost same tezulje provjerio
Mjerio harabat1 na svijetu, Sabite, prelijevao
I bolja od svega za tebe je ljubav prijateljska

harabat - ruevina, krma, tekija, derviko stanje nazad

Tahmis drugog gazela Sabita Bosnevi Bog mu se smilovao
I

Teko je me rivalima ustrajan u strpljenju bit

Teko je nai ejha skrivenog i elju izloit
Teko je u noi zanesenog aom opteretit
Teko je uzeti dragu uenu i zagrlit
Teko je u noi tuge bez drage odlazak zaelit

II

Ni vladaru ne saginje glavu ovjek vidovit

Samo dervii zavreuju na prijestolju bit
Zar zarobljen ak i neprijatelju dobro init
Teka je stvar lienost sa dubokom tugom spojit
Teko je kad se spozna sutina elju ostvarit

III

Nije lahko od elja i nadanja ruke oprat

Nije lahko odre se truda duu oplemenit
Nije ba lahko povu se u kut i bolove trpit
Nije ba lahko, nema sumnje, na suhu kruhu tedit,
Teko je ono emu je dua sklona zabranit

IV

Ova je stvar ak i za Platonovu mudrost prepreka

Te ideje su neshvaene i kod uena ovjeka
Rune su to stvari kojima nema nikakva lijeka
Zaista, da se podnese takvo stanje ima zapreka
Teko je elji s nebom vezu uspostavit

to initi kad je ovjek sklon nadi i razmiljanju

to initi da lo svijet krene kultiviranju
to initi, Fadile, u ovom tako loem stanju
to initi kad je Sabit teret draginom voljenju
Teko je da se svaiji poslovi zavre titit
I
Stati na vrata aha1 Mevlne to je najpree
Mevlnina tekija bolja je od dvorca sree
Carski prijesto i ukraena kruna je aiku2 naj3
I kada na glavi znak Mevlnina uenja stjee
Aicima je svjetlo obino na svijetu
Jer njima mlaak Mevlne blista svako vee

Iz vlasti grijeha oni aika spasavaju

Imenom Hu najevi uzdah Mevlna! izvlae
Ako ovaj Fadilov gazel4 bude uvod u divan5
Moj govor svi sljedbenici puta Mevlne sluat e
h - vladar, car, gospodar nazad
ik - zaljubljenik, zaljubljen, ovjek koji je svoju ljubav usmjerio Bogu, dervi nazad
nj - duhaki instrument napravljen od trske. Glavni je instrument mevlevijske glazbe; u
divanskoj poeziji promukli zvuk naja se obino uporeuje sa bolnim uzdahom aika nazad
gzel - pjesma od najmanje pet distiha koja ima za temu ljubav, ljepotu, pie. Najee je
upotrebljavana forma divanske poezije, u kojoj su pjesnici opjevali vlstite osjeaje: radosti,
bolove, ljubavna uzbuenja itd. nazad
dvan - zbirka pjesama (jednog pjesnika), sadri vie orijentalnih pjesnikih vrsta nazad
II
Plat osame na meni je ponosa odjea
Sluenje Jedinstvu za mene je vjena srea
Zadovoljstvo duhovno u mraku takva svjetlost
Da mi pojava sunca od prake nije vea
Vinom oaja tolika mi je opijenost
Da me ne tjei ni Demidova aa1 pia
Takva je moja nesrea i takva zlosretnost
Da mi i rue nade mirisu ko beznaa
Smutnjo, tebi pripada prevrtljivog poljana
Ne pritisci, pusti dervia iz svog obrua
Meni za pjesmu sve isto je koja dolina
Da ga Fadil oponaa ko moe da pria
Kruna asti i ponosa je sikke2 Mevlna
Eto otkud moga od obnove ogrtaa

