Priroda se neprestano mijenja. Prirodne pojave su promjene stanja u prirodi.

Proces razvoja biljke : sjemenka u zemlji klija, raste, cvjeta, razmnožava se i vehne. Uvenula biljka
truhne i stvara plodno tlo u kojem počinje da klija sjemenka stare biljke. Tako nastaje nova biljka.
Proces razvoja životinje :legu se iz jaja,hrane, rastu, razmnožavaju i umiru.
Proces razvoja čovjeka : ljudi se rađaju, hrane, rastu, razmnožavaju, stare i umiru
Klijanje i rastenje
Ako sjemenku ostavimo na vlažnoj vati i toploj prostoriji,sjemenke će nabubriti i proklijati. To je
pojava. Stavimo proklijale sjemenke u zemlju i nakon nekog vremena razviće se nove mlade
biljke. One će rasti i razvijati se, uskoro će dobiti i listove i na kraju cvjetove i plodove. Za njen
razvoj su potrebni tlo, voda, sunčeva svjetlost i toplota. Klijanje i rastenje biljke je životni proces.
Disanje
Disanje je proces u kojem živa bića udišu kisik iz vazduha, a izbacuju ugljendioksid. Kisik je
neophodan za disanje svih živih bića.
Kretanje – gibanje je pojava mijenjanja mjesta. U prirodi se sve kreće ili giba. Na neka kretanja
utiče čovjek (kretanje bicikla, automobila...) i za takvo kretanje kažemo da je vještačko. Kretanje
na koje čovjek ne može uticati je prirodno kretanje.
Gorenje
Gorenje je proces kojim se stvara vatra i dim. U procesu gorenja nastaje toplota i svjetlost.
Gorenje potpomaže kisik koji se nalazi u vazduhu.
Hrđanje je proces stvaranja hrđe (fleka crvene boje) na metalu, na vlažnom mjestu .
Vrenje je proces stvaranja gljivica uz pomoć kisika i toplote .
Opadanje lišća je pojava koja nam ukazuje na promjenjivost prirode. U jesen je sve ovijeno
raznovrsnim bojama. Biljke su šarolike. Kako nemaju dovoljno svjetlosti i toplote biljke smanjuju
svoje aktivnosti i lišće mijenja boju. Vjetar otrga mrtvo lišće ili cijele biljke i oni prekriju zemlju.
Truhljenje : Proces raspadanja ostataka živih bića uz pomoć kisika i bakterija.
Zemlja
Zemlja je okruglog oblika. Zemlja se okreće :
a) oko svoje ose -taj proces izaziva smjenu dana i noći u toku 24 sata.
b) zemlja kruži oko Sunca. Zemlja u svom kretanju ne stoji uspravno nego je blago nagnuta
na jednu stranu. Dio koji je više nagnut prema Suncu dobiva više svjetlosti i toplote. Taj
proces izaziva smjenu godišnja doba. Za jedan obilazak oko Sunca Zemlji treba 365 dana ili
1 godina.
Munja je električna pojava.
Munja je velika iskra koja nastaje sudaranjem naelektrisanih čestica oblaka.
Munja zagrijava vazduh oko sebe, vreli vazduh u sudaru sa hladnim stvara grmljavinu.
Magnet privlači sve predmete od željeza i ova pojava se naziva magnetna pojava.
Najveći prirodni magnet je Zemlja.
Duga je svjetlosna pojava koja nastaje kada zrake Sunca prolaze kroz kapljice kiše. Duga se
javlja uvijek na suprotnoj strani od Sunca. Duga ima 7 boja.
Najveći prirodni izvor svjetlosti je Sunce.

Jesen :

