##8,ISKORIIVANJE

UGRENOVI
UPOTREBA DRVETA
I SPOREDNIH
PRODUKATA UME
Z A G R E B
1948
#NN
UPOTREBA DRVETA
I
SPOREDNIH PRODUKATA
UME
#
Napisao
prof. ing. dr. #AAALEKSANDAR UGRENOVI
red. profesor univerziteta
# M M Z A G R E B # G G 1 9 4 8
# P P I Z D A N J E N A K L A D N O G Z A V O D A H R V A T S K E
REDAKCI J A MI NI S TARS TVA I NDUS TRI J E N. R. HRVATSKE
ODJ EL ZA S TRUNO KOLSTVO
PREDGOVOR
Ovo je esta i posljednja knjiga moga djela Iskoriavanje uma.
Njome je zakljuen prikaz tehnike iskoriavanja uma. Taj prikaz
donesen je nainom, za koji smo smatrali, da metodiki najbolje odgo-
vara knjizi, koja u isti as treba da bude udbenik i prirunik.
Tko bude itao knjigu kao udbenik, nai e u njoj zaokruena
sliku prostrane oblasti upotrebe drveta i ostalih produkata ume. A ne
valja smetnuti s uma, da je. upotreba upravo krajnji cilj kome slui
itava tehnika iskoriavtanja. Tko knjigu bude prelistavao kao prirunik,
osjetit e kako su materijalna kultura a dobrim dijelom i duhovna
kultura kemijska industrija, tehnika i privreda nedjeljivo vezane
za drvo i ostale produkte ume.
Prirodno je, da se tok historijskih dogaaja odrazio i na strukturi
djela. Prve etiri knjige izale su u vremenu od godine 1931. do 1935.
U knjizi petoj i estoj bila su potrebna izvjesna pomjeranja u razmje-
taju grade i promjene u nainu prikazivanja. Industrijalizacijom zemlje,
planskom privredom I proirivanjem nastavnog plana iz oblasti iskoria-
vanja uma na umarslcitn fakultetima, javila se potreba da se ta oblast
obuhvati to potpunije.
Knjiga esta sastoji se stvarno iz dvije esti. Prvom esti, koja
govori o upotrebi drveta, ona se neposredno vee o prvih pet knjiga\
U drugoj esti razraeno je pitanje ostalih takozvanih sporednih produ-
kata ume.
Istina, esta knjiga ini zakljuni dio cjeline, no ona je pisana na
nain, koji omoguava da se ona ita i zasebno. Zbog toga e se itaocu
initi, da su mu neki prikazi poznati ve iz ranijih svezaka. Takav nain
pisanja vren je namjerno, da bi italac, koji se zanima za upotrebu
drveta, imao pred oima zaokruenu cjelinu, a da ne mora pojedinosti
traiti u ranijim svescima.
No da se itaocu omogui vezivanje grade, to jest, da se olaka tra-
enje onoga, to je o istom pitanju reeno ve ranije, doneseni su u
zagradama brojevi knjige i strane, na kojima je pisano o istom pred-
metu. Sa istim ciljem donesen je na kraju knjige alfabetski registar
materije za svih est knjiga.
VI
U obradi sporednih produkata knjiga se razlikuje od ostalih evrop-
skih udbenika. Dananje privredne prilike, dale su mnogome dosadanjem
sporednom produktu ume vee znaenje nego ranije (kora, smola,
ljekovito bilje). Poneki zaboravljeni produkat ume dolazi ponovo na
povrinu. Otuda potreba da se pitanje iskoriavanje sporednih produ-
kata obradi opirnije.
Vjerujui, da e historijski ekskurzi biti od koristi piscima budu-
nosti, koji e pisati historiju naih uma i njihovog iskoriavanja, mi
smo esto zagledali u prolost, pa i u onu vrlo daleku.
Na ovome mjestu izraavamo svoju zahvalnost Ministarstvu indu-
strije, koje je omoguilo izdavanje knjige, i Saveznoj Komisiji za Stan-
dardizaciju, koja je dopustila, da se u knjigu unesu izvaci iz standarda.
Drugovima ing. Adamu Armandi, red. profesoru, ing. Krunoslavu
Tonkoviu, hon. nastavniku tehnikog fakulteta u Zagrebu, ing. Stanku
Flglu, profesoru, dr. ing. Milanu Aniu, izvanrednom profesoru plj.
umarskog fakulteta u Zagrebu, i Kreimiru Mihokoviu, nastavniku Indu-
strijske kole u Zagrebu, koji su itali pojedina poglavlja knjige, zahva-
ljujem za njihove primjedbe i predloge i na ovome mjestu.
