Priručnik Za Polaganje Lovačkog Ispita (Nikola Marković I Drugi)

Lovaki savez Crne Gore
PRIRUNIK
ZA POLAGANJE LOVAKOG ISPITA
pitanja i odgovori
Podgorica, 2009. godine
PRIRUNIK
ZA POLAGANJE LOVAKOG ISPITA
pitanja i odgovori
Autori
Nikola Markovi
Marko Daki
Miodrag Radunovi
Mladen abak
Alija Brali
Duan Vratnica
Nikola Sjekloa
Slobodan Cmiljani
Izdava
Za izdavaa
Nikola Markovi, predsjednik
Urednik
Mladen abak, sekretar
Lektura i korektura
Branko Vukovi
Prelom i tampa
IVPE Cetinje
Tira
1.000
UVOD
UVOD
Lovaki savez Crne Gore, kao nacionalna asocijacija lovaca,

u svojoj bogatoj i dugoj tradiciji, a posebno od sticanja
punopravnog lanstva u meunarodnim asocijacijama lovaca
2003. godine, CIC-u (Svjetskom savjetu za lov i ouvanje divljai)
i FACE (Federaciji lovakih asocijacija Evropske unije), uvijek je
poklanjao panju prvenstveno obrazovanju i edukaciji lovaca.
Uoivi potrebu lovne kulture i obrazovanja, kojom se nastoji
izgraditi prvenstveno mladi ovjek kao ljuditelj prirode, uzgajiva
i zatitnik divljai, Lovaki savez Crne Gore, kao i drugdje u Evropi,
donosi 1960. godine Pravilnik o polaganju lovakog ispita. Prvi
njegov lan glasi: Poto se osjea potreba za podizanje znanja
lovaca u poznavanju zatite i uzgoja divljai, vrenju lova i
poznavanju njegovog sportskog i privrednog znaaja, polagae
lovaki ispit lanovi svih lovakih drutava na podruju Narodne
Republike Crne Gore. Lovci su se, kako je to zabiljeeno u
struno-informativnom glasilu Lovakog saveza Crne Gore Lov i
ribolov u brojevima iz te i narednih godina, masovno odazvali.
Zakonom o divljai i lovstvu propisana je obaveza i nain
polaganja lovakog ispita. Zakonom je propisano da se prije
poetka bavljenja lovom lovac-pripravnik kroz praktinu i
teoretsku nastavu upoznaje sa lovstvom kao multidiscplinarnom
strukom i naukom. U Crnoj Gori pripravniki sta traje jednu
P R I R U N I K Z A P O L AG A N J E LO VA KO G I S P I TA
UVOD
godinu. Lovac pripravnik poslije obavljenog pripravnikog staa

duan je polagati lovai ispit pred Komisijom koju obrazuje, na
prijedlog Lovakog saveza Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede.
U tu svrhu, a radi to boljeg upoznavanja i sticanja znanja iz
ove oblasti, Lovaki savez Crne Gore je 2002. godine izdao Skriptu
za polaganje lovakog ispita a 2006. godine strunu publikaciju
Lovstvo. U ovoj publikaciji u 18 poglavlja obraene su, od
strane crnogorskih strunjaka, detaljno sve cjeline lovstva. Kako
smo eljeli to vie prilagoditi ovu materiju lovcu-pripravniku,
uiniti mu je dostupnijom, uredili smo ovaj Prirunik za plaganje
lovakog ispita po sistemu pitanja i odgovori, nastojei da on
pomogne izgraditi lovca-pripravnika kao linost, primjernog
ponaanja, sa odgovornim odnosom prema prirodi, divljai,
drutvenoj sredini i prema svojim lovakim drugovima.
Nikola Markovi, predsjednik
Z A KO N O D I V L J A I I LO V S T V U
I
ZAKON O DIVLJAI I LOVSTVU
1. Ko i kada je donio Zakon o divljai i lovstvu (u daljem

tekstu poglavlja Zakon)?
Zakon o divljai i lovstvu donijela je Skuptina Crne Gore na
sedmoj sjednici prvog redovnog zasjedanja u 2008. godini, 29.
jula 2008. Ukaz o proglaenju Zakona potpisao je predsjednik
Crne Gore Filip Vujanovi 11. avgusta 2008. godine.
2. ta se ureuje ovim Zakonom?
Ovim Zakonom ureuje se gazdovanje sa divljai i lovstvo u
Crnoj Gori.
3. ta se u smislu Zakona podrazumijeva pod pojmom
divlja?
Divlja, kao prirodno bogatstvo i dobro od opteg interesa, su
Zakonom odreene ivotinjske vrste sisara i ptica koje slobodno
ive u prirodi ili se uzgajaju u prostoru namijenjenom za uzgoj i
razmnoavanje u svrhu lova i korienja.
4. Nabrojati lovne vrste, njihovu zatitu s obzirom na Zakon

i period trajanja te zatite.
Red
br.
1.
2.
3.
4.
5.
Lovna vrsta
Nain zatite
K R U P N A D L A K A V A D I V LJ A
- lovostajem: jelen
jelen obini
(mujak)
od 01.01. do 31.08.
(Cervus elaphus L.)
- trajnom zabranom lova: tokom cijele godine
kouta i njeno tele
jelen lopatar
- lovostajem: mujak
od 01.01. do 30.09.
(Dama dama L.)
- lovostaj: enka
od 01.02. do 30.09.
- lovostajem: srnda
srna obina
od 01.10. do 30.04.
- trajnom zabranom lova:
(Capreolus capreolus L.)
tokom cijele godine
srna i njeno lane
- lovostajem: divojarac
od 01. 01. do 31.08.
divokoza
tokom cijele godine
(Rupicapra rupicapra L.)
divokoza i njeno jare
muflon
-lovostajem
od 01. 01. do 30.09.
(Ovis musimon Pall.)
6. svinja divlja (Sus scrofa L.) - nezatiena divlja
7.
mrki medvjed
(Ursus arctos L)
- lovostajem:
mujak i enka bez
meeta do dvije godine
od 01.02. do 30.09.
starosti
tokom cijele godine
meka sa meetom do
dvije godine starosti
8. vuk (Canis lupus L.)

nezatiena divlja
S I T N A D L A K A V A D I V LJ A
9. jazavac (Meles meles L.) - nezatiena divlja
10.
maka divlja
(Felis silvestris Schr.)
- lovostajem
11.
kuna bjelica
(Martes foina Ehr.)
- nezatiena divlja
Period trajanja
zatite*
od 01.02. do 30.10
-
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
kuna zlatica
(Martes martes L. )
lasica mala
(Mustela nivalis L.)
lasica velika, hermelin
(Mustela erminea L.)
tvor (Putorius putorius L.)
zec obini
(Lepus europaeus Pall.)
puh veliki (Glis glis L.)
vjeverica
(Sciurus vulgaris L)
- nezatiena divlja
- nezatiena divlja
- trajnom zabranom lova tokom cijele godine

- nezatiena divlja
- lovostajem
od 01.01. do 30.09.
- lovostajem
od 01.02. do 30.09.
- lovostajem
od 01.01. do 31.10.
19. lisica (Vulpes vulpes L.)

- nezatiena divlja
20. akal (Canis aureus L.)
- nezatiena divlja
P E R N A T A D I V LJ A
veliki tetrijeb, gluhan
21.
(Tetrao urogallus L.)
ljetarka
22.
(Tetrastes bonasia L.)
23. fazan (Phasianus sp. L.)
- lovostajem
od 01.01. do 30.09
jarebica kamenjarka
- lovostajem
od 01.01. do 30.09.
24.
(Alectoris graeca Meissn.)
prepelica pupura
- lovostajem
od 01.01. do 15.08.
25.
(Coturnix coturnix L.)
umska ljuka - bena
26.
- lovostajem
od 01.03. do 30.09.
(Scolopax rusticola L.)
bekasina (kokoica)
27.
- lovostajem
od 01.03. do 30.09
(Gallinago gallinago L.)
golub grivnja
28.
- lovostajem
od 01.02. do 31.07
(Columba palumbus L.)
golub peinar
29.
- lovostajem
od 01.02. do 31.07
(Columba livia Gmelin.)
grlica
30.
- lovostajem
od 01.03. do 31.07
(Streptopelia turtur L.)
gugutka
31.
- lovostajem
od 01.03. do 31.07
(Streptopelia decaocto Friv.)
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
guska divlja
- lovostajem
(Anser anser L.)
patka divlja - gluvara
- lovostajem
(Anas platyrhynchos L.)
patka zvidara
- lovostajem
(Anas penelope L)
patka egrtaljka
- lovostajem
(Anas strepera L)
patka glavata (siva plovka)
- lovostajem
(Aythya ferina L.)
ubasta (krunasta) patka
- lovostajem
(Aythya fuligula L.)
patka kra, krulja
- lovostajem
(Anas crecca L.)
liska crna - baljoka
- lovostajem
(Fulica atra L.)
vrana siva
- nezatiena divlja
(Corvus corone cornix L.)
41. svraka (Pica pica L.)

sojka
42.
(Garrulus glandarius L.)
od 01.03. do 15.08.
od 01.03. do 15.08.
od 01.03. do 15.08
od 01. 03. do 15.08
od 01. 03. do 15.08
od 01. 03. do 15.08
od 15. 03 do 15.08.
od 01. 03. do 15.08
-
- nezatiena divlja
- nezatiena divlja
Napomena:
Naredba o lovostaju i skraivanju lovne sezone, a shodno Zakonu o
divljai i lovstvu (Sl. list CG 52/08) u toku je donoenje ovog prirunika,
pa su prikazani podaci iz radne verzije ovog podzakonskog akta.
5. U ijoj svojini je divlja?
Divlja je u dravnoj svojini. Divlja u Crnoj Gori uiva posebnu
zatitu. Crna Gora materijalno pomae zatitu i uzgoj divljai i
unapreivanje lovstva.
6. Ko, shodno Zakonu, ima pravo lova?
Pravo lova imaju pravna lica na osnovu prava korienja
lovita, na nain i pod uslovima propisanim Zakonom. Pravo lova
8
ne moe se ustupiti drugom pravnom licu niti prenositi putem

potkorienja lovita.
7. ta je, shodno Zakonu, Lovaki savez Crne Gore?
Lovaki savez Crne Gore je nacionalna asocijacija lovaca u
koju su ukljuene lovake organizacije i korisnici lovita i druge
organizacije zainteresovane za razvoj lovstva. Lovaki savez rne
Gore, u promociji lovstva u Crnoj Gori, predstavlja svoje lanove
u zemlji i inostranstvu i vri druge poslove od javnog interesa u
skladu sa Zakonom.
8. ta je lovno podruje i ko utvruje lovna podruja?
Lovno podruje je ira prirodna, geografska i ekoloka
cjelina u kojoj, zbog specifinih ivotnih uslova, ive jedna
ili vie vrsta divljai tokom cijele godine i ostvaruju najvei
uticaj na sredinu. Radi racionalne zatite, uzgoja i korienja
divljai, teritorija Crne Gore dijeli se na lovna podruja, koja
se za izvoenje planiranih mjera dijele na lovita, kao njihove
djelove.
Lovna podruja utvruje Vlada Crne Gore, na predlog
Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede (u
daljem tekstu Ministarstvo).
9. ta su lovita i kako se dijele?
Lovita su prostorne cjeline koje se ustanovljavaju na
poljoprivrednim i vodnim povrinama, povrinama obraslim
umama i umskom zemljitu, po pravilu, ne manjem od
3000 hektara, koje predstavljaju prirodnu i zaokruenu lovnoprivrednu cjelinu i u kojima postoje prirodni i drugi uslovi za
uspjean razvoj lovstva.
Prema namjeni lovita se dijele na lovita i lovita sa posebnom
namjenom.
10. Koje su nelovne povrine?

Nelovne povrine su: povrine na kojima je zbog zatite
prirode trajno zabranjen lov na sve vrste divljai (zatieni
objekti prirode ili pojedini njihovi djelovi i sl.), naselja i zaseoci,
javni parkovi i groblja, povrine svih javnih puteva, pruga i druge
sline povrine, objekti za lijeenje, sport, turizam i rekreaciju,
dvorita seoskih domainstava i industrijskih i neindustrijskih
objekata, povrine koje slue za vojne, naune i nastavne potrebe,
ograeni prostori u kojima nije dozvoljen pristup ili u kojima
se divlja vjetaki uzgaja, vrtovi, viegodinji zasadi i rasadi
ograeni ogradom koja ne dozvoljava prolaz zecu ili papkastoj
divljai, kao i povrine mora, morskog dobra i ribnjaka.
11. Ko ustanovljava lovita i ta sadri akt o ustanovljavanju
lovita?
Lovita ustanovljava Vlada na predlog Ministarstva. Akt o
ustanovljavanju, odnosno osnivanju lovita sadri: naziv, granice
i povrinu lovita, vrste i fond divljai, lovne objekte u lovitu i
druge neophodne podatke.
12. Ko osniva lovita sa posebnom namjenom i radi ega?
Lovita sa posebnom namjenom osniva Vlada na predlog
Ministarstva. Takva lovita osnivaju se radi ouvanja i
usmjeravanja razvoja populacije divljai i njene ivotne sredine,
u najouvanijim i najkarakteristinijim prirodnim podrujima
Crne Gore. Strune podloge za osnivanje lovita sa posebnim
namjenom pripremaju se u saradnji sa Lovakim savezom Crne
Gore, institucijama iz oblasti zatite prirode i nadlenim organom
lokalne samouprave.
13. Kome se dodjeljuju lovita na korienje, na koji period i
kako?
Lovita se dodjeljuju na korienje pravnim licima koja
10
ispunjavaju uslove propisane Zakonom, na period do 10

godina. Postupak dodjele lovita na korienje pokree se na
osnovu javnog konkursa koji na osnovu odluke Vlade raspisuje
Ministarstvo.
Pravo korienja lovita moe se dodijeliti samo pravnim
licima koja obezbijede da strune poslove uzgoja, zatite i
organizovanja lova divljai obavljaju lica sa najmanje zavrenom
srednjom kolom umarske, veterinarske ili poljoprivredne
struke. Korisnik lovita je duan da obezbijedi i organizuje slubu
uvanja lovita, u skladu sa propisom koji donosi Ministarstvo.
14. Ko ima prednost u dodjeli lovita na koritenje?
Prednost u dodjeli lovita na korienje, pod istim uslovima, ima
raniji korisnik lovita ako je :
prema propisima i lovnoj osnovi u lovitu izgradio

lovnotehnike i lovnoprivredne objekte koji se nijesu
mogli amortizovati tokom njihovog korienja u proteklom
periodu;
u proteklom periodu izvravao sve ugovorne obaveze i
potovao propise;
u proteklom periodu saraivao sa nadlenim inspekcijskim
organima pa mu nijesu izricane kazne koje se odnose na
korienje lovita;
uspjeno sprovodio mjere zatite divljai od krivolova i
bolesti;
uspjeno spreavao tete i otklanjao tetne posljedice od
divljai na poljoprivrednim i umskim povrinama;
doprinosio unapreenju i promociji lovstva, lovnih obiaja i
etike.
15. Odnosi u korienju lovita ureuju se ugovorom koji

zakljuuje Ministarstvo i korisnik lovita. ta on sadri?
Ugovor naroito sadri: poloaj i veliinu lovita na kojem
11
se ugovara korienje, trajanje i druge uslove korienja lovita,

mjere koje je korisnik duan da preduzme u cilju unapreenja
lovita, procjenu brojnog stanja divljai koja se uzgaja u lovitu po
vrstama, uslove raskida ugovora prije isteka vremena korienja i
druge elemente od znaaja za ugovorne strane.
16. Za korienje lovita korisnik lovita plaa godinju
naknadu. Kako se rasporeuju ta sredstva?
Sredstva od naknade za korienje lovita rasporeuju se:
- 30 % jedinici lokalne samouprave na ijoj se teritoriji lovite
nalazi,
- 35 % Lovakom savezu Crne Gore za obavljanje poslova od
javnog interesa,
- 35% vlasnicima zemljita bez prava lova, srazmjerno povrini i
bonitetu zemljita obuhvaenog lovnim povrinama lovita.
17. ta je korisnik lovita duan uiniti po potpisivanju
ugovora?
Po potpisivanju ugovora korisnik lovita je duan da u roku od
tri mjeseca vidno obiljei granice lovita, zabrana i rezervata i da
ih odrava za vrijeme korienja i da po isteku korienja lovite
vrati sa obiljeenim granicama.
18. Iz kojih razloga Vlada moe oduzeti pravo korienja
lovita?
Pravo korienja lovita Vlada e, na predlog Ministarstva,
oduzeti ako korisnik lovita:
1) prestane da izvrava prava i obaveze utvrene ugovorom o
korienju lovita i Zakonom,
2) ne donese lovnu osnovu ili godinji lovni plan, u skladu sa
Zakonom,
3) ne sprovodi mjere predviene lovnom osnovom, godinjim
lovnim planom ili drugim planskim aktom koji se donosi po
12
Zakonu,
4) sredstva ostvarena korienjem lovita ne koristi u svrhe
odreene Zakonom.
19. Ko i na iju inicijativu pokree postupak oduzimanja
prava korienja lovita?
Postupak oduzimanja prava korienja lovita, moe
pokrenuti Ministarstvo.
Inicijativu za pokretanje postupka za oduzimanje prava
korienja lovita moe dati nadleni inspekcijski organ, Lovaki
savez Crne Gore i nadleni organ jedinice lokalne samouprave
na ijoj se teritoriji nalazi lovite. U sluaju oduzimanja prava
korienja lovita, korisnik lovita je duan da nadoknadi nastalu
tetu.
20. Nabrojati planske dokumente za gazdovanje sa divljai.
Planski dokumenti za gazdovanje sa divljai su:
- Program razvoja lovstva
- Lovna osnova
- Godinji lovni plan
- Katastar lovita
- Centralna lovna evidencija.
Napomena:
Ovi dokumenti opisani su u poglavlju Planiranje i gazdovanje u
lovitu.
21. Kako se vri zatita divljai?
Zatita divljai vri se uvanjem lovita, suzbijanjem
nezakonitog lova, odreivanjem lovnih sezona za pojedine vrste
divljai, skraivanjem lovne sezone ili smanjenjem broja lovnih
dana, spasavanjem od elementarnih nepogoda, dopunskom
prehranom i drugim mjerama predvienim Zakonom i planskim
aktima, u skladu sa Zakonom.
13
22. Ko odreuje lovne sezone i njihovo skraivanje?

Ministarstvo propisom odreuje lovne sezone za pojedine
vrste divljai, vodei rauna o reproduktivnom i ivotnom ciklusu
razvoja, lovnim zonama, potrebama turizma i dr.
Skraivanje lovne sezone, odnosno lovnih dana, moe se uvesti
ako u lovitu nastane smanjenje brojnog stanja neke vrste
lovostajem zatiene divljai ispod prirodnog kapaciteta.
Propis o lovostaju i skraivanju lovne sezone, odnosno lovnih
dana, donosi Ministarstvo, uz prethodno miljenje ministarstva
nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
23. Pod kojim se uslovima moe odobriti ulov odreenog
broja neke zatiene vrste divljai?
Izuzetno, Ministarstvo, na zahtjev korisnika lovita i uz
prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove
zatite ivotne sredine i Lovakog saveza, moe odobriti ulov
odreenog broja neke zatiene vrste divljai koja se ne nalazi
na CITES listi zatienih vrsta divljai u sluaju prekomjerne
brojnosti, bolesti, reprodukcije u uzgajalitima, unoenja
krupne vrste sisara, potrebe uzgojnog odstrela, naunog
istraivanja i transporta pojedinih vrsta tih sisara i ptica unutar
lovita, s tim da se tim ulovom, osim u sluaju bolesti, ne smije
ugroziti brojno stanje te vrste sisara ili ptica predvieno lovnom
osnovom. Odobrenjem se odreuje vrijeme i nain lova, kao i
drugi blii uslovi za lov.
U sluaju opasnosti od pojave i irenja zarazne bolesti i
uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove
zdravlja, Ministarstvo moe privremeno zabraniti ili narediti
lov divljai ili njene odreene vrste, a po potrebi narediti i lov
odreene vrste sisara i ptica koje slobodno ive u prirodi, a koje
se ne love. Naredbom za lov odreuje se vrijeme i nain lova,
kao i drugi blii uslovi za lov.
14
24. Ko se moe baviti reprodukcijom i uzgajanjem divljai u

uzgajalitima?
Reprodukcijom i uzgajanjem u objektima za kontrolisano
gajenje divljai - uzgajalitima, mogu se baviti pravna i fizika
lica po odobrenju nadlenog organa lokalne samouprave i uz
saglasnost Ministarstva, koje se daje po prethodno pribavljenom
miljenju ministarstva nadlenog za poslove zatite ivotne
sredine.
25. Da li je dozvoljeno trovanje i hvatanje divljai i
unitavanje njenih mladunaca, gnijezda, legla i jaja?
Zabranjeno je trovanje i hvatanje divljai i unitavanje njenih
mladunaca, gnijezda, legla i jaja. Kad to zahtijevaju potrebe
nauke, uz odgovarajuu strunu podlogu, korisnik lovita je
duan, u skladu sa lovnom osnovom, dozvoliti hvatanje divljai
i korienje mladunaca, legla i jaja divljai uz saglasnost koje
daje Ministarstvo, prethodno pribavivi miljenje ministarstva
nadlenog za poslove zatite ivotne sredine.
26. Na koji nain je dozvoljeno dranje divljai u zatvorenom
ili ograenom prostoru?
Zabranjeno je dranje divljai u zatvorenom ili ograenom
prostoru bez dozvole Ministarstva.
Za potrebe obuke i ispitivanja uroenih osobina lovakih
pasa, Ministarstvo moe, na zahtjev korisnika lovita, odobriti
dranje divljai u ograenom prostoru.
27. Da li je bez odobrenja korisnika lovita dozvoljeno
odreenim licima kretanje kroz lovite sa pukom, lovakim
psima i drugim sredstvima za lov?
Zabranjeno je svim licima kretanje kroz lovite sa pukom,
lovakim psima i drugim sredstvima za lov, kao i kretanje van
puteva koji slue optoj upotrebi bez odobrenja korisnika lovita,
15
izuzev pripadnicima nadlenih dravnih organa sa slubenim

naoruanjem u vezi sa vrenjem slubene radnje.
28. Da li se za ulov pojedinih vrsta divljai koje nanose
tetu lovitu, imovini pravnih i fizikih lica moe ustanoviti
nagrada?
Za ulov pojedinih vrsta divljai koje nanose tetu lovitu,
imovini pravnih lica i fizikih lica, Ministarstvo, nadleni organ
lokalne samouprave ili korisnik lovita mogu ustanoviti nagradu.
Aktom o ustanovljavanju nagrade utvruje se naroito: vrsta
divljai za koju se ustanovljava nagrada, uslovi, visina i nain
dodjeljivanja nagrade.
29. Kako je Zakonom regulisano kretanje pasa kroz lovite?
Vlasnici pasa ne smiju putati pse da se bez vidno obiljeenog
okovratnika i kontrole kreu po lovitu. Ovarski psi mogu biti u
lovitu samo uz stado. Vlasnici pasa odgovorni su za tetu koju
njihovi psi priine u lovitu.
Korisnik lovita duan je na pogodan nain da ukloni pse i
make koje se kreu bez kontrole po lovitu, na udaljenosti veoj
od 200 m od naseljenih objekata i stada.
30. Ko moe biti lovouvar?
Lovouvar moe biti lice koje je zavrilo kolu III stepena
uvara uma i lovita ili srednju kolu, koje ima poloen lovaki
i lovouvarski ispit i koje ispunjava uslove za noenje oruja, u
skladu sa propisima o oruju.
31. Koja su ovlaenja i dunosti lovouvara?
Lovouvar je ovlaen da:
1) od lica zateenog sa sredstvima za lov ili lovakim psima
u lovitu zahtijeva da pokae line isprave, dozvolu za
lov i lovnu kartu, kojima se utvruje njegov identitet,
16
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
kao i dokumenta koja potvruju rasnost i identitet psa

(rodovnik ili drugi meunarodno ustanovljeni model
obiljeavanja);
izvri pregled vozila i drugih sredstava za prevoz ili
prenoenje stvari za koje postoje osnovi sumnje da
prevoze ulovljenu divlja i njene djelove, kao i da vri
kontrolu u cilju pronalaenja sredstava kojima je izvren
prekraj ili krivino djelo koje se odnosi na lov;
zahtijeva line isprave od lica zateenog u vrenju
prekraja ili krivinog djela koje se odnosi na lov i od lica
za koje postoje osnovi sumnje da je izvrilo prekraj ili
krivino djelo, koje se odnosi na lov;
pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li je lov
obavljen u skladu sa propisima;
privremeno oduzme ulov, sredstva za lov, kao i vozila
i druge predmete, ako postoje osnovi sumnje da su
upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvrenje krivinog
djela ili prekraja koji se odnosi na lov ili da su nastali
ili pribavljeni izvrenjem takvog krivinog djela ili
prekraja;
o utvrenim nepravilnostima odmah obavijesti korisnika
lovita, a po potrebi policiju i nadleni inspekcijski
organ;
vri, po potrebi, planirani sanitarni odstrel divljai, kao
i pasa i maaka lutalica, koje se bez kontrole kreu po
lovitu;
preduzima druge mjere i radnje za koje je Zakonom i
drugim propisima ovlaen.
Lovouvar je duan da licu od kojeg su oduzeta sredstva za

lov i drugi predmeti izda potvrdu.
17
32. Ko izdaje rodovnik?

Rodovnik izdaje Kinoloki savez Crne Gore.
33. Koje su dunosti lica koje je zateeno sa sredstvima za
lov u lovitu?
Lice koje je zateeno sa sredstvima za lov u lovitu, na ulazu
u lovite ili na udaljenosti do 50 metara od granica lovita,
duno je da na zahtjev lovouvara pokae dozvolu za lov, lovnu
kartu, oruni list i linu ispravu kojom se utvruje identitet, kao
i da omogui pregled ulova, sredstava za lov, vozila i drugih
transportnih sredstava.
34. Koji su poslovi od javnog interesa u oblasti zatite divljai
i lovstva i ko ih vri?
Poslovi od javnog interesa u oblasti zatite divljai i lovstva
po ovom Zakonu oni poslovi koji se vre radi ouvanja i zatite
divljai i njene ivotne sredine.
Poslove od javnog interesa u oblasti zatite divljai i lovstva
vre Ministarstvo, Lovaki savez Crne Gore i korisnici lovita.
35. Koje poslove od javnog interesa u oblasti zatite divljai
i lovstva vri Ministarstvo?
Ministarstvo vri sljedee poslove:
- organizuje pripremu Programa razvoja lovstva,
- sakuplja, obrauje i analizira podatke i priprema informacije
o stanju i razvoju populacije divljai,
- vodi centralnu evidenciju i baze podataka o divljai u
lovitima,
- priprema strune osnove za davanje lovita na korienje,
- vodi evidenciju korisnika lovita i zaposlenih lica kod korisnika
lovita,
- priprema metodologiju za monitoring divljai, za voenje
evidencije, ustanovljavanje biolokih
pokazatelja
18
usklaenosti divljai sa ivotnom sredinom i metodologiju

za ocjenjivanje tete od divljai i na divljai,
procjenjuje tetu koju prouzrokuje zatiena divlja,
ureuje evidenciju podataka o povrinama poljoprivrednih
zemljita i uma u lovitima, koje po slubenoj dunosti
dostavlja organ dravne uprave nadlean za voenje katastra
nepokretnosti,
pomae osposobljavanje i edukovanje lovaca,
vri druge poslove u upravljanju, zatiti, korienju i
unapreivanju divljai, lovstva i korienja lovita, u skladu
sa Zakonom.

i lovstva vri Lovaki savez Crne Gore?
Lovaki savez Crne Gore vri sljedee poslove:
- zastupa interese lovakih organizacija, korisnika lovita i
lovaca u zemlji i inostranstvu,
- organizuje polaganje lovakih ispita, sokolarskih ispita i
ispita za ocjenjivae trofeja divljai, po programu i na nain
predvien ovim Zakonom,
- sarauje na pripremi strunih podloga za donoenje
programa razvoja lovstva, lovnih osnova i lovnih planova,
- utvruje minimalni cjenovnik odstrijeljene divljai i njenih
djelova,
- vodi lovako-informacioni sistem Lovakog saveza Crne
Gore,
- vodi evidenciju o izdatim dozvolama za lov sokolarenjem,
- sarauje u naunoistraivakom radu u vezi sa divljai i
lovstvom,
- uestvuje u organizovanju i izvoenju obrazovanja i
prosvjeivanja lovaca koje se odnosi na zatitu ivotne sredine
i komunikacije sa vlasnicima zemljita i uma i sa javnou,
- izdaje i sarauje pri izradi strune literature i publikacija iz
19
oblasti divljai i lovstva,

stara se o razvoju lovake kinologije i lovnog streljatva,
izdaje lovne karte,
organizuje izlobe trofeja divljai u skladu sa Zakonom,
sarauje u propagiranju svih vidova lovnog turizma,
vri druge poslove i zadatke od javnog interesa odreene
Zakonom.

i lovstva vre korisnici lovita?
Korisnici lovita obavljaju sljedee poslove i zadatke od
javnog interesa:
- izvode planirane mjere za zatitu divljai i njene ivotne
sredine, kao i mjere za ouvanje i poboljanje ivotnih uslova
divlja,
- izvode sanitarni odstrel bolesne ili povrijeene divljai,
- sarauju pri izvoenju mjera preventivne zdravstvene zatite
divljai i dopremaju uginulu divlja na veterinarski pregled,
- vode evidencije o zaplijenjenoj i naenoj uginuloj divljai,
- sakupljaju, u saradnji sa institucijama iz oblasti zatite prirode,
podatke o divljai i njenoj ivotnoj sredini po odreenoj
metodologiji monitoringa,
- izvode planirane mjere za spreavanje tete od divljai i na
divljai,
- procjenjuju tete od divljai i na divljai,
- obezbjeuju naknade za tete od divljai vlasnicima ili
korisnicima zemljita,
- obezbjeuju stalnu kontrolu nad stanjem u sredini gdje
divlja egzistira i obavjetavaju nadleni dravni organ o
nedozvoljenim radnjama,
- uvanja lovita i druge poslove zatite u skladu sa
propisima,
- obezbjeuju praktino obrazovanje iz oblasti gazdovanja sa
20
divljai i lovstva,
uestvuju u obrazovanju i osposobljavanju lovaca,
izdaju dozvole za lov,
komuniciraju sa vlasnicima zemljita i uma i sa javnou,
ponovo naseljavaju i unose rijetke i ugroene autohtone vrste
divljai i uspostavljaju odgovarajuu ivotnu sredinu,
sarauju u naunoistraivakom radu koji se odnosi na divlja
i lovstvo,
sarauju pri izradi strunih podloga za oblikovanje zatitnih
podruja,
izdaje potvrde o porijeklu (propratnicu) divljai i njenih
djelova,
evidentira sredstva ostvarenu korienjem lovita,
druge poslove i zadatke, u skladu sa Zakonom.
38. ta obuhvata lov divljai, gdje se moe vriti?

Lov divljai obuhvata traenje, osmatranje, vabljenje,
praenje, snimanje, odstrel, hvatanje, putanje ptica grabljivica
(sokolarenje), skupljanje odstrijeljene i uginule divljai i njenih
djelova (rogovlja, koe i dr.) Divlja se moe loviti samo u lovitima.
Lov sokolarenjem moe se organizovati samo na divlja koja se
vjetaki uzgaja.
39. Kako se lovi divlja?
Divlja se lovi, u skladu sa odredbama Zakona, odgovarajuim
lovakim orujem i municijom, fotokamerom i sl. sredstvima, na
nain zasnovan na naelima lovake etike, koji ne smije ugroavati
ivot i zdravlje ljudi, a divlja pretjerano uznemiravati ili izlagati
nepotrebnom muenju, kao i prouzrokovati tete vlasnicima,
odnosno korisnicima zemljita.
40. ime je dozvoljeno odstreljivati krupnu divlja?
Krupnu divlja dozvoljeno je odstreljivati samo zrnom iz
21
dugog lovakog oruja s ulijebljenim cijevima, a divlje svinje i

zrnom iz lovakog oruja s glatkim cijevima kalibra 10, 12, 16 ili 20.
41. Da li je zabranjen lov krupne divljai prigonom, pogonom

ili psima?
Zabranjen je lov krupne divljai, osim divljih svinja, prigonom,
pogonom ili psima.
42. Ko po Zakonu moe loviti divlja?
Divlja mogu loviti fizika lica koja imaju dozvolu za lov i
lovnu kartu.
Dozvola za lov se izdaje za svako lovite posebno, a lovna
karta za sva lovita u Crnoj Gori.
Dozvola za lov i lovna karta se izdaje fizikom licu, izuzev
strancu, koje ima poloen lovaki ispit i odobrenje za noenje
lovakog oruja i koje je lan odgovarajue lovake organizacije,
a za lov sokolarenjem fizikom licu koje ima poloen lovaki i
sokolarski ispit i koje je lan odgovarajue lovake organizacije.
43. Ko ima pravo i pred kim na polaganje lovakog i
sokolarskog ispita i ispita za ocjenjivaa trofeja divljai?
Lovaki i sokolarski ispit moe polagati lice s navrenih 18
godina ivota. Lovaki ispit, sokolarski ispit i ispit za ocjenjivaa
trofeja divljai polau se pred ispitnom komisijom koju na
predlog Lovakog saveza obrazuje Ministarstvo.
44. Ko je lovac pripravnik i kako moe vriti lov?
Lovac pripravnik je kandidat za polaganje lovakog ispita,
koji je ulanjen kod korisnika lovita radi obavljanja praktine
obuke.
Lovci pripravnici mogu vriti lov bez prava odstrela pod
nadzorom instruktora, koji je ujedno i odgovoran za protivpravan
lov pripravnika i priinjenu tetu u lovitu.
22
44. U kojim sluajevima je zabranjeno loviti divlja?

Divlja je zabranjeno loviti:
1) nainima i sredstvima kojima se ona masovno unitava
(pucanjem samom u jato ptica i sl.),
2) ako je ugroena poarom, poplavom, snijenim nanosima,
poledicom i drugim elementarnim nepogodama,
3) upotrebom reflektora (farova), baklji i drugih svjetlosnih
izvora, ogledala, korienjem zvunih mamaca, vjetakih i
ivih mamaca i omamljujuih sredstava,
4) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobuenim psima,
5) gaanjem iz motornih vozila, motornih amaca i drugih
prevoznih sredstava na motorni pogon, kao i gaenjem
motornim vozilima,
6) poluautomatskom lovakom pukom i poluautomatskim
lovakim karabinom sa vie od dva metka, vojnikim,
streljakim i prepravljenim (prilagoenim) orujem, vojnikom
i streljakom municijom, kao i orujem i municijom manjeg
kalibra od propisanog,
7) optikim nianima za noni lov s mogunou elektronskog
poveavanja ili pretvaranja slike, eksplozivom, istjerivanjem
plinom ili dimom i svim vrstama hladnog oruja,
8) otrovom, omama, zamkama, klopkama, gvoima, mreama,
elektrinim ureajima ili drugim sredstvima za masovno
hvatanje, odnosno unitavanje,
9) krupnu divlja, osim divlje svinje, pukom samaricom bez
breneka, pomou psa i skupnim lovom,
10) van njene lovne sezone ili nelovnim danima u toku lovne
sezone, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno,
11) u kontaktnoj zoni sa nacionalnim parkom, u skladu sa lovnom
osnovom,
12) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata
za stanovanje,
13) na udaljenosti manjoj od 100 metara od industrijskih
23
objekata, eljeznikih pruga i javnih puteva,

14) na udaljenosti manjoj od 100 metara od meudravne
granice,
15) na udaljenosti manjoj od 300 metara od aerodroma i vojnih
objekata,
16) prije donoenja godinjeg lovnog plana,
17) u periodu visoke gravidnosti divljai i dok enke vode
mlade,
18) lovakim psima nou,
19) ako snijeni pokriva smrzne i divlja propada, odnosno ako
snijeni pokriva u umi dostigne visinu iznad 30 cm,
20) gaanjem - pucanjem u gnijezda,
21) u drugim sluajevima suprotnim Zakonu.
45. Kako se ulovljena ili pronaena uginula divlja ili njihovi
djelovi i trofeji divljai mogu iznijeti iz lovita?
Ulovljena ili pronaena uginula divlja ili njihovi djelovi i
trofeji divljai mogu se iznijeti iz lovita i staviti u promet samo
ako je za njih izdata propratnica i trofejni list.
46. Ko izdaje propratnicu i trofejni list?
Propratnicu i trofejni list izdaje na propisanom obrascu
korisnik lovita i vodi evidenciju o tome. Trofejni list se izdaje na
osnovu strune ocjene komisije koju obrazuje korisnik lovita
od lica koja imaju poloen ispit za ocjenjivaa trofeja divljai.
Komisija vri ocjenu trofeja na osnovu standarda C.I.C.- a.
Lovaki savez Crne Gore obrazuje stalni odbor za ocjenu trofeja i
izlobe C.I.C. a, koji potvruje vrhunske trofeje divljai i rjeava
prigovore na ocjenu trofeja komisije.
47. ta se u smislu Zakona smatra trofejima divljai?
Trofejima divljai, u smislu Zakona, smatraju se: rogovlje svih
vrsta jelena i srndaa, rogovi muflona, divokoze i divojarca, zubi
24
(kljove) divljeg vepra, lobanja i krzno medvjeda, vuka, akala i

divlje make, lobanja lisice, jazavca, kao i preparirana divlja i
njeni preparirani djelovi.
48. Na koji nain je trofeje dozvoljeno iznositi iz zemlje?
Trofeje divljai dozvoljeno je iznositi iz zemlje uz propisani
trofejni list izdat u skladu sa Zakonom.
Vlada, na predlog Ministarstva, propisom odreuje vrijednost
trofeja divljai koje je zabranjeno iznositi iz zemlje.
Vrhunski trofej divljai zabranjeno je trajno iznijeti iz zemlje.
Ulovljena i preparirana divlja i njeni djelovi, kao trofeji, mogu
se iznijeti iz zemlje samo uz odobrenje Ministarstva, o emu se
vodi posebna evidencija.
49. Koje su zabranjene intervencije u prostoru, bez
saglasnosti Ministarstva, koje mogu sutinski promijeniti
ivotne uslove divljai?
To su, prije svega, intervencije koje:
- suavaju ivotni prostor i smanjuju mogunost ishrane
divljai,
- smanjuju mogunost gnijeenja, izlijeganja i uzgoj
mladunaca ili mijenjaju prirodni ivotni ritam divljai
unoenjem nemira,
- spreavaju kontakte izmeu divljai ili neposredno ugroavaju
njihov ivot.
50. Kako se obezbjeuju sredstva za finansiranje zatite
i uzgoja divljai kao djelatnosti od javnog interesa i
unapreivanje lovstva?
Ona se obezbjeuju iz:
1) sredstava ostvarenih od korisnika lovita,
2) lovne karte,
3) godinje naknade koju plaaju korisnici lovita,
25
4) sredstava obezbijeenih u budetu Crne Gore za podsticanje

razvoja lovstva i finansiranje poslova od javnog interesa
Lovakog saveza Crne Gore,
5) drugih prihoda.
51. ta je Savjet za lovstvo?
Radi davanja predloga za odluivanje o strunim pitanjima i za
strunu pomo u postupku donoenja odluka i pripreme propisa
iz oblasti divljai i lovstva, Vlada osniva Savjet za lovstvo.
Savjet naroito:
1) daje miljenja na predloge Zakona i drugih propisa kojima se
ureuju pitanja iz oblasti divljai i lovstva,
2) daje miljenje na strateka rjeenja u programu razvoja
lovstva i lovnim osnovama,
3) daje miljenje na program rada i izvjetaj o radu Lovakog
saveza Crne Gore,
4) prati realizaciju programa razvoja lovstva i lovnih osnova,
5) razmatra pitanja vezana za introdukciju ili reintrodukciju
vrsta divljai,
6) daje predloge za edukaciju i struno usavravanje strunih
kadrova iz oblasti lovstva,
7) daje predloge od znaaja za unapreenje stanja u oblasti
lovstva.
52. Ko vri nadzor nad odredbama Zakona?
Nadzor nad izvravanjem odredaba ovog Zakona i propisa
donesenih na osnovu njega, kao i sprovoenja mjera u oblasti
divljai i lovstva vri Ministarstvo.
Poslove inspekcijskog nadzora vre lovni inspektori, u skladu
sa Zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor.
53. Nad ime lovni inspektor vri nadzor?
Lovni inspektor vri nadzor, naroito, u odnosu na:
26
1) propisane uslove koje korisnik lovita mora ispunjavati za

korienje lovita,
2) sprovoenje lovnih osnova i godinjeg lovnog plana,
3) izvravanje ugovora o ureenju odnosa u korienju lovita,
4) poslovne knjige i ostalu dokumentaciju, kada je to potrebno
radi uvida u korienje sredstava, primjenu propisa i mjera
koje se odnose na divlja i lovita,
5) lovljenje divljai, dozvole za lov, lovne karte, izvravanje
obaveza uzgoja divljai i unapreivanje lovstva, propratnice
i trofejne listove,
6) voenje katastra lovita, objekata u lovitu i radove koji se
izvode u lovitu,
7) knjige evidencija preparatora i koara i njihovog prostora za
uvanje divljai ili njenih djelova,
8) izdvajanje, obraun, evidentiranje i korienje sredstava,
9) mjere za spreavanje tete od divljai i na divljai.
54. U sluaju povrede Zakona ili drugih propisa ta je obaveza
lovnog inspektora?
Kada utvrdi da je povrijeen Zakon ili drugi propis ili da se
ne potuju standardi ili normativi, lovni inspektor je obavezan
da, pored upravnih mjera i radnji propisanih Zakonom kojim se
ureuje inspekcijski nadzor, preduzme i sljedee upravne mjere
i radnje:
1) privremeno zabrani lov i druge radnje koje su protivne
odredbama Zakona i propisa donijetih na osnovu njega,
2) privremeno odredi odstrel odreenog broja pojedinanih
vrsta divljai,
3) privremeno oduzme protivpravno ulovljenu ili protivpravno
prisvojenu uginulu divlja ili njene djelove, odnosno
protivpravno stavljenu divlja ili njene djelove u promet, kao
i sredstva i predmete kojima su izvrene te radnje,
4) zabrani obavljanje lovne djelatnosti ili pojedinih poslova na
27
odreeno vrijeme, ukoliko se ta djelatnost, odnosno poslovi

obavljaju suprotno Zakonu i propisima donijetim na osnovu
njega,
5) predlae oduzimanje prava korienja lovita.
55. Za koje prekraje e se kazniti pravno lice novanom
kaznom od pedesetostrukog do dvjestapedesetostrukog
iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori?
Novanom
kaznom
od
pedesetostrukog
do
dvjestapedesetostrukog iznosa najnie cijene rada u Crnoj Gori
kaznie se za prekraj pravno lice ako:
1) pravo lova ustupi drugom pravnom licu ili ga prenese putem
potkorienja lovita,
2) ne donese lovnu osnovu uz saglasnost Ministarstva u
utvrenom roku ili lovnu osnovu ne uskladi sa programom
razvoja lovstva, osnovama gazdovanja umama ili drugim
planskim dokumentima,
3) lovnu osnovu sprovodi bez godinjeg lovnog plana donijetog
uz saglasnost Ministarstva,
4) godinji lovni plan nije u skladu sa lovnom osnovom i ne
sadri sve vrste radova i mjera po obimu, mjestu i vremenu
koje treba preduzeti u lovitu u lovnoj godini, u skladu sa
Zakonom,
5) za vrijeme trajne zabrane lova, lovostaja ili skraivanja lovne
sezone, odnosno lovnih dana, dozvoli lov zatiene, odnosno
nezatiene divljai,
6) u sluaju opasnosti od pojave ili irenja zarazne bolesti
ne postupi po naredbi Ministarstva koju ono donosi, uz
prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove
zdravlja, i po kojoj moe privremeno zabraniti ili narediti lov
divljai ili njene odreene vrste, a po potrebi narediti i lov
odreene vrste sisara i ptica koje slobodno ive u prirodi, a
koje se ne love,
28
7) ne zabrani lov odreene vrste divljai kod koje u lovitu, u

toku lovne sezone, nastane osjetnije smanjenje brojnog
stanja ili ne preduzme sve mjere radi uspostavljanja brojnog
stanja te divljai utvrenog lovnom osnovom, odnosno
godinjim lovnim planom,
8) postupi suprotno zabrani trovanja i hvatanja divljai i
unitavanja njenih mladunaca, gnijezda, legla i jaja,
9) ne obezbijedi da strune poslove uzgoja, zatite i organizovanja
lova divljai obavljaju lica sa najmanje zavrenom srednjom
kolom umarske, veterinarske ili poljoprivredne struke,
10) ne obezbijedi ili organizuje slubu uvanja lovita u skladu sa
Zakonom po kojem lovouvar moe biti lice koje je zavrilo
kolu III stepena uvara uma i lovita ili srednju kolu, koje
ima poloen lovaki i lovouvarski ispit i koje ispunjava uslove
za noenje oruja, u skladu sa propisima o oruju,
11) strancu dozvoli lov divljai suprotno Zakonu,
12) iznese iz zemlje ulovljenu ili prepariranu divlja ili njihove
djelove, kao trofeje, bez odobrenja Ministarstva.
Novanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa najnie
cijene rada u Crnoj Gori kaznie se za navedene prekraje odgovorno lice u
pravnom licu, a fiziko lice za prekraje navedene pod takama 8 i 12 ovog
pitanja.
Za prekraj naveden pod takom 8 ovog pitanja, pored novane kazne,
uiniocu e se izrei i zatitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni
ili bili namijenjeni za izvrenje prekraja.
56. Za koje prekraje e se kazniti pravno lice novanom

kaznom od dvadesetostrukog do dvjestastrukog iznosa
minimalne zarade u Crnoj Gori?
Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog
iznosa najnie cijene rada u Crnoj Gori kaznie se za prekraj
pravno lice ako:
1) u odreenom roku ne izvri vidno obiljeavanje granica
29
lovita, zabrana ili rezervata i ne odrava ih za vrijeme

korienja lovita,
2) ne dozvoli vrenje radnji i mjera predvienih lovnom osnovom
i drugim planskim aktima koji se donose po Zakonu,
3) ne podnese Ministarstvu nalaze i ocjene o ostvarivanju
obaveza korisnika lovita utvrenih lovnom osnovom ili
drugim planskim aktima koji se donose po Zakonu, najmanje
jedanput godinje,
4) ne vodi evidenciju izvrenih radova i sprovedenih mjera
predvienih godinjim lovnim planom ili o tim radovima i
mjerama ne dostavi u propisanom roku izvjetaj Ministarstvu,
Lovakom savezu Crne Gore, nadlenom organu lokalne
samouprave za lovite koje se nalazi na njenoj teritoriji i
institucijama iz oblasti zatite prirode,
5) ne vodi katastar lovita ili podatke katastra ne dostavlja
Ministarstvu i institucijama iz oblasti zatite prirode na
propisani nain,
6) dozvoli lov pojedine vrste divljai van njene lovne sezone,
7) se bavi reprodukcijom i uzgajanjem u objektima za
kontrolisano gajenje divljai - uzgajalitima bez odobrenja
nadlenog organa lokalne samouprave ili bez saglasnosti
Ministarsta,
8) ne titi od lova, proganjanja ili uznemiravanja divlja koja se
zadrava na zemljitu iji je vlasnik ili korisnik, a koje se nalazi
van lovnih povrina ili van lovita,
9) bez prethodne saglasnosti Ministarstva, kad to zahtijevaju
potrebe nauke, dozvoli hvatanje divljai ili korienje njihovih
mladunaca, legla ili jaja,
10) postupi suprotno zabrani dranja divljai u zatvorenom ili
ograenom prostoru bez dozvole Ministarstva,
11) pojedine vrste divljai u lovitu ne svede na brojno stanje
kojim se nee ugroavati zatiene vrste slobodnih sisara i
ptica i domae ivotinje, u skladu sa Zakonom,
30
12) ne ukloni pse i make koje se kreu bez kontrole po lovitu, na

udaljenosti veoj od 200 m od naseljenih objekata i stada,
13) optim aktom, na koji je saglasnost dalo Ministarstvo, ne
utvrdi prava, blie uslove i druga pitanja vezana za lov,
14) dozvoli lov divljai fizikom licu koje nema lovaku dozvolu i
lovnu kartu ili izda dozvolu za lov i lovnu kartu fizikom licu,
izuzev strancu, koje nema poloen lovaki ispit i odobrenje
za noenje lovakog oruja i koje nije lan odgovarajue
lovake organizacije, a za lov sokolarenjem - poloen
lovaki i sokolarski ispit i koje nije lan odgovarajue lovake
organizacije,
15) dozvoli lov divljai suprotno zabranama Zakona,
16) vri hvatanje divljai bez odobrenja Ministarstva. (Ministarstvo
moe korisniku lovita odobriti hvatanje odreenog broja
divljai mreama, klopkama ili omamljujuim sredstvima, ali
samo u naune svrhe, za vjetaki uzgoj ili zooloke vrtove),
17) vri odstrel divljai ili zatiene vrste slobodnih sisara i ptica,
u sluaju kada od istih nastupi neposredna opasnost po ivot
ljudi ili imovinu, na nelovnim povrinama, bez odobrenje
za odstrel,odnosno akt o opravdanosti odstrela koje izdaje
Ministarstvo, na zahtjev korisnika lovita i zainteresovanog
pravnog ili fizikog lica, uz saglasnost ministarstva nadlenog
za unutranje poslove,
18) ako ne evidentira propisane podatke u knjigu evidencija
odstrela i gubitaka, za svu odstrijeljenu i pronaenu uginulu
divlja ili njene djelove,
19) iznese iz lovita ili stavi u promet trofej divljai za koji nije
izdata propratnica, odnosno trofejni list,
20) ne izdaje propratnicu, odnosno trofejni list na propisanom
obrascu ili ne vodi evidenciju o njihovom izdavanju,
21) divlja ili njene djelove dri, prevozi, prenosi, skladiti,
uva, prodaje, kupuje, dorauje, prerauje, izvozi ili uvozi
bez potvrde o njihovom porijeklu, a u skladu sa Zakonom
31
i oznaka i potvrda propisanih Zakonom kojim se ureuje

veterinarstvo,
22) ne vodi evidenciju o vlasniku i porijeklu divljai i njenih
djelova ili podatke o tome ne dostavlja Ministarstvu do
desetog u mjesecu za protekli mjesec,
23) trofejni list izdaje bez strune ocjene komisije ili za lana te
komisije izabere lice koje nema poloen ispit za ocjenjivaa
trofeja divljai,
24) ne vodi evidenciju trofeja divljai ili o ocijenjenim trofejima
divljai u propisanom roku ne izvjetava Lovaki savez Crne
Gore,
25) ne vodi evidenciju o ocijenjenim trofejima divljai,
26) vri intervencije u prostoru koje mogu sutinski promijeniti
ivotne uslove divljai, bez saglasnosti Ministarstva,
27)ne preduzme potrebne mjere za spreavanje tete koju divlja
priini ljudima ili njihovoj imovini.
Novanom kaznom od trostrukog do petnaestostrukog iznosa najnie cijene
rada u Crnoj Gori kaznie se za prekraje navedene u ovom pitanju i odgovorno
lice u pravnom licu, a fiziko lice za prekraje navedene pod takama 2, 7, 8,
10 i 26 ovog pitanja.
Za prekraj naveden pod takom 4 ovog pitanja ovlaeno lice moe
naplatiti novanu kaznu na licu mjesta u dvostrukom iznosu najnie cijene
rada u u Crnoj Gori.
57. Za koje prekraje e se kazniti fiziko lice novanom

kaznom od trostrukog do petnaestostrukog iznosa
minimalne zarade u Crnoj Gori?
Novanom kaznom od trostrukog do petnaestosrukog iznosa
najnie cijene rada u u Crnoj Gori kaznie se za prekraj fiziko
lice ako:
1) se neovlaeno kree sa pukom, lovakim psima ili drugim
sredstvima za lov kroz lovite ili van puteva koji slue optoj
upotrebi bez odobrenja korisnika lovita,
32
2) psa puta da se bez vidno obiljeenog okovratnika i kontrole

kree po lovitu,
3) ovarskog psa ne dri u lovitu samo uz stado,
4) ne vri slubu uvanja lovita u uniformi, naoruan i sa
slubenom legitimacijom,
5) ne izda potvrdu licu od koga je oduzeo sredstva za lov i druge
predmete,
6) na zahtjev lovouvara postupi suprotno Zakonu, ne pokae
dozvolu za lov, lovnu kartu, oruani list i linu ispravu kojom se
utvruje identitet, kao i da omogui pregled ulova, sredstava
za lov, vozila i drugih transportnih sredstava,
7) lovi divlja van lovita,
8) lovi sokolarenjem divlja koja nije vjetaki uzgajana,
9) ne lovi divlja u skladu sa ovim Zakonom - odgovarajuim
lovakim orujem i
10) lovi krupnu divlja lovakim orujem koje ne odgovara snazi
i otpornosti pojedine vrste divljai koja se lovi (Krupnu divlja
dozvoljeno je odstreljivati samo zrnom iz dugog lovakog
oruja s ulijebljenim cijevima, a divlje svinje i zrnom iz
lovakog oruja s glatkim cijevima kalibra 10, 12, 16 ili 20.), ili
lovi krupnu divlja, osim divljih svinja, prigonom, pogonom
ili psima.
11) u lovu ne koristi odgovarajue pse ili koristi lovake pse bez
posjedovanja dokumenata koji potvruju rasnost i identitet
psa,
12) za vrijeme obuke i treninga lovakih pasa lovi ili nosi oruje,
13) trening i obuku pasa vri u zabranjenom periodu,
14) lovi divlja suprotno uslovima koje korisnik lovita blie utvrdi
optim aktom,
15) lovi divlja bez dozvole za lov i lovne karte, a sokolarenjem
bez saglasnosti organa dravne uprave nadlenog za poslove
zatite ivotne sredine,
16) ptice grabljivice iz vjetakog uzgoja ne puta u lovite radi
33
njihove obuke samo u prostoru namijenjenom za obuku

lovakih pasa i po odobrenju korisnika lovita,
17) vri lov bez nadzora instruktora,
18) lovi divlja suprotno Zakonu, odnosno organizuje, strancu
lov na divlja, bez prethodne saglasnost Ministarstva,
19) na poljoprivrednom zemljitu u lovitu koje je zasijano
ili zasaeno odreenim kulturama lovi suprotno zabrani
Ministarstva,
20) lovi divlja suprotno zabrani Zakona (za odgovor vidjeti
pitanje 44),
21) vri odstrel divljai ili zatiene vrste slobodnih sisara i ptica,
u sluaju kada od istih nastupi neposredna opasnost po ivot
ljudi ili imovinu, na nelovnim povrinama, bez odobrenje
za odstrel,odnosno akt o opravdanosti odstrela koje izdaje
Ministarstvo, na zahtjev korisnika lovita i zainteresovanog
pravnog ili fizikog lica, uz saglasnost ministarstva nadlenog
za unutranje poslove,
22) Ako iz lovita iznese i stavi u promet ulovljenu ili pronaenu
uginulu divlja ili njene djelove ili trofej divljai za koje nije
izdata propratnica, odnosno trofejni list.
Za prekraje navedene pod takama. 1, 2, 3, 4, 6, 9, 11, 13 i 19 pitanja ovlaeno
lice fizikom licu moe, shodno Zakonu, naplatiti novanu kaznu na licu mjesta
u dvostrukom iznosu najnie cijene rada u Crnoj Gori.
Za prekraje navedene pod takama 7, 12, 14, 15, 17, 18, 20, 21 i 22 ovog
pitanja, shodno Zakonu, uiniocu e se, pored novane kazne, izrei i zatitna
mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za
izvrenje prekraja.
34
LO V N A E T I K A
II
LOVNA ETIKA
1. ta je etika?
Etika (moralna filozofija) je nauka o moralu, skup moralnih
naela, drutvenih pravila i normi po kojima se ljudi vladaju. Ona
prouava i procjenjuje moralne vrijednosti, porijeklo i naela
moralnosti, ta je dobro a ta je loe, ta treba da bude ili ta ne
treba da bude.
Rije etika potie od grke rijei etikos, ta znai moralan,
smjeran a obuhvata naela, kriterijume, mjerila i pravila koje
postavlja neka zajednica, grupa ili stale. Tako su ustanovljena
moralna naela, kriterijumi i pravila skoro za sve profesije. Zato
imamo, recimo, ljekarsku etiku, sudijsku etiku, advokatsku etiku,
pa i etiku lovaca, odnosno lovnu etiku.
2. ta je lovna etika?
Lovna etika obuhvata uglavnom nepisana pravila i naela
koja se postavljaju pred lovce kao posebnu i specifinu skupinu
ljudi, koji su se dobrovoljno udruili u organizacije iji je glavni
cilj uzgoj, zatita, lov i racionalno korienje divljai.
3. ta je kodeks lovaca?
Divlja zauzima znaajno mjesto u ukupnim odnosima
35
LO V N A E T I K A
drutva prema prirodi. Savremene drutveno-politike ili

administrativne zajednice u najveem broju zemalja ove
odnose reguliu zakonom, podzakonskim aktima, uredbama
i naredbama. Lovake organizacije, koje organizovano djeluju
u ovoj oblasti, svojim aktima (statutima i pravilnicima), takoe
ureuju veliki dio ove materije.
Meutim, postoje takve sloene situacije i prilike koje se
ne mogu regulisati zakonima ili pravnim aktima sa prisilnom
pravnom snagom. Ovo se odnosi, prije svega, na odnos lovca
prema divljai i dranje lovca u lovu, na kontakte lovaca izmeu
sebe, kao i na druga pitanja iz ove oblasti. Dakle, tamo gdje
prestaje zakon djeluju drutvene norme zasnovane na savjesti
i svijesti, na tradiciji i obiajima. Kodeks lovaca upravo govori o
tome.
4. Kakav treba da bude lovac?
Lovac je poklonik lovake strasti, koji, poznajui naa interna
pravila o vrenju lova, respektuje skrupulozno pisane i nepisane
zakone o lovu. Do krajnosti je disciplinovan. Stara se da divlja
ubija na nain koji je fiziki najmanje muan. Prema drugovima
je karakteran, poten i nezavidan. Voli i poznaje prirodu i divlja
i svojim asnim postupkom opravdava naziv potenog ovjeka i
potenog lovca. Motiv vrenja lova, lovcu koji se lovcem smatra,
nije nikada taj da se sa to vie mesa vrati kui iz lova. To je
negacija lova kao sporta i lova kao zabave.
Lov zahtijeva izvjesne jake fizike osobine, nesalomljivu volju,
prisebnost, fiziku snagu i eline nerve, strpljivost i izdrljivost,
ljubav prema prirodi, strast prema oruju, mirnu ruku i oko
sokolovo, a putem tih osobina i ljubav prema domovini.
5. ta je obaveza svakog lovca?
Obaveza je svakog estitog lovca da prijavi lovokrau,
uginue ili bolest divljai, zagaenje terena ili neke druge
36
LO V N A E T I K A
negativne pojave, organizaciji koja gazduje lovitem. Tako e

sprijeiti osiromaenje lovita i doprinijeti zatiti prirode i divljai
u njoj.
6. Kako se lovac dolazi do informacija o savremenim
dostignuima iz oblasti lovstva?
Za uspjeno bavljenjem lovom, zatitom i uzgojem divljai
lovcu su neophodna osnovna saznanja o savremenim strunim
i naunim dostignuima iz oblasti lovstva. Do tih informacija
dolazie itanjem lovakih glasila i druge literature, posjeivanjem
predavanja, seminara i izlobi o lovstvu, zatiti prirode i divljai.
7. Kako lovac ispoljava pripadnost lovakoj organizaciji?
Pripadnost lovakoj organizaciji lovac e ispoljavati raznim
znacima i znakama, odjeom i drugim obiljejima koja se
utvruju pravilima ili su dio nepisanih lovakih obiaja. Kako u
lovu tako i van lova, na lovakim priredbama, lovac ima i prava
i dunosti da takva obiljeja nosi i na taj nain ispoljava svoju
pripadnost lovakoj organizaciji.
8. Kako lovac ide u lov?
- U lov se ide naspavan i trijezan. Pred odlazak u lov, kao i za
vrijeme lova, ne piju se alkoholna pia, jer ona mogu biti
izvor mnogih neprijatnosti i nezgoda. Organizator lova ili
voa grupe ne smije da dozvoli pijanom lovcu da uestvuje u
lovu jer bi i oni mogli sami da snose odgovornost za mogue
nesree koje bi se mogle dogoditi. Lovac svoje oruje i
opremu odrava uvijek u ispravnom stanju. Lovac u lov ide
uredan i sa ispravnim orujem i opremom.
- Prije polaska u lov treba provjeriti ispravnost oruja. Treba
ponijeti dovoljno metaka i ne treba traiti od drugih lovaca
na zajam.
37
LO V N A E T I K A
9. Kako se treba ponaati lovac u toku lova?