Demid ili Dem je legendarni iranski car iz dinastije Pidadijama (po nekim podacima peti). Po
legendama je vladao 300, 700, pa ak i hiljadu godina. Legenda kae da je Dem jednoga dana
vidio pticu kako leti, a oko krila joj se obavila zmija. Naredio je sviti da gaaju zmiju, ali da ne
smiju pogoditi pticu. Naredba je pravilno izvrena i spaena ptica je u znak zahvalnosti donije
Demu nekoliko zrna. Kad su posijali ta zrna, nikla je vinova loza. Dem je naredio da se od
ovoga voa koje prvi put vidi napravi sok. Kad je probao sok, koji je stajao ve nekoliko dana,
pomislio je, zbog njegove gorine, da je otrov. Dao ga je svojoj robinji, koja je bila u nemilosti,
ali se ubrzo uvjerio u njegove prave osobine i sam ga poeo koristiti kao lijek i za zabavu. Na
kraju je Dema pogubio zli junak Dahak (adaha). Dem je u starim kineskim i iranskim
mitovima bog ili junak. Demidova aa - njegova aa je takoer predmet legendi. Ona je
nainjena od sedam metala. Nazivana je giti-nma ili dihan-nma, to znai onaj koji pokazuje,
otkriva svijet jer se u njoj ogleda cijeli svijet. nazad
sikke-i Mevlana - mevlevijska kapa ije oblaenje simbolizira pristup u derviki red mevlevija
nazad
III
Aik1 sam zbunjen od mnogih u svijetu osvajanja
Rua mi ljubav slavuja u ruinjaku poklanja
Zadobio sam dar raspoznavanja u devranu2
A u pirovu3 naju4 mo Tajne nasluivanja
Kad more savrenstva uzavri u vrelim grudima
Lica ejha5 i vaiza6 su ko draga milovanja
Seer moga govora dobiva slast prapoetka
Stoga mi i papiga ukazuje potivanja
Kada gledam u srce voljene, vatra ljubavi
Dovodi me, ko Mednuna7 , do sagorijevanja
Ko ne bude sutinski spoznao tajnu Jedinstva
Hoda je mrtvog srca to ui kako se klanja
Fadile, ne traim utoite kod sultana vremena
Jer Tajnu mi otkriva uzvieni vladar znaenja

ik - zaljubljenik, zaljubljen, ovjek koji je svoju ljubav usmjerio Bogu, dervi nazad
devran - kruenje, kretanje ukrug koje simbolizira kruenje zvijezda oko sunca i predstavlja
kopiju kosmosa nazad
pr - starac, voa ili osniva dervikog reda; duhovni voa. nazad
nj - duhaki instrument napravljen od trske. Glavni je instrument mevlevijske glazbe; u
divanskoj poeziji promukli zvuk naja se obino uporeuje sa bolnim uzdahom aika nazad
ejh - starjeina, voa dervia nazad
viz - ovjek koji dri propovijed na odreenom mjestu za molitve u damiji; propovjednik
nazad
Mednun - Lejla, pria o dvoje mladih, nesretno zaljubljenih, potjee iz arapske knjievnosti
odakle je prenesena u perzijsku, a odatle u tursku divansku poeziju i narodnu knjievnosti.
Mladi Kajs iz plemena Benu Amir zaljubio se u djevojku Lejlu, koja je iz drugog plemena,
postaje lud (mednun) za njom i odlazi u pustinju. Doivljava brojne peripetije i nikad ne
ostvaruje svoju ljubav, a Lejla se od ljubavi prema Mednunu razboli i umire. Mednun dolazi na
grob Lejlin i moli Boga da umre. elja mu je ispunjena. Meu pjesnicima koji su s uspjehom
obradili ovu legendu najistaknutiji su perzijski pjesnik Nizami i turski pjesnik Fuzuli. nazad
IV
Meni aiku nije teka ni jedna elja dragina
Ruino muenje slavuja nije mi ko ubod trna
Mada su aiku isti ruinjak i loionica
Ne moe mi biti susjed neznalica ovog vremena
Crvenilo usana dragane za mene je ko eer
Kad njeno lice ne vidim neete me nai mirna
Kada se naas od voljene udaljim, teko je meni
Od nje mi nema rastanka ni usljed otrova zmijina
Tajnu ljubavi sam istim zlatom u sudu srca slio
Za me na ovom svijetu nita od bakra nema vrijedna
O moj Boe, Ti mene napoji vodom svoje dobrote
Osim Tvog oprosta, druga mi nada nije darovana
Fadile, iskren sam postao sluga njegovoj tekiji1
Za me nema druge vlasti sem uzviena carevina

