SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Barbara Radat
Preddiplomski studij smjera Agroekonomika

POSLOVNI PLAN ZA PROIZVODNJU ENJAKA

Zavrni rad

Osijek, 2014.

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Barbara Radat
Preddiplomski studij smjera Agroekonomika

POSLOVNI PLAN ZA PROIZVODNJU ENJAKA

Zavrni rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu zavrnog rada:

1. doc. dr. sc. Davorin Turkalj, predsjednik
2. prof. dr. sc. Ivan tefani, mentor
3. doc. dr. sc. Tomislav Vinkovi, lan

Osijek, 2014.

Sadraj
1.

UVOD ........................................................................................................................................ 1

2.

MATERIJAL I METODE .......................................................................................................... 2

3.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ENJAKA ........................................................................ 3

3.1.

Hranidbena i zdravstvena vrijednost ................................................................................. 4

3.2.

Agrotehnika ........................................................................................................................ 6

3.3.

Gnojidba ............................................................................................................................. 6

3.4.

Priprema tla za sadnju ........................................................................................................ 7

3.5.

Kultivari enjaka................................................................................................................ 8

3.6.

Sadnja enjaka .................................................................................................................. 9

3.7.

Njega nasada .................................................................................................................... 10

3.8.

tetnici i njihovo suzbijanje .............................................................................................. 10

3.9.

Vaenje enjaka.............................................................................................................. 13

3.10.

Skladitenje enjaka.................................................................................................... 14

3.1.1. Norme kvalitete europskog trita .................................................................................. 15

4.

PROIZVODNJA ENJAKA U HRVATSKOJ I SVIJETU .................................................. 16

5.

SWOT ANALIZA O PROIZVODNJI DOMAEG ENJAKA .......................................... 17

5.1.

Naini za poveanje konkurentnosti ................................................................................ 20

5.1.1.

Proizvod s boljom kvalitetom ................................................................................... 20

5.1.2.
Jednostavnost koritenja, eko dizajn s prepoznatljivim znakom domae
proizvodnje, bolji uvjeti plaanja i znaci panje ....................................................................... 20
5.1.3.
Povezati brand enjaka s ostalim prirodnim blagodatima Slavonije i farmaceutskim
tvrtkama 21
5.1.4.

Udruivanje u udruge ............................................................................................... 21

FINANCIJSKI PLAN .............................................................................................................. 22

6.

6.1.

Ekonomski pokazatelji uspjenosti proizvodnje ............................................................... 27

7.

ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 28

8.

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 29

9.

SAETAK................................................................................................................................ 31

10.

SUMMARY ......................................................................................................................... 32

11.

PRILOZI .............................................................................................................................. 33

12.

POPIS TABLICA I SLIKA.................................................................................................. 34

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA .......................................................................... 35

1. UVOD
enjak (Allium sativum L.) poznat pod nazivom bijeli luk, uzgaja se u kulturi ve
vie od 4000 godina. Zainska je biljka iz porodice Alliaceae (Tablica 1), srodna luku,
poriluku i vlascu. U ostalim dijelovima svijeta, Egiptu, zemljama Bliskog istoka, te u
junoj Europi bio je poznat jo prije Krista.
Hrvatska godinama uvozi ak 90% bijelog luka ili enjaka za domae potrebe, to
pokazuje veliku potrebu za tim proizvodom i mogunost uspjenog poslovanja na
domaem tritu. OPG Radat proizvodnju bi zapoelo na 1ha obradive povrine, od
dobivene koliine enjaka dio bi iao za prodaju, a dio kao sadni materijal za ponovnu
sjetvu. Prihodi od prodaje enjaka bi se iz godine u godinu poveavali, a nakon 5 godina
OPG Radat proirilo bi vlastite obradive povrine. Vizija OPG-a Radat je postati uspjean
proizvoa enjaka u RH te dakako svojom kvalitetom prije svega pokazati
nutricionistiku vrijednost enjaka i pripomoi da se slavonskim suhomesnatim
delicijama vrati miris i aroma s kakvim su se ponosili nai stari, a restorani i kuanice
dobiju izvorni, sada ve pomalo zaboravljeni, zdrav i zanosan dodatak jelima.
Istraivanje je provedeno na 1ha obradive povrine koje je privatno vlasnitvo
OPG-a Radat. Cilj istraivanja je utvrditi ekonomsku opravdanost proizvodnje enjaka sa
1200kg/ha sadnog materijala te temeljem toga izraunati i prikazati financijsku
uinkovitosti proizvodnje domaeg enjaka.
Tijekom istraivanja moe se zakljuiti kako je veina OPG-a ula u taj posao radi
zarade, jer enjak daje do pet puta vei prinos od zasaenog sadnog materijala, a potranja
i cijena po kilogramu osiguravaju i dobre prihode.

2. MATERIJAL I METODE
Za izradu rada koritena je literatura razliitih autora, koji se bave ovim podrujem
istraivanja i opisivanja, ali i proizvodnje proizvoda od enjaka.
Metode koje su koritene u radu su: analiza prikupljenih podataka, analiza vrste i
strukture trokova promjenom tehnologije proizvodnje, prikazivanje i izraunavanje
ekonomske opravdanosti proizvodnje enjaka, SWOT analiza, investicijski raun, analiza
trokova radne snage, projekcija rauna dobiti i gubitka, analiza osjetljivosti. Dizajn
figurativnog iga i njegova zatita za teritorij RH.
Na osnovu prikupljenih podataka i financijskih izrauna prikazana je isplativost
proizvodnje te ekonomska opravdanost proizvodnje, primjenom raunalnog programa
Excel. Za financijske izraune i tablice koriteni su podaci i slike koje su proizali kao
rezultat prikupljanja podataka sa OPG-ova i biljeenja rijei upravitelja. Putem tih
podataka i iskustava prikazano je kako zapoeti s proizvodnjom, kakav je sadni materijal
najprofitabilniji, kada vriti prihranu mineralnim gnojivima, a kada upotrijebiti zatitna
sredstva.

3.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ENJAKA

Tablica 1. Sistematika enjaka (Allium sativum L.)

Redni br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Taksonomija
CASRSTVO
PODCARSTVO
RAZRED
RED
PORODICA
ROD
VRSTA

Naziv
Plantae
Magnoliophyta
Liliopsida
Asparagales
Alliaceae
Allium
Allium sativum L

(Izvor: Wikipedija)
enjak je viegodinja biljka visine 35 do 90 cm. Veina kultivara enjaka koji se
uzgajaju diljem svijeta ne cvate i ne donosi sjeme. Razmnoava se vegetativno, stoga oni
predstavljaju klonove.
Lukovica je jajastog ili spljotenog oblika, sastavljena od 10 do 20 malih enjeva,
koji su obavijeni vrstom bijelom ili zelenkastom ljuskom, a svaki eanj posebnom
bjelkastom, crvenkastom ili ljubiastom opnom. Lukovica enjaka predstavlja
reproduktivni organ. Nakon sadnje iz zametka stabljike razvije se slabo adventivno
korijenje, koje se prostire u povrinskom sloju tla.
Stabljika je uspravna, a u donjoj polovici nosi dugake, linearne listove. Na vrhu
stabljike razvija se okruglast cvat, sastavljen od malog broja cvjetova i 20 do 35 rasplodnih
pupova. Unutar enja nalazi s klica koja je sainjena od 2 do 3 zametnuta lista. Prvi je list
bez plojke, dok se sljedei sastoje od lisnog rukavca i linearne plojke. Lisni rukavci
formiraju lanu stabljiku. Biljka tijekom rasta razvije 10 do 12 listova. Pri zavretku
rasta listova u pazuhu najmlaeg lista zametne se jedan pup, a na listovima ispod njega do
etvrtog lista po 1 do 6 pupova, zatim se broj zametnutih pupova smanjuje to su listovi
stariji. Najstariji listovi nemaju pupova. Premjetanjem asimilata iz lia pupovi sve vie
rastu i formiraju enjeve. Svaki eanj sastoji se od vanjske vrste ovojnice,
parenhimskog tkiva i klice. Sadnjom vrlo sitnih enjeva razvija se samo jedan pup
odnosno eanj okruglog oblika.
Cvjetovi su sitni, crveno-ljubiastog ocvijea, graeni od est pranika i latica,
skupljeni u titastu cvat. Vrijeme cvatnje su srpanj i kolovoz. Plodnica je nadrasla i
trogradna s vie sjemenih zametaka. Plod je trodijelni tobolac. Sjeme je okruglastog oblika,
sitno, crne boje i sterilno.
3

Neki ekotipovi razvijaju cvjetnu stapku koja naraste 70-100 cm. Na vrhu nosi
zrane enjie i nekoliko sterilnih cvjetova, koji su u poetku obavijeni jednim ovojnim
listom. Iz zranih enjia mogu se razviti nove biljke sa sitnijom lukovicom koja ima
jedan ili vie sitnih enjeva. Ove zrane lukovice se otkidaju im se pojave kako bi se
poveao prinos. Biljka enjaka otporna je na niske temperature, stoga moe dobro
prezimiti i u kontinentalnom podruju. Ipak, postoje kultivari koji su osjetljivi na niske
temperature. Tijekom vegetacije rast lukovice pospjeuju vie temperature i dui dan
(Lei i sur., 2004).

