FEROMONSKI MONITORING MEHANIKE MJERE SUZBIJANJA MEHANIKE MJERE SUZBIJANJA KEMIJSKE I OSTALE MJERE SUZBIJANJA

SMREKOV PISAR
Smisao provedbe mehanikih mjera jest u zaustav- Kemijske mjere zatite, kakve se primjenjuju u pre-
ljanju nekontroliranog irenja napada smrekovih ventivnoj zatiti od ubuivanja u neotkorane, svjee
potkornjaka. Dodatno, pravovremenom sanacijom posjeene trupce uinkovite su i kod primjene na neot-
(ruenjem i daljim procesuiranjem smrekovih tru- koranim trupcima napadnutim smrekovim pisarom. Ak-
Ips typographus
Slika 22. Tipino
nesanirano arite paca) smanjuje se gubitak na trnoj vrijednosti drva tivna insekticidna tvar nanosi se prskanjem (primjerice
napada smrekovog pisara koje razmjerno brzo bude deklasirano zbog pojave Fastac Forst) i propisana je u dozama za usmriva-
koncem srpnja. Iz smreka plavila (Slika 27). Ukoliko se kora sa trupaca ukloni na nje potkornjaka koji slijeu na trupce (Slika 32). Slian
utih i smeih kroanja vrijeme (dok je potkornjak jo u bijeloj fazi) ovu se je toksini uinak i kod izlazeih imaga koja progrizaju
potkornjak je ve izletio i
tehniku greku moe svesti na minimum. koru na mjestu izlaska iz kore trupca. Druga mogunost
Slika 14. Piljevina na kori
- izvor prirodnog feromona
Slika 15.
Feromonski paketi
Slika 16. Feromoni u hlapivim
plastinim ampulama
ubuio se u dio oblinjih,
potpuno zelenih smreka Nemogue je predvidjeti u koja tono stabla e se
kemijskog suzbijanja je primjena lovnih piramida. Po-
put ve opisanih lovnih debala ovdje se izreu tanji, do
razvojni ciklus
(koje e do konca jeseni
Zahvaljujui poznavanju kemijskog sastava primarnih i sekundarnih hlapivih tvari (kairomona i agre- ili narednog proljea
izgubiti zelenu boju)
smrekov pisar u umi ubuiti. Posve je sigurno da
e se ubuiti u svjee posjeena, a neotkorana debla
2,5 m dugaki dijelovi vrnih dijelova debla, i sloe verti-
kalno u obliku piramide, debljim krajem prema gore. U
simptomi napada
gacijskih feromona) koji potkornjake, pomou njihova istananog njuha, usmjeravaju prema mjestu
ubuivanja (Slika 14), danas je na tritu dostupan vei broj tehnolokih surogata, sintetiziranih Kljuni segment i garancija uspjeha u suzbijanju smrekovog pisara svakako je rana detekcija napa-
da. Pritom je olakotna okolnost ta da se napad u pravilu javlja u grupama ili se nakon napadnutog
ili u sruena debla sa razmjerno malim brojem inici-
jalnih galerija, na poetku njihova napada (primjerice
Slika 28. Lovno deblo poloeno u travnju
sredinu se moe objesiti feromon, a najbitnije je da se
poprskaju nekim od dodirnih insekticida.
monitoring populacije
feromona namijenjenih hvatanju smrekovog pisara. Sami feromoni dostupni su u razliitim pakira-
njima. esto, to su su komadii sintetskog materijala natopljeni feromonom i zavareni u prozirni i
za feromon propusni paketi (npr. Slika 15 - Ipsowit). U posljednje vrijeme, za hvatanje smrekovog
jednog, dva ili nekoliko stabala iri na smreke u neposrednoj blizini. Ovakvo irenje napada, u
vie-manje koncentrinim krugovima, moe se naalost esto vidjeti kod nesaniranih, zaputenih
uhrpane neotkorane svjee trupce na lageru). Na ovo
valja obratiti panju prilikom sanacije arita kada
za navoeno ubuivanje prve,
proljetne generacije smrekovog pisara Slika 32. Kemijska mjera suzbijanja U Republici Hrvatskoj, u vrijeme izrade ovog letka, mjere suzbijanja
pored doznaenih stabala u krugu ruimo i dodatna, smrekovog pisara nanoenjem insekticida nema registriranih (doputenih) kemijskih sredstava
pisara prevladavaju plastine ampule sa dugotrajnim hlapivim djelovanjem, poput onih na slici 16 sastojina u kojima nisu provedene mjere zatite (Slika 22). Pravovremeno otkrivanje i doznaiva- nenapadnuta stabla u radijusu zahvata od do 2 metodom pricanja za suzbijanje potkornjaka!