Sve je manje sunčanih dana i temperature su sve niže. Vrijeme je promjenljivo s kišom i vjetrom.
Lišće polako mijenja boju i opada. Dozrijeva voće i povrće. Neke životinje odlaze u toplije
krajeve(ptice selice) a neke skupljaju hranu za zimu.
Ljudi beru voće iz voćnjaka i vinograda i povrće iz vrtova i pripremaju ogrjev i zimnicu za zimu.
Sunce
Sunce je zvijezda koja je najbliža zemlji. Život na zemlji bez Sunca ne bi bio moguć. Sunce je
najveći prirodni izvor svjetlosti. Stepen zagrijanosti tijela se zove temperatura. Sprava za mjerenje
temperature je termometar a mjerna jedinica je stepen celzijusa.
Voda
Voda je izvor života. Voda je tečnost bez boje, okusa i mirisa.
Najviše vode ima u okeanima, morima , jezerima i rijekama. Može biti u tečnom, čvrstom i
gasovitom stanju. Voda u prirodi nikada ne miruje. Bez vode nema ni života na zemlji.
Vazduh
Vazduh je potreban svim živim bićima za život. Vazduh je svuda oko nas.
Atmosfera je vazdušni omotač Zemlje.
Vazduh ima svoju težinu i temperaturu.
Težina vazduha tj. vazdušni pritisak se mjeri spravom barometar.
Temperatura vazduha se mjeri spravom termometar
Kisik je dio vazduha koji je potreban živim bićima za disanje.
Svjetlost, toplota,voda i vazduh
Svjetlost, toplota,voda i vazduh su potrebni svim živim bićima za život.
Živa bića udišu vazduh a izdišu ugljendioksid.
Vjetar
Vjetar je kretanje ili strujanje vazduha. Do kretanja vazduha dolazi usljed zagrijavanja vazduha i
različitog vazdušnog pritiska.
Ljudi iskorištavaju snagu vjetra za proizvodnju električne energije, vjetrenjače pokreću mlinove za
žito,pumpe za navodnjavanje zemlje,...
Vjetrovi utiču na promjenu vremena i razmnožavanje biljaka.
Vjetrovi se razlikuju po jačini/brzini i smjeru iz kojeg pušu.
(povjetarac, umjereni vjetar,jak vjetar,olujni vjetar,orkanski vjetar)
Vjetrovi mogu nanijeti i štetu ljudima i prirodi (lome biljke, dižu krovove, čupaju drveće i
saobraćajne znakove,...)
TIJELA SE MIJENJAJU ZAGRIJAVANJEM
Čulom dodira osjećamo da li je neko tijelo toplo ili hladno.
Dodirom dolazi do razmjene toplote.
Toplije tijelo prenosi svoju toplotu a hladnije tijelo prima toplotu dok se temperature ne izjednače.
Čvrsta tijela toplotu prenose provođenjem a tečna i gasovita strujanjem.
Tijela se pri zagrijavanju šire a pri hlađenju skupljaju.
BILJKE
Biljke se razlikuju po visini, građi, obliku i izgledu stabla, listova,cvjetova i plodova.
Staništa biljaka su : voćnjak, vinograd, vrt, njiva, šuma, livada, bara, ...
Na osnovu sličnih osobina biljke se svrstavaju u 8 grupa :
voće, povrće,žitarice, industrijske biljke, ukrasne biljke, ljekovite biljke, drveće, trava
Na osnovu dužine života biljke dijelimo na jednogodišnje i višegodišnje.
Jednogodišnje biljke rastu i niču u proljeće. U toku jedne godine se razvijaju iz sjemena, imaju
plod i uvenu.
Višegodišnje biljke žive više godina.
Biljke se razlikuju i po građi i visini : u drvenaste bilje ubrajamo visoko drveće, u niža savitljiva
stabla ubrajamo grmlje i šiblje, a u zeljaste biljke spadaju niske biljke sa mekim zelenim stablom.
Biljke rastu ako ima dovoljno Sunčeve svjetlosti, vode i vazduha.
Od biljaka dobivamo kisik, hranu,odjeću, papir,parfeme,...
Krugove koje vidimo kada presječemo stablo nazivamo godovima i svaki god predstavlja godinu
života drveta.
Građa biljke :
Korijen biljke se nalazi u zemlji i pričvršćuje biljki za tlo. Upija vodu i mineralne tvari iz tla.
Stablo povezuje korijen sa ostalim dijelovima biljke.Voda i mineralne tvari kroz stablo kruže i hrane
ostale dijelove biljke.
List upija ugljendioksid i Sunčevu svjetlost i tako proizvodi hranu.Kroz list biljka diše,ispušta vodu
koju nije potrošila,
Cvijet je važan organ biljke jer se u njemu vrši oprašivanje i iz njega se razvija plod.
Plod može biti u obliku sjemenke, koštice ili jagode. U plodu se nalazi sjemenka iz koje može
niknuti nova biljka
ČOVJEK
Čovjek je prirodno biće jer je dio prirode.Kao i druga živa bića , on se rađa,raste,hrani, diše,
razvija,stari i umire.
Čovjek je najsavršenije živo biće.On radi i svojim radom mijenja prirodu i prilagođava je svojim
potrebama.
Čovjek je i misaono biće – on misli, uči, otkriva,pamti, odlučuje...
Čovjek je i društveno biće – živi u društvu sa drugim ljudima i sa njima se sporazumjeva govorom.
Govor je svojstven samo ljudima.
Ljudi se razlikuju po boji kože, spolu,boji glasa, dlakavosti,obliku tijela,ponašanju,vjeri,naciji...
Svi ljudi imaju ista prava bez obzira na njihove razlike.
ČOVJEKOV ORGANIZAM
Glavni dijelovi čovječijeg tijela su : glava, trup i udovi
U tijelu su smješteni organi i oni čine različite sistem organa. Svi sistemi organa su povezani u
jednu cjelinu koju zovemo čovječiji organizam.
Čovjekov organizam čini 8 sistema organa :
1. sistem organa za kretanje : čine ga mišići i kosti. Kosti su čvrsti dijelovi tijela povezani u
kostur. Za kosti su vezani mišići. Čovjek raste do 25.godine i za rast su bitni zdrava ishrana
i kretanje
2. sistem organa za varenje : čine ga usta, jezik, zubi, jednjak, želudac i crijeva. Oni pomažu
da se probavi hrana u organizmu.
3. sistem organa za izlučivanje : čine ga bubrezi i mokraćni mjehur.Oni služe za izlučivanje
štetnih materija iz tijela
4. sistem organa za krvotok : čine ga srce i krvne žile. Oni dovode krv do svih dijelova tijela.
5. sistem organa za disanje : čine ga nos, dušnik, bronhije, dva plućna krila, plućni mjehurići i
prsna šupljina. Oni omogućavaju da čovjek diše.
6. nervni sistem : čine ga mozak, kičmena moždina i nervi. Oni upravljaju i usklađuju rad
cijelog tijela.
7. sistem čulnih organa : čine ga čulo vida, čulo sluha, čulo mirisa, čulo okusa, čulo dodira
(koža)
8. sistem organa za razmnožavanje . Razlikujemo 2 sistema organa za
razmnožavanje...muški i ženski