3.1. Hranidbena i zdravstvena vrijednost

enjak se zbog svog mirisa i okusa koristi, ne samo kao povre u uem smislu,
ve i kao dodatak brojnim jelima. Za miris i okus enjaka odgovoran je alicin (Block,
1985). Prema svojem sastavu ima veliku hranidbenu vrijednost u odnosu na drugo povre,
ali se ne koristi u velikim koliinama, stoga nema vee znaenje. Glavni sastojci enjaka
su voda, sirove bjelanevine, sirove masti, ugljikohidrati, vlakna i minerali (Tablica 2;
Lei i sur., 2004). enjak sadri vie od 200 bioloki aktivnih tvari, dok se veina
ljekovitih i zainskih tvari nalazi veinom u lukovici. Od ljekovitih tvari prisutna su
eterina ulja, minerali (natrij, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, eljezo, sumpor),
aminokiseline, enzimi i vitamini (Tablica 3; Paraikovi, 2009). Voe i povre, pa tako i
enjak, ima znaajnu ulogu u obrani ljudskog organizma od razliitih bolesti i to
zahvaljujui visokom sadraju antioksidacijskih tvari (Diplock i sur., 1998; Kim i sur.,
1997).
Tablica 2. Glavni sastojci enjaka (%)
SASTOJCI
Voda
Sirove bjelanevine
Sirove masti
Ugljikohidrati
Vlakna
Minerali

%
63,0-75,0
4,0-6,76
0,06-0,20
20,0-27,9
0,77-1,10
1,4-1,44
(Izvor: Lei i sur., 2004.)

Veu vanost s pozitivnog utjecaja na zdravlje ljudi imaju:

eterino ulje koje sadri sumpor te daje okus i miris enjaku,

alilpropilsulfid,

fitoncid alicin - biljni antibiotik koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze.

Nakon upotrebe enjaka preko koe i dinih organa izluuje se alilsulfid, koji je
neugodnog mirisa. enjak ima iroku upotrebu, a njegova ljekovitost te snaan i
djelotvoran uinak na ljudsko zdravlje, poznata je od davnina. Upotrebljava se kao lijek, u
ljekarnama se prodaju tablete, kapsule i tinkture od enjaka koje imaju pozitivan uinak
na zdravlje ljudi. Aminokiseline iz enjaka utjeu na snienje razine tetnog kolesterola u
krvi, a organske komponente iz enjaka, koje sadre sumpor, smanjuju razinu kolesterola
i djeluju preventivno na razvoj malignih bolesti. Koristi se kod prehlada i gripe, pomae pri
izluivanju ui, te normalizira djelovanje jetre (Lei i sur., 2004; Paraikovi, 2009).

Tablica 3. Sastav vitamina i minerala u 3 g (1 eanj)

VITAMINI I MINERALI
Vitamin A (IU)
Vitamin B1 (mg)
Vitamin B2 (mg)
Vitamin C (mg)
Bakar (mg)
Cink (mg)
Kalcij (mg)
Kalij (mg)
Fosfor (mg)
Natrij (mg)

KOLIINA
U tragovima
0,1
U tragovima
U tragovima
0,008
0,038
1
16
6
1

*IU- internacionalne jedinice

(Izvor: Paraikovi, 2009.)

3.2. Agrotehnika
enjak se moe saditi u proljee ili u jesen. Za proljetnu sadnju se tlo priprema
oranjem u jesen ili zimu kad se pripreme grubo uzdignute gredice, koje omoguuju raniju
pripremu za sadnju. Tlo se za jesensku sadnju priprema takoer oranjem, krajem ljeta ili
poetkom jeseni na 25 do 30 cm dubine, uz prikladnu gnojidbu kalijem i fosforom. Prije
poetka uzgoja i pripreme tla za sadnju, potrebna je kemijska analiza tla. Na osnovu
analize obavlja se preporuka za gnojidbu. enjak je biljka dugog dana, stoga su zahtjevi
prema svjetlosti veliki. Uzgoju enjaka pogoduju dobro osunani tereni, bez zasjenjivanja
od strane drugih, visokih biljnih vrsta. Kako bi ostvarili planirani prinos enjak je
potrebno uzgajati u plodoredu, dakle svakih etiri do pet godina.

3.3. Gnojidba
Dobri predusjevi za ovu povrtlarsku vrstu su kulture koje rano naputaju parcelu i
ostavljaju razrahljeno i nezakorovljeno tlo (strne itarice, konzumni i sjemenski graak,
krastavci, krumpir, mahunarke, rajica i paprika) (Gvozdanovi-Varga, 2004.). Gnojidba
poljoprivrednim usjevima osigurava ishranu biogenim elementima, kojih u tlu nema
dovoljno za postizanje visokih i stabilnih prinosa. Za pravilnu gnojidbu enjaka treba
znati koliko se s jedinice povrine iznese osnovnih gnojiva, u prvom redu N, P, K, Mg i S.

Tablica 4. enjak s prinosom od 10 t/ha iznese iz tla sljedee koliine hraniva

132 kg/ha
50 kg/ha
90 kg/ha
26 kg/ ha
11 kg/ha

N
P2O5
K2O
CaO
MgO
(Izvor: Haifa)

Tablica 5. Koliina mineralnog gnojiva potrebna za gnojidbu enjaka

N
P2O5
K2O
CaO
MgO

170 kg/ha
128 kg/ha
164 kg/ha
40 kg/ha
15 kg/ha
(Izvor: Haifa)

Kalijevo gnojivo se koristi u sulfatnom obliku i kao takvo ima dvostruku ulogu
(kalija i sumpora). Do poetka formiranja glavica biljka iskoristi treinu potrebnih hraniva.
U proljee, tijekom faze formiranja glavica obavlja se prihrana duinim gnojivom koja je
odluujua za prinos. Viak duika u tlu negativno utjee na razvoj lukovice i pospjeuje
sekundarno grananje enjeva te razvoj lukovica nepravilnog oblika.

3.4. Priprema tla za sadnju

Za uzgoj enjaka prikladna su laka aluvijalna tla, dobre strukture, blago kisele ili
neutralne reakcije,bogata organskom tvari i povoljnog vodo zranog reima. Idealna
kiselost tla je pH 6,8-7,2. Obradu tla poeljno je obaviti godinu dana ranije, a pred samu
sadnju odmah nakon skidanja predkulture. U jesen se obavlja osnovna duboka obrada, a
zatim povrinska priprema tla, dok se za proljetnu sadnju obavlja samo povrinska
priprema. Zadatak predsjetvene pripreme je stvaranje sitnomrviastog, rastresitog sloja tla
dubine 8-10 cm. Potrebe za vodom su razliite u odnosu na vrijeme sadnje i fenofaze
enjaka. Deficit vode najizraeniji je u fazi ukorjenjivanja, tijekom formiranja listova i
lukovica. Nedostatak vlage negativno utjee na izgled enjeva, ali i na cjelokupnu
proizvodnju. U sluaju dueg sunog razdoblja navodnjavanjem se moe izbjei stres od
sue i osigurati planirani prinos (Gvozdanovi-Varga, 2004.).

Prije sadnje pripreme se uzdignute gredice, da bi se izbjegla prevelika vlaga u zoni

sadnje u sluaju obilnijih oborina tijekom zime (Slika 1), ali takoer treba izbjegavati i
previe usitnjeni povrinski sloj, da se ne stvori jaa pokorica.

Slika 1. Uzdignute gredice tite od obilnijih oborina

Izvor: http://cesnjak.webs.com/foto-galerija
3.5. Kultivari enjaka
Veina kultivara enjaka dobivena je klonskom selekcijom lokalnih ekotipova.
Kultivari se mogu podijeliti u 3 osnovne grupe:

JESENSKI (OZIMI) - sadi se u jesen, prezimljuje, te u sljedeoj godini razvije

vegetativnu masu i lukovicu. Razdoblje mirovanja je krae stoga se ne moe uvati
do proljea. Ovaj ekotip ima krupnije i ire listove, krupniju lukovicu, te manji broj
enjeva u lukovici.

