Dr. Norman W.

Wal ker
SOKOVI OD SVJEEG
VOA I POVRA
Napi tci bogati i votnom snagom za zdrav i vot
Sadraj
Predgovor Manfreda G. Langera 7
Predgovor Dr. med. R. D. Pope 8
Svjei sokovi od voa i povra 9
to nedostaje vaem tijelu? 14
Encimi 15
Zdravlje je pretpostavka zadovoljnog ivota 17
Zato da ne jedemo cjelovito voe i povre? 20
Kuhana hrana 22
Moj prvi sok od mrkve 25
Sokovi nisu koncentrirane namirnice 27
Zatita od pesticida i sredstava za prskanje 30
Koliko soka moete popiti bez razmiljanja? 32
Sokovi - pri mj ena i kori snost 37
Prehlade 100
Endokrine lijezde 102
Ocat 104
Mlijeko 107
Pri rodno raanje 110
Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju? 115
Na to trebate paziti 118
Odstranjivanje otrova 121
Sirovi sokovi od voa i povra 125
Terapeutske primjene kod odreenih bolesti 127
Recepti 130
Bolesti i recepti 143
Sadraj vi tal ni h tvari u vou 181
Sadraj vi tal ni h tvari u povru 185
5
L i t e r a t u r a
O A u t o r u
Stvarno kazalo
6
Pr e d g o v o r
Manfred G. Langer
Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika za zdravlje i
strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige bile su uzor mno-
gim lijenicima, istraivaima i autorima. ak su i Harvey i Marilyn
Diamond, autori bestselera "Sposoban za ivot" koristili iskustva
dr. VValkera u svojim studijama o prehrani.
Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao na veliko zna-
enje to ga sokovi od voa i povra imaju za ovjekovo zdravlje.
Svojim brojnim publikacijama bitno je pridonio tome da se danas u
svakom amerikom domainstvu piju velike koliine sokova.
Naalost, u veini sluajeva radi se o pasteriziranim tvornikim
sokovima, a ne o svjee pripremljenim domaim napitcima iz voa i
povra.
Knjige dr. Walkcra lak*.) su temeljite i sadrajno bogate da bi ih tre-
bao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo do vlastita zdravlja.
Stoga smo preveli i objavili itav niz njegovih knjiga. Evo najva-
nijih naslova:
"Sjajno zdravlje"
"Voda moe razoriti vae zdravlje "
"Dnevno svjea salata odrava vae zdravlje "
"Sokovi od sv/ eeg voa i povra "
"Zdrava probava bez zatvaranja "
"I vi moete opet biti mladi"
"Povratak prirodi"
Svoju zadnju knjigu dr. Walker je napisao u 113. godini ivota. I
poslije stolog roendana obavljao je poslove u kui.i vrtu, te se jo
uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestan svojih moi i sposo-
bnosti sve do smrti u 116. godini.
Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljivce. Danas slovi
kao pretea svih zagovaratelja prirodnog i zdravog naina ivota.
7
191
193
195
Pr e dg o v o r
8
SVJ EI SOK OVI
OD VOA I POVRA
Dr. med. R. D. Pope
J a rado priznajem da me je kod prireivanja ove knjige dr. Norman
W. Walker uvelike zaduio svojim neumornim radom.
Dr. Walker dao mi j e bez ikakvih predrasuda na raspolaganje rezul-
tate svojih istraivanja, svojih pokusa i analiza, te mi na taj nain
omoguio da priredim i objavim temeljit i sveobuhvatan prirunik o
sokovima. Zahvaljujui njegovoj susretljivosti mogao sam napisati
uputstva za terapeutsku primjenu voa, salata i povra, ako se uzi-
maju sirovi u obliku svjee pripremljenih sokova.
Nadam se da ova knjiga nee biti samo korisno i praktino poticajno
djelo za sve studente medicine, lijenike i ostale lanove zdravstve-
nih ustanova, nego e pomoi svim ljudima da iz prirodnih ivenih
namirnica izvuku najbolju korist.
Ljudi su tek prije dva stoljea doli do spoznaj e daj e stanje
ovjejeg tijela neraski di vo povezano s kval i tetom prehrane i
njenom pri mj erenoeu potrebama tijela. Ti j ekom protekl a
dvaju stoljea posveuje se postupno sve vi e panje
funkcijama ovjejeg tijela, vrsti i nai nu na koje tijelo koristi
i vomu energiju - mi neral e, vi tami ne i druge stvari iz kojih se
sastoji prehrana.
