SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; IV GODINA

SMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA

KAKO UNAPRIJEDITI ZDRAVLJE, PODSTICATI LJUDE DA

ŽIVE ZDRAVO
ESEJ

Zenica, dec. 2018.

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS; IV GODINA

SMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA

KAKO UNAPRIJEDITI ZDRAVLJE, PODSTICATI LJUDE DA

ŽIVE ZDRAVO
SEMINARSKI RAD

IZJAVA:

Ja, Vedran Kulalić student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez, Indeks broj:

380-15/RZFT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam

Ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i uz pomoć

asistenta

STUDENT: Vedran Kulalić

PREDMET: Zdravstveni sistemi i zdravstvena politika

PROFESOR: Doc. Dr. Amer Ovčina

SADRŽAJ

1.UVOD........................................................................................................................4
2.PAZITE NA OSOBNU HIGIJNU.............................................................................5
2.VODITE RAUNA O ČISTOĆI VODE.....................................................................6
3.PAZITE NA PREHRANU........................................................................................7
4.BUDITE FIZIČKI AKTIVNI....................................................................................8
5.PRIUŠTITE SI DOVOLJNO SNA...........................................................................9
6.ZAKLJUČAK..........................................................................................................10
7.LITERATURA........................................................................................................11

3
1.UVOD

Službena definicija Svjetske zdravstvene organizacije govori nam da zdravlje nije

samo odsustvo bolesti, već i stanje potpune fizičke, psihike i socijalne dobrobiti.

Postoji dosta načina kako da poboljšamo zdravlje. Ja smatram da je mijenajne

životnih i svakodnevnih navika jedan od glavnih načina kako da poboljšamo
zdravlje.

Bolest je poremećaj normalnih zbivanja u oraganizmu, odnosno nenormalno

odvijanje životnih funkcija.1 Niko od nas ne želi da bude bolestan, prije svega nije
ugodno i stvara dodatne troškove u životu. Također stvara komplikacije u normalnim
životnim aktivnostima kao što je odlazak u školu, na posao, briga o obitelji i ostalje
rutinske životne aktivnosti.

Stara narodna izreka glazi: „Bolje spriječiti nego liječiti.“ To je uistinu i tačno, ali
neke se bolesti ipak ne mogu izbjeći. Postoji mnogo toga što možemo učiniti da
usporimo napredovanje određene bolesti ili spriječiti pojavu teških simptoma.

U nastavku teksta Vam donosim kako i na koje načine možemo poboljšati naše
zdravlje.

1
http://sec.ba/wp-content/uploads/2012/06/1.-ZDRAVLJE-I-BOLEST1.pdf

4
2.PAZITE NA OSOBNU HIGIJNU

Kaže se da je čistoća pola zdravlja. Održavanje osobne higijene uveliko nam pomaže
da spriječimo nastanak i širenje mnogih bolesti. Često pranje ruku najučinkovitiji je
način zaštite od mikroorganizama.

Ako trljamo nos ili oči neopranim rukama na kojima se nalazi mnoštvo virusa i
drugih uzročnika zaraznih bolesti, vrlo lako možemo dobiti kakvu virozu ili gripu.
Redovito pranje ruku najbolji je način da to spriječimo.

Održavanje higijene pomaže nam i u zaštiti od težih oboljenja kao što su upala pluća
i crijevne zaraze popraćene proljevom, od kojih svake godine umre preko dva
milijuna djece mlađe od pet godina. Čak se i širenje smrtonosnog virusa ebole može
znatno smanjiti jednostavnom navikom kao što je pranje ruku.2

Postoje određene okolnosti u kojima je naročito važno prati ruke da bismo zaštitili
svoje zdravlje, ali i zdravlje svojih bližnjih. Ruke trebamo prati:

1. nakon odlaska na toalet

2. nakon mijenjanja pelena ili pomaganja djetetu da obavi nuždu
3. prije i poslije čišćenja i previjanja rane ili posjekotine
4. prije i poslije kontakta s bolesnom osobom
5. prije pripremanja i posluživanja hrane te prije jela
6. nakon kihanja, kašljanja ili ispuhivanja nosa
7. nakon kontakta sa životinjama ili njihovim izmetom
8. nakon iznošenja smeća.