PROLJETNI - sadi se u proljee. Kultivari imaju due razdoblje mirovanja , te se

mogu uvati do proljea. Osjetljivi su na niske temperaturi. Listovi i stabljika su
tanji i dui, glavice sitnije, ali s veim brojem sitnijih enjeva u glavici.

ALTERNATIVNI - mogu se saditi i u proljee i u jesen. Po morfolokim i

biolokim svojstvima su blii proljetnim kultivarima. Obzirom da pri sadnji u jesen
imaju duu vegetaciju, daju neto krupniju lukovicu i vei prinos nego pri sadnji u
proljee. Veina domaih proljetnih ekotipova su zapravo alternativni. enjevi
unutar lukovice obavijeni su vrstom zatitnom ljuskom, koja moe biti bijela,
ruiasta ili svjetlo ljubiasta. Veina domaih ekotipova imaju ruiastu ljusku. Za
preradu suenjem prednost ima bijela ljuska.
8

3.6. Sadnja enjaka

Za sadnju se koriste krupnije, neoteene i zdrave lukovice, pravilnog oblika,
izabiru se vanjski enjevi koji moraju biti krupni i neoteeni, kremasto bijele boje. Za
jesensku sadnju preporuuje se skladitenje na temperaturi od 15 do 16 C koja uzrokuje
dormantnost, a pred sadnju skladitenjem na 5 do 6 C ime se prekida dormantnost. Niske
temperature prije sadnje utjeu na razvoj listova, produuju vegetaciju, a time utjeu i na
poveanje lukovice. Odvajaju se nekoliko dana prije sadnje kada se obavlja i dezinfekcija
fungicidima. enjevi se tretiraju na nain da se potapaju u pripremljenu otopinu fungicida
15-20 minuta, a zatim sade. Na taj nain biljka postaje otpornija na uzronike bolesti, a
ujedno se sprjeava razvoj i irenje bolesti. Jesenska sadnja obavlja se u jesen, tijekom
listopada, a u proljee to je ranije mogue, najkasnije do 15. oujka. Mehanizirana sadnja
se izvodi adaptiranim sadilicama za krumpir ili cvjetne lukovice (Slika 3 i 4). Prednost
mehanizirane sadnje je ta to smanjuje trokove proizvodnje, ali se javljaju i nedostatci koji
se oituju nepravilnim polaganjem enjeva u tlo. Takav poloaj enja u tlu dovodi do
usporenog klijanja odnosno ukorjenjivanja i poetnog porasta to se kasnije odraava na
formiranje sitnijih i nepravilnijih lukovica. Zbog navedenih nedostataka runa se sadnja
smatra kvalitetnijom (Gvodzanovi-Varga 2004.). Razmak izmeu redova je 30 cm, a
unutar reda 10-12 cm. Dubina sadnje u jesen je 4-5 cm, dok se u proljee enjevi sade na
dubinu od 2-3 cm. Koliina sadnog materijala ovisi o gustoi sklopa i krupnoi enjeva za
sadnju. Tako je za povrinu od 1 ha proizvodnje zasnovane u jesen potrebno 1000-1300 kg,
a za proljetnu proizvodnju 750-800 kg sadnog materijala (Paraikovi, 2009.).

Slika 2. Sadilica za enjak

Slika 3. Princip rada sadilice

Izvor slike 3: http://www.se-kra.hr/upload/images/1.jpg

Izvor slike 4: https://www.facebook.com/udruga.cesnjak/photos_all
9

3.7. Njega nasada

Tijekom vegetacije usjev se titi od korova, bolesti i tetnika, navodnjava se i
prihranjuje. Za suzbijanje korova kod nas nije registriran ni jedan pripravak pa je
potrebno prouiti iskustva proizvoaa iz drugih zemalja. Protiv korova najvie se
primjenjuju herbicidi jer su ostale mjere zatite manje uinkovite i zahtijevaju puno vie
rada. enjak ne podnosi esta okopavanja ve samo plijevljenje i prihranjivanje duinim
gnojivima, ako je to potrebno (Paraikovi, 2009.). Meuredna obrada tla u proljee od
velikog je znaaja za uspostavljanje vodozranog reima za biljku, a rastresitost tla
povoljno utjee na pravilno formiranje lukovice. U isto vrijeme se izvodi i prihrana
nasada,a suzbijanje korova takoer se obavlja u proljee, prskanjem rezidualnim
herbicidom. U sluaju pojave listova tijekom zime, tretiranje korova se izbjegava i
ponavlja odgovarajuim sredstvima u fazi razvijena tri lista. Navodnjavanje se primjenjuje
tijekom faze razvoja listova i poetka formiranja lukovice te u periodima deficita vlage.

3.8. tetnici i njihovo suzbijanje

enjak napadaju brojne bolesti, tetnici i nematode, a takoer je izloen i velikom
broju virusa, od kojih je najei OYDV (Onion Yellow Dwarf Virus), kojeg prenose
kukci.

enjakova muha (Helomyza /Suilia/ lurida)

tetnik koji napada iskljuivo enjak. tete ini liinka hranei se sadrajem mlade biljke,
a na oteena mjesta naseljavaju se uzronici gljivinih bolesti ili saprofitske gljive.
Napadnute biljke poinju se suiti, sredinji list pouti, stabljika je mekana, prazna kao i
lukovica (Slika 6). U stabljici se nalazi samo jedna liinka (Slika 5). Pretpostavlja se da
ima jednu generaciju godinje, a prezimljuje kao odrasli oblik pa ve krajem zime napada
prezimjele biljke.
Suzbija se na isti nain i istim insekticidima kao i lukova muha, inkorporacijom prije
sadnje ili prskanjem u doba leta muhe. Ranijom sadnjom enjaka u jesen ili kasnije u
proljee mogu se smanjiti i ublaiti posljedice napada.

10

Slika 4. Liinka lukove muhe

Slika 5. enjak napadnut muhom

Izvor slike 5: http://domivrt.vecernji.hr/vrt/kako-suzbiti-lukovu-muhu-929644

Izvor slike 6: https://www.facebook.com/udruga.cesnjak/photos_all

Lukov moljac (Acrolepia assectella)

tete ini na luku, poriluku i enjaku. Tijekom godine ima dvije generacije, a u toplijim
krajevima i treu. tete ini gusjenica, koja se hrani lisnim parenhimom, a u kasnijem
stadiju prodire u samu glavicu. U poetku napada vide se uzdune srebrnastobijele pruge
na listu, a kasnije, kada gusjenica ue u glavicu, biljka uti, vene i osui se.
Zatita se provodi se na povrinama za proizvodnju sjemenskog luka i to prskanjem
insekticidima u doba leta leptira prve i druge generacije sa razmakom od deset dana. Na
enjaku tete ini i stabljina nematoda iz roda Ditylenhus. Listovi ute i propadaju,
lukovice postaju mekane, prazne i neupotrebljive za sadnju.

Bijela trule (Sclerotium cepivorum)

Napada svo lukoviasto povre, a enjak je najosjetljiviji. Infekcije potjeu iz tla u kojem
gljiva preivljava kao sklerocij nekoliko
godina. Prvi znakovi su uenje, zatim nekroza listova poevi od vrha prema dolje i
odumiranje istih. Vanjski list lukovice je votan, vodenast, prekriven snjenobijelim
pahuljastim micelijem u kojem se stvaraju sitni crni sklerociji. Lukovica je trula i zaudara.
Zatita se odnosi na viegodinji plodored (barem tri godine) i sadnju eanja tretiranih
fungicidima.

11

Slika 6. Simptomi plamenjae na listu enjaka

Slika 7. Uredosorusi na enjaku

Izvor slike 7: http://i.imgur.com/VACA0.jpg

Izvor slike8: http://www.agroklub.com/povrcarstvo/hrdja-je-ove-godine-poharalaicesnjak/14074/

Plamenjaa (Peronospora destructor)

Velike tete ini na svom lukoviastom povru pa i enjaku, smanjenjem uroda i

propadanjem zaraenih lukovica za vrijeme skladitenja.
Iz zaraenih eanja razviju se sistemino zaraene biljke. Micelij se iri na mlade listove
na kojima nastaju sporonosni organi. Plamenjaa se moe odrati preko zime na luku pa u
rano proljee prva konidijska generacija vri infekciju. Simptomi su najbolje vidljivi za
rane jutarnje rose. Na listovima se pojavljuju barunaste nakupine spora, nakon ega listovi
poute i odumiru (Slika 7). Uz dui period visoke vlanosti bolest moe poprimiti ire
razmjere. Osnovna mjera zatite je sadnja zdravih eanja i potivanje plodoreda. Ta mjera
esto nije dostatna pa treba koristiti fungicide kontaktnog ili sisteminog djelovanja.