- Dobar lovac e biti smirenog i uzdrljivog ponaanja,
disciplinovan i skroman.
- Ako je lovac bio loe sree nee stavljati zamjerke organizatoru
lova, domainu ili drugovima ve e se radovati lovakoj srei
ostalih.
- Ako je grupni lov, lovac nee protestovati zbog mjesta koji mu
je odredio organizator lova, nee se samovoljno pomjerati sa
mjesta koje je odreeno ili mijenjati pravac kojim se uesnici
lova kreu, zastajkivati i praviti dep ako je lov progonom,
prigonom ili u krunom lovu.
- U toku lova obavezno je pridravati se uputstava organizatora
lova kojima se oznaava poetak lova, zatvaranje kruga ili kraj
lova.
- Ako se lovi kruno, poslije odreenog znaka ne smije se
pucati u krug, ve samo kada divlja izae iz kruga; ne smije
se kleknuti ili lei, jer je gaanje iz takvog poloaja opasno za
druge lovce i od drugih lovaca za onoga ko se tako ponaa.
- U toku lova ne puca se na divlja koja ide ka drugom lovcu,
prolazi ili leti blie njemu.
- Ne treba se objanjavati oko toga ko je pogodio divlja, ako je
na divlja pucalo dva ili vie lovaca, to e odrediti organizator
lova na osnovu pravila da je sitna divlja odstrijeljena od
onog lovca koji je pucao zadnji na nju, a ako se radi o visokoj
divljai, onda se smatra da je odstrijelio onaj koji je prvi pucao.
Osim toga, u grupnom lovu to nema nikakvog znaaja, ak je
bolje da vie lovaca misle da su pogodili divlja. Sebinost
nije osobina dobrog lovca, jer se u lov ne ide samo da bi
se divlja prisvojila, nego prije svega, iz zadovoljstva, da
bi se razonodili i uivali u istom vazduhu, lijepoj prirodi i
prirodnom drutvu.
- U toku lova i lovac i drugi uesnici lova vodie rauna da ne
prave tetu u lovitu na usjevima, zasadima, vinogradima ili
38
LO V N A E T I K A
objektima. Ako je mogue u lov na sitnu divlja treba zaobii

povrine na kojima se moe napraviti teta gaenjem ili
pucanjem.
10. Kako e lovac pravilno loviti divlja?
- Lovac e loviti samo onu divlja iji je odstrel dozvoljen samo
u odreeno vrijeme i u odreenom broju. Nee dizati puku
na zatienu divlja, a odustae da puca i na sasvim mladu
divlja i podmladak bez obzira da li je lovna sezona ili ne.
- Na divlja se puca samo odgovarajuom samom ili kuglom.
- Pravi lovac nee pucati na zeca u leniku ili na ptice na zemlji,
na grani ili na vodi - to je nelovaki i neetiki.
- Ne puca se, takoe, oko naselja, ni u polju ili u umi ako su
tamo prisutni radnici koji obavljaju svoje redovne poslove.
- Nikada se ne puca na divlja koja se ne prepoznaje, ili se ne
vidi dobro, jer s druge strane moe biti ovjek, ili se moe
dogoditi da bude odstrijeljena divlja iji je lov trajno ili
privremeno zabranjen, ili nije predvieno da se lovi u tom
lovu, ili njen lov uopte nije planiran. U lovu se puca samo
onda kad je divlja na pukometu i kada je lovac siguran
da e divlja pogoditi tako da je usmrti na mjestu i sprijei
da se ona ranjena mui. Nije lovaki radovati se i onda
kada je meta pogoena, ali ne smrtno, pa nastoji da tri i
leti.
- Nikada se ne puca iz velike blizine, jer e divlja ili promaiti,
ili otetiti i uiniti je neupotrebljivom. Samaricom se ne puca
na veoj udaljenosti od 50 a kuglarom na 150 metara, jer je
mogunost ranjavanja velika, a pogodak sluajan.
- Ako se u lovu naie na ranjenu divlja treba pucati i prekratiti
joj muke.
- Kad je sitna divlja pogoena, lovac e upamtiti mjesto gdje
je pala, pronai e je i uzeti.
- Ranjena divlja se trai dobro obuenim psom a kad je pas
39
LO V N A E T I K A
pronae i donese, divlja moe da uzme samo vlasnik ili vodi

psa. On e je predati lovcu koji je odstrijelio.
11. Koje su predostronosti lovca kada je u pitanju lovako
oruje?
- Prilikom dolaska u lovite, kao i prije povratka kui, bilo da
se putuje automobilom, autobusom ili vozom puka se dri
rastavljena i u futroli.
- Puka se sklapa ili puni tek kada se stigne do mjesta gdje
poinje lov i to neposredno pred polazak. Ona se prazni i
puni uvijek okrenuta ka zemlji, u stranu od lovaca i ljudi, ili
okrenuta uvis.
- Za vrijeme lova puka prelamaa je uvijek otvorena i dri
se preko ruke, a sklapa se tek pred pucanje. Ostale puke se
nose tako da im je cijev okrenuta ka zemlji ili uvis.
- Nikada, ba nikada, ni u najnevinijoj ali, puka se ne smije
uperiti u ovjeka, jer je uvjerenje da je takva situacija
bezopasna, ako je puka prazna, dovelo do mnogih nesrea.
- Ukoliko nastanu opravdani razlozi da lovac mora da napusti
lov, on to moe uiniti tek poto obavijesti ostale uesnike
lova. U protivnom oni e pomisliti da se lovcu neto dogodilo
i traie ga da bi mu pruili pomo. Time se stvaraju velike
neprijatnosti i organizatoru, a i uesnicima lova.
- Poslije povratka iz lova oruje se oisti, spakuje i ostavi zajedno
sa municijom na bezbjedno mjesto, kako bi bilo nedostupno
ukuanima, a naroito djeci.
40
LO V N A E T I K A
12. Kakav je odnos lovca prema prirodi?

- Lovac potuje naelo trajnosti korienja prirode i tim naelom se rukovodi u
svom redovnom radu, lovu i svim drugim
aktivnostima u slobodnom vremenu.
- U oblasti lovstva lovac uvijek zastupa i
svojim strunim i fizikim sposobnostima
ostvaruje naela trajnog korienja prirode, aktivnom zatitom ivotne sredine, stanita divljai i drugih divljih ivotinja. Po prirodu
tetne i protivzakonite aktivnosti koje ugroavaju ivotnu
sredinu divljai blagovremeno prijavljuje Upravi lovake
organizacije.
- Lovake organizacije potuju i ostvaruju naelo trajnosti
korienja prirode, planiranjem i vrenjem aktivne
zatite prirode i stanita divljai i drugih divljih ivotinja,
uzgajanjem divljai koje je u skladu sa trajnim korienjem
prirode i njenom zatitom, racionalnim korienjem divljai,
ostvarivanjem odstrela divljai po polnoj i starosnoj strukturi
koji je uravnoteen sa prirastom.
- Upravljanje lovitem treba da bude brino zasnovano na
nainu dobrog gazdovanja, tako da se prihod ne ostvaruje
na tetu trajnosti, zatite prirode ili zatite divljai.
- Ostvarene prihode u upravljanju lovitem neophodno je
vraati u lovite kroz ulaganje u zatitu, gajenje divljai i
zatitu prirode.
- Lovac se u prirodi i u lovitu kree na nain koji ne uznemirava
divlja i druge divlje ivotinje. Kretanje, zadravanje i boravak
lovca u prirodi i u lovitu ne smije tetiti prirodi.
13. Kakav treba da bude odnos lovca i lovakog psa?
- Lovakog psa treba obuiti i dresirati tako da se osposobi
za zahtjevne zadatke u lovitu, ponaanju u porodici i u
41
LO V N A E T I K A
42
lovakom drutvu.
Vlasnik je odgovoran da svom psu obezbijedi zdravstvenu
zatitu, odgovarajui smjetaj i mogunost kretanja.
Lovac za lov i rasplod koristi rasne, obuene i zdrave lovake
pse koji imaju rodovnik i ocjenu uroenih osobina.
Lovac je odgovoran za osposobljenost i ponaanje lovakog
psa u lovu.
Z N A A J LO V S T VA
III
ZNAAJ LOVSTVA
1. Kakva djelatnost je lovstvo?

Lovstvo je je djelatnost koja objedinjava lov kao sport i
rekreaciju, zatim privrednu djelatnost, proizvodnju, uzgoj, zatitu,
plansko i racionalno korienje divljai, uzgoj i obuavanje rasnih
lovakih pasa, lovako oruje i opremu za lov, lovno streljatvo.
2. Koja je primarna funkcija lova u savremenom ljudskom
drutvu?
U savremenom ljudskom drutvu, lov ima preteno sportskorekreativno obiljeje. Na desetine milina ljudi se irom svijeta bavi
lovom kao sportom i rekreacijom, dok je lov kao privreivanje,
odnosno lovna privreda, umnogome podreena ovoj primarnoj
funkciji lova.
3. ta ini osnovu lovne privrede?
Osnovu lovne privrede ine lovite i divlja.
4. Koji sve segmenti ine lovnu privredu?
Lovnu privredu ine radnje koje su povezane sa lovom, kao to
je industrijska prerada krzna, mesa i rogova, fabrikacija lovakog
oruja, izrada lovakog pribora i odjee, prihodi od lovnih taksi,
43
trokovi lovouvarske slube, lovna kinologija, lovaka tampa, a

posebno proizvodnja divljai, prodaja ive i odstrijeljene divljai
kao i lovni turizam.
5. Koji je najznaajniji segment lovne privrede?
Svakako, najznaajniji segment lovne privrede je lovni
turizam.
6. ta podrazumijevamo pod pojmom lovni turizam?
Pod pojmom lovni turizam podrazumijevamo pruanje
usluga zainteresovanim licima, domaim i inostranim lovcima, za
organizovanu posjetu lovitu radi odstrela, posmatranja, fotografi
sanja ili snimanja divljai uz plaanje odreene naknade.
7. Kakvi i koji su prihodi koji se ostvaruju od lovnog turizma?
Prihodi koji se ostvaruju od lovnog turizma su znatni. Oni
se ostvaruju plaanjem taksi za organizaciju, pratnju i boravak.
Zatim, od odstrelne takse koju lovac plaa po utvrenom
cjenovniku za raznu divlja po komadu i po vrijednosti trofeja, a
u sluajima ranjavanja ili promaaja odreene otete ili penale.
Pored toga, imamo prihode od mesa i prihode od pruenih
usluga: smjetaja, hrane, angaovanja hajkaa ili lovakih pasa i
drugo.
8. Koji su uslovi za bavljenje lovnim turizmom?
Da bismo se bavili ovim segmentom lovne privrede, potrebno
je u lovitu stvoriti uslove koji e privui goste.
Prije svega, potrebno je da u tom lovitu postoji kvalitetna
divlja, da je organizacija lova, posmatranja, snimanja ili fotografi
sanja divljai dobra, te da su boravini uslovi smjetaj i ishrana
adekvatni. Takoe, lovite mora biti ureeno, sa potrebnim
lovno-tehnikim objektima koji omoguavaju uspjean lov a to
su: staze, eke, osmatranice, zasjede itd.
44
Kada je u pitanju organizacija lovnog turizma, bitno je da se

propagandom upoznaju i privuku gosti. Zatim, da se sa njima
direktno ili posredstvom agencija sklope ugovori kojima se
preciziraju uslovi.
U lovitu moramo imati struna lica koja dobro poznaju
teren lovita i divlja, posebno kod lova krupne trofejne divljai,
njen boravak kretanje, navike, trofejnu vrijednost i sve to
pomae uspjenijem lovu.
45
46
B I O LO G I J A LO V N E D I V L J A I
IV
BIOLOGIJA LOVNE DIVLJAI
1. Kako se dijeli ivotinjsko carstvo (Animalia)?

Naunici su do sada opisali oko dva miliona vrsta u ivotinjskom
carstvu (Animalia). Smatra se da je njihov broj nekoliko puta
vei. Svi oni dijele se na beskimenjake i kimenjake. Za nas je
interesantna skupina kimenjaka, jer sva divlja naeg podneblja
pripada kimenjacima - razredima sisara i ptica.
2. Koje su osnovne karakteristike sisara (Mamalia)?
Sisari su najpoznatija skupina kimenjaka. Oni svoje mlade
hrane mlijekom koji nastaje u mlijenim lijezdama sisama
enki. Sise su karakteristine kone strukture po kojima je itav
razred dobio ime. Raaju ive mlade, a tijelo im je pokriveno
dlakom. Sisari su toplokrvne ivotinje. Odravaju stalnu tjelesnu
temperaturu i zahvaljujui tome mogu biti aktivni pri vrlo visokim
i vrlo niskim temperaturama.
3. Koje su osnovne karakteristike ptica (Aves)?
Ptice su, uostalom, kao i sisari, toplokrvni kimenjaci. Uprkos
tome, za razliku od sisara, razmnoavaju se noenjem jaja. Ptice su
najsavreniji letai, zahvaljujui posebnim karakteristikama koje
posjeduju, a koje im omoguavaju da lete. To su krila, perje, lagan
ali vrsto izgraen skelet i specifian sistem za disanje. Tijelo im je
47
kratko, jako i vrsto, sa snanim miiima za pokretanje krila. Jake

noge slue za izbacivanje u vazduh i ublaavanje udara pri slijetanju.
Njihovo perje oblikuje letnu povrinu, ujedno pruajui im zatitu i
toplotnu izolaciju. Skelet ptica je ujedno kombinacija lakoe i jaine,
to je jako znaajno za snaan let, a broj kostiju je jako smanjen,
mnoge su meusobno srasle i veliina im je redukovana.
4. Kako je divlja razvrstana sa aspekta nauke?
Moderna nauna klasifikacija potie iz 18. vijeka i vee se za
djela Karla van Linnea, vedskog botaniara i istraivaa. Svaka
vrsta, koja je osnovna jedinica klasifikacije, ima svoje latinsko ime,
koje se sastoji od od dva dijela: prvi dio naziva oznaava rod a drugi
vrstu. Vrste su svrstane u rodove a oni u porodice. Ovaj proces
svrstavanja nastavlja se i dalje kroz redove, razrede i koljena.
5. Kako se divlja razvrstava u lovnoj praksi?
U lovnoj praksi koristi se i nekoliko drugih razvrstavanja
tako da, s obzirom na nain odstrela, imamo podjelu na: divlja
visokog i divlja niskog lova, s obzirom na krupnou: krupnu i
sitnu divlja, prema odnosu u stanitu: stalna i prolazna, shvatanja
uloge: korisna i tetna, i na kraju po tjelesnom pokrivau: pernata
i dlakava divlja.
6. Navesti sistematiku lovne divljai u Crnoj Gori.
RAZRED: S I S A R I (Mammalia)
1) krupna dlakava divlja:
Red: PAPKARI (Artiodactyla)
Porodica: JELENI (Cervide)
- jelen obini (Cervus elaphus L.);
- jelen lopatar (Dama dama L.);
- srna obina (Capreolus capreolus L.).
48
Porodica: UPLJOROCI (Bovide)

- divokoza (Rupicapra rupicapra L.);
- muflon (Ovis musimon Pall.).
Porodica: SVINJE (Suidae)?
- svinja divlja (Sus scrofa L.).
Red: ZVIJERI (Carnivora)
Porodica: MEDVJEDI (Ursidae)
- mrki medvjed (Ursus arctos L.).
Porodica: PSI (Canidae)
- vuk (Canis lupus L.).
2) sitna divlja:
a) sitna dlakava divlja:
Porodica: KUNE (Mustalidae)
- kuna bjelica (Martes foina Ehr.);
- kuna zlatica (Martes martes L. );
- lasica mala (Mustela nivalis L.);
- lasica velika, hermelin (Mustela erminea L.);
- jazavac (Meles meles L.);
- tvor (Putorius putorius L.).
Porodica: MAKE (Felidae)
- maka divlja (Felis silvestris Schr.).
Red: DVOZUPCI (Lagomorpha)
Porodica: ZEEVI (Leporide)
- zec obini (Lepus europaeus Pall.).
Red: GLODARI (Rodentia)
Porodica: VJEVERICE (Sciuridae)
- puh veliki (Glis glis L.);
- vjeverica (Sciurus vulgaris L).
Porodica: PSI (Canidae)
- lisica (Vulpes vulpes L.);
- akal (Canis aureus L.).
49
RAZRED: P T I C E (Aves)
b) pernata divlja:
Red: KOKE (Galliformes)
Porodica: UMSKE KOKE (Tetraoninae)
- veliki tetrijeb, gluhan (Tetrao urogallus L.);
- ljetarka (Tetrastes bonasia L.).
Porodica: POLJSKE KOKE (Phasianinae)
- fazan (Phasianus sp. L.);
- jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.);
- prepelica pupura (Coturnix coturnix L.).
Red: LJUKE(Scolopacidae)
Porodica : LJUKE
- umska ljuka - bena (Scolopax rusticola L.);
- bekasina ( kokoica) (Gallinago gallinago L.).
Red: GOLUBOVI (Columbiformes)
Porodica (Columbidae)
- golub grivnja (Columba palumbus L.)
- golub peinar (Columba livia Gmelin.);
- grlica (Streptopelia turtur L.);
- gugutka (Streptopelia decaocto Friv.).
Red: PATKARICE (Anseriformes)
Porodica: GUSKE (Anseridae)
- guska divlja (Anser anser L.).
Porodica: PATKE (Anatidae)
- patka divlja-gluvara (Anas platyrhynchos L.);
- patka zvidara (Anas penelope L);
- patka egrtaljka (Anas strepera L);
- patka glavata (siva plovka) (Aythya ferina L.);
- ubasta (krunasta) patka (Aythya fuligula L.);
- patka kra krulja (Anas crecca L.).
Red: DRALOVKE (Gruiformes)
Porodica: Vodene kokoke (Rallida)
- liska crna - baljoka (Fulica atra L.).
50
Red: PJEVAICE (Passeriformes)

Porodica: VRANE (Corvidae)
- vrana siva (Corvus corone cornix L.);
- svraka (Pica pica L.);
- sojka (Garrulus glandarius L.).
7. Koje su osnovne karakteristike reda papkara (Artiodactyla)?
Zajednika karakteristika papkara, po kojoj su dobili ime, jeste
ta da se njihove noge zavravaju ronim tvorevinama papcima.
Ovaj red zastupljen je preivarima (Ruminantia) i samo jednom
vrstom nepreivara (Nonruminantia) divljom svinjom.
8. Koje su osnovne karakteristike porodice jelena (Cervide)?
U ovu porodicu spadaju divlji preivari ija je zajednika
karakteristika ta da mujaci, za razliku od enki, imaju rogovlje
kotanog porijekla, koje svake godine odbacuju da bi naredne
godine izraslo novo.
9. Koje su osnovne karakteristike jelena (Cervus elaphus L.)?
Jelen je snana i dobro graena lovna divlja, iju muskulaturu
karakteriu visoke noge, iroke grudi, dugaak sa strane spljoten
vrat, glava naprijed izduena, ui izvuene i podugake, rep duine
oko 25 cm (zakrljao). Boja dlake je utocrvenkasta sa otvoreno
svijetlom bojom trbuha i blijedoukastim poljem pri repu.
Teina jelena zavisi od vrste lovita. U planinskim lovitima
iznosi do 200 kg. U nizijskim lovitima teina mu je znatno vea,
ak, ali rijetko, i do 300 kg. Za razliku od mujaka, enka (kouta)
je teka izmeu 120 i 150 kg ili priblino 60% teine mujaka.
Jelen potpunu tjelesnu teinu dostie u 7-oj ili 8-oj godini,
a kouta ve u 5-oj godini starosti. Naraste i do 150 cm visine,
duine 22,75 metra.
Razlika izmeu mujaka i enke je i u sljedeem: odrastao
jelen ima jako razvijene parogove (rogovlje), odnosno kotane
51
tvorevine istog sastava kao i skelet, za razliku od enke, koja i ako

ih ima, to je vrlo rijetko, tada su jako mali. Oni kod jelena izrastaju
i otpadaju svake godine. U stvari, ve u 8-om mjesecu starosti na
eonoj kosti ispod konih nabora javljaju se 2 kotana izrataja
roita, na kojima kasnije izraste parogovlje. Prvo parogovlje poinje
da raste krajem prve godine starosti. Oni su tada tanki, visine do 15
cm, nemaju paroaka, niti rue odebljalog spoljnjeg prstena izmeu
roga i roita, a pokriveni su konom navlakom zvanom lika, runje ili
bast. Poto su u obliku dva ila, jelena u toj dobi zovemo jelen ila.
Prve parogove jelen isti od kone navlake u jesen iste godine, a
odbacuje ih u proljee sljedee godine, kada nakon par dana poslije
odbacivanja poinje rast drugog parogovlja. Sada oni ve izrastu do
50 cm visine i imaju jedan paroak u blizini male rue koji se zove
nadonjak. Jelena koji nosi ovakvo rogovlje, koje lii vilama, zovemo
vila. U uslovima dobre ishrane u lovitu, na sredini roga, okrenut
naprijed, kao uostalom i nadonjak, moe izrasti i jo jedan paroak
nazvan srednjak. Ovo drugo, kao i svako naredno parogovlje, jelen
odbacuje krajem februara ili poetkom marta. Kod treeg parogovlja,
a opet u uslovima dobre ishrane, na vrhu se od vie paroaka formira
kruna. Postoji mogunost formiranja i sljedeih paroaka: izmeu
krune i srednjaka vuijak, izmeu srednjaka i nadonjaka ledenjak.
Uvijek su novoformirani parogovi mekani, presvueni konom
navlakom punom krvnih sudova kroz koje se dostavljaju hranljive
materije neophodne za rast parogovlja. ienjem o mlada stabla ili
grmlje, u julu, kada je inae rast parogovlja zavren, jelen ve uvelu
konu navlaku odbacuje.
Jelen je biljojed preivar. Hranu uzima paom, brstom,
zobanjem umskih plodova (ira, kestena, divljeg voa...).
Odrasloj ivotinji potrebno je 5-6 kg hrane dnevno, za ije
preivanje jelenska divlja opet dnevno utroi 5-6 sati. Jelenska
divlja danju miruje, a na pau izlazi u veernjim satima i na njoj
ostaje do prvih jutarnjih sati sljedeeg dana.
Polnu zrelost jelen dostie krajem druge godine ivota, ali
52
u parenju uestvuje najee sa 5-6 godina starosti. Vrijeme

parenja karakterie rika mujaka i njihova meusobna borba
oko enki. Vrijeme parenja traje 5 nedjelja. Za vrijeme rike jelen
slabo pase i tada moe da oslabi 3040 kg. Oploena kouta nosi
34-36 nedjelja. Oteli obino samo jedno mlado jelene koje je
svijetloute boje sa bijelim pjegama.
10. Koje su osnovne karakteristike jelena lopatara (Dama dama L.)?
Jelen lopatar je alohtona strana vrsta divljai, ija je
pradomovina Mala Azija, istono Sredozemlje sve do Irana,
Iraka.
U Evropu, gdje se uspjeno prilagodio, naseljavanje zapoinje
u III vijeku, za vrijeme i na podruje Rimskog carstva. Danas je
rasprostranjen gotovo u cijeloj Evropi, a najvie u Maarskoj,
Njemakoj, Slovakoj, ekoj, Bugarskoj i dr.
U Crnoj Gori naseljen je u Rijeci Crnojevia, u uzgajalitu
Zabran kralja Nikole i na ostrvu Sveti Nikola - Budva.
U narodu mujaka zovu lopatar, enku kouta, a mladune
jelene ili tele. Mujak, osim to je tei od enke, ima i parogove
rogovlje koje izrasta i otpada svake godine. Ime, jelen lopatar,
dobija po tome to se parogovi iznad srednjaka proiruju u
obliku lopate.
Boja dlake jelena lopatara je je ljeti kestenjastocrvenkasta sa
izraenim bijelim pjegama, bijelog trbuha i unutranjosti noga,
zimi je ona tamnosmea do crna.
Teina odraslog mujaka kree se od 50 do 70 kg (rijetko do
100 kg). Teina zavisi od vie inilaca: naina gajenja (ograena,
odnosno neograena lovita, kvaliteta i koliine hraniva,
povrine, odnosno gustine populacije na jedinici povrine i niza
drugih ekolokih uslova). Optimum u teini dostie izmeu pete
i sedme godine starosti, poslije ega nastupa zastoj, odnosno
blago opadanje tjelesne teine. ivotni vijek lopatara kree se
izmeu 20 i 25 godina.
53
Najpovoljniji uslovi gajenja lopatara su podruja sa niim

nadmorskim visinama, do 500600 metara, blago breuljkastih
terena, junih, jugozapadnih i jugoistonih ekspozicija, inae
onih koji najpovoljnije djeluju na biljni svijet, prvenstveno na
razvoj, bogatstvo i raznovrsnost prizemnih i bunastih vrsta,
koje obiluju bjelanevinama i ugljenim hidratima, neophodnim
za uspjeno gajenje.
Jelen lopatar je biljojed preivar. Naseljavajui kod nas
izdanako-hrastove ume, pronalazi u njima i oko njih potrebne
koliine hrane biljnog porijekla. Hrani se vrlo rado umskim
plodovima kao to su: ir, kesten, glog, drijen. Hrani se i plodovima
divljih vokarica: divlje kruke, jabuke, danarike. U toku zimskog
perioda jelensku divlja je potrebno prihranjivati. Dopunsku
prihranu ine: kukuruz u klipu, ovas, sijeno lucerke, kukuruzna
silaa i dr. Za jelensku divlja neophodno je obezbijediti i so.
Polnu zrelost jelen lopatar dostie u etvrtoj godini starosti.
Parenje poinje u oktobru, traje oko mjesec dana, uz riku i estu
borbu mujaka za naklonost enki. U toku parenja jelen lopatar
je jako aktivan. Riui nou, ujutru, predvee, ali nerijetko i u toku
dana, on ne uzima hranu, a esto pije vodu u toku ovog perioda
izgubi 1015% tjelesne teine. Gravidnost enke traje osam
mjeseci, nakon ega kouta donosi na svijet jedno a nerijetko i
dva teleta.
Lopatari ive u krdima koje predvodi obino stari jelen.
U vrijeme rasta parogovlja mujaci ive odvojeno od krda.
Okupljanje krda zapoinje neposredno prije perioda parenja.
11. Koje su osnovne karakteristike srne (Capreolus capreolus L.)?
Srna spada u vitku i lijepu divlja, prepoznatljivu po krupnim
oima i lijepoj gubici. Narodni naziv za mujaka je srnda, za
enku srna, a za mlado lane.
Najbolja stanita za srneu divlja kod nas su mjeovite,
liarsko-etinarske ume, sa dosta raznolikog podrasta i obiljem
54
livadskih i obradivih povrina izmeu njih. Voli topla i ocjedita

tla. Zimi se najee zadrava na junim osunanim padinama,
dok ljeti trai osojne padine na kojima nalazi hranu sa vie vlage.
Hladnou dobro podnosi, ali debeli suvi snijeni pokriva moe
da je ugrozi.
Mujaci dostiu visinu oko 70 cm, duinu do 120 cm, teinu
izmeu 30 i 35 kg. enke su neto manje i lake. Mujak nosi
rogovlje koje odbacuje svake godine, do oktobra i novembra, da
bi u decembru poeli, u bastu, da rastu novi. Rast im se zavrava
najkasnije u aprilu, kada srnda eanjem o mlada stabla, skida
obamrlu konu navlaku - bast. enka po pravilu nema rogovlje
(izuzetno se mogu javiti, obino kod starih jedinki). Boja dlake
je ljeti plamenocrvenkasta, zimi mrkosiva dua i gua. Ispod
zakrljalog repa ima bijelu povrinu koja je kod srndaa u obliku
poloene elipse, a kod srne u vidu obrnutog srca. Lane u prvom
periodu ivota ima crvenkastu boju sa dominantnim svjetlijim i
tamnijim pjegama, koje se vremenom, a najkasnije do jesenjeg
mijenjanja dlake, potpuno izgube.
Srna je biljojed preivar. Uglavnom se hrani travom i
zeljastim biljkama, brsti rjee i to iskljuivo zimi, u vrijeme velikih
snjegova. Na pau izlazi kasno uvee, preko noi miruje i preiva,
i pred zoru ponovo kree na pau. Kao i svi preivari, rado uzima
so. Potrebu za vodom podmiruje kroz hranu, ali rado dolazi i na
pojila.
Polnu zrelost srna dostie u drugoj, mujak u treoj godini.
Pare se od sredine jula do sredine avgusta. Mujak u toku parenja
je samo sa jednom enkom dok je ne oplodi, a zatim trai drugu
enku sa kojom e isto da se pari. esto traei sljedeu enku
dolazi u sukob sa drugim mujacima. enka, ako nije oploena
(dobro razvijene mlade enke ili slabije razvijene srne u drugoj
godini), pari se u jesen (oktobar-novembar). Kod srna imamo
pojavu mirovanja zametka (embriotenija) sve do poetka
januara. Zametak, u to vrijeme, praktino lebdi u oploenom
55
enskom jajetu i tek poetkom januara poinje svoj razvitak, koji

traje oko dvadesetak nedjelja, tako da se u isto vrijeme lane srne
oploene u ljeto i one u jesen, u maju naredne godine (to je
najpovoljniji period za donoenje mladih na svijet).
Srna olani jedno, esto dva laneta a rijetko tri. Lanad smjesti
odvojeno, a sama ne lei blizu njih, radi bezbjednosti. Krajem
prve sedmice lanad pomalo poinju da uzimaju hranu biljnog
porijekla, sisaju do kraja kalendarske godine.
S kraja jeseni udruuju se u krda, radi sigurnosti, koje obrazuju
najee od lanova porodice, prije svega od posljednje dvije
generacije. Krdo predvodi srna, majka ovogodinje lanadi. S
proljea prestaje zajednitvo u krdu odlaskom najprije starijih
a zatim mlaih srndaa i srninim naputanjem prologodinjih
lanadi, to je ujedno i nagovjetaj novog ciklusa parenja.
Izraziti neprijatelji su joj: vuk, ris, psi lutalice, a lanad stradaju
i od: jastreba, divlje make, lisice, lasice i dr. Srnea divlja strada
i od jakih zima popraenih visokim i dugotrajnim snijenim
pokrivaem, koji joj oteava bijeg od grabljivica, prekrije i
zamrzne prirodno hranivo.
12. Koje su osnovne karakteristike porodice upljoroaca
(Bovide)?
U porodicu upljoroaca spadaju divlji preivari divokoze,
kozorozi i mufloni, ija je zajednika osobina i to da oba pola,
osim u sluaju muflonke, nose rogove. Rogovi, za razliku od
vrsta iz porodice jelena, kod upljoroaca su tvorevine ronatog
porijekla, a rastu na kotanom roitu tokom cijelog ivota. U
mlaoj dobi rogovi rastu bre a u kasnijim godinama sve sporije.
13. Koje su osnovne karakteristike divokoze (Rupicapra
rupicapra L.)?
Narodni naziv za mujaka je divojarac, jarac ili gams, za enku
divokoza ili koza, a za mlado divojare, jare ili kozle.
56
Divokoza naseljava visokoplaninske, kamenite, teko pristupane

terene veine evropskih zemalja. U potrazi za hranom i boljim
staninim uslovima zimi se sputa iz visokoplaninskih u nia
planinska podruja. Voli velika prostranstva, sa velikim visinskim
razlikama, gdje u svako godinje doba moe pronai hranu.
Plemenitost ove vrste divljai se ogleda u injenici da u svojim
stanitima ne pravi nikakve tete.
Svojom graom tijela i izgledom divokoza je dobro
prilagoena za ivot u veoma tekim uslovima stanita u kojima
ivi. Izvanredna kotana graa nogu, prilagoenost papaka za
veranje po stijenama, dobar njuh i vid, omoguavaju joj opstanak
u takvim uslovima. Boja guste dlake je ljeti utosmea, duine do
3 cm, zimi tamnosiva skoro crna i znatno dua, do 12 cm. Glava
je bijele boje, sa tamnim prugama oko oiju i gubice. Od potiljka
do repa, du hrbata protee se tamnija pruga. Boje mujaka su
uvijek neto tamnije od enki. Duina tijela divokoze iznosi od
110140 cm, od ega je rep duine do 8 cm. Visine u grebenu
je od 90110 cm. Mujak je oko 10% vei od enke. Divokoza
dostie teinu 2530 kg, a jai mujaci tee i do 40 kg.
Na glavi, uspravno iznad ela, kod oba pola, stoje rogovi, koji
su kukasti i nazad povijeni. Rog se sastoji od tri dijela. Roite
koje je izraslo iz lobanje ispunjava cijelu upljinu roine. Ono je
porozno, u mladosti meke, u starosti tvre. Na njemu je ivac, koji
se sastoji od ljepljivog sluzavog tkiva, od kojeg se roina hrani i
raste. Vrlo je tanak, ali vrsto dri roinu na roitu. Roina je crna
i do polovine uplja, vrsto na roitu nasaena. Vrci roga (kuke)
su glatki, sjajni i iljasti. Rogove, dakle, nose i mujak i enka, pa je
teko na terenu sa sigurnou razlikovati jarca od koze, naroito
kada se divlja gleda sprijeda. Kod mujaka (istog starosnog
doba kao i enka), oni su u samom korijenu roga deblji i jai, jae
povijenih kuka i vie razmaknuti (za mujaka je karakteristina
i kiica na trbuhu, zatim jai i deblji vrat). Rogovi se oblikuju u
prvoj godini, i rastu tokom cijelog ivota, za izvjesnu duinu i
57
nikada ne otpadaju. Rastu donjim dijelom tako da je najstariji

dio na vrhu. Prema rogovima odreuje se starost i pol. Starost
jedinki moemo odrediti brojanjem godova na rogu koji su esto
vrlo izraeni. U prve etiri godine prirast roga je vrlo veliki, a zatim
opada ali je i dalje vidljiv. Divokoza, znai, za razliku od jelenske
divljai, rogove ne odbacuje svake godine, ve su oni stalni. Po
svom sastavu su takoe razliiti. Rogovi divokoze su ivi, dok su
parogovi jelena poslije okotavanja mrtva masa.
Divokoza je u hrani izuzetno skromna ivotinja. Divokoza
je biljojed preivar. Na pau izlazi rano ujutru i kasno uvee.
Brzo se napase ili nabrsti, a zatim se povue u sklonita ili kakva
zatiena mjesta, gdje se osjea sigurna i na miru moe preivati.
Hrani se planinskim travama i mladim liem grmolikih vrsta,
kupinama i malinama. Zimi, suvom travom. S obzirom da ivi u
visokoplaninskom podruju, strmih i krovitih strana, gdje stalnih
izvora i vodotoka obino nema, jedina tenost koju uzima je rosa
koju rano ujutru na pai uzima zajedno sa listom ili travom. U
ljetnje doba rado lie snijeg koji se dugo zadrava po sjenovitim
stranama i dubokim dolinama. Vrlo rado uzima so koja joj se
mora redovno iznositi.
Ima odlino razvijeno ulo njuha, vidi dobro, ali reaguje tek
na pokret.
Polnu zrelost enka dostie u drugoj, a mujak u etvrtoj
godini starosti. Parenje prsk poinje krajem oktobra i traje do
sredine decembra. Divojarci se u toku prska prikljue krdu enki
sa mladunadima. Svoje krdo divojarac dobro uva tjerajui
druge polno zrele mujake, a na mlae se jarce, kod kojih nagon
za parenjem jo nije razvijen i ne osvre. Svoje enke vraa u krdo
u sluaju da se iz njega udalje. Mujak pari 56 koza. Bremenitost
traje 2426 nedjelja. Prvi znaci jarenja su pojedinano povlaenje
enki u nie predjele, sa boljom obrasti. Lanjsku jarad koza tada
tjera od sebe. U zavisnosti od staninih uslova jarenje pada u maju
ili junu. Divokoza ojari jedno, rijetko dva mladuneta. Odmah po
58
roenju jare je sposobno da prati majku. Divokoze se sa svojim

mladunadima u toku ljeta udruuju u krda. Lanjske enke se
pridruuju majkama, dok se mujaci obino ne vraaju.
Divokoze vole mir. Naputaju uznemirena lovita. U lovitu
jako oprezna i brzo osjea prisustvo opasnosti, pri emu pravi
uzbunu za ostale jedinke glasnim piskom.
Prirodni neprijatelji su joj vuk, a za mlade moe opasnost
predstavljati i orao.
Divokoze mogu dostii ivotnu starost i do 20 godina.
14. Koje su osnovne karakteristike muflona (Ovis musimon Pall.)?
Porijeklo muflona je Sardinija i Korzika, odakle je prenesen u
druge zemlje i gaji se uglavnom u ograenim lovitima.
Tijelo mu pokriveno otrom dlakom koja je ljeti riastomrka, a
zimi tamnomrka.
Postoji razlika izmeu polova. Mujaci imaju snane unatrag
povijene rogove sline rogovima domaih ovaca. Mogu dostii
duinu i do 90 cm i teinu do 6 kg. Rogovi ne otpadaju tokom
ivota muflona. enka (muflonka) ne posjeduje rogove, mada
vrlo rijetko oni mogu izrasti, ali su duine najvie do 15-ak cm,
ui, manje krivi i uglavnom pljosnati. Mujak je takoe jai, vei i i
tei. Muflon dostie visinu 8088 cm, muflonka 6575 cm. Teina
odraslih mujaka, bez utrobe sa glavom kree se od 3040 kg,
enki od 2028 kg.
Hranu muflon uzima paom. Osnovni sastojak prirodne
hrane muflona ine trave i ostalo prizemno rastinje. Hrani se i
irom, kestenom, bukovicom, umskim voem ali u toku zime
brsti pupoljke drvea i grmlja, i guli koru mladih stabala. Tokom
dana u vie navrata izlazi na pau, ostalo vrijeme se odmara i
preiva. Zimi se prihranjuje livadskim sijenom, sijenom lucerke,
kukuruzom, ovsom, penicom, kestenom, irom i drugim.
U gajenju ove divljai, kao, uostalom, i svih drugih papkara,
neophodno je dodavati so, koja sadri hlor i natrijum, koji su u
59
nedostatku u biljnoj ishrani, a neophodni su za metabolizam

divljai. Muflonska divlja je sposobna da se odre i na veoma
siromanim stanitima.
ive u krdima. U jedne se udruuju enke sa mladima, njih
nekoliko sa ovogodinjim i prologodinjim mladima. Izdvajaju
se iz krda samo na dan-dva kada se jagnje. Predvodnik je starija
i iskusnija muflonka. U krda se udruuju i mujaci stari 3 i vie
godina. Ovo krdo je malobrojnije, manje postojano i karakterie
ga vie zajedniko voenje.
Polnu zrelost mujaci postiu u prvoj godini ivota, enke
u drugoj. Parenje muflona, koje se naziva mrkanje, poinje u
oktobru i traje do decembra. esto je obiljeeno borbom koja
nastaje ako se u krdu enki nau dva muflona priblino iste snage.
Za vrijeme mrkanja muflon redovno uzima hranu. Bremenitost
traje 22 nedjelje kada se raa jedno, rjee dva mladunca, teine
oko 2 kg. Janjenje, zbog dugog perioda mrkanja odvija se od
kraja marta pa do maja. Mladune jagnje sisa sve do jeseni.
ivotni vijek muflona je izmeu 16 i 20 godina.
15. Koje su osnovne karakteristike porodice svinja (Suidae)?
U ovu porodicu od nae divljai spada jedino divlja svinja,
koja je, za razliku od ostalih vrsta ovog reda, svatojed i, kako
smo ve istakli, nije preivar.
16. Koje su osnovne karakteristike divlje svinje (Sus scrofa L.)?
Divlja svinja naseljava veinu naih lovita. Naseljava
razne tipove umskih vegetacija, a njena brojnost najvea je u
mjeovitim umama u kojima pronalazi obilje hrane.
Tijelo divlje svinje je prekriveno ekinjama, koje su na
potiljku i slabinama due, a ije boje se kreu od svijetloukaste
do tamnomrke. Tijelo joj je usko, duine do 160 cm, te visine,
u grebenu iznad prednjih nogu, do 110 cm. Noge su joj vitke i
dugake, sa dobro razvijena 2 prednja papka, dok su joj 2 zadnja
60
papka zakrljala. Teina pod optimalnim uslovima prelazi 200

kg. Priblino istu teinu imaju mujak i enka, koje u narodu
nazivamo vepar, odnosno krmaa.
Divlja svinja ima dobro razvijeno ula njuha, to joj omoguava
da dobro pronalazi hranu ispod opalog lia ili u zemlji. Takoe,
ulo sluha je kod divlje svinje dobro razvijeno, dok joj je vid vrlo
slab.
Odrasli mujaci se od enke razlikuju po tome to imaju
dobro vidljive sjekae zube onjake donje vilice, i zatupaste
zube onjake gornje vilice, zvane brusai. Sjekae i brusae
ima i enka, ali su oni mnogo manji.
Divlja svinja ivi u manjim ili veim krdima. Krda ine enke
sa mladima iz tekue i prole godine. Predvodnik krda je stara,
iskusna krmaa. Odrasli mujaci ive pojedinano, a pridruuju
se krdu samo u vrijeme parenja bukarenja. Iz krda se izdvajaju i
enke, ali samo neposredno i u toku parenja. Tada krdo predvodi
iskusnija krmaa koja se trenutno ne pari. Inae, parenje divljih
svinja odvija se od septembra do februara. Najprije se bukare
stare krmae, zatim dvogodinje, a krajem decembra i u januaru se
bukari i dio nazimica. Borba veprova za naklonost krmae poinje
pred vee i traje do kasno u no. Ne pobjeuje uvijek samo stari
i odrasliji vepar. Pobjednik moe biti mlai i manji, ali borbeni
vepar. Gravidnost kod krmae traje oko 16 nedjelja, kada u logi
koju napravi od granja i lia, na svijet donese od 3 do 6 prasadi,
to je svrstava u najreproduktivnije divlje papkare. U izuzetno
povoljnim staninim prilikama broj mladih moe biti i vei, a
divlje svinje mogu da daju i dva legla godinje. Prasii odmah po
roenju sisaju, vide, dlakavi su i areno (sigurnosno) obojeni.
Divlja svinja je svatojed uzima hranu i biljnog i ivotinjskog
porijekla. Hranu trai nou. Hrani se irom, kestenom, bukovicom,
raznim korijenjem i krtolama biljaka, i njihovim nadzemnim
dijelovima. Jede bube i njihove larve, jaja umskih koka, pueve,
gliste, uginule ivotinje i drugo.
61
U prirodi osim vuka nema mnogo neprijatelja. Najvie strada

od zaraznih bolesti, svinjske kuge i crvenog vjetra.
17. Koje su osnovne karakteristike reda zvijeri (Carnivora)?
Pripadnici ovog reda su uglavnom mesojedi i predstavljaju
glavne kopnene grabljivice. Graom tijela i nainom ivota
prilagoeni su lovu. Tipina zvijer brzo i spretno tri, ima otre
kande i zube, snane eljusti za ubijanje i komadanje plijena, te
vrlo dobar sluh, njuh i vid.
18. Koje su osnovne karakteristike porodice medvjeda
(Ursidae)?
Medvjedi se odlikuju snanom graom, velikom lobanjom,
snanim nogama i kratkim repom. Spadaju u velike ili srednje
velike ivotinje, a mujaci su do 20% vei od enki. Njuh im je vrlo
otar, a vid i sluh su slabije razvijeni, ima veliku njuku, a male oi
i ui. Medvjedi imaju snane ape i mogu jednim udarcem ubiti
plijen. Kande su duge i ne mogu se uvui. Za razliku od drugih
zvijeri, vei udio u prehrani ini hrana biljnog porijekla.
19. Koje su osnovne karakteristike mrkog medvjeda (Ursus
arctos L.)?
Medvjed je est stanovnik mnogih crnogorskih planina.
Njegova stanita su mirni dijelovi visokih mjeovitih uma
ispresijecanih veim ili manjim proplancima i istinama izraene
konfiguracije terena. Naseljava Durmitor, Vojnik, Komove,
Sinjajevinu, Prokletije i druge planine u kojima pronalazi zaklon i
obilje raznovrsne hrane ivotinjskog i biljnog porijekla. U potrazi
za vrlo bitnim faktorom dobrog stanite za medvjeda, a to je mir,
zalazi ak i u pojas pretplaninske bukve, tj. na nadmorsku visinu
od 1600 do 1800 m.
Medvjed je naa najvee i najjaa zvijer. Ima snano i
zdepasto tijelo. Terenom se spretno kree. Problem pri kretanju
62
ne predstavljaju mu ni strmi kameniti planinski tereni. Poraste u

duinu do 2 m, u visinu 1,5 m. Potpuno izraste tek u petoj godini.
Glava, vrat, tijelo i noge su skladno graeni, snanih miia, koji
predstavljaju pouzdano oruje u borbi sa neprijateljem i orue
za pribavljanje hrane. eljusti su mu snane, zubi tupasti i vrsti,
prilagoeni uglavnom biljnoj hrani, osim onjaka, koji su otri i
jaki i predstavljaju strano oruje. Prsti nogu zavravaju sa po 5
dugih i jakih kandi. Pred zimu, u uslovima dobre ishrane, moe
da tei i preko 300 kg. Dlaka je tamnomrke do skoro crne boje
(stariji primjerci imaju svjetliju boju). ivotni vijek mu se kree
izmeu 20 i 30 godina.
Medvjed uglavnom ivi sam, enka sa mladima. Poetkom

decembra povlai se u unaprijed pripremljene brloge (peine,
pukotine u stijenju, vee upljine u stablima). U brlogu mujaci
su sami, kao i bremenite enke. Tu provodi vrijeme do proljea
(april maj), u drijemeu, sa usporenim ivotnim funkcijama i
reduciranim metabolizmom. Tjelesna temperatura mu je tada
sniena, opada broj otkucaja srca a disanje postaje rjee.
Polnu zrelost dostiu u 4-oj godini ivota. Pare se u periodu
majjun. enka se pari svake druge godine. Oplodnju po pravilu
vri najjai mujak. On moe da oplodi i vie enki. Bremenitost
63
traje 3034 nedjelje. Mlade enka raa u brlogu. Na svijet donese

13 meeta koji su vrlo mali, teine oko 500 grama, skoro goli
i slijepi. Progledaju nakon mjesec dana, sisaju do zime, ali ve
nakon 2 mjeseca starosti uzimaju, vie iz znatielje, i hranu
biljnog porijekla. Usljed obilja mlijeka brzo napreduju i dobijaju
mekanu dlaku. Majka ih budno pazi i uva. Tada je jako opasna.
Sa majkom prvu zimu provedu u brlogu i ostaju sa njom do maja
ili juna, odnosno do perioda parenja.
Medvjedi pripadaju grupi svatojeda. Ishranu medvjeda ine:
zeljasti djelovi biljaka, umski plodovi, voe, med, ali i mravi,
ribe, sitni glodari i mrcine. Napada divlja i stoku, iskljuivo
neposredno po izlasku iz brloga, ali samo ako nema drugog
naina da zadovolji svoje potrebe za mesom. U potrazi za
hranom prelazi velika prostranstva. Prirodnih neprijatelja skoro
nema, osim vuka koji napada mlade ako se nau odvojeno od
majke.
20. Koje su osnovne karakteristike porodice pasa (Canidae)?
Porodici pasa pripadaju psi, vukovi, kojoti, akali i lisice. Jako su
izdrljivi. Plijen love u dugoj potjeri. Imaju vitku grau, miiavo
tijelo dubokog prsnog koa. Noge su im duge, donji djelovi noga
prilagoeni su snazi i izdrljivosti. Na zadnjim nogama imaju 5,
na prednjim 4 prsta koji se zavravaju kratkim i tupim kandama
koje se ne mogu uvlaiti. Psi imaju jake eljusti sa dugim i uvijenim
onjacima za ubijanje plijena i dobro razvijenim deraima. Imaju
dug upav rep.
21. Koje su osnovne karakteristike vuka (Canis lupus L.)?
Za razliku od nekih drugih evropskih zemalja, gdje je vuk kao
vrsta nestao ili se znatno prorijedio i zakonom zatitio, u naim
lovitima ga ima u znatnom broju.
U narodu ga zovu i kurjak, enku vuica, a mlado vui.
Vuk ima skladno graeno tijelo, vrste je i miiave grae.
64
Naraste u visinu oko 80 cm. Duina, bez repa, mu iznosi do 150

cm, a sam rep moe biti duine i do 45 cm. Teine je do 55 kg.
Boja dlake je ljeti rastosiva, zimi siva. Na vratu ima izrazito due
dlake, a na prednjem dijelu prvih nogu crnu prugu.
ula njuha i sluha su mu izvanredno razvijena. Nou dobro
vidi. On je jako izdrljiva, brza, podmukla i oprezna, prodrljiva i
krvoedna zvijer.
Vuk je prevashodno mesojed. Hrani se mesom drugih
ivotinja. Napada i lovi sitnu i krupnu divlja, ali i domae gajene
ivotinje, kako na pai tako i u torovima. Jede i mrcinu, pse pa
i sopstvene mlade. U jesen i zimu vukovi se okupljaju u opor.
Najee love nou i u sumrak, naroito po magli, kii ili vjetru.
Love vrlo organizovano, koristei pri tom sva svoja izvanredna
ula. Ljeti, za razliku od jeseni i zime, vuk je manje je tetan.
Tada jede razne insekte, krtice, mieve, ali i umsko voe, jagode
kupine i drugo.
Parenje vukova poinje u decembru i traje do februara. Za
vrijeme parenja vukovi su u oporu, zavijaju, posebno nou,
razdraeni su. Tada su jako opasni, ali manje oprezni. Nakon
parenja par nastavlja da ivi samostalno van opora. ivi i lovi
blizu legla koje biraju u nekoj manjoj peini, rascjepu u stijeni,
jaruzi, jami izvaljenog drveta, gustom umskom podmlatku.
Leglo, obino zadravaju i narednih godina. Bremenitost traje
6264 dana. U martu ili aprilu vuica okoti 34 vuia koji su
slijepi. Progledaju nakon 2 nedjelje. Sisaju 6 nedjelja, a zatim ih
roditelji hrane polusvarenim mesom. Poslije 23 mjeseca mladi
izlaze ispred jazbine, a roditelji im donose zaklanu ili poluivu
sitnu divlja ili stoku uvodei ih u pravi vuiji ivot.
Ranije su se vukovi unitavali trovanjem ili hvatanjem u razne
zamke, to je danas strogo zabranjeno zakonom o lovstvu, jer je
takvim nainom unitavanja vukova ugroena i druga plemenita
divlja i domae ivotinje.
65
22. Koje su osnovne karakteristike lisice (Vulpes vulpes L.)?