(lijevo: Kombiwit Tube, desno: crvena ampula Pheroprax Ampulle). nje napadnutih stabala mora pratiti promptno provoenje mjera zatite i suzbijanja potkornjaka, visine prosjenog stabla. Svjea nenapadnuta debla
a to su prvenstveno i neizostavno - MEHANIKE mjere suzbijanja potkornjaka! u kombinaciji sa sruenim deblima u kojima ve traje
U kratkom roku nakon rane doznake (najkasnije do 4 tjedna iza proljetne doznake, a do 3 tjed- napad i razvoj smrekovog pisara predstavljaju snaan
na tijekom kontinuirane ljetne doznake), oznaena stabla potrebno je sruiti (Slika 23), okresati, atraktant i mirisni putokaz koji iz okolnog prostora
granjevinu uhrpati debljim krajem prema unutra (Slika 24), a iskrojene trupce u ijoj kori se nalazi usmjerava napad potkornjaka na ovo podruje (Slika
budua generacija smrekovog potkornjaka potom sanirati na jedan od slijedeih naina: 1) na 22). to vea sjeina, to jai agregacijski efekt.
progaljenom prostoru sjeine, runo ili strojno otkorati trupce (Slika 29) i koru okrenutu prema
gore (Slika 30) izloiti sunevom aru; 2) otkoranu koru spaliti na sjeini (Slika 26); 3) trupce bez Pojava da se smrekov pisar, kao i znatan broj pot-
koranja hitno otpremiti izvan podruja smrekovih uma kako se napad ne bi irio na lokalnom kornjaka koraa, rado ubuuje u svjee posjeene,
podruju. neotkorane trupce poznata je u zatiti uma odavna.
Valja naglasiti kako je uspjeh otkoravanja ovisan o stadiju potkornjaka koji dominira u kori. Kae- Njena praktina vrijednost iskoritena je u dijelu me- Slika 34. Dovoljno je tek par centimetara
mo da je ono smisleno sve do zavretka bijele faze razvoja potkornjaka (jaje-liinka-kukuljica), a hanikih mjera integrirane zatite od napada potkor- hoda po mrei da imago u kratkom roku
Slika 16. Na vrijeme postavljena Slika 17. Feromonska klopka Slika 18. Feromonska klopka to u konkretnom sluaju znai, dok se u kori ne ponu nalaziti nova, svjetlosmea imaga (Slika 5). njaka na dva naina: ugine
montaa od 3 feromonske klopke s posudom mokrog tipa s posudom mokrog tipa Takoer, u svim varijantama mehanike sanacije arita, na sjeini je svakako potrebno usposta-
viti tzv. umski red, pri emu uhrpavanje grana ima vanu ulogu u redukciji populacije nekolicine 1) nekad redovitom praksom otkoravanja smreke
smrekovih potkornjaka koji se razvijaju u granama. Najvaniji je mali estozubi smrekov potkor- (etinjaa) tijekom redovite sjee u umi ili centra-
Feromonske dispenzere stavljamo u za to predvieno mjesto u klopke razliite izvedbe. Svim klopka- liziranim koraonama i
ma je zajedniko da potkornjaci, privueni feromonom, pri pokuaju slijetanja, otkliznu dolje i upad- njak, Pityogenes chalcographus (Slika 25). Slika 29. Otkoravanje debla runim guljaem
nu u lovnu posudu na dnu klopke. Lovne posude uglavnom se dijele na suhi (Slika 16 - trostruka 2) ciljanim polaganjem lovnih debala, u pravilu vital- dok je potkornjak jo u bijeloj fazi
