Nastavni dnevnici

Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru

Fakultet humanističkih nauka

Odsjek za bosanski jezik i književnost

Studentica: Azra Bašić

Predavač: Munevera Slato Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: IV2

Datum: 26.03.2018. godine

Nastavno područje: Književnost

Nastavna jedinica: Pripovijetke, Ćamil Sijarić ( Bunar, Voda promuklica, Hrt, Hasan sin
Huseinov i Sablja.)
Tip časa: Obrada novog gradiva
Broj časova: Dva
Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi prema književnosti, odnosno, prema književnom djelu,
razvijanje percepcijskih sposobosti, razvijanje navike za čitanje, te određenih životnih
vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati nepoznate riječi, znati
svrstati u određeni književni rod, struktuarlna obilježja pripovijetke.
Fuknkcionalni- razvijanje pozitivnih ljudskih osobina, različiti pogledi na problem,
posmatranje, iznošenje zaključaka, istraživački i timski rad.
Nastavne metode: Dijaloška metoda, metoda usmenog izlaganja, metoda rada na tekstu,
metoda demonstracije, metoda analize i sinteze.
Oblici rada: Frontalni i individualni
Nastavna sredstva i pomagala: laptop, projektor, prezentacija, knjiga, tabla, tekst, kreda i živa
riječ.
REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA:
Uvodni dio časa:
U uvodnom dijelu časa profesorica najavljuje tekst kojim će se učenici baviti naredna dva
časa. Tekst lokalizira u opus nacionalne književnosti. Jedna od učenica prezentira biografiju i
bibliografiju pisca, Ćamila Sijarića. Učenici su prethodno morali pročitati određene
pripovijetke i analizirati ih kod kuće. Svako od njih je dobio različitu. Učenici su pokazali
veliku zainteresovanost, te zajedno s profesoricom obrađuju pripovijetke.
Glavni dio časa:
Prva pripovijetka koju će obraditi je Bunar . Profesorica postavlja pitanja, te kroz
komunikaciju s učenicima dolaze do cijele obrade pripovijetke. Pitanja su sljedeća:
Ko su likovi u djelu?
-Likovi su: Džimšir, brat Sejdul, supruga, radnici...
Ko je glavni lik pripovijetke Bunar?
-Glavni lik pripovijetke Bunar je Džimšir.
Gdje se odvija radnja pripovijetke?
-U Melajskom polju koje je bilo suho i bez vode. Upravo zbog toga će Džimšir krenuti da
traži vodu...
''Jednom je, tako, za karavanom, noćio u suhom Melajskom polju, u tvrdoj travi, pod
divizmom, i noću čuo pod zemljom vodu, kako klokoće, javlja mu se jasno: evo me, tu,
duboko dolje ispod ove suše – ili je to bio sam san jedan. Od tada ga ti snovi stalno muče i
stalno vodi jedna misao: da kopa zemlju, da vodu traži, dok ne umre. Našao je vještake, dao
im pare, prošli oni svud Melajskim poljem, gledali zemlju, mrvili je prstima, kidali travke i
žvakali, i najzad rekli: sve je uzalud, nema vode tu nigdje, ne traži je. A vode su u snu stalno
dolazile, i u njima to golo dijete, i taj cvijet – bijel, plašile ga svojim talasima, velikim, koji su
išli pravo na njega, na njegova prsa, da ga potope.''
Koja je osnovna tema pripovijetke?
-To je tema sna.
Čime su se bavili Džimšir i njegov brat?
-Bavili su se trgovinom. To je bio porodični posao. Sejdul je prodavao robu, a Džimšir bi
nabavljao tu istu robu.
Kakav je bio Džimšir?
-Džimšir je čovjek koji je imao svoj san i pod svaku cijenu je želio da ga ostvari. Njegov san
je bio da iskopa bunar u kome će biti voda i tako pomoći svom selu, koje je bez vode. Džimšir
ima svoj san i na vrhu njega cvijet- bijel.
Kako se Džimšir ponašao prema radnicima?
-Džimšir je radnicima davao čak i povišicu, samo kako bi pronašli vodu.
Da li je pronašao vodu?
-Jeste.
Kako se osjećao kada je pronašao vodu?
-''Nikoga ne pozdravi, ništa ne reče, vode se ne napi. Blijeda, čupava sva, ljuljala se na konju
njegova glava, da se nigdje uz put ne okrene, ne nasmije, ne pogleda nikoga, do možda jedino
karavanu, umornu, pod sanducima.'' Ovu pripovijetku možemo uporediti sa romanom Na
Drini Ćuprija, Ive Andrića i taj odnos umjetnika i umjetničkog djela.''

''Voda promuklica''
-Voda je simbol prolaznosti i života.
-Pripovijetka priča o starcu Avranu koji se boji smrti i pod svaku cijenu želi pronaći vodu
promuklicu, koja liječi. Međutim, naš junak je ubijeđen da je bolestan i da će ga ta voda
izliječiti. Ne može se pomiriti s tim da je svaki čovjek na ovom svijetu smrtan, i da je smrt
sastavnio dio svakoga od nas.

''Hrt''
Kakav je pas bio Hrt?
-Pas koji je bio namijenjen za lov.
Zašto je poslan u Doliće?
-Kao miraz je poslan u Doliće.

Opis Hrta:
- ''Bio je bijel. Dlake kratke toliko da se činilo da je go. I po tome je – po golotinji, od
svega što se vratima i vratnicama pred kućom njegova gospodara zatvaralo, on jedini
bio kao kakav ljuti siromah: bez gunja, bez runa, bez kočeti. I sve čim se pokrivao, i to
samo dio svoje glave, bile su njegove duge i tanke uši, gotovo providne, oborene
dolje; dizao ih je samo kad trči, i to ne uvis, nego duž vrata, i tada se činilo da ušiju i
nema. A ono što se najviše, kod tog golog stvorenja isticalo, bile su oči; bile su mu
crne, i iznad njih, začudo, crne obrve, iako je sav bio bijel. Tim crnim, krupnim, i
ponekad kao staklo sjajnim očima gledao je mudro kao kakav starac. Nijesu to bile
gladne pseće oči stvorene da ištu; bile su stvorene da gledaju, a na svijetu se ima šta
gledati. Stoga se – kad čučne na svoje stražnje noge a na prednje visoko se osloni,
činilo da je na nekakvom svom prijestolu, sa kojeg – upravo svojim gledanjem, ne ište
 nego daje. Leđa su mu tada jedna kosa ravan, koja odozdo, od repa i zemlje, ide gore
prema glavi sve više i više, kao da bi ka nebu, ka kojem, a najviše noću, i inače idu oči
hrtova… Ako se ta linija njegovih leđa dotakne, ona će zadrhtati kao kakva napeta
žica, i nešto što više nije dodir, nego zvuk i glas, odzvoniće kroz cijelo njegovo tijelo,
kao kakva svirka… i ne od mesa i kostiju, jer toga je u njemu bilo malo, nego od
nekakvih tankih i zvučnih žica bio je sačinjen, i zbog toga i tanak, i lak, i zvučan.''
Da li je pripovijetka simbolična i koga to sve simbolizira Hrt?
-Jeste, pripovijetka je simbolična, a Hrt simbolizira neshvaćenog umjetnika ili običnog čovjek
koji se udaljava od standarda prema kojima živi njegova sredina.
Povežite pripovijetku sa pjesmom Albatros, Šarlas Bodlera!
-Hrt, simbol čovjeka koji je prema svojim sposobnostima iznad ostalih i koji se ne može
navići na sredinu u kojoj trenutno obitava. Ptica Albatros dok se posmatra sa neke udaljenosti
je neobična i posebna, a kada padne na brod izgleda ružno i neobično, ne pripada tu.