Lisica je visoka 3040 cm, dugaka i do 130 cm, od ega na
rep otpada oko 40 cm. U zavisnosti od uslova ishrane, moe da
tei 610 kg. Boja dlake prilagoena je osnovnom tonu terena
na kojem ivi - uglavnom kod nas preovlauje crvenouta boja
dlake sa svjetlijim ili tamnijim varijantama. Rep joj je obrastao
dugom i kudravom dlakom, i u odnosu na tijelo jako je dug.
Lisica ima jako razvijeno ulo vida, kao i ula mirisa i sluha. Vrlo je
ilava, elastina i lukava. Dlaku mijenja u jesen i proljee.
Hrana joj je raznovrsna i ine je: sitni glodari (mievi i
voluharice), pernata divlja (fazani, jarebice itd.), zeevi, domaa
perad i dr. Jede mrcinu, jaja ptica. Od biljne hrane uzima umsko
voe i gljive. Pred zimu u jazbini skladiti vee koliine hrane.
Nikada ne lovi u blizini jazbine.
ivi pojedinano, u rupama koje sama kopa ili sklonite nalazi
u ve iskopanim rupama jazavca.
Parenje poinje u decembru, a vrhunac parenja je u februaru.
Pari se u jazbini. enka je skotna 53 dana, okoti 37 mladih
pepeljastosive boje, teine oko 100 grama, koji su slijepi prvih
1014 dana. Sisaju mjesec dana, a zatim im majka donosi hranu
i ui ih lovu.
Lisica je glavni neprijatelj svih vrsta sitne divljai, osim toga i
glavni je prenosilac bjesnila.
23. Koje su osnovne karakteristike akala (Canis aureus L.)?
Tipino stanite akala je podruje submediteranske makije.
Visine je oko 50 cm, teine 1015 kg. Po obliku glave lii vuku, a
bojom dlake i tijela lisici. Krzno je veinom svijetlouto, zlatno ili
svijetlosmee, vie sivo na leima i crvenkasto na trbuhu.
ive u parovima, ali u podrujima gdje ima u izobilju hrane,
na primjer na deponijama smea, okupljaju se u opore, najvie
20 ivotinja.
Pari se u februaru ili martu. enka nosi 6264 dana i okoti
66
58 mladih. Mladi su slijepi i goli. Progledaju poslije 1014 dana.

Majka ih doji 2 mjeseca, a zatim donosi hranu i postepeno ui da
love.
akal je svatojed. Hrani se sitnom divljai, pticama i
gmizavcima. Napada sitnu stoku, jede i strvine. Jede voe,
osobito groe.
24. Koje su osnovne karakteristike porodice kuna (Mustalidae)?
Porodica kuna najraznovrsnija je od svih porodica zvijeri
obuhvatajui najvei broj vrsta. One imaju raznolike naine
ivota. Jedne od njih su iskljuivo kopnene poput tvora, druge
arborealne poput kuna, tree kopaju brloge poput jazavca, neke
su pak poluvodene (vizon), neke vodene (vidra), no zajedniko
obiljeje je to da imaju duguljasto tijelo i kratke noge. Sve vrste
ove porodice odlikuju se kratkim uima i nogama sa 5 prstiju,
kratkom njukom, izduenom modanom dupljom i dugim
kandama koje se ne mogu uvui.
Krzno raznih vrsta kuna je cijenjeno zbog svoje mekoe,
gustine i vodootpornosti. Ovoj porodici pripada najvie vrsta
koje ovjek uzgaja radi krzna. Najvie se cijeni krzno vizona.
25. Koje su osnovne karakteristike kune bjelice (Martes foina Ehr.)?
Za razliku od kune zlatice, kuna bjelica je vie vezana za tlo,
ree se penjui na drvo, za krake predjele junih ekspozicija
te za naseljena mjesta, nalazei svoje sklonite osim grmlja i u
kakvim upama, drvarama i tome slino.
Kuna bjelica poraste u duinu oko 60 cm, od ega na rep
otpada 25 cm, visine kune bjelice iznosi 25 cm a teina i do 2 kg.
Boja dlake je sivkastorasta, a grudi i prsa su bijele boje, po emu
je i dobila ime.
Krvolona je zvijer. U lovitu napada zeeve i pernatu divlja. S
obzirom na njena sklonita, uz naseljena mjesta, napada najee
nou domae pernate ivotinje. Obino pokolje vie nego to
67
moe da pojede. Hvata mieve, pacove, rado pije mlijeko, jede

voe, odgriza kada je gladna pupove raznog drvea i grmlja.
Pari se u julu i avgustu. Zametak miruje u materici do januara
februara (ova pojava naziva se embriotenija), kada se, ako nije
oploena, ponovo pari. Zametak tada ne miruje, ve se ubrzano
razvija. Kuna poslije 3 mjeseca na svijet donosi 23 vrlo mala,
oko 30 grama i slijepa mladunca. Progledaju poslije 5 nedjelja,
a sisaju 2 mjeseca. Osamostaljuju se ve iste jeseni, ali su polno
zreli u drugoj ili treoj godini.
26. Koje su osnovne karakteristike kuna zlatica (Martes
martes L.)?
Kuna zlatica je dugaka oko 80 cm, od ega 30 cm otpada
na rep, visine je do 20 cm. Osnovna boja dlake je tamnosmea.
Pod vratom i prema prednjim nogama je zlatnouta, po emu je
i dobila ime. Dlaka joj je sjajna. Ispod repa ima lijezde koje lue
materiju mirisa mousa. Tei 11,5 kg mala umska zvjerka.
Naseljava etinarsko-listopadne ume planinskih regiona,
ivei u naputenim gnijezdima vjeverica, ptica grabljivica ili
kakvoj upljini drveta. Kuna zlatica je dobro prilagoena ivotu
na drvetu, vjeto se penjui na njega i skaui sa grane na
granu.
Dan provodi u sklonitu. Lovi preteno nou. Ishranu joj ine
sitni glodari, ptice ali i insekti, gljive, umsko voe, pa i strvine.
Pari se u julu i avgustu. Zametak miruje u materici do januara
februara, (ova pojava naziva se embriotenija), kada se, ako nije
oploena, ponovo pari. Zametak tada ne miruje, ve se ubrzano
razvija. Kuna poslije 3 mjeseca na svijet donosi 23 vrlo mala,
oko 30 grama i slijepa mladunca. Progledaju poslije 5 nedjelja,
a sisaju 2 mjeseca. Osamostaljuju se ve iste jeseni, ali su polno
zreli u drugoj ili treoj godini.
68
27. Koje su osnovne karakteristike lasice male (Mustela

nivalis L.)?
Mala lasica je najmanja vrsta iz porodice kuna. Izraste u duinu
do 20 cm, od ega je rep dugaak 3 cm. enka je teka oko 60,
a mujak i do 120 grama Boje je rastocrvene, neto svjetlije po
trbuhu i nogama.
Hrani se mievima, pacovima, prepelicama, jarebicama, jajima
ptica. Vrlo je krvoedna. Pokolje vie nego to moe pojesti, tako
kada se nastani u blizini naselja zna poklati vie ili sve kokoke
u kokoinjcu. U literaturi je opisana kao hitra, okretna, ljuta i
opasna.
Pari se neredovno u toku cijele godine. Na svijet donese 57
mladih koji su po roenju goli (bez dlake), slijepi i teki svega
58 grama. Progledaju nakon 21 dan, a polno su zreli nakon 9
mjeseci.
28. Koje su osnovne karakteristike lasice velike, hermelina
(Mustela erminea L.)?
Velika lisica, zdrav ili hermelin, ima duinu tijela oko 25 cm,
visinu 10 cm. Rep je dugaak i preko 10 cm. Mujak tei do 350 gr,
enka do 220 gr. Boja dlake ljeti rastosmea, trbuh utosvijetle
boje. Zimi je bijela, samo vrh repa ostaje crn. Nastanjuje rupe
upljih stabala, naputene jame lisica, jazavca, ali zavlai se i po
stajama i upama u nastanjenim mjestima.
Lovi mieve, pacove, fazane, jarebice, prepelice, domau
perad. Vrlo je agresivna i krvolona.
Pari se u februaru ili martu, ali i u junu ili julu. Bremenitost
poslije zimskog perioda traje 63 dana, a poslije ljetnjeg, 270
dana (mirovanje zametka). Koti se krajem marta ili poetkom
aprila. Okoti 48 mladih. Vrlo su siuni (810 gr) i slijepi 40 dana.
Majka ih dugo doji, dobro uva, donosei im ive mieve i ptiice.
Privikava ih lovu.
69
29. Koje su osnovne karakteristike jazavaca (Meles meles L.)?

Jazavac ivi u jamama, koje iskopa vrlo spretno svojim jakim
prstima sa velikim kandama. Jama je dosta uredna, ine je:
jedan osnovni ulazno-izlazni hodnik, kotlasto proirenje, kao i
vie dopunskih hodnika za provjetravanje ili bijeg iz nude.
Jazavac je visok do 45 cm, dugaak 90 cm, od ega je rep 15
cm. Teak je do 15 kg. Boja dlake po leima tamnocrvena, glava
neto otvorenije boje, sa 2 crne pruge, koje preko oiju i uiju idu
sve do vrata. Donji dio tijela i noge su crni. lijezda ispod repa
lui ljepljivu tenu materiju, neprijatnog mirisa.
Hrani se insektima, mievima, abama, travama, umskim
plodovima, kukuruzom, strvinom.
Polnu zrelost dostie u drugoj ili treoj godini ivota. Pari se
u dugom periodu od proljea do kasnog ljeta. Zametak miruje
izvjesno vrijeme i tek poslije 78 mjeseci od parenja, enka na
svijet donese 35 mladunaca. Oni su slijepi, a progledaju poslije
2835 dana. Sisaju 2 mjeseca.
30. Koje su osnovne karakteristike tvora (Putorius putorius L.)?
Tvor naraste do 60 cm duine, od ega je rep duine i do 20
cm. Visina mu je oko 15 cm a postie teinu do 750 grama.
Stanita nalazi uglavnom u blizini naseljenih mjesta, u upljem
drvetu, podzemnim jamama koje sam kopa, ali i u lisiijim
ili rupama jazavca. Zimi se pribliava kuama, nalazei svoje
sklonite osim grmlja i u kakvim upama, drvarama, stogovima
sijena i tome slino.
Boja dlake na glavi, vratu, grudima i trbuhu je crnosmea.
Noge i rep su kod tvora crni, a usta i ui oiviene bijelim.
Iz analnih lijezda, naroito u samoodbrani, isputa sekret
neprijatnog mirisa.
Polno je zreo u prvoj godini starosti. Pari se u februaru ili
martu. enka nosi 6 nedjelja i okoti 4 do 7, nekada i vie mladih,
tekih svega 10 grama. Oni su po roenju slijepi i tek nakon
70
mjesec dana ivota progledaju.

Lovi u sumrak ili nou. Njegov plijen su mievi, mladi zeevi,
jarebice, jaja raznih ptica ili puevi, razni gmizavci ili insekti.
31. Koje su osnovne karakteristike porodice maaka (Felidae)?
Make su savreni lovci. Imaju miiavo elegantno tijelo,
izraene kamuflane obojenosti. Make imaju zaobljeno lice
sa kratkom njukom, velike eljusti i mogu jako otvarati usta.
Dugi onjaci slue im za hvatanje plijena ugrizom, a snana
donja eljust omoguava jak ugriz. Pretkutnjaci i kutnjaci slue
za lomljenje kostiju i tetiva. Na zadnjim nogama imaju 4, na
prednjim 5 prstiju koji se zavravaju zavijenim kandama koje se
mogu uvui, prilikom kretanja po ravnu tlu. Imaju izotrena ula.
Love pretraujui neujno teren ili ekajui u zasjedi.
32. Koje su osnovne karakteristike divlje make (Felis
silvestris Schr.)
Divlja maka je jedan od najveih predatora u naim lovitima.
Naseljava i vrlo je esta u brdsko-planinskim, planinskim i
visokoplaninskim predjelima.
Divlja maka je snanog sastava. Glava okrugla, vrat kratak
i jak, noge ilave, na velikim apama ima kande, koje mogu da
se uvlae. Dostie teinu 812 kg. Boja dlake je zelenosiva, sa
crnom prugom du lea. Sa strane je krzno izbrazdano tamnim
poprenim prugama. Rep je podjednako debeo cijelom svojom
duinom, sa 8 tamnih kolutova i crnim vrhom.
ula vida, njuha i sluha su joj izuzetno razvijeni. Opisana je
i kao vrlo lukava, podmukla, hitra i hrabra divlja ivotinja. Kada
je u opasnosti, slabo bjei, uglavnom se sklanja u kakvu rupu,
peinu, krip u stijeni ili se hitro penje uz drvo.
Dan provodi u ipraju, naputenoj jazbini ili kakvoj upljini
drveta. Lovi nou, unjanjem i zaskokom. Njen plijen su preteno
sitni glodari, zeevi, jarebice, ak zaspale ptice na drveu, pa i lanad.
71
Pare se u februaru uz straan mjauk. enka poslije 9 nedjelja

omaci 37 slijepih maia u dupljama drveta ili u kakvoj rupi
ispod oborenog stabla. Po roenju maii su slijepi, progledaju
kroz 2 nedjelje. Hrane se mlijekom majke u prvih mjesec dana.
Po prestanku dojenja majka ih hrani mesom koje im sama
pribavlja i dobro ih uva ne samo od raznih opasnosti ve i od
mujaka koji ih ako je gladan, prodire. Majka ih takoe ui lovu.
Osamostaljuju se ve poslije 45 mjeseci, a polno su zreli ve sa
9 mjeseci.
33. Koje su osnovne karakteristike reda dvozupci
(Lagomorpha)?
Iako nalikuju glodarima, dugo su ak svrstavani u red glodara,
izmeu njih postoje brojne razlike. Dvozupci imaju dvostruke
sjekutie u gornjoj eljusti koji su tako postavljeni da dva vea
stoje naprijed, a dva manja iza njih. Dvozupci imaju i laku grau
lobanje. Osim toga, za razliku od glodara, imaju male okrugle
repove, te gusto obrasle noge sa dlakavim stopalima koja
poveavaju trenje pri tranju. Zeevi i kunii (koji ine drugu
porodicu u okviru ovog reda) ne mogu uzimati hranu prednjim
nogama, kako to ine gotovo svi glodari. Iskljuivi su biljojedi, za
razliku od glodara koji uzimaju i meso i drugu hranu ivotinjskog
porijekla.
Zeevi i kunii se hrane travom i drugim sonim biljkama.
Neprobavljene dijelove izluuju u obliku vlana izmeta i ponovo
ga jedu. Zatim se materijal zadrava u elucu i mijea sa drugom
hranom, te ponovo prolazi kroz probavne organe i izbacuje u
obliku suva izmeta. Na taj nain ivotinja iz uzete hrane iskoritava
maksimum hranljivih materija.
34. Koje su osnovne karakteristike porodice zeeva (Leporide)?
Graa i oblik tijela prilagoeni su uoavanju i bjegu od
opasnosti. Velike ui omoguavaju odlian sluh, sa strane visoko
72
smjetene oi imaju vidno polje od gotovo 360 stepeni, a duge

zadnje noge slue za brzo tranje (zeevi mogu trati brzinom i
do 56 km/h). Imaju mnogo prirodnih neprijatelja, a ovjek ih lovi
zbog mesa, krzna i zabave.
35. Koje su osnovne karakteristike zeca (Lepus europaeus Pall.)?
Zec je kod nas najrasprostranjenija i najbrojnija lovna divlja,
iroko rasprostranjena naseljavajui sve tipove lovita, kako
ravniarska, tako i brdska i planinska podruja. Najbolja stanita
za uzgoj zeca su ravniarski tereni niih nadmorskih visina, ali
nalazimo ga i na ostalim terenima, ak i na nadmorskoj visini i do
2000 m.
Tijelo zeca je valjkasto i vrsto, zadnje noge znatno due od
prednjih, oi velike i izboene. Ui su velike, une koljke tako
podeene da hvataju svaki zvuk, vid slabo razvijen. Boja dlake
tijela je sivkasto-zeleno-uta i varira u odnosu na okolinu, to ga
dok lei u logi, ini skoro neprimjetnim. Prosjena teina zeca je
3,54 kg.
Zec je biljojed. Rijetko pije vodu jer je dobija hranei se
svjeom travom, djetelinom, kupusastim povrem i dr. Zimi
trai krtolaste plodove, a ako nema druge hrane, gloe koru
mladih stabala i odgriza terminalne pupoljke niskog rastinja.
Da bi se izbjegle tete koje na ovaj nain izaziva zec, potrebno
je na vrijeme podignuti hranilita i u njima postaviti dopunsku
ishranu, suvu djetelinu, sijeno, kukuruz u klipu, eernu repu,
krompir itd.
Parenje zeeva poinje u januaru, a posljednji okoti nalaza se
jo i u septembru. Bremenitost kod enke traje 4042 dana. Koti
u leglu 24, rjee vie zeia. Zeii se raaju potpuno razvijeni,
otvorenih oiju i prekriveni dlakom. Mladunce majka poslije
ostavlja, ali dolazi na dojenje. Duina perioda dojenja iznosi oko
2 nedjelje. Prvih nedjelju dana, mladi se hrane samo majinim
mlijekom, a zatim postepeno prelaze na biljnu hranu. Zeica se
73
koti 45 puta godinje, i u prosjeku okoti 711 mladih.

Iako plodnost zeca velika, a rezultat je brzog dostizanja polne
zrelosti, kratkog perioda i visoke uestalosti graviditeta, veeg
broja mladih u okotu, dugog godinjeg perioda razmnoavanja i
drugih povoljnih inilaca, ipak je realni prirast mali. Dugogodinja
istraivanja pokazuju da svaki etvrti okoeni zec doeka
lovnu sezonu, a osim toga, skoro jedna treina odraslih zeeva
roditelja, postrada za vrijeme reproduktivnog perioda. Na
redukciju brojnosti utiu njegovi prirodni neprijatelji, lisica, divlja
maka, zatim psi i make lutalice ali, dakako, i pretjeran stepen
izlovljavanja.
36. Koje su osnovne karakteristike reda glodara (Rodentia)?

ive irom svijeta osim na Antartiku, inei 40% svih vrsta
sisara. Zajednike osobine su im da imaju malo tijelo, dug rep,
stopala sa kandama, duge brkove, te zube i eljusti prilagoene
glodanju.
37. Koje su osnovne karakteristike porodice vjeverica
(Sciuridae)?
Zajednika karakteristika svih vrsta iz ove porodice je ta da
imaju po dva sjekutia u gornjoj i donjoj eljusti. Sjekutii im
74
rastu tokom cijelog ivota i oni ih moraju troiti. Imaju duge

brkove, valjkasto tijelo i rep obrastao gustim dlakama.
38. Koje su osnovne karakteristike vjeverice (Sciurus vulgaris L)?
Naseljava listopadne i etinarske ume, ali je veoma esto i
u parkovima. Vrlo je spretna u penjanju po drveu i skakanju sa
grane na granu. Dugaka je oko 45 cm, od ega oko 25 cm otpada
na kitnjasti rep. Boja dlake, repa i trbuha je crvenkastosmea,
odozdo je bijela. Ima kratak vrat, trouglastu glavu, sa srednje
dugim uima. Vid, sluh i njuh su joj vrlo dobro razvijeni. Na
nogama ima otre nokte, pomou kojih se penje po drveu.
Hrani se ljenicima, orasima, raznim sjemenjem umskog
drvea i grmlja, ispija jaja ptica, a ako moe, hvata i tamani mlade
ptice. Odgriza i mlade pupove i granice.
Vjeverica se pari vie puta u godini, a enka okoti poslije 35
dana, 34 mladunca. Gradi gnijezdo od mahovine u upljinama
drvee ili kronjama, ali zauzima i gnijezda ptica.
Prirodni neprijatelji su joj divlja maka, ptice grabljivice i
kuna. Vjeverica ivi 1012 godina.
Koa i dlaka slue kao ukrasno krzno. Od dugakih dlaka iz
repa izrauju se najfinije etkice za slikanje.
39. Koje su osnovne karakteristike vjeverice puha velikog
(Glis glis L.)?
Puh spada u glodare i ivi po umama. Naroito voli hrastove
i bukove ume jer se hrani irom, bukvicom i drugim plodovima
i sjemenjem, ali i korom mladica. Unitava gnijezda, pa i male
ptice. Vrlo rado jede ljive i drugo voe, pa moe biti tetan kada
se jako namnoi.
Tijelo mu je zdepasto, duine do 15 cm, sa kitnjastim repom
srednje duine do 12 cm. Ui su mu gole, boja dlake sa gornje
strane pepeljasta, a sa donje bijela. Rep mu je tamnije boje i
obino sme, sa bijelom prugom odozdo.
75
Puh spava zimski san i obino se budi u aprilu. Odmah se pari

i enka donosi na svijet 46 mladunaca, nakon 3032 dana.
40. Koje su osnovne karakteristike reda kokoaka (Galliformes)?
Veina kokoaka su zdepaste grae tijela, sa malenom glavom
i kratkim zaobljenim krilima. Njihovi snani miii za letenje
idealni su za brz bijeg, ali su nepogodni za odravanje tekog
tijela pri duem letu. Kratak kljun lagano je zakrivljen, stopala
su im krupna, jaka, pogodna za struganje i kopanje u potrazi za
hranom. Hranu trae danju, a uvee se povlae na zaklonjena
mjesta gdje provode no. Vid im je dobar, ali samo danju. Parenje
poinje u proljee. Gnijezda grade na tlu. Mlade kokoke lete vrlo
brzo nakon izlijeganja, a svoj tjelesni razvoj zavre do jeseni.
41. Koje su osnovne karakteristike porodice kokoaka
(Tetraoninae)?
Ovoj porodici pripadaju veliki tetrijeb, mali tetrijeb i ljetarka.
Intenzivnim lovom, loim gazdovanjem lovitima u prolosti
i unitavanjem prirodnih stanita, ove vrste su postale veoma
rijetke i malobrojne, naroito mali tetrijeb, tako da im je bioloki
opstanak ugroen.
Zajednike osobine su obraslost nogu perjem, resaste
izrasline na prstima koje im u toku zime poveavaju gaznu
povrinu na snijegu i koje otpadaju u proljee. Mujaci ovih vrsta
iznad oka imaju izraenu crvenu golu kou, koja im u vrijeme
parenja nabrekne.
42. Koje su osnovne karakteristike velikog tetrijeba, gluhana
(Tetrao urogallus L.)?
Tetrijeb naseljava izuzetno mirna podruja starih, mjeovitih
i istih etinarskih uma. U Crnoj Gori naseljava ume Durmitora,
Bjelasice, Komova, Prokletija. Narodni naziv za mujaka je gluhan,
za enku koka tetrijeba.
76
Tetrijeb je naa najvee koka. Mujak je vei od koke. Duina,

mjerena od vrha kljuna, do kraja repa iznosi i do 1 metar, a raspon
krila do 140 cm. Mujak dostie teinu do 4 kg, koka je znatno
laka, oko 2,5 kg. Osim u veliini, mujak i enka se razlikuju i po
boji perja. Glava mujaka je crne boje, iznad oiju ima, u obliku
polumjeseca, golu jasno crvenu kou. Kljun je jak, povijen,
otrih ivica. Vrat je tamnosive, grudi metalnozelene boje. Krila
su na gornjoj strani tamnosiva, a na donjoj svijetlosiva. Rep je
crn, proaran bijelim mrljama. Koka je riastoute boje, sa crnim
i bijelim pjegama na krilima i trbuhu i kratkim rasto iaranim
repom.
Hrani se raznim umskim jagodastim voem, sjemenkama,
ali i raznim crviima, puiima, mravima. Zimi se najee hrani
pupovima i etinama. Nou spava na granama drvea.
Pari se u proljee, u zavisnosti od staninih i vremenskih uslova,
od kraja marta do sredine maja. Mujak oko sebe u predveerje
okupi enke u jata, da bi se u zoru razilazili u potrazi za hranom.
enka odmah poslije oploenja, na zemlji gradi gnijezda. Snese
612 svijetlosmeih jaja, isprskanih tamnosmeim takama i
mrljama. Na jajima lei 36 dana i naputa ih samo u sluaju velike
opasnosti i vie se ne vraa, ve se ponovo pari i gnijezdi. Izleeni
pilii su ukaste boje sa tamnim prugama preko lea.
Najvei neprijatelji su mu kune i divlje make koje mu se
prikradaju i napadaju ga dok nou spava na grani. enku dok lei
na jajima napadaju lisice, lasice, tvorovi. Jaja i pilie unitavaju
vrane i svrake.
Zakon u Crnoj Gori trajnom zabranom lova titi tetrijeba, i
mujaka i enku.
Tetrijeb u zemljama gdje je lovna vrsta lovi se se u proljee. U
vrijeme parenja na pjevalitu lovac bi se paljivo prikradao ptici.
Tetrijeb je tada u svadbenoj igri, koja se sastoji iz itavog niza
pokreta i zvukova, od kojih je za lovca najbitniji bruenje (lii
na bruenje kose brusilicom). Kada tetrijeb brusi, okree glavu
77
i pogled uvis, a istovremeno zagluhne. Taj interval je kratak, ali

ga lovac vjeto koristi, da bi se to vie pribliio ptici.
43. Koje su osnovne karakteristike ljetarke (Tetrastes bonasia L.)?
Naseljava mirna planinska podruja listopadnih uma, koje u
donjem spratu obiluju grmljem i drugim sitnim rastinjem.
Mujak ima perje sivosmee boje, isprskano po pojedinim
perima, rastocrnim i bijelim poprenim pjegama. Vrat je
rast, sa bjelkastim i smeim pjegama, grudi svijetloraste,
sa crnosmeim poprenim pjegama. Podvratak je crn, bijelo
oivien. Na glavi ima ubicu, a iznad oiju golu crvenu kou. U
repu ima 16 crnih perjanica sa tamnosivim poprenim prugama
i bijelim okrajcima. enka ima ujednaenu rastu boju i svijetle
pjege. Teina mujaka iznosi oko 500 grama, a enke oko 350
grama. Poraste u duinu do 40 cm sa rasponom krila do 50 cm.
Ljetarka se hrani insektima, crvima, gusjenicama, larvama,
sjemenima raznog korova, umskog grmlja i drvea, te umskim
plodovima, jagodama, borovnicama i drugim.
ive u parovima. Pare se u aprilu. enka snese u kakvoj
udubini u zemlji 1015 jaja, na kojima lei 2125 dana. Mladi ive
sa roditeljima sve do sljedeeg proljea.
44. Koje su osnovne karakteristike reda ljuka (Limicolae)?
Zajednika karakteristika svih vrsta ovog reda je to da imaju
vitak kljun i odlino razvijena ula.
45. Koje su osnovne karakteristike porodice ljuka
(Scolopacidae)?
ljuke su kao porodica ptice razliitih veliina. Dijele se
na sljedee potporodice: prutke (Calidrinae), barske ljuke
(Gallinagininae), umske ljuke (Scolopacinae), prudnike
(Tringinae), ljuke kamenjarke (Arenariinae) i lisonoge ljuke
(Phalaropodinae).
78
46. Koje su osnovne karakteristike umske ljuke bene

(Scolopax rusticola L.)?
ljuka, bena ili umska ljuka je ptica selica. Naseljava brdska
i planinska podruja sjeverne Evrope i Azije, a zimuje u zemljama
oko Sredozemnog mora. Kod nas je prisutna na zimovanju i
migraciji. ljuka je veliine jarebice (oko 400 gr). Razlike po
spoljnjem izgledu izmeu mujaka i enke nema, mada je enka
neto vea. Osnovna obiljeja su joj dugaak kljun (do 85 mm),
kojim trai hranu po mekom i vlanom tlu. Oi su joj velike
i visoko usaene u glavu, tako da vidi bez pomjeranja glave
svuda oko sebe. Noge su joj jake, podesne za hodanje po zemlji
i eprkanje pri traenju hrane. Boja perja podsjea na umsku
stelju, preovlauju kestenjastosivi tonovi, sa nizom ara. Hrani se
prevashodno ivotinjskom hranom (kine gliste, larve insekata,
puevi), ali jede i sitno korijenje i travu. Gnjedenje poinje
krajem marta ili u aprilu. Gnijezdi se na tlu, u umi, zaklonjena
niskim biljkama ili u podnoju drveta. Snese 4 jaja na kojima lei
2124 dana, a narednih 5 nedjelja brine o njima, kada oni postaju
potpuno nezavisni.
47. Koje su osnovne karakteristike bekasine (kokoica)
(Gallinago gallinago L.)?
Bekasina prolazi kroz nae krajeve iz sjeveroistone Evrope
i sjeverozapadne Azije, u pravcu afrikih obala, ve krajem
avgusta. Na sjever se vraa krajem aprila. Bekasina je manja
od umske ljuke. ukastocrveni kljun duine je oko 6 cm, a
rep ima 16 pera sa bijelim vrhovima. Sa gornje strane perje joj
je zagasitocrne boje, isprskano pjegama, a preko cijelih lea
prelaze 4 raste pruge. Dio tijela sa strane je kestenjast, a trbuh
svijetlokestenjast i iaran tamnim prugama. Krajem maja, enka
snese u gnijezdu, koje je napravljeno na zemlji, meu movarnim
travama, 4 siva do ukasta jaja, prljavo isprskana, na kojima lei
2224 dana.
79
48. Koje su osnovne karakteristike reda (Columbiformes) i

porodice golubova (Columbidae)?
Golubovi i grlice su ptice punih grudi, male glave i kljuna.
Ove ptice su snani letai, njihova se iroka krila pokreu
snanim prsnim miiima, to im omoguava da prevaljuju velike
udaljenosti znatnom brzinom. Perje je gusto i meko, a veina
vrsta ima mrlje gole koe oko svog oka. Odrasli golubovi i grlice
proizvode hranljivo mlijeko iz volje bogato bjelanevinama
i mastima, kojim hrane svoje mlade. Mlijeko u volji proizvode
ptice oba pola
49. Koje su osnovne karakteristike goluba grivnjaa (Columba
palumbus L.)?
Golub grivna je najvei evropski golub, duine 4145
cm. Moe teiti i do 700 grama. Golub grivna je ptica selica,
a zadrava se od marta do oktobra kod nas, gdje se i gnijezdi.
Osnovna boja goluba grivnaa je modrikasta; na glavi i grudima
crvenkastoplava. S obje strane zelenkastog vrata ima bijelu
grivnu, po kojoj je i dobio ime. Krila su smeeplava, a rep
zagasitocrn. U vrijeme parenja polno zreli mujak izvodi svadbeni
let, ukljuujui udaranje krilima radi privlaenja enki. Gnijezdi se
na drveu. Gnijezdo pravi od granica, u kojem enka snese 2 jaja,
a na njima lee i mujak i enka 17 dana. Oba roditelja brinu oko
2 mjeseca. Po pravilu, gnijezdi se ponovo u junu. esto se hrani
u jatima na tlu sjemenjem raznih trava, korova, ita, ali nerijetko
i sjemenjem etinara, irom i bukovicom a jede gliste i pueve.
Spretno se hrani i na drveu penjui se do vrhova granica zbog
obilja plodova i sjemenki.
50. Koje su osnovne karakteristike goluba peinara (Columba
livia Gmelin.)?
Od divljeg goluba vodi porijeklo i domai golub, jedna od
najuspjenije odomaenih ptica na svijetu. Glava, gornji dijelovi
80
tijela i grudi su plavozeleni, sa ljubiastim prelivom na vratu, sa

strane. Preko krila ima dvije iroke crne pruge. Gnijezdi se kod
nas u peinama i na liticama. Od marta do kraja juna gnijezdi
se vie puta (23). enka snese najee 2 jaja, na kojima lei
zajedno sa mujakom.
51. Koje su osnovne karakteristike grlice (Streptopelia turtur L.)?
Grlica je manja od goluba. Lea su joj crvenkastomrka, s crnim
takama. Vrat i grudi su kod grlice ruiasti. S obje strane ima
bijelu mrlju sa crnim prugama. Na preletu, u nae krajeve stie
u martu i aprilu (gdje se izvjestan broj zadrava) kao i u avgustu
i septembru. Zimuje u toplim krajevima oko Sredozemnog
mora. Gnijezdi se u maju i junu, na drveu ili grmlju, ali i na
poljima i oranicama. Snese 2 jaja i na njima lei 15 dana. Hrani
se sjemenkama i plodovima trava (ukljuujui i itarice) i biljaka,
te povremeno beskimenjacima i zelenim djelovima biljaka,
uglavnom ih kljucajui sa tla.
52. Koje su osnovne karakteristike gugutke (Streptopelia
decaocto Friv.)?
Gugutka vrsta ptica iz porodice goluparki, koja je
rasprostranjena u sjeveroistonoj Africi, junoj Arabiji, Indiji,
Maloj Aziji, Balkanskom poluotoku i po srednjoj Europi sve do
Sjevernog mora. U mnogim jezicima ima narodno ime turski
golub jer je poetkom 20. stoljea iz Turske poela naseljavati
Europu. Slina je divljoj grlici, no gornja pera krila su joj skoro
iste boje kao i hrbat, ravnomjerno svijetlo be do smekaste.
Dugaka je od 31 pa do 33 cm, to znai da je velika od prilike
kao gradski golub, no laka je i djeluje njenije grae. Raspon
krila joj je 47 do 55 cm a teka je od 150 do 200 grama. Oba
pola izgledaju jednako. Crvenkaste oi imaju uski bijeli obrub.
Upadljiva oznaka im je crni prsten oko poetka vrata. Hrani se
sjemenkama, itaricama i voem. Zimi se ponekad okupljaju u
81
jata i zajedno trae hranu u parkovima i seoskim imanjima.Kao

veina goluparki, i gugutke imaju vrlo skromno i lampavo
graena gnijezda od samo nekoliko slamki i granica. U gnijezdu
je najee jedno do dva jaja, a mladi se vale nakon 13 ili 14 dana.
Gugutke legu vie puta jedno za drugim, jer imaju velike gubitke
jaja i mladih (make, svrake, ojke, vjeverice).
53. Koje su osnovne karakteristike reda patkarica
(Anseriformes)?
U ovaj red spadaju divlje plovue patke i guske i stalno
zatiene vrste labudovi i ronci. Pomou vodootpornog
perja i plivajuih koica na stopalu, one su dominantne ptice
slatkovodnih movara. Veinom se hrane sa vodene povrine,
premda mnoge patke rone u potrazi za hranom, dok neke
vrste pasu na tlu. Snani su letai, a pojedine vrste prelete na
hiljade kilometara u svojoj godinjoj seobi izmeu gnjezdilita
i zimovalita. Ptice iz ovog reda u principu imaju zdepasto tijelo
sa malom glavom i kratkim repom. Veina vrsta ima pljosnat
kljun i dug vrat za prihvaanje hrane ispod vode. Od hladnoe
izoluju se slojem paperja i slojem masti ispod koe. Perje im je
vodootporno zahvaljujui trtinoj lijezdi koja lui vodootporno
ulje. Ptica stimulie lijezdu svojim kljunom i zatim razmazuje
ulje du tijela glaenjem i ienjem perja.
54. Koje su osnovne karakteristike porodice pataka (Anatidae)?
Kod ove porodice mujaci se razlikuju od enki, obojeni su
ivim bojama, dok su enke jednoline boje. ive u parovima
(monogamne vrste). Hrane se biljnom i ivotinjskom hranom.
55. Koje su osnovne karakteristike patke divlje gluvare
(Anas platyrhynchos L.)?
Gluvara je prilino velika patka, koja brzo i snano leti.
Najrasprostranjenija je od svih divljih pataka pa samim tim i
82
najpoznatija. Rasprostranjena je irom itave sjeverne zemljine

hemisfere, izuzev najsjevernijih i najhladnijih krajeva, tzv. zone
tundre. Moe se sresti u bilo kakvom stanitu, samo ako u blizini
ima vode.
Kod pataka gluvara jasno je izraen polni dimorfizam. Mujak
ima zelenu glavu sa bijelim prstenom na vratu, sive bokove, crnu
trticu i bijeli rep sa zavijenim centralnim perima. Kljun je obojen
uto. Teine je do 1,3 kg, duine 5065 cm. enka je manja,
smee-pirgasta.
Gluvara je selica, a u vrijeme hladnih zima jedan dio populacije
prezimi u naim krajevima.
Gnijezdi se obino u blizini vode, pokraj jezera, bara ili
rijeka, a zimi esto posjeuje morsku obalu i ua. enka pravi
gnijezdo od travki, lia, granica i obloi ga paperjem. Snese
812 maslinastozelenih jaja, na kojima lei 26 dana. Paii su
utog paperja i 2 mjeseca provedu sa majkom, nakon ega se
osamostale.
Hrani se preteno biljnom hranom, kao to su sjemenke,
stabljike vodenog bilja, korijenje i trave, ali svoj jelovnik
popunjava vodenim insektima, punoglavcima i crvima, ribama,
abama. Najei nain hranjenja je zaranjanjem prednjeg dijela
u vodu, kako bi dohvatila podzemno bilje, ali i brljanjem po
vodi, pasenjem, rjee ronjenjem u plitkoj vodi. Mladi paii se
u poetku hrane malim insektima i larvama, da bi postepeno
prelazili na biljnu hranu.
Gluvara ima dosta prirodnih neprijatelja: lisice, lasice, tvorovi,
ptice grabljivice. Gnijezda im unitavaju svrake i vrane.
56. Koje su osnovne karakteristike patke zvidare (Anas
penelope L)?
Zvidarka je patka srednje veliine. Mujak je vrlo lijepa ptica.
Glava mu je kestenjaste boje sa zlatnoutom krunom na tjemenu
a grudi ruiastih. Ostatak tijela je preteno blijedopepeljast.
83
Stomak je bijele boje, to stvara uoljiv kontrast prema crnom

repu. Kljun je blijedoplaviast sa crnim vrhom i obrubom.
Naraste do 50 cm, maksimalna teina moe da bude oko 1 kg.
enka je ujednaeno smee boje. Mujak ima prepoznatljiv
zviduk. Spada u pticu selicu, a kod nas je prisutna u jesen, od
septembra do novembra, u proljee u martu i aprilu. Gnijezdi se
na krajnjem sjeveru Evrope. Gnijezdo pravi na tlu, obino u gustoj
vegetaciji ili ispod kakva niska buna. Gnijezdo oblae travkama
i paperjem. enka snese obino od 710 blijedoukastih jaja.
Inkubacija traje oko tri i po nedjelje. U narednih 6 nedjelja paii
dobiju perje. enka vodi paie u vodu, obuava ih i priprema
za samostalni ivot. U toj obuci ponekad pridrui joj se i mujak.
Ova patka uzima iskljuivo biljnu hranu. Voli da pase po vlanim,
poplavnim livadama. Od hrane ivotinjskog porijekla u ishrani
patke zvidarke registrovane su neke manje koljke i dvokrilci.
Drutvena je i okuplja se u velika jata.
57. Koje su osnovne karakteristike patke egrtaljke (Anas
strepera L)?
egrtaljka je duine 5564 cm, od ega tijelo zauzima dvije
treine. Raspon krila joj je 8495 cm. Mujak je uglavnom tamnosiv
sa crnim nadrepkom i podrepkom, crno-bijelim ogledalom i
kestenjastim pokrivnim perima krila. enka je sivomrka, s malim
bjeliastim ogledalom. Nain ivota slian je gluvari. Plaljiva je
i rijetko se via u veim jatima. U letu su joj krila dosta iljasta
zamasi krila brzi, proizvodi zvidav um. Hrani se preteno
biljem koje bere plivajui zagnjurene glave. Ponekad pase travu
i na kopnu. Jede sjemenje, rizome, pupoljke, izdanke, lie i
dr., a od ivotinja, vjerovatno samo sluajno, raie, mekuce,
crve, insekte, abe, punoglavce i ribice. Gnijedenje poinje u
drugoj polovini aprila. Gnijezdo je na tlu, obino u blizini vode,
u gustom rastinju, zaklonjeno kakvim bunom, busenom ili
visokom travom. Iznutra je obloeno paperjem. Snese 8 -12
84
blijedoukastih, tupoovalnih jaja na kojima enka lei 2426

dana.
58. Koje su osnovne karakteristike patke glavate (siva plovka)
(Aythya ferina L.)?
Siva plovka je ronilica, zdepaste grae, kratkog vrata,
kosog dugakog ela i visokog tjemena, i dugakog, irokog
kljuna. Dugaka je 4249 cm, sa rasponom krila od 7282
cm. Mujak je blijedosiv sa crvenkastokestenjastom glavom i
vratom. Grudi i trtica su mu crne. enka i mladi su smei. Kada
pliva, gazi duboko, tako da se rep vue po vodi. esto roni,
zagnjurujui se u vodu skokom. Pred opasnou se sklanja
plivanje, a ukoliko je to nemogue poljee uz veliki napor.
Leti snano, brzim zamasima krila koja proizvode zvidei
um. Hrani se biljnom i ivotinjskom hranom. Hranu nalazi
prvenstveno gnjurenjem. Roni obino do dubine 14 metra,
a ostaje pod vodom obino oko 30 sekundi. Od bilja jede
sjemenje, rizome, pupoljke, izdanke, lie i dr., a od ivotinja
raie, mekuce, crve, insekte, abe, punoglavce i ribice.
Gnijeenje poinje u aprilu. Gnijezdi se na tlu u gustom
rastinju ili na vodi. Gnijezdo gradi enka od stabljika trske i
listova. Gnijezdo obloi paperjem. Snese 810 jaja na kojima
lei 25 dana. Mladunci polijeu sa 4550 dana.
59. Koje su osnovne karakteristike ubaste (krunaste) patke
(Aythya fuligula L.)?
ubasta patka je mala, kratkovrata, zdepasta ronilica, okrugle
glave s perukom na tjemenu i prilino krupnim, irokim kljunom.
Mujak je crn sa bijelim bokovima, enka tamnosmea kao i
mujak u prelaznom perju. Dugaka je 4047 cm, a raspon krila
joj iznosi od 6773 cm. Pliva vjeto. Roni odlino, i do dubine
od 14 metara, zagnjuruje se uz skok. Pred opasnou se sklanja
plivanje, a ukoliko je to nemogue, poljee. Leti pravo, brzo,
85
uestalo maui krilima, koja proizvode zvidukav um. ubasta

patka je svatojed. Najvei dio hrane nalazi na dnu, manji na
povrini vode. Hrani se mekucima, insektima, larvama, raiima
ali i hranom biljnog porijekla. Gnijeenje obino poinje u
maju. Gnijezdi se na tlu ili vodi, obino na busenu trave otrice
(udubljenje je prenika 20 -25 cm, dubine 710 cm obloeno
travom). Snese 810 zelenkastosivih jaja na kojima lei 25 dana.
Mladunci polijeu sa 4550 dana.
60. Koje su osnovne karakteristike patke kre, krulje (Anas
crecca L.)?
Kra je mala, zbijena, kratkokljuna patka. Teina mujaka
iznosi 300400 grama, duine 3438 cm. enka je teine 200
300 grama. Mujak ima kestenjastu glavu, sa metalnozelenom
prugom, oivienu bijelim. Grudi su mu pjegave, tijelo sivo, sa
uzduno bijelom trakom iznad krila, a trtica crnouta. enka je
tamnosmea sa zelenim ogledalom na krilima. Krajem zime
(februarmart), stie kod nas na putu za sjeverne krajeve, gdje se
gnijezdi, da bi u jesen (oktobarnovembar) opet preletjela nae
krajeve, na putu za Afriku. Na seobi leti visoko u V poretku. Pari
se u martu, u naim krajevima. Snese 812 jaja i na njima lei
2225 dana. Vrlo brzo leti i atraktivna je za lov. Slina kri je kra
pupanica, kod koje mujak umjesto zelene trake, na glavi ima
bijelu, dok je enka sasvim slina kri.
61. Koje su osnovne karakteristike porodice barskih koka
(Rallidae)?
ive u raznovrsnim vodenim i vlanim stanitima. Tijelo
im je prilagoeno ivotu u vodi, obino bono spljoteno, to
omoguava provlaenje kroz gusto rastinje. Meu prstima
nemaju plivajuu koicu.
86
62. Koje su osnovne karakteristike liske crne baljoke

(Fulica atra L.)?
Baljoka naseljava gusto vodeno rastinje ravniarskih jezera
Evrope, Azije, Nove Gvineje i Australije. Karakteristina je po tome
to se prvo oglasi pa tek onda pojavi pred radoznalim ljubiteljima
prirode. Zbog toga vai za najveu brbljivicu u ptijem carstvu.
Prepoznaje se po aavocrnom perju i snijenobijelom kljunu i
elu. Dugaka je 3638 cm, a raspon krila joj je 7080 cm. Mujak
je u prosjeku krupniji od enke. Za razliku od ostalih barskih
koka, prsti liske imaju karakteristine pljosnaste renjeve, slino
gnjurcima. Crna liska pliva sve vrijeme klimajui glavom, a odlian
je i ronilac. U potrazi za hranom - ribama, crviima i podvodnim
rastinjem, moe da zaroni i do sedam metara dubine i da izdri
petnaestak sekundi bez vazduha. Za ove plivako-ronilake
egzibicije crne liske zasluna je njena sposobnost da zbije svoje
perje i iz njega istisne sav vazduh. Uz to, i duge noge ove ptice
prilagoene su nainu njenog ivota, jer na njima ima plovne
koice. Dok je u vodi bez premca, crna liska se rijetko uzdie u
vazduh. Kad se sprema da poleti, dugo se zalijee po povrini
vode, leprajui krilima i prskajui na sve strane. Na slian nain
ponaa se i pri sukobima oko teritorije s drugim pripadnicima
svoje vrste. Tada ptice prete jedna drugoj, naleu nogama jedna
na drugu i mau krilima kako se ne bi izvrnule na lea. Borbe
oko teritorije uobiajene su u vrijeme parenja. U sezoni parenja
liske su agresivne i prema pticama drugih vrsta, a deava se i da
preotimaju ptija gnezda, izbacujui jaja iz njih. Pored omiljenih
plivajuih splavova, gnijezde se i na stablima koje je vodena
struja nasukala na obalu.
63. Koje su osnovne karakteristike porodice gusaka (Anseridae)?
Za razliku od pataka, guske su vee, kljun im je krai i nije pljosnat,
prilagoen je vie za pau. Hranu guske trae uglavnom na
kopnu. Selice su.
87
64. Koje su osnovne karakteristike guske divlje (Anser anser L.)?

Divlja guska je gnjezdarica srednje Evrope. Kod nas je
uglavnom prisutna samo u toku preleta. Divlja guska je krupna,
teka ptica, oblika i boje perja slina domaoj sivoj guski. Mujak
i enka izgledaju skoro isto: glava i vrat smei, prsa svijetlosiva,
noge ruiaste a kljun narandast. Lea i krila su sivosmea, sa
valovitim svijetlim crtama. Dugaka je 90 cm sa rasponom krila
do 160 cm. Teina odraslih primjeraka iznosi 35 kg. Pari se u
martu. enka snese 58 sivkasto-bijelih jaja i lei na njima 28
30 dana. Guii su utog paperja i ostaju u jatu sa roditeljima
do sljedee sezone parenja. Gnijezdi se u movarnim, teko
pristupanim mjestima. Gnijezdo pravi od trave i drugog biljnog
materijala, a oblae ga paperjem. Divlja guska je biljojed, a hranu
trai uglavnom na suvom.
65. Koje su osnovne karakteristike reda pjevaica (vraparki)
(Passeriformes)?
Pjevaicama, pjevicama, ili kako jo nazivaju ovaj red vraparkama, pripada izmeu 5.200 i 5.500 vrsta, to je vie
od polovine svih vrsta ptica. Poznate su i kao ptice stajaice na
granama jer imaju jedinstven oblik stopala koji im omoguuje
da se vrsto dre na najtanjim granama. Poznate su i po svom
pjevu, kojeg proizvodi zvuni organ poznatiji kao pjevalo.
66. Koje su osnovne karakteristike porodice vrana (Corvidae)?
Zajedniko obiljeje cijele porodice vrana je vrsto, malo,
izdueno tijelo, jak, veliki i uspravan kljun sa otrim ivicama,
nozdrve pokrivene ekinjama, jake, gole noge sa tri prsta
okrenuta naprijed i jednim okrenutim unatrag, srednje dugaak
rep i dugaka krila sa deset letnih pera. Gnijezda su im vrlo
jednostavna i obino savijena samo od iblja i grana. Hrane se
manjim pticama, sisarima, strvinom i raznim insektima a ponekad
djelimino i biljnom hranom.
88
67. Koje su osnovne karakteristike vrane sive (Corvus corone

cornix L.)?
Vrane su krupne ptice snanog kljuna. ive po umarcima,
na poljoprivrednom zemljitu, oko naselja i kua. Boja perja kod
vrane je siva osim na glavi, krilima i repu gdje je crne boje.
Hrani se insektima, sjemenjem, plodovima, sitnom dlakavom
i pernatom divljai. Hvata ptice pjevaice i u gnijezdima ispija
njihova jaja i jede mlade. Prava je napast za kukuruzna polja,
krade i odnosi mlade pilie.
Gnijezdo pravi u kronjama, blie stablu, snese 4-6 jaja i na njima
lei 1618 dana.
68. Koje su osnovne karakteristike svrake (Pica pica L.)?
Dugaka je oko 4143 cm, kratkih i zaobljenih krila, dugakog
repa. Boja perja na glavi, vratu, gui, leima, krilima i repu crna, a
po grudima, trbuhu i pleima bijela. Naseljava predjele do 1.000
m.n.v., rijetko preko, a tada samo uz ljudska naselja.
Gnijezda gradi od iblja i granica, i blata pomijeanog
sa korijenjem, vlasima trave, slame. Gnijezdo grade i mujak
i enka. Iznad gnijezda je tzv. nebo od granja i trnja. Ulaz je sa
bone strane. Uz njega esto grade jedno manje gnijezdo koje
slui mujaku za noenje i odmor. Krajem marta enka snese 68
jaja na kojima lei 1718 dana.
Hrani se insektima, sjemenjem, plodovima, sitnom dlakavom
i pernatom divljai. Hvata ptice pjevaice i u gnijezdima, ispija
njihova jaja i jede mlade, krade i odnosi mlade pilie, u nedostatku
hrane jede i strvinu.
69. Koje su osnovne karakteristike sojke (Garrulus glandarius L.)?
Sojka je jedina vrana sa viebojnim perjem, takoe jedina
naa vrana sa ubom na glavi, koja je naroito vidljiva kada je
ptica uzbuena. Dugaka je prosjeno 32 cm. Osnovna boja tijela
je ruiastosiva, sa izrazitim bijelim podrepkom i nadrepkom.
89
Krila su joj iroka i zaobljena crno-bijela, u osnovi se nalazi

plavetnocrno ukrasno perje. Stanovnik je liarskih, naroito
hrastovih uma.
Gnijezdo gradi u ravi drveta, od granica i obloeno je
korjeniima. enka snese 5-6 jaja na kojima lei 1618 dana.
Njenu ishranu ine hrastov ir i bukovice, ali i ljenici, orasi,
razne bobice i voe. Mlade hrani insektima, gusjenicama, ali i
mladuncima drugih ptica koje u maju i junu krade iz gnijezda.
90
U ZG O J I Z A T I TA D I V L J A I
V
UZGOJ I ZATITA DIVLJAI
1. Koju djelatnost u lovstvu predstavlja uzgoj i zatita

divljai, i koji im je zajedniki cilj?
Uzgoj i zatita divljai prestavlja osnovnu djelatnost u
lovstvu iji je cilj ouvanje zdrave i otporne divljai u odreenoj
prirodnoj sredini, a mjere i aktivnosti preduzete u ovoj oblasti
ine nedjeljivu cjelinu.
2. ta podrazumijevamo pod pojmom uzgoj divljai?
Pod pojmom uzgoj divljai podrazumijeva se preduzimanje
mjera radi odravanja, obnavljanja i postizanja broja i kvaliteta
divljai prema prirodnim i drugim mogunostima stanita.
3. ta teimo postii uzgojem divljai?
Uzgojem divljai tei se postizanju optimalne gustine
naseljenosti populacije, vitalnosti jedinki dobrog zdravstvenog
stanja i reprodukcione sposobnosti kao i postizanju dobre
trofejne vrijednosti.
4. Koji su osnovni naini uzgoja divljai?
Postoje etiri osnovna naina uzgoja divljai:
- uzgoj divljai u prirodnoj sredini otvorenih lovita;
- uzgoj divljai u uzgajalitima (farmama divljai);
91
uzgoj divljai u ograenim i prirodno omeenim prostorima;

kombinovano gajenje divljai.
5. Koji je najei nain uzgoja divljai?