Naroitu zahvalnost dugujem svome mnogogodinjem saradniku i
drugu dr. ing. Ivi Horvatu, sveuilinom asistentu, koji je izvrio 'srei-
vanje rukopisa i korekture. Drugovi, ing. Roko Beni, asistent i Marko
palj, demonstrator mnogo su me zaduili svojim radom oko opreme
knjige i za pomo oko korekture.
itaoce molim, da mi saope sve eventualne greke i nedostatke na
koje naiu itajui knjigu.
U Zagrebu, mjeseca februara 1948.
UGRENOVI
SADRAJ
la!!!*' Strana
UPOTREBA DRVETA
UVOD Historijski osvrt Pogled u prolost Znanje o drvetu u starini
Bliska prolost i sadanjost Upotreba drveta u budunosti I
I. Upotreba drveta sa gledita grade i tehnikih svojstava Graa drveta
i njegova upotreba Tehnika svojstva i upotreba drveta . . . . . . 12
II. Mijenjanje tehnikih svojstava drveta Mijenjanje boje Mijenjanje
sjaja Mijenjanje teine Mijenjanje higroskopiciteta Mijenjanje
ilavosti i savitljivosti Mijenjanje trajnosti Mijenjanje upaljivosti i
snage ogrijevanja Furniranje Lano antikno pokustvo Mije-
njanje imena *'$?- - - v&L . 18
III. Upotreba drveta ., 34
A) Mehanika prerada Piljeno drvo Furniri Drvo za sanduke . 34
B) Kemijska industrija Celuloza Sredstva za uinjanje Etarska
ulja Udobreno i- vjetako drvo igice Suha destilacija
drveta - Suha destilacija drveta u SSSR 40
C) Tehnika j M . . . . 46
1. Graevinarstvo Prednosti drveta Ocjenjivanje upotreblji-
vosti .Elementi ocjenjivanja Upotreba drveta za graenje . 46
2. Graenje u zemlji i vodi ... . . 58
3. Graenje cesta i putova I
4. Graenje na vodi i graenje mostova Dobre i loe strane
drveta . . *m- 63
5. Javni saobraaj eljezniki pragovi eljezniki vagoni
Stupovi za vodove Tramvajska kola Generatori 69
6. Brodarstvo Pogled u prolost ume i mornarica Drvo
za brodove Graenje drvenog broda Sortiment! drveta
Vrste drveta 76
7. Rudarstvo Rudniko drvo 88
8. Mainstvo i | Prednosti drveta Aeroplani Drvo u mainstvu
SSSR-a Ostale maine '..gg 91
9. Mjerenje, crtanje i kolske potrebe . - 97
D) Zanatstvo . . . . .". , 09
10. Stolarstvo Graevno stolarstvo Stolarstvo za pokustvo
Ostalo stolarstvo . - 99
11. Tokarstvo W
12. Rezbarstvo 108
13. Intarzije *'-WtB&F * IH"" "* Sl
14. Muziki instrumenti . .& . . ^*, - - j&fr -: \ ***
15. Igrake . . j fi SKt -
116
Ml
Strana
16. Kolarstvo 117
17. Bavarstvo . . . -mg . . . 119
18. Pletarstvo ,. . 121
19. Obuarstvo 122
20. Ostali zanati Kuni zanati . 124
E) Poljoprivreda - . | | ; .' . 125
F) Kuanstvo Drveni predmeti Loenje drvetom - S ^
G) Fiskultura . ..." 132
IV. Upotreba drveta po vrstama . . 133'
A) Domae vrste
f
133-
B) Strane vrste . . . 15?