Zaključak:
-Sijarićeva pripovjetka Hrt je višeslojna i obiluje bogatom naracijom. Prije svega to je
alegorijska priča o nemogućnosti ostvarenja čovjekovih želja u svijetu neprilagođenosti bića
surovim uslovima životne stvarnosti. Ova pripovjetka je duboko ogledalo života, onakvog
kakav jeste, ali i onakvog kakav bi trebao da bude. Hrt je snažan lik Ćamilove pripovjetke
koji je čvrsto vezan za život i njegove okrutne zakone. Koz pripovjetku se proteže čovjekova
upornosti da se veže za zemlju i dokuči smisao postojanja, da proviri iz tog vela prepunog
tajni, kao i tema neispunjenih očekivanja i ispaštanja. Ćamilov junak doživljava sadašnjost
kao oblik zatečenosti u moru neizbježnih životnih situacija, kao neminovnost koju ne može
spriječiti te kao puku prisutnost u vremenu. Riječ je o snažnoj pripovijetki u kojoj hrt,
odnosno čovjek traži utočište svjestan da ne može promijeniti svoju sudbinu. Hrt predstavlja
pojedinca, jednog od svoje vrste, koji ne želi da bude jedan u masi.

''Hasan sin Huseinov''

Mjesto radnje u kojoj se odvija ova pripovijetka je Han Kolobara. Likovi su Hasan i ljudi u
Hanu. Tema pripovijetke je umjestnost pričanja. Hasan simbolizira pisca, njegovo pričanje je
umjetnost koja nije cijenjena.

''Sablja''
U Sablji Sijarić govori o univerzalnoj i teškoj ljudskoj sudbini. Ljudsko strpljenje i
razumijevanje su spas.

Izgled table:

''Pripovijetke''

Ćamil Sijarić ( 1913-1989)

1. Bilječka o piscu

*biografija

*književni opus

*tematika

2. Interpretacija djela

* knjiženo rod/ vrsta

* tema djela

* analiza likova ( glavni/ sporedni)

* misaoni sloj djela

* ideje/ poruke/ poenta

3. Lični/ kritički stav o djelu

* vlastiti doživljaj djela

* zapažanja i tvrdnje (citati)

Zapažanja ikomentar: Moje mišljenje je da je za dva nastavna časa previše uraditi pet
pripovijetki. Bolje bi bilo uraditi tri i tako bismo imali više vremena za pouku i temu samog
djela. Što se tiče ostalih dijelova časa, uradila bih isto. Interakcija sa učenicima je uspješno
ostvarena, pokazali su veliku zainteresovanost za književni opus Ćamila Sijarića, te iznijeli
najvažnije teme, motive i pouke pripovijetki. Shvatili su suštinu Sijarićevog književnog rada.

Predavač: Naira Ćorajević Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: III1

Datum: 27.03.2018

Nastavno područje: Književnost

Nastavna jedinica: Mračajski proto, Petar Kočić

Tip časa: Obrada novog gradiva

Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi prema književnosti, odnosno, prema književnom djelu,
razvijanje percepcijskih sposobosti, razvijanje navike za čitanje, te određenih životnih
vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati nepoznate riječi, znati
svrstati u određeni književni rod, struktuarlna obilježja pripovijetke.
Fuknkcionalni- razvijanje pozitivnih ljudskih osobina, različiti pogledi na problem,
posmatranje, iznošenje zaključaka, istraživački i timski rad.

Nastavne metode: dijaloška metoda, metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja,
metoda demonstracije, metoda analize i sinteze.

Oblici rada: fontalni, individualni i rad u grupama.

Nastavna sredstva i pomagala: udženik, tekst, tabla, živa riječ.

REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA:

Uvodni dio časa:
U uvodnom dijelu časa profesorica najavljuje tekst i postavlja pitanja učenicima da ih uvede u
nastavnu jedinicu. Pitanja su sljedeća:

Šta znate o Kočiću?

-Petar Kočić je bio srpski književnik, jedna od najznačajnijih ličnosti srpske književnosti na
početku 20. vijeka. Njegovo najznačajnije djelo je drama Jazavac pred sudom. U svojim
proznim i dramskim djelima realistički i satirično prikazuje tadašnje stanje...

Kakav bi svećenik trebao biti uopće?

-Svaki svećenik bi trebao biti dobronamjeran i uzor drugim ljudima. Trebao bi imati vremena
za ljude, pomagati im, davati im savjete i slično.

Nakon uvodnog dijela časa, nastavnica govori kako će raditi pripovijetku Mračanjski proto.

Glavni dio časa:

Učenici čitaju pripovijetku, te nakon pročitanog sadržaja, zajedno sa nastavnicom,

razgovaraju o pročitanom. Nastavnica kroz dijalog s učenicima dolazi do određenih
zaključaka. Pitanja koja je postavlja su sljedeća:

Kakav je bio svećenikov odnos prema ženama?

Kakav je bio Protin odnos prema Stevicinoj kući?

Kakav je bio njegov odnos prema vlasti?

-Proto je osuđivao vlast ta sve, krivio ju. Smatrao ju je zlom.

S kim živi Proto?

-Proto živi sam. Ima konja i psa.

Koliko se naratora pojavljuje u priči?

-Pojavljuju se dva naratora.

Kakvo je vrijeme u pripovijetki? Da li je sunčano?

-Vrijeme je tmurno, mračno i odgovara Protinoj ličnosti. Vrijeme u službi ličnosti.

Kakva je Protina kuća?

-Protina kuća izgleda zapušteno, oronulo.

Zašto Proto ne vodi računa o higijeni?

-Zato što je proto nestabilna ličnost, ni do čega mu nije stalo.

Šta radi u kući i kako se ponaša?

Šta biste vi uradili da vam neko nepozvan dođe na vrata?

-(Svi učenici su odgovorili isto: Pozvala bih ga unutra i pristojno ga/je ugostila.)

Šta je Proto radio kada su mu dva čovjeka ušla u kuću?

Da li Proto u svemu traži krivca?

-Da, svakoga smatra krivim bez razloga i bez dokaza.

Ima li imalo kajanja nakon ubistva psa?

-Nema, nije osjećao nijednu dozu kajanja.

Nakon što je ubio psa, šta je dalje radio?