Divlja se najee uzgaja u prirodnoj sredini otvorenih
lovita, tj. gledano bioloki, na povrinama koje zadovoljavaju
sve ekoloko-geografske uslove neophodne za trajno odravanje,
ivot i razmnoavanje odreene vrste ili vie vrsta divljai. Uzgoj
divljai u slobodnoj prirodi primjenjuje se za sve vrste krupne i sitne
divljai, specifian je i dosta teak. Zahtijeva angaovanje strunog
osoblja koje pored znanja iz oblasti ekologije i biologije divljai
mora uloiti dosta napora i rada kako bi se postigli uzgojni ciljevi.
ivot, opstanak i brojno stanje divljai zavisi kako od prirodnih
uslova podruja u kojima se gaji divlja tako i od dodatnih uslova,
mjera koje preduzima lovac - uzgajiva u lovitu.
6. Koji su osnovni prirodni uslovi od kojih zavisi ivot i
razvoj divljai u lovitu?
Osnovni prirodni uslovi od kojih zavisi ivot i razvoj divljai
u lovitu su: hrana i voda, biljni svijet, mir u lovitu, sastav tla,
konfiguracija terena, klimatski uslovi i opta pogodnost lovita.
7. ta ini prirodnu prehrambena osnova uzgoja divljai?
Prirodnu prehrambenu osnovu ine cjelokupni biljni pokrov i
hrana ivotinjskog porijekla u lovitu koji slue za ishranu divljai.
Pod biljnim pokrovom podrazumijevamo cjelokupno rastinje
uma, livada, panjaka i obradivih povrina, tj. biljnog svijeta,
koji za divlja predstavlja ne samo izvor hrane ve i zaklon.
Hranu ivotinjskog porijekla ine razni razvojni stadiji insekata,
sitnije ivotinjske vrste, te leevi sitnih i krupnih vrsta.
8. Zato je voda neophodna za divlja u lovitu?
Pomou vode se vri razmjena materija u organizmu. Od vode
92
unesena hrana nabubri i omeka. Takva hrana se zatim razlae uz

pomo sokova koje lue razne lijezde u organima za varenje.
Razloenu hranu organizam direktno prihvata i koristi. Divlja
vodu uzima direktno sa izvora i vodenih tokova ili indirektno kroz
uzetu hranu biljnog i ivotinjskog porijekla. Predjeli sa dovoljno
vode, proarani izvorima, potocima, rjeicama vre veu divlja
za lovite. Osim toga prisustvo vode pogoduje boljem razvoju
vegetacije, te daje divljai vie hrane i zaklona.
9. Zato je mir u lovitu znaajan faktor za uzgoj divljai?
Mir u lovitu je znaajan faktor za uzgoj divljai naroito u
vrijeme bremenitosti enki kod dlakave divljai, odnosno kod
pernate divljai u vrijeme dok enke lee na jajima. Mir u lovitu
neophodan je i u periodu odgoja mladih, ali i tokom cijele godine.
Mir je divljai, naroito preivarima, potreban za dnevni odmor.
Bitan je za sve vrste, svih starosnih dobi.
10. Koje su dodatne mjere u lovitu koje se trebaju preduzeti
kako bi se ostvarili uzgojni ciljevi?
Osim prirodnih uslova koji su od znaaja za ivot i opstanak
divljai, u lovitu je potrebno da lovac-uzgajiva preduzme
niz mjera i aktivnosti kako bi se bi se ostvarili uzgojni ciljevi.
Tu spadaju: poboljanje prehrambene osnove, nabavka i
proizvodnja hrane, izgradnja lovno uzgojnih objekata, uzgojni i
sanitarni odstrel, vjetaka proizvodnja divljai, unoenje divljai
u lovita i druge mjere.
11. ta za divlja znai hrana?
Hrana je najvaniji ivotni inilac svakog ivog bia pa
i divljai. Od koliine, vrste i kvaliteta hrane zavisi brojnost
i vitalnost divljai. U nedostatku hrane divlja e napustiti
odreena podruja, migrirati i naseliti podruja gdje zadovoljava
sopstvene potrebe za hranom.
93
12. Na koji nain se moe poboljati prirodna prehrambena

osnova?
Poboljanje prehrambene osnove moe se postii
formiranjem njiva i livada za divlja, zatim melioracijom umskih
istina, naputenih umskih vlaka i puteva, sadnjom na tim
povrinama pogodnih kultura krmnog bilja ili drvea i bunja. Za
tu svrhu pogodni su sve vrste leptirnjaa, grahorica djetelina, jer
su bogate bjelanevinama, lako dostupnim ugljenim hidratima
i mineralnim materijama, zatim vodom koju razvijenim
korijenovim sistemom crpe i iz dubljih slojeva zemlje. Rado ih
uzima srnea divlja i zeevi, a ujedno pruaju i dobro sklonite
za sitnu divlja.
13. Kada i na koji nain prihranjujemo divlja?
U zimskom periodu, naroito kada snijeni pokriva prekrije
ionako oskudne izvore hrane, divlja je neophodno prihranjivati.
U tu svrhu divljai se mora iznositi to prirodnija i zdrava
hrana. Ta hrana treba da bude i to raznovrsnija. Vrsta hrane
i nain iznoenja u toku zime mora da podmire potrebe svih
vrste divljai, i svih starosnih kategorija. Ona se mora davati u
hranilitima, prikladnim za svaku vrstu divljai, nikako razbacivati
po lovitu. Mjesta na kojima e se prihranjivati krupna divlja
treba da budu zaklonjena od vjetra, na prisojnim stranama i to
udaljenija od naseljenih mjesta. Sitnu divlja treba prihranjivati u
prirodnim ili vjetakim kulturama. Da bismo izbjegli poremeaje
metabolizma divljai, hranu treba davati svakodnevno. Takoe,
iz razloga pravilnog odvijanja metabolizma divljai je potrebno
prihranjivati mineralnim materijama, od kojih je najznaajnija
kuhinjska so. Isto tako, u ishrani divljai veoma su znaajni makro
i mikroelementi: kalcijum, kalijum, fosfor, magnezijum, jod i
drugi, a njihov nedostatak dovodi do poremeaja u konstituciji i
odreenih biohemijskih procesa organizma.
94
14. Koliko traje period prihranjivanja divljai?

Period prihranjivanja divljai zavisi od tipa lovita, vrste
divljai i vremenskih prilika. Orijentaciono, ona traje oko 120
dana.
15. Kojom vrstom hrane se u toku zime prihranjuje divlja?
Divlja se u toku zime hrani raznim vrstama hraniva. Zavisno
od vrste divljai, to je: kamena so, livadsko sijeno, lucerka, lisnik,
kukuruz u klipu ili zrnu, itarice, suncokret, repa, krompir, mrkva,
divlji kesten, ir i hraniva ivotinjskog porijekla. Osim toga, divljai
se daju i nusproizvodi pri industrijskoj preradi: pivski trop, otpaci
pri preradi voa i povra, rezanci eerne repe i drugo.
16.
ta podrazumijevamo pod pojmom uzgojni odstrel?

Uzgojni odstrel je znaajna
mjera koja rezultira poboljanjem
kvaliteta divljai. Uzgojni odstrel
provodi se kod krupne divljai.
Odstranjuju (izluuju) se zakrljali,
prestarjeli i primjerci sa izrazito
slabim trofejima odreene vrste
iz daljeg uzgoja, sa ciljem da se
postigne dobra vitalnost populacije
koja e dati zdrava i trofejno vrijedna
grla. Uzgojni odstrel provodi se i radi
regulisanja omjera polova. Uzgojni
odstrel najee se sprovodi na
osnovu izgleda spoljnih osobina
jedinki. Te osobine uporeujemo
za grla priblino iste starosti da bi
ocijenili koliko to grlo po kondiciji, tjelesnoj razvijenosti i trofejima
odstupa od prosjeka u populaciji. Odstrelu podjednako podlijeu
oba pola, te jedinke svih starosnih klasa. Osnovno je pravilo da
95
se uzgojnim odstrelom obuhvate najmlaa grla podmladak iz

razloga to je kod njih najlake sprovesti kriterijume za odstrel,
to najranije oslobaamo populaciju slabih i neperspektivnih
jedinki dajui prednost prostora i hrane uzgojno vrijednim
jedinkama. Za provoenje uzgojnog odstrela pored teoretskog
znanja potrebno je veliko iskustvo i paljiv rad.
17.
ta podrazumijevamo pod pojmom sanitarni odstrel?

Sanitarni odstrel je takoe znaajna mjera uzgoja divljai.
Sanitarnim odstrelom odstranjujemo bolesna ili na bolest
sumnjiva grla. Takve jedinke prepoznajemo po tome to su
mrava, hramlju, teturaju, imaju ozljede ili neobine izrasline, na
vrijeme nijesu promijenila dlaku, ne bjee od neprijatelja, nasru
na ljude, jednom rijeju, ne ponaaju se prirodno. Odstreljeni
primjerci ili njihovi unutranji dijelovi se alju veterinarskim
ustanovama na analizu ili se zakopavaju. Sanitarni odstrel se
primjenjuje i na zdrave jedinke, ali samo u sluaju kada je sa
sigurnou otkrivene i definisana neka zarazna bolest koja je
prenosiva.
18. Iz kojih razloga se vri naseljavanje divljai u lovita?
Naseljavanje divljai u odreeno lovite moe se izvriti iz
vie razloga za poveanje brojnosti, za osvjeenje krvi i za
unoenje novih (neautohtonih) vrsta ili vrsta koje su ranije ivjele
na odreenom podruju.
19. ta podrazumijevamo pod pojmom uzgoj divljai u
zatvorenom prostoru?
Uzgoj divljai u zatvorenom prostoru, ili bolje reeno
proizvodnja divljai u farmama uzgajalitima, pod potpunom
kontrolom ovjeka, zasnovana je na podravanju prirodnih uslova
razmnoavanja u okvirima tehnikih i tehnolokih mogunosti.
96
20. Koja vrsta divljai se uzgaja u zatvorenom prostoru

(farmama uzgajalitima)?
Na ovaj nain danas se uspjeno uzgajaju: fazan, razne vrste
jarebica, divljih pataka, prepelica, tetrijeb i neke druge vrste
pernate divljai, a od dlakave divljai zec.
21. Koja se divlja uzgaja u ograenim lovitima?
U ograenim lovitima formiranim na povrinama pod
umom ili na umskim stanitima sa livadama i progalama
uzgajaju se uglavnom: jelen obini, jelen lopatar, muflon i divlja
svinja. Oni se u ograenim lovitima gaje zajedno i to: jelen
obini i divlja svinja, odnosno jelen lopatar i muflon. Ostali
papkari rijetko se gaje u ograenim lovitima. Srne i divokoze u
ogradama gaje se iskljuivo kada se naseljavaju u nova lovita, u
periodu aklimatizacije, ili iz razloga poveavanja brojnog stanja
do broja potrebnog za isputanje u slobodnu prirodu.
22. Koji su osnovni ciljevi uzgoja divljai u ograenim
lovitima?
Osnovni ciljevi ovakvog naina uzgoja su:
- poveanje lovne ponude i poveanje mogunosti ulova, za
krae vrijeme na manjem prostoru
- poveanje broja i vrijednosti trofeja i produkcije mesa divljai
intenzivnim mjerama gajenja
- stvaranje rasplodnog fonda za naseljavanje lovita u kojima
nema odreene divljai a gdje je ranije bilo (reintrodukcija)
- poveanja brojnosti prirodne populacije divljai u lovitu
isputanjem grla iz ograde.
23. Kada se i kod koje divljai primjenjuje kombinovani nain
uzgoja?
U kombinovani nain gajenja primjenjuje se u toku zimskog
perioda i to kod jelenske divljai u brdsko-planinskim lovitima. U
97
manjim ograenim povrinama, povrine 2030 ha, zimovnicima,

na niim nadmorskim visinama i junim ekspozicijama divljai
se obezbijedi u tom periodu hrana i sklonite. Ovim nainom
gajenja postie se i dodatni efekt smanjenje teta od divljai na
umskim kulturama.
24. ta se, obzirom na zakon, smatra pod pojmom zatita
divljai?
Zatitom divljai smatra se preduzimanje mjera koje
obezbjeuju uslove za opstanak i razvoj odreene vrste divljai,
kao i njenu zatitu od protivzakonitog korienja;
25. Kako se vri zatita divljai?
Zatita divljai vri se trajnom zabranom lova, zabranom
lova u odreenom periodu (lovostajem), skraivanjem lovne
sezone ili smanjenjem broja lovnih dana, uvanjem lovita,
suzbijanjem nezakonitog lova, smanjenjem broja nezatiene
divljai, spasavanjem od elementarnih nepogoda, dopunskom
prehranom i drugim mjerama predvienim zakonom i lovnom
osnovom.
26. ta se smatra pod pojmom lovokraa?
Svako hvatanje, ubijanje ili na bilo koji drugi nain unitavanje
i prisvajanje divljai ili njihovih dijelova (jaja, mesa, trofeja i
drugo) koji su u suprotnosti sa zakonom smatra se lovokraom.
27. ta se smatra pod pojmom krivolov?
Za razliku od lovokrae, pod krivolovom se podrazumijeva
svaka radnja u lovitu koju uini lovac, lan lovakog drutva ili
organizacije, ili lovni radnik u lovitu, a koja je protivna internim
aktima (statutom, pravilnicima ili odlukama) tog lovakog
drutva ili organizacije.
98
28. ime se obezbjeuje zatita divljai od nezakonitog lova,

lovokrae, i krivolova?
Zatita divljai od nezakonitog lova, lovokrae, i krivolova
obezbjeuje se uvanjem lovita.
29. Ko moe biti lovouvar?
Lovouvari, s obzirom na zakon, moraju imati najmanje
zavrenu srednju strunu kolu, i ispunjavati uslove propisane za
noenje oruja.
30. Ko koordinira rad lovouvarske slube?
Struno lice, upravnik lovita, koji po zakonu mora imati
zavrenu umarsku, poljoprivrednu ili veterinarsku srednju
kolu. On mora voditi i sve ostale strune poslove u lovitu.
31. Osim stalno zaposlenih lovouvara ko jo moe vriti
zatitu divljai?
Osim stalno zaposlenih lovouvara, korisnik lovita esto
ovlauje i neke svoje lanove koji pomau u uvanju lovita
lovouvare volontere. Veliku ulogu u uvanju lovita imaju i svi
lanovi lovakog drutva ili organizacije kojoj je lovite povjereno
od drave na gazdovanje, zatim pripadnici Ministarstva
unutranjih poslova, lugari Direkcije za ume i drugi ljubitelji
prirode i divljai.
32. ta podrazumijeva zatita divljai od predatora?
Zatita uzgojne divljai, ali i gajenih domaih ivotinja,
od predatora podrazumijeva odravanje njihove brojnosti na
podnoljivom nivou.
33. Ko su predatori u lovitu?
Predatori sitne i krupne divljai u lovitu su: vuk, akal, lisica,
divlja maka, mala lasica, kune i drugi su, koji su prema zakonu o
divljai i lovstvu, osim divlje make koja je zatiena lovostajem,
van reima zatite, kao i oni koji su zatieni trajnom zabranom
99
lova (ris, hermelin velika lasica, vidra, ptice grabljivice) zbog

smanjenja brojnog stanja tih vrsta.
34. ta podrazumijeva zatita divljai od prirodnih
nepogoda?
Zatita divljai od prirodnih nepogoda podrazumijeva
provoenje mjera zatite divljai u sluajevima poplave,
ekstremne dugotrajne zime, sue, umskog poara.
35. Kakva je uloga lovaca pri pojavi bolesti divljai?
Divlja obolijeva od raznih bolest koje su prenosive, ne samo
na drugu divlja ve i na domae ivotinje, na pse, pa i na ovjeka.
Izdvojiemo neke od najopasnijih: slinavka i ap, svinjska kuga,
salmoneloza i posebno bjesnilo lisica i druge divljai. Uloga
lovca je pri pojavi ovih i slinih bolesti velika i nezamjenljiva.
Primjeivanjem simptoma oboljenja kod divljai prilazi se tzv.
sanitarnom odstrelu, kako se bolest ne bi dalje irila i prenosila.
Divlja se odstranjuje iz lovita odstrelom, a odstrijeljena divlja
se zakopava ili spaljuje. Domae ivotinje u irem krugu se
vakciniu. Savremeno gazdovanje pored ovih mjera prepoznaje
i preventivne mjere koje se provode prije ili u fazi rane pojave
oboljenja kod divljai a to je tzv. oralna vakcinacija.
36. U emu se sastoji zatita divljai od ranjavanja?
Poznato je, takoe, da veliki broj divljai biva povrijeen na
razne naine. Te povrede uzrokovane su od strane poljoprivrednih
maina tokom kosidbe i etve i povrede ranjavanjem divljai u lovu.
Ove druge su veoma este i prema nekim istraivanjima dostiu
ak 30% od broja ulovljene divljai. Zatita divljai od ranjavanja
sastoji se u otklanjanju uzroka ranjavanja i pronalaenju ranjene
divljai. To se postie prije svega upotrebom odgovarajue same,
potovanjem propisanog rastojanja do kojeg se smije pucati
na divlja, lov sitne divljai sa lovakim psima, te upotrebom
obuenih pasa, krvosljednika, za pronalaenje ranjene divljai.
100
B O L E S T I D I V L J A I
VI
BOLESTI DIVLJAI
1. Kako se dijele uzroci bolesti kod divljai?

Uzroci bolesti dijele se na spoljanje i unutranje.
2. ta spada u spoljanje uzroke bolesti?
U spoljanje uzroke ubrajaju se: mehaniki, klimatski, hemijski
i bioloki.
3. Koji su mehaniki uzroci bolesti divljai?
Mehaniki uzroci najee dovode do oteenja, odnosno
ranjavanja, i uginua usljed dejstva mehanike sile (poljoprivredne
maine, saobraajna sredstva, grabljivice, rivalstvo, hvatanje
divljai, ustreline, zamke i dr.).
4. Koji su klimatski uzroci bolesti divljai?
Klimatski uzroci koji utiu na nastajanje bolesti su: dugotrajne
hladne i vlane zime sa dubokim snijegom ili kad se po snijegu
uhvati ledena kora, zatim, dugotrajne kie i poplave, izuzetno
visoke temperature i dugotrajne sue i sl.
5. Koji su hemijski uzroci bolesti divljai?
Hemijski uzroci koji mogu dovesti do oboljenja i uginua
divljai, nastaju usljed gladi ili pak trovanja divljai. Gladovanje
101
moe da bude kvantitativno, kada divlja ne uzima dovoljnu

koliinu hrane, ili kvalitativno, kada u hrani nedostaju odreeni
sastojci (npr. bjelanevine, mineralne materije, vitamini, masti ili
ugljeni hidrati). Od trovanja u manjoj mjeri se pojavljuju trovanja
biljnog porijekla, jer se divlja instinktivno uva od otrovnih
biljaka i vrlo je otporna na njih. U praksi se najee sreu trovanja
uzrokovana vjetakim ubrivima, insekticidima, organskim
hlorovanim ugljovodonicima, organskim fosfornim jedinjenjima,
rodenticidima, mamcima, zatim, industrijskim otpacima itd.
6. Koji su bioloki uzroci bolesti divljai?
Bioloki uzroci su veoma esti kod nastajanja bolesti ili
uginua divljai. U ovu grupu uzronika spadaju virusi, bakterije,
paraziti i gljivice.
7. ta spada u unutranje uzroke bolesti divljai?
U unutranje uzroke nastajanja bolesti, ubrajaju se poremeaji u pigmentaciji koe, dlake i perja. Jedna od ovih pojava je i
albinizam, odnosno uroeni nedostatak pigmenta i melaniza,
odnosno uroeno tamno prebrojavanje pomenutih djelova
tijela divljai.
8. Ko vri ispitivanje zdravstvenog stanja divljai u lovitu?
Ispitivanje zdravstvenog stanja divljai vri veterinar, pri
emu mu pomau lovouvari, lovci, koji stalno prate ukupno
stanje divljai.
9. Kako se alje materijal na laboratorijsko ispitivanje?
Materijal poslat na laboratorijsko ispitivanje mora biti svje.
Osnovno je pravilo da materijal, odnosno le, moraju da budu
tako upakovani da se iz poiljke nita ne cijedi.
Leeve sitne divljai treba slati u cijelosti, upakovane u
dvostruki polivinilski dak, zavezati ga i potom staviti u drveni
102
sanduk u kome se nalazi pilotina ili sijeno, ime se oblae le. Uz

le se alje i propratni akt.
Ako su u pitanju leevi krupnije divljai, a ne postoji
mogunost da se poalju u cijelosti, treba slati samo pojedine
organe upakovane na sljedei nain:
- plua sa srcem i jetrom u posebnu dvostruku polivinilsku
kesu;
- eludac i crijeva takoe u posebnu dvostruku polivinilsku
kesu, s tim ta jednjak i rektum treba podvezati kanapom;
- slezinu i matericu u posebnu dvostruku polivinilsku kesu.
Dalji postupak pakovanja i slanja je identian kao kod slanja
leeva sitne divljai.
10. Koje mjere se preduzimaju radi spreavanja irenja
bolesti divljai?
Radi spreavanja irenja bolesti divljai, preduzimaju se
sljedee mjere: nekodljivo uklanjanje leeva, sanitarni odstrel,
isuivanje kaljuga, bara i pojilita sa stajaom vodom.
11. Kako se najee vri nekodljivo uklanjanje leeva?
Ukoliko se nekodljivo uklanjanje leeva vri na licu mjesta,
najbolje je pribjei zakopavanju i spaljivanju leeva.
Zakopavanje treba obaviti na suvom, ocjeditom mjestu,
udaljenom od naselja, hranilita, pojilita, staja, bunara i panjaka.
Jame treba iskopati toliko duboko da nad gornjom povrinom
lea bude najmanje 1 metar zemlje. Le treba posuti karbolom ili
krezolom kako bi se odbile grabljivice.
Spaljivanje je sigurnije od zakopavanja i izvodi se na
otvorenoj vatri gdje postoji dovoljna koliina drva. Ako se vri
spaljivanje krupne divljai, onda se to radi u jami koja je duboka
1,5 2 metra i koja je toliko duga da od krajnjih dijelova lea
pa do ruba jame, ima bar pola metra slobodnog prostora, ta
prilikom sagorijevanja omoguava dobar pristup vazduha.
103
12. Kada i kako se sprovodi sanitarni odstrel?

U svim sluajevima, kada se preduzima sanitarni odstrel, u
cilju spreavanja irenja bolesti divljai, treba ga izvriti u ta
kraem vremenu, i to da se uvijek poinje na periferiji zaraenog
podruja, napredujui prema centru.
13. Zata se vri isuivanje kaljuga, bara i pojilita sa stajaom
vodom?
Poplavi tereni, kaljuge, bare i pojilita sa stajaom vodom,
esto predstavljaju izvore razliitih infektivnih i parazitskih
bolesti. U savremenoj lovakoj praksi, drenaa poplavnih terena,
praktino ne dolazi u obzir, dok je isuivanje kaljuga i bara, kao i
zatrpavanje pojilita sa stajaom vodom, posao koji treba uraditi
bezuslovno u sluajevima pojave infektivnih bolesti. Ako se ove
mjere ne mogu sprovesti, onda se ograde, tako da ih divlja ne
moe koristiti.
14. ta je kanibalizam kod ivotinja?
Kanibalizam je pojava koja se najee manifestuje kod
ivine u uzgajalitima tako ta ivotinje upaju i deru sopstveno
perje, ili perje drugih jedinki, ili ta kljucaju prste na nogama,
glavi, krijeste, krila i perje, ili naroito predio kloake (proireni dio
debelog crijeva ispred analnog otvora).
Uzroci kanibalizma su kompleksni i jo uvijek nedovoljno
poznati. Od znaaja su deficiti animalnih bjelanevina, mineralnih
materija, vitamina, skuen prostor, toplo i suvo vrijeme i dr.
15. ta je kuga peradi?
Kuga peradi je infektivno (virusno) oboljenje, kako pernate
divljai iz prirode, tako i u vjetakim uzgajalitima.
ivotinje se inficiraju zagaenom hranom ili vodom,
izmetom, ili slinom oboljelih jedinki, kljucanjem bolesnih jedinki,
ili deranjem leeva (kanibalizam), krvlju zaklanih bolesnih
104
jedinki, preko onih kapaka, sluzokoe kloake i dr. U vjetakim

uzgajalitima pernate divljai, prouzrokovaa mogu da unesu
vrapci ili druge ptice, kokoke za nasad, pa i ljudi koji su bili u
kontaktu sa oboljelom ivinom.
Inkubacija u fazanske divljai traje 210 dana. Oboljele
ivotinje kunjaju, ne jedu, imaju povienu temperaturu, teko
diu, gre se, imaju proliv i pokazuju znake oduzetosti. Moe da
se javi otok u predjelu glave i vrata i nakostrijeenost perja na
vratu. Glava moe biti zavaljena unazad, a noge tako ispruene,
da stav oboljele ivotinje lii na stav pingvina. Poslije pojave
prvih znakova bolesti, najvei broj ivotinja ubrzo ugine, a neke
ostaju u ivotu jo 6 9 dana.
Kada se ovo oboljenje pojavi u uzgajalitu, sve bolesne jedinke
treba unititi klanjem, izvriti ienje, pranje i dezinfekciju
volijera, orua, hranilica, pojilica, kuica i sanduka.
16. ta karakterie koleru peradi?
Kolera je infektivno (bakterijsko) oboljenje domae ivine,
pernate divljai, a pojavljuje se i kod nekih divljih sisara (zec,
divlji papkari).
Prouzrokovai ove bolesti nalaze se svuda u prirodi, takoe
i u zdravim ivotinjama. U sluajevima kada oslabi prirodna
otpornost organizma (gladovanje, hladnoa, druga oboljenja),
uzronici postaju patogeni, izazivaju bolest koja se prenosi
zagaenim hranom ili vodom, izmetom ili slinom oboljelih
ivotinja. U fazanerije se bolest unosi najee tako ta zaposleno
osoblje na obui unosi izmet oboljele domae ivine, mada i neke
divlje ptice (kopci, sojke, svrake) mogu da izluuju prouzrokovae
bolesti i tako unesu uzronika u fazanerije.
Ovo oboljenje u fazanske divljai traje nekad vrlo kratko.
ivotinje prestaju uzimati hranu, kunjaju, rue se na tlo i ugibaju,
ili pak, bolest moe trajati 1 3 dana, kada ivotinje takoe ne
uzimaju hranu, edne su, pojavljuje se proliv, neki put i grevi i
105
dolazi do uginua. Kod dueg toka ove bolesti, ivotinje mrave,

imaju proliv, esto i zapaljenje plua i zglobova i dr.
U suzbijanju kolere primjenjuju se razliiti preparati
(antibiotici, sulfonamidi), koji se obino daju kroz hranu ili vodu.
17. ta karakterie salmonelozu pernate divljai?
Salmoneloza je infektivno oboljenje razliitih vrsta domaih
ivotinja, kao i pernate divljai (fazana, jarebica, prepelica,
grlica, golubova i dr.), a moe da oboli i ovjek. Ovo oboljenje
prouzrokovano je razliitim vrstama salmonela.
U uzgajalitima fazana i jarebica, u infekciji, znaajnu
logu ima hrana u kojoj riblje ili kotano brano moe da bude
kontaminirano salmonelama. Infekcija se moe iriti i putem
jaja, kao i preko izmeta, naroito kad ivotinje borave u skupnoj
volijeri.
U vjetakim uzgajalitima pernate divljai, u borbi protiv
ove bolesti treba imati u vidu da se terapijom (antibiotici,
sulfonamidi) ne moe sprijeiti pojava kliconoa. Sve ivotinje u
uzgajalitu treba podvrgnuti serolokom pregledu.
Negativne jedinke treba pustiti u prirodu a pozitivne ivotinje
treba rtvovati i nekodljivo ukloniti. Nakon toga se sprovodi
rigorozno ienje, dezinfekcija prostorija, volijera, ispusta, baterija,
kaveza, inkubatora, sanduka, hranilica, pojilica, orua i dr.
18. ta je tuberkuloza pernate divljai?
Osim domaih i divljih sisara, pernate ivine i ovjeka, od
tuberkuloze obolijevaju fazani, jarebice, divlji golubovi, svrake,
tetrijebi i dr. Uzronik oboljenja je bakterija, a dokazano je da
fazanska divlja moe da se inficira i sa humanim prouzrokovaem
tuberkuloze.
Ovo oboljenje se najee javlja u vjetakim uzgajalitima,
gdje se uzronik unosi putem oboljelih koka ili izmetom
oboljelih ptica (svraka, vrabaca). Bolest se dalje iri hranom koja
106
je zagaena izmetom oboljelih jedinki. Kod ovakve infekcije

promjene se javljaju u crijevima, esto jo i u jetri i slezini, a
rijetko u pluima (vorii). Kod oboljelih jedinki se zapaa proliv,
mravljenje i, rijetko, znaci paralize. Pojava jakih greva upuuje
na smrtni ishod.
Kada se ovo oboljenje nesumnjivo dokae, sumnjive i naroito
mrave jedinke treba izdvojiti, rtvovati i nekodljivo ukloniti
(najbolje, spaliti). Ako je u pitanju vei broj oboljelih ivotinja,
najcjelishodnije je rtvovati sve jedinke. Objekte, volijere,
hranilice, pojilice i dr. treba temeljno oistiti i dezinfikovati, a tlo
fazanerije treba duboko preorati. Ponovno naseljavanje moe se
izvriti tek nakon pola godine.
19. ta je karakteristino za kokcidiozu pernate divljai?
Osim kod domae ivine, ovo parazitarno oboljenje se
pojavljuje i u vjetakim uzgojima fazanske divljai i to prije
svega, u mladih jedinki gdje smrtnost moe biti 75100 %.
Odrasli fazani su najee samo nosioci prouzrokovaa bolesti,
bez vidljivih poremeaja zdravstvenog stanja.
Fazanii se zaraze putem zagaene hrane i vode. Najee za
10 do 20 dana poslije unoenja uzronika, poinju uginua, esto
bez prethodnih znakova bolesti. Kod neta starijih jedinki (2 6
nedjelja) javlja se krvav proliv, oboljele jedinke kunjaju i drhte
sa oputenim krilima, ne jedu, e je pojaana i naglo mrave.
Starije ivotinje (preko 6 nedjelja), slabije napreduju, mrave su
i anemine, apetit je slab, e pojaana, perje nakostrijeeno a
krila oputena.
Promjene izazvane ovim oboljenjem, naroito su izraene na
slijepom crijevu, koje je uveano, oteeno i ispunjeno krvavim
sadrajem.
Lijeenje se vri isto kao kod domae ivine primjenom
razliitih preparata kokcidiostatika.
107
20. ta je singamoza?
Singamoza predstavlja teko parazitarno oboljenje domae
ivine, fazana, posebno u vjetakim uzgajalitima, zatim, jarebica,
prepelica, vrana, voraka i dr. Bolest se jo naziva crveni crv.
Susree se naroito u mladih jedinki i moe da uniti podmladak
u uzgajalitima. Starije ivotinje rjee obolijevaju. Prouzrokova
bolesti je parazit koji se nalazi u duniku i bronhijama, a njegove
larvice u pluima i vazdunim kesama.
U vjetakim uzgajalitima pernate divljai, infekcija obino
nastaje preko prelaznih domaina (puii, gliste, muve, muice i
dr.), razliitih divljih ptica, ili preko kvoaka koje slue za nasad
i izvoenje pilia. Masovno izbijanje bolesti u naim uslovima
obino zapoinje nastupanjem toplijeg vremena a kulminacija
bolesti je tokom ljeta. Kod oboljelih jedinki, zbog spreavanja
prolaska vazduha u plua, pojavljuju se znaci guenje.
21. ta je bjesnilo?
Bjesnilo je infektivno (virusno), smrtonosno oboljenje
domaih ivotinja, srnee, jelenske divljai, zeeva, divljih svinja,
lisica, vukova, jazavaca, vjeverica, ptica i ovjeka. Uzronik je virus
koji se najee unosi u organizam ujedom, putem sline oboljele
ivotinje. Kod nas se ovo oboljenje najee javlja u lisica.
Inkubacija kod lisica najee iznosi oko 14 dana, nakon ega
se javljaju prvi znaci oboljenja koje najee traje 6 dana, s tim ta
se u posljednja 2 dana manifestuju znaci paralize. Oboljela lisica
obino gubi strah od ovjeka i moe da se sretne u naseljima, na
ulici, u dvoritu i sl. Neki put bijesna lisica napada psa i ujeda ga,
dok je u drugim sluajevima prijateljski raspoloena. Po pravilu,
najee, luta daleko i ugriza sve ta joj stane na put (psa, maku,
jazavca, srnu, jelena, druge lisice, pa i ovjeka). Apetit je poremeen
tako da grize i guta kamenje, drvo, pa ak i sopstveni izmet.
Znaci paralize poinju na miiima donje vilice, irei se
prema drijelu, glavi i stranjem dijelu tijela.
108
Dijagnoza se postavlja na osnovu laboratorijskog nalaza, a na

analizu se alje le cijele ivotinje ili glava, sumnjive na bjesnilo
ivotinje.
Najznaajniji zadatak u suzbijanju bjesnila kod lisica je
smanjenje njene populacije, a u novije vrijeme se primjenjuje i
oralna vakcinacija putem mamaca u kojima se nalazi vakcina.
22. ta je to pseudotuberkuloza?
Pseudotuberkuloza je infektivno oboljenje, najee zeeva,
kunia i naroito mladih glodara. Od domaih ivotinja mogu da
obole ovce, koze i ivina.
Prouzrokova bolesti je bakterija koja se nalazi svuda u
prirodi, pa i u crijevima zdravih zeeva. ivotinje se inficiraju
uzimanjem hrane koju su zagadile bolesne jedinke ili putem
sluzi iz plua, mokraom, izmetom oboljelih ivotinja i dr.
Gladovanje, hladnoa, vlaga, parazitske bolesti, ranjavanje i dr.
pogoduju izbijanju bolesti. Ovo oboljenje se najee pojavljuje
pojedinano i tokom cijele godine, a obino traje nedjeljama.
U veem broju sluajeva pojave ove bolesti u zeeva moe se
zapaziti da se ivotinje teko kreu, tako da ih pas moe lako
uhvatiti. U manjem broju sluajeva nalazi se ne samo vei broj
oboljelih jedinki ve i leeva.
Oboljenje se prepoznaje po prisustvu mnogobrojnih voria,
odnosno nekrotinih arita po razliitim organima, a najee u
zidovima crijeva, slezini, jetri, pluima i bubrezima.
Kao rezervoar za prouzrokovae ove bolesti u zeeva slue
poljski mievi.
U borbi protiv ove bolesti vri se odstrel bolesnih jedinki
koje, ako su izrazito mrave, treba spaliti. Poljske mieve treba
tamaniti postavljanjem otrovnih mamaca.
23. ta znate o zaraznom pobaaju (bruceliza) zeeva?
Zarazni pobaaj je infektivno oboljenje domaih ivotinja,
109
divljai (zeeva, srna), kao i ovjeka, koje prouzrokuje bakterija,

a mogu ga izazvati prouzrokovai ovog oboljenja u krava, svinja,
ovaca i koza. Ovi mikroorganizmi najee se nalaze u polnom
aparatu, omotaima ploda, plodnoj vodi, pobaenim plodovima,
i u drugim organima. Iz tijela se izluuju pobaenim plodovima,
plodnim omotaima, iscjetkom iz vagine, mlijekom i mokraom.
Infekcija zeeva obino nastaje na pai, uzimanjem hrane gdje
su oboljele ivotinje izluile prouzrokovaa. Uzronik dospijeva
u gastrointestinalni trakt, odatle u krvotok, pa u razne organe, a
posebno u genitalne. Dalje irenje bolesti meu zeevima, odvija
se parenjem ili uzimanjem inficirane hrane.
Bolest je hroninog toka i moe dovesti do smrti. Prirataj
izostaje jer bolesne enke pobacuju.
U mujaka najee obole testisi, a u enke, materica.
U borbi protiv ovog oboljenja, preporuuje se pojaan
odstrel. Meso oboljelih zeeva nije podobno za ljudsku ishranu.
24. ta karakterie tularemiju?
Tularemija je infektivno oboljenje, prvenstveno sitnih
glodara, zeeva i kunia, a moe da se pojavi i kod fazana,
jarebica, prepelica, lisica, divljih i domaih svinja, pa i kod ovjeka
(zoonoza).
Prouzrokovai tularemije prenose se na zeeve, najee tzv.
mijim godinama, putem buva, vai, komaraca, krpelja, koji
su se prethodno zadravali na malim glodarima oboljelim od
tularemije, odnosno na oboljelim zeevima. Prenos prouzrokovaa
od jedne na drugu ivotinju, moe da bude i indirektan. Sve
izluevine oboljele ivotinje (slina, fekalije, mokraa), krv, organi,
okolina usta i mara, mogu da sadre prouzrokovane tularemije.
Infekcije ljudi mogu da izazovu lisice, domae i divlje svinje.
Oboljele ivotinje, obino su apatine, slabo se kreu,
veinom lee savijene u klupko, tako da ih je lako uhvatiti. Ovo
oboljenje karakterie otok limfnih vorova i slezine.
110
Leeve uginulih ili odstrijeljenih zeeva, oboljelih od

tularemije, nikad ne treba dirati golim rukama ve iskljuivo sa
gumenim rukavicama.
U borbi protiv tularemije preporuuje se odstrel, ne samo
zeeva u pogoenom lovitu, ve i lisica i pernatih tetoina. Sve
leeve uginulih i odstrijeljenih jedinki treba nekodljivo ukloniti
(spaliti).
Meso zeeva iz lovita gdje je konstatovana tularemija nije
upotrebljivo za ishranu ljudi.
25. ta znate o sindromu evropskog zeca?
Sindrom evropskog zeca je oboljenje virusnog porijekla, iji
je znaaj u nekoliko posljednjih godina naglo porastao, zbog
brzog irenja i visoke smrtnosti. U veini evropskih zemalja ova
bolest predstavlja glavni zdravstveni problem za zeeve.
Infekcija nastaje preko usne duplje i nosnim putem. Najvei
broj oboljelih je u jesenjim mjesecima (oktobar - decembar), kada
je populacija najgua. Bolest se naglo javlja i kratko traje. Prenosi
se direktnim putem - kontaktom oboljele sa zdravom ivotinjom.
Od ove bolesti obole zeevi svih starosnih kategorija.
Simptomi bolesti nijesu uvijek uoljivi (iznenadna smrt),
a ukoliko su prisutni, zapaa se neprirodno ponaanje, nervni
simptomi, oboljele jedinke postaju lak plijen lovaca i predatora i
smanjen je refleks bjeanja. Smrt nastupa najee za 34 dana
a u hroninom toku mogue je preivljavanje.
26. ta je to metiljavost?
Metiljavost je parazitsko oboljenje nekih vrsta domaih
ivotinja (ovce, goveda, koze, svinje, kopitari, kunii) i divljai
(jelen, srna, muflon, divokoza, divlja svinja), prouzrokovano
velikim metiljem.
Parazit ivi u uovodima jelenske i srnee divljai a kod
divljih svinja u unoj beici. Parazitska jaja dospijevaju u crijeva
111
i odatle izmetom u spoljnu sredinu gdje se razvijaju slobodno

ili u prelaznom domainu (slatkovodni pui). Divlja uzima
uzronika bolesti najee pasui na movarnim terenima, pijui
vodu iz kaljuga i bara ili preko sijena. Iz tankih crijeva, putem
krvotoka, dospijeva u jetru i uovode, gdje izaziva zapaljenje i
dovodi do tekih promjena.
Ovo oboljenje se prepoznaje po krvavljenju jetre i sitnim
oteenjima, iz kojih pod pritiskom izlaze krvava tenost i djelii
razorenog tkiva. Jetra je obino poveana i tvrda. U promijenjenim
uovodima se nalaze paraziti.
Oboljele jedinke mrave, dlaka je neujednaena, teko se
kreu i uglavnom lee.
Lijeenje oboljelih jedinki iz prirode nije mogue. Izrazito
mrava grla treba odstrijeliti.
Kod divljih preivara, divljih svinja i zeeva utvrena je i
dikrocelioza koju prouzrokuje mali metilj. Spoljanji razvoj ovog
parazita odvija se preko dva prelazna domaina (suvozemni
pui, mravi). ivotinje se zaraze na pai ili preko sijena, tako
ta pojedu mrave u kojima se nalaze razvojni oblici parazita. Iz
crijeva uzronik prodire u jetru, odnosno une puteve, gdje
izaziva hronine promjene.
27. ta karakterie parazitski gastroenterit?
Kod divljih preivara se moe javiti i parazitski gastroenterit,
koji mogu prouzrokovati razliiti paraziti. Prouzrokovai su
paraziti u siritu i tankom, naroito dvanaestopalanom crijevu.
Putem izmeta, jaja se eliminiu u spoljanju sredinu i u
razvojnom ciklusu iz njih izlaze larvice, koje postaju infektivne.
Putem hrane ili vode, divlja preuzima infektivne larvice, one
zatim probijaju sluzokou odgovarajueg dijela digestivnog
trakta, gdje se razvijaju i poslije toga se vraaju u lumen crijeva,
gdje se preobraavaju u odrasle parazite. Ovi paraziti oteuju
domaina na vie naina. Buenjem sluzokoe i sisanjem krvi,
112
nastaje anemija. Pored toga moe se javiti zapaljenje digestivnog

trakta koje se moe iskomplikovati sa bakterijskom infekcijom,
ta moe dovesti i do smrtnog ishoda.
28. ta je to slinavka i ap?
Slinavka i ap je virusno oboljenje goveda, ovaca, koza,
srne, jelena, muflona, divokoza, i divljih svinja, a moe da oboli
i ovjek. Od divljai, najee obolijevaju srne i divokoze, a
jelenska divlja mnogo rjee. Divlji papkari koji ive u ograenim
prostorima osjetljiviji na prouzrokovaa ove bolesti u odnosu na
ivotinje koje ive slobodno u prirodi. Infekcija nastaje razliitim
putevima, a najee preko hrane i vode, na mjestima gdje su
boravile oboljele ivotinje.
Poslije inkubacije od 2 do 6 dana pojavljuju se prvi znaci
bolesti. U poetku bolesti moe se konstatovati poviena tjelesna
temperatura i obilno slinjenje. Zatim se pojavljuju mjehurii na
sluzokoi usta, prvenstveno desni, obrazina, na rubovima jezika,
izmeu papaka, na koi vimena i dr. Razvojem bolesti mjehurii
prskaju, stvaraju se rane koje kasnije zacjeljuju. Usljed sekundarne
bakterijske infekcije, izmeu papaka razvija se gnojni proces koji
moe dovesti do otpadanja papaka.
29. ta znate o crnom pritu antraksu?
Crni prit je infektivno (bakterijsko) oboljenje domaih
ivotinja (ovce, goveda, konji, koze, svinje, psi i make), divljai
(srnea, jelenska, divlje svinje, muflona, zeeva, lisica i dr.), a
moe oboli i ovjek. Ovaj mikroorganizam stvara kapsule (u tijelu
oboljele ivotinje) i spore (samo uz prisustvo kiseonika), koje su
vrlo otporne, tako da godinama mogu da se odre u povrnim
slojevima zemlje.
ivotinje se obino inficiraju sporama sa tla, a ovjek,
kontaktom sa oboljelom ivotinjom, leevima ili sa sirovinama
(koa) i dr. Najei izvor infekcije predstavljaju leevi ivotinja
113
uginulih od antraksa. Infekciju ire naroito lisice i pernate

grabljivice. Divlja se po pravilu inficira na pai ili uzimanjem
vode iz kaljua i bara, a moe i na hranilitima, ukoliko je u njima
izloeno sijeno porijeklom sa inficiranih livada. Iz unijetih spora
u crijevima isklijaju bacili, ulaze u krvotok, razmnoavaju se i
preplavljuju cijeli organizam.
Bolest, u srnee i jelenske divljai, obino traje 13 dana. Kod
divljih svinja, najee je u pitanju drijelna forma antraksa sa
promjenama u krajnicima i drijelu.
Suzbijanje ove bolesti u lovitu je vrlo teak posao. Najvanije
je pronai leeve koje treba spaliti ili duboko zakopati. Divlja
sumnjivu na bolest treba odstrijeliti a leeve ukloniti. Kaljue i
bare je neophodno zatrpati ili pak ograditi ih, tako da divlja ne
moe da prilazi.
30. ta su krpelji?
Krpelji su paraziti koji se najee sreu u jelenske i srnee
divljai, zeeva i lisica. Nosioci brojnih krpelja, obino su one
ivotinje koje boluju od nekih hroninih oboljenja.
U sluajevima masovne invazije, nalaze se na koi vrata,
grudi, trbuha, oko spoljanjih dijelova polnih organa, na koi
vimena i dr. Ovi paraziti siu krv, truju domaina, prouzrokuju
svrab i bolove, oteuju kou i sl.
Borba protiv krpelja u divljai iz prirode moe da se vodi
na taj nain ta e se puniti solita, jer je poznato da poveana
koncentracija soli u organizmu odbija ove parazite. U lovitima
gdje krpelji predstavljaju problem solita treba da su puna tokom
cijele godine.
Krpelji mogu da prenesu prouzrokovae tularemije, od bolesne
na zdravu ivotinju, kao i na ovjeka. Isto tako, krpelji mogu da
prenesu od srnee divljai, zeeva, umskih i poljskih mieva,
ovaca i koza, virus koji kod ljudi izaziva meningoencefalit.
Ovo, esto smrtonosno, zapaljenje modanih ovojnica i
114
mozga se moe sresti naroito kod umara, umskih radnika,

skupljaa plodova, lovaca i izletnika.
31. ta karakterie ugu?
uga je parazitsko oboljenje domaih i divljih ivotinja, kao
i ovjeka, prouzrokovano raznim ugarcima. Od divljih ivotinja,
u prvom redu obolijevaju divokoze, divlje svinje i lisice. uga
divokoza moe da se prenese na jelensku divlja, muflone i
kozoroge, rjee na srneu divlja i na ovjeka, a uga koza na
divokoze i druge vrste ivotinja.
uga divokoza poinje promjenama na koi glave, usljed
zapaljenskog procesa, koji izazivaju ugarci. To se manifestuje,
pored ostalog, perutanjem, ispadanjem dlake, stvaranjem krasta,
koa je skorena i ove promjene nijesu samo na glavi, ve i na
vratu, grudima, leima i nogama. uga jelenske divljai poinje
na koi grudi, a srnee na koi ela, odnosno bazi rogova.
32. ta je to trkljivost nosa?
trkljivost je parazitarno oboljenje sluzokoe nosa, grkljana,
drijela i dunika, u srnee i jelenske divljai, koje izazivaju larveni
oblici vie vrsta trklja.
Od juna do avgusta najee ovi insekti polau svoje larvice
na usne ili u nosni trijem, pri emu je divlja vrlo uznemirena, te
mijenjanjem poloaja i mahanjem glave, nastoji da se odbrani
od ovih insekata. Poloene larvice se odmah privruju na
sluzokou, a kasnije putuju sve dublje u nos, grkljan, drijelo, ili u
dunik, pri emu oteuju sluzokou i moe da se javi krvarenje
iz nosa.
U proljee, kada larve dostignu punu veliinu, pojavljuje se
karakteristian kaalj koji se uje izdaleka, krkljanje, oteano
disanje, guenje, pa i smrt usljed guenja.
U borbi protiv ove parazitoze moe se mnogo uiniti
naseljavanjem fazanske divljai, jer za fazane, trkljevi (lutke)
115
predstavljaju naroitu poslasticu, ta se moe rei i za divlje

svinje, jazavce i jeeve.
33. ta je to trkljivost koe?
trkljivost koe je oboljenje koe i potkonog tkiva, u srnee
i jelenske divljai, iji su uzronici larveni oblici vie vrsta trklja.
enke polau jaja na dlaku divljai (maj, jun) iz kojih se za 34
dana razvijaju larve koje se probijaju kroz kou i potkono tkivo,
dospijevajui u kimeni kanal. Poslije odreenog vremena, larve
naputaju kimeni kanal i probijaju se kroz miie, do potkonog
tkiva, naroito u predjelu grebena i lea, tako da se poetkom
decembra, pod koom tih predjela, mogu konstatovati vorii i
vorovi, tzv. ugrci, u kojima se nalaze larve. U ovim vorovima sa
otvorima prema gore, razvijaju se larve sve do martaaprila, kada
kroz pomenute otvore naputaju domaina i na tlu se preobraze
u lutke i za 46 nedjelja se iz njih razvijaju odrasli trkljevi.
Kod masovnih napada jedinke su malaksale, iznurene i u
teim sluajevima posredno moe doi do smrti.
34. ta karakterie oboljenja aparat za disanje
prouzrokovanog parazitima?
Divlji preivari (jelenska, srnea divlja, mufloni i divokoze)
mogu biti esto nosioci parazita u aparatu za disanje (bronhije,
bronhiole, pluni parenhim).
Napadnuta divlja izluuje u izmetu larve parazita koje se u
spoljanjoj sredini dalje razvijaju, postajui infektivnim. Putem
ishrane ih unosi divlja, prodiru kroz zid tankog crijeva, te preko
limfnih vorova, limfotoka i krvotoka, dospijevaju u plua, gdje
se dalje razvijaju u odrasle parazite.
Toplota, vlaga, kiovito vrijeme i poplave, pogoduju razvoju
larvica. Izvore novih invazija najee predstavlja star, oboljela
divlja.
Usljed invazije parazita dolazi do, najee, hroninog
116
zapaljenskog procesa, oboljele ivotinje kalju i oigledno

bolesne i mrave, treba odstrijeliti.
Radi preventive, preporuuje se primjena specijalnih briketa
sa solju koja sadre ljekovito sredstvo.
35. Kako izgleda proljenji proliv kod srnee divljai?
Ovo oboljenje je najznaajniji simptom gastroenterita koji
moe da se pojavi poetkom godine, a najee u rano proljee
kada su i najbrojniji sluajevi uginua.
Pored naprijed iznijetog, oboljele ivotinje pate jo i od
anemije, a po pravilu je ispoljena i znatna mravost. Oboljela grla
se teko kreu a zadnji dio tijela je zaprljan izmetom. Moe se
rei da su razliita miljenja u pogledu toga ta je uzrok nastanka
ovog oboljenja.
U jednom sluaju je u pitanju nespecifini gastroenterit sa
zapaljenjem sluzokoe sirita i tankog crijeva.
Sadraj tankog i debelog crijeva je vodnjikav ili ilav, poput
tijesta.
U pogledu uslova i uzroka nastanka, smatra se da su u
pitanju poremeaji metabolizma nastali kao rezultat djelovanja
vie faktora (vlano i hladno vrijeme u jesen, otre i snijegom
bogate zime, kiovito proljee). Zbog toga dolazi do gladovanja
i poremeaja zdravstvene ravnotee, naroito u digestivnom
traktu.
Proljeni proliv u srnee divljai moe da se pojavi i na
bazi zdruenih invazija vie vrsta parazita, kada se govori o
parazitskom gastroenteritu.
Kada se u jednom lovitu pojavi proljeni proliv u srnee
divljai, potrebno je najprije utvrditi uzrok nastanka a zatim
pojaati odstrel oboljelih grla.
36. ta je to svinjska kuga?
Svinjska kuga je infektivno oboljenje domaih svinja. U
117
prirodnim uslovima ovo oboljenje se najee iri kao posljedica

prodiranja leeva ivotinja uginulih od ove bolesti. Infekcija
moe da nastane i putem zaraene mokrae, krvi, iscjetka iz oiju
i nosa, rjee izmetom.
Oboljele ivotinje u lovitu su slabe kondicije, imaju proliv,
javlja se iscjedak iz nosa, osip po koi sa izumiranjem koe na
uima i repu, ne reaguju na pribliavanje ovjeka ili psa i veinom
lee.
Glavne promjene su u debelom crijevu, u vidu ogranienih
i jasno vidljivih izumrlih ognjita, koja su okrugla, slina
dugmadima.
U borbi protiv svinjske kuge u divljih svinja, primjenjuje se
odstrel bolesnih i sumnjivih ivotinja, a preporuuje se i totalan
sanitarni odstrel koji se izvodi pod posebnim uslovima.
37. ta znate o trihinelozi?
Trihineloza je parazitarno oboljenje svinja, mesojeda i
ovjeka. Larveni oblik parazita nalazi se u skeletnim miiima,
naroito u dijafragmi, meurebarnim miiima, jeziku, miiima
grkljana, oiju i dr., a ako je u pitanju jaka invazija, u svim
poprenoprugastim miiima.
Od trihineloze najee obolijevaju divlje svinje, pa je mogue
da se njihovim mesom zaraze i ljudi kada ga jedu nedovoljno
kuvano, sueno i dimljeno (kobasice, najee).
Divlje svinje se inficiraju najee prodiranjem leeva
ivotinja koje su nosioci trihinela (pacov, lisica).
Meso divljih svinja se obavezno mora pregledati prije upotrebe
(trihinoskopija), a na pregled se nosi korijen dijafragme.
38. ta znate o infektivnom sljepilu divokoza?
Infektivno sljepilo divokoza je oboljenje koje esto dovodi
do sljepila. Bolest u divokoza poinje suenjem i zapaljenjem
konjuktiva, u daljem toku dolazi do zamuenja ronjae i po
118
pravilu su zahvaena oba oka. U daljem toku bolesti esto se

pojavljuje gnojni proces koji se iri na kompletno tkivo oka kao i
naokolna tkiva. Najvei broj oboljelih grla, usljed smanjenja vida,
odnosno sljepila, strada.
39. ta je to ehinokokoza?
Ehinokokoza je parazitsko oboljenje domaih ivotinja (ovce,
goveda, svinje), kao i divljih papkara, prouzrokovano larvenim
oblikom pantljiare pasa. Od ove bolesti moe da oboli i ovjek.
Pomenuti larveni oblik u vidu ciste, najee se nalazi u jetri i
pluima, a rjee u miiima. Kad pas pojede cistu, razvija se u
tankom crijevu pantljiara, a prelazni domaini (pomenute
vrste domaih i divljih ivotinja, kao i ovjek), progutaju jaja
ove pantljiare, te u daljem procesu razvojni oblici probijaju zid
crijeva, raznose se po organizmu, a najvei broj se zadrava u
jetri i pluima, gdje se razvijaju ehinokokusne ciste.
119
P L A N I R A N J E I G A Z D O VA N J E U LO V I T U
VII
PLANIRANJE I GAZDOVANJE U LOVITU
1. Koji je osnovni cilj savremenog lovnog gazdovanja?