Theysohn ili WitaTrap klopka) i mokri tip (Slika 18 - WitaPrall IntPt klopka). Razlika izmeu ova nih i dobro razvijenih smreka rtvovanih za kontroli-
dva tipa jest u tome da li se iz posude voda ocjeuje ili zadrava do odreene razine. Postoji i kom- rano ubuivanje lokalne populacije potkornjaka (Slika
binacija oba rjeenja poput MultiWit klopke (Slika 17). Svakako je vano da se klopke ne postavljaju 28). Slika 35. Gusta insekticidna mrea djeluje
preblizu zdravim smrekama (Ne blie od 25 metara!). Slika 33. Insekticidnom mreom dugotrajnog toksino na potkornjake koji slijeu ali i
Lovna debla u sutini su namjerno sruene smreke djelovanja (STORANET) prekriven sloaj trupaca one koji izlaze iz trupaca
Mada ponekad broj ulovljenih potkornjaka moe biti impresivan (i preko 1000 jedinki u tjedan dana), na koje se usmjerava napad potkornjaka. Optimalno
one nisu primarno namijenjene suzbijanju potkornjaka ve im je glavna zadaa da na jednostavan vrijeme za polaganje prve serije je svakako prije po- U najnovije vrijeme na tritu su se pojavili proizvodi
nain detektiramo prvu pojavu i razdoblja naleta potkornjaka (Slika 21). Kad u proljee na klopkama etka proljetnog rojenja (konac travnja), dok se druga koji na inovativan nain primjenjuju kemijska sredstva
ulovimo prve potkornjake moemo biti sigurni da e uskoro (tjedan do dva kasnije) zapoeti prva ubu- serija polae prema potrebi, najee prije izlijetanja zatite ugraujui posebnim tehnologijama insekticid
ivanja u nova smrekova stabla. Ljeti, nalet je gotovo konstantan. druge generacije (sredina lipnja). Ukoliko je lovno de- u vrsto sintetsko pletivo sitnog oka. Potkornjaci koji
Slika 23. Netom provedena sanitarna sjea veeg zarita napada smrekovog pisara. Zelena boja iglica blo na progali, rahlo ga se pokriva okresanim grana-
sruenih smreka i kora u kojoj potkornjak jo nije dosegnuo stadij kukuljice ukazuju na pravovremno slijeu na njenu povrinu kroz nekoliko sekundi hoda
Tjedni obilazak mree feromonskih klopki, pranjenje (Slika 19) i volumetrijsko brojanje ulova (Slika 20, ma (Slika 28), ako je u zasjeni kroanja to nije potreb-
poduzete mjere mehanikog suzbijanja. po mrei nakupe dovoljno molekula toksina da ubrzo
100 ml = 400 imaga) temelj su kvalitetnog i sustavnog monitoringa smrekovog pisara. no. Obavezno je pedantno pratiti razvoj pod korom ugibaju (Slika 34).
i prije pojave mladih imaga otkorati lovna debla na
prije opisani nain. Kod nas dozvolu za uporabu u umarstvu, u vrijeme
izrade ovog letka, ima proizvod Storanet. Prema
deklaraciji proizvoaa, ovom se insekticidnom mre- prosinac 2016.
Slika 30. Kora prepuna smrekovog pisara om postie potpuna zatita neotkoranih trupaca
u bijeloj fazi izloena suncu (Slika 33) od napada potkornjaka (ukoliko se ele
zatiti od ubuivanja). Isto tako, titi se okolna uma
od izlaska novih imaga iz kore mreom prekrivenih
trupaca (Slika 35).
Kemijsko-tehnoloka alternativa lovnim pirami-
dama jesu Trinet, TrinetP (Slika 36) i WitaTra-
IV V VI VII VIII IX
p+TrinetP kompleti bazirani na insekticidnoj mrei.
