Preporuke za sprjeavanje trovanja hranom

uvanje na neodgovarajuim temperaturama jedan je od glavnih razloga za pojavu bolesti uzrokovanih trovanjem hranom. Ohlaena kvarljiva mesna jela, kuhano meso, piletina, kao i salate od krompira i tjestenine treba uvati u odvojenim hladnjacima u kojima se nalaze kesice s ledom ili boce sa zamrznutom vodom. Higijena prilikom pripreme i konzumiranja hrane te njeno pravilno uvanje jedini je nain da bismo bili sigurni da je hrana zdravstveno ispravna te sprijeili pojavu bolesti. Bakterije se bre razvijaju i razmnoavaju na nekim vrstama hrane nego na nekim drugim. Vrste hrane koje su podlone razvoju bakterija su: meso, perad, mlijeni proizvodi, jaja, mesne preraevine, ribe i druga morska hrana. Ove vrste hrane se nazivaju jako osjetljivom hranom. Ako se jako osjetljiva hrana zarazi bakterijama koje prouzrokuju trovanje i zatim se ostave u zoni opasne temperature, mogu izazvati trovanje hranom. Bakterije se brzo razmnoavaju kad je temperatura izmeu 5C i 60C. To se zove zona opasne temperature. Vodite rauna da hrana bude to krae u zoni opasne temperature. Trovanja hranom su ea ljeti Trovanje hranom je ee ljeti a prvi razlog je taj da to su bakterije prisutne svuda u okolini, u tlu, zraku, vodi, kao i u tijelu ljudi i ivotinja. Ovi mikroorganizmi rastu bre za vrijeme ljetnih mjeseci. Veina bakterija koje uzrokuju trovanja hranom rastu bre na temperaturi od 32C do 43C. Bakterije za razvoj trebaju i vlagu, te je njihov rast jo izraeniji kada je poveana vlanost zraka. U pravim uvjetima, tetne bakterije e se u mnogo veem broju umnoiti u hrani. Drugi razlog su ljudi koji podravaju razvoj bolesti vezanih za trovanje hranom za vrijeme ljetnih mjeseci. Ljudi provode vie vremena van svojih domova. Kuhaju vani, odlaze na izlete, rotiljaju i kampiraju. Sigurnost koju prua kuhinja, kontrolirano kuhanje na pravoj temperaturi, pravilno hlaenje hrane i pranje pribora, obino nisu dostupni. Na sreu, ljudi se ipak rijetko razbole od trovanja hranom iz razloga to veina ima dobar imunitet koji ih titi od tetnih bakterija u hrani, ali i od ostalih tetnih mikroorganizama u okolini. Potroai mogu sebe zatiti kod kue odgovarajuim hlaenjem hrane i temeljitim kuhanjem kvarljive hrane. S obzirom da su trovanja hranom ea ljeti, potroai trebaju potovati nekoliko jednostavnih koraka kako bi sebi osigurali sigurniju hranu u toplim mjesecima. Trovanje hranom se moe sprijeiti ako se sprijei zagaenje hrane bakterijama, pospremi i rukuje hranom tako da bakterije ne mogu rasti i razmnoavati se. etiri su najvane stvari koje treba zapamtiti vezano uz pravilnu higijenu hrane a ukratko ih zovemo 4 Cs su: ienje (Cleaning), unakrsna kontaminacija (Cross contamination), hlaenje (Chilling), kuhanje (Cooking).

ISTOA: redovno prati ruke i radne povrine Neoprane ruke su jedan od glavnih uzroka trovanja hranom. Prati ruke toplom vodom i sapunom prije nego to doete u kontakt sa hranom, nakon koritenja toaleta, mijenjanja pelena i igranja sa kunim ljubimcima; Kada jedete van kue, potraite izvor tekue (sigurne) vode za pie ili ponesite vodu za pripremanje i ienje. Dobro je pripremiti i pakovanja suhih i vlanih papirnatih maramica za pranje ruku i radnih povrina. ODVAJANJE: unakrsna kontaminacija Unakrsna kontaminacija za vrijeme pripremanja, peenja i serviranja hrane jedan je od osnovnih uzroka trovanja hranom. Paljivo zamotajte sirovo meso kako sokovi iz mesa u prenosivom hladnjaku ne bi doli u kontakt sa drugom hranom. Operite tanjire, pribor za jelo i daske za rezanje mesa prije nego ih ponovo upotrijebite za peenu hranu. HLAENJE: uvati hranu na odgovarajuim temeperaturama Zalihe i ostatke hrane potrebno je uvati u hladnjacima, odnosno na onim temperaturama koje spreavaju porast kolonija bakterija i proizvodnju njihovih toksina. Kvarljive namirnice, kuhanu hranu i ostatke jela potrebno je obavezno spremiti u hladnjak im je prije mogue. Ostatak od kuhanja trebalo bi brzo ohladiti i tada staviti u hladnjak. To se moe uiniti na nain da se ostatak kuhane hrane brzo pothladi na neki pristupaan nain kao to je npr. hlaenje u sudoperu punom hladne vode, ili dijeljenjem ostataka hrane na vie manjih dijelova, pothlaivanjem u hladnjaku za duboko hlaenje 10 minuta,a zatim premjetanjem u hladnjak na uobiajenu temperaturu hlaenja. Hranu je potrebno odmrzavati na dnu hladnjaka, pod mlazom hladne vode ili u mikrovalnoj penici. Prije zamrzavanja velike koliine hrane treba je razdijeliti u vie posuda kako bi se to prije zamrznule. Vano je uvijek pogledati deklaraciju na pakiranju i kakve reime uvanja hrane nalae proizvoa. KUHANJE: kuhati na odgovarajuim temperaturama Strunjaci za sigurnost hrane saglasni su s tim da je hrana sigurno kuhana kada je grijana dovoljno dugo i na dovoljno visokim temperaturama kako bi se unitile sve tetne bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hranom. Ukoliko niste sigurni da je hrana dovoljno peena moete koristiti termometar. Hrana je gotova za jelo ako su sokovi u mesu bistri, tj. nisu ruiasti. Meso peeno na rotilju se obino prije ispee izvana. Na izletu teiti da se meso ispee do kraja. Djelomino kuhanje hrane omoguava bakterijama da preive i da se razmnoe do te mjere da ih naknadno kuhanje vie ne moe unititi.