Hra (Puccinia alli)

Znaajne tete ini na enjaku. Na listovima se pojavljuju utosmei, okruglasti ili

izdueni uredosorusi kvrice, u kojima se nalaze uredospore (Slika 8). Napadnuti listovi
prerano odumiru, sue se, a lukovice su manje.
Zatita se odnosi na unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Uporabom fungicida za
suzbijanje plamenjae suzbijamo i tu bolest.

12

U mjere zatite od tetnika enjaka ubraja se i primjena lovnih posuda, ljepljivih

utih ploa te bioloke mjere suzbijanja koje su jedino pravo rjeenje za budunost. Isto
tako potrebno je pratiti let odraslih kukaca i postupati prema savjetima savjetodavne
slube. Kao krajnje rjeenje suzbijanja tetnika predlae se primjena odgovarajuih
insekticida, vodei brigu o karenci.1

Tablica 6. Neka od dozvoljenih sredstva za zatitu enjaka u RH

Pripravak

Neeljeni organizmi

Primjena

Karenca

Travni i neki irokolisni korovi

irokolisnati korovi

4 lit./ha
1,35 lit./ha

OVP
56 dana

Zemljini tetnici
tripsi, lisni mineri,liinke leptira

7-10 kg/ha
2-3 lit./ha

OVP
-

Tripsi, lukov moljac,sovice

0,12-0,2 lit./ha

3 dana

enjakova muha

0,5-0,6 lit./ha

plamenjaa
Hra i koncentrina pjegavost
plamenjaa
Plamenjaa, hra
plamenjaa

2,1 kg/ha
0,5-0,8 lit./ha
2,5 kg/ha
0,8-1 lit./ha
2,5-9 kg/ha

28 dana
30 dana
114dana
7 dana
21 dan

HERBICIDI
Stomp EC
Afalon disperzija SC

INSEKTICIDI
Force 1.5 G
NeemAzal-T/S**
Laser KS
Rogor 40

FUNGICIDI
Dithane DG Neotec
Difkor EC
Acrobat MZ WG
Ortiva SC
Ridomil Gold MZ WF

(Izvor: Savjetodavna sluba)

3.9. Vaenje enjaka

Vadi se kada lana stabljika omeka i nadzemni dio pone polijegati jer tada u
rezervnom tkivu enjeva ima najvie eera, ija se koliina provjerava refraktometrom.
Ne treba ekati da najvei dio biljaka polegne, jer ako nastupi kini period biljka enjaka
nastavlja vegetaciju i negativno utjee na trinu vrijednost enjaka. enjak iz jesenske
sadnje se vadi krajem lipnja, a iz proljetne sadnje krajem kolovoza (Paraikovi, 2009.).

Karenca - vremenski period neophodan za razgradnju nekog pesticida u normalnim ekolokim uvjetima, a

rauna se od trenutka primjene (izraava se u danima). Po isteku tog vremenskog perioda dozvoljena je berba.

13

Vaenje se obavlja strojno ili runo, po suhom i lijepom vremenu, kada je tlo umjereno
prosueno.
Mehanizirana berba provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se prvo pokosi lie, a
nakon toga se lukovice vade prilagoenim vadilicama. Ako se vaenje obavlja runo tada
je potrebno potkopavanje, a ne upanje jer korijen odumire tek kada se nadzemni dio
potpuno osui. Zatim slijedi ienje od ostataka zemlje i odsijecanje suhog lia 1 - 2,5
cm iznad lukovice.

3.10.

Skladitenje enjaka

Nakon strojnog vaenja enjak se odvozi u prozrani skladini prostor, gdje se

isti, kalibrira i djelomino prosui. Oieni i sortirani enjak skladiti se u mreastim
vreama, boks paletama ili rinfuzi. U skladitu je najvanije odravati relativnu vlagu
zraka manju od 70 % da se izbjegne tjeranje korjenia i pojave povrinske plijesni.
Najbolja odrivost u skladitu je pri temperaturi od 1 - 2 C. Kako bi se sprijeilo klijanje u
skladitu i pojava povrinske plijesni enjak se u vegetaciji moe tretirati malainskim
hidrazidom ili nakon berbe gama zraenjem.

14

3.1.1. Norme kvalitete europskog trita

enjak se klasificira u slijedea 3 kvalitativna razreda:
ekstra klasa cijele glavice, pravilnog oblika, dobro oien, korijen mora biti glatko
odrezan, a enjevi moraju biti vrsto vezani u glavici. Najmanji promjer glavice mora biti
45 mm, a razlika izmeu najvee i najmanje glavice u jedinici pakiranja najvie 20 mm.
prva klasa mora biti cijeli preteno pravilnog oblika, enjeva vrsto priljubljenih i boje
normalne za tip. Dozvoljen je nepravilni oblik zbog nenormalnog vegetativnog rasta i
manje pucanje ovojnih ljuski, najmanji promjer lukovice 30 mm, a razlika izmeu najvee
i najmanje lukovice 15 mm.
druga klasa dozvoljeno je pucanje vanjskih ljuski, nepravilan oblik lukovice, lagani
natisak ako ne utjee na odrivost te glavici smije manjkati najvie 3 enja.

(Izvor: http://www.domaci-cesnjak.info/index.php/cesnjak/norme-kvalitete-cesnjakabijeloga-luka-na-trzistu-eu/)

15

4. PROIZVODNJA ENJAKA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Podaci FAO-a za razdoblje od 2003. godine do 2010. godine govore da je u
Hrvatskoj najvea proizvodnja enjaka bila u 2003. godini na 2547 ha (Tablica 1).
Najvei svjetski proizvoai enjaka su Kina, Koreja, Indija, SAD, Argentina i Egipat, a
najvei europski proizvoa enjaka je panjolska sa 32.000 ha i prosjenim prinosom od
7,05 t/ha. U Hrvatskoj se prema statistici proizvodi enjak na povrini od 3.000 ha, uz
prosjean prinos od 3 - 5 t/ha (Tablica 2.). Zahvaljujui velikoj adaptabilnosti enjak se
proizvodi u cijeloj zemlji, ali preteno na malim povrinama za lokalna trita i osobne
potrebe. Uvoenjem boljih bezvirusnih kultivara ta bi se proizvodnja mogla poveati i
predstavljati znaajan izvor prihoda.
Tablica 7. Povrine pod enjakom u Republici Hrvatskoj
Godina
Povrin
a (ha)

2000

2001

2002

2003

2671

2619

2631

2547

2004
1000
F

2005
1200
F

2006

2007

2008

2009

2010

900*

880*

930*

570*

600F

* = Neslubeni podaci FAOSTAT | F = FAO procjena ( FAO StatisticsDivision 2012 | 19

March 2012)
Tablica 8. Prinos enjaka (t/ha) za Republiku Hrvatsku
Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007 2008. 2009.
Prinos
3,02 3,78 3,84 2,77
3,0
3,25
4,0
5,96 5,48 8,95
enjaka
Fc
Fc
Fc
Fc
Fc
Fc
Fc
Fc
Fc
Fc
(t/ha)

2010.
6,93
Fc

Fc = Prikupljeni podaci FAOSTAT ( FAO StatisticsDivision 2012 | 19 March 2012)

Tablica 9. Prikaz vrijednosti uvoza i izvoza enjaka u tonama za Republiku Hrvatsku
Godina
Uvoz (t)
Izvoz (t)

2000. 2001. 2002. 2003.

2209 2201 2181 2724
11

27

2004.
2527

2005.
2195

2006.
2348

2007
2393

2008.
2423

2009.
2199

48

0*

27

* = Neslubeni podaci FAOSTAT ( FAO StatisticsDivision 2012 | 19 March 2012)

Iz 3. tablice vidljivo da se znatno vie uvozi enjaka nego to ga se izvozi. Naime,
taj podatak ukazuje na to da su potrebe za enjakom znatno vee od vlastite proizvodnje
te se javlja manjak na Hrvatskom tritu na to ukazuje i podatak za 2006. i 2008. godinu
kada enjak uope nije plasiran na vanjsko trite.

