You are on page 1of 15

JAVNA USTANOVA

MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA


ŽIVINICE
POLJOPRIVREDNA STRUČNA ŠKOLA

Praktični rad ( Pismeno obrazloženje praktičnog rada)

Zadatak: BIDEJMAJER

Učenica: Mentor:
Medina Fehrić Hamzić Nijaz

Živinice, maj 2021 godine


SADRŽAJ
UVODNI DIO............................................................................................................................2
1. GLAVNI DIO........................................................................................................................4
1.1 O cvijetu općenito............................................................................................................4
1.2 Građa cvijeta....................................................................................................................5
1.3 Evolucija cvijeta...............................................................................................................5
1.3.1 Cvijet kao ukras.........................................................................................................6
2. BIDERMAJER.......................................................................................................................7
2.1 Tradicionalno vjerovanje.................................................................................................9
ZAKLJUČNI DIO....................................................................................................................13
LITERATURA.........................................................................................................................14

2
UVODNI DIO

Cvjećarstvo je hortikulturna disciplina koja se bavi proizvodnjom i primjenom cvjetnih i


ostalih ukrasnih zeljastih biljaka za bašte, vrtove i ostale kategorije otvorenih zelenih
prostora, kao i biljaka različitih dimenzija za enterijere zavisno od mjesta primjene (stan,
radni prostor, hotel, restoran, holovi aerodroma...) Cvjećarske kulture uključuju:

 biljke otvorenih prostora (perene, jednogodišnje i dvogodišnje biljke),


 sobne biljke, saksijske biljke (lončanice) i
 rezani cvijet (cvijeće i prateće zelenilo).

Za razliku od rasadničke proizvodnje koja se bavi produkcijom sadnica drvenastih biljaka


(drvećem, žbunjem i puzavicama), cvjećarstvo obuhvata uglavnom zeljaste biljke, mada se
bavi i malim brojem drvenastih i poludrvenastih vrsta koje su svojim habitusom, niskim
rastom, raskošnim cvjetovima ili tehnikom gajenja i razmnožavanja slične zeljastim
perenama. Takve su na primjer ruže, koje, iako drvenaste biljke, pripadaju cvjećarstvu.
Takođe mnoge biljke koje imaju vrijednost za farmaciju istovremeno su i dekorativne
(perunika, božur, neven...). Biljke u posudama za enterijere obuhvataju cvjetno-dekorativne i
lisno-dekorativne biljke, koje su često drvenaste biljke tropskih i suptropskih područja kao
što su fikusi, filodendroni, palme... Proizvodnja cvjetnih kultura obavlja se u staklenicima sa
kontrolisanim uslovima, gdje se reguliše temperatura, vlaga i svjetlost, ili na otvorenom, a
isporučuje u kontejnerima kao repro materijal sa izuzetkom rezanog cvijeta. Bidermajer, tj.
vjenčani buket na ceremoniji vjenčanja postoji mnogo duže nego što bi nam se na prvi pogled
moglo činiti. Naime, vjeruje se da se običaj koji govori o tome da mlada drži buket cvijeća u
rukama, pojavio još prije mnogo vijekova, pa čak i prije nove ere. No, tada su se u vjenčanom
buketu nalazile posebno odabrane biljke za koje se vjerovalo da imaju magična svojstva. To
nam govori da se mladin buket u svadbenim ritualima upotrebljavao sa jasnom namjerom.
Tako na primjer, kod starih Grka, Rimljana i Kelta, nevjesta je morala nositi oko vrata ogrlicu
od ljekovitog bilja – kako bi se budući supružnici zaštitili od zlih uticaja. U srednjevjekovnoj
Evropi, nevjestama je bilo naređeno da na vjenčanju cijeli dan nose vijenac bijelog luka. Tada
se vjerovalo da oštri mirisi začinskog bilja imaju moć da od bespomoćne mlade otjeraju sve
što je loše. U staroj Grčkoj, osim ogrlice od ljekovitog bilja, djevojke su na vjenčanju nosile u
kosi vjenčiće od ispletenih divljih bršljana – kao simbol vječne ljubavi.

