You are on page 1of 3

MOJA OKOLINA

PRIRODA – je sve sto nas okruzuje. Prirodu dijelimo na – zivu i nezivu.

Prirodu cine biljke i cvijece.

Zivu prirodu cine ljudi , biljke i zivotinje.

Nezivu prirodu cini – tlo, voda i sunceva svijetlost.

Ziva i neziva priroda su medjusobno povezane I zavisne.

TIJELA

Sve sto se nalazi u prirodi nazivamo tijelima. Tijelo je sve ono sto zauzima neki prostor.

Imamo prirodna i vjestacka tijela.

Prirodna tijela su nastala prirodnim putem , vjestacka je napravio covjek.

PRIRODNA TIJELA

- Sunce, zemlja, voda ( neziva ) , biljke , zivotinje, covjek ( ziva )

VJESTACKA TIJELA

- Zgrade, prevozna sredstva, skolski pribor, odjeca I obuca.

OSOBINE TIJELA : zauzimaju prostor, imaju oblik, imaju cvrstocu, imaju tezinu.

Mogu biti – cvrsta ( tabla, kamen, drvo


tecna (voda, mlijeko, ulje)
gasovita ( vodena para, dim ..)

Cvrsta tijela zadrzavaju oblik I zapreminu. Tecna tijela mijenjaju oblik ali ne I
zapreminu , gasovita tijela se sire u prostoru.

ZIVA BICA

Zivot zivih bica odvija se na tlu, u vodi i zraku. Zajednicko svim ziviom bicima je da se
radjaju , rastu , disu , stare i umiru. Najraspostranjenija ziva bica su biljke.
Zivotinje su ziva bica kojiuh je najvise na tlu. Neke zivotinje kao : crvi, gliste, insekti, krtice
zive u tlu. Neke zivot provedu u zraku. To su ptice. Zivotinje koje zive u vodi nazivano
vodenim zivotinjama , to su : ribe, rakovi i druge.

Zivotinje koje zive na tlu su domace ( krava , ovca, koza …, I divlje zivotinje ( majmun,
tiger, medvjed i druge divlje zivotinje.

Zivotinje i biljke koje zive u vodi ne mogu zivjeti na tlu i obrnuto.

U pustinjama i u ledenim predjelima biljaka skoro da i nema. Za zivot biljaka potrebni su –


voda, zrak i sunceva svjetlost.

Zivotno okruzenje je mjesto gdje zive ljudi, biljke I zivotinje.

ZELENA BILJKA

Dijelove biljke nazivamo biljnim organima. Dijelovi biljke su :

- Korijen, stablo, list, cvijet i plod

Korijen je organ koji se nalazi pod zemljom. Pomocu korijena biljka iz tla uzima hranu.

Stablo se razvija iznad zemlje. Zastitni omotac stable je kora. List biljke se razvija iz
pupoljka. Disanje biljke vrsi se preko listova. Prenosenjem cvijetnog praha ( polena ) na
druge biljke insekti vrse oprasivanje biljaka I na taj nacin se vrsi njihova oplodnja.

Dijelovi cvijeta su : latice, prasnici i tucak.

Oprasivanje biljaka vrsi se i pomocu vjetra.

Plod se razvija iz oplodjenog cvijeta.

JEDNOGODISNJE I VISEGODISNJE BILJKE.

Biljke koje se razvijaju jednu godinu nazivaju se jednogodisnje biljke.

Biljke koje se razvijaju vise godina nazivaju se visegodisnje biljke.

ZIVOT ZIVOTINJA

Mjesto gdje zivi zivotinja naziva se zivotno okruzenje. Vaznije grupe zivotinja su : insekti,
ribe I druge vodene zivotinje , gmizavci, vodozemci, ptice I sisari

INSEKTI zive svuda na zemlji. Tijelo insekta je poodijeljeno na : glavu, prsa I zadak. Na
glavi se nalazi par pipaka I par ociju. Svi insekti imaju tri para nogu.
Ribe I druge zivotinje

Ribe zive u rijekama, potocima, barama I morima. Postoji vise vrsta riba. Ribe disu pomocu
skrga uzimajuci kisik iz vode. Razmnozavaju se od jaja koje se nazivaju ikra. Skoljke zive na
dnu mora, jezera I nekih Rijeka. Kit je najvece zivo stvorenje na zemlji. Zivi u moru ali spada
u sisare. U vodene zivotinje ubrajamo jos : morskog jeza, morskog psa, Rakove , delfine I
druge zivotinje.

Gmizavci – aligatore, krokodile , kornjace , gustere I zmije nazivamo gmizavci.

Uglavnom zive na kopnu ali poneki provode vrijeme u vodi . Reptili su hladokrne zivotinje,
hrane se drugim zivotinjama pa ih nazivamo mesojedima.

VODOZEMCI su zabe, vodenjaci, zive u mirnim vodama. Zaba je najpoznatiji vodozemac.


Zaba zivi u barama, hrani se insektima. Polazu jaja ( zablju ikru ) iz kojih se legu
punoglavci . Treba deset sedmica da se iz punoglavca formira zaba.

PTICE su toplokrvne zivotinje. Pokrivene su perjem. Sve ptice imaju krila I vecina ih moze
letjeti. Grade gnijezda na razlicitim mjestima. Mnoge ptice se krajem jeseni sele u toplije
krajeve. Pingvin I noj sup tice koje ne lete. Zato je pingvin dobar plivac a nopj moze brzo
trcati. Za noja kazemo da je ptica trkacica.

You might also like