Uvođenjem ovih jednostavnih životnih navika možemo sprijeiti širenje bolesti, a

katkad i sačuvati život.

2
https://www.jw.org/hr/izdanja/casopisi/g201506/kako-poboljsati-zdravlje/

5
2.VODITE RAUNA O ČISTOĆI VODE

Stanovnici nekih zemalja trebaju svaki dan uložiti dosta truda da bi sebi i svojoj
obitelji pribavili dovoljno čiste vode. No čak i u zemljama u kojima većina
domaćinstava ima tekuću vodu može doći do problema kad se zalihe vode onečiste
zbog poplave, olujnog nevremena, kvara na vodovodnom sustavu ili kakve druge
nezgode.

Ako je izvor vode zagađen ili ako voda nije pravilno pohranjena, u njoj se mogu
namnožiti opasni paraziti te razne bakterije i virusi koji uzrokuju koleru, trbušni
tifus, hepatitis i teški proljev koji može biti opasan po život. Korištenje zagađene
vode za piće jedan je od glavnih uzroka crijevnih zaraza popraćenih proljevom

Kolera se najčešće širi tako da čovjek pije vodu ili jede hranu koja je zagađena
izmetom zaraženih osoba. Nekoliko načina što možemo poduzeti kako bismo se
zaštitili od te i drugih bolesti koje se prenose nečistom vodom:

1. Pobrinite se da sva voda koju koristite za piće, pranje zuba,

kuhanje, pravljenje leda te pranje suđa i namirnica dolazi iz
čistog izvora.
2. Ako postoji i najmanja mogućnost da je voda iz vodovodnih
cijevi zagađena, svakako je prije upotrebe prokuhajte ili
pročistite koristeći odgovarajuća kemijska sredstva.
3. Kad koristite kemijska sredstva, primjerice otopinu klora ili
tablete za pročišćavanje vode, strogo se držite uputa za
korištenje.
4. Koristite kvalitetne uređaje za filtriranje vode
5. Pročišćenu vodu uvijek čuvajte u čistim, pokrivenim
spremnicima kako se ne bi ponovno onečistila.
6. Pazite da posuda ili pribor koji koristite za zahvaćanje vode
uvijek budu čisti.
7. Spremnik za vodu ne dirajte nečistim rukama i nemojte
uranjati ruke ni prste u vodu koju koristite za piće.3

3
https://www.jw.org/hr/izdanja/casopisi/g201506/kako-poboljsati-zdravlje/

6
3.PAZITE NA PREHRANU

Da bi čovjek bio zdrav, treba se zdravo i raznovrsno hraniti. Pripazite na to koliko

soli, masti i šećera ima u hrani koju jedete. Nastojte jesti puno voća i povrća. Kupujte
kruh od cjelovitih žitarica te integralnu rižu i tjesteninu. Da biste vidjeli sadrži li neka
namirnica integralne žitarice, važno je da obratite pažnju na deklaraciju. Cjelovite
žitarice bogatije su vlaknima i hranjivim tvarima od onih koje su industrijski
obrađene. Kad je riječ o proteinima, jedite nemasno meso, i to u manjim količinama.
Ako je to moguće, barem dva puta tjedno jedite ribu. U nekim trgovinama mogu se
nabaviti i namirnice bogate proteinima biljnog porijekla koje služe kao dobra
zamjena za meso.4

Konzumiranje hrane koja sadrži previše soli (natrijevog klorida) može dovesti do
povišenja krvnog tlaka. Ako već imate problema s visokim tlakom, pri kupovini
hrane obratite pažnju na sastav proizvoda i kupujte samo one namirnice koje sadrže
mali postotak natrija. Pri kuhanju umjesto soli koristite aromatično bilje i druge
začine.

Ako konzumiramo previše šećera i zasićenih masti, vjerovatno ćete imati problema
sa kilogramima, stoga je veoma važno piti dovoljno tekućine prije svega vodu
umjesto zaslađenih napitaka.