16

5. SWOT ANALIZA O PROIZVODNJI DOMAEG ENJAKA

SWOT analiza predstavlja vanu kariku analitikog procesa svakog projekta jer
prua informacije o organizaciji i projektnom timu. Ova analitika metoda esto se
primjenjuje zbog svoje jednostavnosti koja omoguuje kvalitetno strateko planiranje
razvoja projekata i samih organizacija. Vaan je alat kriznog managementa te pomae da
se rad organizacije sagleda iz razliitih perspektiva.
Upravo su u SWOT analizi karakteristine dvije perspektive: organizacijska,
uvjetovana sadanjim i prolim vremenom, te perspektiva okoline koncentrirana na
budunost. Slijedom toga, svaka organizacija analizira i prikazuje svoje snage i slabosti te
vodi rauna o mogunostima i prijetnjama iz okoline. U nazivu SWOT analize kriju se
navedene etiri kategorije informacija koje elimo proanalizirati:

S - strenghts (prednosti)

W - weaknesess (nedostaci)

O - opportunities (prilike)

T - threats (prijetnje)
Vaan segment analize je i kvalitetna usporedba s konkurencijom kako bi se

precizno ocijenila sadanja pozicija organizacije i projektnog tima.

Koristi SWOT analize u pripremi i provedbi projekata su viestruke, s time da je u
svakom projektu ona temelj na kojemu se grade daljnje aktivnosti i postiu rezultati uz
efikasnu uporabu resursa.
U iduoj tablici prikazane su prednosti, nedostaci, prilike i prijetnje u proizvodnji
enjaka, odnosi s konkurencijom, dobre odnosno loe strane trita Europske unije te
naini rjeavanja tog problema.

17

Tablica 10. SWOT analiza o proizvodnji domaeg enjaka na OPG-u Radat

SNAGA (S)

SLABOSTI (W)

-Visoka kvaliteta i zdravstvena vrijednost

eterinog ulja
- Vrlo otporan na niske temperature,
moe dobro prezimiti kontinentalnu zimu
- Za zriobu lukovice poeljne temp. iznad
25 C.
- Povoljni uvjeti za uzgoj enjaka u
dolinama rijeka u istonoj Slavoniji
- Uzgoj iza kultura,gnojene stajskim
gnojem
- Vlastitom proizvodnjom osigurane su
dovoljne koliine sadnog materijala za
iduu godinu.
- Prilagoavanje novim tehnologijama i
modernizaciji proizvodnje
- Zemljite u vlasnitvu OPG-a
- Rast prihoda iz godine u godinu
- Razliite mogunosti uzgoja (proljetni,
jesenski, alternativni)
- Mali broj proizvoaa na domaem
tritu

- Uzgoj preteno na malim povrinama za

lokalna trita i osobne potrebe
- nedovoljno osposobljenih strunjaka za
klonsku selekciju (bolji rezultati)
- Za sadnju enjaka u sljedeoj godini
proizvoa mora ostaviti do 1 t/ha, to se
smanjuje dio koji se moe ponuditi tritu
za oko 20 %.
- Plodored
- Visoke cijene poetnog sadnog materijala
- Otplata kredita

PRILIKE (O)

PRIJETNJE (T)

- Vee trite ulaskom u EU

- Pristup fondovima EU
- Velika potranja na inozemnom i
domaem tritu-cijena od 50 do 80 kn/kg
- Razvoj ekoloke, domae proizvodnje
- Mogunost prerade
- Mogunost suradnje s restoranima i
farmaceutskim tvrtkama
- Mali broj proizvoaa na domaem
tritu

- RH uvozi ak 90 posto iz Kine

- Viak oborina utjee na zriobu lukovice
- Prevelika koliina duika moe pospjeiti
proizvodnju nestandardnih lukovica.
- tetnici i razne iznenadne bolesti
- kraa

Podaci iz SWOT analize pokazuju kako OPG Radat ima dosta prednosti u svojoj
proizvodnji unato prijetnjama koje dolaze iz okoline. Tek mali broj poljoprivrednika u
Hrvatskoj sadi enjak u veim koliinama. To ni ne udi jer domai enjak za sadnju
18

nema se gdje kupiti. Iz SWOT analize vidljivo je da se znatno vie uvozi enjaka nego to
ga se izvozi. OPG Radat na povrini od jednog hektara moe ostvariti visoke prinose od 36 t/ha, po cijeni od 40 - 50 kn/kg, ovisno o normi kvalitete, sa stopom PDV-a od 25%.
Ipak, kod proizvodnje enjaka kvaliteta je znaajnija od kvantitete, te je tu prednost
domaih proizvoaa. Ulaskom u EU poveava se trite te je vea konkurentnost zbog
otvorenog trita. Najvei problem OPG-a Radat je to proizvodnju zapoinje uz pomo
kreditnih sredstava, a i uspjenost proizvodnje ovisi o kvalitetnim vremenskim uvjetima,
koji su nepredvidljivi, te bi u sluaju nepovoljnih uvjeta dolo do rizine proizvodnje,
smanjenog prinosa i prihoda, a samim time i nemogunosti otplate kredita.

Planovi na OPG-u
OPG Radat nakon detaljnog istraivanja i analize odluilo se na proizvodnju, a
kako bi pokrenulo vlastitu proizvodnju, poetni sadni materijal nabavilo bi od OPG-a
Iasegi po cijeni od 25,00 kn/kg. OPG Iasegi iz akova uspjeno se bavi proizvodnjom
domaeg enjaka, ali i prodajom sadnog materijala. Zahvaljujui gospodinu Damiru
Iasegi, njegovoj uspjenosti, ali i predanosti poslu, mnogi su prepoznali kvalitetu te
odluili zapoeti proizvodnju.
U narednim godinama OPG Radat planira proirenje proizvodnje, kupnju dodatnog
zemljita, jer podaci ukazuju na visoku potranju za ovim proizvodom, a lokalno trite
eljno je pravog domaeg proizvoda. Poveanje konkurentnosti na tritu samo je jedan od
ciljeva kojeg planiraju ostvariti kako bi poveali proizvodnju, a samim time i prihode.

19

5.1. Naini za poveanje konkurentnosti

5.1.1. Proizvod s boljom kvalitetom

Na vlastitom proizvodu navesti razlike izmeu proizvedenog domaeg enjaka i
kineskog enjaka, koji se najee nalazi u velikim trgovakim lancima, te tako utjecati na
potencijalne kupce i njihov odabir.

5.1.2. Jednostavnost koritenja, eko dizajn s prepoznatljivim znakom domae

proizvodnje, bolji uvjeti plaanja i znaci panje
U velikim trgovinama, samoposlugama veinom se susreemo s enjakom nepoznatog
porijekla ili kineskim enjakom, ija cijena naalost ne opravdava njegovu kvalitetu.
Zbog svoje visoke cijene kilogram enjaka nije dostupan svakom domainstvu, a
nekim potroaima potrebe su ograniene. Stoga bi popust na redovnu cijenu, na odreeni
datum u godini, privukao veliki broj potroaa. Kvaliteta enjaka i prepoznatljivi znak o
domaoj proizvodnji stekao bi povjerenje potroaa, ali i nudio mogunost upoznavanja s
nainom proizvodnje preko Facebook stranice gdje bi potroai svakodnevno bili
obavijeteni o samoj proizvodnji, ali i o mogunosti naruivanja i dostavljanja eljenog
proizvoda, to bi uvelike steklo povjerenje potroaa. Takoer, u vrijeme kolinja, OPG
Radat nudilo bi akciju za kupljena 2 kg enjaka, 0.5 kg gratis, a za one najvjernije kupce
uvijek bi bili prisutni i znaci panje.

Slika 8. Figurativni ig OPG-a Radat

(Foto original)
20

5.1.3. Povezati brand enjaka s ostalim prirodnim blagodatima Slavonije i

farmaceutskim tvrtkama
Jedna od zamisli je da se proizvodnja domaeg enjaka, uz certifikat o autohtonosti
vrste na podruju istone RH, uspjeno naslanja na proizvodnju slavonskog kulena iji je
enjak neizostavni sastojak, a iju je zatitu Hrvatska nedavno zatraila na razini EU.
Takoer postoji mogunost povezivanja vlastite proizvodnje s farmaceutskim tvrtkama
za proizvodnju pripravaka za zatitu ljudskog organizma i proizvoda za njegu tijela, ali i
mogunost povezivanja s ugostiteljskim objektima.

5.1.4. Udruivanje u udruge

Glavna zadaa udruge je organiziranje proizvoaa enjaka s ciljem snaenja trine
pozicije, a s druge strane postii bolje vrednovanje ozimog slavonskoga enjaka kao
naeg autohtonog proizvoda. Kako bi to bolje informirala i pobudila interes kod
potencijalnih proizvoaa udruga odrava niz edukativnih predavanja s temama vezanim
uz proizvodnju, zatitu i trenje enjaka. Zbog velike potranje i prodajne cijene koja se
ostvaruje, uzgoj enjaka svakako ima perspektivu, ali proizvoai moraju biti svjesni da je
kod ove kulture neophodno udruivanje proizvoaa, koje bi omoguilo zajedniko
koritenje mehanizacije i time uvelike smanjilo trokove proizvodnje, posebno veliku
potrebu za runim radom koja se javlja kod ove kulture.
Cilj udruge je odraditi dvije velike zadae: postii zatitu ozimoga slavonskoga
enjaka i uvrtenje na sortnu listu RH. Zajedniki nastup na tritu sa naglaskom na trite
zemalja Europske unije, ali i izrada projekta kojim bi od EU fondova ostvarili potpore za
uestale edukacije, analiza tala, kupovinu mehanizacije i na koncu za skladitenje,
sortiranje i pakiranje enjaka.

