Ivan Gunduli

OSMAN

viteko idilini ali ujedno i povijesni ep

Gunduli dobro poznaje politike dogaaje
svog vremena.
poznaje odnose izmeu Rusa i Poljaka, Poljaka
i veana, sukobe pojedinih vitetva

poznavao je dobro geografiju

izgled gradova, utvrda, uma, polja, livada,
mostova

FABULA:
Grau je rasporedio u 20 pjevanja.
Na poetku epa javlja se Osmanov
solilokvij o Turcima nekada i sada:
Govori o uzrocima hoimskog poraza.
Donosi odluku da ode na istok i skupi novu
vojsku.
Vraanje nekadanjeg ugleda Turskoj vojsci.

Dva pravca radnje

Kazlar- aga ide u potragu za plemenitim
djevojkama meu kojima bi car izabrao
enu
Ali-paa je poslan u Poljsku da sklopi mir

Zadatak fabule
Osvijetliti Osmanov poraz
Pobjedu kraljevia Vladislava
Poloaj slavenskog roblja

Ep obuhvaa nekoliko raznovrsnih

dogaaja
Razliite vremenske dionice
Razliite epske prizore

Sadraj ep i povijesni dogaaju

se ne podudaraju
hoimska bitka je zavrila bez iije pobijede
turska vojska postaje nedisciplinirana i
povlai se
kraljevi Vladislav nije sudjelovao u bitci
Poljaci trae mir, a ne Turci

1. pjevanje - tema
PROLAZNOST
Ah, ijem si se zahvalila
tata ljudska oholosti?
Sve to vie stere krila,
sve e paka nie pasti
Vjekovite i bez svrhe
nije pod suncem krepke stvari,
a u visocijeh gora vrhe
najprije ognjeni trijes udari

Osman se rodio 1604. kao prvi Ahmetov sin

Nakon oeve smrti na prijestolje dolazi Mustafa,
Ahmetov brat
Mustafa je svrgnut 1618., a na carsko prijestolje dolazi
Osman II
Osman je poginuo u pobuni Janjiara 1622.
Ovo djelo je posveeno Vladislavu sinu poljskog kralja
igmunda koji je sudjelovao na Hoimu
Osnovni kontrasti: prijanja i sadanja vojska i
prolaznost carstva

savjetnici Osmanu savjetuju to treba napraviti

veliki vezir Dilaver predlae da prije polaska na Istok
pobije rodbinu koja bi mu mogla za odsutnost preoteti
prijestolje
uitelj Hoda savjetuje da se pobrine za nasljedstvo i
zato da se oeni djevojkom plemenitog roda
Kazlar-aga preporua da najprije sklopi mir s
Poljacima i tako se osigura od najopasnijeg susjeda.
Ujedno treba pojaati strau u zatvoru u kojem se
nalazi zarobljeni Poljak Korevski

Ali-paino putovanje
Ali-paa putuje u Poljsku na pregovore o miru
Gunduli se usput sjea Orfeja kojeg smatra
zaetnikom naeg narodnog pjesnitva
prolazi preko prologodinjeg bojita
pria o nepreglednoj vojci o borbi istie hrabrost kraljevia
Vladislava spominje Sokolicu koja je zaljubljena u Osmana

Ali-paa susree Krunoslavu, vjerenicu Korevskog

Krunoslava se povlai u umu i tuguje.
Odlui se preobui u Ugarsko odijelo i otii u Carigrad
gdje e mitom osloboditi Korevskog

Putovanje Kazlar-age
Smederevo,
Ljubdrag i njegova kerka Sunanica.
Ples i zabava.
Ljubdrag ispria tunu priu svog roda.
Kazlar-aga otima Sunanicu

sklapanje mira
Ali-pae dolazi u Varavu
opis kipova koji prikazuju poljske vladare
Ali-pau zabavlja knez Zborovski
Zborovski tumai Ali-pai slike
prologodinjeg hoimskog boja
ugovoreni poljsko-turski mir

Radnja se vraa u Carigrad

Kalinka (neakinja Rizvan-pae uvara
utamnienog Korevskog) govori Krunoslavi kako
se Korevski zaljubio u Ljubicu (Rizvanovu
kerku)
razoarana Krunoslava najprije pomilja na osvetu
Krunoslava uz pomo mita ulazi u tamnicu
Rizvan-paa je puta u zatvor i ujedno utamniuje