Voda i nezaslađeni napici olakšavaju probavu, čiste tijelo od otrovnih tvari, čine
kožu ljepšom i zdravijom, pospješuju mršavljenje i pomažu vam da se dobro osjećate
te da tako i izgledate.5

4
https://www.jw.org/hr/izdanja/casopisi/g201506/kako-poboljsati-zdravlje/
5
https://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/102011082

7
4.BUDITE FIZIČKI AKTIVNI

Bez obzira na to koliko imate godina, važno je da budete fizički aktivni kako biste
ostali vitalni i bili u dobroj formi. U današnje vrijeme mnogi se ljudi premalo kreću.
Zašto je važno biti fizički aktivan? To vam može pomoći da:

1. dobro spavate
2. imate više snage i ostanete pokretni
3. sačuvate jake kosti i mišiće
4. postignete ili održite prikladnu tjelesnu težinu
5. smanjite rizik od depresije
6. smanjite opasnost od preuranjene smrti.

Ako se ne trudite biti fizički aktivni, veća je vjerojatnost da ćete:

1. oboljeti od neke srčane bolesti

2. oboljeti od dijabetesa tipa 2
3. imati povišeni krvni tlak
4. imati visoku razinu kolesterola u krvi
5. doživjeti moždani udar.

Bilo koji oblik fizičke aktivnosti je dobar za naš organizam. Najbitnije je da

odaberete neku vrstu aktivnosti ukojoj ćete uživati.6

6
https://www.jw.org/hr/izdanja/casopisi/g201506/kako-poboljsati-zdravlje/

8
5.PRIUŠTITE SI DOVOLJNO SNA

Organizmu je dnevno potrebno 7-8 sati sna, dok šest sati sna (ili manje) trostruko
povećava rizik od saobraćajne nezgode. U isto vreme, oni koji spavaju predugo –
više od devet sati – takođe štete svom fizičkom i psihičkom zdravlju.7

Vrlo je važno da se dovoljno odmarate. Stoga nemojte sami sebi uskraćivati prijeko
potreban san. Stručnjaci kažu da je spavanje neophodno za:

1. pravilan rast i razvoj djece i tinejdžera

2. učenje i pamćenje
3. ravnotežu hormona koji utječu na metabolizam i reguliraju
tjelesnu težinu
4. zdravlje srca i krvnih žila
5. prevenciju bolesti.

Istraživanja pokazuju da manjak sna može utjecati na pojavu pretilosti, depresije,

bolesti srca i dijabetesa. Neispavanost često dovodi i do teških nesreća. Sve to
pokazuje koliko je važno priuštiti si dovoljno sna i odmora.

7
https://www.lepotaizdravlje.rs/moda/modno-savetovaliste/vesti/priustite-sebi-dovoljno-sna/

9
6.ZAKLJUČAK

Na naše zdravlje utječu razne okolnosti, kao što su ekonomske prilike u kojima
živimo, dostupnost i kvaliteta zdravstvenih ustanova. Ali i sami našim raznim lošim
navikama kojima pogoršavamo zdravlje. Neke od tih navika su loša prehrana, ne
sprovođenje lične higijene, nedovoljno fizičke aktivnosti, zbog nedovoljnog sna.

Pridržavajući svih ovih navedenih stavki možemo učiniti da usporimo napredovanje

neke bolesti i spriječiti pojavu teških simptoma.

Službena definicija Svjetske zdravstvene organizacije govori nam da zdravlje nije

samo odsustvo bolesti, već i stanje potpune fizičke, psihike i socijalne dobrobiti.
Bolest je poremećaj normalnih zbivanja u oraganizmu, odnosno nenormalno
odvijanje životnih funkcija.

10
7.LITERATURA

1. https://www.jw.org/hr/izdanja/casopisi/g201506/kako-poboljsati-zdravlje/
2. https://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/102011082
3. https://www.lepotaizdravlje.rs/moda/modno-savetovaliste/vesti/priustite-sebi-
dovoljno-sna/
4. http://podrzi.me/zdravlje-vrste-i-savjeti/

11