3
U Španiji, vjenčanje nije moglo da prođe bez dekoracije dizajnirane od agruma, koji su mladi
obećavali dug i srećan bračni život. No, pravi bidermajer, sličan onom kojeg i danas znamo,
pojavio se u rukama mlade tek u 19. vijeku u Engleskoj, na vjenčanju kraljice Viktorije.
Dakle, bidermajer je zauzeo svoje mjesto na vjenčanju kraljice Viktorije i princa Alberta, po
prvi put sa pravim cvijećem, u kojem su dominirali cvjetovi nevena. Što bi se reklo, kraljica
Viktoria je postavila novi trend, koji je u Evropi odmah preuzeo težinu. Od tada, pa sve do
danas, bidermajer je izuzetno važan atribut na slici mlade, a cvijeće u vjenčanom buketu i
dalje ima simbolično značenje. Kada je u pitanju naša zemlja, ovdje je običaj bacanja
bidermajera široko rasprostranjen uglavnom zahvaljujući američkim romantičnim filmovima.
Svi će se složiti da scena u kojoj srećna mlada, leđima okrenuta prema gomili svojih gostiju,
nasumično baca bidermajer u njihovom smjeru, izgleda nevjerovatno lijepo i spektakularno.
Industrija rezanog cvijeća je posebna oblast cvjećarstva i tehnologija u ovoj oblasti obuhvata
niz postupaka kojima se dobija kvalitetan i ekonomičan proizvod uz optimalnu produktivnost
što je upravo i bidermajer, koji je ujedno i tema ovog maturskog rada.

4
1. GLAVNI DIO

1.1 O cvijetu općenito

Cvijet je reproduktivni biljni organ, koji predstavlja kratak izdanak sa ograničenim rastom, i
sa listovima. Osnovna funkcija cvijeta je reprodukcija biljke. Cvjetovi su karakteristični samo
za biljke cvjetnice. Uporedno, morfološka ispitivanja su pokazala da se prvobitni cvijet može
filogenetski izvesti iz sporofilnih cvasti paprati. Prašnici i karpele, kao dijelovi cveta sa
najvažijom ulogom, su homologi mikrosporofilima i makrosporofilima. Kod primitivnih
skriveno sjemenica (magnolija) još uvijek se može naći izdužena cvjetna osa, na kojoj su
sporofili (prašnici i karpele) spiralno raspoređeni, što podsjeća na primitivno stanje kod
golosjemenica. Na progresivnijem stupnju se javlja skraćivanje sporofilne ose, smanjuje se
broj sporofila i formira se kompletan cvjetni omotač (perijant). 1

1.2 Građa cvijeta

Na potpuno razvijenom cvijetu razlikujemo cvjetnu osu, na čijem se vršnom dijelu nalaze
skraćene internodije koje nose gusto zbijene cvjetne listiće. Terminalni dio cvjetne ose koji
nosi cvjetne listiće naziva se cvjetna loža (receptakulum) koja može biti:

 ravna,
 ispupčena ili
 udubljena,

a ostali dio cvjetne ose naziva se cvjetna drška. Kada ne postoji cvjetna drška cvijet nazivamo
sjedećim. Cvjetni listići mogu biti:

1. sterilni i
2. fertilni.

Sterilni grade cvjetni omotač, u njih ubrajamo čašične i krunične listiće.

Fertilni su prašnici i karpele.

1
Auguštin D. (2003). Cvjećarstvo 1. Školska knjiga. Zagreb

5
1.3 Evolucija cvijeta

Kopnene biljke su postajale prije oko 425 miliona godina, i u početku su se reprodukovale
jednostavnom adaptacijom načina na koji to čine njihovi vodeni ekvivalenti: sporama. U
moru, biljke, i neke životinje, mogu jednostavno da rasprše svoje genetičke klonove, koji
odplutaju i rastu na drugim mjestima. To je način na koji su se rane biljke reprodukovale.
Biljke su vremenom evoluirale metode za zaštitu tih kopija tako da su otporne na isušivanje,
ili druga oštećenja sa kojima je bilo vjerovatnije da se suoče na kopnu nego u moru. Tako je
nastalo sjeme, mada biljke još uvijek nisu bile evoluirale cvjetove. Primjeri ranih biljki koje
su formirale sjeme su ginko i četinari. Tačna evidencija za postojanje cvjetova ide unazad
oko 140 miliona godina, i postoje indirektni dokazi da su cvjetovi postojali i prije 250
miliona godina. Hemikalija koju koriste biljke za odbranu svojih cvjetova, oleanan,
detektovana je u fosilima biljki, uključujući gigantopteride, koji su evoluirali u to vrijeme i
imaju mnoga svojstva modernih, cvjetajućih biljki, mada za njih nije poznato da su cvjetajuće
biljke, jer su samo njihove stabljike i trnovi pronađeni u detaljno sačuvanom obliku; što je
jedan od najranijih primjera petrifikacije. Sličnost strukture lista i stabljike može da bude
veoma važna, jer su cvjetovi genetički gledano samo jedna adaptacija normalnih biljnih
komponenti lista i stabljike, odnosno kombinacija gena odgovornih za formiranje novih
izdanaka. Smatra se da su najprimitivniji cvjetovi imali promjenljivi broj cvjetnih dijelova,
često međusobno odvojenih (mada u kontaktu).