Šta se kasnije desilo sa Protino ličnošću?

-Proto se promijenio. Postao je topao, mio i drag.

Da li je još uvijek osjećao mržnju?

-Jeste.

Kako se ponašao kada je pala noć?

U suštini kakav je Proto?

-Proto je mizantrop ( čovjekomrzac).

Kakav je jezik u priči?

-Prisutna je jezička izdiferentiranost.

Da li bi trebalo puno vremena za ispričati priču?

-Ne bi trebalo puno vremena, jer nema fabule i to se naziva defabularizacija.

Završni dio časa:

U završnom dijelu časa učenici iznose svoje mišljenje i zpažanje o pročitanom djelu.

Izgled table:

''Mračajski proto''

Petar Kočić

- Glavni lik mizantrop (čovekomrzac- čovjek koji mrzi cijeli svijet, u svakom čovjeku
vidi zlo i ne očekuje ništa dobro od ovog svijeta.)

- Mizantrop je proto/prota (skr.protovjerje)- pravoslavni svećenik koji se ponaša

suprotno od onoga što očekujemo od njega- druželjubiv, da voli ljude, da im voli
pomagati, strpljiv, pun razumijevanja...

- Dva su narativa u priči: sveznajći pripovjedač i pripovjedač u trećem licu.

- Jezička izdiferentiranost

- Djelo pripada moderni- defabularizacija.

Zapažanja i komentar: Nastavnica je kroz dijalog ostvarila interakciju s učenicima,

zainteresirala ih za djelo. Učenici su sami donijeli pouku/poruku djela. Svaka minuta časa
je bila osmišljena i dobro iskorištena. Učenici su aktivni i dobro vladaju stručnim
terminima.
Predavač: Naira Ćorajević Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: I 2

Datum: 28.03.2018

Nastavno područje: Književnost

Nastavna jedinica: Epigrami (Marcijal) i Poslanica Pizonima (Horacije)

Tip časa: Obrada novog gradiva

Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi prema književnosti, razvijanje percepcijskih sposobosti,

razvijanje navike za čitanje, te određenih životnih vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati nepoznate riječi, znati
svrstati u određeni književni rod, struktuarlna obilježja epigrama i poslanica.
Fuknkcionalni- razvijanje pozitivnih ljudskih osobina, različiti pogledi na problem,
posmatranje, iznošenje zaključaka, istraživački i timski rad.
Nastavne metode: dijaloška metoda, metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja,
metoda demonstracije, metoda analize i sinteze.

Oblici rada: fontalni, individualni i rad u grupama.

Nastavna sredstva i pomagala: udženik, tekst, tabla, živa riječ.

REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA:

Uvodni dio časa:

Nastavnica je učenike podijelila u grupe, te oni u grupama odgovaraju na pitanja iz poslanica.

Glavni dio časa:

Grupa br.1

Šta Marcijal ismijava u svojim epigramima?

- Ismijava pjesnika.

Da li je cilj epigrama poznat na samom početku?

-Cilj epigrama je poznat na samom kraju.

Možeš li na osnovu ovih pjesama zaključiti koje su karakteristike epigrama?

Grupa br.2 (Prvih deset stihova (''Poslanice Pizonima'')

-O čemu Horacije raspravlja u svojoj poslanici?

-Kakve savjete Horacije daje mladim pjesnicima?

*Kakva pjesma treba biti?

*Da bi izazvala emociju kod čitaoca, kako treba biti napisana?

*Kakav cilj može imati?

*Šta Horacije govori o dužini pjesme?

Grupa br.3 (Posljednjih 13 stihova ''Poslanice Pizonima'')

- Kakve savjete Horacije daje mladim pjesnicima?

*Kakav treba biti sadržaj pjesme?

*Pjesme se pišu s različitim ciljem. Po Horacijevom mišljenju, šta daje najbolje rezultate?
Šta takva pjesma znači za autora?

*Kome je pjesništvo, ali i umjetnost generalno, namijenjena?

-Možeš li na osnovu Horacijeve poslanice zaključiti kakva je to književna vrsta?

Završni dio časa:

U završnom dijelu časa učenici ponavljaju šta su epigrami, kakva je njihova pouka, šta oni
kritikuju...Pored toga ponavljaju i poslanice...

Izgled table:

'' Epigrami''

Marcijal

-epigrami su kratke šaljive pjesme koje ismijavaju negativne osobine pojedinca ili negativne
društvene pojave.

-cilj epigrama nije poznat na početku, nego ga saznajemo na kraju koji ima sarkastičan ton.

''Poslanica Pizonima''

Horacije

-poslanica ili epistola je pismo upućeno nekoj javnoj ličnosti u kojem se raspravlja o nekoj
temi općeg značaja.

Zapažanja i komentar: Učenici su naučili šta su epigrami, a šta poslanice, te njihove

osnovne karakteristike, pouke i slično.Učenici su čitali poslanice i epigrame, a ne nastavnica,
to je primjereno i funkcionalno, jer su učenici uključeniji kada oni čitaju, tako bolje prate.
Kroz čitanje poslanica i epigrama, uz pomoć nastavnice, učenici su došli do određenih
zaključaka. Nastavnica je efikasno iznijela nastavni sadržaj, uključila učenike u rad, što je
veoma funkcionalno.
Predavač: Merima Peco Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: IV 1

Datum: 30.3.2018.

Nastavno područje: Jezik

Nastavna jedinica: Strane riječi u bosanskome jeziku

Tip časa: Obrada novog gradiva

Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi jeziku odnosno, razvijanje percepcijskih sposobosti,

razvijanje navike za čitanje, te određenih životnih vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati strane riječi, znati
odrediti njihovo porijeklo.
Fuknkcionalni- različiti pogledi na problem, posmatranje, iznošenje zaključaka,
istraživački i timski rad.

Nastavne metode: dijaloška metoda, metoda rada na tekstu, metoda usmenog izlaganja,
metoda demonstracije, metoda analize i sinteze.

Oblici rada: rad u paru, individualni i frontalni

Nastavna sredstva i pomagala: udženik, tekst, tabla,časopisi i živa riječ.

REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA

Uvodni dio časa:

U uvodnom dijelu časa nastavnica postavlja pitanje učenicima, šta znaju o stranim riječima u
bosanskome jeziku.

Glavni dio časa:

Nastavnica kroz dijalog s učenicima dolazi do osnovnih zaključaka. Postavlja im sljedeća

pitanja:

Pod utjecajem kojih sila su dolazile tuđice?

-Tuđice su u bosanski jezik dolazile pod utjecajem Austrougarske vladavine, Turske...

Šta je purizam?

-Jezički purizam je čišćenje jezika. Opisuje nastojanja da se u jeziku

umjesto tuđica i posuđenica koriste izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika.

Da li je podoban purizam i zašto dolazi do njega?