Osnovni cilj savremenog lovnog gazdovanja je da se
kroz uzgoj, zatitu, plansko i racionalno korienje sauvaju i
unaprijede populacije divljai kao integralni dio cjelokupne
ivotne zajednice.
2. Koja je svrha lovnog gazdovanja?
Svrha lovnog gazdovanja je da u lovitima imamo normalan
kapacitet, tj. broj zdrave i kvalitetne divljai, koja svojim
prirastom u sredini u kojoj ivi obezbjeuje odreene koristi, da
istovremeno ne ini nikakve ili ekonomski podnoljive tete.
3. Koji su planski dokumenti za gazdovanje sa divljai?
Planski dokumenti za gazdovanje sa divljai su: Program
razvoja lovstva, Lovna osnova, Godinji plan gazdovanja i
Katastar lovita.
4. Radi ega i ko donosi Program razvoja lovstva?
Radi planiranja gazdovanja, razvoja i unapreivanja lovstva
u Crnoj Gori, Vlada, na predlog Ministarstva, donosi Program
razvoja lovstva. Na nacrt Programa razvoja lovstva Ministarstvo
121
pribavlja miljenje organa dravne uprave nadlenog za zatitu

ivotne sredine, Lovakog saveza Crne Gore, nadlenog organa
jedinice lokalne samouprave i institucija iz oblasti zatite
prirode.
5. Za koji period se donosi i ta sadri Program razvoja
lovstva?
Program razvoja lovstva donosi se za period od najmanje 10
godina. Sadri: prikaz sadanjeg stanja lovstva, prirodne i druge
uslove za razvoj lovstva, stanje fonda divljai, ciljeve gazdovanja
i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, mjere zatite divljai, mjere za
spreavanje teta od divljai, lov divljai, ekonomsko-finansijske
osnove gazdovanja i dr.
6. Za koji period se donosi i ta sadri Lovna osnova?
Za svako lovite donosi se Lovna osnova za period od 10
godina. Lovnom osnovom definiu se osnovni ciljevi, smjernice
i mjere za ouvanje i razvoj pojedinanih vrsta divljai u lovitu,
naela za intervencije u pojedinanim vrstama divljai putem
lova i druga pitanja od znaaja za divlja i lovstvo.
7. Ko donosi Lovnu osnovu?
Lovnu osnovu donosi korisnik lovita, uz prethodno miljenje
nadlenog organa jedinice lokalne samouprave i uz saglasnost
Ministarstva, u roku od 3 mjeseca od dana zakljuivanja ugovora
o korienju lovita odnosno najkasnije tri mjeseca prije isteka
vanosti prethodne osnove.
8. Radi ega i kolika povrina lovita Lovnom osnovom se
izdvaja pod zabran?
Lovnom osnovom se, radi obezbjeenja to povoljnijih uslova
za reprodukciju divljai, izdvaja pod zabran najmanje 1/4 lovne
povrine lovita.
122
9. Zbog ega se donosi godinji Lovni plan i ko ga donosi?

Za sprovoenje lovne osnove, korisnik lovita donosi godinji
lovni plan. Saglasnost na Godinji lovni plan daje Ministarstvo.
10. Za koji period vai, u skladu s im, i ta sadri Godinji
lovni plan?
Godinji lovni plan vai za period od 1. aprila tekue do 31.
marta naredne godine - lovnu godinu, a donosi se najkasnije do
31. marta tekue godine. Godinji lovni plan mora biti u skladu
sa Lovnom osnovom i sadrati sve vrste radova i mjera po obimu,
mjestu i vremenu koje treba preduzeti u lovitu u lovnoj godini.
11. Ko vodi Katastar lovita, kome se on dostavlja i ta
sadri?
Katastar lovita vodi korisnik lovita i podatke dostavlja
Ministarstvu i institucijama iz oblasti zatite prirode. Za svako
lovite vodi se Katastar lovita o granici lovita na terenu, povrini
i strukturi povrina lovita, vrsti divljai i njenom brojnom stanju
i lovnim objektima u lovitu.
12. ta podrazumijevamo pod pojmom bonitiranje lovita?
Bonitiranje lovita je utvrivanje kvaliteta stanita u odnosu
na ivotne zahtjeve pojedinih vrsta divljai.
13. Koje povrine lovita se bonitiraju?
Bonitiraju se samo lovno produktivne povrine, povrine na
kojima e se gazdovati sa odabranom vrstom divljai.
14. Da bismo uspjeno odredili bonitet stanita, ta je
neophodno pripremiti?
Za uspjeno bonitiranje potrebno je prije svega pripremiti
pregledne karte (obino u razmjeri 1:50.000) sa ucrtanom
konfiguracijom terena, vodotocima, stajaim vodama, naseljima,
123
putnim komunikacijama, zatim pedoloke karte, sa ucrtanim

tipovima zemljita, sastojinske karte sa ucrtanim umskim
vegetacijama i karte sa prikazom struktura poljoprivrednog
zemljita. Potrebno je pripremiti podatke o klimi tog podruja,
padavinama, temperaturi, vlanosti vazduha, pa tek onda
pristupiti bonitiranju, tj. ocjeni osnovnih elemenata koji
uslovljavaju opstanak i razmnoavanje divljai a to su: hrana i
voda, vegetacija, tlo, klima, konfiguracija terena, mir u lovitu
i opta prikladnost lovita. Svaki od navedenih elemenata
ocjenjuje se ocjenom od 1 do 5 i mnoi se sa koeficijentom
vrijednosti, koji ima stalnu veliinu a koji je dobijen strunom
procjenom veliine uea svakog od tih elemenata, u ukupnoj
povoljnosti lovita.
15. Kada utvrujemo i ta pod pojmom kapacitet lovita
podrazumijevamo?
Poslije odreivanja boniteta stanita utvruje se kapacitet
lovita, tj. gustine optimalne naseljenosti neke vrste divljai u
lovitu. Kod odreivanja kapaciteta lovita dobijena bonitetna
vrijednost slui nam da bismo u strunoj literaturi nali podatak
o optimalnoj gustini odreene vrste divljai u proljenom stanju
koja moe opstati i uspjeno se razvijati na osnovnoj jedinici
povrine lovita od 100 hektara.
16. Kako raunamo kapacitet lovita za odreenu vrstu
divljai i ta predstavlja dobijena vrijednost?
Kada znamo povrinu stanita za odreenu vrstu divljai, kao
i optimalnu brojnost te vrste na jedinici povrine bonitetnog
stanita, raunamo kapacitet po formuli (povrina stanita:
100) X broj divljai na 100 ha. Dobijena vrijednost predstavlja
idealni kapacitet osnovnog (reproduktivnog) stanja te vrste
divljai koju bi trebalo da imamo u proljenjem periodu. Tako
dobijena gustina i brojnost smatra se optimalnom sa stanovita
124
korienja prostora, prehrambenih potencijala i drugih potreba

jer imaju odgovarajue uslove za uspjean razvoj i reprodukciju,
a istovremeno se se procjenjuju kao podnoljive sa stanovita
mogunosti nanoenja tete drugim privrednim granama.
17. Za planiranje u lovstvu potrebno je poznavati mogui
prirodni prirast i odnos polova svake vrste divljai. Koje su
to vrijednosti: od krupne divljai za: jelena, srnu i divokozu,
od sitne divljai za zeca i jarebicu kamenjarku, koliko iznosi
faktor prirasta za navedene vrste i emu on slui?
Vrsta
divljai
Optimalan
odnos
polova
Jelen
Srna
1:1
1:1
Divokoza
1:1
Prosjean
prirast
Faktor
prirasta
KRUPNA DIVLJA
70% od ukupnog broja enki 0,7 na broj enki
70% od ukupnog broja enki 0,7 na broj enki
35% od ukupnog broja zrelih
0,35 na broj enki
enki
SITNA DIVLJA
Zec
1:1
50-150% od ukupnog broja

jedinki
0,5-1,5 na ukupan
broj
Jarebica
kamenjarka
1:1
50-100% od ukupnog broja

jedinki
0,5-1,0 na ukupan
broj
Navedeni prosjeni prirast je prirast koji treba oekivati na

kraju reproduktivnog perioda u odnosu na brojnost proljetnog,
osnovnog, fonda, u lovitima sa prosjenim uslovima za ivot i
razmnoavanje divljai. Pri njegovom utvrivanju moramo uzeti
u obzir uslove lovita i svi gubitke koji mogu nastati u prirodi,
kao to su gubici usljed dugotrajnih vremenskih nepogoda,
gubici prouzrokovani poveanjem predatora i drugo. Zbog toga
u lovitima boljeg bonitetnog razreda i sa manjim uticajem
125
negativnih faktora treba raunati sa veim prirastom.

Faktor prirasta slui nam da sa njim pomnoimo ukupan broj
enki kod jelena, divokoza, srna, ili ukupan broj jedinki kod zeca
i jarebice kamenjarke, u lovitu i izraunamo prosjean prirast.
Na osnovu njega pri daljem radu u planiranju, uvaavajui
ostale norme gazdovanja lovitem, odreuje se broj jedinki
za korienje, koji u normalnim uslovima ne smije biti vei od
njega.
18. Navesti naine utvrivanja brojnog stanja divljai.
Postoji vie naina utvrivanja brojnog stanja divljai:
direktnim prebrojavanje uz evidentiranje svakog vienog
grla, metod markiranja i preraunavanja, metod djeliminog
prebrojavanja i preraunavanja na cijelu populaciju, statistiki
metod povratnog raunanja na osnovu viegodinjeg odstrela,
metod snimanja i dr.
19. Kada se utvruje brojno stanje divljai?
Zakon propisuje utvrivanje brojnog stanja prije zavretka
lovne godine, odnosno prije izrade plana gazdovanja za narednu
godinu. Pored zakonske obaveze inventarizacije divljai, u
organizovanom lovnom gazdovanju brojnost populacija se prati
tokom itave godine, pa godinje prebrojavanje divljai na kraju
lovne sezone slui za eventualne korekcije poznatog stanja.
20. Opisati metod direktnog brojanja krupne divljai
Prije prebrojavanja krupne divljai rukovodilac strune
slube lovita mora dobro razraditi plan prebrojavanja, uz
konsultovanje lovouvara i ostalog strunog osoblja. Lovite se
najprije dijeli na nekoliko manjih dijelova ija veliina zavisi od
prohodnosti terena. Potom se za svaki dio odredi potreban broj
brojaa iz redova dobrih poznavalaca divljai i terena, tako da su
sve vane take na terenu pokrivene. Mjesta na koja se brojai
126
postavljaju biraju se tako da se vidokruzi dva susjedna brojaa

preklapaju. Prilikom prebrojavanja se broje sve vrste krupne
divljai u lovitu, a evidentiranje se vri u propisanim obrascima.
Vremenske prilike u toku prebrojavanja moraju biti povoljne,
znai bez padavina, velikih snjegova, jakog vjetra ili magle.
Budui da se prebrojavanje vri tokom dana kada je divlja u
zaklonu, potrebno je obezbijediti dovoljan broj pogonia, koji
e pretraivanjem terena pokrenuti divlja iz sklonita (gustii,
ikare i sl.), na proplanke i istine na kojima se nalaze brojai. Krdo
treba pokrenuti tako da divlja osjeti blagu uznemirenost, a ne
paniku, kako bi se divlja lagano kretala i na taj nain omoguilo
utvrivanje to tanijeg broja jedinki i strukturu krda po polu,
starosti i, ako je mogue, trofejnoj vrijednosti.
21. ta prethodi brojanje sitne divljai. Na koliko lovno
produktivne povrine se vri brojanje?
Prije prebrojavanja sitne divljai potrebno je izabrati povrine
koje najbolje reprezentuju cijelo lovite i to sa najmanje tri
razliita uzorka:
- sa najveom gustinom divljai
- sa srednjom gustinom divljai
- sa najmanjom gustinom divljai.
Prebrojavanje treba da obuhvati to vei broj reprezentativnih
povrina, na najmanje 10% lovno produktivne povrine.
22. Na koji nain se vri brojanje sitne divljai?
Brojanje zeeva, fazana, poljskih jarebica i kamenjarki se vri
na primjernim povrinama - prugama na sljedei nain:
- utvruju se mjesta za postavljanje pruga, tako da se obuhvate
dijelovi stanita sa najveom, srednjom i najmanjom
gustinom pojedinih vrsta divljai;
- irina primjerne povrine obino iznosi 200 m, ali su zavisno
od uslova terena mogue i ue ili ire pruge od 100 do 300 m;
127
duina pruge je obino 3.000 do 4.000 m, uz uslov da

se prugama obuhvati ukupno ne manje od 10% lovno
produktivne povrine za odreenu vrstu;
odabrane povrine se ucrtavaju na kartu lovita razmjere
1:50.000, a zatim se obiljeavaju na terenu na pogodan nain
(koii, farba i sl.), nekoliko dana prije prebrojavanja;
na dan prebrojavanja se brojaima objasni metod
prebrojavanja, njihove dunosti i nain evidentiranja
prebrojane divljai;
brojai se rasporeuju na poetnu liniju primjerne pruge na
rastojanju 20 do 30 m jedan od drugog, kreu se ravnomjerno, a
podignutu divlja sa svoje desne strane biljee u odgovarajui
obrazac i o tome obavjetavaju susjednog brojaa da bi se
izbjeglo duplo brojanje;
na istoj povrini moe se vriti brojanje vie vrsta divljai (npr.,
zeca i kamenjarke);
divlja se broji na svim primjernim povrinama istovremeno;
na kraju prebrojavanja sainjava se zapisnik (na osnovu
obrazaca koje su popunili brojai) koji sadri: datum, naziv
lokaliteta, povrinu obuhvaenu brojanjem, broj brojaa,
primijenjen metod brojanja, vrste divljai, broj jedinki koje su
izbrojane i potpis odgovornog lica.
23. Na koji nain se rauna ukupno brojno stanje na lovno

produktivnoj povrini?
Ukupno brojno stanje na lovno produktivnoj povrini se
rauna po sljedeoj formuli:
BU - ukupan broj divljai jedne vrste na lovno produktivnoj

povrini;
B1 , B2 ,... , Bn - broj divljai jedne vrste na primjernim
128
povrinama od 1 do n;
P1 , P2 ,... , Pn - povrine primjernih pruga od 1 do n.
24. Na koji nain se rauna brojno stanje na jedinici
povrine?
Brojno stanje na jedinici povrine (100 ha = 1 km2) se rauna
po sledeoj formuli:
B100 - ukupan broj divljai na jedinici povrine (100 ha);

BU - ukupan broj divljai jedne vrste na lovno produktivnoj
povrini;
PU - povrina stanita (lovno produktivna povrina) u ha.
25. Koji su ostali metodi utvrivanja brojnog stanja?
- Metod markiranja i preraunavanja primjenjuje se uglavnom
kod unoenja divljai u lovite. Ovaj metod se primjenjuje
kod sitne divljai.
- Statistiki metod povratnog raunanja na osnovu
viegodinjeg odstrela, primjenljiv je samo u lovitu sa
aurnim i pouzdanim viegodinjim evidencijama.
- Metod snimanja - aviometod ili satelitsko snimanje se
primjenjuje kod krupne divljai, efikasan je ali izuzetno
skup.
- Brojanje na osnovu izmeta se primjenjuje kod umskih koka,
npr. tetrijeba na pjevalitu.
- Brojnost krupne divljai utvruje se tokom godine kontrolom
i osmatranjem na hranilitima, pojilitima, kaljuitima,
rikalitima (jelenska divlja) itd.
- Zvijeri (medvjed, vuk, lisica i dr.) prebrojavaju se na mrcinitima
i na osnovu tragova (posebno u snijegu).
129
O B J E K T I U LO V I T U
VIII
OBJEKTI U LOVITU
1. Kako smo podijelili lovne objekte?

Izgradnja i primjena lovnih objekata je strogo namjenska, pa
se prema tome svrstavaju u tri osnovne grupe:
- lovno-uzgojni objekti
- lovno-tehniki i
- lovno-turistiki objekti.
2. Koji objekti u lovitu spadaju u grupu lovno-uzgojnih
objekata i kako smo ih podijelili?
U lovno-uzgojne objekte spadaju oni objekti koji slue uzgoju
i zatiti divljai. Podijelili smo ih na:
- proizvodne objekte
- objekte za skladitenje hrane
- objekte za ponudu hrane hranilita
- objekte za ponudu vode pojilita
- objekte za spreavanje teta od divljai.
3. ta je cilj proizvodnih objekata i kako se on postie?
Proizvodni objekti imaju za cilj poboljanje prehrambene
baze u lovitu, to znai poboljanje prirodnih uslova planskom
intervencijom korisnika lovita. To se postie melioracijom
postojeeg ili sadnjom kvalitetnog biljnog sastava, to nazivamo
131
biotehnikim mjerama. Biotehnike mjere se provode uglavnom

melioracijom postojeih i podizanjem vjetakih livada, obradom
njiva za divlja i sadnjom plodonosnog drvea i grmlja, s tim
to treba voditi rauna da zasijane povrine objekti budu
ravnomjerno rasporeeni po lovitu.
4. Iz kojeg razloga se obavlja melioracija livada? Opisati
ukratko kako vrimo melioraciju livada.
Melioracija livada obavlja se radi
dobijanja bolje
prehrambene baze, prvenstveno za ispau divljai, ali i ubiranje
hrane za dodatnu ishranu divljai u periodima kada je u lovitu
nedostaje. Povrine za meliorisanje treba odabrati na zaravnima
ili blago nagnutim terenima, toplijih ekspozicija te dubljim i
tlima pogodnim za obradu. Takve povrine se ograuju najee
koristei priruni materijal. Odabrane povrine se iste, uklanjaju
se grane, kamen, vei korov i sl., a potom i ubre. ubrenje se
obavlja rano u proljee i ako se vie puta kosi, nakon svakog
koenja osim posljednjeg. Najbolje je koristiti stajsko ubrivo,
a u nedostatku stajskog koristi se vjetako, uz konsultacije
poljoprivrednih strunjaka.
5. Iz kojeg razloga se podiu vjetake livade?
Vjetake livade se podiu u lovitima radi unoenja onih
smjesa trava koje u sebi imaju vie krmnog bilja, kao to su one iz
porodice leptirnjaa. Za vjetake livade se koriste i druge smjese
kvalitetnih trava, za to je potrebno obavezno konsultovanje
poljoprivrednih strunjaka. Kao i meliorisane prirodne livade, i
vjetaki podignute livade treba ograditi, a pogotovu ako je na
tom terenu u vrijeme ispae prisutna domaa stoka.
6. Iz kojeg razloga se obrauju njive za divlja? Koja je
najpogodnija biljka za sijanje na ovim njivama i zato?
Njive za divlja se obrauju kao i u poljoprivredi, jer se na
132
njima siju ili sade poljoprivredne kulture koje divlja rado

uzima za hranu. Kod njiva treba obratiti panju na plodored i na
odreene povrine povremeno ostavljati pod ugarom. Jedna od
najpogodnijih biljaka za sijanje na ovim njivama je topinambur ili
ioka, pa je i najrasprostranjenija kultura u pojedinim lovitima.
Ova biljka je izvanredna za divlja zbog mnogih svojih osobina.
Nadzemni dio u svjeem stanju rado jedu divlji preivari, a siliran
i divlje svinje. Gomolje koje ostaju u zemlji divlje svinje rado
riju preko cijele zime a kopaju ih i obini jeleni i lopatari. Biljka
uspijeva na 1200 n.v., otporna je na mraz, tako da podnosi niske
temperature i do -30 stepeni. Zbog brzog rasta stvara dobar
zaklon za srneu divlja. Za osnivanje njiva za divlja interesantne
su njive za itarice, naroito ozime, stona repa i drugo jer divlja
moe da ih koristi odmah nakon otapanja snijega.
7. ta za divlja znae plodovi drvea i grmlja? Koje vrste
drvea i grmlja se i kako sade u lovitu?
Plodovi drvea i grmlja su neophodna i veoma kvalitetna
hrana za divlja u lovitu. Sadnjom plodonosnog drvea i grmlja
znatno se poboljava prehrambena baza u lovitu. Za sadnju
se koriste sve vrste divljih vokarica, potom jova, bagrem,
glog, jerebika, drijen, kupina, malina, zeijak i dr. Sadnja se vri
pojedinano ili u skupinama krpama ravnomjerno zastupljena
po cijelom lovitu. Tamo gdje se umske vokarice prirodno
javljaju potrebno je provesti mjere njege.
8. Za ta slue skladita kabaste hrane?
Skladita kabaste hrane slue za skladitenje i uvanje od
propadanja sijena, djeteline, lisnika i sl. Neka hranilita se prave
tako da se u njih moe smjestiti sva koliina hrane potrebne za
cijeli period, pa su ujedno i skladita. Sijeno je najbolje skladititi
u stogovima, a stog prekriti nekim od prirunih materijala da se
izbjegne zakinjavanje. Za ishranu divljih papkara hrana se moe
133
silirati to predstavlja veoma kvaliteten vid ishrane i divlja je

rado uzima. Spravljanje silae vri se u zato posebno uraenim
objektima silosima.
9. Gdje se vri skladitenje zrnaste hrane, koja se zrnasta
hrana najee skladiti?
Skladitenje zrnaste hrane moe se vriti u stalnim hranilitima
za kabastu hranu gdje se izdvoji i uredi jedan dio hranilita u
vidu ambara u koji se moe smjestiti zrnasta hrana. Od zrnaste
hrane najee se skladite itarice, te kukuruz u klipu, za koji
se grade posebni koevi. Najjednostavniji su koevi pleteni od
prua, krunog oblika, odignuti od zemlje 50 100 cm i pokriveni
prirunim materijalom.
10. Gdje se vri skladitenje gomoljaste hrane?
Skladitenje gomoljaste hrane vri se u trapovima. Trapovi se
grade u zemlji, a dimenzije im zavise od koliine hrane koja se
skladiti. Kako se trap puni gomoljama tako se i zidovi oblau, da
bi na kraju sve prekrili slojem slame. Debljina sloja zemlje iznad
hrane treba da je oko 50 cm, to spreava smrzavanje hrane.
11. ta su hranilita?
To su objekti u lovitu koji slue za smjetaj i izlaganje hrane
za prihranjivanje divljai. Svako hranilite mora obezbijediti
maksimalnu zatitu hrane od kvarenja i propadanja a u isto
vrijeme dostupnost hrane divljai.
12. Kako izgledaju hranilita za sitnu divlja (fazane, jarebice
i zeeve)?
Za prihranjivanje niske divljai (zeevi, fazani) najee se
hranilita improvizuju, ili pak ako se grade onda su to jednostavna
hranilita sagraena od prirunog materijala, prilagoena
prostoru u kome se postavljaju. Bez obzira o kakvom se hranilitu
134
radilo, kad je rije o fazanima i jarebicama uz hranu se obavezno

daje i pijesak koji je nuan radi probave. Korisno je mijeanje
hrane sa pljevom, jer se pernata divlja zagrijava eprkajui po
pljevi. Hranilita za izlaganje hrane zeijoj divljai su uglavnom
improvizovana i ne prave se posebna. Glavno je da su na visini
dostupnoj zeevima.
13. Za to se koriste hranilita u vidu jasala i kako se prave?
Hranilita u vidu jasala se koriste uglavnom za prihranu
srnee divljai kabastom hranom. Ono se pravi od ioka, pokriva
se daskom, okorcima ili nekim prirunim materijalom. Hranilite
se moe praviti kao stabilno ukopano u zemlju ili prenosno. Ispod
jasala napravi se korito u kome se sakuplja trinja, a koristi se i za
izlaganje zrnaste i sone hrane.
14. Za to su namijenjena hranilita sa sjenikom?
Hranilite sa sjenikom je veliko hranilite za divlja, uglavnom
namijenjeno za uskladitenje i izlaganje sijena za prihranu
preivara. Veliina hranilita zavisi od broja i vrsta divljai koja a
koristiti hranilita. Pored hranilita sa dvostranim jaslama, grade
se i hranilita sa jednostranim jaslama.
15. Za to se koriste drvene automatske hranilice?
Drvene automatske hranilice se koriste za smjetaj i izlaganje
zrnaste hrane za divlje preivare. Postoji vie tipova ovih hranilica,
ali zajedniki im je princip rada i izrauju se od istog materijala,
a to su automatska hranilica sa jednostranim krovom. Veliina
hranilice zavisi od vrste i broja divljai.
16. Za ta se koriste hranilice od traktorske gume?
Hranilica od traktorske gume koriste se za prihranjivanje
divljih svinja i medvjeda zrnastom i briketiranom hranom.
Hranilica se postavlja na betonsku podlogu. Podloga je krunog
135
oblika, iji je prenik najmanje 2,5 puta vei od prenika gume

hranilice.
17. Za to je namijenjena metalna hranilica?
Metalna hranilica je namijenjena za izlaganje zrnaste hrane
za medvjede i divlje svinje. Postavlja se na hranilitima kod eka.
Jednostavno se izrauje, a lako se prenosi i postavlja.
18. ta su solila i gdje se postavljaju?
Solila su objekti u lovitu koji se grade radi podmirenja
potreba za soli divljai iz grupe preivara. Prilikom odabira
mjesta za postavljanje solila treba voditi rauna da je ono mirno
i pregledno, tako da divlja koja dolazi na solila nije izloena
poveanoj opasnosti, a da ujedno moe da kontrolie okolni
prostor. Obino se mjesto za solila bira u neposrednoj blizini
hranilita, u poljskim lovitima. Solila se moraju odravati,
redovno popravljati, stalno dopunjavati solju.
19. Kako smo podijelili solila?
Postoje uglavnom dva tipa solila:
solila iz kojih divlja uzima so direktnim lizanjem, to su niska
solila, solila na zemlji;
solila iz kojih divlja uzima so nakon otapanja pod uticajem
atmosferskih padavina, visoka solila.
Pored ovih tipova solila znaajna su i neka druga solila:
solila od PVC cijevi koje je praktino, jednostavno i
dugotrajno
solila izraena u panju sa izdubljenim prostorom za so i sa
ostavljenim otvorima za slivanje otopljene soli
solila izraena u vidu sanduia u koje se stavlja so
solila izraena na zemlji od oblica u vidu etvorougaonog, tj.
trougaonog sanduia bez dna, koje lei na zemlju.
136
20. Pojilita?
Voda je neophodna u svakom lovitu. U lovitima gdje
nema vode ili je nema u toku cijele godine, nepristupana je
ili zagaena, mora se za divlja obezbijediti voda izgradnjom
pojilita.
Najjednostavnija pojilita (lokve) grade se na nepropusnim
tlima pravljenjem udubljenja u zemlji, a potom nabijanjem
zemlje radi ojaanja nepropusnog sloja. U tako ureenim
pojilitima akumulira se oborinska voda koja je dugo dostupna
divljai. Lokve se prave na najniim takama terena na kojima se
inae skuplja oborinska voda.
Na mjestima gdje je mogue akumulirati vee koliine vode
mogu se izgraditi i betonska pojilita u zemlji, pri emu treba
voditi rauna da su strane pojilita blago nagnute i neravne kako
ne bi dolazilo do klizanja i pada divljai.
Za drveno pojilite koristi se drveno korito. Na dnu korita na
jednoj strani napravi se otvor koji se zaeplja drvenim epom i
slui za ispiranje korita koje je blago nagnuto na stranu na kojoj je
otvor. Pomou esme koja se naslanja i privruje za korito da je
divlja ne pomjera, voda se dovodi u korito gdje se akumulira.
Limeno pojilite se gradi u uslovima kao i drveno, samo to
se umjesto korita koristi limeno korito dobijeno rasijecanjem
limenog bureta uzdu popola.
21. Objekti za spreavanje tete od divljai?
Koristei ivotni prostor divlja utie na njega, to se dijelom
manifestuje kao tete u umarstvu i poljoprivredi. Spreavanje
teta od divljai u uzajamnoj je vezi sa tetama na divljai i
predstavlja znaajan vid zatite divljai. Potpuno spreavanje
tete od divljai praktino je nemogue sprovesti, ali zato
svoenje teta na podnoljivu mjeru mogue je obezbijediti.
Direktne mjere spreavanja teta sprovode se zatitom ugroenih
objekata. Indirektne mjere za spreavanje teta od divljai
137
sastoje se uglavnom u poboljanju kvaliteta ivotnog prostora.

Dugotrajni i efikasniji objekti za spreavanje teta od divljai su
elektrina ograda, te mehanika ograda.
Elektrina ograda radi na principu jakih elektrinih impulsa,
bezopasnih za ljude i ivotinje, koja djeluje na centralni nervni
sistem, to divlja veoma brzo i na dui period registruje.
Elektrinu ogradu ine: izvor elektrine energije, aparat pulsator
elektrini pastir, izolatori nosai i provodna ica.
22. ta su prihvatilita i kako se dijele?
Prihvatilita su objekti u lovitu koja se grade za prihvat
divljai u periodu adaptacije. Prihvatilita se dijele prema vrsti
divljai koju prihvataju pa tako postoje:
- Prihvatilita za pernatu divlja, ija je osnovna namjena
prihvat, zatita i dranje na okupu vjetaki uzgojenih pilia u
periodu podivljavanja. Period korienja ovih objekata daje
im karakter privremenih ili stalnih. Privremena prihvatilita
koriste se samo jednu sezonu, a stalna prihvatilita se koriste
vie sezona i grade se od trajnijeg materijala. Grade se u
lovitima gdje je unoenje divljai trajna orijentacija korisnika
lovita.
- Prihvatilita za dlakavu divlja naseljena divlja na novim
prostorima susree se sa novom sredinom a time i izmijenjenim
uslovima ivota. Da bi se lake adaptirala na nove ivotne
uslove, potrebna joj je pomo lovaca radi obezbjeenja mira,
dovoljne koliine hrane, vode a za preivare i soli. Takoe je
potrebno stalno praenje njenog ponaanja kao i uspjenosti
prilagoavanja uslovima novog ivotnog prostora. Divlja se
u prihvatilita unosi obino u jesen, prije ili poslije parenja i
zadrava do narednog proljea, kada podmladak unesenih
enki dostigne dob od najmanje dva mjeseca. U prihvatilitu
se grade lovno-uzgojni objekti kao to su hranilita, pojilita
...
138
23. Koji objekti u lovitu spadaju u grupu lovno-tehnikih

objekata i kako se dijele?
Grupu lovno-tehnikih objekata ine objekti koji se
prevashodno podiu u lovitima iz razloga osmatranja i praenja
opteg stanja divljai u lovitu, korienja divljai i lovita, te
smjetaj lovca u lovitu. U ovu grupu objekata spadaju:
- objekti za komunikaciju
- objekti za osmatranje i lov
- smjetajni objekti i
- objekti za obradu i uvanje odstrijeljene divljai.
24. ta su to lovake staze?
Pored postojeih puteva i staza, posebno u planinskim
lovitima grade se namjenske staze, kojima se obezbjeuje
prohodnost u obavljanju poslova u lovitu koje nazivamo lovake
staze. Lovake staze grade se uglavnom na teko pristupanim
terenima, pa je njihovo trasiranje i gradnja vezano za posebnu
umjenost i smisao za prilagoavanje konfiguraciji terena.
Trasa staze se mora poloiti tako da obezbjeuje maksimalnu
skrivenost lovca prilikom kretanja, zatim usponi i padovi na stazi
ne smiju iziskivati veliki napor prilikom kretanja. irina staze mora
obezbjeivati sigurno i normalno kretanje, pri emu imati u vidu i
slobodan pojas oko staze. Lovaka staza treba da to racionalnije
povezuje mjesta gdje se divlja osmatra, lovi. Lovake staze se
moraju stalno odravati kako bi sluile svojoj namjeni, a ono se
postie uklanjanjem suvih grana i lia, kamena i drugih predmeta.
Na raskrsnicama gdje se sa glavne staze odvaja slijepa staza
potrebno je upozoriti korisnika da se radi o slijepoj stazi, a to se
radi oznakom crvene boje na stablu, kamenu.
25. Gdje gradimo objekte za osmatranje i lov divljai eke?
Da bismo pravilno odredili tanu lokaciju eke, potrebno
je izvriti prethodno osmatranje, registrovati premete divljai,
139
odakle i u koje vrijeme najee divlja izlazi, kako se ponaa,

koliko se zadrava i sl. Bitno je i poznavanje vremenskih prilika
lokaliteta. Analizom ovih injenica odreujemo tip i pogodnu
lokaciju za postavljanje eke. One se po pravilu orijentiu u
pravcu sjevera. U zavisnosti od toga koja vrsta divljai i u koje
doba godine se osmatra i lovi grade se otvorene, odnosno
zatvorene eke.
26. ta su zasjedi?
Zasjedi su praktino jednostavne eke namijenjeni
prvenstveno za osmatranje divljai. Koristi ih uglavnom jedno
lice, a po potrebi se mogu koristiti i za trofejni odstrel divljai.
Zasjedi mogu biti stabilni i pokretni prenosivi, koji se prenose
prema potrebi na razliita mjesta.
27. Gdje se grade i od ega se sastoje eke na zemlji?
eka na zemlji gradi se na lokalitetima gdje konfiguracija
terena omoguava posmatranje odabranog prostora sa zemlje.
Moe se graditi na licu mjesta ili na drugom pogodnijem mjestu.
Sastoji se od: noseih stubova, ograde, klupe i krova.
28. emu slue eke na stablu?
eka na stablu koristi se za osmatranje i lov, najee srnee
divljai. Gradi se na stablu, odnosno deblu jednog stabla, a
visina na kojoj e se eka graditi zavisi od konfiguracije terena
i preglednosti prostora. Pri odabiru stabala treba voditi rauna
da je stablo zdravo, dovoljno debelo, da obezbjeuje stabilnost
eke i da je isto od grana.
29. Za ta se koristi prenosiva eka?
Prenosiva eka koristi se obino za osmatranje i odstrel divljai
na pai, prelazima i sl., a moe se graditi na licu mjesta ili na drugom
pogodnijem mjestu, a potom transportovati na eljenu lokaciju.
140
30. Za ta je namijenjena visoka zatvorena eka?

- Visoka, zatvorena eka je namijenjena uglavnom za
osmatranje i lov divljih svinja, pa je s obzirom na vrijeme
i uslove korienja solidno graena. Kod nje se formira
hranilite na koje se iznosi hrana.
- Visoka, zatvorena eka za osmatranje i lov medvjeda
predstavlja najkvalitetniji vid eke, koristi se za osmatranje,
lov i praenje stanja medvjee divljai kao glavne vrste.
Koristi se u svim vremenskim uslovima. Gradi se kod stalnih
hranilita i optimalna udaljenost izmeu njih je 3050 m.
31. Objekti za obradu i uvanje odstrijeljene divljai?
Meso divljai predstavlja kvalitetnu i zdravu prirodnu hranu
koja je sve traenija na domaem i inostranom tritu. S obzirom
da spada u brzo kvarljivu robu, zahtijeva paljivo i struno
rukovanje a kod lagerovanja duboko zamrzavanje. Zamrzavanju
prethodi obrada divljai u posebno ureenom prostoru. Sama
priprema divljai za duboko zamrzavanje i skladitenje zahtjeva
nii stepen obrade, pa je od pribora dovoljno imati komplet
mesarskih noeva, pilu za kosti, napravu za vjeanje divljai,
nekoliko veih plastinih posuda i radni sto napravljen od tvrdog
drveta. Prostor za zamrzavanje i skladitenje odstrijeljene divljai
su vee komore za duboko zamrzavanje. Prilikom odabiranja
lokacije za ovaj objekat osnovnom je da je pristupano za
auto u svako doba dana i noi, da ima siguran i stabilan izvor
napajanja elektrinom energijom i da ima vodu. Za zamrzavanje i
skladitenje na krae vrijeme, manjih koliina odstrijeljene divljai
mogu posluiti vei zamrzivai koji se koriste u domainstvu.
32. Koji objekti u lovitu spadaju u grupu lovno-turistikih
objekata?
U lovno-turistike objekte spadaju: kolibe, restorani,
domovi, zatim priruna strelita za lovake streljake discipline
i upucavanje lovakog oruja, boksovi za pse i drugo.
141
33. ime se obiljeavaju granice lovita?

Granice lovita obiljeavaju se panoima i tablama. Panoi se
postavljaju pored glavnih saobraajnica, sa natpisom naziva
lovita i organizacije koja upravlja lovitem. Najprikladniji su
panoi od drveta, natkriveni i zatieni od atmosferskih padavina.
Veliina panoa zavisi prvenstveno od kategorije saobraajnice,
prometa a i od vlastitog ukusa. Tabla sa natpisom treba da bude
od drveta, debljine najmanje 50 mm sa prirodnim rubovima.
Table se postavljaju na manje vanim putevima, umskim i
frekventnim stazama. Prikladne su metalne table dimenzija 60
x 30 cm, sa istim natpisom kao na panoima. Za nosae ovakvih
tabli koriste se pogodna stabla ili drveni stubovi.
34. ta su putokazi?
Putokazi su vane oznake u lovitu jer omoguavaju da se
bez lutanja i gubljenja vremena stigne do eljenog mjesta.
Najprikladniji putokazi se prave od drveta, koristei rustikalan
nain izrade, koji je najpribliniji prirodnom ambijentu u kojem
se postavljaju. Oni se obino postavljaju na raskrsnicama puteva
i na drugim mjestima gdje se ukae potreba.
35. Kako se obiljeavaju zabrani?
Dijelovi lovita koji se izdvajaju pod posebne reime lova gdje
se iskljuuje redovni lov a sprovode samo neophodne uzgojne i
sanitarne mjere ili je pak sticajem okolnosti zabranjen svaki lov,
obiljeavaju se vidnim znacima koji upuuju na propisane mjere.
Za takvo obiljeavanje predvien je znak Zabrana lova. Veliina
i boje znaka su: promjer znaka 40 cm, osnova boje podloga
uta; rub 4,5 cm crne boje i siluete lovca sa kerom 25 cm crne
boje.
142
O R I J E N TAC I J A U P R I R O D I
IX
ORIJENTACIJA U PRIRODI
1. to je potrebno imati od instrumenata za orijentaciju u

prirodi?
Za orijentaciju i prirodi potrebno je imati odreene mjerne
ureaje kao to su: taan kompas, asovnik, daljinar i pregledne
karte podruja.
2. Kako se orijentiemo u prirodi kada nemamo adekvatne
ureaje za orijentaciju?
Kada se orijentiemo u prirodi a nemamo adekvatne ureaje
za orijentaciju prvo treba odrediti stranu svijeta. Najee
utvrujemo pravac sjevera, pa prema njemu ostale strane
svijeta.
3. Kako odreujemo pravac sjevera pomou sunca?
Ako se uslovno prihvati da jedan sunani dan traje ukupno
12 asova, da sunce izlazi na istoku u 6 asova ujutru, a zalazi
u 18 asova na zapadu, i da ono za vrijeme trajanja sunanog
dana prividno pree putanju polukruga od 180 stepeni, moe se
izraunati ugao putanje koju sunce pree za 1 as.
Znajui da sunce u 12 asova zauzima poloaj juga, sjever
emo odrediti pomou veliine ugla i asovnika. Ako odreivanje
pravca vrimo u 10 asova prije podne, tada e nam dopuna do
143
12 asova iznositi 2 asa. Da bi sunce, dakle, dolo u najviu taku

putanje, treba prei jo putanju od 30 stepeni. Sada je potrebno
na paretu papira nacrtati ugao od 30 stepeni, pa lijevi krak tog
ugla uperili u pravcu sunca. Desni krak sunca bie usmjeren u
pravcu juga, a njegov produetak predstavljae pravac sjevera.
Ako posmatranje i odreivanje vrimo po podne, tada treba
utvrditi veliinu ugla, mnoenjem broja asova proteklih od 12
asova pa do vremena posmatranja, takoe sa 15 stepeni. Poto
nacrtamo ugao, potrebno je desni krak okrenuti u pravcu sunca,
pri emu e nam lijevi krak oznaavati jug, a njegov produetak
sjever.
4. Kako odreujemo pravac sjevera pomou sunca asovnika?
Potrebno je po ovom metodu da asovnik poloite na dlan
ruke, drite ga vodoravno i okreete ga sve dok pravac male
kazaljke ne bude u smjeru sunca. Potom treba da prepolovite
ugao izmeu male kazaljke i broja 12 na asovniku i dobiete
jug. U tom smjeru se odabere pogodan orijentir prema kome
se treba kretati. Sjever je u produetku zamiljenog pravca koji
spaja asovnik i izabrani orijentir prema jugu. Ako ostanemo
okrenuti prema jugu, desno nam je zapad a lijevo istok.
5. Kako odreujemo pravac sjevera pomou asovnika i
sjenke?
Da biste na ovaj nain odredili sjever, odnosno strane svijeta,
potrebno je da runi ili depni asovnik stavite vodoravno i u
centar vertikalno postavite olovku, drvce ibice, slamku. Predmet
e bacati sjenku u smjeru suprotnom od sunca. Kada ste to uradili,
asovnik valja okretati sve dok sjenka ne pokrije malu kazaljku
asovnika. Potom ugao izmeu pravca male kazaljke i brojke 12
prepolovite zamiljenom linijom i ona e u produetku pokazati
pravac sjevera. Treba znati da e taj pravac prije podne biti desno
od pravca kazaljke, a po podne e biti lijevo od njih.
144
6. Kako odreujemo pravac sjevera pomou sunca i tanog

vremena?
Moe se smatrati da je sunce u 6 sati ujutru na istoku, u
12 sati na jugu, a u 18 sati na zapadu. Za tih 12 sati ono pree
jedan polukrug ili izraeno u stepenima 180 stepeni. Ako tih 180
stepeni podijelimo na 12 sati dobiemo da sunce za 1 sat pree
15 stepeni. Evo kako to izgleda praktino: npr. 9 sati je ujutru i
elite da u tom trenutku odredite geografsku orijentaciju. Rekli
smo da e sunce u 12 sati biti na jugu, a to je za tri sata. Sunce
se sada nalazi na 3 x 15 stepeni, tj. 45 stepeni od toga pravca. Na
paretu papira treba nacrtati ugao od 45 stepeni, pa lijevi krak
toga ugla usmjeriti prema suncu. Desni krak ugla pokazae nam
gdje e sunce biti kroz tri sata, a to je pravac juga.
Ako se orijentacija pak vri po podne u 15 asova, sve je isto
osim to se tada desni krak usmjeri u pravcu sunca a lijevi krak e
pokazati gdje se sunce nalazilo prije tri asa, tj. u 12 asova. Ve
smo rekli da je sunce u pravcu juga.
Pretpostavimo da je 16 asova. Od 12 do 16 asova su
protekla 4 asa. Za to vrijeme sjenka drveta, telegrafskog stuba
i slino, pomjerila se za 60 stepeni (4 x 15). Ostaje nam samo da
na paretu papira konstruiemo ugao od 60 stepeni i da njegov
desni krak poklopimo sa sjenkom izabranog predmeta, lijevi krak
e pokazivati gdje se nalazi sjever.
7. Kako odreujemo pravac sjevera pomou zvijezda i
mjeseca (orijentacija nou)?
Polarna zvijezda, koja se nalazi uvijek na sjeveru, zbog svog
poloaja na nebu dobila je naziv Sjevernjaa. Ona se nalazi
u sastavu Malih kola (Mali medvjed) a najlake ju je pronai
pomou Velikih kola (Veliki medvjed). Velika kola se sastoje od
sedam jasno vidljivih zvijezda, rasporeenih tako da daju sliku
zaprenih kola posmatranih sa strane. Stranice kola formiraju
etiri zvijezde, a rudu tri zvijezde. Mala kola se sastoje od etiri
145
zvijezde u kolima i tri zvijezde u rudi . Zvijezda na samom

vrhu rude Malih kola jeste Sjevernjaa. Nou se Mala kola neto
tee uoavaju, najbolje je krenuti od zadnje stranice Velikih kola:
pet duina te stranice se doda na njenu postojeu duinu, i na
kraju tako produene stranice je sjever. Sjevernjaa je najjasnija
zvijezda na tom dijelu neba i oznaava pravac sjevera.
Mjesec u toku jednog kruenja oko Zemlje za 28 dana ima 4 faze:
mlad mjesec, prva etvrt, pun mjesec i posljednja etvrt.
- Mlad mjesec vidi se tek dva dana poslije njegove pojave
odmah po zalasku sunca i to na zapadu, u obliku uskog srpa.
- Prva etvrt koja predstavlja polovinu mjeseca, ispupena je
kao D, izlazi oko podne i vidi se oko 18 asova na jugu, a oko
ponoi na zapadu.
- Pun mjesec izlazi na istoku kada sunce zalazi, oko ponoi je
na jugu, a u jutarnjim asovima na zapadu.
- U posljednjoj etvrti mjesec izlazi u pono na istoku, oko 6
asova izjutra vidi se na jugu, a oko podne na zapadu. Ima
oblik slova C.
8. Kako odreujemo pravac sjevera busolom?
Ako ve imamo malu busolu, tada odreivanje sjevera
moemo obaviti ako ovaj instrument postavimo u vodoravan
poloaj. Poto se igla na instrumentu umiri, tamnija strana
igle zauzee pravac sjevera, a svjetlija pravac juga. Ako sada
viziramo preko osovine magnetske igle, pa u prirodi izaberemo
neki udaljeniji predmet koji se nalazi u pravcu tamnije strane
magnetne igle, onda dobijamo u prirodi oznaen pravac sjevera
u odnosu na nau stajnu taku. Odreivanje sjevera na ovaj
nain nije sasvim tano, jer se nije pri viziranju uzimalo u obzir
magnetno odstupanje. Meutim, za praktino odreivanje
pravca greke, ak i ako se uopte ne uzme u obzir veliina
odstupanja, nee biti velike.
146
9. Kako odreujemo pravac sjevera pomou sjenke tapa?

Za lovce, turiste, izletnike, ribolovce, skijae i sve koji
vole izlazak u prirodu ovaj metod odreivanja sjevera je
najprihvatljiviji. Za njegovo izvoenje nije potrebna nikakva
oprema, ni asovnik, ni kompas, a ipak dobijamo savreno tane
rezultate. Ovaj metod odreivanja sjevera uz pomou sjenke
tapa pronaao je R. Ovendof (R. Owendoff ), esnaestogodinji
djeak iz Virdinije, a njegovu tanost potvrdila je zvanina
komisija sastavljena od profesora matematike i astronomije.
Metod se sastoji u sljedeem:
Radi utvrivanja pravca sjevera, potrebno je u zemlju zabosti
podui tap. U vrh sjenke koju on obrazuje na zemlji ukucati
omanji koi. Poslije izvjesnog vremena, pobodeni tap e
obrazovati vrh sjenke u novom poloaju. Sada ponovo, ali u vrh
novoobrazovane sjenke ukucati drugi koi. Linija koju zatim
povlaimo kroz oba ukucana koia, predstavljae pravac istok
zapad. Pravac sjever jug dobiemo povlaenjem nove linije
koja polazi od podnoja nabijenog tapa i sijee liniju istok
zapad pod uglom od 90 stepeni, s tim to a podnoje nabijenog
tapa uvijek biti u pravcu juga. Ako je odreivanje pravca bilo
u prijepodnevnim asovima, tada e sjenka tapa biti uvijek s
desne strane linije sjever jug, a ako se strana svijeta odreuje u
popodnevnim asovima, sjenka tapa e uvijek biti s lijeve strane
linije koja oznaava pravac sjever jug. Najnepovoljnije vrijeme
za odreivanje strana svijeta po ovom metodu je u podne, oko
12 asova, jer je sjenka tapa najkraa.
10. Koji su drugi naini orijentacije odreivanja strana
svijeta?
- Strane svijeta mogu da se odrede po tamnoj pruzi koja se
protee od zemlje gotovo do samog vrha drveta. Ona je
vidljiva na pozadini svjetlije kore drveta. Ta tamnija pruga
se uvijek nalazi na sjevernoj strani i obrazuje se od zaostale
147
148
vlage. Vlana kora se sporije sui na sjevernoj strani, na kojoj

ima najmanje sunca.
Sem toga kora drvea sa sjeverne strane je hrapavija i obino
je obrasla mahovinom. Gljive koje su na drveu bolje rastu sa
sjeverne strane jer tamo, kao to smo rekli, ima vie vlage.
Na etinarima se sa june strane pojavljuje znatno vie smole
nego sa sjeverne. Na panju posjeenog drveta godovi su ui
na sjevernoj strani a iri na junoj strani.
Mravi prave mravinjake obino s june strane panja, drveta ili
buna. Juna strana mravinjaka je blaeg nagiba od sjeverne.
Krajem zime i poetkom proljea mogua je orijentacija po
snijegu. Sjeverni kraj ume oslobaa se od snijega jednu
do dvije nedjelje kasnije od junog kraja. Oko usamljenog
drvea, panjeva i stubova stvaraju se dijelovi bez snijega, koji
su izdueni prema jugu. Na sjevernim padinama snijeg se
due zadrava nego na junim. Suprotno tome, u jarugama,
rupama i sl. snijeg se bre topi sa sjeverne strane, zato to na
junim stranama u udubine ne padaju direktni sunevi zraci.
Proljena trava je vea, gua i zelenija s june strane velikog
kamenja, drvea, ume. Obratno je kada je dugotrajna sua:
tada je trava due zelena sa sjeverne strane.
Kako da se doe do naselja ili do konica na rubu ume, mogu
da pokau pele. Treba samo dase obrati panja na njihov let:
pela sa nektarom i polenom nastoji da se vrati najkraim
putem u konicu.
Orijentacija je mogua i pomou crkava i grobova. Kod
pravoslavnih crkava je oltar na istoku a ne na zapadu, kod
katolikih crkava je obrnuto. Krst na kupoli, kod svih crkava
je postavljen u pravcu sjever jug. Hrianski grobovi imaju
nadgrobno obiljeje na zapadnoj strani, znai zauzima pravac
istok zapad. Muslimanski grobovi imaju pravac sjever jug,
spomenik se nalazi na junoj strani groba.
LO VA KO O R U J E I M U N I C I J A , O S N O V I B A L I S T I K E I LO V N O G S T R E L J A T VA
X
LOVAKO ORUJE I MUNICIJA, OSNOVI
BALISTIKE I LOVNOG STRELJATVA
1. ta podrazumijevamo pod pojmom lovako oruje?

Pod pojmom lovakog oruja podrazumijevamo vatreno
oruje raznih vrsta i kalibara koje slui za odstrel lovne divljai
razliitih vrsta na razliitim daljinama, kao i za razne discipline
lovnog streljatva.
2. Kako po nainu upotrebe dijelimo lovako oruje?
Po nainu upotrebe lovako oruje se dijeli na oruje sa
glatkim cijevima (samarice) i na oruje sa oluenim (lijebljenim)
cijevima (kuglare i kombinovano oruje).
3. ta smatramo lovakim orujem sa glatkim cijevima?
Lovako oruje sa glatkim cijevima je vatreno oruje na
kojem je unutranjost cijevi glatka i slui za ispaljivanje metka sa
samenim punjenjem i breneka.
4. Od kojih dijelova se sastoji lovaka puka samarica?
Puka samara - prelamaa sastoji se od glave puke (baskule)
u kojoj su smjeteni mehanizmi, za njeno funkcionisanje, cijevi
kundaka i potkundaka.
149
5. ta smatramo glavom puke?