tekija - zborno mjesto, samostan dervia nazad

V
Vino mi je povod da mi strast i radost buja
A jecaj naja me ljubavlju i akom1 napaja
Druina mi je srce beznadenim uinila
Nita nisu ni Krunova2 blaga da su moja
Vie nego drutvo sretnika ovoga vremena
Druenja sa derviima za me su prijatnija
Ja sam se ve toliko namuio u Mostaru
Da mi ni govor ostaloga svijeta ne prija
Fadile, asno je rei da sam posjednik duha
Da je carska kruna za me kapa hode Rumja3
ak - ljubav, u tesavufskoj poeziji: ljubav prema Bogu nazad
Krun - Musaov roak. U Starom zavjetu se spominje kao Korah. Sa 250 svojih pristalica pobuni
se protiv Musa i svoga brata Haruna i b uniten. U Kuranu se govori o njegovom silnom
bogatstvu, kljueve od njegovih riznica nije moglo drati 10-15 ljudi, pa ipak nije dijelio imetak.
Zbog toga je propala u zemlju njegova riznica, a potom i on sam. nazad
Rumi - podanik Osmanskog Carstva izvan arapskih zemalja, prvenstveno Anadolac, ovdje esto
predstavlja skraenicu od: Mevln Delaludin Rumi. Nazad
VI
Srce je velika rijeka, izvor i utok Imunosti
Kako da svijet ne okrui more Preobilnosti
Aikovo srce je carsko mjesto vladara svijeta
Nebeski svod ukraena kruna Neovisnosti
Dervii niti za zemljom niti za smeem poseu
Niti se nisko sputa bijela ruka Dovoljnosti

Ja sam Feniks iji je vrh spoznaje da na svijetu

Dobroinstvo ine krila uzviene Dostatnosti
Veseo je Fadil na vratima emsa1 i Mevlne2
Dok raanje aka prati ahov naj Zadovoljnosti
emsudin Tebrizi, emsi - duhovni uitelj Delaludina Rumija, pjesnika i zaetnika mevlevijskog
dervikog reda nazad
Delaludin Rumi - Mevln (1207-1273), najvei mistini pjesnik islamskog svijeta, filozof i
osniva dervikog reda mevlevija. Roen u Balhu (dananji Afganistan), veinu ivota proveo i
umro u Konji (Turska). Nazad
VII
S obiljem vina je saznata aa trena sretnog
A ud Demova bi upoznata iz veselja njenog
Kada prsa rani ma krvava pogleda druga
Nema ni nebo da se srui lijeka poznatog
Prijatno zar moe biti beznadnom i oajnom
Znano je da nema lijeka od otrova ljudskog
Zalud je na sijelima neznalica govoriti
Slijepim za sve sem interesa materijalnog
Zar asketstvo i pobonost vode u raj neznalicu
Kad strah i molitve su daleko od srca njegovog
Kako e Fadil oponaati velikane pjesme
Kad prirodi njegovoj tu ima poznatog i stranog
Ako nije lini sluga mevlevijskog gospodara
ovjek nee spoznat tananost uenja mesnevijskog
VIII
Ma rastanka brzog u to komada razbi mi srce