-Podoban je jednim dijelom, a do njega dolazi iz razloga kako ne bismo koristili tuđice i
posuđenice, nego za određeni pojam da damo riječ iz vlastitog jezika. Međutim, to u nekim
slučajevima nije moguće, tj.za određene pojmove ne može naći podobnu riječ. To su npr.riječi
iz IT sektora ( desktop, sakrišat..)

Koje strane riječi imamo u bosankome jeziku?

-Imamo posuđenice iz arapskog, perzijskog, turskog, engleskog i njemačkog jezika.

Koji jezici spadaju pod orijentalizme?

-Orijentalizmi su perzijski, arapski i turski jezik.

Primjetite li da u standardnom jeziku upotrebaljavamo tuđice?

-Da, najviše anglizme.

Da li ima mnogo stranih riječi mladalačkom žargonu?

-Da, mnogo ih ima.

-(Učenici govore brojne primjere za anglizme: ajlajner, hajlajter, selfi, oflajn, onlajn...)
Da li uništavamo jezik tuđicama?

-Poželjno je koristiti tuđice, ali u određenoj mjeri. Dovoljnim korištenjem tuđica bogatimo
jezik.

Koliko mediji utječu na nas i da li utječu pozitivno ili negativno?

-Mediji dosta doprinose tome, a najčešće negativno, jer ni oni nisu dovoljni podobni.

Npr. Dnevni avaz. Avaz je turcizam. Extra- fonem x ne postoji u bosanskome jeziku.

Da li smo intelektualno napredniji ako koristimo tuđice?

-Intelektualno da, jednim dijelom

-(Učenici su imali zadatak da na čas donesu časopise i da iz njih izdvoje riječi stranog
porijekla. A to su riječi: oflajn, onlajn hajlajter, ajlajner, avaz, extra, show, experiment..)

Koliko su prisutni germanizmi u bosanskome jeziku?

-Ne toliko koliko su anglizmi i turcizmi. Međutim, germanizmi su prisutni u automobilskoj

industriji. Šofer, ler, šoferšajba, šarafciger, gepek, rikverc...

Gdje najčešće imamo upotrebu glasa h?

-Najčešća upotreba glasa h je u orijentalizmima i u usmenoj narodnoj tradiciji.

Da li je isto ako u jeziku koristimo anglizme ili turcizme?

-Isto je, jer su oboje stranog porijekla.

Šta je s jelima, da li su nacionalna, autohtona bosanska jela?

-Skoro svako jelo je tursko, međutim radi se o nekim nijansama.

Završni dio časa:

Mi smo mali narod i mala zemlja, pa smo prinuđeni na posuđenice i bili smo pod velikim
političkim i nacionalnim utjecajima. Nacionalizam i politika dovode do svega toga.

Zapažanja i komentar: Učenici su spremni na komunakciju i puni su znanja, te slobodno

iznose svoje mišljenje i stavove. Odlično poznaju historiju jezika. Učenici nisu mogli shvatiti
kada je nešto standardno i da se mora tako pisati. Za riječ lahko govore da je nepravilna i da
tu, po etimologiji ne treba stajati glas h. Nastavnica je trebala razlučiti i reći da je to
standardno i da je glasu h tu, po etimologiji mjesto. Lijepo je kada učenici iznose svoje
mišljenje, ali se moraju poznavati i primjenjivati pravila jezika.

Predavač: Merima Peco Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: IV 1

Datum: 30.3.2018.

Nastavno područje: književnost

Nastavna jedinica: Pripovijetka ''Hrt'' Ćamil Sijarić

Tip časa: Obrada novog gradiva

Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi prema književnosti, odnosno, prema književnom djelu,
razvijanje percepcijskih sposobosti, razvijanje navike za čitanje, te određenih životnih
vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati strane riječi, znati
odrediti njihovo porijeklo.
Funkcionalni- razvijanje pozitivnih ljudskih osobina, različiti pogledi na problem,
posmatranje, iznošenje zaključaka, istraživački i timski rad.

Nastavne metode: dijaloška metoda, metoda rada na tekstu, metoda analize i sinteze.

Oblici rada: frontalni, individualni i grupni

Nastavna sredstva i pomagala: udženik, tekst, tabla,kreda i živa riječ.

REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA

Uvodni dio časa:

U uvodnom dijelu časa nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu. Razgovara sa učenicima
postavljajući im pitanja:

Ko od vas ima kućnog ljubimca?

-(Većina učenika je odgovorila potvrdno na ovo pitanje)

Koji je bio razlog da ga nabavite?

-Glavni razlog je bio ljubav prema životinjama.

Glavni dio časa:

U glavnom dijelu časa učenici se bave biografijom pisca i iznose osnove činjenice. Kada su
iznijeli osnovne podatke o piscu, učenici naizmjenično čitaju pripovijetku. Nakon pročitanog
štiva slijedi razgovor o djelu:

Kakav je bio Hrt i kako je izgledao?

-(Učenici čitaju odlomke iz knjige u kojima se na najbolji način opisuje pas)

-''Bio je bijel. Dlake kratke toliko da se činilo da je go. I po tome je – po golotinji, od svega
što se vratima i vratnicama pred kućom njegova gospodara zatvaralo, on jedini bio kao kakav
ljuti siromah: bez gunja, bez runa, bez kočeti. I sve čim se pokrivao, i to samo dio svoje glave,
bile su njegove duge i tanke uši, gotovo providne, oborene dolje; dizao ih je samo kad trči, i to
ne uvis, nego duž vrata, i tada se činilo da ušiju i nema. A ono što se najviše, kod tog golog
stvorenja isticalo, bile su oči; bile su mu crne, i iznad njih, začudo, crne obrve, iako je sav bio
bijel. Tim crnim, krupnim, i ponekad kao staklo sjajnim očima gledao je mudro kao kakav
starac. Nijesu to bile gladne pseće oči stvorene da ištu; bile su stvorene da gledaju, a na
svijetu se ima šta gledati. Stoga se – kad čučne na svoje stražnje noge a na prednje visoko se
osloni, činilo da je na nekakvom svom prijestolu, sa kojeg – upravo svojim gledanjem, ne ište
nego daje. Leđa su mu tada jedna kosa ravan, koja odozdo, od repa i zemlje, ide gore prema
glavi sve više i više, kao da bi ka nebu, ka kojem, a najviše noću, i inače idu oči hrtova… Ako
se ta linija njegovih leđa dotakne, ona će zadrhtati kao kakva napeta žica, i nešto što više nije
dodir, nego zvuk i glas, odzvoniće kroz cijelo njegovo tijelo, kao kakva svirka… i ne od mesa
i kostiju, jer toga je u njemu bilo malo, nego od nekakvih tankih i zvučnih žica bio je sačinjen,
i zbog toga i tanak, i lak, i zvučan.''
Profesorica ističe da je pripovijetka ''Hrt'' simbolična i da se može poezati sa nekim djelima iz
svjetske književnosti, kao npr. Albatros, Stepski vuk, Stranac...

Da li u djelu imamo prisutnost usmene narodne književnosti?

-Da, a to su oblici pripovijedanja odlazak u lov, izgled sela i način života.