Glava puke je dio oruja u kojem se nalazi kompletan
mehanizam za bravljenje i opaljenje puke na kome se nalazi i
konica. Jednim dijelom je vezana za kundak a drugim za cijevi i
potkundak.
6. Cijev lovake puke samarice se po unutranjoj grai
sastoji od nekoliko djelova. Koji su to dijelovi?
Leite metka je dio cijevi u koji se stavlja metak. Metak koji
se stavlja dimenzijama mora uvijek odgovarati leitu za koji je
propisan. Dio leita je znatno ojaan u odnosu na drugi dio cijevi
kako bi mogao izdrati pritisak barutnih gasova pri opaljenju
metka. Na samom ulazu u cijev odnosno leite, nalazi se jedno
malo proirenje u zidu koje prima proirenu ivicu dna lovakogsamarskog metka a u internacionalnoj lovakoj literaturi obiljeava
se sa R (rub). Leite metka je bilo u poetku 65 mm a danas je
duina leita porasla na 70 mm za normalne kalibre, 76 mm za
magnume i 89 mm za supermagnume.
Konusni prelaz sa leitem metka do due cijevi (suenje). To
je konus od proirenog leita metka do normalne irine due
cijevi. Konus je napravljen da bi sameno punjenje iz aure
metka lake ulo u cilindrini dio (duu cijevi). Suenje je jednako
debljini zida aure lovakog metka tako da je unutranji prenik
aure metka priblino jednak preniku due cilindrinog dijela
cijevi puke.
Dua cijevi je cilindrini dio cijevi koji se prostire od konusnog
suenja do oka. To je osnovna i glatka irina cijevi vrlo znaajna
za pravilan posip samenog snopa
Konusni prelaz oka je dio cijevi koji povezuje cilindrinu
duu cijevi sa suenim dijelom na ustima (okom).
okovi su sueni dio cijevi od konusnog suenja do kraja
usta cijevi.
150
7. Kakva je uloga oka i kako ih u odnosu na suenje

dijelimo?
Samena zrna, koja prolaze kroz cilindrini dio (duu) cijevi,
u konusnom prelazu se skupljaju i grupiu tako da na izlasku
djeluju kao ui i gui snop prema cilju to daje bolji efekat
pogotka. U odnosu na suenje podijelili smo ih na:
Cilindar slui za bliska rastojanja
etvrtina oka od 0,1 do 0,2 mm za blia gaanja
Poluok od 0,3 do 0,7 mm za srednje daleka gaanja
Tri etvrtine oka od 0,8 do 1,0 mm za dalja i daleka
gaanja
Pun ok od 0,9 do 1,1 mm za veoma daleka gaanja.
8. ta su promjenljivi a ta poluokovi?
Promjenljivi okovi, su okovi koji se urafljuju u standardna
leita usta cijevi, takoe sa karakteristikama kao klasini okovi.
U poetku su ugraivani u jednocijevne (poluautomatske) puke
a sada se rade po tom principu i na dvocijevne samarice.
Poliokovi su univerzalni okovi koji se zarafljuju na
spoljni dio usta cijevi i zatezanjem ili oputanjem daju eljene
karakteristike. Ovi okovi se iskljuivo ugrauju u jeftinije modele
jednocijevnih samarica (pumparice repetirke i poluautomatske
samarice).
9. Kako dijelimo samarice s obzirom na broj cijevi?
Broj cijevi samarica moe da bude razliit tako da ih dijelimo
na: jednocijevke, dvocijevke, trocijevke, etvorocijevke i dr.
10. ta su prelamae i kako ih dijelimo s obzirom na poloaj
cijevi?
Prelamae su puke sa glatkim ili oluenim cijevima koje se
otvaraju i zatvaraju prelamanjem cijevi u glavi puke. Najee su
prelamae dvocijevke (bokerice i hamerlesi) i trocijevke (drilling)
151
a neto ree jednocijevke i viecijevke. U zavisnosti od poloaja

cijevi podijeljene su na:
Poloare (hamerlesi) kada im je meusobni poloaj cijevi
poloen i povezan (jedna pored druge),
Bokerica - kada im je meusobni poloaj cijevi vertikalan i
povezan (jedna iznad druge).
11. Kako se po nainu bravljenja dijele lovake puke?
Lovake puke se po nainu bravljenja dijele na:
Repetirke su puke u koje se metak unosi u leite,
repetiranjem zatvaraa, bilo da su pumparice, poluautomatske
ili sa obrtoepnim zatvaraem.
Prelamae su puke koje se pune i prazne prelamanjem
cijevi u glavi puke. Zabravljivanje ovakvih puaka moe
biti jednostruko i dvostruko. Jednostruko je kada ima samo
gornje kljueve u glavi. Dvostruko je kada puka ima gornje i
donje kljueve, ili dvostruke donje.
12. Kako se po nainu opaljenja dijele lovake puke?
Sa obrtoepnim zatvaraem (klasian sistem koji je ugraen
u repetirke)
Lever action (kaubojke),
Slide action (pumparice) i
poluautomatske puke.
13. Kod puaka prelamaa sistem opaljenja je razliit, koji su
najei sistemi?
Orozare, ekiare su puke kod kojih su orozi sa spoljne
strane glave puke i napinju se runo.
Bli (blitz) je sistem opaljenja koji je sa svim svojim djelovima
uvren na ploicu iznad obaraa. Vrlo je jednostavan i
funkcionalan, te lak za ienje i odravanje.
Anson Deli (Anson & Deeley) je itav smjeten, ukopan u
152
glavu puke pa s jedne strane slabi samu povrinu glave i vrlo

je teak za odravanje.
Sistem opaljenja na unutranjim stranama bonih
ploica (Seiten Schloss) je sistem koji je ugraen na
unutranjim stranama bonih ploica glave puke, a nazvan
je po pronalazaima i prvim proizvoaima uvene engleske
pukarske radionice Holand & Holand.
14. ta podrazumijevamo pod pojmom kalibar puke. Koji
su kalibri puaka samarica?
Kalibar puke je prenik due cijevi. Kalibre kod lovakih
puaka samarica utvrdili su Englezi po brojevima koji oznaavaju
kalibre, a oznaeni su sa 2 4 8 10 12 14 16 20 24
- 28 32 36. Ovi brojevi u stvari pokazuju koliko se komada
jednakih olovnih kugli datog prenika cijevi (kalibra) moe izliti
iz jedne funte olova. To znai da ako se iz funte olova mogu izliti
samo 2 kugle, prenik e biti oznaen sa 2, a ako se iz funte olova
moe izliti 12 jednakih kugli, prenik te kugle bie oznaen sa 12,
odnosno ako se iz funte izlije 20 jednakih kugli kalibar kugle e
biti oznaen sa 20 itd.
15. ta su puke kuglare?
To je oruje u kome je cijev puke iznutra narezana paralelnim,
spiralnim ljebovima (olucima). Lovako oruje sa oluenim
(lijebljenim) cijevima namijenjeno je za ispaljivanje municije sa
zrnom. U lovakom argonu nazvano je kuglom jer su ispaljivana
zrna davno nekad imala oblik olovne kugle pa im je zato sada
ostao naziv kuglare. Kuglare su namijenjene odstrelu krupne
divljai ili divljai visokog lova, (reeno lovakim argonom).
16. Iz kojih dijelova se sastoji oluana cijev puke kuglare?
Oluena cijev puke kuglare sastoji se iz sljedeih djelova:
- Leite metka je proireni dio cijevi, iznutra je potpuno
153
usklaeno sa profilom i dimenzijama metka koji se u njemu

koristi.
- Prelazni konus leita metka je suenje cijevi od leita
metka ka dui cijevi prije ljebova i polja. Ovo konusno
suenje u cijevi omoguava prilikom ispaljenja metka lake
uvoenje zrna u duu cijevi.
- Dua cijevi je presjek osnovne cijevi od prelaznog konusa
leita metka pa do usta cijevi kao to je reeno, iznutra je
narezano (urezano) sa 4, 6 ili vie ljebova (oluka) koji se
naizmjenino sa poljima cijevi prostiru itavom duinom due
cijevi, paralelno i spiralno uvijeni do usta cijevi. Uvijenost ovih
oluka je razliita u zavisnosti od kalibra, npr. kod kalibra 8x57
zavojnost oluka kroz cijev je priblina 2,5 krugova. Spiralno
postavljeni oluci (ljebovi) obezbjeuju zrnu rotaciju koja mu
daje potrebnu stabilnost i veu preciznost pogotka. Bez ovog
rotacionog kretanja zrno ne bi imalo pravilno kretanje kroz
prostor ve bi se tumbalo, ime bi imalo manju stabilnost pa
samim tim manji domet i loiju preciznost.
Na spoljnom dijelu cijevi nalaze se mehaniki niani. Prednji
je postavljen neposredno iza usta cijevi a zadnji ispred leita
metka. Prednji nian je najee u obliku muice, razliitih je
dimenzija, najee srebrno bijeli ili crveni (radi bolje vidljivosti)
dok zadnji nian ini jedna vertikalna ploica postavljena
poprijeko na osu due cijevi sa prorezom u sredini sa gornje
strane. Imamo klasine (fiksne) i podeljive, u zavisnosti od
kalibra i puke koju koristimo. Leite za montau optikog
niana se montira na gornju povrinu cijevi gdje je proizvoa
ostavio prostor za njegovu montau.
17. Koja je glavna karakteristika kuglara?
Glavna karakteristika kuglara je, kao to je ve reeno, da je
cijev iznutra narezana ljebovima (olucima). Izmeu ljebova
(oluka) su izdignuti unutranji djelovi cijevi koje nazivamo polje.
154
ljebovi i polja omoguavaju ispaljenom zrnu da se sa svojom

kouljicom ulijebi u njih i tako pri opaljenju dobije rotaciono
kretanje koje zrnu po izlasku iz cijevi daje pravilnu stabilnost
i putanju do cilja. Zahvaljujui rotaciji zrna postignuta je
maksimalna preciznost dometa.
18. Kakve konstrukcije mogu biti kuglare?
Kuglare, odnosno puke sa oluenim cijevima, mogu biti
razliite konstrukcije (repetirke karabini prelamae ), sa
jednom ili dvije cijevi, ili viecijevke.
Repetirke ili karabini, mogu biti sa jednim ili vie metaka u
magacinu. Pored toga, u repetirke karabine spadaju i puke sa
razliitim nainom repetiranja, od obrtnoepnog zatvaranja,
preko lever action (kaubojke), te pupmarice (pump action),
razliitih proizvoaa u razliitim varijantama itd. Kod ovih vrsta
puaka, isto kao kod samara, moraju biti plombirane za 2 metka
u areru jer su takvi propisi u mnogim zemljama Evrope.
Kuglare prelamae (Kipplauf) U odnosu na broj cijevi
mogu biti jednocijevke, dvocijevke, trocijevke, etvorocijevke i
druge.
Jednocijevke su puke koje imaju samo 1. cijev, lake su od
ostalih i koriste se za lov u veoma tekim terenskim uslovima
(visokoplaninski lov) .
Dvocijevke su puke koje imaju 2 cijevi, a po rasporedu cijevi
mogu biti horizontalne ili vertikalne .
Trocijevke (drilling) su puke sa 3 cijevi koje mogu biti u
raznim kalibrima a obino se proizvodi sa cijevima 2 samene
i 1 kugla.
etvorocijevke su puke sa 4 cijevi koje mogu biti u raznim
kalibrima, obino se proizvode sa cijevima 2 veeg, 1 srednjeg
i 1 manjeg kalibra. Vrlo su rijetke zbog svoje konstrukcije i
broja cijevi. Mnogo su teke i vrlo malo se upotrebljavaju.
155
19. Kakve konstrukcije mogu biti kuglare?

Kalibar puke kuglare je u stvari prenik polja cijevi u
milimetrima. Kalibar kod puaka sa oluenim cijevima se u Evropi
izraava sa proizvodom prenika polja cijevi kuglare izraene u
milimetrima, puta duina aure izraena u milimetrima.
20. ta su kombinovane puke?
Kombinovane lovake puke su, kako im samo ime kae,
kombinovane od glatke cijevi za samu i oluene za kuglu.
Najee su dvocijevke, rjee su trocijevke (drilling), dok su
rijetko etvorocijevke.
Kod kombinovanih dvocijevnih puaka sa poloenim cijevima
oluena cijev je najee sa desne strane. Oluenu cijev okida
uvijek prva obaraa koja moe biti podeljiva.
Kod kombinovanih dvocijevnih puaka sa vertikalnim
cijevima (Bok) obino je oluena cijev sa donje strane to
obezbjeuje stabilniju statiku sigurnost bravljenja puke,
jer patron (metak) oluene cijevi stvara puno vei pritisak a
donja cijev se nalazi u osi centra prelomne osovine. Samim tim
takav poloaj cijevi omoguava mnogo vee pritiske prilikom
opaljenja, a sa druge strane, s obzirom na poloaj donje cijevi u
odnosu na prelomnu osu puke, ispaljeni metak izaziva mnogo
manje odskoke jer, kao to je reeno, osa metka je u samoj osi
preloma puke. Mana ovakvog rasporeda cijevi je udaljenost
ose cijevi od optikog niana pa prilikom pucanja moe doi,
ukoliko lovac ne dri potpuno vertikalno puku, do neeljenog
promaaja cilja. Neki proizvoai, kao npr. Zbrojovka, postavili
su lijebljenu cijev gornju kod modela ZH, ime je smanjen rizik
promaaja usljed nepravilnog dranja, ali su zato morali znatno
pojaati kljueve na mehanizmu za zatvaranje zbog velikog
naprezanja.
156
21. Opisati cijevi lovake puke?

Osnovni dio lovake puke je cijev kojih na puci moe da
bude jedna, dvije ili vie. Cijevi puke mogu biti glatke i oluene,
ili kombinovane, istih i razliitih kalibara. U prethodnom tekstu je
reeno od kojih djelova se sastoji cijev. Osim toga, na samoj cijevi
samarice, kao i kod kuglara, nalaze se niani sa gornje strane. Kod
samarica, kao i kod ostalih puaka, imamo zadnji i prednji nian,
s tim to je kod samarica zadnji nian u obliku ine sa gornje
strane du itave cijevi. irina ine se kree od 7 do 13 mm. ire
ine se koriste za sportske takmiarske puke. Ovaj zadnji nian
iako dosta grublji, zadovoljava potrebe samarice s obzirom na
irinu samenog snopa u zoni pogotka. Pri vrhu (ustima cijevi)
nalazi se muica koja moe biti razliitog oblika i dimenzija kao
i kod kuglara. Kod kuglara sa oluenim cijevima mora postojati
zadnji i prednji nian, mnogo finije izrade, sa mogunou
podeavanja jer se kuglarama gaa (jedinanim zrnom) na veim
rastojanjima gdje je potrebna velika preciznost.
22. ta je ugraeno u glavi puke?
U glavi puke je ugraen sistem za bravljenje i opaljenje. Kod
mnogih jednocijevnih puaka bravljenje obrtnoepno, bilo da se
runo repetira ili poluautomatski. Kod prelamaa bravljenje je sa
donjim (jednostrukim ili dvostrukim) i gornjim kljuevima.
23. ta je izvlaka?
Izvlaka je ureaj u glavi puke koji izvlai ispaljeni ili
neispaljeni metak iz cijevi (leite metka).
24. ta je ejektor?
Ejektor je izbaciva aure ispaljenog metka. Ima ih vie tipova
a najvie su cijenjeni Holand & Holand. Ejektori samo izbacuju
auru iz ispaljenog metka pa time znatno ubrzavaju neophodno
prepunjavanje puke.
157
25. Opisati mehanizam za opaljenje puke.

Mehanizam za opaljenje je kompleksan ureaj koji je
smjeten u glavi puke i slui za napinjanje, opaljenje i koenje.
Mehanizam za opaljenje sadri: udarnu oprugu, udara, okida
obara (obarae), elemente za koenje, okidae, poloie za
odapinjanje udaraa, obarae sa udarnom iglom (sa povratnom
opruicom) kod puaka prelamaa, a kod repetirki (karabina)
razliitih varijanti sastoji se od: udarne opruge, udaraa sa
udarnom iglom, i sistema koenja okidaa (obaraa) ili udaraa.
Kod novijih karabina repetirki Blaser sa runim napinjanjem
udaraa nema sistema za koenje jer je puka sve vrijeme napeta
sem neposredno pred opaljenje.
26. ta su okidai obarai?
Okidai su ureaji pomou kojih lovac vri okidanje, tj.
oslobaa zapetu udarnu oprugu, udara i udarnu iglu koji
dovode do opaljenja metka. Okidai - obarae mogu biti
dvostepeni sa dva koljena, te okidai sa ubrzicama (neler ili
teher), bilo sa dva obaraa (kod raznih vrsta karabina pa i nekih
jednocijevnih prelamaa kuglara) ili sa povratnicom (uglavnom
kod jednocijevnih ili viecijevnih prelamaa), ili u posljednje
vrijeme samo jednostavniji direktni obarai sa podesivom
silom okidanja kao najpogodnije. Pri korienju nelera sa dva
obaraa prvo se povlai pripremni obara, koji omoguava lako
povlaenje drugog obaraa. neler slui za najfinija gaanja. Pri
korienju nelera sa povratnicom prvo se itav obara gurne
naprijed da bi tako bio pripremljen za osjetljivo i lako okidanje.
Korienje direktno podesivog obaraa omoguava laganiji i
precizniji pogodak, posebno na veim daljinama.
27. Opisati magacin metaka.
Kod karabina sa vie metaka repetirki ispod sanduka
zatvaraa nalazi se magacin za metke. Obino je ugraen u dno
158
sanduka. Kod nekih proizvoaa puni se odozgo a kod nekih

odozdo, ili je kao arer (izmjenjiv) pa se moe vaditi zajedno
sa municijom. areri se kod karabina nove proizvodnje,
zbog usklaenosti sa propisom, rade sa 2 ili 3 metka. U veini
sluajeva je raen od elinog lima a kod novijih modela puaka
je od visoko kvalitetne plastike. Kod poluautomatskih puaka
(samara) areri su u obliku tube (cijevi) i postavljeni su ispod
cijevi puke. U njima su meci smjeteni jedan iza drugog.
28. Gdje se nalaze konice?
Konice se nalaze se ili u sklopu samog mehanizma za
okidanje ili na vratu kundaka puke, a kod starijih tipova mauzera
na samom udarau sa zadnje strane.
29. Opisati kundak puke.
Kundak je dio puke koji povezuje djelove puke i kojim se
puka oslanja o rame lovca (strijelca). Kundak je iz jednog dijela,
kao to je sluaj kod mnogih karabina, ili iz 2 dijela (kundak i
potkundak), bilo da je duinom cijele cijevi puke ili djelimian
do odreene duine cijevi. Ako je kundak (potkundak) cijelom
duinom do usta cijevi (cijev je obino malo kraa) onda puku
nazivamo stuc, to bi bukvalno u prevodu znailo krate. Kundak
je izraen najee od biranog orahovog drveta. Najkvalitetniji
dio je iz panja, struktura takvog drveta je najkvalitetnija, sa
vrlo ukusnim arama, pa je u veini sluajeva skuplja izrada
samog kundaka od takvog drveta od kompletne standardne
puke. Kako je tehnologija u svemu napredovala a proizvoai
se utrkuju za to veim kvalitetom i povoljnijom cijenom, u
zadnjih nekoliko godina poeli su se proizvoditi od laminiranog
(slojasto slijepljenog) drveta, kao i od plastike koja je veoma
otporna na vlagu i udarce. Plastini kundaci u zadnje vrijeme su
mnogo popularni, proizvode se u svim bojama u zavisnosti od
zahtjeva trita. Otporniji su na vremenske nepogode i koriste
159
se najvie za tzv. radne puke koje se najvie upotrebljavaju za

lov . Mjere kundaka su za lovca i strijelca najvanija stvar - kako
stara poslovica glasi puka gaa, kundak pogaa. Obavezno
na puci treba prilagoditi dimenzije kundaka korisniku, to
znai da mjere moraju biti usklaene sa visinom vrata lovca,
irinom njegovog ramena, visinom oka i duinom podlaktice do
savijenog kaiprsta. Pored toga, kundak mora da bude zakrivljen
na dolje, u vratu kundaka kako bi visina oka dola tano u liniju
gornje ivice niana (ine) kad se gaa mehanikim nianom, ili
u osu optikog niana. Zato se u nekoliko razlikuje zakrivljenost
kundaka kod puke za gaanje mehanikim nianom u odnosu
na puku sa optikim nianom, mada to uvijek nije izvodljivo
jer kod kombinovanih puaka koje imaju cijev kugla/samu
gaa se sa standardnom visinom kundaka, ukoliko je ugraen
optiki nian glavu i oko morate podesiti sa poloajem optike.
Pored zakrivljenog kundaka nadolje, kundak mora da bude
zakrivljen za nekoliko stepeni u desno po vertikali (za lovce koji
gaaju desnim okom) a u lijevo ako gaaju lijevim okom. Time se
postie ugodniji poloaj glave i oka pri gaanju. Ovo je posebno
znaajno za lov samaricama. Naravno, to je prije svega zato to
se samaricom bre gaa, nema dva klasina niana i ina slui
kao zadnji nian.
U najeoj upotrebi su 2 osnovna tipa kundaka: Engleski
(sa malo zakrivljenim gotovo ispravljenim vratom kundaka),
Njemaki (sa pitoljskim rukohvatom veeg ili manjeg zakrivljenja
na kom se dosta esto nalazi obrazina na koju se oslanja obraz
lovca prilikom pucanja).
Peta kundaka samarice je najee obloena bakelitnim,
plastinim ili gumenim potkovom. Na kombinovanim pukama
ili kuglarama kao i sportskim pukama se ugrauje iskljuivo
gumeni mekani amortizer kako bi ublaio trzaj puke. Gumeni
amortizer je jako vaan kod puaka kuglara jaeg kalibra za
precizno gaanje jer u znatnoj mjeri ublaava trzaj puke, kao
160
i kod puaka koje se koriste za takmienje u gaanju glinenih

golubova discipline trap i sket.
30. ta je umetak za oluene ili glatke cijevi manjih
kalibara?
Odavno je poelo da se u samene cijevi standardnih puaka
umeu posebno prilagoene oluene cijevi manjih kalibara iz
kojih je mogue ispaljivati municiju sa zavidnom preciznou.
Posljednjih godina, s obzirom na pojaano bravljenje novih
tipova puaka omogueno je umetanje oluenih cijevi veih
kalibara pa je njima omoguen lov krupnijih vrsta evropske lovne
divljai. Tako su napravljene oluene umetak cijevi u kalibrima
od 5,6 mm pa sve do standardnih srednjih kalibara sa manjim
pritiscima barutnih gasova od 7 i 8 mm, to zadovoljava nune
potrebe za lov najkrupnijih vrsta evropske lovne divljai.
31. Opisati montae za optike niane.
Montae su veza izmeu puke i optikog niana. Od kvaliteta
ovih montaa umnogome zavisi mogunost iskorienja kvaliteta
puke i optikog niana. Optiki niani se na puke montiraju
pomou klasinih (fiksnih) ili posebnih montaa na kuglarama
i samarama. Montae se uglavnom mogu lako i precizno
podeavati po pravcu i visini kako bi se optiki niani na puku
mogli postaviti tano u niansku liniju. Svaka dobra montaa za
optiki nian je za puku vezana sa vie taaka 2 do 4, tako da se
ne mogu pojaviti eventualne greke. Najpoznatije montae su
Schwenk i Suhl.
32. ta su dogledi?
Dogledi su pomoni optiki ureaji koji lovcu pomau za
uspjenije pronalaenje i osmatranje divljai, prije nego to se
odlui na hitac. To je dakle, ureaj koji se mnogo vie koristi nego
optiki nian. Zato dogled mora biti sastavni dio opreme svakog
161
lovca na krupnu divlja. Dogledi se grubo mogu podijeliti na one

sa 2. cijevi i sa 1. cijevi a po uvelianju na fiksne i varijabilne.
33. Od kojih dijelova se sastoji metak za samaricu?
Savremeni lovaki metak za puku glatkih cijevi samarica
sastoji se od sljedeih djelova:
a) aure (kartonske, plastine ili (sasvim rijetko) metalne,
b) kapisle (sa uglavnom 2 najea tipa : Zevelo i Winchester),
c) barutnog punjenja (bilo da je u pitanju dimni barut ili mnogo
jai bezdimni barut),
d) epa (filcanog, kartonskog ili plastinog),
e) projektila (samenog ili jedinane kugle).
34. Opisati aure za lovaki samarski metak.
aure za lovaki samarski metak se uglavnom izrauju od
kartona, u novije vrijeme od plastike, da bi u posljednjih nekoliko
godina karton ponovo dobio prednost iz ekolokih razloga
(lake se raspada i tako titi ivotnu sredinu od trajnih otpadaka).
I plastine i kartonske aure u svom donjem dijelu, u kome se
nalazi barut, imaju iznutra plastina ili kartonska ojaanja. esto
takva ojaanja postoje i sa spoljne strane u vidu metalnih izmica
razliitih visina koje integralno pokrivaju i dno metka.
35. Kapisla?
Za inicijalno paljenje baruta u lovakom metku kapisle se
prave od metalnog tijela u koje je integrisan nakovanj i u koje
je izmeu dna kapisle i nakovnja smjeten inicijalni eksploziv.
Inicijalni eksploziv je 70-ih godina 18. vijeka, kada je pronaen,
pa gotovo do dananjih dana inio ivin fulminat. Ovo sredstvo
je davalo veoma sigurnu i jaku varnicu koja je besprekorno
palila barutno punjenje. Meutim, mana ovog sredstva je to je
pri sagorijevanju hemijski veoma agresivno pa izaziva estoku
koroziju i samog oruja. Zato je kasnije otkriven novi inicijalni
162
eksploziv za Sinoksid kapisle sa maksimalnim karakteristikama

paljenja koji se radi na bazi smjese olovnog aida koji ne djeluje
korozivno na oruje iz kojega se ispaljuje niti pri sagorijevanju
oslobaa otrovne gasove.
Po konstrukciji imamo 2 osnovne grupe kapisla i to tipa
Gevelot i tipa Winchester 209. Razlika izmeu ova 2 tipa kapisla
je u tome to je kod kapisle tipa Gevelot itavo tijelo jedinstveno
i u njemu je sve sadrano. Kod kapisle tipa Winchester tijelo
kapisle je raeno (zbog lake proizvodnje) iz 2 dijela od kojih je
jedan tijelo kapisle sa ugraenim nakovnjem a u njega je utisnuta
kapica kapisle sa inicijalnim, eksplozivnim punjenjem.
36. Barut?
Od samog nastanka vatrenog oruja je kao pogonsko sredstvo
korien dimni barut, da bi tek krajem 19. vijeka poeli da se
koriste i bezdimni baruti. Ovaj tip baruta ne samo da je neznatno
razvijao dim pri opaljenju (iz tog razloga ga i nazivaju bezdimni)
nego je razvijao mnogo jae pritiske od starog dimnog (crnog)
baruta.
Bezdimnog baruta imamo 2 tipa:
- Nitrocelulozni bezdimni barut je najei tip bezdimnog
baruta koji se koristi u lovakoj municiji sa oluenim i
neoluenim cijevima. Ovaj barut je neto voluminozniji od
nitroglicerinskog i lake ga je kontrolisati.
- Nitroglicerinski bezdimni barut je jaih eksplozivnih
dejstava pa se koristi u manjim (vrlo precizno odreenim)
koliinama prilikom punjenja municije, pogotovo to
mu je specifina teina vea. Osim toga, on je brizantniji
(eksplozivniji) pa se njime mora mnogo paljivije rukovati i
nije preporuljiv za individualno korienje.
37. Opisati ep kod lovakog samarskog metka.
Izmeu baruta i same se kod klasinog punjenja lovakog
163
samarskog metka postavlja ep. ep ima zadatak da potiskivan

gasovima sagorjelog baruta ispred sebe gura sameno punjenje.
Zato ep mora da bude od materijala koji e kvalitetno da dihtuje
i spreava proputanje gasova sagorjelog baruta mimo sebe.
Tako se potpuno iskoristi snaga barutnih gasova za izbacivanje
projektila kroz cijev puke. Zato su epovi pravljeni od parafina
(i mau) impregniranog filca koji je dovoljno vrst ali i dovoljno
elastian, da daje najbolje potiske od svih ostalih epova. Do
skoro se, bez obzira na kvalitet ovih epova, na barut ispred epa
obavezno stavljao kartonski (plastini) poklopac, zatim se na
ep ispod same stavljao drugi poklopac, da bi se, ako se formira
metak kruno zatvarao poklopac se stavljao i na vrh metka preko
same gdje se i upisivala oznaka same. Naknadna istraivanja
su pokazala da na barutno punjenje ispred novijih tipova filcanih
epova ne treba stavljati poklopi iz razloga to je filcani ep
poboljan i u potpunosti zadovoljava zahtjeve metka. Posljednjih
decenija i godina primatu proizvodnji municije za samaru su
preuzeli plastini epovi koji su tako oblikovani da daju odlino
zaptivanje ali i dobru elastinost, samim tim i kvalitetniji posip.
Plastini ep je dovoljno kompaktan pa mu nijesu potrebni nikakvi
kartonski poklopii ni ispred ni iza epa. Razvojem tehnologije
plastinog epa zajedno sa njim integralno je izlivena korpica za
samu. Metak sa ovom vrstom plastinog epa prvih nekoliko
metara nakon izlaska iz cijevi nosi samu u korpici da bi se tek
poslije toga poela postepeno rasprivati. Osim toga, prednost
metka sa korpicom za samu je u tome to se periferna zrna
same ne taru o zidovima cijevi, pa samim tim i ne deformiu u
tom smislu. Tako je dobijen metak sa guim posipom same i
efikasnijim dometom, a samim tim i boljim uinkom na cilju.
38. Opisati sameno punjenje?
Iznad epa se u lovaki metak stavlja sameno punjenje.
Samu predstavlja odreena koliina olovnih kuglica u zavisnosti
164
od potrebe i vrste divljai za koju je namijenjena. Krupnoa

same mora da bude usklaena sa krupnoom divljai koja se
lovi kao i sa otpornou lovljene divljai. Shodno tome, sama se
pravi u raznim dimenzijama poev od prenika 1,5 pa uglavnom
do prenika 6,2 mm, mada postoji i krupnija sama od preko 7 i
8 mm, ali to su ve skupovi pojedinanih projektila koji, svaki za
sebe, ima dovoljan prenik i masu da moe da djeluje zasebno
na cilj. Krupnoa same se u raznim zemljama razliito obiljeava.
Sama se pravi najee od istog olova - meka sama i od
olova sa primjesama antimona oko 2% i arsena oko 0,3% - tvrda
sama. Ova tvrda sama je povoljnija jer se prilikom opaljenja
manje deformie a samim tim pravilnije prostire kroz vazduh
to daje bolji pogodak. Neki proizvoai olovne same istu
povrinski presvlae slojem hroma ili bakra to je ini tvrom i
manje podlonom deformisanju sve sa eljom za to veom
efikasnou na cilju.
S obzirom na otrovnost olova posljednjih godina se u
razvijenim zemljama forsira izrada same od mekog gvoa
(elina sama), koja je pak zbog svoje manje specifine teine,
balistiki manje efikasna (ali za razliku od olovne nije toksina,
ne truje tlo i vodu u koju upada. Manja efikasnost eline same
dovela je do pravljenja same od cinka pa i jo nekih tekih
metala ali njihova podobnost, odnosno otrovnost, jo nije
totalno ispitana pa ni razjanjena.
39. Koliki je maksimalni domet saminih zrna?
Pouzdano balistiko pravilo kae da je maksimalni domet
samenih zrna, u grubom, onoliko stotina metara koliko im je
milimetara prenik.
- Sama od 3 mm prenika ima maksimalni domet oko 300 m.
- Sama od 4,5 mm prenika ima maksimalni domet do 450 m.
- Sama od 8,55 mm prenika ima maksimalni domet oko 800 m.
- Jedinana zrna imaju domet od preko 1 km nadalje u
165
zavisnosti od kalibra prenika zrna i barutnog punjenja i ugla

cijevi prilikom ispaljenja.
40. Opisati sportsku municiju za samarice.
Sportska municija namijenjena za sportska i streljaka
takmienja kao to su discipline: skeet, trap i double trap,
dugo se upranjavala sa metkom istovjetnim koliinom same
koji se koristio za lov - 36 grama za kalibar 12. Kako su sa ovom
municijom postizani visoki rezultati Meunarodna streljaka
federacija je nastojala da u ovim disciplinama smanji gramau
same na 28 grama i na taj nain otea takmiaru postizanje
vrhunskog rezultata. Kako se poslije nekoliko godina uspostavilo
da se i sa 28 grama postiu previsoki rezultati Meunarodna
streljaka federacija je za takmienje u disciplini trap smanjila
koliinu same u metku na svega 24 grama a za skeet je ostalo
28 grama. Time to se skeet puca sa prenikom same 2 mm a
trap sa 2,41 mm. U mecima za trap takmienje nalazi se korpica
za samu (koncetrator) kako bi posip same bio to gui i vei.
U mecima za skeet takmienje se ne nalazi korpica za samu ve
neki od rasprivaa samenog punjenja sa ciljem da posip bude
to iri od samog izlaska iz cijevi.
41. Koji su kalibri samarske municije, kako su usklaeni sa
kalibrom oruja iz kojeg se ispaljuju?
Kalibri municije moraju da budu usklaeni sa kalibrom oruja
iz koga se ispaljuje. Tako da
- Kalibar 12 ima prenik due cijevi 18,2 mm
Dozvoljena tolerancija iznosi do 0,40 mm.
166
42. Opisati lovaku municiju za oruje sa oluenim cijevima

Lovaka municija za puke sa oluenim cijevima je mnogo
raznovrsnija nego municija za samare. Naravno, svaka je
namijenjena za odreeni kalibar cijevi puke iz koje se koristi.
Pri tome je kalibar zrna uvijek neto vei od kalibra cijevi (polja
cijevi), jer je neophodno da se kouljica zrna utisne u ljebove
kako bi mogla da ih prati kreui se kroz cijev. Ovako utisnuto
zrno je prinueno da prihvati ne samo translatorno kretanje zbog
potiska sagorjelih barutnih gasova nego i rotaciono, odnosno da
se okree oko svoje ose tokom leta. To je razlog zbog ega je
i stabilnost zrna velika na velikim daljinama pa je samim tim i
domet neuporedivo vei u odnosu na puku samaru. Isto tako
mu je vea preciznost na samom cilju.
43. Nabrojati najee upotrebljavane kalibre metka za
puke sa oluenim cijevima.
Najee upotrebljavani kalibri metka za puke sa oluenim
cijevima bilo da su evropskih ili amerikih oznaka su: 22 Mag.; 22
Hornet; 222 Remington; 223 Winchester; 22 250 Mag.; 5,6x 50
R; 243 Win. ; 6x 70 R; 6 Rem./Mag.; 6x 62 R Frer; 6,5 x 57; 6,5 x 57R;
7 x 57; 7 x 57 R; 7 x 64; 7 x 65 R; 7 Rem./Mag; 308 Win. ; 7,62 x 54
Rus; 30-06 Spring. ; 30 R Blaser; 300 Win. / Mag.; 8 x 57 IS; 8 x 57
IRS; 8 x 68 S; 8 x 75 RS; 9,3 x 62; 9,3 x 64; 9,3 x 74 R; 375 H&H; 458
Win./Mag. ; 470 nitro expres i dr.
44. Koji su minimalni kalibri za odstrel pojedinih vrsta krupne
lovne divljai?
- za odstrel srnee divljai, vuka, akala, odreen najmanji
lovni kalibar od 5,6 mm odnosno kalibar 222 Remington;
- za odstrel jelena lopatara, muflona, divokoze je minimalan
kalibar 6,5 x 57 i iznad 243 odnosno 243 Winchester;
- za odstrel jelena i divljih svinja je odreen kao minimalan
kalibar 7 x 57 na gore.
167
45. Kolika je potrebna teina zrna za odstrel pojedinih vrsta

krupne lovne divljai?
Za municiju ispaljenu iz puke sa oluenom cijevi, pored
kalibra jako je znaajna i teina zrna koja mora biti prilagoena
teini divljai koja se njime lovi. Stoga je za sitnije primjerke
krupne divljai dovoljno zrno manje teine.
- za odstrel srnee divljai, vuka, akala, dovoljna teina zrna je
od svega 3 do 4 grama
- za odstrel divljih svinja i jelena potrebna teina zrna od 10
grama i vie.
46. Kakva mora biti konstrukcija zrna za odstrel krupne
divljai?
Pored kalibra i teine zrna za odstrel krupne divljai je znaajna
i konstrukcija samog zrna. Konstrukcija mora biti takva da se zrno
pravilno rasprskava (u obliku peurke), uveavajui svoj prvobitni
prenik i do 2,5 puta i da na kraju ostane to vei procenat mase
zrna u jednom komadu. Takva je veina savremenih zrna za
kuglare, gotovo u svim kalibrima i svim teinama zrna.
47. ta je balistika, ta prouava i kako je dijelimo?
Balistika je nauka koja izuava ponaanje metka poslije
ispaljenja, kako u samoj cijevi tako i poslije izlaska iz cijevi. Zato
balistiku dijelimo na: unutranju balistiku koja se odnosi na
ponaanje ispaljenog metka (projektila) tokom kretanja kroz
samu cijev puke, spoljnu balistiku koja se odnosi na ponaanje
ispaljenog metka (projektila) tokom leta kroz vazduni prostor
poslije izlaska iz cijevi i ciljnu balistiku o ponaanju metka
(projektila) prilikom udara u cilj.
48. Opisati proces opaljenja metka i kretanja projektila kroz
cijev puke samarice.
Sam proces opaljenja metka i kretanja projektila kroz cijev
168
puke je gotovo trenutni proces koji traje svega 0,0022 dijela

sekunde, pa ga je teko sagledati i zato ga je potrebno ralaniti
na elemente kako bi se uoili detalji. Udarcem udaraa ekia na
udarnu iglu, ova udara u kapicu kapisle, sabija inicijalni eksploziv
na nakovanj kapisle, pa dolazi do opaljenja inicijalnog eksploziva
koji svom snagom svog plamena pali barutno punjenje u metku.
Razvijeni gasovi od gotovo trenutnog sagorijevanja barutnog
punjenja pod odreenim pritiskom potiskuju ep metka koji
pred sobom potiskuje projektil (sameno punjenje ili jedinanu
kuglu) u cijev puke i kroz cijev, uveavajui brzinu potiskivanja
tokom prolaska kroz cijev, sve do izlaska iz usta cijevi gdje je brzina
potiskivanja i najvea. Projektil van cijevi nastavlja svoju putanju
teorijski istom brzinom. S obzirom na barute koji se koriste
u samaricama sa gotovo trenutnim sagorijevanjem, najvei
pritisak barutnih gasova se razvija jo u leitu metka i on iznosi
od 450 do 570 bara u zavisnosti od kalibra metka i vrste baruta
koji se koristi. Prosjena brzina kod samenih puaka se kree od
330 do 380 m, u zavisnosti od krupnoe same pri standardnom
punjenju. Tokom prolaska kroz cijev samarice projektil dospijeva
preko konusnog suenja u ok, pri emu se periferna zrna same
sabijaju u sredite snopa i tako stvaraju gui i efikasniji snop sa
ravnomjernim posipom i boljim uinkom na cilj. Uprkos manjeg
otpora projektila u glatkoj cijevi samarice i brzine sagorijevanja
baruta u cijev, cijev samarice mora da bude dovoljno duga da u
njoj sagori cjelokupna koliina barutnog punjenja, pa samarske
cijevi moraju da budu duge od 63 do 75 cm.
49. Opisati proces opaljenja metka i kretanja projektila kroz
cijev puke sa oluenim cijevima.
Sistem opaljenja metka kod oruja sa oluenim cijevima
je slian onome kod samarica. Meutim, postoji bitna razlika
u prolasku projektila kroz oluenu (lijebljenu) cijev. Naime
unutranjost cijevi je narezana sa 4, 6 i vie ljebova koji zrno
169
vode kroz cijev, prisiljavajui ga da se rotira, dajui mu obrtno

kretanje koje e mu poslije izlaska iz cijevi omoguiti bolje dranje
pravca (stabilizaciju) pa time i preciznije pogaanje cilja. Oluci
u cijevi zahtijevaju sasvim druge vrste baruta sa postepenim
progresivnim sagorijevanjem koji e poslije opaljenja intenzitet
sagorijevanja tokom prolaska kroz cijev postepeno poveavati,
tako da se i pritisak postepeno progresivno poveava, pa je kod
oruja sa oluenim cijevima pritisak najjai na 15 cm od leita
metka u dui cijevi, dok je najvea brzina potisnutog zrna kao
kod samare na ustima cijevi. Qfgvn. vanje baruta u oluenim
cijevima odvija se progresivno kroz cijelu duinu cijevi, samim
tim i duina cijevi mora da bude primjerena (dovoljno duga) pa
je najee u zavisnosti od kalibra od 50 do 65 cm kako bi to
vei procenat baruta u cijevi sagorio pa time i predao potpunu
energiju projektilu u samoj cijevi.
Pritisci sagorjelih barutnih gasova u oruju sa oluenim cijevima
su mnogo vei nego kod samarica i kreu se od oko 2700 pa do
3750 i vie bara. Zbog velikog otpora zrna u oluenoj cijevi i tako
visokog pritiska cijelom duinom zidovi oluene cijevi su deblji
cijelom svojom duinom u odnosu na glatke cijevi samarica.
Zbog velikog otpora zrna u prolazu kroz oluke nastaje habanje
materijala, kouljice zrna (tombaka) koja je meka od cijevi pa u
olucima cijevi ostaje sloj skinutog materijala koji se mora redovno
istiti zajedno sa ostacima nesagorjelog baruta i ai, kako bi se
odrala eljena preciznost oruja sa oluenim cijevima.
Poetna brzina ispaljenog zrna u ustima cijevi kod oluenih
cijevi je mnogo vea nego kod samarica i kree se od oko 670
pa do 1130 i vie m/s.
50. Opisati spoljnu balistiku hica ispaljenog iz oruja sa
glatkim cijevima.
Po naputanju cijevi svaki projektil, pa i sameno punjenje
metka samarice, ima najveu brzinu kretanja pa ga iz tog
170
razloga i zovemo poetna brzina. Ova brzina bi bila idealna brzina

kretanja projektila kroz prostor da ne postoje negativni uticaji
otpora vazduha kroz koji se projektil kree i privlaenje zemljine
tee (mase projektila). Ova dva negativna uticaja dovode do
postepenog smanjenja brzine i kretanja projektila kroz vazduh,
tako da projektil poslije izvjesnog vremena gubei brzinu, a pod
uticajem zemljine tee pada na zemlju (ako prethodno ne udari
u cilj). Zato se deava da, zbog smanjenja brzine, projektil na
velikim daljinama gubi mnogo od svoje poetne energije pa se
moe desiti da njegova energija bude nedovoljna da probije tijelo
divljai, a time se i gubi smisao gaanja na mnogo udaljeni cilj.
51. Kakav je oblik, koja je irina, koja duina saminog
snopa?
Sameni snop po izlasku iz cijevi gubi svoju kompaktnost i iri
se, to dalje to vie, kako u irinu tako i u duinu. Zrna same iz
centralnog dijela samenog snopa sauvae svoj okrugli oblik, pa
e letei kroz vazduh trpjeti manji otpor i imati pravilniju putanju.
Periferna zrna koja su u dodiru sa cijevi manje ili vie deformisana,
zbog svog nepravilnog oblika a samim tim i otpora vazduha letjee
sporije pa e se rasipati na sve strane stvarajui tako snop u obliku
lijevka popriline duine. Periferna zrna same nemaju pozitivan
uticaj na pogotke, ve naprotiv, predstavljaju opasnost po okolinu
zbog nepravilne putanje. Osnovni dio samenog snopa se izduuje u
obliku izduenog jajeta sa iljastim dijelom naprijed i nazad. Prednji
dio snopa kod puaka normalnih kalibara ima domet od 45 do 50
m. Proireni snop se nakon te daljine ljevkasto iri sve dok samena
zrna zbog svog potpunog gubitka energije ne padnu na zemlji.
Treba naglasiti da je raspored same i zrna manje vie pravilan
samo u osnovnom snopu i to idui ka sreditu snopa pravilnije. iri
ljevkasti dio snopa je veoma irok i na daljini od 50 m sa samom
prenika 3,5 mm u zavisnosti od oka dostie gotovo 4 m irine, dok
je za sitniju samu od 2,5 mm irina snopa na toj daljini preko 5 m .
171
52. Opisati spoljnu balistiku hica ispaljenog iz oruja sa

oluenim cijevima.
Spoljna balistika zrna ispaljenog iz oruja sa oluenom cijevi
se u mnogome razlikuje od spoljne balistike od samarskog
metka.
Vazduni prostor i zemljina tea negativno utiu na putanju
zrna po izlasku iz cijevi puke tako da se brzina leta zrna
postepeno smanjuje a putanja ima izgled nesimetrine parabole,
sa poetkom na ustima cijevi puke i sa krajem na mjestu pada
zrna na zemlju. Visina tjemena parabole putanje zavisi od kalibra
metka, njegove poetne brzine, teine zrna, veliine njegovog
poprenog presjeka i njegovog oblika. Stoga su ovi parametri od
izuzetnog znaaja za lovca i za uspjean pogodak.
Poetna brzina zrna pri izlasku iz cijevi kod kuglara je daleko
vea nego kod samarica i kree se od oko 600 m/s pa do 1200
m/s. Kako je zrno kompaktno to e, s obzirom na reenu brzinu,
energija biti mnogo vea od energije same.
Poetna energija zrna se u grubom kree oko 500 dula
ili priblino oko 50 kg /m (1 dul = 0,102 kg/m) kod metka 22
Magnum, pa preko 4000 dula za kalibar 30-06 i sve do desetak
hiljada dula kod metaka teih kalibara za lov tropske i krupne
divljai. Da bi se postigla navedena brzina i navedena energija
pritisak sagorjelih barutnih gasova mora da bude veoma velik,
i on se kod kuglara kree od oko 2800 do 4100 bara. Zato
bravljenje kod kuglara mora da bude mnogo sigurnije i jae
kako bi izdrale ovako velike pritiske. Zbog toga i maksimalni
domet zrna ispaljenih iz kuglara dostie od 3000 do 5000 pa i vie
metara (pri povoljnom uglu elevacije kosom hicu). Meutim,
efikasni domet za normalan lov krupne divljai je i za kuglare
daleko manji i kree se na oko 150 m kada se gaa mehanikim
nianom, pa za rezantne kalibre i do preko 250 do 300 m sa
dobrim ili dobro upucanim optikim nianom.
172
53. O emu govori i kakva je ciljna balistika hica ispaljenog iz

oruja sa glatkim cijevima?
Ciljna balistika nam govori kako se ponaa sameno
punjenje, odnosno pojedinana zrna same prilikom udara u
cilj. S obzirom na brojnost samenih zrna, ona na cilj dejstvuje
zajedniki sa ukupnom energijom svih zrna koja pogaaju cilj.
Meutim, samo neznatni procenat zrna i snopa pogaa cilj tim
to su ciljevi koje gaamo samarom relativno malih dimenzija.
Tako se deava da gaajui siluetu jarebice u letu na raznim
daljinama pogodi dva puta vei broj zrna ako gaamo sitnom
samom od 2,5 mm prenika nego ako istu gaamo krupnijom
samom od 3,5 i 4 mm. Efekat pri lovu sa sitnom samom bie
mnogo bolji jer, bez obzira na veu energiju svakog posebnog
zrna krupnije same, ukupan zbir energije bie bolji pri gaanju
sitnom samom (zbog mnogo veeg broja pogodaka).
54. Kakav je efekat nervnog oka pri pogotku divljai?
Efekat nervnog oka pri pogotku divljai je takav da prilikom
pogotka divljai sa vie zrna makar i sitne same biva zbog
nervnog oka momentalno usmrena. Taj efekat je veoma efikasan
iako zrna sitne same sa relativno malom energijom uspijevaju
da tijelo divljai probiju samo periferno, ne mnogo ispod koe
ili perja. Ali, u tim predjelima je mnogo nervnih zavretaka koji
pogoeni sa mnogo zrna (samica) izazivaju ve pomenuti nervni
ok i momentalnu smrt pogoene divljai. Divlja pogoena na
veoj daljini bie pogoena sa nedovoljnim brojem zrna same,
ija je i ukupna energija je na takvim daljinama nedovoljna, pa
e izostati nervni ok.
55. Kakva je ciljna balistika hica ispaljenog iz oruja sa
oluenim cijevima?
Ciljna balistika zrna ispaljenog iz kuglare se u mnogome
razlikuje od samarice. Kod kuglara je uvijek ispaljeno 1 zrno. Pri
173
udaru zrna u cilj ono svojom energijom prodire duboko u tijelo

divljai i deformiui se u obliku peurke ili pak rasprskavajui se
svojim djelovima i tako pravi veu ranu i bre usmruje divlja. U
novije vrijeme se prave takva zrna koja se kontrolisano deformiu,
stvarajui svojim vrnim dijelom peurku do 2,5 puta veu od
prvobitnog prenika zrna. Na taj nain stvaraju velike prodore
kroz tijelo divljai izazivajui jaka unutranja krvarenja. Ovakav
pogodak u vitalne organe dolazi do sigurne i bre smrti divljai.
Sama zrna kuglara su tako konstruisana da omoguavaju to
efektnije usmrenje divljai ili bar to krai bijeg do smrtonosnog
pada.
56. ta je to hidrodinamiki efekat?
To je efekat koji postiu izuzetno brza zrna ispaljena iz kuglara
sa brzinom preko 1000 m/s na ustima cijevi. Pri udaru takvog zrna
u tijelo divljai dolazi do eksplozije tenog dijela tkiva (slino
pogoenoj konzervi napunjenoj vodom). Pri ovom efektu pored
brze smrti pogoene divljai, zbog oteenja velikih krvnih
sudova, dolazi i do oteenja ire okoline pogoenog mesnatog
i masnog tkiva tijela divljai.
57. Kako rukovati lovakom pukom prije i poslije lova ?
Prije i poslije lova samarice se, kao uostalom i sve druge
vrste oruja, moraju drati rasklopljene (ako ih je mogue
rasklopiti) i u futroli za oruje, da bi je sauvali kako od oteenja
tokom transporta tako i od zloupotreba. Pred sam lov u lovitu
se puka vadi iz futrole ili kofera i sastavlja kako bi bila spremna
za upotrebu. Po zavretku lova, samarica se ponovo rasklapa i
stavlja u futrolu, te sprema na bezbjednom mjestu. Cijelo vrijeme
prije i poslije lova, puka se obavezno dri prazna i oputenog
mehanizma za opaljenje. Po zavretku, puka se kui isti i
podmae, bez obzira da li je pucano ili ne, pa tek poslije toga
stavlja u ormar za oruje.
174
58. Kako rukovati lovakom pukom u toku lova ?