1.3.1 Cvijet kao ukras

Cvijeće se danas koristi doslovno na svakom mjestu gdje se želi postići ljepša atmosfera i to:

 u kući,
 dvorištu,
 bašti,
 uslužnim objektima,
 poslovnim prostorima i
 svugdje gdje čovjek boravi i želi uživati u lijepom prizoru kojeg cvijeće daje.

6
Određene vrste cvijeća, međutim, zahtijevaju naročitu pažnju pri održavanju jer postoji
opasnost da se zbog neodgovarajućih uslova cvijeće sasuši i ugine. Potrebne su razne vještine
pri uređivanju cvijeća da bi ono izgledalo najljepše moguće. To uključuje odabir cvijeća koje
se slaže jedno sa drugim (na osnovu osnovnih pravila dizajna i sopstvenog ukusa i instinkta),
vještinu sječenja i slaganja cvijeća, ukoliko ga formiramo u bukete, tako da ostane svježe što
je duže moguće, itd. Moda igra veliku ulogu u ovoj umjetnosti — ono što se nekad smatra
lijepim, može da se promijeni vrlo brzo.

Slika 1. Cvijeće kao ukras općenito2

2
www.cvjecarstvo.ba

7
2. BIDERMAJER

Od najranijih vremena cviјeće zauzima izuzetno mјesto u ceremoniji vјenčanja. Znatno stariji
svadbeni ukrasi od bidermajera, bili su vјenčići od trava i girlande koji su se nosili oko glave,
o čemu svјedoče zapisi još iz trećeg vijeka. Običaj nošenja vjenčanog buketa potiče iz
antičkih vremena. Pravljeni su od bršljana, čička i vresa u kombinaciji sa poljskim cvijećem i
ljekovitim i začinskim biljem, jer se vjerovalo da imaju magičnu moć da otjeraju sve što je
loše, iz budućeg doma mladenaca. Jedno vrijeme, bio je običaj da se u vjenčani buket stavlja
mirođija, da bi je nakon ceremonije mladenci pojeli i time pojačali svoju želju za opštim
napretkom. Ljekovito i začinsko bilje kasnije je zamijenjeno je svježim cvijećem, a mijenjaju
se i oblici vjenčanih buketa. Po nekim istorijskim podacima, raskošni vjenčani buketi
sačinjeni od mirisnih bijelih cvjetova narandže, koji su simbolizovali ženu u punoj ljepoti i
zrelosti, dolaze iz arapske tradicije. 3

Dolaskom Arapa od sedmog do devetog vijeka na Siciliju, običaj nošenja vjenčanog buketa
postaje i važan dio zapadne kulture. Tokom perioda romantizma u 18. i 19. vijeku vjenčanja u
bijelom sasvim su se ustalila, a omiljeni su bili cvjetovi:4

 pomorandže,
 ruže,
 mirte,
 orhideje,
 gardenije.

Početkom 20. vijeka buketi postaju još bogatiji, napravljeni uglavnom od sitnijeg cvijeća i
gomile traka koje padaju, na čijim krajevima su bili privezani cvjetovi i zelenilo. Zatim opet
dolazi vrijeme manjih, pa većih, raskošnijih, ekstravagantnijih. Kao i uvijek, okrugli buketi
su popularni. Inače, bidermajer stil u aranžiranju cvijeća (nazvan po istoimenom stilu koji se
ispoljio kroz modu, namještaj, umjetnost, književnost) inspirisan je germanskim običajima iz
19. vijeka, a glavno obilježje bilo je slaganje cvijeća u koncentričnim krugovima, kao znak
vječne ljubavi. Korišteno je i zelenilo, a često i kora limuna i pomorandže, uz dodatak
jasmina i nane, zbog mirisa.