V. Upotreba otpadaka Pogled u prolost. . . . . . . . . . . . . . . 159"
1. Vrste i vanost otpadaka Vrste i kategorije Uzroci postanja
Koristi Iskoritavanje Plansko iskoritavanje . . . . . . . . . 160
2. Upotreba umskih otpadaka r.>y . 164
3. Upotreba otpadaka od mehanike prerade Piljevina Upotreba
piljevine Drveno brano 165-
4. Upotreba polovnog- drveta . 172
S P OR E DNI P RODUKT I
UVOD | p I 175
VI. Smolarenje Vrste drveta . 178
A) Osnovi Smolni kanali Smola Dinamika curenja Tehnika
smolarenja 180-
B) Metode smolarenja ; . . . . 188'
1. Francuska metoda Opis Ocjena . . . - -ffl 186'
2. Amerika metoda .. 1 194'
3. Njemaka metoda . 196
;
4. Smolarenje u Sovjetskom Savezu 198'
5. Austrijska metoda . . . Jife. * - . i . 203-
6. Smolarenje pokrivenim ranama 206-
7. Smolarenje uz pomo kemijskih sredstava 208-
8. Smolarenje smreke, aria i jele Smolarenje- smreke Smola-
renje aria Smolarenje jele . 209
9. Zasmoljavanje 211
C) Prinosna sposobnost i ekonominost smolarenja Prinosna sposob-
nost Ekonominost metoda 214
D) Kemijski sastojci smole \ 219
E) Koristi i tete od smolarenja Upotreba Budunost . . . . . . . 221
VII. Podsoivanje Podsoivanje javora u Americi Podsoivanje javora
u SSSR Podsoivanje breze u SSSR Jasenova mana Kauuk,
gutapera, lakovi Iskoriavanje evonimusa u SSSR . . . . . " . . 226
VHI. Kora i lie 236
A) Hrastova kora !=- Tresiovine Kemizam Guljenje kore Trgo-
vanje Stara kora Upotreba Ostale vrste hrasta 237
IX
Strana
B) Smrekova kora Treslovine Kemizam Guljenje kore Upo-
treba 249
C) Vrbova kora , . , . . . , 249
D) Brezova kora Katran iz brezove kore 253
E) Kora ostalih vrsti drveta Kestenova, johova kora Arieva kora
Brezova kora Jelova kora Ostale vrste 255
F) Rujev list Treslovine. Sabiranje Suenje i spremanje Neist
Upotreba Kiseli ruj Trgovanje. . . . . 4 257
G) Ostalo lie Domai podaci. Badanj Pogled u budunost 261
IX. Pluto i liko ] . . . 264
A) Pluto S Prolost Osnovni pojmovi Dobijanje pluta Period
mirovanja Dobijanje sekundarnog pluta Nain eksploatisanja
Prinos Preradivanje Upotreba Nain prodaje Budu-
nost 264
B) Liko . Lipovo liko Vlakanca iz vrbove kore 27$
X. Plodovi i gljive 275
A) Plodovi i sjeme . . , , 275
1. Bioloki osnovi Rod av an je sjemenom Dozrijevanje i opa-
danje sjemena 276
2. etva sjemena Sabiranje i pohranjivanje . . . . . . . . . . 279
3. Suenje i truenje sjemena Sunice Trusni ce Osnovi tru-
erija Rad oko truenja 283
4. Ljutenje krilaca, ienje i sortiranje sjemena 293
5. Procenat iskoriavanja truenjem . -. Jj j | . . 294
6. Pohranjivanje sjemena Nain . . . 294
7. Kvalitete i nain prodaje sjemena 296
B) Plodovi za ishranu, preradu i tronju Pitomi kesten Hrastov
ir Bukvica Ostale vrste plodova 298
) Gljive Gljive kao hranjivo g Iskoriavanje gljiva Vrganj
Lisica Rujnica Blagva Grmaa Vjetacko gajenje gljiva . 302
D) Ekonomska vanost plodova i gljiva . 308
XI. Siska Biologija Urod Procjena i unovi vanje Sabiranje Su-
enje i ienje Kemijski sadraj Trgovina i upotreba Ostale
vrste iaka 310
XII. Lisnik Ekonomska vanost i hranjivost Nain dobijanja i upotreba
Prinos Drvo kao hrana . ' . M : . . 315
XIII. Leikovina j suharci 321
XIV. Paa Paa, ispasita, panjaci Kategorije panjaka Vanost pae 322
A) umska paa Paa i uma Korist? i ttte Stoka i njen ugon
Veliina tete Koliina pane krme Iskoriavanje pae . . 325
B) Planinska paa Koristi Prinos 304
C) Paa na Kru . | | . - - 337
XV. umska prostirka 339
A) Vrste prostirke Osnovni pojmovi Pregled vrsta Veliina pri-
nosa . M' - . H - - - - 340
X
^El Strana
B) Dobrjanje prostirke Tehnika rada Racionalnost dobijanja
Mjesto i vrrjeme dobrjanja . , . . ; . . . 343
C) Unovivanje prostirke Nain unovivanja " vi | l
;
s%
:
^46
D) Vanost prostirke umsko-gospodarska vanost Poljoprivrtdna-
vanost . . . . . . j f h . . . . . . \T) 348
XVI. Treset | | M A | 51
11. Treset i tresetita Treset Tresetita Vrste tresetita . . . . 351
2. Prethodni radovi Opi pogledi Koliina j kvalitet treseta Od-
vodnjavanje Osnova iskoritavanja Godinji radovi 356
3. Dobijanje Vrijeme dobrjanja Nain dobijanja Suenje i spre-
manje . . . . . . . . . . . . 356
4. Upotreba treseta Ekonomska v a n o s t . . . . . -^*. . . . . . . 359
XVII. Bilje | 361
A) Ljekovito i mirisno bilje Iskoritavanje Sabiranje Lipov
cvijet Bazga Velebilje Borovica utika Lovorika
Roga Planika Mra Buha Kadulja Pelin Ruma-
rin Lincura Kauni Paprat Veprina Oman Despik
Vrijesak Metvica divlja Oist Hrastova mahovina Mili-
ica . . .f- ^jffil^P*'.