Kao to je reeno puka se pripremi za pucanje neposredno
pred poetak lova i uvijek se nosi tako da se njome niko ne
moe ugroziti, tj. sa cijevima okrenutim prema gore ili dolje.
Ukoliko ostrijelite divlja i idete po nju, puku treba obavezno
zakoiti a ako je sa spoljnim ekiima obavezno spustiti ekie.
Po prekidu lova, ili kada se skupi vie lovaca na jednom mjestu,
puku obavezno treba otvoriti bilo da je u pitanju prelamaa ili
repetirka i jedino je bezopasna kada je prazna.
59. Kako odravamo lovako oruje?
Odmah poslije lova puku je potrebno prebrisati suvom
krpom, kako cijev tako i ostale djelove, i dobro nauljiti, pa poslije
kraeg ekanja cijevi oistiti od ostataka garei i nesagorjelih
barutnih gasova i eventualnih naslaga olova. Poslije dobrog
ienja, puka se podmae kvalitetnim uljem i tek tada stavlja
u ormar za oruje. Cijevi oruja treba istiti etkicama koje se
montiraju na ipke i koje treba da budu priblino primjerene
prenicima cijevi koje se iste. etkice su od dlaica ili tekstila,
kao i od elinih i mesinganih ica koje ne treba preesto
upotrebljavati kako ne bi dolo do oteenja cijevi pa i sloja
hroma, ako je cijev hromirana. Pored etkica, ienje cijevi se
moe uspjeno vriti pomou krpica, u novije vrijeme i epova
za odreenu vrstu kalibra. Znaajno je da se kompletno oruje,
poslije dobrog detaljnog ienja spolja i iznutra, dobro naulji
sprejom namijenjenim za ienje oruja.
60. Kako odravamo optike ureaje?
Optike ureaje na oruju, kao i doglede, treba uvijek drati
u suvom stanju, istih spoljnih povrina stakla, kako bi uvijek
bili spremni za upotrebu. Stakla se iste jelenskom koicom ili
mekom krpom namijenjenom za takvu upotrebu. Pored toga
optiki nian treba uvijek podesiti na eljenu otrinu prema svom
175
oku. Doglede treba, prije i poslije lova, nositi u futrolama a na

samom terenu ih tititi od pada, udara, vlage i sl. To je osnov da
biste ih mogli koristiti dugi niz godina i sa njima uspjeno vrili
lov i osmatranje divljai.
61. Kako se obuava lovac za gaanje lovakom pukom
samaricom?
Lovakom pukom samaricom se najee gaaju ciljevi u
pokretu (trku ili letu), pa je obuka lovca za takva gaanja veoma
vana. Moraju se sinhronizovati svi pokreti lovca, od stava i
poloaja tijela pri gaanju, pa sve do odreivanja, preticanja i
opaljenja. Pri gaanju divljai veoma su esto u pitanju kosi hici,
koji su rezultat kupiranosti terena na kojem se lovi, to jo vie
komplikuje problematiku gaanja.
Brzo ubacivanje puke u zgib ramena, stojei ili za vrijeme
hoda, uz istovremeno uperene cijevi u izabrani cilj, osnov je
tehnike gaanja samaricom statinih ciljeva. Ovu vjebu treba
bezbroj puta ponavljati u sobnim uslovima a potom i na terenu.
Tek kada postignete tu tehniku moi ete lako da pogodite
eljeni cilj. Vjebe gaanja samaricom treba da budu postepene
od uvjebavanja gaanja statinih ciljeva do vjebanja gaanja
pokretnih ciljeva. Jo pri vjebanju statinih ciljeva treba hitro
mijenjati poloaj ciljeva, as sa jedne, as sa druge strane, kako
bi se poslije duge naporne vjebe svi pokreti nogu, ruku, tijela,
ramena i glave sinhronizovali toliko da se, prilikom svakog
ubacivanja puke u zgib ramena, postie pravilan poloaj cijevi
tano prema cilju. Ove vjebe treba upranjavati stalno a posebno
pred poetak lovake sezone. Pri vjebi iz stajaeg poloaja ili pri
hodu uvijek treba nastojati da je, kod lovca koji gaa sa desnog
ramena, lijeva noga u blagom iskoraku, a kod ljevaka obrnuto.
62. Opisati tehniku gaanje pokretnih ciljeva samaricom.
Pri gaanju pokretnih ciljeva osnovni elemenat koji se
176
mora uzeti u obzir je brzina kretanja lovljene divljai. Naime,

pri gaanju divljai, od momenta opaljenja puke do momenta
stizanja samenog snopa do cilja, proe izvjesno vrijeme koje
zovemo vrijeme leta projektila. Ako je divlja vie udaljena ili je
njeno kretanje bre, sameni snop stigne do gaanja divljai
sa zakanjenjem. Ako je brzina kretanja divljai velika, dolazi
do potpunog promaaja. Kako je let same mnogo bri od leta
divljai, morate uzeti u obzir preticanje. Ako jarebica leti bonom
stranom na lovca, brzinom od 20 m/s, na daljini od oko 30 m,
gaana samom od 3 mm, sama e do jarebice stii za 0,1 s. Za
isti period jarebica e preletjeti itavih 2 metra, to znai, ako se
gaa u momentu kada je jarebica nanianjena, sama bi stigla sa
zakanjenjem od itavih 2 metra. Bio bi to ist promaaj. Da bi se
jarebica pogodila, potrebno bi bilo gaati sa preticanjem na toj
daljini od itavih 2 m.
Meutim,
kako je odreivanje preticanja je dosta
komplikovano i naizgled nerealno, pribjegava se praenju cilja sa
malim izvlaenjem. Npr. pri gaanju divljai u pokretu pukom
treba pratiti cilj, gaajui ga u vrh nosa ili kljuna, ako se kree
bono u odnosu na lovca, i prije opaljenja puku izvui neto
ispred cilja i tada povui okida ili jo jednostavnije pratiti cilj sa
neto prednosti u odnosu na kljun ili nos i okinuti ne zaustavljajui
pomjeranje puke u skladu sa kretanjem divljai. Ovaj nain bi
mogao i da se preporui kao najjednostavniji i najefikasniji.
Na daljinama do 45 metara preticanje mora biti dvostruko vee
od onoga na 35 metara. Na daljinama od oko 25 metara preticanje
treba da bude upola manje nego kod daljina od 35 metara. Pri
kretanju divljai koso u odnosu na poloaj lovca, preticanja su upola
manja. Kada divlja bjei pravo od lovca, treba gaati neto iznad
nje (zeca u ui ili jarebicu iznad). Kada divlja dolazi ka lovcu treba
gaati neto ispod divljai, zeca u prednje ape a jarebicu ispred
kljuna. Ipak, pravu mjeru preticanja lovac e najbolje odrediti sam,
na osnovu sopstvene prakse i kretanja divljai koju gaa.
177
63. Opisati tehniku gaanje pokretnih ciljeva pukom sa

oluenim cijevima.
Za razliku od samarice, koja od nianskih elemenata ima samo
prednju muicu i inu po kojoj se niani, kuglare imaju mehaniki
nian sa muicom na vrhu (ustima) cijevi i zadnji ispred leita
metka. Samo ovo nam govori da je tehnika gaanja kuglarom
bitno razliita u odnosu na gaanje samaricom. Kuglarom se
gaa uglavnom samo krupna divlja, i to najee kada stoji
(sem rijetkih izuzetaka kao to su lov na divlje svinje pogonom i
krupne grabljivice). Ostalu divlja gaamo samo u mirovanju ili
u sasvim laganom kretanju. U principu, na takvu divlja nikada
ne treba pucati kad je u trku, jer su mogua ranjavanja, te prema
tome i gubici. To je i osnovni razlog to je neophodno da divlja
bude dovoljno udaljena kako bi je kuglarom mogli na miru,
neuznemiravanu, gaati.
Pri gaanju mehanikim nianima se poklapaju 3 take:
zadnji i prednji, i cilj. Da bi to uspjeno mogli, mora i oko lovca
da bude sposobno da izotri sve ove 3 take. Zadnji nian je
standardno podeen za daljinu gaanja oko 100 metara.
Ponekad na puci postoje preklopni niani za 2. zadnje ploice,
pri emu je ova druga obino podeena za daljinu gaanja
na 200 metara. Za mehaniki nian je ta daljina prevelika i ne
treba ga nikada koristiti za gaanje preko 150 metara. Radi
lakeg gaanja kod puke kuglare su ugraena u mehanizmu
pomona sredstva za lake i mirnije okidanje (steher ili sneler).
Ovaj ureaj se, po osmotrenoj divljai, prethodno pripremi
u poetnom poloaju, da bi kada doe vrijeme okidanja
neznatnom silom kaiprsta povukli obara bez opasnosti da e
teko okidanje klasinog obaraa pomjeriti cijelu puku sa cilja.
Pri gaanju mehanikim nianom uvijek treba voditi rauna da
zadnji nian bude strogo horizontalan (ne kriviti puku). Zatim,
da muica u zarezu zadnjeg niana dopire samo do gornje
njene povrine i da se uvijek nalazi u sredini. Posljednjih godina,
178
pa i decenija, na kuglarama se koriste optiki niani koji, pored

uotravanja samo 2 take, pruaju mogunost pribliavanja
cilja na polovinu, etvrtinu ili jo blie, sa uvelianjem od 1 5
pa sve do 10 16 puta. Najnovije generacije optikih niana
su sa varijabilnim (promjenljivim) uvelianjima, kada na istom
nianu postoji mogunost podeavanja, uvelianja prema elji
i potrebi.
64. Kakav je poloaj strijelca prilikom pucanja pukom sa
oluenim cijevima?
S obzirom da se krupna divlja kuglarom gaa u veini
sluajeva kada je mirna, to je i razlika u gaanju kuglarom u
odnosu na samaricu prilino razliita. Kuglarom se puca ili
stojei bez naslona ako je divlja blizu, a ako pri ruci nema
naslona bilo bi dobro da lovac koristi tap za gaanje, kojim bi
se posluio kao naslonom. Ako je neko drvo u blizini ili neki panj,
ili makar stijena, lovac e se njima posluiti kao naslonom. Isto
e se desiti i na eki, kada e lovac kao naslon koristiti ogradu
eke ali u svim ovim sluajevima puka se ne smije direktno
nasloniti na tvrdu podlogu. Zato se kao podloga naslonu koristi
eir, demper, jakna a najpreporuljivije je koristiti ruksak. Samo
se tako moe oekivati dobar pogodak. Ukoliko puku oslonimo
na tvrdu podlogu, prilikom opaljenja e odskoiti i lovac e u
veini sluajeva promaiti cilj. Ve opisani nain pripreme puke
(sneler) i lovca (to udobnije sjedei, leei, kleei ili stojei
poloaj), pri gaanju klasinim nianima su istovjetni kao i kada
se gaa optikim nianima. Bitno je da se prije opaljenja dah na
momenat zadri i tako puka maksimalno umiri kako bi pogodak
bio to bolji. U bilo kojoj poziciji lovac da se nalazi osnov dobrog
pogotka je mekano okidanje. Nikada se obaraa ne smije naglo
povui.
179
65. Koje vrste lovakih strelita imamo, koje su im zajednike

karakteristike?
Razlikujemo sljedee vrste strelita za:
Nepokretne - pokretne mete (siluete ivotinja) za gaanje
kuglarama
Strelita za glinene golubove (disciplina Skeet Trap i
Duble Trap)
Za bilo koju vrstu strelita morate imati ravnu povrinu sa
sigurnosnim nasipom a strelite mora odgovarati standardima
i zahtjevima Zakona o oruju i lovu. Mora biti udaljeno od
naseljenih mjesta i na svojim krajnjim takama vidno oznaeno
kao zona opasna za etnju ili rekreaciju.
66. Za koja takmienja se rade strelita sa nepokretnim i
pokretnim metama?
Strelita sa nepokretnim i pokretnim metama se rade za
takmienja sa karabinom. U gaanju meta (silueta visoke divljai)
vepra, srndaa i dr. na 50 ili 100 m mehanikim nianom, a na
150 i 200 m optikim nianom. Pokretne mete preteno vepra se
gaaju do 5 m daljine a fiksne siluete na veim daljinama.
67. Opisati strelita za gaanje glinenih golubova?
S obzirom da je gaanje glinenih golubova olimpijska disciplina od 1900. god. takva strelita zahtijevaju posebne propise
i standarde. Rov gdje se montiraju maine za izbacivanje golubova mora biti u ravni sa zemljom, duine 20 m, irine oko 2
m i dubine 2,20 m. U njemu se montiraju za disciplinu trap 15
maina od kojih u zavisnosti od eme svaka mora biti razliito
podeena. Pista za strijelce se radi sa 5 pozicija tako da svaki strijelac ispred sebe ima po 3 maine, odnosno 3 goluba, od kojih
nikad ne zna koji e na njegovu komandu jedna od maina izbaciti. S obzirom da strijelac nakon svakog pucanja mijenja
mjesto, tako mu u toku serije od 25 golubova rijetko moe izai
180
sa istim pravcem, uglom i visinom. Mjesta gdje se nalaze strijelci udaljena su od rova u koji su smjetene maine 15 m a veza
maine sa strijelcem je elektronika povezana mikrofonom tako
da strijelac svojim glasom aktivira mainu, odnosno ona izbacuje
glinenog goluba u prostor. Da bi strijelac bio uspjean, mora od
momenta pozivanja goluba opaliti prvi patron za oko 0,35 s jer je
brzina goluba pri izlazu oko 120 km/h. S obzirom da ste udaljeni
od maina 15 m, ako ne opalite metak za toliki period, golub e
biti suvie daleko tako da ga neete pogoditi.
Disciplina skeet je takoe olimpijska disciplina koja se znatno razlikuje u odnosu na trap. Maine se nalaze u dvije nadzemne
kuice. U kojima je smjetena po 1 maina. Pozicije za takmiare
su polukrune a ima ih 8. Postiu se bolji rezultati nego u trapu
iz razloga to je lake pucati i iz te 2 kuice izlaze potpuno isti
golubovi sa istim pravcima samo su termini od trenutka poziva u
odnosu na trap razliiti. Kod trap-a na glas momentalno izlijeu,
a kod sket-a postoji od poziva odreeni vremenski interval do
izlijetanja goluba. Takoe se razlikuju i puke. Naime, kundak za
trap i skeet su potpuno razliiti kao i duina cijevi. Za skeet se
koriste cijevi 65 cm a za trap 75-81 cm. Takoe, kod skeet-a su cijevi prva cilindar, druga a kod trap-a , pun ok. Kod skeet-a je
zbog blizine potreban to iri snop same, a kod trap-a sto gui
snop zbog vee daljine. Za jednu i drugu disciplinu se najee
koriste puke bokerice kvalitetnijih proizvoaa, koje se i po svojoj cijeni znaajno razlikuju od standardnih puaka.
181
LO V D I V L J A I
XI
LOV DIVLJAI
1. Kada govorimo o pojedinanom a kada o grupnom

lovu?
S obzirom na broj uesnika u lovu imamo pojedinani i grupni
lov. O pojedinanom lovu govorimo kada u njemu uestvuje do
tri lovca, ako je vie od tri, tada kaemo da se radi o grupnom
lovu. U okviru obje navedene vrste ima vie naina na koji lovimo
divlja.
2. Opisati lov divljai ekanjem.
Lov ekanjem (doekom) je jedan od najstarijih naina lova.
Lovac se nakon upoznavanja terena postavlja na skrovitom
mjestu gdje ga divlja nee lako osjetiti ili primijetiti, s obzirom
da ima jako razvijena ula (vida sluha i mirisa) i prilikom kretanja
je vrlo oprezna, naravno mora voditi rauna i o udaljenosti eke
od mjesta prolaza divljai radi sigurnog pogotka. Takva mjesta
mogu biti na zemlji, drvetu, visokom kamenu ili nekom uzvienju.
Poeljno je da eka bude uz put kuda divlja prolazi u potrazi
za hranom i vodom. Dobro mjesto je u blizini prirodnih pojila,
hranilita ili mrcinilita, ukoliko lovite divlja u zoru ili sumrak
bez pogona, a u koliko lovite sa lovakim psima goniima, najvie
uspjeha lovac e postii ekanjem u blizini puta ili prelaza. Kod
doeka divljai posebnu panju treba obratiti na smjer vjetra
183
LO V D I V L J A I
koji uvijek mora duvati iz smjera iz kojeg oekujemo dolazak

divljai.
Preduslovi za uspjean lov ekanjem su: biti dobro zaklonjen,
ne koristiti bilo kakvu vrstu mirisa, to manje se pomjerati.
Ukoliko lovimo krupnu divlja poeljno je imati dobar dvogled
kojim vrimo osmatranje i procjenu trofejne vrijednosti divljai,
karabin sa optikim nianom, zbog bolje vidljivosti, samim tim
i sigurnijeg pogotka. Krupnu divlja sa eke je poeljno pucati
kada stane, najbolje kada je bono, izbjegavati pucanje kada je
okrenuta prema lovcu ili od njega. Za ovu vrstu lova zabranjeno
je koristiti pomagala, kao sto su elektronske vabilice i drugo.
3. Opisati lov divljai prikradanjem.
Jedan od najteih i najuzbudljivijih naina lova je lov
prikradanjem. Tu svaki lovac mora upotrijebiti itavo svoje
lovako umijee. Prikradanje podrazumijeva da maksimalno
poznajete vrstu divljai koju elite da ulovite, kao i teren u kome se
nalazi, neujno, korak po korak divlja traimo na onim mjestima
gdje se najee zadrava u odreeno doba dana: mjesta gdje
se hrani, hranilita, mrcinita, pojilita, kaljuita, rikalita,
pjevalita. Dobro poznavanje naina ivota divljai, konfiguracije
lovita, svih vodotoka i skrovitih mjesta na terenu su preduslov
za uspjeh u ovoj vrsti lova. Treba paziti na smjer vjetra uvijek
se kretati suprotno smjeru iz kojeg vjetar duva. Prikradanje u
visokim planinama ako se izvodi rano ujutru i sredinom dana
zapoinjati odozgo na dolje iz razloga to je strujanje vazduha
(pod uslovom da vjetar ne duva) uvijek odozdo na gore. Nasuprot
tome, prilikom predveernjeg prikradanja kada vazduh struji
odozgo prema dolje prikradanja izvoditi suprotnim smjerom
tj. odozdo prema gore. U kretanju treba koristiti svaki prirodan
zaklon: drvo, vei kamen, stari panj. Nikada ne prelaziti preko
istina i proplanaka ve ih zaobii kreui se umom. Posebno
obratiti panju prilikom hodanja, na polomljene i trule granice
184
LO V D I V L J A I
koje usljed pucanja mogu da odaju poloaj lovca .

Kao i kod doeka, kod prikradanja treba izmeu jutarnjeg
i predveernjeg lova birati ovo prvo. Dva su razloga: prvi je da
se divlja ujutro poslije povratka sa hrane dugo zadrava po
umi i njenim proplancima prije nego to e zalei, a drugi je da
ispred sebe imamo itav dan na raspolaganje. Posebno uspjeha
u ovakvom nainu lova imamo poslije nevremena kada divlja
izlazi iz sklonita i zadrava se na umskim proplancima i rijetkim
mladim umama.
4. Opisati lov divljai prikradanjem na tetrijeba.
To je jedna specifina vrsta lova. Ovim nainom lova lovi se
samo jedna divlja, veliki tetrijeb (gluhan). Sami nain lova je u
uskoj vezi sa tjelesnom osobinom tetrijeba, da prilikom svoje
pjesme u toku parenja u jednom dijelu ne uje. Naime, ljubavni
pjev tetrijeba sastoji se od etiri strofe: lagano pojedinano
kljocanje, ubrzano viestruko kljocanje, prasak i bruenje.
Pjesma se ritmino ponavlja i esto zna dugo trajati. etvrta
strofa pjesme, tzv. bruenje slui lovcu za prikradanje. U tih
nekoliko sekundi lovac nastoji da se to bre priblii tetrijebu.
Zbog injenice da tetrijeb tada ne uje pribliavanje treba
izvoditi to bre ne pazei mnogo na buku koja se pravi. To se ne
odnosi na glasan govor ili dozivanje, ve na injenicu da se moe
i grana ispod noge slomiti a da tetrijeb koji brusi to nee uti.
Meutim, ako se lovac ne zaustavi (stane nepomian) prije nego
tetrijeb zavri bruenje ostae bez uspjeha. Inae, ovaj nain lova
i lov na tetreba gluhana moe se uvrstiti u kategoriju najveih
lovova.
5. Opisati lov divljai vabljenjem.
Lov vabljenjem zbog svoje posebnosti upranjava manji
broj lovaca koji imaju veliko iskustvo u lovu i poznavanju
navika divljai koja se lovi. Za ovu vrstu lova, osim poznavanja
185
LO V D I V L J A I
svih osobina i navika divljai koja se lovi, potrebno je imati

tehniku i sluh. Jer vabiti nije samo duvati u vabilicu ili koristiti
drugo pomagalo i biti siguran da e divlja doi. Lovac
mora vjerno oponaati glasove ili pjesmu divljai koju eli
domamiti.
Vabljenje se u novije
vrijeme izvodi najvie
korienjem vabilica kojih ima vie vrsta. Jedne
su cilindrinog oblika razliitih duina od 5 do 20
centimetara i prenika
od 1 do 3 santimetra,
napravljene od drveta
ili plastinih materijala,
sa otvorom za duvanje
na prednjem kraju i piskom na suprotnoj strani. Na sebi imaju
toki ijim se odvijanjem ili zavijanjem mijenja ton. Neke imaju
sa suprotne strane od one gdje se duva klip ijim se uvlaenjem
ili izvlaenjem postie isti efekat kao okretanjem tokia na prije
opisanim.
Najbolji nain da mladi lovac savlada tehniku vabljena
divljai je pomo starijih lovaca koji ve imaju veliko iskustvo u
ovoj vrsti lova. Nadalje, lovac mora znati kada se i koje vrijeme,
na kojim mjestima i sa kojim zvukom javlja divlja koju elimo
loviti ovim nainom. Jedino tako moemo oponaati glasove
koji e nam, na nae veliko zadovoljstvo, dovesti traenu divlja.
Vabi se u blizini onih mjesta gdje se divlja zadrava u periodu
parenja ili gdje lei u toku dana. Moe se vabiti sa zemlje,
improvizovane eke na drvetu ili visoke eke. Bitno je odabrati
dobar zaklon sa kojeg se prua dobar pogled na daljinu do koje
se moe pucati na sve etiri strane.
186
LO V D I V L J A I
6. Opisati lov divljai pretraivanjem.

Ovim nainom lova najvie se lovi sitna pernata i dlakava
divlja: jarebice kamenjarke, prepelice, fazani, umske ljuke,
bekasine, kune, divlje make, lisice, zeevi i drugo. Ova vrsta lova
iziskuje od lovca dobru fiziku pripremljenost. Ovim nainom lova
se tokom dana prepjeai dosta terena. Da bi lov bio uspjean,
potrebno je dobro poznavati teren na kojem lovimo, osobine
divljai koju lovimo i kao osnov uspjeha moramo imati dobro
obuenog psa. Koristimo lovne pse koji traei ne udaljavaju
se mnogo od lovca, tako da on moe pratiti njihovo kretanje.
Najee se koriste:gonii, ptiari, jamari.
Lov se odvija laganim kretanjem lovca i njegovog pomonika
psa kroz lovite. Ako se radi o lovu sa ptiarom, pas krstari
lijevodesno, ispred lovca traei njuhom divlja koja lei
skrivena u grmlju, travi, pokoenom sijenu, brazdi na njivi. Kada
je pronae staje u marku ili fermu i eka da pristigne lovac.
Kad se lovac dovoljno priblii pas na njegovu komandu pokrene
markiranu divlja. Divlja se u tom trenutku pokree, a obuen
pas ne smije pojuriti za njom ve eka sljedeu komandu lovca,
obino da donese odstrijeljenu divlja do lovca, tj. aportira ili
da nastavi traenje. Veina pasa ptiara tri ispred lovca na 50ak metara. Ptiarom se najvie love jarebice kamenjarke, umske
ljuke i prepelice.
7. Opisati lov divljai jamarenjem.

Jamarenje je posebna vrsta lova u kojoj se koriste psi jamari:
jazaviari, brak jazaviari i terijeri. Ovim lovom se najvie love
lisice i jazavci i kune. Sami lov zapoinje pronalaskom jame u
kojoj se nalazi divlja koju elimo loviti. Nekada lovac koji sam
pretrauje teren nae jamu i dovede psa do nje, a ee dobro
obuen pas sam pronalazi jamu i lajanjem obavjetava lovca. Pas
mora biti obuen da po pronalasku jame nikada ne ulazi u nju
187
LO V D I V L J A I
bez loveve komande. Lovac mora utvrditi da li je jama aktivna

tj. da li u njoj ima divljai, mora pronai rezervne izlaze iz jame
i zatvoriti ih pa tek tada dati komandu psu da ue u jamu. U
jamu ne ulazi vie pasa odjednom jer unutra nema mjesta da bi
vie pasa djelovalo ve e samo jedan drugom smetati. Najbolji
su oni psi jamari koji napadaju divlja i ranjenu iznose napolje.
Meutim, to su rijetki sluajevi. Mnogo ee oni sa pristojnog
rastojanja oblajavaju divlja i tada lovac sa pomonim priborom
(lopata, kramp) kopa na mjestu gdje ispod zemlje uje lave
psa i dolazi do divljai. Obino je lovi pomou specijalnih dugih
klijeta posebno napravljenih za ovu vrstu lova. Ako je divlja
ranjena zbog obuke psa dobro je da dalji postupak lova dovri
pas. Pucanje u jamu je vrlo rizino jer moe stradati i pas a postoji
i opasnost rikoeta. Psi jamari su, inae, poznati kao veliki borci i
jedni od najhrabrijih pasa.
8. Opisati lov goniima.
Lov goniima je tradicionalan lov na naim prostorima,
pogotovo u planinskim predjelima. Vri se sa dobro obuenim
psima goniima. Najee se koriste za lov zeca, lisice i divljih
svinja. Ovom nainom lova najbolji rezultati se postiu u jesen
kada je tlo dosta vlano i tragovi divljai se osjeaju due vremena.
Isto tako, kada ponu prvi snjegovi i kada svaka divlja pokae
trag. Gonii se putaju u teren u samu zoru jer se tragovi divljai
tada najbolje osjeaju obzirom da se ona nou kree u potrazi
za hranom. Prilikom izlaska u lov sa goniima treba loviti na
terenima koje dobro poznajemo. Moramo znati koje sve divljai
tu ima, kao i njeno kretanje? Poznato je da se divlja, uglavnom,
kree istim prolazima, prelazima, pa to vai i u sluajevima kada
je gonii pronau i pokrenu. Poznavajui sve te staze lovac ili
lovci e se prije putanja pasa rasporediti zauzimajui poloaje
eke odakle e loviti divlja koju gonii pokrenu. Lovac koji eka
mora dobro sluati lave ili teket pasa i po nainu njihovog
188
LO V D I V L J A I
kretanja prepoznati o kojoj se divljai radi. Isto tako, ako lovac

primijeti da se divlja kree u njegovom pravcu, ali da nee proi
pored njega na daljini na kojoj moe pucati brzo se prebacuje
do sljedee prosjeke, potoka, proplanka kako bi presjekao put
gonjenoj divljai, da bi lake izvio njen odstrel.
9. Opisati lov prigonom.
Lov prigonom ili hajkom je takva vrsta lova gdje se lovci
postavljaju u ravni ili u obliku potkovice a pogonii prigone
divlja prema njima kako bi ovi mogli vriti odstrel. Lovom
rukovodi jedan ovjek i sve njegove naredbe se moraju
bezuslovno potovati, na to lovce obavezuje i lovaki kodeks.
Lovnik objavljuje poetak i zavretak lova, kao i trenutak kada
se pogonii tjerajui divlja primakli lovcima na blisku distancu
tako da lovci poslije ovog znaka vie ne smiju pucati.
Postoji nekoliko pravila koja se moraju potovati:
puka se nosi prelomljena i prazna, puni se tek dolaskom na
liniju odakle se puca trand,
puca se samo na onu vrstu divljai na koju je organizovan
prigon,
ne smije se kretati po trandu, niti isti naputati bez odobrenja
lovnika,
posebna panju lovac posvjeuje bezbjednosti uesnika
(pogonia),
zavretak lova objavljuje lovnik, puka se prazni na tandu
i dri otvorena, ako je rije o karabinu dri se sa otvorenim
zatvaraem,
sa tranda se odlazi organizovano na poziv lovnika.
Posebna obaveza svakog lovca koji dolazi na tand je da se
javi lovcu koji mu se nalazi sa lijeve i desne strane.
Prigoni se mogu organizovati u umi ili u polju. Za organizaciju
i bezbjednost lovaca laki je lov prigonom u polju jer je vidljivost
189
LO V D I V L J A I
mnogo vea tako da i svaki lovac ima dobar pregled mnogo veeg
terena nego to je to sluaj u umi. Prilikom prigona u polju lovci
moraju biti mnogo mirniji jer su i najmanja pomjeranja ili glasovi
u vidokrugu divljai koja se lovi prigonom. Kod prigona u umi
gdje postoje prosjeke lovce treba postaviti na ivice istih kako bi
imali bolji pregled i mogunost pucanja preko brisanog prostora.
Uloga pogonia je u ovoj vrsti lova od velikog znaaja. Oni
moraju dobro poznavati teren, temeljno ga proeljati ali paziti
da se kreu poravnani i da im ne ostane divljai izmeu njih.
Poravnanje se vri na svakih preenih 100 metara. Dobro je
prilikom svakog poravnanja ostati miran u mjestu jedan minut jer
divlja mislei da je primijeena tada pokuava pobjei naprijed
prema lovcima. Njihovim kretanjem rukovodi lice koje ovlasti
lovnik, a najbolje je da se radi o iskusnom lovcu. Pogonici radi
sigurnosti moraju na sebi imati florescentna obiljeja.
10. Opisati lov pogonom.
Lov pogonom se od lova prigonom razlikuje zbog injenice
da u ovoj vrsti lova kao pogonii se javljaju i lovci i pogonii.
Upranjavamo ga onda kada elimo prei vei prostor i kada
nam nedostaju pogonii. Ovim nainom se lovi, od sitne divljai
zec i fazan. Na poetku pogona u isti red staju i lovci pogonii
i istovremeno polaze naprijed. Razmak izmeu lovaca je od 60
do 70 metara. Lovci ispred kojih se divlja pokree pucaju na
nju a pogonii odstrijeljenu divlja pronalaze i nose. Bitno je da
i na bokovima budu pogonii ili, to je jo bolje, lovci kako bi
mogli pucati na divlja koja se pokuava bono izvui. Lovci koji
idu frontalno moraju dobro paziti na lovce i pogonie koji su na
boku da ne bi dolo do nesree. Prvi boni pogoni ili lovac mora
biti udaljen od krajnjeg frontalnog lovca najmanje 40 metara.
Ako znamo gdje se tano zavrava pogon tada odreeni broj
lovaca moe na tom mjestu ekati i pucati na divlja koja se die
mnogo dalje ispred pogona.
190
LO V D I V L J A I
Vrlo je vano i u ovoj vrsti lova biti disciplinovan. To se odnosi

i na lovce i na pogonie. Ne smije se vikati i trati za ranjenom
divljai. Frontalni lovci i pogonii moraju biti poravnani i ne smiju
zaostajati niti istravati naprijed. U ovoj vrsti lova nema potrebe
za urbom. Treba se kretati lagano jer tada svi mogu pratiti jedan
drugog, ak i oni lovci sa slabijom kondicijom, a i uinak u lovu
e biti mnogo bolji ako je lovac smiren i oputen.
11. Opisati kruni lov.
Posebna vrsta lova pogonom je kruni lov. Od klasinog lova
pogonom razlikuje se po tome to lovci i pogonii ne napreduju
idui sa polazita u jednom redu ve obrazuju vei ili manji krug
i kreu se prema centru, istovremeno smanjujui prenik kruga.
Da li e se formirati vei ili manji krug zavisi od veliine prostora
koji elimo zatvoriti, od broja lovaca i pogonia.
Vrlo esto, mnogo vie divljai se ulovi ako je prenik kruga
manji jer je razmak izmeu lovaca u sluaju veeg kruga mnogo
vei tako da se dosta divljai izvue iz kruga izmeu lovaca a da ne
bude primijeena. Ova vrsta lova se, uglavnom, praktikuje na zeca
u ravniarskim predjelima, a njime kao i kod drugih grupnih lovova
rukovodi lovnik. Na njegov znak se kree naprijed prema centru
kruga i pravilo je da se svi kreu jednakom brzinom da bi u svakom
trenutku svi uesnici u lovu formirali to pravilniji krug. Na jednog
lovca koji uestvuje u ovom lovu potrebno je najmanje 4-5 pogonia.
Puca se na divlja koja se pokree ispred lovaca znai prema centru
kruga. Kada se lovci i pogonii priblie centru kruga na daljinu gdje bi
pucanje predstavljalo opasnost za lovce i pogonie koji se pribliavaju
sa druge strane (250 do 300 metara) lovnik daje znak trubom ili
rogom i od tog trenutka pogonii idu jo naprijed a lovci pucaju na
divlja koja se izvlai iz kruga i to u trenutku kada im je trei izmeu
njih dola nazad iza lea. Lovnik e trubom ili na drugi nain oznaiti
kraj lova, poslije ega je zabranjeno pucati, oruje se prazni i vraa na
zborno mjesto gdje se nastavlja lovako druenje.
191
LO V D I V L J A I
12. Iz kojeg razloga se vri hvatanje ive divljai.

Hvatanje ive divljai predstavlja jedan od naina lova. Tu se
ne misli na lov u pravom smislu rijei gdje bi ulovljena iva divlja
dalje bila predmet odstrela ve se kao iva i po mogunosti
nepovrijeena dalje transportuje. Najvanije je prilikom ove vrste
lova to manje uznemiravati i rastjerivati divlja vodei rauna da
bude to manje povreda na divljai koju hvatamo. Tri su naina
kojima moemo loviti ivu divlja: hvatanje mreama, lov raznim
lovkama ili hvataljkama i lov pomou specijalnog oruja koje
umjesto kugle (zrna) ispaljuje strelicu (pric) sa sredstvom za
uspavljivanje.
Divlja se hvata iz razloga:
- preseljavanje divljai u nova lovita gdje do tada nema divljai
koju preseljavamo,
- preseljavanje divljai u nova lovita gdje ve ima divljai koju
preseljavamo ili tzv. osvjeavanje krvi, a sve u cilju postizanja
to bolje trofejne vrijednosti i eliminacije degenerativnih
procesa,
- preseljavanje radi vjetakog uzgoja,
- prodaja divljai zainteresovanim kupcima u naune svrhe, za
popunu zoo vrtova ili izvoz divljai.
13. ta je to foto-lov?
Foto lov, ne predstavlja odstrel lovljenje divljai, moemo
smatrati kao jedan od naina lova koji je u stalnoj ekspanziji.
Njime se mogu baviti i lovci uz redovni lov i turisti kojima je
svako drugo bavljenje lovom strano. Najbitnije ega se moramo
pridravati kada fotografiemo ivotinje je da ih ne smijemo
uznemiravati ili ugroavati. Da bi dobili dobru fotografiju
ivotinje, moramo se upoznati sa njenim nainom ivota,
navikama i ivotnom ciklusu. Nadalje, trebali bi znati gdje, ime
i kako se hrani, koje puteve koristi, kada se odmara, koliko blizu
joj smijemo prii (pogotovo kada je sa mladima). Ovakav nain
192
LO V D I V L J A I
lova moemo upranjavati u nacionalnim parkovima, ograenim

lovitima i lovitima gdje se ivotinje slobodno kreu u prirodi.
Najlake je snimati u nacionalnim parkovima jer se ivotinje koje
se tamo nalaze manje plae od ovjeka od ivotinja koje se kreu
u prirodi. Meutim, moramo znati da je u mnogim nacionalnim
parkovima zabranjeno snimati van mjesta odreenih za to i uz
plaanje posebnih taksi.
Kao i kod lova, ivotinje moemo snimati praenjem i
ekanjem. Praenje je mnogo naporno i esto neuspjeno. Za
razliku od lova gdje divlja moemo gaati sa daljina i do 200
metara u foto lovu moramo ivotinji prii najdalje do 50 metara
(uz korienje najboljih teleobjektiva). Lovac fotograf mora
pratiti smjer vetra, biti tih u kretanju, spreman na trenutno
skrivanje i iznad svega biti izuzetno smiren.
Snimanje ekanjem je mnogo lake i lovcu omoguava vei
uinak. Za snimanje, isto kao i za lov, moemo koristiti eke.
Mnogo su bolje niske (na nivou tla) jer je perspektiva mnogo
bolja nego kada snimamo sa visoke eke. Kamuflani atori su
od velike pomoi. U njima smo zatieni od nevremena i jakog
sunca, moemo ih koristiti i za odmor, i divlja se brzo na njih
navikne jer svojom bojom se odlino uklapaju u okolni prostor.
U budunosti ovaj nain lova e imati veliku perspektivu.
193
P O S T U PA K S A O D S T R I J E L J E N O M D I V L J A I
XII
POSTUPAK SA ODSTRIJELJENOM DIVLJAI
1. Koji je prvi i osnovni postupak sa odstrijeljenom

divljai?
Prvi i osnovni postupak sa odstrijeljenom divljai je to prije
izvaditi utrobu kako bi se meso moglo ohladiti. Ovo posebno vai
za krupnu dlakavu divlja: jelensku, srneu, divokoze, muflone i
divlje svinje. Osim to e se divlja kojoj izvadimo utrobu mnogo
bre i kvalitetnije ohladiti, sami prenos i transport e biti laki jer
na utrobu otpada od 1/5 do teine. to se tie sitne dlakave
divljai i pernate divljai preporuljivo je to uraditi do kraja dana
ili, ako je vrijeme hladno, najkasnije sjutradan.
2. Opisati postupak odvajanja glave sa trofejom od tijela
odstrijeljene divljai.
Odstrijeljenoj divljai visokog lova najee se, prije
transporta, odvaja glava sa trofejom od tijela. Kuda emo
napraviti rez zavisi od naina na koji se eli obraditi trofej. Ako
se radi o klasinoj obradi trofeja (rogovi ili rogovlje sa eonom
kosti) tada rez pravimo izmeu lobanje i prvog vratnog prljena.
Kada elimo napraviti rez za izradu dermoplastinog preparata
(rogovi ili rogovlje sa cjelokupnom glavom i vratom) tada rez
na koi pravimo neto ispred prednjih nogu prema vratu, kou
deremo do lobanje, a glavu odsijecamo izmeu lobanje i prvog
195
vratnog prljena. Veoma je dobro, kada smo skinuli kou sa vrata,

na dva ili tri mjesta izmjeriti obim vrata (bez koe), mjere zapisati
i predati sa trofejom preparatoru ili lovcu kome pripada trofej.
3. Opisati postupak vaenja utrobe kod ostreljene krupne
divljai.
Prije pristupanja vaenju utrobe, krupnu dlakavu divlja
poloimo na travnatu podlogu (ako nema trave moe posluiti
sijeno, slama, sitnije grane sa liem), tako da je leima na zemlji,
sa strana je podupremo sa dva komada drveta ili dva vea kamena
kako bi tokom vaenja utrobe tijelo lealo u tom poloaju. Glavu
(ako je nijesmo odsjekli zajedno sa rogovima) radi trofeja i vrat
ispruimo a rogove povijemo nazad ka leima.
Lovakim noem, najbolje ako imamo namjenski za
rasijecanje, napravimo rez od prsne kosti do grkljana, izvuemo
dunik i jednjak, rastavimo ih i oba odsijeemo to je mogue
blie glavi. Jednjak oistimo od mesnih naslaga i veemo u vor
(moemo se posluiti i tankim kanapom ili icom) da kroz njega
nebi izlazila hrana iz eluca kada ga budemo, zajedno sa utrobom,
vadili napolje. Zatim, pravimo novi rez: od mara do prsnog koa.
Posebnu panju moramo obratiti da to precizno uradimo kako
nebi otetili crijeva to bi dovelo do izlivanja njihovog sadraja po
trbunoj duplji i oteenja mesa. Ako se radi o mujaku izvadimo
polne lijezde sa sjemenovodima i odsijeemo i izvadimo polni
ud. Zatim, razreemo sastav karline kosti (najbolje je testerom
sa sitnim zubima a moemo se posluiti i manjom sjekirom),
obreemo mar i enski polni organ, veemo ih kanapom ili
icom da njihov sadraj nebi izlazio napolje, povuemo jednjak
u trbunu duplju i zajedno sa crijevima i elucem izbacimo
napolje po lovakom obiaju na desnu stranu. Ako elimo
odmah izvaditi plua, srce i jetru tada rasijeemo dijafragmu (uz
rebra) i izvadimo ove organe, i smjestimo posebno da se ocijede
od krvi.
196
U daljem postupku, ispod pazuha prednjih nogu treba

napraviti dva dublja reza da bi se ubrzalo hlaenje mesa, inae
e doi do promjene boje mesa a samim tim i kvaliteta. Ako
postoji mogunost, divlja treba objesiti da visi sa prednjim
krajem gore . Kada nema uslova da se divlja objesi na ovaj
nain, tada je dobro da na zemlji bude postavljena sa zadnjim
dijelom niz padinu kako bi mogla oticati zaostala krv. Jo bolje
je postaviti tako da joj rasjeeni trbuh bude okrenut prema
zemlji ali strogo pazei da ne doe do prljanja. Trbunu duplju
kao i unutranjost divljai uopte, nikada ne prati vodom ve je
posuiti krpom, papirom, travom, mahovinom ili veim listom
npr. lokvanja. Zatitu od muva u toplim danima najbolje je rijeiti
stavljanjem koprive u trbunu duplju i na svaku otvorenu ranu ili
prekrivanjem tankom gazom.
4. Opisati postupak vaenja utrobe kod zeca.
Utrobu kod zeca vadimo na dva naina: ako se nee dalje
transportovati ve ostaje za lokalnu upotrebu razree se trbuh
uzduno i izvadi se utroba, a ako se eli transportovati rez na
trbuhu se napravi popreno izmeu zadnjih nogu, odmah ispod
mara i kroz njega se izvue utroba. Kada smo to uradili, malo
nie od reza koji smo napravili uradimo mali prorez na trbunoj
koi i u taj prorez provuemo rep. Poslije ovoga zec izgleda kao
da nije ni otvaran.
5. Opisati postupak vaenja utrobe kod odstrijeljene
pernate divljai.
Pernatoj divljai utrobu vadimo kroz kloaku (analni otvor)
pomou kuke koju na sebi ima veina lovakih noeva. Kuka se
uvue do polovine trbuha, lagano okrene oko ose i polako izvue
napolje zajedno sa utrobom. Izuzetak su ljuke kojima se utroba
nikada ne vadi ve se, kao poseban specijalitet, jedezajedno sa
ljukom.
197
6. Kako transportujemu krupnu a kaako sitnu divlja?

Po zavretku vaenja utrobe divlja se obino blie ili dalje
mora prenijeti, odnosno transportovati, bilo da je lovci nose
svojim kuama ili se predaje u hladnjae za dalju prodaju ili izvoz.
Od dobro i pravilno organizovanog transporta u velikom zavisi i
kvalitet mesa odstrijeljene divljai.
- Krupnu divlja je najbolje nositi na motki koja je paralelno
sa tijelom provuena izmeu povezanih prednjih i zadnjih
nogu.
- Zeevima se poveu prednje noge ispod koljena, naniu se
na motku i sa glavama okrenutim na dolje se prenose.
- Jarebicama i fazanima provuemo icu kroz nos i prebacimo
ih preko motke, a patke i guske se, poto im se poveu vratovi
u parovima, isto tako, prebacuju preko motke.
Navedeni naini transporta se primjenjuju i prilikom daljeg
prevoenja divljai traktorom, prikolicom, kamionom, amcem.
Kao to smo ranije naglasili, kada se vri transport vie komada
krupne dlakave divljai treba voditi rauna da se grla ne slau
jedno prekog drugog, ve jedno pored drugog, strogo vodei
rauna da izmeu susjedno poloenih grla ima malo razmaka.
Ovo je posebno bitno kada se radi o toploj, jo neohlaenoj
divljai.
7. Kako se uva meso odstrijeljene divljai obzirom na
njegovu namjenu?
Kada dopremimo divlja do odredita dalji postupak sa
njom zavisi od namjene. Ako ide na duboko zamrzavanje tada
se, obino koa ne skida ve se samo sanitarno - veterinarski
pregleda, peati, i eventualno igoe vrelim gvoem radi
markiranja kojem lovitu pripada. U rashladnim ureajima, koji
odravaju temperaturu oko 0oC, divlja moe ostati 2 dana a
dalje ide prema namjeni. Ako se meso ulovljene i pregledane
divljai eli koristiti u domainstvu ili ugostiteljstvu odmah ili
198
uvati u manjim (kunim) rashladnim ureajima tada pristupamo

guljenju ili dranju divljai. Najbolje bi bilo, ako se zna namjena
mesa, i odmah po odstrelu i vaenju utrobe pristupiti skidanju
koe jer je tada taj posao najlake obaviti. Kasnije, pogotovo ako
meso ide na duboko zamrzavanje to ide tee, a i sami postupak
odmrzavanja je spor i mora biti postupan.
8. Zato skidamo kou (krzno) odstrijeljene divljai, navesti
osnovne naine skidanja?
Koa (krzno) pojedine divljai predstavljaju vrijedan trofej koji
se ocjenjuje pa prilikom skidanja i kasnije obrade treba biti veoma
paljiv. Najbolje je ako smo u mogunosti taj posao prepustiti
najstrunijim (najee starijim) lovcima ili preparatorima, jer e
jedino predstavljati vrijednost ako je sve odraeno popropisima
i standardima koji vae u toj oblasti.
Skidanje koe moemo vriti na dva naina: guljenjem i
svlaenjem.
9. Opisati postupak koe kod odstrijeljene divljai guljenjem.
Guljenje koe se radi kod jelenske i srnee divljai, divokoze,
muflona, svinje, medvjeda, jazavca. Kod svih ostalih vrsta divljai
koa se svlai.
Kou gulimo tako to napravimo uzduni rez od mara
do kraja donje vilice (vei dio ovog reza smo napravili ranije
pri vaenju utrobe) a zatim dva poprena reza na prednjim,
odnosno zadnjim nogama. Rez na prednjim nogama pravimo
do izpod pazuha a na zadnjim nogama do mara, u oba sluaja
sa unutranje strane. Prethodno smo na nogama obrezali kou,
kruno iznad papaka. Kada smo napravili sve potrebne rezove
ogulimo kou sa nogu. Po zavretku ovog posla divlja poloimo
na stranu (po lovakom obiaju prvo na lijevu) i ogulimo kou sa
desne strane do vrha kime, a zatim i drugu, lijevu stranu. Ako
199
divljai ranije nijesmo odrezali glavu pristupamo guljenju koe

sa glave. Taj posao moramo paljivo obaviti jer ui sa svojom
hrskavicom i njuka moraju ostati na koi. Tada testerom sa
sitnim zubima odreemo eonu kost sa rogovima ili rogovljem
koji e naknadno biti obraeni kao trofej. Prilikom guljenja koe
sa medvjeda i jazavca moramo voditi rauna da kande ostaju na
oguljenoj koi i ine dio trofeja.
10. Opisati postupak skidanja koe kod odstrijeljene divljai
- svlaenjem.
Skidanje koe svlaenjem poinjemo tako to kou razreemo
na unutranjoj strani prednjih nogu od ape do pazuha, a kod
zadnjih nogu od ape do mara. Polako i oprezno skinemo kou
sa nogu pazei da kande ostanu na koi. Zatim, rep razreemo
s donje strane do jedne treine njegove duine i paljivo ga
izvuemo iz koe. Divlja zatim okaimo za zadnje noge i
pristupimo svlaenju koe odozgo prema glavi koja visi nadolje.
Kou lagano odvajamo od tijela sluei se palcem i akom, a kada
skidamo sa glave pomognemo se otrim noem. I kod svlaenja,
kao i kod guljenja, potrebno je da na glavi ostanu ui i njuka.
Posebno treba obratiti panju da ne otetimo usne, nozdrve i
one kapke kako bi koa to ljepe izgledala i kod eventualne
izrade preparata istom davala prirodan izgled.
11. Kako se sue koe?
Koe skidene guljenjem najbolje je suiti na nain da ih
razapnemo na drvenu podlogu tako da dlaka bude prema
podlozi. Nikada se koa ne smije izlagati direktno suncu, najbolje
je u hladu i na mjestima gdje je dobra promaja.
Koe skidene svlaenjem je potrebno navui na drvenu dasku
klinastog oblika sa dlakom okrenutoj prema dasci.
Prije suenja kou premaemo smjesom dobijenom od
kristala stipse (1/3) i krupne soli (2/3). Umjesto stipse moemo
200
upotrijebiti i prosijani pepeo. Smjesu treba dobro izmijeati i

krunim pokretima utrljati u kou. Postupak ponoviti nekoliko
puta pazei da svaki dio bude dobro natrljan. Ne smijemo
zaboraviti da prije trljanja smjesom sa koe skinemo i najmanje
ostatke mesa, masnoe i sitnih ilica strogo vodei rauna da
struganjem ne otetimo korijen dlake. Koa se ne smije presuiti
jer e lako pucati i sa daske je treba skinuti dok je jo meka i
gipka. Poslije suenja kou treba oetkati sa obje strane, zatiti
od insekata, zamotati u novinu i to prije dostaviti na tavljenje,
najbolje profesionalnoj ustanovi, ili takvu prodati kupcu.
201
LO VA K I T R O F E J I
XIII
LOVAKI TROFEJI
1. ta je to lovaki trofej?
U lovake trofeje spadaju oni dijelovi divljai (prethodno
pripremljeni) koji se ocjenjuju po meunarodnim formulama
CIC-a i to: rogovlje jelena evropskog, jelena lopatara i srndaa;
rogovi muflona, divokoze i divojarca, zubi (kljove) divljeg vepra,
lobanja i krzno medvjeda, vuka, akala i divlje make; lobanja
lisice, jazavca.
2. Koja je razlika izmeu rogovlja i rogova?
Rogovi su ronati izrataji na glavi koji stalno rastu, u toku
cijelog ivota, dok je rogovlje kotani izrataj koji se odbacuje
svake godine i potom ponovo izraste.
3. ta je CIC?
CIC je skraenica za Meunarodni savjet za lov i zatitu divljai,
osnovan 1930. godine sa sjeditem u Parizu Francuska.
U nadlenosti CIC-a spada i donoenje jedinstvenih formula
i uputstava za ocjenjivanje trofeja divljai, kao i obaveza svih
zemalja lanica da ih se pridravaju.
Na sjednici CIC-a u Pragu, od 24. do 29. maja 1937. godine
donijete su, prvi put, jedinstvene internacionalne formule za
ocjenjivanje trofeja evropske divljai. Na sjednici CIC-a u Madridu,
203
u decembru 1952. godine, donijete su formule i metode za

ocjenjivanje trofeja divljai Azije, Afrike i Amerike.
Lovaki savez Crne Gore je lan CIC-a.
4. ta su to izlobe lovakih trofeja?
Izlobe lovakih trofeja su manifestacije izlaganja prethodno
ocijenjenih trofeja, koje se prireuju na lokalnom, regionalnom,
nacionalnom ili meunarodnom nivou, sa obavezom da su prihvatljive
za najiru javnost i da su u funkciji prikaza prirodnih uslova i gazdinskih
mjera nekog lovita. Za izlobu se pravi katalog izlobe lovakih trofeja,
u koji se unose podaci o vrsti trofeja, lovcu, lovitu, godini odstrela i
ocjena trofeja. Svoju konanu ocjenu svaki trofej dobija izlaganjem na
meunarodnim izlobama pod pokroviteljstvom CIC-a, odnosno upisom
ocjene i dimenzija u katalog. Svaka druga ocjena je tzv. privremena.
Trofeji divljai iz ograenih lovita i ograenih dijelova lovita,
posebno se rangiraju i ne mogu konkurisati za prvaka drave ili
svijeta.
5. Kako se ocjenjuju trofeji divljai?
Trofej divljai ima svoju pravu vrijednost samo u sluaju da
je pravilno obraen i to tako da se moe na pravilan i propisan
nain izmjeriti i ocijeniti po internacionalnim formulama CIC-a.
Trofeje divljai ocjenjuje komisija od tri lana, sa poloenim
ispitom za ocjenjivanje trofeja divljai. Za mjerenje pojedinih
elemenata trofeja, potreban je sljedei pribor:
1. pantljika duine 2 metra i irine 5 do 6 milimetara sa
obostranom milimetarskom podjelom;
2. precizna prenica nonijus sa podjelom do 10 cm (mala) i sa
podjelom do 150 cm (velika);
3. precizna vaga (do 1000 grama) i hidrostatika vaga (za
mjerenje rogovlja srndaa);
4. vaga, koja mjeri do 20 kg tanou na 0,05 kg;
5. obrazac trofejnog lista, olovka i kalkulator.
204
Nakon mjerenja trofeja i dobijanja ocjene, utvruje se, na

osnovu meunarodnih kriterijuma za dodjelu medalja trofejne
divljai CIC-a, gdje spada ocijenjeni trofej.
6. Kako se vri obrada trofeja?
Po izvrenom odstrelu divljai, u zavisnosti od vrste divljai,
razliit je postupak obrade trofeja. Kod krupnih papkara (jelen,
jelen lopatar, srna), obino odmah odvajamo glavu od trupa,
rezom preko grkljana ka prvom vratnom prljenu. Kada isijeemo
taj dio, savijemo glavu ka tijelu i tada obino iskoi prljen i
potom noem presijeemo miie i kou odvojimo glavu od
tijela. Kod divljeg vepra, linija pravilnog odvajanja dijela gornje
i donje vilice sa brusaima, odnosno sjekaima, ide po liniji od
oiju prema donjem dijelu vilice. Sjeenje se obino vri testerom
sa sitnim zupcima.
7. Kako se vri obrada krzna odstrijeljene divljai?
Kod obrade krzna moramo biti paljivi (u zavisnosti od vrste
divljai) sa poetnim mjestima prvih rezova. Najbolje je zapoeti
sa uzdunim rezom i potom sa dva poprena reza. Od pravilnog
izbora uzdunog i poprenih rezova zavisi izgled krzna za
ocjenjivanje.
Nakon ovih rezova, paljivo se skida krzno, kako se ne bi
otetilo prorezalo, posebno u predjelu glave, oko unih i onih
upljina, nosnica i usana.
Skinuto krzno se potom oslobodi suvinih masnoa i
privremeno konzervira utrljavanjem soli. Krzno se potom pakuje
u papirnu ambalau i zajedno sa obraenom lobanjom, daje
strunom preparatoru na dalju obradu. Pravilo je da preparator
uradi plastini otisak lobanje (koji se ugrauje u dermoplastini
preparat glave), jer se lobanja posebno uva kao trofej, a
samo krzno se odgovarajuim postupkom konzervira (proces
tavljenja).
205
Kada je konzerviranje zavreno, koa se razapinje na ravnu,

vrstu podlogu, sa ciljem da se ouvaju dimenzije koje je krzno
imalo nakon izvrenog odstrela, ugrauje se plastini otisak
lobanje i ostavlja se u prozranoj prostoriji, radi suenja. Osueno
krzno potom preparator obrauje podivanjem i predaje
vlasniku. Obraeno krzno je spremno za ocjenjivanje.
8. ta predstavlja dermoplastini preparat glave?
Kod vrsta divljai (muflon i divokoza), gdje se pri ocjenjivanju
trofeja ne mjeri teina samog trofeja, trofejom se smatra i
dermoplastini preparat glave sa vratom. U tom sluaju, obradu
zapoinjemo rezom na koi u predjelu pleki a potom paljivo
skidamo kou sa vrata i glave, pazei da je ne otetimo ili
proreemo, naroito u predjelu onih i nosnih upljina. Skinuta
koa se ohladi, privremeno konzervira utrljavanjem soli i daje
se iskusnom preparatoru na dalju obradu. Sama glava se odvoji
od vrata rezom preko prvog prljena i uroni se u posudu sa
istom vodom do roita (roite se obmota krpama radi zatite).
Nakon otkuvavanja lobanje (do momenta kada se sa nje lako
moe skidati organska materija), iz nje i sa nje se skine sve do
same kosti. Kako kuvanjem popusti veza izmeu roita i roine
(tulaca), rogove treba skinuti i iz njih treba oistiti svu organsku
materiju, isto tako i sa roita. Nakon bijeljenja lobanje sa 10%
hidrogenom, stavljamo tulce na roita, u unutranjost stavljamo
(lijepimo) tanke slojeve papira ili tkanine, tako da se sami tulci
postave ponovo u prvobitan prirodni poloaj.
9. ta je ocjenjivaki list a ta trofejni list?
Ocjenjivaki list je po sadraju isti kao i trofejni list, koristi
se kod ocjenjivanja trofeja i ostaje u evidenciji korisnika lovita.
Trofejni list je slubeni dokument propisanog formata i slui kao
dokaz o vlasnitvu i ocjeni trofeja.
206
LO V N A K I N O LO G I J A
XIV
LOVNA KINOLOGIJA
1. ta je kinologija?
Nauka o psima i njihovim rasnim odlikama naziva se
kinologija. Rije kinologija je grkog porijekla, a postala je od
dvije rijei, i to: KYNOS (pas) i LOGOS (nauka). Meutim, izraz
kinologija u svakodnevnom ivotu ima ire znaenje ona
podrazumijeva svu problematiku i sve djelatnosti vezane za
pse: od porijekla vrste i pripitomljavanja, preko uzgoja, selekcije,
obuke, rada, psihofizikih svojstava psa, do zatite, razonode sa
psima i organizacionih formi i udruivanja ljubitelja pasa.
2. ta je lovna kinologija?
Dio kinologije koji se bavi lovnim psima naziva se lovna
kinologija. Ona se bavi njihovim pasminskim odlikama (pasmina
je skup ivotinja koje imaju zajednike osobine: oblik tijela ili
samo glave, boju, veliinu, radne osobine itd.).
3. Kako su podijeljeni psi?
Sve pasmine, njih 328, registrovane su kod Meunarodne
kinoloke federacije (FCI) i svrstane su u 10 grupa. Podjela je
izvrena na Generalnoj skuptini u Jerusalimu 1987. godine.
- I grupa: pastirski psi i psi tjerai stoke (osim vajcarskih
pastirskih pasa)
- II grupa: pineri i nauceri - molosi i vajcarski pastirski pas
207
III grupa: terijeri

IV grupa: jazaviari
V grupa: psi tipa pic i psi primitivnog tipa (pratipa)
VI grupa: gonii, tragai po krvi i srodne rase
VII grupa: ptiari
VIII grupa: retriveri, cunjavci i psi za vodu
IX grupa: psi za pratnju i razonodu
X grupa: hrtovi
4. Kako su podijeljeni lovaki psi?