Šta je zavičajno u ovom djelu?

-Zavičajno je dolazak Hrta u Doliće.

Koji su elementi alegorije, a koji elementi podsjećaju na basnu?

Alegorijski elementi su ti da pisac ''ubacuje'' životinju u priču, kroz cijelu priču se govori o
životinji i slično. Elementi koji podsjećaju na basnu su ti da Hrt simbolizira pojedinca,
čovjeka i njegov odnos prema sredini u kojoj obitava.

Sličnosti Albatrosa i Hrta?

-Dok ptice lete lijepe su, ali u dodiru s čovjekom gube tu ljepotu, pa tako i Hrt. Kada se našao
u sredini kojoj ne pripada on gubi svoje čari.

Idvojite temu i ideju djela?

-Tema djela je umjetnost. Neshvaćenost pojedinca u društvu zbog drugačijeg izleda.

Ideja: Pisac poručuje da moramo biti drukčiji, pa se makara razlikovali od većine.

Da li u današnjem društvu imamo Hrtova?

-Da, to su npr.gej populacije. Ali, to su i svi umjetnici koji nisu prihvaćeni i koji su
neshvaćeni.

Da li ste se vi nekada osjećali neshvaćeno?

-Da, naravno.

Šta vas je posebno dojmilo?

-Hrtova patnja.

U njemu je bilo nešto carsko i ono što nevjeste imaju kada dođu, šta je to?
-Ono carsko što je bilo u Hrtu je bio njegov ponos, dok su poniznst i stid bile osobine koje
nevjesta ima kada dođe u novu kuću, porodicu i sl.

Kakva je simbolika brda i šuma?

-Brda i šume predstavljaju prepreke koje se nalaze pred psom. Hrt je želio slobodu.

Kakav je Hrtov lavež?

-Njegov lavež je glas koji se nadaleko čuje.

Kakva je simbolika mjeseca i noći?

-To su simboli nedostižnosti želje i nadanja.

Završni dio časa:

Nastavnica zaključuje čas sa pitanjem:

Zašto se'' ne čuju'' naši intelektualci?

-Jer ih guši sredina u kojoj žive. Ne da im da ispolje svoje ideje, jer se ne slažu sa njihovima,
odstupaju od uobičajene norme.

Zapažanja i komentar: Nastavnica je na veoma funkcionalan način obradila pripovijetku.

Učenici su shvatili pouku priče. Pohvalno je to da je nastavnica pripovijetku povezala sa
drugim djelima iz svjetske književnosti. Učenici imaju stav i široku pogled na budućnost.
Predavač: Munevera Slato Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: II2

Datum: 2.4.2018.

Nastavno područje: Jezik

Nastavna jedinica: Složena glagolska vremena (prošla-perfekt i pluskvamperfekt)

Tip časa: ponavljanje

Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi prema jeziku, odnosno, razvijanje percepcijskih

sposobosti, razvijanje navike za čitanje, te određenih životnih vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati glagolsko vrijeme.
Funkcionalni- razvijanje pozitivnih ljudskih osobina, različiti pogledi na problem,
posmatranje, iznošenje zaključaka, istraživački i timski rad.

Nastavne metode: dijaloška metoda, metoda rada na tekstu, metoda analize i sinteze.

Oblici rada: frontalni, individualni i rad u paru

Nastavna sredstva i pomagala: udženik, tekst, tabla,kreda i živa riječ.

REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA

Uvodni dio časa:

U uvodnom dijelu časa nastavnic postavlja pitanja učenicima iz prethodnih lekcija, kako bi
ponovili:

Šta su glagoli?

-Glagoli su promjenljiva vrsta riječi koja određuje radnju, stanje i zbivanje.

U koju vrstu riječi ih ubrajamo?

-U promjenljive vrste riječi.

Šta je konjugacija?

-To je promjena po kojoj se mijenjaju glagoli po licima.

Da li su glagoli punoznačne ili nepunoznačne vrste riječi?

-Glagoli su punoznačne vrste riječi.

Koje gramatičke kategorije poznaju glagoli?

-Vrijeme, način, stanje, lice, rod, broj i glagolski vid.

Šta su glagolski oblici?

-To su svi oblici u kojima se može pojaviti jedan glagol.

Kakvi mogu biti gagolski oblici?

-Mogu biti lični i nelični.

Glavni dio časa:

Postavlja se pitanje učenicima:

Kada se dešava radnja pluskvamperfekta?

-Radnja se dešava prije neke druge radnje.

Učenici zajedno sa profesoricom rješavaju nastavne zadatke na tabli:

Kući je dolazio u kasne sate, tiho i nečujno.

I dok su svi spavali, nazirao je on crnu tačku pred sobom, koja se stalno širila i postajala sve
crnja.
Glagoli su u perfektu. Tvorba: prezent pomoćnog glagola biti (enklitičkio oblik) i glagol koji
se mijenja.

Bio jednom jedan car, pa imao...

Bio jednom jedan, nije da nije imao, ali bio...

Krnji perfekt- upotrebljava se bez pomoćnog glagola (eliptično)

Krnji perfekt sse naziva i stilogen- pripovjedački perfekt

Ona mi je bila prišla.

A ja sam stajao i šutio, jer moć govora napustila me bijaše.

Dok smo išli uzbrdo, bili smo se jako umorili.

Je bila prišla- pluskvamperfekt

Sam stajao, šutio- perfekt

Bijaše napustila- pluskvamperfekt

Smo išli- perfekt

Bili smo se umorili- pluskvamperfekt

Tvorba: perfekt/imperfekt glagola biti i glagolski pridjev radni i glagol koji se mijenja.

Učenici su dobili nastavne listiće i na osnovu toga izdavajaju glagole:

Nastavni listić br.1

a) Bilo je toplo. Sjedio je pred kućom kada sam došao. Razgovarali smo o proteklom
danu.

b) Glasovi se lomili i miješali sa smijehom u uskoj krčmi. Izgledalo je kao na slavi. Svu
noć je prepadalo, tiho, krhko šumeći po napola sasušenom lišću. Prošlo je sve!
Prohujalo je pijano ljeto, prohujalo kao vihor nepovratne mladosti sve osim lijepih i
bolnih uspomena. Iša je prigušeno jecala. Plač je tresao i razdirao. Njega je davila u
grlu opora i gorka gula... Sišla jesen u kotlinu, tuga maglovita, beskrajna... ( Hamza
Humo)
 c) Sjedi pa jedi.

Jeo šta je htio te ovo, te ono. Na stolu mu svakojaka jela. Imao pa jeo. Izađe ti on
jednom pa gledaj, sve mu ljudi iz profila. Ode kući, odupre se i nogama i rukama pa
onaj svoj hastal prevrne. Došli ljudi, stali gledali. ( Nedžad Ibrišimović)

d) U jednom gradu živjela dva brata. Dva su starija bila oženjena, a mlađi neoženjen i
veliki rasipnik.

... te se jako obogatio da je sagradio u gradu velike saraje kakvih ni u paše ne bijaše...