Ni u snu ne gubi mi se iz oiju tvoje lice

I dan i no matam, draga, o tvome arobnom drutvu
Moe li ieznuti slast prisustva takve druice
Po kojem svijetu eta, s kim li drutvo dijeli
Razmiljam ko su ti na sijelima povjerenice
I rodno mjesto mi je postalo tamnica bez tebe
Je li mogue zaboraviti drutvo te sretnice
Da si ko Fadil vjerni sluga na kapiji Mevlne
Zar bi ti srce moglo poeljeti druge vratnice
IX
Kad ni car ne moe biti lien muke i bolova
Zar drugi da budu lieni razmiljanja i snova
Bolest ljudi ovog svijeta nije jedne vrsti
Da izlijee sve bolesti ima li lijekova
Vinotoo, razlino si milovao au s vinom
Da Bog d slobodan bio od nevjernikih grijehova
Aika kudi, ej licemjeru vremena, a on je
Do Sudnjeg dana osloboen kleveta i sudova
Ne budi sklon strastima, udalji se od loeg drutva
Skrij se da bi slobodan bio od zamki i lopova
Uvijek se drui sa istim i pametnim ljudima
Da bude slobodan od glupih i nezrelih drugova
Ovaj svijet i ne moe utjecati na Fadila
Jer u sjeni Mevlninoj on je spaen od nitkova
X

Poput tebe, vilo, na svijet ljepotica nee doi

I od onog ko te voli nikad dosta hvale stii
Strijelci ak uvaju se od strijele tvog pogleda
Jer nema obrve poput luka koja tvojoj slii
I ruinjak prekrila je pojava ljepote tvoje
Stoga ve toliko dugo ni slavuja pjev ne klii
Toliko se odrazila okupljenost tvoja sobom
Da aici tvojoj sferi ne mogu ve dugo prii
Kako e Fadil me pjesnicima nai bliske sebi
Kad e u red mevlevijski tako sladak jezik ui
XI
Obeanja su u srcima postala bez znaenja
Na ovom svijetu ostala su bez uvaavanja
Gle kako je obraz svijeta postao slian vrtu
Besplodnom i bezvodnom, bez ograde i bez hlaenja
Tako je neumjesno odnesen mir svakog stalea
A dervi, u ai vina, ostala su izdvajanja
Razumni ljudi dostigli su sada ljude trenutka
Iskvaren je kalup, ali je sutina van kvarenja
Fadile, ako na svijetu postoje vrata Mevlne
Ne pitaj gdje ostae bezbrinost i zadovoljenja
XII
Nee li se vila ta pojavit na zboru dervikom
Pa izloiti ljepotu i dobrotu pred aikom

Kad bi ta koketa digla uvojak sa lica lijepog

Zar ne bi mlaaku liila pojava njena sa bljeskom
I rua uzima miris i boju sa njena lica
Kako da slavuj onda ne bude u plakanju gorkom
Plamen lica njena itav svijet je zapalio
Pa i aici padaju u kruenju leptirskom
Svi aici svoju pamet za njom su izgubili
Ne nestaju li poput Kajsa1 u prostranstvu svjetskom
Zato bi, Fadile, u grudima otvarao ranu
Zar nisi utekao presvijetlom, sklonitu carskom
Kajs - je Mednun iz legende o Mednunu i Lejli, o dvoje mladih, nesretno zaljubljenih, koja
potjee iz arapske knjievnosti odakle je prenesena u perzijsku, a odatle u tursku divansku
poeziju i narodnu knjievnosti. Mladi Kajs iz plemena Benu Amir zaljubio se u djevojku Lejlu,
koja je iz drugog plemena, postaje lud (mednun) za njom i odlazi u pustinju. Doivljava brojne
peripetije i nikad ne ostvaruje svoju ljubav, a Lejla se od ljubavi prema Mednunu razboli i
umire. Mednun dolazi na grob Lejlin i moli Boga da umre. elja mu je ispunjena. Meu
pjesnicima koji su s uspjehom obradili ovu legendu najistaknutiji su perzijski pjesnik Nizami i
turski pjesnik Fuzuli. Nazad
Kit'a (Epigram)
Oda emsudinu Tebriziju i Delaluddinu Rumiu
O predanosti Bogu
Jedina pomo
O pravoj istini
Uputa za savrenstvo
Epigram o pravdi
Promjena vrijednosti
O nemoi poezije
O izumiranju starog stila u poeziji
O promjenljivosti sree
Osveta pjesniku Fatinu
Tualjka o Mostaru
O mostarcima
Epigram o Napoleonu
Rubaije
Rubaija o pristupu u mavlevijski red
Rubaija o Aliji

