Plankton je prisutan u gotovo svim vodama na Zemlji.

Najviše ga ima u površinskim dijelovima

stajaćica. Pluta u vodi zahvaljujući posebnim prilagodbama u građi i sastavu tijela. Najpovoljnija
razdoblja za razvoj slatkovodnog planktona jesu ljeto i jesen.

BILJKE CVJETNJAČE

Vodena kuga se prilagodila životu u vodi koja upija i listovima. U Europi se razmnožava isključivo
vegetativno pomoću bočnih izdanka. Iz Amerike je prenesena samo biljka sa ženskim cvjetovima koji
plutaju površinom vode.

Krocanj je ukorijenjen u mulju i dobro prilagođen manje prozirnim stajaćicama. Stabiljka mu je

člankovita , a listovi rasperjani. U bujnom podvodnom raslinju zaklon i hranu pronalaze brojne
životinje.

Šaran voli topliju vodu s obiljem bilja. Živi uz muljevito dno , a hrani se dijelovima biljaka i
beskralježnjacima iz mulja. Mladi se hrane planktonom. Progone ga vidra , štuka i ptice koje žive uz
vodu.

Štuka je snažan grabežljivac dobrog vida. Zubi su joj svinuti unatrag. Lovi iz zasjede , naglo se bacajući
na plijen. Hrani se svime što može uhvatiti.

Grgeč je manje proždrljiva riba koja se hrani sitnim životinjama u vodi.

Vodenjak je vodozemac koji živi u vodi. Diše plućima i često izlazi na površinu. Pri parenju mu je
osobito izražena boja tijela i živahno mahanje repom , čime privlači ženku. Hrani se račićima ,
puževima , kukcima i njihovim ličinkama. Zakonom je zaštićena.

Obrubljeni kozak i njegova ličinka pohlepni su barski grabežljivci. Hrane se i većim životinjama ,
primjerice puževima , punoglavcima i ribama. I odrasli kukac i ličinka dolaze na površinu radi disanja.
Dišni otvori odraslog kukca nalaze se na boku duž zadnjeg dijela tijela , a mjehuriće zraka spremna
pod krila.

Bezupka je školjkaš kopnenih voda. Mišićnim je stopalom ukopana u mulj. Hrani se algama i sitnim
organizmima iz mulja.

Puževi veliki i mali barnjak žive u čistijim barama s mnogo bilja. Puž svitak ima plosnatu i u krug
savijenu kućicu , a može živjeti i u ustajalijim vodama. Kreću se po vodenim biljkama hraneći se
algama.