Napii Komentar Objavio arobna uma dana 22.11.2011.

Kozlac U naim umama se mogu pronai i biljke iji su dijelovi, najee plodovi, otrovni! Veina njih ima otar, gorak ili odbojan okus. Meutim, ima i onih koji ga nemaju i ti su najopasniji (npr. velebilje, kozlac i bljut).Koliko god je dobro ljubiteljima prirode poznavati korisne i jestive plodove, moda jo i vie je potrebno poznavati otrovne i nejestive plodove s obzirom da oni ugroavaju zdravlje i ivot ovjeka. Otrovnost plodova povezana je s prisutnim koliinama alkaloida, saponozida, antrakinona i drugih tvari. Neki su plodovi otrovni u nezrelom stanju, dok su u zrelom ili manje otrovni ili jestivi. Postoje i plodovi koji su jestivi, ali imaju otrovne sjemenke (tisa, sremza,crvena bazga). Postoje i oni koji su otrovni samo u sirovom stanju jer im se kod poviene temperature toksine tvari raspadaju (npr. crna bazga, jarebika, ibikovina). Postoje i jestivi soni plodovi, kao npr. umske jagode, koje mogu izazvati alergine reakcije kod posebno osjetljivih osoba. tetne reakcije otrovnih plodova takoer ovise i o koliini pojedinih plodova. Trovanja su najea kod djece, uglavnom zbog privlanih arkocrvenih ili crnih boja plodova.U nastavku su predstavljene samo najee otrovne biljne vrste naeg podruja, uz vanu napomenu: oprez s biljnim vrstama koje nedovoljno ili nikako ne poznajemo! VELEBILJE (ATROPA BELLADONNA)

Page 1 of 14

Velebilje Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u naim brdskim i planinskim predjelima. Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova u svakom prljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinani i nalaze se u pazuhu listova, cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao vinja krupne, bobice. Bobica je viesjemena, sona kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna!), veliine vinje, ima tamnoljubiast sok. S donje je strane bobica obloena zelenom petozubom aicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne. TISA (TAXUS BACCATA)

Tisa Tisa je crnogorina vrsta koja kod nas raste samonikla, pojedinano ili u skupinama, po crnogorinim i bukovim planinskim umama, ali je zbog lijepog izgleda i tamnozelenih iglica cijenjeno parkovno drvo koje dobro uspijeva u gradskim uvjetima. U osuenim sjemenkama tise ima blizu 1%, a u listovima i do 1,7% otrovnog alkaloida taksina koji djeluje smrtonosno! Neotrovan je jedino arilus, vanjski dio crvene bobice (sjemeni ovoj). Ptice se rado hrane crvenim sjemenim ovojima koji su soni, sluzavi i slatki. Mogu ih jesti i ljudi, ali treba paziti da se ne proguta otrovna i gorka sjemenka.

Page 2 of 14

BRLJAN (HEDERA HELIX)

Brljan Brljan je viegodinja drvenasta zimzelena biljka, koja se penje uz drvee, kamenje, zidove i druge razliite podloge, za koje se privruje naknadno razvijenim (adventivnim) korijenima, koji ne uzimaju hranu od ivog stabla ve im ono slui kao oslonac stabljike. Svi dijelovi brljana su gorkog okusa i otrovni.

Page 3 of 14

BLJUT (TAMUS COMMUNIS)

Bljut Bljut je vrlo rairena povijua koju susreemo po umama, poljima i vlanim mjestima. esto se penje i ovija uz bukve i drugo drvee, uz razno grmlje i ivice. Trajna je biljka penjaica s jestivim, mladim, tankim izdancima i stabljikama. Meutim, plodovi su otrovni, crvene boje, okrugla oblika i promjera do 1 cm, dozrijevaju od svibnja do listopada.

Page 4 of 14

BUNIKA (HYOSCYAMUS NIGER)

Bunika Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je ukastosmee boje i na vrhu je nazubljena ahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni!