3
Hessayon D.,G. (2008). Cvijeće u vrtu. Mozaik knjiga. Zagreb
4
Dubravec K. (1996). Botanika . Agronomski fakultet. Zagreb

8
Iako se još uvijek mogu pronaći bidermajeri napravljeni od svilenog cvijeća, oni nisu više
popularni, za razliku od osamdesetih godina 20. vijeka, kada su bili hit.

Slika 2. Bidermajer od svilenog cvijeća5

Uvijek se koristi neparan broj cvjetova, zato što je neparan broj asimetričan i živ. Cvijet u
pupoljku simbol je novog života i nade, a rascvjetani ukazuju na napredak i bujnost. Kao i u
18. vijeku, kada su počela da se praktikuju vjenčanja u bijelom, dominantna je bijela boja
(šampanj, snježnobijela, ledenobijela, boja mlijeka i vanile), kao simbol apsolutne duhovne i
fizičke čistote, što su osnovne pretpostavke za dug i srećan život. U bidermajeru mogu da se
nađu detalji koji iznenađuju, skreću pažnju i pojavljuju se na neočekivanim mjestima. Baš
sve može da se iskoristi u svrhu pravljenja bidermajera:

 dugmad,
 žica,
 ogledalca,
 perle,
 biseri moderni ukrasi od stakla,
 satenske trake,
 kao i prirodni materijali koji bidermajeru daju posebnu čar, lišće, grančice..

5
https://velikirjecnik.com/2016/11/01/bidermajer/

9
2.1 Tradicionalno vjerovanje

Svaka nevjesta mu se obraduje uoči vjenčanja, baš kao i djevojka koja ga kasnije uhvati, ne bi
li ona bila sljedeća pred oltarom. Osim burme i vjenčanice, vjenčani buket, kod nas poznatiji
kao bidermajer, neizbježan je mladin modni detalj. Bidermajer je oda:

 ženstvenosti,
 ljepoti,
 zavodljivosti i glamuru žene,
 ali i braku.

Bez njega je ceremonija vjenčanja nezamisliva. Ali, uvijek je pitanje kako odabrati pravi u
obilju cvjetova, stilova, kreacija? Izbor je zaista veliki, ali u bidermajeru uvijek treba da
preovladava omiljeni cvijet nevjeste. Zbog izuzetne ljepote, oblika i mirisa, ruža, kraljica
cvijeća, možda je najčešće upotrebljavan cvijet. Tu su:

 orhideja, savršeno lijepa i dostojanstvena,


 kale, jednostavne i elegantne,
 zatim duhovno jak i mirisan bijeli krin …

Čest izbor je i sitnije cvijeće, jer ono potencira ljupkost, krhkost, nježnost, a tu spadaju:

 frezija,
 ranunkula,
 alstromerija,
 đurđevak,
 poljsko cvijeće.

Klasičan vjenčani buket uvijek je aktuelan. Ali, savremeni dizajn podrazumijeva i traganje za
novim oblicima. Sve je popularniji bidermajer kao slap, koji se sastoji od buketa i cvjetnog
repa, kao i dug i tanak buket koji se nosi preko ruke, za šta je najpogodnije cvijeće sa
dugačkim drškama, kao što su kale. Zastupljen je i minimalizam, a ogleda se u oblicima
jasnog izraza, ponekad je dovoljan samo jedan cvijet u ruci nevjeste. U modi su i romantični
„retro” buketi, poput onih od sto godina, sa zelenilom, ukrašeni raznim biserima i čipkanim
tračicama.

10
Slika br 3. Bidermajer kao slap6

Vraćamo se i tradiciji, koja podrazumijeva upotrebu domaćeg cvijeća i zelenila, kao što su:

 ptičje mlijeko,
 buđavo djevojče,
 babina svila,
 gospin cvijet...