Slika 19. Tjedni ulov Slika 20. 1000 jedinki! Slika 21. Grafikon tjednih ulova od Slika 24. Smrekove grane Slika 25. U granama se razvija Slika 26. Potpuno sanirana Za sada jo nemaju doputenje za primjenu u Repu-
druge polovice travnja do konca rujna uhrpane debljim krajem unutra Pityogenes chalcographus sjeina, kora spaljena Slika 36. TrinetP komplet insekticidne blici Hrvatskoj!
Slika 27. Plavilo na smrekovim trupcima izazvano Slika 31. Uginule, sasuene kukuljice u mree + feromon, namijenjen privlaenju
gljivama koje prenosi smrekov pisar suncu izloenoj kori smreke i suzbijanju smrekovog pisara
 SMREKOV PISAR - RAZVOJNI STADIJI
Slika 1. Imago smrekovog pisara
Slika 2. enka u hodniku polae jaja
Slika 3. Liinka smrekovog pisara
Slika 4. Kukuljica smrekovog pisara
Slika 5. Svjee izlegnuti imago dopunski
se hrani oko mjesta kukuljenja
Slika 6. Potpuno formiran galerijski sustav smrekovog pisara: iz brane komorice (sakrivena je u kori)
granaju se do 4 (najee dva) materinska uzduna hodnika iz kojih se dalje odvaja mnotvo larvalnih
hodnika. Snimak je nainjen u drugoj polovici srpnja, u doba kukuljenja prve proljetne generacije.
Odrasli kukac ili imago crne je do crno-smee boje
(Slika 1 i 2). Dugaak je do 5,5 mm i tijelo mu je pokrive-
no finim dlaicama zlatnoute boje. Sa stranje strane,
na tzv. obronku, na svakom od pokrioca vidljiva su po 4
zuba (tupa trnolika izdanka). Stoga jo jedan strukovni
naziv: osmerozubi smrekov potkornjak. Ispod pokrilja,
krije se drugi, letni par krila, pomou kojih imago moe
aktivno letjeti. Tamna boja odraslog kukca ujedno je
znak da je spolno zreo.
Mada maleno, jaje smrekovog pisara razmjerno je kru-
pno kad se usporedi sa dimenzijama enke (Slika 2).
Ovalno je i mutno bijele boje, a enka ih odlae bono,
u stijenke hodnika koje izgriza pod smrekovom korom.
Raunamo da jedna enka u prosjeku odloi 80-ak
jaja. Svako jaje na poseban nain enka odlae u malu
jajnu komoricu koju zatim zabrtvi usitnjevim grizotina-
ma.
Liinka smrekova pisara nema nogu i tipina je apodna
(beznoga) liinka. Noge joj niti nisu potrebne jer svoj, lar-
valni razvoj provodi izgrizajui hodnik nabijen izmetom
i grizotinama tako da se kontrakcijama tijela potiskuje
prema naprijed izgrizajui pritom tkivo u ivoj kori smre-
ke. Kad je izvadimo iz hodnika srpoliko se skvri (Slika 3).
Tijelo je mlijeno bijele boje, glava smea, dok su male
ali snane eljusti tamno smee do crne boje.
Kukuljica smrekova pisara je bijela (Slika 4), sa dozrije-
vanjem potamne neki dijelovi tijela (sloene oi, stopala
i kandice na nogama, eljusti, vrhovi pokrilja). Stadij
kukuljice traje kratko. Kukuljica je statini razvojni stadij
(ne kree se niti se hrani) i formira se u kukuljinoj zipci,
a zavrava s nastankom novog, mladog imaga.
Novoformirani (mladi) imago je zlatnoute svije-
tlosmee boje (Slika 5) i nije jo sposoban za let niti
kopulaciju. Nakon dohrane poprima crnu do crnosmeu
boju spolno zrelog i letno sposobnog imaga koji izlazi iz
stabla u kojem se razvijao i odlijee u potragu za novom
pogodnom smrekom.
Smrekov pisar razvija se u cijelosti u ivoj kori (Slika 6),
a tek vrlo plitko u drvu i to je glavni razlog zbog kojeg
napadnuta smreka vene i za kratko vrijeme odumre.