Page 5 of 14

CRVENA BAZGA (SAMBUCUS RACEMOSA)

Crvena bazga Crvena bazga je listopadni grm, debelih izbojaka potpuno ispunjenih irokom srikom. Plodovi su svijetlocrveni, oraii dosta slini onima crne bazge. Plodovi sadre sjemenke koje su otrovne. I plodovi crne bazge sadre otrovne tvari no one se termikom obradom neutraliziraju.

Page 6 of 14

URICA (CONVALLARIA MAJALIS)

urica urica raste u svijetlijim listopadnim i mijeanim umama, u ikarama i na krevinama a esto se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi urica sazrijevaju u rujnu i susreu se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadre naranasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadre heterozide koji djeluju na rad srca.

Page 7 of 14

IMELA (VISCUM ALBUM)

Imela Imela je zimzeleni, 0,5-1 m visoki grm koji kao poluparazit raste u kronjama drvea i moe parazitirati na kronjama vie od 50 razliitih vrsta crnogorinog i listopadnog drvea. Neprave bobe su kuglaste, 6-9 mm u promjeru, sone, bijele ili ukasto bijele boje koje dozrijevaju od studenog do sijenja. Sadre jednu zelenkastu sjemenku obavijenu sluzavom i ljepljivom masom i otrovne su! Otrovna tvar je alkaloid viskotoksin koji djeluje nadraujue na sluznice, ali se ne resorbira u probavnom traktu. Stupanj otrovnosti plodova ovisi o vrsti drva na kojem imela parazitira.

Page 8 of 14

KURIKA (EVONYMUS EUROPAEA)

Kurika Kurika je oko 2-3 m visok listopadni grm, a moe izrasti i kao drvo do 6 m visoko. Raste po listopadnim umama i uz njihove rubove, u ikarama, uz rijeke i potoke. Plodovi su visei, crveni, 10-13 mm dugi tobolci sa 4 pretinca. Dozrijevaju u rujnu i listopadu, kada se raspucavaju, izbacujui iz svakog pretinca po 1-2 jajaste sjemenke obavijene naranastocrvenim arilusom. Plodovi kurike su otrovni, kao i cijela biljka! Najvie otrovnih sastojaka je u sjemenci.

Page 9 of 14

KALINA (LIGUSTRUM VULGARE)

Kalina Listopadni grm koji naraste do 5 m visine, a moe se nai pojedinano ili u manjim skupinama u umama i ikarama, uz putove i rubove uma, ali i u vrtovima i parkovima. Bobe poinju sazrijevati krajem ljeta, a esto na granama i prezimljavaju. Plodovi su gotovo crne boje, gorkog okusa i otrovne, zbog saponozoida kojeg sadri u sebi.

Page 10 of 14

PETROV KRI (PARIS QUADRIFOLIA)

Petrov kri Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obino po 4 velika, eliptina, unakrsno poloena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sona boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, iljasta listia. Vrlo je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a ve dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

Page 11 of 14

KOZLAC (ARUM MACULATUM)

Kozlac U svjeem stanju on je otrovan! Dok gomolj biljke, koji sadri veliku koliinu kroba, moe posluiti za jelo ako se prokuha jer se kuhanjem otrov uniti, bobice nisu za jelo! Nekad se brao i kuhao te davao stoki, najvie svinjama. Gorka je okusa i pri kuhanju jako smrdi.

Page 12 of 14

JEDI (ACONITUM NAPELLUS)