Često su sastavni dio i čuvarkuća, romantično i mirisno bilje – ruzmarin, bosiljak i smilje,
zatim sezonsko sitno livadsko cvijeće, hajdučka trava, kamilica...

6
http://www.online-cvecara.com/bidermajeri.html

11
Sve je sa dosta simbolike, a rustičan dizajn je dizajn za dušu, on je zavičajni i prirodan,
karakterišu ga osobenosti područja sa koga potiču. Kao dodaci cvijeću pojavljuju se razni
drugi plodovi, grozd, minijaturne jabuke, kesten, kukuruz, stručak žita i tome slično. Modni
hir su crni bidermajeri! Na Zapadu crnu boju smatraju bojom elegancije i moći, a u našoj
tradiciji crna boja se vezuje za žalost, pa su takvi bidermajeri krajnje neobični. Takozvani
„gotik” stil diktira mističan izgled buketa po boji cvijeća, ali i po propratnim detaljima, kao
što su crna čipka, pliš, kristalni kamenčići, perje... Ovi originalni bidermajeri su samo za
hrabre, a tako ekstravagantan cvjetni aranžman pravi se od crnih lala ili tamnobordo ruža,
koje vuku na crno, zovu ih blek bakara. Mogu imati i crni držač za buket sa srebrnim
detaljima.

Slika 4. Primjer blek bakara7

Kada su kale u pitanju, veoma dugo su bile dostupne samo bijele kale, porijeklom iz Afrike, a
onda su došle i interesantnije, žute, crvene i ružičaste kale. Kasnije su pažljivim genetskim
ukrštanjem tih vrsta dobijeni različiti varijeteti interesantnih boja poput "crnih" kala. One
zapravo nisu crne, već tamnoljubičaste, jer biljke nisu u stanju da proizvedu crni pigment, pa
je i dan danas ambicija mnogih hortikulturista da ukrštanjem dobiju prvi potpuno crni cvijet.

7
https://zena.blic.rs/moda/misterija-bozanstvenog-buketa-ramosove-mlade-nosila-je-crni-bidermajer-i-dok-su-
se/clwswc5

12
ZAKLJUČNI DIO

Opšte je poznato da je bidermajer nezaobilazni dio svakog vjenčanja. U našim krajevima


smatra se da, ukoliko mlada „baci“ bidermajer, djevojka koja ga uhvati je spremna za udaju.
To je tradicija i običaj već dugi niz godina, na koji se djevojke iz svatova rado odazivaju,
nadajući se tako da će i same uskoro nositi taj prekrasni buket. Svaki bidermajer bira
mladenka, a na taj način na osnovu cvijeća koje voli, ponešto otkriva i o sebi. Veliku ulogu u
odabiru ima i godišnje doba u kom se pravi, zbog mogućnosti odabira sezonskog cvijeća.
Uprkos raznovrsnoj ponudi cvijeća, većina mladenki se opredijeli za ruže, koje osim što su
posebne na svoj način, su i dostupne tokom cijele godine. Izbor cvijeća, je svakako važan ali
ništa manje od izbora aranžmana. Cvjećati mogu da ponude najbolje stilove, ali je definitivno
važno da isti bude uklopljen sa haljinom i stajlingom uopšte. Bidermajer je detalj na
vjenčanu, bez kojeg bi mladenka bila nekompletna, tako da se može reći da je veoma
zastupljen i sastavni dio svakog vjenčanja.

13
LITERATURA

1. Auguštin D. (2003). Cvjećarstvo 1. Školska knjiga. Zagreb


2. Dubravec K. (1996). Botanika . Agronomski fakultet. Zagreb
3. Hessayon D.,G. (2008). Cvijeće u vrtu. Mozaik knjiga. Zagreb

INTERNET IZVORI
1. www.cvjecarstvo.ba
2. https://velikirjecnik.com/2016/11/01/bidermajer/
3. http://www.online-cvecara.com/bidermajeri.html
4. https://zena.blic.rs/moda/misterija-bozanstvenog-buketa-ramosove-mlade-nosila-je-
crni-bidermajer-i-dok-su-se/clwswc5

14
Datum predaje:------------------------------------

Komisija:

Predsjednik:------------------------------------------

Ispitivač.............................................................

Član:--------------------------------------------------

Komentar:

Datum odbrane:----------------------- Ocjena: ...................................( )

15

You might also like