14. pjevanje (Mauranieva

nadopuna)
Zvjezdoznanci savjetuju Osmanu da ne ide na Istok
Ljubomornost u liku crnca Beira kae Kalinki da je
prevarena.
Mladi Ugrii kojeg Kalinka ljubi zapravo je
preobuena vjerenica Korevskog.
Kalinka to javi Ljubici.
Ljubica kae ocu Rizvan-pai.
Rizvan-paa dade pogubiti Korevskog i Krunoslavu

15. pjevanje (Mauranieva

dopuna)
Ugovoren mir s Poljskom pod uvjetom da puste
Korevskog.
Ljubica se baci s kule
Rizvan-paa se ubije
Kazlar-agi je neki hadum (uvar hrama) odnio
Sunanicu. Bio je to njen brat Vlatko kojeg su
Turci zarobili u djetinjstvu i poturili
Osman se eni Soklicom i dvjema Turkinjama
plemenitog roda

Pobuna u Carigradu.
Saznala se prava namjera Osmanova da ide
ponovo u ratne pohode
Vojnici ne sluaju Aliju (janjiarski aga)
alju Osmanu Jahiju biveg muftiju da im
sultan izrui svoje savjetnike koji su ga zlo
savjetovali

Sultan saziva vijee da se nae izlaz iz

situacije
Dilaver je protiv poputanja pobunjenicima.
Predlae da se najstroe kazne.
Husein je za poputanje i za predaju
savjetnika pobunjenicima
Osman ne pristaje na osvetu niti eli predati
savjetnike

Dilaver savjetuje Osmanu da njega skine s asti

velikog vezira
na to mjesto postavi Huseina koji e vojsci
saopiti da je odustao od puta na istok
mati svrgnutog sultana Mustafe pozva svog zeta
Dauta i nagovori da se stavi na elo
pobunjenicima
Daut bi trebao svrgnuti Osmana i na elo ponovo
postavi Mustafu (zapravo e vladati Mustafina
majka i Daut)

Daut nagovori pobunjenike da svrgnu Osmana

najprije navale na Dilaverov dvor.
Dilaver odlazi u Malu Aziju po nove vojnike s
kojima e spasiti Osmana
On pogine i njegova ena lijepa Begum trai tijelo
Osman se skriva u dvor Sinan-pae i alje svoje
ljude da umire vojsku
Sve posrednike pobunjenici su poubijali

Osmanov kraj
Mustafa se nalazi u nekoj jami odakle ga
vode u bogomolju
po naredbi Mustafe Osmana uz ruganje
svjetine vode na nekom kljusetu u zloglasnu
Jedi-kula
kad su doli do tamnice Daut zapovjedi da
ga zadave
pokopan je do nogu oevih

Tri teme
Hoimska bitka smjetena u pretpovijest
epske knjievnosti i ostale teme epa
oblikovane kroz nekoliko epskih digresija
retardirajui radnju u prolost
Putovanja smjetena u istovremenost s
pripovjedaevim vremenom i
Osmanova pogibelj

Kompozicija
Slijedi linearnu kronologiju dogaaja nekoliko
razvedenih fabularnih linija
Jedna tema je uzrok, a druga posljedica
(Hoimska bitka je uzrok pobune janjiara)
Trea fabularna linija (putovanje) ispunjava
prostor i vrijeme izmeu dva dogaaja
Putovanje ispunjava vrijeme
od hoimske bitke do Osmanove pogibelji
od Varave do Carigrada

Raznolike vremenske perspektive

Trolana tematska struktura
Mnotvo glavnih i sporednih likova
Likovi pripadaju zbilji i fikciji (imaju isti status u
epskom svijetu)
Pripovjeda je ideoloki opredijeljen za kranski
svijet
Sveznajui pripovjeda prikazuje:
borbu glavnih politikih snaga suvremenog svijeta
borbu nebeskih i paklenih sila

Gunduli povijesni svijet prikazuje unutar

kranske teoloke koncepcije povijesti
Osmanova je sudbina posljedica grijeha
tatine i oholosti

Gunduliev podvojeni svijet

Udvajaju se likovi svatko ima svog parnjaka
Uoljivo je na personalnoj razini epa
Dva vladara
Osman i Vladislav musliman i kranin
Borba izmeu islama i kranstva
Vladislav se opisuje u nevanim dijelovima nema
vanu narativnu funkciju osim samog postojanja

Radnja es dogaa na dva dvora Osmanov

i Vladislavljev
Kontrast atmosfere Carigrad Varava
Sklad i ljubav u Poljskoj ljubav i mrnja u
Carigradu