RAZVOJNI CIKLUS SMREKOVOG PISARA RANI SIMPTOMI NAPADA NA KORI KASNI SIMPTOMI NAPADA U KRONJI
Razvoj od jajeta do nove generacije imaga kod smrekova pisara najee se odvije dva puta u godini i Autori:
injenica da u pravilu razvija dvije generacije godinje od iznimne je vanosti za razumijevanje njego- tekst i fotografije:
ve biologije, a time i provedbe svih mjera integrirane zatite na to se mora obratiti posebna panja. Prof. dr. sc. Boris Hraovec
Najbolje je cjeloviti razvojni ciklus razmatrati u dva dijela: prvi dio, koji se odvija pod jo ivom korom Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet, Zavod za zatitu uma i lovno gospodarenje,
obine smreke u toplom dijelu godine i drugi, koji se odvija u kori odumrle smreke ili u umskoj prostirci Svetoimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
u hladnom dijelu godine, tijekom prezimljavanja. hrasovec@sumfak.hr
Razvoj smrekovog potkornjaka u ivoj kori obine smreke od proljea do jeseni A) B) C) D) E) F)
Crtei i oblikovanje naslovnice:
Poetak napada zapoinje u proljee, kad temperature zraka dostignu 15-20 C (1). Nakon uspjenog
preleta iz mjesta zimovanja, napad i rojenje prve generacije smrekovog pisara zapoinju mujaci koji Sanja Mrmi, mag. ing. silv.
nakon ubuivanja u unutranji, ivi dio kore, izgrizaju branu komoricu (2). Posljedica ovog izgrizanja je Slika 10. Promjena izgleda kronje od ubuivanja do izlaska nove generacije Hrvatski umarski institut, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska
ujedno i produkcija tzv. agregacijskog feromona, mirisa koji privlai mujake i enke. Brana komorica sanjam@sumins.hr
sakrivena je izvana (i iznutra) i ne vidi se niti kada koru odlupimo, dok su materinski hodnici izgrizeni
duboko u ivom dijelu kore i vrlo plitko u samom drvu. to je napad potkornjaka jai to su hodnici krai i Slika 7. Smola curi niz deblo Slika 8. Prakasta piljevina Slika 9. Dok je suha, svijetle Izdava:
obrnuto. Larvalni su hodnici dugaki prema raspoloivoj plotini kore, a materinski uglavnom od 5 do 15 na pridanku je boje, mokra potamni Hrvatski umarski institut
cm. Pod korom, odnosno u njenom najosjetljivijem, ivom i hranjivom dijelu, odvija se nakon kopulacije Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska
Zasigurno najvaniji segment uspjenog suzbijanja smrekovog pisara i potkornjaka openito, rana je
i odlaganja jaja ostatak razvoja smrekova pisara, preko liinke i kukuljice do novih imaga slijedee ge-
neracije koja e nakon dopunske ishrane u produetku larvalnih hodnika izgristi okrugle izlazne otvore detekcija njegovog napada, odnosno rano otkrivanje stabala ili grupe stabala na kojima je zapoeo
napad. Kada zapone proces ubuivanja, moemo biti sigurni da e smreka koju je potkornjak odabrao Za izdavaa:
i napustiti smreku u kojoj su se razvijali. Izlazak druge, ljetne generacije imaga iz kore (3) uglavnom se Dr. sc. Dijana Vuleti
podudara sa odumiranjem smrekovih stabala u kojima su se potkornjaci uspjeno razvili i to je doba i poeo izgrizati svoje hodnine sustave osuena na odumiranje i opravdano je moemo smatrati ot-
pisanom. U toj ranoj fazi napada dva su vana (i jedina !) simptoma koje moramo pravovremno otkriti
drugog, ljetnog rojenja smrekova pisara (4). Drugo rojenje nije tako jasno terminski definirano kao prvo Tisak:
jer se dinamika proljetnog razvoja odvija u raznolikim staninim i temperaturnim uvjetima. Uz to, ljeti se jer se u narednim tjednima mogu izgubiti ili postati slabije vidljivi. Na prvom mjestu to je pojava smo-
lotoka, odnosno tankih curkova smole koja se najee cijedi iz viih dijelova debla (Slika 7). Najlake GRAFOPROM TISAK, Lepoglava