361
B) Tekstilno bilje . . 370
1. Brnistra etva Tehnika prerada Upotreba Vanost. 370
2. Kopriva i cigansko perje Kopriva Cigansko perje . . . . . 375
C) Ostalo tehniko bilje Trska Busija Vlasak . . . ._. , j B" . 376
I>) Ukrasno bilje. . . ^ ' A - ! ^
78
XVIII. Kemijski sastojci Alkaloidi Gorine Bojila Ulja i masti
Lijekovi Ljepci . . 385
XIX. Iskoriavanje tla kulturom. . . . S . S K . . 390
1. umsko poljsko iskoriavanje tla Opi pogledi Oblici Lazina
Ograda Trava Tekstilno i ljekovito bilje Koristi 390
2. Iskoriavanje vrbe Sjea Guljenje Suenje Iskoriavanje
kore Upotreoa 394
XX. ivotinje Puhovi Puevi Hrutevi - Mrav ja jaja BaJpci
Pijavice Zmije 401
XXI. Sastojci tla Paljenje krea . . 404
Literatura
:
0j4 . . . *! ^ySI ' ' - 407
Kazalo . . . . . . . . . . ^|ft" 1 - , . . . . ... . 413
O PEDESETOJ GODINJICI
(18981948)
RADA
UMARSKE NASTAVE I NAUKE
NA ZAGREBAKOM SVEUILITU
U p o t r e b a d r v e t a
UVOD
Izlaui predmet nauke o iskoriavanju uma mi smo se posluili
nainom, koji nam se inio tehniki najjednostavniji i metodiki naj-
jasniji. Udarili smo putem, koji je zacrtan vremenskim slijedom radova
od ume do mjesta upotrebe drveta. Da ukratko pregledamo put, koji
smo .prevalili u dosadanjih pet knjiga. Poli smo od ume kao mjesta,
na kome priroda stvara materiju zvanu drvo. Tehnike osobine drveta
prikazali smo u Tehnologiji drveta. Da bi materija drvo postala upo-
trebljiva za potrebe ovjeka, iva dubea stabla ume trebalo je oboriti
i iz njih izraditi produkte (Sortimente). Tu fazu iskoriavanja oznaili
smo izraivanjem. Izraene produkte trebalo je naroitom tehnikom
krenuti sa mjesta izrade i prenijeti ih do mjesta preraivan] a, trgovanja,
upotrebe, tronje. Radu u toj fazi dali smo ime iznoenje. Neki produkti
mogli su biti upotrebljeni u obliku, u kome su izraeni u umi. Naprotiv,
neki da bi se mogli upotrebiti morali su biti preraeni mehanikim
ili kemijskim nainom.
Krajnji cilj svega rada oko iskoriavanja uma jest; dati izraenim,
iznesenim i preraenim proizvodima takav oblik, dimenzije i kvalitet,
da bi se oni mogli to
s
bolje upotrebiti za namirivanje potreba ovjeka.
Tu fazu, posljednju u nizu radova oko iskoriavanja uma, zovemo
upotreba drveta. Prikazati tu fazu iskoriavanja uma zadatak je prvoga
dijela ove knjige.
Kako se iz izloenoga vidi, upotrebi drveta u pravilu prethode
Izvjesni tehniki radovi bilo u umi, bilo na postrojenjima i u radioni-
cama. No ne mora da prije svake upotrebe drveta budu izvreni svi reeni
radovi; nekih radova moe da i ne bude prije upotrebe.
Rijetki su sluajevi da upotrebi drveta prethodi samo obaranje.
Takav je sluaj kad se tanka stabalca (sa kronjom) upotrebljavaju u
dekorativne ciljeve. Izvjesni sortimenti (od obloga drveta; jarboli, piloti,
telegrafski i telefonski stupovi, hmeljarci, kolje za vinograd; od tesa-
noga drveta: eljezniki pragovi, graevno drvo; od cijepanoga drveta:
duica, vratila, indra) mogu biti predmetom upotrebe neposredno poslije
/faze izraivanja. Velika je koliina produkata, koji se mogu upotrebiti
tek poto su poslije obaran ja i izraivanja proli j:o i fazu meha-
Izdava Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb
Za izdavaa dr. E. Musi
Tehnika redakcija Zlatko Urban
Tisak Nakladnog zavoda Hrvatske, Zagreb
Naklada 4.000 piimjeraka