Dva poklisara Ali-paa i Kazlar-aga

narativni blizanci njihove su misije u
slinom odnosu prema glavnoj radnji
odnos prema glavnom liku je slian
Osman oekuje povratak obojice izaslanika
Poslovi koje oni obavljaju od jednake su
vanosti to je Osman postavio na poetku epa
Mir s poljskom, enidba i put na istok

Preko Ali-pae uvodi se motiv bitke

Putuje preko bojnog polja, razgledava goblene
u boji
Povijest poljskih vladara

Preko Kazlar-age uvodi se motiv povijesti

uope
Putuje kraj ruevina grkih gradova

Likovi imaju simboliko znaenje

Ali-paa motiv idile na Varavskom dvoru
Kazlar-aga motiv propale slave starih
civilizacija (djelovanje povijesti)
Kazlar-aga motiv pastorale u krajevima
Smedereva

ene ratnice
Na poljskoj strani bori se Krunoslava
preruena u viteza
Na turskoj strani bori se Sokolica (u mukoj
odjei)
Njihova funkcija u radnji je podjednaka
Temperament i izgled slini

Pripadaju romantiarskom sloju epa

Nastale po uzoru na Tassa

Ratnice imaju sline biografije

spoj muke snage i enske tankoutnosti
Uputaju se u viteke pobude iz slinih
pobuda
Krunoslava zato to joj je momak zarobljen
Sokolica zato to je Osman u koga je
zaljubljena doivio poraz

Ratnice su neposlune
Krunoslava na svoju ruku kree u Carigrad
osloboditi Korevskog
Sokolica hara po Poljskoj nakon bitke
One su sporedni dekorativni motiv - samo
dok pria ne ue u svoju odluujuu fazu

Dva zatoenika u tamnici slinost i ravnotea

Zalog su politikim igrama
Poljak Korevski
Putanje Korevskom uvjet da Poljska sklopi mir s
Turskom

Turin Mustafa Osmanov stric pretendent na

prijestolje
Kada bude osloboen zasjesti e na tron

Za Mustafa se bori njegova mati

Razlog vlastita ambicija

Za Korevskog se bori zarunica

Razlog idealna ljubav

Simboliko znaenje dvojice zatoenika

Mustafa utjelovljuje tursku silu pa je u zatvoru dok
mladi car ne zaglavi
Korevski je olienje samozatajnosti i plemenitosti
svojim osobinama eli pomoi Poljakoj

Dva puta se spominje priprema za hoimska bitka

Trenutak kada mladi poljski plemi pjeva o boju
Zarobljavanje Korevskog

Dva puta se posredno opisuje sam boj

Prvi put rijeima (knjievni) kada Ali paa putuje
preko bojnog polja pripovijeda prologodinje dogaaje
atmosfera turske alosti i prolaza,
Drugi put slikom (slikarski) kada Ali paa gleda
goblene na kojima je bitka prikazana
- atmosferu poljskog slavlja i veselja

Dvije otmice
Otmica poljskih gospoa koje otima
Sokolica a Vladislav oslobaa
Kazlar-aga u Smederevu otima lijepu
Sunanicu
Zbivaju se u idilinom krajoliku i skladne
zabave

Dvojnost
Konvencionalni motivi uobiajeni u epici do Gundulia
Suprotstavljanje vladara
Pojavljivanje poklisara
Opisi njihovih putovanja
Pojava ena ratnica
Pojava zatoenika
Konvencije u opisu bitaka
Savjetovanja
otmice

Udvojeni motivi komplementarni su po

smislu
Meusobno su vrsto povezani
Jedan bez drugog ne mogu i tvore
zajedniko znaenje

Antiteza kao temeljni princip organizacije djela

Hrvatska knjievnost teila je europskoj ali s
vlastitim identitetom
Mnogi pisci su pisali na dva jezika
Gunduli je prihvatio misao da uvijek postoje
dvoje
Na to upuuje i vlastita biografija period
svjetovni i period duhovni
U borbi tih suprotnosti rodio se pisac

Literatura:
Pavlii, Pavao. (1996.) Studije o Osmanu, zavod
za znanost o knjievnosti, Zagreb
Falievac, Dunja. (2007.) Stari pisci hrvatski i
njihove poetike,Hrvatska sveuilina naknada,
Zagreb
Kombol, Mihovil (1961.) Povijest hrvatske knjievnosti do
narodnog preporoda, Matica hrvatska, Zagreb
Franievi, Marin. Franjo velec, Rafo Bogii (1974.) Od
renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske
knjievnosti. knj. 3., Liber- Mladost, Zagreb