u pravilu javlja i tzv. sestrinska generacija jer enke nakon poloene prve, proljetne serije jaja, napu-
taju hodnini sustav i na istom ili drugom stablu formiraju krae hodnike odlaui jo jednu seriju jaja. je zapaamo prislonimo li glavu uz deblo i iz raznih kuteva pogledom prema gore obilazimo stablo. Ovo
curenje smole nastaje kao posljedica ubuivanja prvih pionirskih imaga. Najvaniji i najsigurniji znak da
Razdoblje kasne jeseni do narednog proljea (prezimljavanje) je neko stablo smreke napadnuto potkornjakom, pojava je sipee, crveno smee piljevine du debla
Potkraj ljeta i ujesen, smrekov pisar se u razliitim krajevima i u razliitim godinama moe nalaziti u svim i na tlu uz pridanak (Slika 8). Ovo je posljedica progrizanja hodninog sustava u unutranjim slojevima
razvojnim stadijima (4). Najei stadij u kojem ga nalazimo pod korom napadnutih stojeih i sruenih smrekove kore, tijekom izgrizanja brane komorice i materinskih hodnika. Kroz to razmjerno kratko vrije- Ova publikacija izdana je sredstvima Ministarstva poljoprivrede koje finanicira
smreka jest stadij odraslog kukca i liinke. Zimujua imaga tamne su boje i zimuju u kori ve odumrlih me iz ulaznih otvora sipi viak materijala, tj. grizotine i izmet. Pri slobodnom padu niz deblo, zadrava Slika 11. Na vrijeme doznaena Slika 12. Uznapredovali znaci Slika 13. Smreke davno Program radova za izvjetajno-prognozne poslove u umarstvu. Ovdje navedeni
smreka u kronji izgleda posve napada, stabla iz kojih je naputene od potkornjaka
smreka, kori koja je otpala na tlo ili u umskoj prostirci. Inae, otpornost na niske zimske temperature se na gornjoj strani ljusaka na kori, mahovini i zeljastom bilju u blizini pridanka (esto i na pauini koja je zdravo potkornjak ve izletio stavovi ne moraju nuno odraavati stavove Ministarstva poljoprivrede.
kod imaga smrekovog pisara je znatna pa imaga mogu preivjeti i do -30 C. Zimujua imaga prva su esto prisutna u razgranatom sustavu smrekova pridanka). Zasigurno najsigurnije mjesto za provjeru Program Radova za izvjetajno-prognozne poslove u umarstvu provodi se
borbena linija napada koja e narednog proljea (5) nastaviti sa ubuivanjem u nove zelene smreke, na piljevinu je pridanak i vrat korijena (Slika 9). Ovo je zona akumulacije ovog sigurnog dokaznog Stablo smreke u kojem traje poetna faza napada smrekova pisara (Slika 10A) u kronji ne pokazuje ba
nikakve simptome napada niti je po boji iglica ikako mogue zakljuiti o sudbini pojedinog stabla (Slika sredstvima Ministarstva poljoprivrede
najee irei napad na rubovima ili u blizini ve postojeih, nesanirana arita iz prethodne godine. materijala za rano otkrie napada. Od svih simptoma koje moemo nabrojati, ovaj je najraniji i najvaniji
za brzo poduzimanje mjera zatite (ruenje, otkoravanje, uklanjanje iz sastojine, itd.). 11). Prvi fizioloki problemi koji postaju vidljivi u kronji (Slika 10B, 10C) u vezi su sa razvojem larvalnih
hodnika jer oni presijecaju kolanje vode i hranjiva prema gore, odnosno asimilata prema dolje. Od ubui-
vanja prvih pionirskih imaga pa do pojave prvih liinki, vizualno nije mogue (osim putem piljevine) otkriti
2 Nakon uspjenog ubuivanja u pot- Tijekom drugog, ljetnoga ro- napadnutu smreku (Slika 10A, 10B). Ovo razdoblje kod naizgled vitalnog stabla moe potrajati do pojave
puno zelene smreke zapoinje proces 4 prvih kukuljica, a to znai skoro dva mjeseca od poetka napada. Postoje meutim znaajne razlike u
jenja, zapoinje razvoj druge dinamici pojave simptoma u kronjama ovisno o vremenu ubuivanja, tj. da li se radi o proljetnom ili
razvoja pod korom, od brane komorice, generacije potkornjaka u novim ljetnom do kasno ljetnom napadu.