Domaća zadaća:

Nastavni listić br.2

Pronađite u odloku sveglagole i odredite u kojim su oblicima upotrebljeni:

Sjećam se: jurili smo po vršajevima za konjima, preko trave i kamenja, kroz dječije
razigrane prostore, zaboravljajući otići pet puta na dan u džamiju i – poslije su očeve
batine bile svršetak radosti. Mati je sumorno poslušna i prigušena kao i mi, suzila:
''Svoj je otac, kad malo i udari... poljubi ga u ruku pa klanjaj, sinko'' , a na svaki
udarac i jauk lice joj se trzalo i glavu je okretala (...) Svake druge godine po jedno
dijete došlo bi među nas. Majka bi tada obično ležala. Samo ne znam zašto sam sve
češće bivao mlaćen, zašto majčine oči postajahu dublje i zašto smo izjutra suh hljeb
jeli (...) Onda nešto snažno i otegnuto dreknu. Čudno! Čekali smo da ponovo počne. I
čusmo: tu-uu-uu! Tu-u-u: dva puta.

( Zija Dizdarević: Majka)

Završni dio časa:

Učenici zajedno sa profesoricom ponavljaju šta su radili prethodnih minuta. Šta su

glagoli, šta je perfekt, a šta pluskvampefekt.

Izled table:

''Složena glagolska vremena ( prošla- perfekt i pluskvamperfekt)''

Kući je dolazio u kasne sate, tiho i nečujno.

I dok su svi spavali, nazirao je on crnu tačku pred sobom, koja se stalno širila i postajala sve
crnja.

Glagoli su u perfektu. Tvorba: prezent pomoćnog glagola biti (enklitičkio oblik) i glagol koji
se mijenja.

Bio jednom jedan car, pa imao...

Bio jednom jedan, nije da nije imao, ali bio...

Krnji perfekt- upotrebljava se bez pomoćnog glagola (eliptično)

Krnji perfekt sse naziva i stilogen- pripovjedački perfekt

Ona mi je bila prišla.

A ja sam stajao i šutio, jer moć govora napustila me bijaše.

Dok smo išli uzbrdo, bili smo se jako umorili.

Je bila prišla- pluskvamperfekt

Sam stajao, šutio- perfekt

Bijaše napustila- pluskvamperfekt

Smo išli- perfekt

Bili smo se umorili- pluskvamperfekt

Tvorba: perfekt/imperfekt glagola biti i glagolski pridjev radni i glagol koji se mijenja.

Zapažanja i komentar: Učenici su pokazali odlično predznanje iz oblasti jezika, glagolskih

vremena perfekta i pluskvamperfekta. Nastavnica je na veoma dobar način ponovila prošla
vremena, kroz mnoštvo primjena i kroz nastavne listiće. Svaka minuta časa je bila
funkcionalna.
Predavač: Munevera Slato Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: II3

Datum: 2.4.2018

Nastavno područje: književnost

Nastavna jedinica: Alhamijado književnost

Tip časa: obrada novog gradiva

Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi prema književnosti, odnosno, prema književnom djelu,
razvijanje percepcijskih sposobosti, razvijanje navike za čitanje, te određenih životnih
vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati strane riječi, znati
odrediti njihovo porijeklo.
Fuknkcionalni- razvijanje pozitivnih ljudskih osobina, različiti pogledi na problem,
posmatranje, iznošenje zaključaka, istraživački i timski rad.

Nastavne metode: dijaloška metoda, metoda rada na tekstu, metoda analize i sinteze.

Oblici rada: frontalni i individualni

Nastavna sredstva i pomagala: udženik, tekst, tabla,kreda i živa riječ.

REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA

Uvodni dio časa:

Nastavnica se oslanja na prethodno znanje učenika, te im postavlja pitanja iz prethodnih

lekcija koje imaju poveznice sa novom lekcijom.

Kako se zove književnost u periodu 16.i 17.st?

-To je period književnosti na orijentalnim jezicima.

Kakva je to književnost?

-Književnost pisana na turskom, perzijskom i arapskom jeziku.

Koji je razlog nastanka ove književnosti?

-Razlog je islamizacija stanovništva.

Ko su pisci koji su pisali u tom periodu?

-Šejh Jujo, Bajezidagić, Bašeskija...

Koje su književne vrste pisali?

-Poeziju, teološka, historijska i naučna djela, prozna djela, ljetopise...

Koje vrste poezije su pisali?

-Gazel, rubaije i kaside.

(Nastavnica ističe da književnost na orijentalnim jezicima ima veliku umjetničku vrijednost.)

Šta je sufizam?

-Sufizam je učenje o islamu.

Glavni dio časa:

Nakon književnosti na orijentalnim jezicima dolazi alhamijado knjiženost.

(Nastavnica iznosi podatke o alhamijado književnosti)

U drugoj polovini 18.st.u BiH dolazi do tzv. Alhamijado književnosti. To je književnost
pisala na bosanskom jeziku, ali arapskim pismom. Ova književnost u umjetničkom pogledu
zaostaje za književnošću na orijentalnim jezicima, jer su je pisali pisci slabije naobrazbe.
Alhamijado književnost je značajna zbog potrebe pisaca da se izraze na svom narodnom
jeziku. Glavni oblici ove književnosti su: ilahije, kaside, poslanice, poruke tzv.arzuhali,
pjesme pisane po uzorui na narodnu književnost...Najistaknutiji pisci ove književnosti su bili:

- Muhamed Hevaji Uskufi (1601-1655),

-Ilhamija (druga polovina 17.st. do 1821.)

-Mehmed-aga Pruščanin

-Umihana Čuvidina (1794-1870)

-Fejzo Softa

Šta je ilahija?

-Ilahija je muslimanska vjerska pjesma koja svojim sadržajem prvenstveno veliča moć Allaha
i ljubav prema Njemu.

Muhamed Hevaji Uskufi je pjesnik koji je sastavio tursko-bosanski rječnik pod nazivom
Makbuli Arif ili Potur šahidija 1631.godine. To je jedan od najznačajnijih rječnika na
južnoslavenskom prostoru. Rječnik je pisan u stihovima i na turskom jeziku, te je zbog toga
bitan i poseban.
Sadrži 700 riječi bosanskog jezika napisanih u 330 stihova. Ovaj rječnik se ubraja u najstariju
poznatu leksičku građu bosansko jezika.

(Učenici čitaju ilahiju ''Višnjem Bogu koji sve sazda'' Muhamed Hevaji Uskufi.)
Ko se slavi u ovoj ilahiji?
-Slavi se i veliča Bog .
O kome se govori u ilahiji?
U svakoj ilahiji, pa tako i u ovoj govori se o Svevišnjem Bogu koji je sve stvorio.
''Kako ću poći, kako ću doći?''-šta pjesnik izražava ovim stihovima?
-Pjesnik izražava strah od smrti, od života, čežnju...
Glavni motiv u pjesmi je..?
-Motiv ljubavi i obraćanje Bogu.