Jedi

Najotrovnije su bobe likovca, habulice, velebilja i bljuta. Otrovne su one biljke koje sadre plodove sline nekim jestivim plodovima sjajne crvene boje, kao plodovi: likovca, pasjeg groa, urice,kozlaca, paskvice, bljuta. Smrtno su otrovne tamne bobe velebilja,petrovog kria, habulice, pomonice Veina takvih boba ima odbojan i otar okus, osim boba velebilja, kozlaca i bljuta. Neke su bobe otrovne u nezrelom stanju, a jestive su ili manje otrovne u zrelom (npr. bobe utike, bazge, pomonice). Neke imaju samo otrovne sjemenke (tisa, sremza, crvena bazga), pa su jednim dijelom jestive. Neke su otrovne u sirovom stanju, a prokuhane su jestive, jer im se toksine tvari razaraju kod poviene temperature (crna bazga, jarebika, ibikovina). Mnogi ne znaju da obian grah pojeden u sirovom stanju takoer moe prouzrokovati tea trovanja! Otrovne su i bobe tetivike, paroge, bljuta, veprine, bijele imele te boikovine. Inae su mladi izdanci paroge, bljuta i veprine poznati kao jestivi. Otrovni su i plodovi brljana, kurike, biserka, tise i kaline po parkovima i okunicama. Bazga ima otrovno lie. Bobice su otrovne ako se troe u veoj koliini dok su sirove. Nekodljive su preraevine od bobica bazge.

Page 13 of 14

Simptomi
Trovanje svakom biljkom ima karakteristine, specifine simptome, koji se ne javljaju kod ostalih biljaka. Kod veine trovanja javljaju se: munina, povraanje i proljevi. Bez obzira na razliite biljke i otrove, reakcije organizma u poetku su iste, s poremeajem u probavnom traktu i popratnim bolovima u elucu. Tek nakon prvih bolova pojavit e se simptomi, opisom svojstveni za pojedine vrste otrova. Otrovi, naravno, ne pogaaju uvijek is te organe, a truju i napadnu srce, probavni trakt, bubrege, dini sustav ili centralni nervni sustav. Nastupit e glavobolja ili poviena temperatura, halucinacije, crvenilo lica, zujanje u uima, privienja, osjeanje velike ei, osjeanje vreline u ustima s pojaanim luenjem pljuvake i oteenje vida. Kod trovanja kunjakom, velebiljem,bunikom, jediem, emerikom, velikom kukutom, likovcem i uricom ili pomonicom dolazi do naglog poetka trovanja. Kod mrazovca opi znaci trovanja sporije nastupaju, a kod trovanja biljkom kozja krv ili orlovi nokti i biljkom kozlac tei sluajevi trovanja su izuzetni. Da su sluajevi trovanja tei, zakljuuje se po poremeajima disanja i radu srca. Trovanje, naravno, moe zavriti i smru. Zanimljivo je koji vremenski raspon proe od jela do prvih znakova trovanja. Kod razliitih biljaka otrovi poinju razliito djelovati, neki prije, a neki kasnije. Najbre je otrovanje biljkom jedi, jer ve nakon 5-10 minuta poinju nagli znakovi djelovanja. Za pola do jedan sat djel uje otrov ostalih biljaka, osim mrazovca kod kojega proe i 2-5 sati do pojave opih znakova otrovanja. Pruena pomo u identifikaciji biljke od velike je vanosti.

Prva pomo
Isprva se preporuuje ne gubiti vrijeme analizom o kojoj se biljci radi, ve odm ah izazvati povraanje, olakati ga pijenjem jedne do dvije ae mlake, zasoljene vode ako to ine odrasle osobe. Ishod sluaja najvie ovisi o poduzetim mjerama, to prije treba sprijeiti upijanje otrova. Otrovanom se nakon povraanja daje mnogo tekuine, a taj se nain ne primjenjuje kod osoba koje su u grevima ili bez svijesti. Dalji je korak ispiranje eluca, to se obavlja u zdravstvenoj ustanovi. Osim izazivanja povraanja i ispiranja eluca, kod trovanja svim vrstama otrovnih biljaka pomo su i sredstva za ienje ako se ne pojave proljevi. U obzir dolaze i ricinus, gorka sol, praak bijele gline, topli napici, hladni oblozi na glavu, leanje, ugrijavanje tijela i odmor. Ostala i sigurna pomo bit e pruena u zdravstvenoj ustanovi jer otrovi u org anizmu mogu ostaviti razliite posljedice.

Page 14 of 14