21

6. FINANCIJSKI PLAN
Poznato je da je poljoprivredna proizvodnja dinamian proces koji uvelike ovisi o
prirodnim uvjetima. Teko je odrediti toan opseg svih trokova proizvodnje i planiranih
prihoda.
Tablica 11. Planirana koliina prodaje
Naziv proizvoda/usluge
Ekstra klasa
Prva klasa
Druga klasa
NAJAM SADILICE

I.
400
3.000
1.000
1

II.
430
3.100
1.200
1

III.
445
3.160
1.250
1

IV.
450
3.175
1.270
1

V
485
3.230
1.285
1

III.
50
45
40
1.000

IV.
50
45
40
1.000

V.
50
45
40
1.000

(Izvor: Autor)
Tablica 12. Planirana cijena po jedinici kn
Naziv proizvoda/usluge
Ekstra klasa
Prva klasa
Druga klasa
NAJAM SADILICE

I.
50
45
40
1.000

II.
50
45
40
1.000

(Izvor: Autor)

Financijska analiza se temelji na injenici i preporuci da se na 1 ha uzgoji od 3 6

tona domaeg enjaka. Vidljivo je da proizvodnja domaeg enjaka, odnosno prinos, iz
godine u godinu raste, a samim time i prihodi ovisno o normi kvalitete enjaka (Tablica
11 i 12). Tako je planirana cijena za kilogram ekstra klase 50,00 kn, za prvu klasu 45,00 kn
i za drugu klasu 40,00 kn. Uz prodaju enjaka, OPG Radat planira kupiti sadilicu te je, uz
koritenje za vlastite potrebe, nuditi u najam i zainteresiranim proizvoaima po cijeni od
1.000,00kn/ha.

22

Tablica 13. Proraun trokova radnika

God.

Radnici

I.

stalni
sezonski
stalni
sezonski

II.

4.043 kn

Prosjean
broj
radnika
1

4.043 kn

Prosjena mjesena bruto plaa s

doprinosom na plau

Proraun
troka
radnika
48.516
48.516

(Izvor: Autor)
OPG Radat planira zaposliti jednog stalnog radnika, odnosno vlasnika OPG-a
Radat. Mjesena bruto plaa s doprinosom na plau iznosila bi 4.043,00 kune (Tablica 13),
a u vremenu obraivanja enjaka (okopavanje korova, prihranjivanje mineralnim
gnojivima, vaenje i sl.) i 6 sezonskih radnika u periodu od 10 dana s plaom od 150,00
kuna po danu.

Tablica 14. Ukupna predraunska vrijednost ulaganja

Struktura ulaganja u projekt
Osnovna sredstva
Osnivaka ulaganja
Zemljite i graevinski objekti
Oprema
Istraivanje i razvoj
Obrtna sredstva
Ukupna ulaganja u projekt

Ukupna ulaganja
49.805
42.196
6.109
1.500
48.516
98.321

%
51
43
0
6
2
49
100%

(Izvor: Autor)
Tablica 15. Popis opreme
Naziv opreme
TROAK AMBALAE
SADILICA

Iznos
109
6.000

UKUPNO

6.109
(Izvor: Autor)

23

Tablica 16. Izvori financiranja projekta

Izvori financiranja
Tui dugoroni kapital
Kreditna sredstva
Drugi izvori financiranja
Vlastiti izvori sredstava
Ukupno

Iznos-kn
78.000
78.000

%
79
79
0
21
100%

20.321
98.321
(Izvor: Autor)

Kako bi zapoelo proizvodnju, OPG Radat prije svega mora obaviti mehanizirane
operacije, kupiti sadni materijal, mineralna gnojiva, zatitna sredstva, vlastitu sadilicu, a
ukupni troak iznosio bi 42.196,00 kn. (Tablica 14). Godinja plaa stalno zaposlenog
radnika iznosila bi 48.516,00 kn. (Tablica 13). OPG Radat stoga bi, uz uloena vlastita
sredstva u iznosu od 20.321,00 kn, zbog nedovoljnih novanih sredstava, koristilo i
kreditna sredstva u iznosu od 78.000,00 kn, kako bi moglo podmiriti navedene trokove
(Tablica 16).

Tablica 17. Proraun prihoda

Proizvod/usluga
Prihod od prodaje proizvoda
Ekstra klasa
Prva klasa
Druga klasa
Prihod od prodaje usluga
NAJAM SADILICE
Usluga 2**
Usluga3**
Ukupno prihodi

I.
195.000
20.000
135.000
40.000
1.000
1.000
0
0
196.000

II.
209.000
21.500
139.500
48.000
1.000
1.000
0
0
210.000

III.
214.450
22.250
142.200
50.000
1.000
1.000
0
0
215.450

IV.
216.175
22.500
142.875
50.800
1.000
1.000
0
0
217.175

V.
221.000
24.250
145.350
51.400
1.000
1.000
0
0
222.000

(Izvor: Autor)
Prihodi u prvoj godini od ukupno prodanog prinosa iznosili bi 196.000,00 kn., dok
bi u petoj godini proizvodnje iznosili 222.000,00 kn. Moemo zakljuiti da se kvalitetnom
proizvodnjom prinosi iz godine u godinu poveavaju, a samim time i prihodi, to nam
omoguuje proirenje proizvodnje nakon pet godina (Tablica 17). Zbog davanja vlastite
sadilice u najam po cijeni od 1.000,00kn/ha prihodi bi se dodatno poveavali.

24

Tablica 18. Proraun rashoda

Vrsta troka
1. Materijalni trokovi
Osnovni i pomoni materijal
Trokovi energenata (struja, grijanje)
Trokovi ambalae za pakiranje
Materijal za ienje
Uredski materijal
Istraivanje i razvoj
Nabava sadilice
2. Ostali materijalni trokovi
3. Usluge
Proizvodne usluge (kooperacija)
Intelektualne
(raunovodstvene,pravne)
Usluge reklame, promidbe, sajmova
Usluge telefonije
Usluge istraivanja trita
Komunalne usluge (odvoz smea,
voda)
Sezonski radnici
4. Ostale usluge
5. Troak rada, plae
6. Amortizacija
Materijalne imovine
Nematerijalne imovine
7. Ostali trokovi poslovanja
Ukupno trokovi redovnog
poslovanja

I.
67.873
60.264
0
109
0
0
1.500
6.000
0
12.400
0

II.
61.873
60.264
0
109
0
0
1.500
0
0
12.400
0

III.
61.873
60.264
0
109
0
0
1.500
0
0
12.400
0

IV.
61.873
60.264
0
109
0
0
1.500
0
0
12.400
0

V.
61.873
60.264
0
109
0
0
1.500
0
0
12.400
0

2.400

2.400

2.400

2.400

2.400

0
0
0

0
0
0

0
0
0

0
0
0

0
0
0

1.000

1.000

1.000

1.000

1.000

9.000
0
48.516
1.400
1.400
0
0

9.000
0
48.516
1.400
1.400
0
0

9.000
0
48.516
1.400
1.400
0
0

9.000
0
48.516
1.400
1.400
0
0

9.000
0
48.516
1.400
1.400
0
0

130.189

124.189

124.189

124.189

124.189

(Izvor: Autor)
Raun dobiti i gubitka obuhvaa prihode i rashode nastale poslovanjem
gospodarstva

te

prikazuje

ostvaren

financijski

rezultat.

Ukupni

trokovi

od

knjigovodstvenih usluga, osnovnog materijala, rate kredita, trokova ambalae, kupovine

sadilice, isplaenih plaa, u prvoj godini iznosili bi 130.189,00 kn. U drugoj godini bili bi
za 6.000,00 kn manji, jer bi u prvoj godini kupili vlastitu sadilicu (Tablica 18). Dobit OPGa u prvoj godini, nakon oporezivanja, iznosila bi 50.032,00 kn s prinosom enjaka od oko
4t/ha, dok bi u petoj godini iznosila 77.864,00 kn. s prinosom od 5t/ha (Tablica 19).