Kako je lov raznovrstan, a potrebe u lovu razliite, ovjek je
i stvorio ili prilagodio razliite rase pasa, vrstama lova razliitih
namjena. Prema tim namjenama i lovevim potrebama lovaki
psi su podijeljeni na:
1. gonie
2. krvosljednike
3. jamare
4. ptiare
5. aportere
6. cunjavce.
5. Koje su zajednike karakteristike gonia?
Gonii su najstarija pasmina lovakih pasa i od njih je
nastala veina lovakih pasmina. Zajednika osobina gonia je
istraivanje traga, pronalaenje divljai i glasno gonjenje. Kod
njih se mogu razviti i druge osobine u radu, to ih ini svestrano
upotrebljivim (traganje po krvi, rad u jami, specijalista za divlje
svinje, lisicu ili samo za zeca, donoenje manje divljai, uvanje
odloenih stvari itd.). Upotrebljavaju se na brdsko-planinskom
terenu, gdje druge pasmine nijesu upotrebljive.
6. Kako su raspadom SFRJ podijeljene jugoslovenske rase?
Raspadom SFRJ dolazi do podjele jugoslovenskih rasa a neke su
promijenile ime uz uee i odobrenje Meunarodne kinoloke
208
federacije. Podjela je sljedea:

Srbija dobija balkanskog gonia i jugoslovenskog trobojnog
gonia koji su promijenili ime u srpski goni i srpski trobojni
goni.
Crna Gora dobija jugoslovenskog planinskog gonia koji je
promijenio ime u crnogorski planinski goni.
Matina zemlja istrijanca kratkodlakog i otrodlakog kao
i posavca je Hrvatska. Imena su ostala ista, kao i bosanskom
otrodlakom goniu a matina zemlja je BiH.
7. Koje su osnovne karakteristike srpskog gonia?
Srpski goni je snaan pas, duge glave i jakih kostiju. Boje
lisije-crvene ili utocrvene sa crnim platom ili sedlom, koji
dosee do polovine rebara i trbuha (plii i dublji) i glave na drugoj
strani, na kojoj su crne mrlje na sljepoonicama. Visina mujaka
je 46-56 cm a kerue 44-54 cm. Poeljna visina za mujaka je 50
cm a za enku 48 cm. Trup je najvie 10% dui od visine grebena.
Energian je traga i istrajan goni. Odlikuje ga velika izdrljivost
(zahvaljujui velikoj izdrljivosti, moe loviti itav dan). Glas mu
ima raspon od visokog do dubokog.
8. Koje su osnovne karakteristike srpskog trobojnog
gonia?
Srpski trobojni goni je nastao ukrtanjem srpskog gonia
i posavca. Veina kinologa smatra da kao rasa nije ustaljen.
Osnovna boja mu je lisijecrvena ili utocrvena sa crnim platom
i sedlom te bjelinom koja se prostire preko glave u obliku lise
ispod vrata i oko vrata (poeljna puna ogrlica), na prsima do
prsne kosti, na donjim djelovima nogu i vrhu repa. Bijela boja ne
smije biti vea od 1/3 povrine tijela. Visina mu je 44-55 cm, trup
dui 10% od visine grebena i duine glave od 20 do 24 cm. Dlaka
mu je kratka, gusta, prati se podlakom i sjajna je. Krasi ga vrstina
i odlunost i smatra se odlinim goniem.
209
9. Koje su osnovne karakteristike crnogorskog planinskog

gonia?
Crnogorski planinski goni Ova rasa registrovana je 1948.
godine kod FCI-a i nije bio rasprostranjen van bive Jugoslavije,
rijetko se sretao i malo je uzgajan. Osnovna boja mu je crna sa
lisijecrvenim do rastoutim paleom i nadonjacima veliine
ljenika u boji palea. Dozvoljena je neznatna bjelina na grudima.
Srednje je veliine (45-55 cm), snaan i skladno graen. Dlaka
mu je gusta, neto deblja, dobro prilegla sa dosta podlake. Na
grebenu dua, dok na glavi i uima neto kraa nego na ostalim
djelovima tijela. Odlakanost repa je jaa ali bez etke. Glava u
tjemenom dijelu je ira, umjereno se suava u elo koje prelazi u
razvijenu klinastu njuku. Odlikuje se mirnoom, dobroudnou
i poslunou, dok je u gonu istrajan.
Cr
nog
o
rski planinski go
ni
10. Koje su osnovne karakteristike istarskog kratkodlakog

gonia?
Istarski kratkodlaki goni je plemenit pas a njegovoj
plemenitosti najvie su doprinijeli slovenaki lovci i kinolozi.
Osnovna boja je bijela kao snijeg, narandastouta boja nalazi
se na uima koja prelazi na obje strane ela, do oiju i oko njih,
to glavi daje izgled maske. esto na vrhu ela je mala mrlja,
to daje lijep izgled maski sa zvijezdom. Ui su esto poprskane
narandastoutim mrljama (ekinjaste ui) a to je znak iste rase.
210
Oznaka moe biti po tijelu a najee na osnovi repa i na obje

strane tijela ali ne u velikom broju. Boja oznaka ne smije biti ni
blijeda ni tamna, osobito kestenjasta, to je znak meleenja. Boja
dlake moe biti potpuno bijela, bez oznaka. Visine je od 44 do 56
cm. Poeljna visina za mujaka je 50 cm a enke 48 cm. Glava mu
je duga, suva i uzana, duine od 20 do 24 cm, ui tanke, ravno
padaju niz obraz i na vrhovima ue, doseu do onjaka (duge
ui), kad prelaze preko onjaka (vrlo duge ui), a kad prelaze
samo preko onih lukova (poludugake ui). Trup mu je vitak,
sa tankim repom blago povijenim ka gore. Izvanredan je goni,
osobito u gonjenju zeca i lisice. Glas mu je visok i zvonak. Velika je
potranja za ovom rasom zbog dobrih osobina koje posjeduje.
11. Koje su osnovne karakteristike istarskog otrodlakog
gonia?
Istarski otrodlaki goni je pas vrstog tijela i snanih kostiju.
Osnovna boja mu je snijeno bijela sa narandastom bojom na
uima, zvijezdom na elu i arama, mrljama i takama na tijelu,
najee u osnovi repa. Ne smiju biti brojne da preovladaju
osnovnu boju. ekinjaste ui kao kod istarskog kratkodlakog
gonia su odraz plemenitosti. Pas moe biti bijel bez ijedne
oznake. Dlaka mu je otra, prava, ne smije biti kovrdava i
talasasta, duine 5-10 cm i razliite je duine i gustine na
pojedinim djelovima tijela. Pod pokrovnom dlakom nalazi se
gusta i kratka podlaka.
Visina istarskog otrodlakog gonia je 46-58 cm a idealna 52
cm kod mujaka a 50 cm kod enki. Tijelo mu je vrsto i snanih je
kostiju, sa dugom glavom i gustim obrvama, to mu daje ozbiljan
i natmuren pogled. Odlian je goni zeca, lisice i divlje svinje a
vrlo je dobar i traga po krvi. Glas mu je pun, srednje dubok.
12. Koje su osnovne karakteristike posavskog gonia?
Posavski goni registrovan je kao rasa 8. aprila 1955. kod FCI
211
pod rednim brojem 154, kao kraki goni. Pored malih dopuna
i promjena u standardu, promijenio je ime u posavski goni.
Osnovna boja je peninouta u svim nijansama (ne smije biti
okoladne boje) sa bijelim oznakama na glavi u obliku lise (ue
i ire), bijelim okovratnikom, bjelinom na grudima, trbuhu,
donjim djelovima nogu i vrhu repa. Bjelina ne smije prelaziti
jednu treinu osnovne boje. Dlaka mu je duga 2-3 cm, vrsta,
gusta i dobro prilegla. Trbuh mu je dobro odlakan. Na donjoj
strani trbuha, zadnjoj strani bedara i donjoj strani repa dlaka je
neto dua. Visina kod posavskog gonia je 46-58 cm a duina
tijela 13% vea od visine grebena. Pas je vrste grae, umjereno
ivahan, dobar i istrajan goni, sa visokim, zvonkim i jasnim
glasom.
13. Koje su osnovne karakteristike bosanskog otrodlakog
gonia baraka?
Bosanski otrodlaki goni barak: Osnovna boja je peninouta, utocrvena, zemljanosiva i tamnosiva. esti su psi sa
bijelim povrinama na glavi u obliku lise, nosniku, podvratku,
grudima, donjim djelovima nogu i vrhu repa. Boja moe biti
kombinacija od gore navedenih (dvobojni ili trobojni psi). Dlaka
je duga, otra i rastresito strea sa gustom podlakom. Visina
je 46-56 cm, idealno mujak 52 cm i enka 50 cm. Ovu rasu
odlikuje ozbiljnost, hrabrost i upornost, osobito u lovu u tekim
vremenskim uslovima (snijeg, led, kia i dr.).
14. Koje su osnovne karakteristike krvosljednika?
Tragai po krvi su slini goniima a namjena im je pronalaenje
ranjene visoke divljai. To su snano graeni psi, izduenog
trupa, pokretljivi i pouzdani u radu. Izotren njuh i traganje su
im uroeni ali zahtijevaju sistematsku obuku i stalno vjebanje.
Postoje dvije rase: hanoverski i bavarski obueni krvosljednici,
od velike koristi za lov na visoku divlja.
212
Hanoverski krvosljednik je pas od kojeg se trai visoka radna

sposobnost, zato se trai standardom skladnost i snana graa.
Srednje je veliine, mujak je visok od 50 do 55 cm a enka od
48 do 53 cm. Skladnost grae, osobito nogu, vrlo je vana. Boja
mu je svijetlocrvena do tamnocrvena (kao zimska dlaka jelenske
divljai), manje ili vie tigrasta sa ili bez maske.
Bavarski krvosljednik je veoma pokretljiv i miiav, lagane
grae, sa izduenim tijelom koje je od pozadi lako nadgraeno.
Visina mujaka ne smije prei 50 cm a enke 45 cm. Boja moe
biti: tamnocrvena, jelenje crvena, crvenomrka, crvenouta,
okeruta, sve nijanse od crvene do ute. Jako je inteligentan i
povjerljiv. Koristi se za lov na visoku divlja.
15. Koje su osnovne karakteristike brak jazaviara?
Brak jazaviar Ova rasa u poetku je teko prodirala ali
uvidjevi dobre radne sposobnosti dobio je priznanje lovaca i
kinologa. On je prelazni oblik od jazaviara ka goniu sa visokim
nogama. Postoji vestfalski koji je bijelo-aren, sa visinom od 3035 cm, koji je gotovo izumro i jako cijenjeni i traeni njemaki
brak jazaviar. Boja kod njemakog brak jazaviara je crnocrvena, smea i crvena a visina od 34 do 42 cm. Puno je traen
zbog kvaliteta koje posjeduje. Njegova izdrljivost i otpornost
dolazi do izraaja na tekim lovnim terenima. Njegov dobar nos
dolazi do izraaja u lovu na zeca i lisicu, jo vie na divlju svinju.
Puno se upotrebljava na dugakom povodniku kao krvosljednik
po tragu ranjene krupne divljai.
16. Koje su osnovne karakteristike jamara?
Jamari su lovni psi ija je namjena rad pod zemljom u
jami gdje oblajava, napada tetoine koje esto udavi ili istjera
iz jame. Odlikuju se niskim rastom, snano graenim tijelom i
jakim vilicama i zubima, to im koristi u radu.
213
17. Koje su osnovne karakteristike terijera?

Terijeri U radne lovake terijere spadaju njemaki i britanski
terijeri. Najei je, da ne kaemo najbolji, njemaki lovni terijer.
Visina mu je do 40 cm a teina od 7,5 do 10 kg. Mujak je neto
vei i tei. Osnovna boja mu je crna, mijeano sivo-crna, a moe
biti i tamnokestenjasta sa svijetlim kestenjasto-crveno-utim
oznakama, na obrvama, njuci, grudima, nogama i pod repom.
18. Koje su osnovne karakteristike jazaviara, kako se dijele
i koje su im osnovne karakteristike?
Jazaviari se po veliini dijele na: jazaviare normalne
veliine, jazaviare male i jazaviare kuniare. Svaka veliina
dijeli se po duini dlake na: kratkodlake, otrodlake i dugodlake.
Na prostorima Balkana kao lovni psi uzgajaju se kratkodlaki i
otrodlaki, dok se dugodlaki uzgaja kao pas za pratnju. Odlikuju
se dobrim njuhom, budnou i izdrljivou
Kratkodlaki jazaviar je nizak pas, kratkih nogu, izduenog
ali snanog tijela. Visina mu je do 27 cm a teina od 3 do 9 kg.
Dlaka mu je kratka, gusta i sjajna. Moe biti jednobojan, dvobojan
i prskani (tigrast, prugast). Upotrebljava se za lov pod zemljom,
kao i jamar, na zemlji kao goni i za slijeenje krvnog traga.
Otrodlaki jazaviar opti izgled mu je kao kod
kratkodlakog, samo je razlika u dlaci. Dlaka mu je gusta i vrlo
otra. Poeljno je da mu se istiu brada i obrve. Sve boje su
dozvoljene kao kod kratkodlakog jazaviara.
19. Koje su osnovne ptiara?
Zajednika osobina svih ptiara je traenje i pronalaenje
divljai, markiranje i poslije odstrela donoenje odstrijeljene
divljai. Nain rada kod ptiara je razliit. Zajedniko im je da
moraju brzo pretraivati teren i pronalaziti odreenu vrstu
divljai (ptice). Sem ptica, ako je pravilno obuen, koristi se u
lovu na zeca a neki i za praenje krvnog traga visoke divljai.
214
20. Kako se dijele ptiari?

Ptiari su podijeljeni u dvije podgrupe: kontinentalni i
engleski i irski ptiari?
Kontinentalni ptiari su raznovrsniji i zbog toga upotrebljiviji
u lovu, dok engleski i irski ptiari su vie specijalisti za odreene
radnje, brzi u pretraivanju terena i vrsto stoje pred divljai.
21. Koji su najpoznatiji kontinentalni ptiari?
Najpoznatiji kontinentalni ptiari su: njemaki kratkodlaki
ptiar, njemaki otrodlaki ptiar, kratkodlaki vajmarski ptiar,
italijanski spinon, maarska kratkodlaka vila, maarska
otrodlaka vila i epanjel breton.
22. Koje su osnovne karakteristike njemakog kratkodlakog
ptiara?
Karakterie ga vrsta graa tijela koje mu daje snagu,
izdrljivost i brzinu. Glava mu je suva, koa dobro zategnuta a
dlaka kratka, gusta i vrsta. Duina tijela je neto vea od visine
grebena. Dozvoljena visina za mujaka je 62-66 cm a enke 5863 cm. Rep je visoko usaen i snaan u korijenu, skrauje se na
oko polovinu.
Boja:
braon bez oznaka
braon sa neznatnim bijelim ili prskanim oznakama na grudima
i nogama
tamnobraon melirano sa braon glavom, braon ploama ili
takama
svijetlobraon meliran sa braon glavom, braon ploama,
takama ili bez ploa
bijel sa braon oznakama na glavi, bijelim ploama ili
takama
crna boja u istim nijansama kao braon odnosno braon
meliran.
215
23. Koje su osnovne karakteristike njemakog otrodlakog

ptiara?
Njemaki otrodlaki ptiar je snaan, vrst i izdrljiv pas.
Kvadratian je, duina trupa prema visini vea je do 3 cm.
Dozvoljena visina za mujaka je od 61 do 68 cm a za enku od
57 do 64 cm. Dlaka mu je tvrda, otra i prava duine od 2 do 4 cm.
Po cijelom tijelu nalazi se jedva vidljiva podlaka.
Boja: braon melirano, crno melirano, sa ploom (flekom) ili
bez nje, braon, sa ili bez fleke na grudima. Druge boje nijesu
dozvoljene.
Mirnijeg je temperamenta od kratkodlakog njemakog
ptiara a posebno je pogodan za lov na gustim i barskim
terenima. Sem lova na pernatu divlja upotrebljava se i na nisku
dlakavu divlja.
24. Koje su osnovne karakteristike maarske kratkodlake
vile?
Ovaj pas je elegantnog izgleda, neto lake grae sa potpunom
harmonijom ljepote i snage. Visina mujaka je od 56 do 61 cm a
enke od 52 do 57 cm. Boja dlake je tamnouta, peninouta
do peninocrvene, bez oznake. Dozvoljeno je ali nije poeljna
bjelina na grudima do 5 cm. Rep je visoko usaen i noen suvie
visoko u odnosu na horizontalu. Ako se kupira, kupira se na dvije
treine duine. Ovog psa krasi poslunost i inteligencija, lako
shvata i obuava se. Osjetljiv je na grubo ponaanje. Ovaj pas je
za viestruku upotrebu.
25. Koje su osnovne karakteristike epanjel bretona?
Mali je pas ali veoma snaan, energinih pokreta i inteligentnog
izgleda. Veliine 47-50 cm + ili 1 cm. Idealna visina za mujaka
je od 48 do 50 cm a za enke od 47 do 49 cm. Boja mu je bijela
i oran, bijela i braon, crna i bijela, trobojna bijela, oran i
crna, ili bijela oran i braon ili boja plijesni sa jednom ili drugom
216
izvedenom bojom. Tijelo mu je pokriveno tankom dlakom, skoro

pravom ili malo valovitom (posebno na zastavicama). Duina
repa za kupiranje je oko 10 cm ali moe se oteniti i bez repa.
Ovog psa krasi neiscrpna snaga, upornost i istrajnost u lovu i
na najteim terenima. Krasi ga vrsto stajanje (marka) i jo bolje
donoenje (aport) sa kopna i iz vode.
26. Koji su najpoznatiji engleski i irski ptiari?
Engleski i irski ptiari su: poenter, engleski seter, gordon seter
i irski seter.
27. Koje su osnovne karakteristike poentera?
Poenter na engleskom znai pokaziva. Rasprostranjen
je na svim kontinentima. Krasi ga dobra graa, snaga, brzina,
simetrinost i elegantan izgled. Visina mujaka je od 63 do
68 cm a enke od 61 do 66 cm (u nekim evropskim zemljama
dozvoljavaju visinu od 55 do 65 cm). Glava: srednje iroka lobanja
u proporciji sa duinom njuke plemenita sa izraenim stopom
i zatiljnom kosti. Vrat miiav, lea vrsta i prava. Rep mu se ne
skrauje a stoji u visini lea. Dlaka je kratka i vrsta, ravnomjerno
rasporeena sa izrazitim sjajem. Boje je ute i bijele, narandaste
i bijele, smee i bijele, crne i bijele. Moe biti jednobojan i
trobojan. Poznat je po izrazito dobrom njuhu, brzini i vrstim
stajanjem (markiranje, ferma). Lovi na svim terenima i uvijek se
kree u galopu.
28. Koje su osnovne karakteristike engleskog setera?
Visina mujaka je 65-68 cm a enke 61-65 cm. Glava mu je
duga i relativno suva, sa jasno izraenom stopom. Dlaka mu je
dugaka, blago talasasta ali ne uvijena, sa izrazito duom dlakom
na nogama, trbuhu i repu to stvara zastavice i perjanice. Boja je
crno-bijela, oran-bijela, limunouta i bijela, braon-bijela a moe
217
biti i trobojan. Njuh mu je odlian kao kod poentera, lak je za

obuku i rado ide u vodu. Spada meu najuglednije pse na svijetu
zbog svojih kvaliteta.
29. Koje su osnovne karakteristike gordon setera?
Gordon seter se jo naziva i kotski seter. Harmonine je
grae, vei i tei u odnosu na druge setere. Visina mujaka je oko
66 cm a enke oko 62 cm. Dlaka na glavi i prednjim stranama
nogu je kratka dok na ostalim djelovima tijela je srednje duga
i prava. Boja mu je ugljenocrna i sjajna, bez rastog preliva, sa
kestenajstocrvenim, odnosno svjetleim paleom. Dozvoljene su
crne linije preko prstiju i crna linija ispod vilice. Dobar je lovaki
pas, krasi ga inteligencija i privrenost lovcu.
30. Koje su osnovne karakteristike irskog setera?
Visina mu je 55-65 cm, premda standardom nije mu odreena.
Dlaka mu je svilasta, sa izraenim resama na gornjim djelovima
uiju, na zadnjim djelovima nogu a na repu ima umjereno dugu
perjanicu. Boje je mahagonija, bez tragova crne. Dozvoljeno je
malo bjeline na prsima, pod guom ili na prstima
31. Koje su osnovne karakteristike aportera ?
Aporteri se odlikuju velikom voljom za donoenje mrtve ili
ranjene divljai, naroito iz vode. Njihova namjena je prvenstveno
da pronalaze barsku divlja, naroito patke i svaki lovac na patku
odabrae ovu rasu pasa. Upotrebljava se i kao diza divljai.
Zbog dobrog njuha koristi ga policija za pronalaenje droge, a
zahvaljujui izuzetnoj inteligenciji i kao vodi slijepih.
32. Koje su osnovne karakteristike labrador retrivera?
Karakterie ga jaka graa, iroke glave, irokih i dubokih grudi
i jakih zadnjih nogu. Rep i dlaka su karakteristika ove rase. Rep u
korijenu jak, prema vrhu se suava, obrastao vrstom i gustom
218
dlakom (vidrasti rep). Dlaka mu je kratka, gusta s podlakom

otpornom na nevrijeme. Visina mujaka je 55-57 cm a enke 5456 cm. Boja mu je najee crna, mrkocrvena ili uta. Mora biti
jednobojan.
33. Koje su osnovne karakteristike zlatnog retrivera?
Zlatni retriver kao rasa po kvalitetu i tipu je ustaljena. Dobre je
grae sa vrstim, snanim i simetrinim tijelom. Visina mujaka je
od 56 do 61 cm a enke od 51 do 56 cm. Dlaka mu je ravna, moe
i valovita sa zastavicama na nogama, repu i grudima i gustom
podlakom koja ne proputa vodu. Boje je zlatne ili svijetloute u
svim nijansama. Nije dozvoljena crvena i boja mahagonija.
34 . Koje su osnovne karakteristike cunjavaca?
Cunjavci su posebna podgrupa pasa za poseban nain lova.
Njihova karakteristika je da su u stalnom pokretu, trkaraju,
cunjaju po pustom lovnom terenu, terenu prekrivenom
rastinjem. Njuh im je dobar i zato lako pronalaze divlja i zadatak
im je da je poslije pronalaska pokrenu. Radijus kretanja im je
mali i ne stoje na divlja. Dobri su aporteri, pogotovo iz vode. U
cunjavce spadaju engleski panijeli kao i prepeliari iz Njemake
i Holandije.
35. Koje su osnovne karakteristike engleskog koker
panijela?
Karakterie ga jak kostur i snana muskulatura. Kvadratian
je, tj. visina mu je jednaka duini. Visina od 39 do 40 cm a enke
od 38 do 39 cm. Rep se kupira. Boja mu je crna i smea a ima ih
utoriastih, narandastih i crvenih. Mogu biti areni, dvobojni
i trobojni. Smatra se dobrim radnikom koji pronalazi i donosi
pernatu i dlakavu divlja. Odlika mu je da ne markira, samo
zastane na kratko i skoi na divlja.
219
36. Koje su osnovne karakteristike njemakog prepeliara?

Njemaki prepeliar je pas za lov u gustoj umi i vodi. Ne stoji
na divlja a specijalnost mu je lov buiranjem. Oglaava se na
tragu. vrst je i miiav sa dugom lenom linijom. Visina mujaka
je 46-50 cm a enke 40-45 cm. Boja mu je smee-arena ili ria,
tamno, svijetlo ili bijelo-smee prugast. Uzgaja se samo kao
dvobojan. Jako je izdrljiv te moe raditi po najteim terenima i
snijegu.
37. Kakav treba biti smjetaj lovakih pasa?
Kuice za lovake pse mora biti dovoljno velika, sa dosta
svjetlosti, da ne prokinjava i bez promaje. One se prave od
raznog materijala, a najbolje je od drveta, da ima pretprostor i
prostor za leanje, kao i pokretni krov radi ienja. Sem kuica
grade se i boksovi prostor ograen visokom i jakom ogradom
sa postavljenom kuicom ispod nastrenice. Vano je da se boks
i kuica postave tako da dobijaju dosta sunca u toku dana i da
su zaklonjeni od vjetra. U kuici u zimskim mjesecima stavlja
se prostirka, najbolja je slama i zastorni pokriva (od platna ili
tkanine) koji radi na principu zavjese i tako se zadrava stalna
temperatura u kuici.
38. Kakva treba biti ishrana skotnih kuja i dojilja?
Skotnim kujama hrana mora biti bogata mineralnim solima
(naroito kalcijumom) i bjelanevinama. U prve dvije treine
skotnosti ne poveava se koliina hrane (32 grama suve hrane
na kg tjelesne teine). Sa napredovanjem trudnoe poveava se i
koliina hrane, tako petnaest dana prije koenja kuji je potrebno
25 % hrane vie. Kuje koje doje tenad imaju veu potrebu
za hranom od skotnih kuja i zato treba znatno vie hrane.
Preporuuje se dva i po puta vea koliina od uobiajene i to
do mjesec dana po koenju. to se tie sastava hrane, mora biti
raznovrstan, sastavljen od dosta bjelanevina, skroba, kalijuma,
220
fosfora kao i dovoljne koliine vitamina A, D i grupe B. Kuje koje

doje tenad hrane se dva puta dnevno.
39. Kakva treba biti ishrana tenadi?
Prvih dvadeset dana tenadima prva i jedina hrana je majino
mlijeko. Prvo mlijeko koje traje nekoliko dana zove se kolostrum,
bogato potrebnim sastojcima i antitijelima koja tite tenad od
svih bolesti. Kuja doji tenad est nedjelja, a poslije tri nedjelje
treba poeti sa dohranjivanjem tenadi, u poetku male koliine
koje se sa rastom tenadi poveavaju. Poslije 42. dana tenad se
odbijaju od majke, i period do est mjeseci ishrana tenadi vrlo
je znaajna i delikatna. Kravlje mlijeko, koje je nezaobilazno u
ishrani tenadi, mora biti obogaeno jajem, eerom ili medom
(obogauje se jer je mlijeko kuje bogatije hranljivim materijama
od kravljeg). Sa porastom tenadi poveava se udio vrste hrane
na raun tene. Mlijeku se dodaju kuvani pirina, hljeb, svjee
meso i drugo. Starosti od dva mjeseca oni se ve hrane vrstom
hranom. Broj obroka zavisi od uzrasta tenadi: do tri mjeseca
starosti hrane se etiri puta dnevno, od tri do est mjeseci starosti
tri puta dnevno, a do godine dva puta dnevno. Poslije godinu
dana pas se hrani jednom dnevno i to uglavnom predvee.
40. Kada se hrani lovaki radni pas? Koja je najkvalitetnija
hrana?
Lovaki radni pas hrani se samo jednom i to uvee. Ako bi
mu se dala hrana ujutro prije lova, manje bi bio zainteresovan i
aktivan u lovu.
Najkvalitetnija hrana za pse je meso kao najvaniji izvor
bjelanevina i masti (govee, ovje i konjsko), zatim jaja kao
izvor bjelanevina, vitamina i minerala. Kalcijuma ima u ljusci
pa se tenadima daje svjee jaje sa stucanom ljuskom. Mlijeko
je neizostavno u ishrani zbog vitamina A i D. Svjea riba ili riba u
konzervama odlina je hrana za pse jer je bogata bjelanevinama
221
i mineralima. Kosti su vaan sastojak u ishrani zbog kalcijuma i

fosfora koji uestvuju u izgradnji i formiranju skeleta psa.
41. ta je neophodno primijeniti kod parenja pasa?
Najvanija stvar je svakog odgajivaa pasa da pari samo
jedinke iste rase koji posjeduju dokaz o istokrvnosti, tj. rodovnik.
Mlade i dobro podignute kuje veoma rano pokazuju nagon za
parenje, ve u sedmom do devetog mjeseca. Ne treba dozvoliti
tako mladim kujama da se pare jer one jo u tom dobu nijesu
tjelesno potpuno formirane i bie ometene. Drugi je razlog to
tenad od premladih kuja su sitna, nedovoljno razvijena i slaba.
Parenje suvie mladog mujaka isto kao kod kuje negativno
utie na njegov razvoj a i tenad od mladog priplodnjaka su
mnogo loija. Dobro njegovane i zdrave kuje tjeraju se dva puta
godinje u razmaku od est mjeseci (obino proljee i jesen). Ima
kuja koje dobiju nagon za parenje jednom u godini ili ak u 2-3
godine (to zavisi od mnogo faktora). Kuji ne treba dozvoliti dva
parenja u toku godine nego samo jednom, i to u proljee, a jo
je bolje dozvoliti joj parenje tek svake druge godine. Poetak
parenja u kuje poznaje se po stidnici koja se uvea i nabubri,
usljed priliva krvi. Iz stidnice u kapima istie sekret, u poetku
bezbojan a kasnije crvenkast. To traje od 9 do 13 dana i u tom
periodu ne dozvoljava mujaku skok. Poslije toga, sljedeih 4-5
dana, kuja dozvoljava mujaku da se s njom spari.
42. Koje su organske bolesti pasa?
Mnogo je organskih bolesti od kojih obolijevaju psi a najee
su:
Bolesti probavnih organa mogu biti: oboljenja jednjaka i
eluca, oboljenje crijeva, splet crijeva, proirenje eluca, oboljenje
jetre i guterae i drugo.
Bolesti organa za disanje su: bolesti grkljana, zapaljenje
bronhija, zapaljenje plua, astma i drugo.
222
Bolesti koe su razne vrste ekcema, uga, gnojno zapaljenje

koe, gljiviasta oboljenja i drugo.
Bolesti krvotoka: oboljenje unutranjeg dijela srca, oboljenje
sranog miia, bolesti arterija i vena i drugo.
Bolesti organa za mokrenje mogu biti na bubrezima,
mokranim kanalima i drugo.
43. Opisati najee zarazne bolesti pasa?
teneak je zarazna bolest od koje najee obolijevaju
mladi psi (tenad) u uzrastu od 2 mjeseca do 12 mjeseci, a mogu
oboljeti i odrasli. Uzronik bolesti je virus a iri se dodirom ili
preko hrane i vode. Bolestan pas iri bolest izmetom, mokraom,
iscjetkom iz nosa, plua i oiju. Simptomi bolesti su razliiti, zavisi
od intenziteta bolesti. Pas ima upalu sluznice, praena upalom
plua, ivanim rastrojstvom, trzaje ivaca, potpunu ili djeliminu
uzetost. Virus naroito napada pse koji su loe hranjeni, imaju
slab smjetaj i higijenske uslove, jer takvi psi imaju smanjenu
otpornost. Pas koji je obolio od teneaka ima povienu
temperaturu (41oC), neraspoloen je, oi pune krmelja, njuka
suva, povraa ili dobija proliv i odbija hranu. Ako preivi, imae
trajne posljedice. Jedina zatita od teneaka je vakcinisanje
tenadi starosti osam nedjelja, revakcina poslije tri mjeseca,
kad napuni godinu, dvije, tri i etiri. Prije svake vakcinacije pse
obavezno treba oistiti od unutranjih parazita.
Hepatitis, poslije teneaka je najopasnija bolest, a
prouzrokovana je virusom koji napada jetru i krvne ile. Bolestan
pas ima visoku temperaturu (41,5oC), oteenost na vratnim
ilama, povraanje, esto krvarenje crijeva, groznicu i proliv.
Bolest moe napasti mozak i tada keru se oduzimaju zadnje
noge. Jedina zatita od hepatitisa je vakcinacija pasa a redoslijed
je kao kod teneaka.
Leptospiroza je jedna od najopasnijih bolesti i spada u
zoonoze, tj. bolest koja sa psa moe prei na ljude. Leptospiroze
223
ima vie tipova. Kod svih tipova znaci su: visoka temperatura,
drhtavica, malokrvnost, potitenost, zatvor, izmet proaran
krvlju i stalno povraanje. Jedina pomo da pas ne bi obolio je
vakcinacija a vrijeme i broj puta kao i kod teneaka.
Bjesnilo je opaka zarazna bolest koja predstavlja veliki
problem jer je zarazna za veinu sisara kao i za ovjeka. Prenosnik
bjesnila je virus koji se prenosi ugrizom bijesne ivotinje ili
unoenjem pljuvake koja je zaraena uzronikom bjesnila.
Simptomi bjesnila kod psa su: naglo mijenja ud, skriva se,
neposluan je, bez razloga laje, sklon je bjeanju i lutanju. Na
kraju psu se oduzmu pojedini ivci, usta stalno otvorena, jezik
isplaen a oi stalno trepere. Bolest traje najvie sedam dana. Za
lijeenje ove bolesti nema lijeka. Jedina pomo je preventivna
vakcina.
Parvoviroza je zarazna bolest koju prouzrokuje specifian
virus. Ova bolest sem pasa napada i make pa se naziva i maja
kuga. Otkrivena je prije deset godina a napada tenad i mlade
pse, rjee odrasle. Bolesnog psa obuzme slabost, naglo mravi,
dehidrira i ubrzo nastupa smrt. Simptomi ove bolesti su: proliv,
krvavi proliv i povraanje. Pravo rjeenje je blagovremena vakcina
teneta u starosti od 42 do 45 dana, revakcina poslije tri mjeseca,
kad napuni pas godinu, dvije, tri i etiri.
44. Koje su parazitske bolesti pasa?
Danas preovlauje miljenje da nema psa koji nije inficiran
jednom ili vie vrsta parazita. Postoje dvije vrste i to jedna koja
djeluje samo na psa i druga kao karika u lancu razvoja raznih
bolesti koje su zajednike ljudima i ivotinjama (zoonoze).
tetnost parazita po zdravlje psa zavisi od mnogo faktora, u
prvom redu od starosti i otpornosti psa (stariji psi su otporniji od
mladih pasa). Paraziti u organizmu remete rad organa, to izaziva
mravljenje i drugo a kod mladih pasa zastoj u razvoju. Paraziti
dospijevaju u organizam kroz usta (uzimanjem vode i hrane),
224
kontaktom sa bolesnim psima i preko posrednika. Postoje tri

grupe: jednostanini organizmi, crvi (gliste) i spoljanji paraziti.
45. Opisati gliste (crve).
Ove parazite povremeno imaju svi psi. Da bi se pas zatitio,
treba dobro poznavati gliste. Zato je najbolje ko ima mogunosti
ponijeti izmet od psa kod strunjaka da bi ustanovio koju vrstu
ima i tako e odrediti odgovarajue sredstvo za unitenje. Po
obliku postoje dvije vrste, okrugle i plosnate.
Okrugle su debljine konca, bijele boje i duge 10-15 mm.
Najee se javljaju kod tenadi i nijesu posebno opasne samo
su neugodne. U okrugle spadaju i askaridi, pojavljuju se redovno
kod tenadi a mogu ih imati i odrasli psi. Ova vrsta glista je vrlo
opasna jer izaziva mravljenje, povraanje, zatvor, guenje,
anemiju a u nekim sluajevima pas ima napad slian padavici.
esto prouzrokuju smrt kod tenadi.
Plosnatih glista ima devet vrsta a poznatije su kao trakavice.
Odlikuju se time to imaju glavu naprijed s aparatom za
privrivanje, te vrat i tijelo sastavljeno od niza lanaka od
ijeg broja zavisi duina (mogu biti duge od 5 milimetara do 1
metra).
Psi se meusobno ne mogu zaraziti, potreban je posrednik,
a taj posrednik je govee, svinja, ovca, koza pa sve do buhe. Ova
vrsta parazita esta je kod odraslih pasa. Rijetko izaziva smrt ali i
mravljenje, crijevne nadraaje i drugo. Teko se odstranjuje jer
pas se ponovo zarazi buvama.
Meu trakavicama vrlo opasna po ovjeka je Tenia echinococa.
Veliina joj je 5-6 mm a tijelo se sastoji od 3 do 4 lanka. U zadnjem
lanku se nalazi jajace koje skupa sa izmetom psa dospijeva u
ovjekovu okolinu. Posrednik (ovca, koza i drugo) sa hranom
ili vodom unosi u organizam taj lanak sa jajacem. Poslije
odreenog vremena to jajace razvija se u parazita i smjeta se u
jetri, pluima, bubrezima drugih ivotinja i kod ovjeka, gdje se
225
razvija u manji ili vei mjehur. Pas se ponovo inficira kad pojede
neprokuvane iznutrice ivotinje koje su pune tih glavica koje se
razvijaju u parazite.
ovjek se zarazi preko neopranih ruku ili neopranog voa
i povra. Jajace se razvija u ljudskom organizmu, najee na
jetri i pluima gdje nastaje mjehur koji stalno raste. Jedini nain
lijeenja je operacija. Pas nije odgovoran za postojanje ove opake
trakavice, ve ovjek. Psa treba paziti, tititi i pravilno hraniti i
tako e se prekinut neeljeni lanac unoenja tog parazita.
46. Opisati krpelja.
Krpelja ima vie vrsta a ive u travi i grmlju i dospijevaju
veoma lako na psa. Krpelj je prenosnik bolesti Piroplazma canis.
To je jednostanini parazit koji napada crvena krvna zrnca psa, a
inficira ga ako je prethodno sisao krv bolesnog psa. Simptomi su:
poviena temperatura, utica i crvenkasta mokraa. Oboljelom
psu potrebna je intervencija veterinara. Treba poslije svakog
lova ili treninga pregledati psa i odstraniti mu krpelj.
47. Koje su metode obuke pasa?
226
Postoje etiri metode obuke:

mehaniki metod to podrazumijeva mehaniko djelovanje:
milovanje psa, pritisak ruke, trzaj povodnika, okovratnik sa
bodljama i slino;
metod podsticanja hranom tu koristimo ishranu koja
provocira refleks ishrane i hranom se podstie djelovanje
psa;
kontrastni metod je kombinacija prethodna dva uz primjenu
ljubaznih rijei i
metod podraavanja ili imitiranja je metod kad putamo
mladog psa da gleda rad dobro obuenog psa.
Danas postoji i metod korienja elektrine ogrlice (teletakt),
gdje pomou elektrike dolazi do odvikavanje od neeljenih

radnji.
48. Koje su faze obuke pasa?
U obuci pasa postoje tri faze:
1. da dobijemo eljeni uinak;
2. da dobijeni uinak usavrimo po naoj elji i zamisli i
3. da postignuto uvrstimo.
U prvoj fazi treba pronai takve nadraaje koji odgovaraju
psu da izvri potrebnu radnju. Kad dobijemo eljeni uinak,
onda ga ponavljamo dok ne postane cjelovit i ispravan. Da
bismo ovaj uspjeh uvrstili, moramo radnju ponavljati u sve
teim i komplikovanijim uslovima dok se ne uvjerimo da pas
radnju izvodi prema naem zahtjevu. Poslije toga dolazi stalno
ponavljanje kako bi to psu prelo u naviku.
Kada je u pitanju uzrast psa, takoe postoje tri faze obuke:
prva je predobuka tenadi kao preduslov za uspjenu obuku;
druga je obuka pasa kod kue (sobna dresura) i
trea je obuka u lovitu.
49. Kada poeti sa obukom psa?
Nema odreenog pravila kada poeti sa obukom psa, sve
zavisi od njegovih individualnih osobina. Najvei broj dresera
smatra da treba poeti predobuku u uzrastu od dva do tri mjeseca
ali tako da se sve izvodi kroz igru. U ovom periodu upoznaje se
pas, stvara se kod njega disciplina i poslunost, ui se na ime,
na poziv da doe, komanda stoj, sjedi, k nozi. Ptiar se ui i
kroz igru aportiranje. Ovo se radi do osam ili deset mjeseci. Sve
pomenute radnje ne smiju prei u zamor, raditi s njim dok ima
volju, a im pokae da nema interes treba odmah prekinuti.
Dovoljno je dnevno po pola sata a ostalo vrijeme posvetiti igri sa
njim. Kroz ove radnje treba nastojati da se pridobije povjerenje
psa i da nas zavoli, onda je laka dalja obuka.
227
Druga faza obuke je u uzrastu od osam do deset mjeseci,

zavisno od toga kako je pas razvijen ne samo fiziki ve i psihiki.
Tada ga ee izvodimo na teren da se upozna sa okolinom
i poinje ozbiljna obuka navedenih radnji. etiri su osnovne
radnje u takozvanoj sobnoj dresuri kod svih pasa (osim gonia)
i to dolazak na poziv sjedi, lezi i donesi. Kad pas savlada
ove radnje, uz sve ostale sobne dresure prelazi se u posljednju,
zavrnu fazu obuke: rad u polju, umi, vodi, rovu i druge radnje
zavisno od rase i zadataka koje treba da ispuni (traenje, stajanje,
rad u vodi, krvni trag, ekanje na mjestu, mirnoa na pucanj,
otrina, istrajnost, oglaavanje, izvlaenje iz jame, donoenje,
gonjenje, tektanje, oblajavanje i drugo).
50. Kako obuavamo psa da doe na poziv?
Ova disciplina neophodna je svim psima. Sastoji se u tome
da pas posluno dolazi na poziv lovca a komanda je doi ili
ovamo. Kad pas doe, mora ga ekati nagradni zalogaj. Ako pas
nee da doe, na pomonik treba da ga gaa akom kamenia
ili povodnikom uz zastraujui povik fuj a u istom momentu
vlasnik (vodi) zvidukom ili prijateljskim glasom ovamo ili
doi pozove psa. Pas e pojuriti vodiu jer ga eka pohvala
uz milovanje i nagradni zalogaj. Ovu naviku, kao i ime koje je
usvojio, psu treba usaditi jo dok je tene.
51. Kako obuavamo psa za voenje na povocu i hodanje uz
nogu?
Pod ovom komandom se podrazumijeva da pas ide s lijeve
strane uz koljeno lovca, tako da je prednji dio tijela vidljiv za
lovca da bi vidio njegovo ponaanje i namjere. Ovoj radnji
je prethodilo navikavanje psa na ogrlicu, zatim na povodac.
Za obuku ove radnje koristi se (za razliku od prve) ogrlica ili
okovratnik s bodljama koje su usmjerene prema koi. Pas e za
relativno kratko vrijeme nauiti i korektno izvoditi radnje noga,
228
voenje na povodnik i hodanje uz nogu slobodan.

52. Kako obuavamo psa za radnju sjedenje?
Kad psa pozivamo prije vezanja, mora sjesti ispred lovca i tako
ostati dok ne dobije drugu komandu, npr. donesi. Kad donese
baeni predmet, opet mora sjesti i predati doneseni predmet.
Ova radnja ui se na sljedei nain: vezanog psa povuemo uz
milovanje k sebi i jednu ruku stavimo mu ispod glave a drugom
energino pritisnemo zadnji dio tijela k zemlji, uz komandusjedi.
Kad pas sjedne, ne smijemo ga odmah nagraivati jer e pas od
radosti odmah ustati. Ostavimo ga da sjedi minut ili dva, zatim
se udaljavamo nekoliko koraka (on sjedi), uz isprueni kaiprst
desne ruke pozivamo da doe, pohvalimo ga i komandujemo
noga ili k nozi i pruimo mu nagradni zalogaj. Ovo je stroga i
neumoljiva obuka vrlo vana za dalju obuku u svim pogledima.
Poslije savladane vjebe sjedenja uimo psa odvraanju panje.
Na primer, na pomonik poziva psa ili mu baci neki predmet da
donese, on mora sve to da ignorie i ostane miran ekajui nau
sljedeu komandu.
53. Kako obuavamo psa za radnju mjesto?
Ova radnja je najvanija osnovna vjeba. Radnju mjesto
mladi pas mora savladati za vrijeme kune obuke, jer otii bez
nje na teren bila bi negacija svega to je vano za lovakog
psa. Obuka se radi tako to uz komandu mjesto energino
pritiskamo psa nadolje, tj. povuemo ga za obian okovratnik
ili onaj sa bodljama. Kada smo na terenu gdje ima divljai, radi
se prvo s dugom a zatim kratkom uzicom (kanap) i kad iskoi
zec ili neto drugo, energinim trzajem bodljikavog okovratnika
otro komandujemo mjesto. Kad ovu radnju ponavljamo
nekoliko dana, pas e je usvojiti (vezan na dugu uzicu daleko
ispred nas), gledae zeca ili drugu divlja kad iskoi i ostae
miran. Pustimo psa da lei kratko vrijeme, zatim mu prilazimo,
229
veemo ga i dajemo komandu noga i tek tada ga milujemo i

hvalimo i nagradimo nekom poslasticom. Prilikom uvjebavanja
ove radnje (kad je na dugom konopu) ne smijemo koristiti sitne
kamenie jer e pobjei sa mjesta. Ova radnja se ponavlja dugo,
uz primjenjivanje raznih vjebi i iskustva drugih. Ako pas savlada
ovu radnju dobro, tada e lovac izvui maksimum poslunosti
iz njega, a ako jo posjeduje dobar njuh i strast, upotrebljiv je
na svim lovnim terenima. Mnogi psi brkaju komandu sjedi i
mjesto, zato je dobro ove dvije komande izvoditi jednu za
drugom jer tako e ih lake shvatiti.
54. Kako obuavamo psa za radnju aport?
Donoenje ili aport je donoenje baenog ili sakrivenog
predmeta a u lovu odstreljene sitne divljai. Sa ovom radnjom
oblikuje se poslunost psa. Kod lovaca vai pravilo da pas koji
je dobar donosilac aporter nikad nije lo lovaki pas, jer i ako
nita drugo ne naui u rukama iskusnog lovca za kratko vrijeme,
obuie se u svestranog pomonika. Ova radnja je vrlo znaajna i
lovac mora biti uporan da dugim radom pas u cjelosti savlada ovu
radnju. Predmet za obuavanje ove radnje mora biti prikladan,
da se moe lako podii sa zemlje a uz to mora na psa djelovati
izazovno. Kao predmet uzima se komad drveta tanak u sredini a
na kraju zadebljan, obloen krznom divljai ili perjem jarebice,
patke i dr. Obloga moe biti i kombinovana od krzna i perja, to
je jo bolje, jer je vie mirisa zanimljiviji su za pse.
U poetku gotovo svaki pas ne daje lovcu baeni predmet.
Najee predmet ispuste ili sa njim bjee van naeg domaaja.
Treba poeti tako da nam pas uzme iz ruke predmet, dri ga
neko vrijeme. Lijevom rukom drimo mu glavu a desnom rukom
na komandu daj oduzimamo predmet. Nakon toga slijedi
nagrada. Najvanije je da u poetku nema nikakve prisile. Prvo
se uvjebava uzimanje i predaja predmeta. Kad je uzeo predmet,
prvo komandujemo sjedi a zatim je komanda daj.
230
Kad pas dobro savlada uzimanje predmeta, privikavamo ga

da vezan ide pored nas i nosi predmet. U poetku e ispustiti
predmet ali ni u kom sluaju ne smijemo ga kanjavati zbog
toga jer bismo ga zastraili, nego na lijep nain kad ispusti
predmet komandovati mu da sjedne i ponovo uzme predmet.
Poslije kraeg vjebanja treba ga hvaliti i pustiti da se poigra.
Ovo ponavljamo iz dana u dan pratei duinu noenja predmeta
u ustima. Kada je pas usvojio traeno, onda zajedno sa psom
nekoliko puta trati do predmeta za donoenje i natrag na mjesto
odakle smo krenuli, ponavljajui noga, donesi, sjedi i daj.
Kad pas to usvoji, onda e ii bez nas i bez povodnika i radnju e
korektno izvoditi. Kad pas u potpunosti savlada fazu donoenja,
slijedi donoenje preko ograda, zidova, jaraka i na kraju iz vode.
Nakon kune obuke slijedi donoenje na terenu, u lovitu, u
kontaktu sa raznovrsnom divljai. Tu nastavljamo razliite vjebe
dok ne dobijemo savrenog donosioca.
55. Kako navikavamo psa na vodu?
Pse nauiti na vodu treba u vrijeme kune obuke, znai prije
rada na terenu u lovitu. Prvo treba izvoditi etnje oko vode
(rijeke, jezera, mora), da bi se pas privikao na vodu, zatim sa nama
ide u plitku vodu a kasnije u dublju. Ovu fazu rada treba obaviti u
ljeto, kada voda psu ini zadovoljstvo. Dok je jo u pliaku, treba
mu bacati predmete da ih donosi, zatim dovesti starijeg psa koji
ide u vodu. U drutvu sa njim otii e u dublju vodu, zaplivati i
vraati se.
Psa treba nauiti kad donese predmet iz vode da ga prvo preda
lovcu na komandu daj, zatim da se otresa od vode. Prilikom ove
obuke moramo biti uporni i strpljivi jer za vodu nijesu jednaki svi
psi, ni kao rasa ni kao jedinke. Silu ne primjenjivati.
56. Kako navikavamo psa na ponaanje na pucanj?
Ovo je vrlo vana obuka jer strah od puke i pucnja kod svih
231
lovakih pasa je najvei nedostatak. Ako se najbolje obueni pas

boji pucnja, izgubljen je za lov. Ispitivanje psa kako se ponaa
na pucanj najbolje je saekati vrijeme kad pas odraste i kada
postane siguran u okolinu. Treba psa povesti na teren, pruiti
mu priliku da pronae divlja (jarebicu, fazana i drugo) i kad
divlja poleti pas e na tom stupnju obuke pojuriti za njom,
tada iz malokalibarskog pitolja i sa to vee daljine ispaliti hitac.
Od velike uzbuenosti moda nee pas ni uti pucanj, zato
poveavamo kalibar i blizinu, do lovake puke ispaljivati po
nekoliko hitaca. Ukoliko se pas plai, treba ponoviti opet sa vee
udaljenosti i to kada je pas u kontaktu sa divljai. U sluaju da
se pas sasvim uplai treba utvrditi koja je vrsta straha. Uroeni
strah prenosi se na potomstvo, a steeni nastao je pod uticajem
vanjskih faktora.
Ako je rije o uroenom (naslijeenom) strahu od pucnja,
to se smatra tekim oblikom i takvi psi se iskljuuju iz svakog
drugog uzgoja. Ako se radi o psu koji ima izrazite druge vrline,
treba pokuati privikavati ga na pucanj. Metoda ima vie i treba se
obratiti iskusnom treneru, vodiu ili lovcu jer trud e se isplatiti.
57. Opisati obuku gonia.
Lov sa goniima je poseban nain lova na terenima gdje na
drugi nain ne moemo pristupiti divljai, preteno u brdskoplaninskim predjelima sa razliitim geografskim odlikama. Gonii
pretraujui teren pronalaze divlja i glasno (tekui) je gone,
dok lovci na odreenim mjestima (ekama) saekuju i odstrijele.
Ovaj nain lova ima svoje drai jer lovac sluajui tektanje pasa
uz zvonak i dubok glas iekuje dolazak divljai u tihoj planini.
Na ovaj nain love se divlje svinje, zeevi i lisice.
Ve smo naglasili da i goni mora proi kunu dresuru, zatim
se izvodi u lovite. Izvodi se u drugoj polovini dana, kada su noni
tragovi nestali, i u dio lovita gdje je manje divljai. U poetku
psa vodimo na povocu, zatim ga putamo da slobodno trkara
232
oko nas upoznajui se sa predmetima oko sebe. Tada ponavljamo

ono to smo ga nauili u vrijeme kune obuke - ime na poziv
da doe i drugo. Po zavretku ove obuke prelazimo na obuku
pronalaenja i gonjenja divljai. Mladi pas obuava se sam i ne u
drutvu starog, iskusnog psa, bar u poetku. Ako ga obuavamo
sa iskusnim psom, postoji opasnost da postane gotovan. Tek kad
naui da sam pokree divlja da bi produio gon, prikljuujemo
ga iskusnom psu. Greka je prilikom obuke mladog psa (kad je
u pitanju obuka na zeca) putati ga na livadi gdje je zec pasao i
gdje je ostalo puno tragova, jer e da se vrti u krug i od nervoze i
nemoi da pokrene zeca poeti da se javlja i da se dugo zadrava
u noanjoj pai gdje ima dosta mirisa. To e mu prei u naviku i
od tog psa nikad dobrog dizaa. Treba ga voditi na puteljak kojim
je divlja otila na poinak u umi. Mi mu pomaemo tako da ga
pratimo i bodrimo a svaki iskusni lovac zna gdje otprilike lei zec,
lisica ili divlja svinja. Ovo treba ponavljati dok sam ne usvoji, da
ne gubi vrijeme na livadama odakle se divlja povukla.
Odvikavanje psa da ne goni srneu divlja (srna je zakonom
zabranjena za lov) ili divlja koju neemo loviti je jednostavno.
Radi se tako to psu stavimo okovratnik (jo bolje sa bodljama) i
na povodnik navodimo na trag te divljai. Pas e registrovati svjei
trag i poeti da vue a lovac uz trzaj i povik fuj sa ponavljanjem od
nekoliko dana pas e shvatiti da ne smije taj trag slijediti.
Od lovca zavisi da li e pas rastrgnuti ranjenog ili odstrijeljenog
zeca. Mnogi lovci poto odstrijele zeca na licu mjesta kao nagradu
daju mu iznutricu, glavu i noge. To je pogreno, nego ako pone da
ga mrcvari, treba ga sprijeiti uz komandufuj i pokuati (iako mnogi
ne vjeruju u to) na komandu da ga donese. Isto tako, treba gonia
obuiti da odstrijeljenu, ranjenu lisicu ili kunu izvue iz jame.
58. Opisati obuku psa za slijeenje krvnog traga.
U Crnoj Gori nema krvosljednika a nema potrebe jer i gonii
se uspjeno obue za slijeenje krvnog traga. Obuka se vri tako
233
to se od krvi napravi trag slian tragu ranjene divljai, krv je od

neke domae ivotinje i treba da odstoji. Trag na poetku obuke
mladog psa je mnogo jai nego kasnije. Psa navodimo na trag i na
povodniku treba da nas dovede do divljai. Ako nemamo divlja,
upotrebljava se koa divljai. Ova obuka je i te kako vana jer
poznato je da 30% ranjene i odstrijeljene a nepronaene divljai
od cjelokupnog ulova bude izgubljeno zbog neobuenosti pasa.
59. ta je to jamarenje, koja divlja se lovi na ovaj nain,
kakav treba da je pas i gdje se obuava za jamarenje?
Jamarenje je poseban nain lova lisice, jazavca i kune uz
pomo posebno obuenih lovnih terijera, foksterijera i jazaviara.
Pas mora nai jamu, ispitati da li je u njoj ivotinja i kad lovac
doe bez dvoumljenja ui u nju i napasti divlja. Pas mora biti
otar i izdrljiv jer treba voditi dugotrajnu borbu pod zemljom
i esto biti ozlijeen. Treba da laje glasno kako bi smo mogli da
pratimo borbu pod zemljom. Zadatak psa je da udavi i izvue ili
istjera divlja iz jame. Za obuku jamara kao i za utakmice postoje
vjetaki rovovi.
234

Priručnik Za Polaganje Lovačkog Ispita (Nikola Marković I Drugi)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Polaganje Lovačkog Ispita (Nikola Marković I Drugi)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Lovaki savez Crne Gore

Podgorica, 2009. godine

Lovaki savez Crne Gore

Lovaki savez Crne Gore, kao nacionalna asocijacija lovaca,

godinu. Lovac pripravnik poslije obavljenog pripravnikog staa

Nikola Markovi, predsjednik

1. Ko i kada je donio Zakon o divljai i lovstvu (u daljem

4. Nabrojati lovne vrste, njihovu zatitu s obzirom na Zakon

6. svinja divlja (Sus scrofa L.) - nezatiena divlja

8. vuk (Canis lupus L.)

- trajnom zabranom lova tokom cijele godine

19. lisica (Vulpes vulpes L.)

41. svraka (Pica pica L.)

ne moe se ustupiti drugom pravnom licu niti prenositi putem

10. Koje su nelovne povrine?

ispunjavaju uslove propisane Zakonom, na period do 10

prema propisima i lovnoj osnovi u lovitu izgradio

15. Odnosi u korienju lovita ureuju se ugovorom koji

se ugovara korienje, trajanje i druge uslove korienja lovita,

22. Ko odreuje lovne sezone i njihovo skraivanje?

24. Ko se moe baviti reprodukcijom i uzgajanjem divljai u

izuzev pripadnicima nadlenih dravnih organa sa slubenim

kao i dokumenta koja potvruju rasnost i identitet psa

Lovouvar je duan da licu od kojeg su oduzeta sredstva za

32. Ko izdaje rodovnik?

usklaenosti divljai sa ivotnom sredinom i metodologiju

36. Koje poslove od javnog interesa u oblasti zatite divljai

oblasti divljai i lovstva,

37. Koje poslove od javnog interesa u oblasti zatite divljai

38. ta obuhvata lov divljai, gdje se moe vriti?

dugog lovakog oruja s ulijebljenim cijevima, a divlje svinje i

41. Da li je zabranjen lov krupne divljai prigonom, pogonom

44. U kojim sluajevima je zabranjeno loviti divlja?

objekata, eljeznikih pruga i javnih puteva,

(kljove) divljeg vepra, lobanja i krzno medvjeda, vuka, akala i

4) sredstava obezbijeenih u budetu Crne Gore za podsticanje

1) propisane uslove koje korisnik lovita mora ispunjavati za

odreeno vrijeme, ukoliko se ta djelatnost, odnosno poslovi

7) ne zabrani lov odreene vrste divljai kod koje u lovitu, u

56. Za koje prekraje e se kazniti pravno lice novanom

lovita, zabrana ili rezervata i ne odrava ih za vrijeme

12) ne ukloni pse i make koje se kreu bez kontrole po lovitu, na

i oznaka i potvrda propisanih Zakonom kojim se ureuje

57. Za koje prekraje e se kazniti fiziko lice novanom

2) psa puta da se bez vidno obiljeenog okovratnika i kontrole

njihove obuke samo u prostoru namijenjenom za obuku

drutva prema prirodi. Savremene drutveno-politike ili

negativne pojave, organizaciji koja gazduje lovitem. Tako e

9. Kako se treba ponaati lovac u toku lova?

objektima. Ako je mogue u lov na sitnu divlja treba zaobii

pronae i donese, divlja moe da uzme samo vlasnik ili vodi

12. Kakav je odnos lovca prema prirodi?

1. Kakva djelatnost je lovstvo?

trokovi lovouvarske slube, lovna kinologija, lovaka tampa, a

Kada je u pitanju organizacija lovnog turizma, bitno je da se

1. Kako se dijeli ivotinjsko carstvo (Animalia)?

kratko, jako i vrsto, sa snanim miiima za pokretanje krila. Jake

Porodica: UPLJOROCI (Bovide)

Red: PJEVAICE (Passeriformes)

tvorevine istog sastava kao i skelet, za razliku od enke, koja i ako

u parenju uestvuje najee sa 5-6 godina starosti. Vrijeme

Najpovoljniji uslovi gajenja lopatara su podruja sa niim

livadskih i obradivih povrina izmeu njih. Voli topla i ocjedita