izgrizanja materinskih i larvalnih hodnika, zelenim smrekama. Ova e prezi-
Prvi, jasno vidljivi simptomi u kronji smreka napadnutih u proljee javljaju se 5-6 tjedana nakon poetka
kukuljenja i formiranja nove generacije odra- mjeti, dijelom u kori, dijelom u stelji napada i ogledaju se u promjeni boje kronje u blijedo zelenu (Slika 10C) utu do crveno-smeu (Slika
slih, spolno zrelih potkornjaka 10D, Slika 12), osipanju zelenih ili posmeenih iglica koje same otpadaju (naroito pri udarcu uicom
i narednoga proljea krenuti u po-
sjekire po deblu !) i na koncu po otpadanje kore, najee i prvo u gornjim dijelovima debla (Slika 10E,
tragu za novim stablima 10F, Slika 13). U meuvremenu, od poetka osipanja iglica do poetka otpadanja dijelova kore (koju
1 Rojenje prve generacije za- esto svojim kljunovima odvajaju djetlii i une) napadnuta debla naputa nova generacija potkornjaka i
poinje u proljee. Potpuno 5 U proljee naredne godine, kree u drugo, produljeno razdoblje ljetnog naleta ukoliko ih prije toga ne zaustavimo nekim od metoda
mehanike i kemijske zatite.
razvijeni kukci naputaju svoja zi- ukoliko se do sredine trav-
nja ne poduzmu mjere sanacije i Za razdoblja drugog, ljetnog rojenja, slika u kronjama se moe odvijati na slian nain, odnosno da
movalita i kreu u potragu za no-
se do konca ljeta i poetka jeseni razviju svi opisani simptomi i promjene u kronji ubuenih smreka.
vim smrekama Nakon dovrenog razvoja u doznae, srue i uklone stabla na- Svake sezone meutim u razliitom postotku pojavljuju se i posve specifini, razliiti simptomi i vidljive
3 padnuta prethodnog ljeta, proces promjene u kronjama, naroito onih smreka koje su najkasnije u sezoni napadnute. One se ogledaju
smrekama u kojima su ra-
irenja potkornjaka nesmetano se u promjenama boje slabijeg intenziteta, u rasponu od jasno uoljivih do potpuno nevidljivih. To zapravo
zvoj zapoeli tijekom proljetnog znai da kod dijela napadnutih smreka po vanjskim simptomima sve do narednog proljea (izlaska nove
rojenja, nova generacija odraslih nastavlja generacije imaga), bez detaljnijeg pregleda kore, nije mogue okriti napad. Na dijelu stabala moe se
ak desiti i da kora ve djelomino ili potpuno otpadne ili je djetlovke raskroje a da kronja i dalje, tijekom
potkornjaka naputa koru u kojoj kasne jeseni i zime, zadri zelenu boju. Ove smreke bit e prve koje e jo koncem zime i rano u proljee
su se razvijali priblino 2 mjeseca crvenilom iglica otkriti svoju fatalnu sudbinu. Moe se zakljuiti da je slika ljetnog napada u kronjama
znaajno arenija u svojoj ekspresivnosti ali je s obzirom na razmjerno dugo vrijeme mirovanja popu-
lacije potkornjaka, od rujna do travnja slijedeeg proljea, mogue napraviti velik dio sanacijskih radova dodatne informacije:
bez naroite hitnosti u odnosu na proljetno razdoblje. www.stetnici.hr
Moe se zakljuiti kako uspjeh suzbijanja potkornjaka ovisi o upornoj i strunoj kontroli opisanih www.facebook.com/stetnici.hr/
simptoma napada (na deblu i kronji) te brzom ruenju i daljoj manipulaciji napadnutih smreka. www.hrkrsinpro.sumfak.unizg.hr