Rubaija na levhi
O aiku u tuini
O neznalici u drutvu uenih
Septembarski snijeg u Sarajevu
No na Vrbasu
Rubaija o hercegovakom ustanku
Tarihi roenja
Tarih roenja sina ubogog pjesnika As-Sejjid Mustafe Hajrudin-bega
Drugi tarih roenja pjesnikova sina
Kronogram roenja pjesnikova sina
Tarih o roenju drugoga sina siromaha pjesnika
Drugi kronogram roenja Omera Nurudina
Trei kronogram roenja pjesnikova sina
Kronogram roenja Arif Hikmet-bega Rizvanbegovia
Tarih roenja Ataullaha sina ejha Kudretullaha
Tarih roenja pjesnikova sina neka mu Allah uini ivot dugim
Tarih sinu Sokolovia Sunullah-efendije iz Sarajeva
Drugi kronogram roenju Sunullah-efendijina sina
Kronogram roenja Ibrahim-begova sina
Tarihi estitanja
Epigram u povodu imenovanja Osman-kani pae za valiju Bosne
Drugi tarih Osman-kani painu imenovanju za valiju Bosne
Kronogram ukazivanja poasti valiji bosanskog ejaleta u tvravi Biha
Drugi kronogram o Osman-painoj posjeti Bihau
estitka David-pai na imenovanju mutesarifom hercegovakog sandaka
Pjesma Zija-pai u povodu njegova dolaska u Bosnu
Tarih postavljenju Mehmed Refik-efendije Bonjaka za ejhulislama
Tarihi gradnji
Natpis na mektebu pored asne Sultan-Fatihove damije
Kronogram gradnji muvekithane u avliji Careve damije
Tarih Semahani asnog hanikaha mevlevijskog
Kronogram gradnje blagavaonice uz mevlevijsku tekiju
Natpis nad medresom Fadil-pae erifovia
Natpis nad zvjezdarnicom Husrev-begove damije
Drugi natpis nad muvekithanom Husrev-begove damije
Tarih visokom dvoru na vratima carske vojarne
Drugi kronogram o spomenutom dvorcu u Sarajevu koji razveseljava
Natpis nad proirenim vratima istone strane avlije Gazi Husrev-begove damije
Natpis na drvenom mostu Iskender-pae u Sarajevu
Natpis nad esmom na zelenom mejdanu
Natpis nad ulazom u Hadi-Peimanov mesdid
Natpis nad damijom ejhulislama Mehmed Refik-efendije u Rogatici
Tarihi smrti
Tarih oeve smrti
Tarih smrti amide sirotog pjesnika Bog mu se smilovao
Tarih smrti pjesnikove nane
Tarih preseljenja majke bijednog pjesnika neka joj se Bog smiluje

Elegija Mahmut-pai Tuzliu

Elegija Mehmed akir-efendiji Muidoviu
Tarih smrti biveg ejhulislama Arif Hikmet-bega
Elegija ejhu sarajevske mevlevihane
Tarih smrti ejhu Hadi-Ahmedu
Drugi tarih smrti ejhu Hadi-Ahmedu
Epitaf smrti pjesnikove sestre
Tarih smrti pjesnika Fatina
Kronogram smrti pjesnika Safveta
Tarih smrti ejhu Muhammedu Bosnavi Ademoviu
Epitaf pjesnikovoj eni
Tarih smrti pjesnikovoj kerki
Elegija Mehmed-begu Hrasnici