25

Tablica 19. Raun dobiti i gubitka

I.
196.000
128.789
67.873
0
12.400
0
48.516
0

Iznos kn po godinama projekta

II.
III.
IV.
210.000
215.450
217.175
122.789
122.789
122.789
61.873
61.873
61.873
0
0
0
12.400
12.400
12.400
0
0
0
48.516
48.516
48.516
0
0
0

V.
222.000
122.789
61.873
0
12.400
0
48.516
0

67.211

87.211

92.661

94.386

99.211

1.400
65.811
3.272
62.539
12.508
50.032

1.400
85.811
2.620
83.191
16.638
66.553

1.400
91.261
1.939
89.322
17.864
71.458

1.400
92.986
1.227
91.760
18.352
73.408

1.400
97.811
482
97.330
19.466
77.864

III.
204677,5
130398
74279,52

IV.
206316,3
130398
75918,27

Stavke
1.Ukupni prihodi
2. Ukupni rashodi
Materijalni trokovi
Ostali materijalni trokovi
Trokovi usluga
Ostali trokovi usluga
Troak rada - plae
Ostali trokovi poslovanja
3.Oper. dobitak prije am.
(EBITDA)
4. Amortizacija
5. Operativni dobitak (EBIT)
6. Financijski rashodi - kamate
7. Dobitak prije oporezivanja
8. Porez na dobit (20%)
9. Dobitak nakon oporezivanja

(Izvor: Autor)

Tablica 20. Analiza osjetljivosti

Iznos -kn po godinama projekta
A Prihodi -5%
B Trokovi +5%
C Prihodi -5% & Trokovi +5%

I.
186200
136698
49502,02

II.
199500
130398
69102,02

V.
210900
130398
80502,02

A Prihodi -10%
B Trokovi +10%
C Prihodi -10% & Trokovi +10%

I.
176.400
143207,4
33192,59

II.
189.000
136607,4
52392,59

III.
193.905
136607,4
57297,59

IV.
195.458
136607,4
58850,09

V.
199.800
136607,4
63192,59

A Prihodi -20%
B Trokovi +20%
C Prihodi-20% & Trokovi +20%

I.
156800
156226,3
573,74

II.
168000
149026,3
18973,74

III.
172360
149026,3
23333,74

IV.
173740
149026,3
24713,74

V.
177600
149026,3
28573,74

(Izvor: Autor)

26

6.1.Ekonomski pokazatelji uspjenosti proizvodnje

a) Ekonominost
Ekonominost je pokazatelj ekonomskog uinka poslovanja koji izraava odnos
izmeu ostvarenih uinaka i za njih utroenih elemenata proizvodnje (ljudski rad, sredstva
za rad, predmeti rada). Odnos izmeu ostvarenih uinaka i utroenih elemenata
proizvodnje treba biti to povoljniji (E=1 i vie).

E= Ukupni prihodi / ukupni trokovi

E= 196.000,00 / 130.189,00 = 1,5

Pokazatelj ekonominosti prikazuje koliko jedinica trokova je potrebno za jedinicu

prihoda. Koeficijent ekonominosti je vei od 1, odnosno iznosi 1,5 to znai da
gospodarstvo posluje ekonomino.

b) Rentabilnost
Poslovati rentabilno znai poslovati s dobitkom. Stupanj postignute rentabilnosti
dobije se iz omjera dobiti nakon poreza i ukupnog prihoda. Prag rentabilnosti nalazi se na
onom stupnju iskoritenja kapaciteta gdje je ukupni prihod jednak ukupnim trokovima
poljoprivrednog gospodarstva.

Neto profitna mara = Dobit poslije poreza / Ukupni prihod * 100

Neto profitna mara = 50.032,00 / 196.000,00 * 100 = 26%

Izraunom neto profitne mare zakljuuje se da je gospodarstvo ostvarilo 26% neto

dobiti od ukupnih prihoda kojima moe raspolagati.

27

7. ZAKLJUAK
enjak je bio cijenjen kroz povijest kao lijek i prirodni tretman za sve vrste
zdravstvenih tekoa. Uobiajeni prinos koji se postie u naim uvjetima je 3-6 t/ha, a uz
dobre uvjete uzgoja mogue je dobiti do 12 t/ha. Dobar usjev enjaka daje minimalno pet
puta vei prinos od posaene koliine, a oko 20% prinosa je potrebno uvati za budui
uzgoj. Ipak, kod proizvodnje enjaka kvaliteta je bitnija od kvantitete te je tu prednost
domaih proizvoaa. Tako je za povrinu od 1 ha proizvodnje zasnovane u jesen potrebno
1000-1300 kg, a za proljetnu proizvodnju 750-800 kg sadnog materijala.
Proizvoai moraju biti svjesni da je kod ove kulture neophodno udruivanje
proizvoaa, koje bi omoguilo zajedniko koritenje mehanizacije i time uvelike smanjilo
trokove proizvodnje, posebno veliku potrebu za runim radom koja se javlja kod ove
kulture. U Slavoniji djeluje udruga proizvoaa enjaka Slavonije i Baranje Slavonski
enjak. Proizvoai na 1 ha povrine ostvaruju prinos do 7 tona enjaka, koji postie
veleprodajnu cijenu od 30,00 kn/kg, a najvea potranja za enjakom je u studenom i
prosincu. Zbog nedovoljnih vlastitih izvora sredstava u iznosu od 20.321,00 kn. OPG
Radat koristilo bi kreditna sredstva u iznosu od 78.000,00 kn. koja su neophodna za
pokretanje vlastite proizvodnje enjaka. Trokovi poetne proizvodnje od nabave sadnog
materijala, zatitnih sredstava, vlastite sadilice, iznosili bi 42.196,00 kuna, a godinja plaa
stalno zaposlenog radnika iznosila bi 48.516,00 kn. Kvalitetnom proizvodnjom prinosi se
iz godine u godinu poveavaju, a samim time i prihodi to pokazuje podatak da bi od
ukupno prodanog prinosa, od oko 4t/ha u prvoj godini, prihodi iznosili 196.000,00 kn.
Ukupna dobit nakon oporezivanja, isplaenih svih rashoda, iznosila bi 50.032,00 kn, a iz
godine u godinu bi se poveavala te bi u petoj godini iznosila 77.864,00 kn s prinosom od
5 t/ha.
Zbog velike potranje i prodajne cijene koja se ostvaruje, uzgoj enjaka svakako
ima perspektivu. Za rast hrvatske poljoprivrede potrebno je ouvati poljoprivrednu
tradiciju i kulturu te znaajno bogatstvo biolokih raznolikosti.

28

8. POPIS LITERATURE
1. Andrai I. (2012.): Antioksidacijskaaktivnost ozimog slavonskog enjaka,
diplomski rad, SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU,
odjel biologije, Diplomski znanstveni studij biologije
2. Block,

E.

(1985.):

The

chemistry

of

garlic

and

Onions.

Scientific

American252:114-119.
3. Diplock, A.T., Charleux, J.L., Crozier-Willi, G., Kok, F. J., Rice-Evans, C.,
Roberfroid,M.(1998.):Functional food science and defence again streactive oxygen
species. BritishJournal of Nutrition80:77112.
4. Grgurevi V. (2013.): UTJECAJ VELIINE SADNOG MATERIJALA NA
MASU I PRINOS ENJAKA, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Diplomski sveuilini studij Povrarstvo i
cvjearstvo
5. Gvozdanovi-Varga, J. G. V. (2004.): Proizvodnja belog luka. Povrtarski Glasnik,
asopisza savremeno povratstvo. 1: 5-10.
6. Kim, S.M., Kubota, K., Kobayashi, A. (1997.): Antioxidativeactivityofsulfurcontainingflavorcomponudsingarlic. Biosci. BiotechnolBiochem 61:1482-1485.
7. Lei, R., Boroi, J., Butorac, I., Herak-usti, M., Poljak, M., Romi, D.(2004.):
Povrarstvo II. dopunjeno izdanje. Zrinski d.d. akovec, 134-142 pp.
8. Paraikovi,N.(2009.): Ope i specijalno povrarstvo. Sveuilite u Osijeku,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
9. tefani I. (2012): razvijanje poduzetnike ideje i pokretanje poslovanja. TERA
TEHNOPOLIS d.o.o. Osijek
10. tefani, I. (2012): Poduzetnike vjetine. TERA TEHNOPOLIS d.o.o. Osijek
11. tefani, I. (2012): Istraivanje trita znaaj,koristi i alati. TERA TEHNOPOLIS
d.o.o. Osijek
12. tefani, I. (2012): Konkurentnost malih i srednjih poduzetnika. TERA
TEHNOPOLIS d.o.o. Osijek
13. tefani, I. (2012): Unapreivanje poslovanja. TERA TEHNOPOLIS d.o.o. Osijek

29

Internet izvori:

1. Portal Agroklub:
http://www.agroklub.com/povrcarstvo/jesenska-sadnja-cesnjaka/1935/ (9.8.2014.)
http://www.agroklub.com/povrcarstvo/perspektivan-uzgoj-cesnjaka-u-cijelojhrvatskoj/13135/ (9.8.2014.)
http://www.agroklub.com/pretraga/cesnjakova-muha/65615/ (9.8.2014.)
2.