Koja je poruka/pouka ilahije?

-Pouka svake ilahije je da nas Bog uputi na pravi put.

Da li je u ilahiji prisutna rima?

-Jeste, prisutna je ukrštena rima.

Koji osjećaji preovladavaju u ilahiji?

-Osjećaji strepnje i straha da ne zalutamo na Božijem putu.

Poruka pjesme je...?

-''Bože put mi ukaži!''

Za domaći zadatak učenici su dobili da odgovore na pitanje ispod pjesme u čitanci.

Završnio dio časa:

Učenici sami zaključuju motive i ideje ilahije. Te pored toga ponavljaju osnovne
karakteristike alhamijado književnosti.

Izgled table:

''Višnjem Bogu koji sve sazda''

Muham
ed Hevaji Uskufi

(1601/2-1655)

*U drugoj polovini 18.st.u BiH dolazi do tzv. Alhamijado književnosti.

*To je književnost pisala na bosanskom jeziku, ali arapskim pismom.

*Ova književnost u umjetničkom pogledu zaostaje za književnošću na orijentalnim jezicima,

jer su je pisali pisci slabije naobrazbe.

*Alhamijado književnost je značajna zbog potrebe pisaca da se izraze na svom narodnom

jeziku.
*Glavni oblici ove književnosti su: ilahije, kaside, poslanice, poruke tzv.arzuhali, pjesme
pisane po uzorui na narodnu književnost...

*Najistaknutiji pisci ove književnosti su bili:

- Muhamed Hevaji Uskufi (1601-1655),

-Ilhamija (druga polovina 17.st. do 1821.)

-Mehmed-aga Pruščanin

-Umihana Čuvidina (1794-1870)

-Fejzo Softa

*Ilahija je muslimanska vjerska pjesma koja svojim sadržajem prvenstveno veliča moć Allaha
i ljubav prema Njemu.

*Muhamed Hevaji Uskufi je pjesnik koji je sastavio tursko-bosanski rječnik pod nazivom
Makbuli Arif ili Potur šahidija 1631.godine.
*To je jedan od najznačajnijih rječnika na južnoslavenskom prostoru.
*Rječnik je pisan u stihovima i na turskom jeziku, te je zbog toga bitan i poseban.
*Sadrži 700 riječi bosanskog jezika napisanih u 330 stihova.
*Ovaj rječnik se ubraja u najstariju poznatu leksičku građu bosansko jezika.

Zapažanja i komentar: Čas je bio funkcionalan i učenici su obogatili svoje znanje iz

književnosti. Upoznali su se sa alhamijado književnosti i sa piscem Muhamedom Hevaijem
Uskufijem. Učenici su bili zaintereovani za nastavni sadržaj i pokazali su da su savladali
prethodni nastavni sadžaj tj.književnost na orijentalnim jezicima. Kada bih vodila čas na ovu
temu, postupila bih, po metodama, oblicima rada i dr., kao prof. Munevera Slato.
Predavač: Naira Ćorajević Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: I2

Datum: 2.4.2018.

Nastavno područje: jezik

Nastavna jedinica: Gubljenje suglasnika

Tip časa: obrada novog gradiva

Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi prema jeziku, odnosno, razvijanje navike za čitanje, te
određenih životnih vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati strane riječi, znati
odrediti njihovo porijeklo.
Fuknkcionalni- razvijanje pozitivnih ljudskih osobina, različiti pogledi na problem,
posmatranje, iznošenje zaključaka, istraživački i timski rad.

Nastavne metode: dijaloška metoda, metoda rada na tekstu, metoda analize i sinteze.

Oblici rada: frontalni individualni i grupni

Nastavna sredstva i pomagala: udženik, tekst, tabla,kreda i živa riječ.

REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA

Uvodni dio časa:

U uvodnom dijelu časa nastavnica najavljuje da će sa učenicima raditi jednu od glasovnih

promjena. Da bi ih uvela u novu lekciju, nastavnica postavlja pitanja:

Zbog čega dolazi do glasovnih promjena?

-Do glasovnih promjena dolazi zbog lakšeg izgovora riječi.

Koje smo promjene do sada radili?

-Radili smo: jednačenje suglasnika po zvučnosti, po mjestu i načinu tvorbe, jotovanje,

palatalizaciju, sibilarizaciju.

Šta je gubljenje suglasnika i zbog čega dolazi do te glasovne promjene?

-Gubljenje suglasnika je glasovna promjena do koje dolazi zbog gomilanja suglasnika.

Glavni dio časa:

Učenici su podijeljeni u pet grupa. Svaka grupa ima zadatak da riješi isti i da na osnovu
primjera izvede pravilo o gubljenju suglasnika.

Grupa br.1

Obrati pažnju šta se dešava u sljedećim primjerima!

Bez+zakonje-bezzakonje-bezakonje

Od+dahnuti-oddahnuti-odahnuti

Rus+ski-russki-ruski

Pravilo: Kada se nađu jedan do drugog dva ista glasa, jedan od njih se gubi.

Odstupanja: -U superlativu pridjeva koji počinju glasom j. (najjači, najjužniji,

najjednostavniji)

-U složenicama da bi se sačuvalo značenje riječi. (postturski, poddijalekt)

Grupa br.2

Obrati pažnju šta se dešava u sljedećim primjerima!

Izuzet+ci- izuzetci-izuzeci

Sud+ci-sudci-suci

Ot+čev-otčev-očev

Sud+čev-sudčev-sučev

Inad+džija-inaddžija-inadžija

Pravilo: Glasovi t i dse gube kada se nađu ispred afikata.

Šta bi se desilo da se gubljenje primjeniu riječi potčiniti?

-Promijenilo bi se značenje riječi.

Grupa br.3

Obrati pažnju šta se dešava u sljedećim primjerima!

Žalost+na-žalostna-žalosna

Rast+la-rastla-rasla

Glumišt+ni-glumištni-glumišni

Nužd+na-nuždna-nužna

Pravilo: Glasovi t i d se gube kada se nađu između s, š, ž i z i nekog drugog suglasnika.

Grupa br.4

Obrati pažnju šta se dešava u sljedećim primjerima!

Mladić+ski-mladićski-mladićki

Pofalić+ski-pofalićski-pofalićki

Vojnič+ski-vojničski-vojnički

Momač+ski-momačski-momački

Pravilo: Glas d se gubi iz nastavka ski kada se nađe iza glasova č i ć.

Grupa br.5
Obrati pažnju šta se dešava u sljedećim primjerima!

Stomatološ+ski-stomatološski-stomatološki

Lupež+ski-lupežski-lupeški

Mnoš+stvo-mnošstvo-mnoštvo

Lupež+stvo-lupežstvo-lupeštvo

Pravilo: Glas s se gubi iza nastavka ski i stvo kada se nađe iza glasova ž i š.

Završni dio časa:

Učenici su izložili svoje radove i na taj način zajedno ponovili lekciju i zaključili čas.