Portal Gospodarski list:

http://www.gospodarski.hr/Publication/2013/20/poveavanje-proizvodnjeenjaka/7883#.VAcn5cV_vuE (9.8.2014)
http://www.gospodarski.hr/Publication/2012/3/razlika-izmeu-proljetnog-ijesenskog-uzgoja-enjaka/7579#.VAcpPcV_vuE (9.8.2014)

3. Poljoprivredna savjetodavna sluba:

http://www.savjetodavna.hr/?page=savjeti,17,152 (9.8.2014.)
4. PinovaDoc-Menadment za poljoprivrednike:
http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/povrcarstvo/luk/zastita-luka-od-stetnika
(10.8.2014.)
5. Slika enjaka
http://www.clipartpanda.com/clipart_images/black-and-white-garlic-waving13448538
6. enjak:
http://www.cesnjak.net/ (8.8.2014.)
7. Ekonomski portal:
http://www.ekonomskiportal.com/proizvodnja-cesnjaka/ (10.8.2014.)
8. Jutarnji list:
http://www.jutarnji.hr/domaci-cesnjak-ubio-je-uvoz--a-zelimo-li-ga-jesti--moratcemo-obnoviti-zadrugarstvo--/1077741/ (10.8.2014.)
9. Sekra - web stranica za prodaju radnih strojeva:
http://www.se-kra.hr/tekst/sadilica-za-luk-5-redova-73/ (8.8.2014.)
10. Ministarstvo poljoprivrede:
https://fis.mps.hr/trazilicaszb/ (8.8.2014.)
11. SWOT analiza:
http://www.eu-projekti.info/sto-je-swot-analiza (10.8.2014.)

30

9. SAETAK
U radu je analizirana hrvatska proizvodnja i vanjsko-trgovinski promet enjaka za
razdoblje od 2003. godine do 2010. godine. Najvea proizvodnja enjaka bila je u 2003.
godini na 2.547 ha. s prosjenim prinosom od 3 - 5 t/ha. Sakupljanjem i prouavanjem
brojnih literaturnih podataka i rezultata razliitih istraivanja tijekom izrade ovog rada,
dolazi se do spoznaje kako se koritenjem kvalitetnog, zdravog i krupnog sadnog
materijala moe oekivati visoki prinos, ali i prihodi. OPG Radat vlastitom proizvodnjom
domaeg enjaka planira rast proizvodnje, a samim time i rast prihoda to e im
omoguiti proirenje postojeeg zemljita i modernizaciju opreme. Proizvodnja enjaka
opisana ovim poslovnim planom je kompetitivna i odriva. tovie, zadovoljava
egzistencijalne potrebe obitelji u potpunosti.
Kljune rijei: enjak, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, poslovno planiranje,
konkurentnost.

31

10. SUMMARY

This paper analyze croatian production and foreign trade of garlic in the period
from 2003. to 2010. The results show that the biggest production of garlic was in 2003 to
2,547 hectares with an average yield of 3-5 t/ha. With collecting and studying the
numerous literature data and results from different studies during the preparation of this
paper, it has been realized that the use of high-quality, healthy and large seedlings can
expect a high yield and income. Family farm Radat plans with own production of domestic
garlic to increase production and thus revenue growth, which will allow them an extension
of the existing land and equipment modernization. Garlic production described in this
business plan is competitive and sustainable. Moreover, satisfies existence of this family in
full.

Key words: garlic, family farm, business planing, competitiveness.

32

11. PRILOZI
Prilog 1.
Tablica 21. Obraun kredita
Godina
otplate
1.

2.

3.

4.

5.

Kvartal
I
II
III
IV
I
II
III
IV
I
II
III
IV
I
II
III
IV
I
II
III
III
Ukupno

Iznos duga

Iznos kte.

Otplata

Anuitet

78.000
74.501
70.962
67.383
63.764
60.104
56.404
52.661
48.877
45.049
41.179
37.266
33.308
29.305
25.258
21.165
17.026
12.841
8.608
4.328

878
838
798
758
717
676
635
592
550
507
463
419
375
330
284
238
192
144
97
49
9.540

3.499
3.539
3.579
3.619
3.660
3.701
3.742
3.785
3.827
3.870
3.914
3.958
4.002
4.047
4.093
4.139
4.185
4.233
4.280
4.328
78.000

4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
4.377
87.540

God.
kamate

God.
anuitet

3.272

17.508

2.620

17.508

1.939

17.508

1.227

17.508

482

17.508

9.540

87.540

Prilog 2. Obrazac prijave za registraciju iga (priloen na 36. i 37. stranici zavrnog rada)

33

12. POPIS TABLICA I SLIKA

Popis tablica
Stranica
1. Sistematika enjaka (Allium sativum L.)
3
2. Glavni sastojci enjaka (%)
4
3. Sastav vitamina i minerala u 3 g (1 eanj)
5
4. enjak s prinosom od 10 t/ha iznese iz tla sljedee koliine hraniva:
7
5. Koliina mineralnog gnojiva potrebna za gnojidbu enjaka
7
6. Neka od dozvoljenih sredstava za zatitu enjaka u RH
13
7. Povrine pod enjakom u Republici Hrvatskoj
15
8. Prinos enjaka (t/ha) za Republiku Hrvatsku
15
9. Prikaz vrijednosti uvoza i izvoza enjaka u tonama za republiku Hrvatsku
15
10. SWOT analiza o proizvodnji na OPG-u Radat
17
11. Planirana koliina prodaje
21
12. Planirana cijena po jedinici kn
21
13. Proraun trokova radnika
21
14. Ukupna predraunska vrijednost ulaganja
22
15. Popis opreme
22
16. Izvori financiranja projekta
22
17. Proraun prihoda
23
18. Proraun rashoda
23
19. Raun dobiti i gubitka
24
20. Analiza osjetljivosti
24
31
21. Obraun kredita

Popis slika
1. Uzdignute gredice tite od obilnijih oborina
2. Sadilica za enjak
3. Princip rada sadilice
4. Liinka lukove muhe
5. enjak napadnut muhom
6. Simptomi plamenjae na listu enjaka
7. Uredosorusi na enjaku
8. Figurativni ig OPG-a Radat

Stranica
8
9
9
11
11
12
12
19

34

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Zavrni rad
POSLOVNI PLAN ZA PROIZVODNJU ENJAKA
BUSINESS PLAN FOR GARLIC PRODUCTION

Barbara Radat
Saetak: U radu je analizirana hrvatska proizvodnja i vanjsko-trgovinski promet enjaka za
razdoblje od 2003. godine do 2010. godine. Najvea proizvodnja enjaka bila je u 2003. godini na
2.547 ha. s prosjenim prinosom od 3 - 5 t/ha. Sakupljanjem i prouavanjem brojnih literaturnih
podataka i rezultata razliitih istraivanja tijekom izrade ovog rada, dolazi se do spoznaje kako se
koritenjem kvalitetnog, zdravog i krupnog sadnog materijala moe oekivati visoki prinos, ali i
prihodi. OPG Radat vlastitom proizvodnjom domaeg enjaka planira rast proizvodnje, a samim
time i rast prihoda to e im omoguiti proirenje postojeeg zemljita i modernizaciju opreme.
Proizvodnja enjaka opisana ovim poslovnim planom je kompetitivna i odriva. tovie,
zadovoljava egzistencijalne potrebe obitelji u potpunosti.
Kljune rijei:
konkurentnost.

enjak,

obiteljsko

poljoprivredno

gospodarstvo,

poslovno

planiranje,

Summary: This paper analyze croatian production and foreign trade of garlic in the period from
2003. to 2010. The results show that the biggest production of garlic was in 2003 to 2,547 hectares
with an average yield of 3-5 t/ha. With collecting and studying the numerous literature data and
results from different studies during the preparation of this paper, it has been realized that the use
of high-quality, healthy and large seedlings can expect a high yield and income. Family farm Radat
plans with own production of domestic garlic to increase production and thus revenue growth,
which will allow them an extension of the existing land and equipment modernization. Garlic
production described in this business plan is competitive and sustainable. Moreover, satisfies
existence of this family in full.
Key words: garlic, family farm, business planing, competitiveness.

Datum obrane: 24.09.2014.

35