Izgled table:

''Gubljenje suglasnika''

Bez+zakonje-bezzakonje-bezakonje

Od+dahnuti-oddahnuti-odahnuti

Rus+ski-russki-ruski

Izuzet+ci- izuzetci-izuzeci

Sud+ci-sudci-suci

Ot+čev-otčev-očev

Sud+čev-sudčev-sučev

Inad+džija-inaddžija-inadžija

Žalost+na-žalostna-žalosna

Rast+la-rastla-rasla

Glumišt+ni-glumištni-glumišni

Nužd+na-nuždna-nužna

Mladić+ski-mladićski-mladićki
Pofalić+ski-pofalićski-pofalićki

Vojnič+ski-vojničski-vojnički

Momač+ski-momačski-momački

Stomatološ+ski-stomatološski-stomatološki

Lupež+ski-lupežski-lupeški

Mnoš+stvo-mnošstvo-mnoštvo

Lupež+stvo-lupežstvo-lupeštvo

Komentar: Profesorica je veoma efikasno objasnila novu lekciju, gubljenje suglasnika.

Učenike je uključila da sami izvedu pravilo, kroz primjere, što je veoma dobro i funkcionalno.

Predavač: Naira Ćorajević Predmet: Bosanski jezik i književnost

Naziv škole: Gimnazija Mostar Razred i odjeljenje: III1

Datum: 4.4.2018.

Nastavno područje: jezik

Nastavna jedinica: Zavisne klauze

Tip časa: obrada novog gradiva

Zadaci: Odgojni- razvijanje ljubavi prema jeziku razvijanje percepcijskih sposobosti,

razvijanje navike za čitanje, te određenih životnih vrijednosti.
Obrazovni- Bogaćenje leksike, kultura izražavanja, prepoznati zavisne klauze i
veznike.
Fuknkcionalni- razvijanje pozitivnih ljudskih osobina, različiti pogledi na problem,
posmatranje, iznošenje zaključaka, istraživački i timski rad.

Nastavne metode: dijaloška metoda, metoda analize i sinteze.

Oblici rada: frontalni i individualni

Nastavna sredstva i pomagala: udženik, tekst, tabla,kreda i živa riječ.

REALIZACIJA (TOK) NASTAVNOG ČASA

Uvodni dio časa:

U uvodnom dijeli časa učenici odgovaraju na pitanja koja im profesorica postavlja. Pitanja se
tiču ranijih lekcija.

Šta je rečenica?

-Misao iskazana riječima. Skup riječi poredanih po smislu.

Kako mogu biti povezane klauze?

-Mogu biti povezane veznicima i imlicitno.

Kako dijelimo nezavisne klauze?

Dijelimo ih na rastavne i sastavne.

Glavni dio časa:

Na glavnom dijelu časa, nastavnica piše rečenice i objašnjava lekciju ''Zavise klauze''.

Vidio sam ljude/1koji marljivo rade./2

K1- glavna, osnovna

K2- zavisna, atributska

Moramo priznati/1 da nismo uspjeli u svom naumu/2 iako smo imali dobru priliku./3

K1- glavna, osnovna

K2- zavisna prema K1, osnovna za K3

K3- zavisna prema K1

Glavna klauza jeuvijeki osnovna, ali nikad nije zavisna.

Zavisna klauza u isto vrijeme može biti i osnovna za neku drugu klauzu, ali se ta klauza preko
nje uvrštava u rečenicu.
Podjela zavisnih klauza:

-po funkciji kioju imaju u složenoj rečenici zavisne klauze se dijele na:

*objekaske

*adverbijalne

*atributske

Npr. Znali smo za tvoj dolazak. (objekat)

Znali smo da ćeš doći. (objekatska klauza)

Objekatska klauza ima funskciju sličnu objektu u prostoj rečenici.

Slušali smo muziku ležeći na krevetu. (ADV)

Slušali smo muziku dok smo ležali na krevetu. (ADV klauza)

Adverbijalna klauza ima funkciju sličnu adverbijalnoj odredbi u prostoj rečenici.

Čitala sam zanimljivu knjigu. (atribut)

Čitala sam knjigu koja je zanimljiva. (atributska klauza)

Atributska klauza ima funkciju sličnu aributu u prostoj rečenici.

Završni dio časa:

U završnom dijelu časa učenici kroz rečenice ponavljaju zavisne klauze. Za zadatak su imali
da u određenim rečenicama podvuku predikate i klauze i da odrede u kakvom su odnosu.

Dugi bijahu dani bolni,/1 koje provedoh među ovim zidinama,/2 i duge bijahu noći samotne./3

K1- glavna i osnovna

K2- zavisna, atributska

K3- sastavna

Dok su se hrvatska gospoda skupljala/1 da uguše seljačku bunu/2 digla su se uz Savu sva
okolna mjesta./3

K1- zavisna
K2- zavisna

K3- glavna, osnovna

Izgled table:

''Zavisne klauze''

Vidio sam ljude/1koji marljivo rade./2

K1- glavna, osnovna

K2- zavisna, atributska

Moramo priznati/1 da nismo uspjeli u svom naumu/2 iako smo imali dobru priliku./3

K1- glavna, osnovna

K2- zavisna prema K1, osnovna za K3

K3- zavisna prema K1

Glavna klauza je uvijeki osnovna, ali nikad nije zavisna.

Zavisna klauza u isto vrijeme može biti i osnovna za neku drugu klauzu, ali se ta klauza preko
nje uvrštava u rečenicu.

Podjela zavisnih klauza:

-po funkciji kioju imaju u složenoj rečenici zavisne klauze se dijele na:

*objekaske

*adverbijalne

*atributske

Npr. Znali smo za tvoj dolazak. (objekat)

Znali smo da ćeš doći. (objekatska klauza)

Objekatska klauza ima funskciju sličnu objektu u prostoj rečenici.

Slušali smo muziku ležeći na krevetu. (ADV)

Slušali smo muziku dok smo ležali na krevetu. (ADV klauza)

Adverbijalna klauza ima funkciju sličnu adverbijalnoj odredbi u prostoj rečenici.

Čitala sam zanimljivu knjigu. (atribut)

Čitala sam knjigu koja je zanimljiva. (atributska klauza)

Atributska klauza ima funkciju sličnu aributu u prostoj rečenici.

Dugi bijahu dani bolni,/1 koje provedoh među ovim zidinama,/2 i duge bijahu noći samotne./3

K1- glavna i osnovna

K2- zavisna, atributska

K3- sastavna

Dok su se hrvatska gospoda skupljala/1 da uguše seljačku bunu/2 digla su se uz Savu sva
okolna mjesta./3

K1- zavisna

K2- zavisna

K3- glavna, osnovna

Zapažanja i komentar: Lekciju ''Zavisne klauze'' nastavnica je objasnila uz mnoštvo

primjera što je veoma funkcionalno. Učenici su pokazali interesovanje te znanje iz prethodnih
lekcija. Cijelih 45 minuta časa je bilo dobro osmišljeno i realizovano.