U cijelom svijetu postiu se - na podruju terapije pomou
sokova - fenomenal ni uspjesi te se na taj nain pomae tijelu u
svim nevol j ama i bol esti ma. Meuti m, mnogi ljudi j o uvijek
nisu informirani o vanosti prehrane i svjeih sokova od voa
i povra za ovj ekovo zdravlje.
Kol i ku vrijednost kriju u sebi svjei sokovi pokazal o se
ve na prekretni ci 19. i 20. stoljea. Njihovu vrijednost pri-
znali su brojni lijenici, iscjelitelji i strunjaci za prehranu.
Dj el otvornost tih sokova sastoji se u injenici da se odvaj a-
njem vitalne energije i vode od vlaknastih tvari tekua prehra-
na brzo probavlja. Probavni procesi potrebni da se hranjiva
tvar odvoji od vl aknasti h, otpadni h tvari zahtijevaju odreeno
vremensko trajanje. Probava cj el ovi tog voa i povra trai
energiju, a izvor energije lei u hranj i vi m tvari ma. J edan dio
"teke" hrane koju ovjek j ede koristi se kao "pogonsko gori -
vo" koje tu energiju stavlja u pogon.
Evo nam odgovora na esto postavl j eno pitanje: zato se
voe, salate i povre ne bi smjelo jesti cijelo, zato se moraj u
praviti sokovi ? Vl akna nemaj u ni kakvu hranjivu vrijednost,
ali imaju i tekako kori snu i potrebnu svrhu. Ona djeluju poput
"metl e" u probavnom kanal u i omoguuj u brzu probavu, l ako
11
vlakna u debel om crijevu izgledaju kao mi krosopski sitni di -
j cl i i cel ul oze, poto su proli kroz el udac, dvanaesterac te
sedam i pol metara dugo tanko cri j evo, taj e vl aknasta tvar za
debel o crijevo j o uvijek balast, ali balast koji mu je potreban.
Nai me, bez te vl aknaste tvari kao balasla debel o crijevo - ali i
tijelo kao cjelina - ne bi bilo zdravo.
Zato se strogo odmj erena prehrana ne smi j e sastojati samo
od svjeeg voa, ili salata od si rova povra raziitih vrsta. O
pravi l nom izboru i pri premanj u salata mogu se nai pobl i a
uputstva i preko 100 recepata u mojoj knjizi "Dnevno svje-
e salate odravaju vae zdravlje". Novo izdanje te knjige
sadri u pri l ogu sastav vi tami na kod najvanijih i veni h
nami rni ca.
Praktiki j e gotovo nemogue i z bilo kojeg sj emena proi -
zvesti savren proi zvod, pa ak ni organskom nadogradnj om.
Razl og lei u tome to kod uzgoja biljaka igraju presudnu
ul ogu mnoge injenice koje mogu biti vrl o razliite od zeml j e
do zeml j e.
Danas postoj e bezbroj ne vrste i veni h nami rni ca. Razl i -
ite vrste mrkve razlikuju se s obzi rom na sadraj mi neral a, a
to vrijedi i za ostal e vrste biljnih nami rni ca.
Moj e i nformaci j e o vi tami ni ma u i veni m nami rni cama
smatrajte openi ti m smj erni cama, j er tlo, kl i ma, mj esto, kao i
nain uzgoja mogu biti vrlo razliiti.
Kori sti mo li kod pri premanj a hrane to vie razliitih vrsta
voa, salata i povra, ne moramo se brinuti oko toga j esmo li
dobili dovol j no mi neral a i vi tami na koji su potrebni naem
tijelu.
Ako moemo dobivati organski uzgoj ene i vene nami r-
ni ce, mi smo u mnogo povoljnijem i sretnijem pol oaj u, u
usporedbi s ljudima koji moraju uzi mati ono to im se nae
pri ruci, bez obzi ra na kvalitetu. No, ne bi bilo u redu da u
supermarketu ili prodavaoni ci voa i povra, gdje nam valja
kupiti i vene nami rni ce, previe cj epi dl ai mo. Ako se vae
osobno poi manj e pravi l no uzgoj ene hrane uzdi gl o vi soko
iznad openi tog poi manj a, onda j e po mom miljenju najbolje
da se presel i te na sel o i uzgajate vlastitu hranu.
Proitajte s tim u vezi moju knjigu "Povratakprirodi".
Ukol i ko niste uvijek u stanju kupiti one i vene nami rni ce
koj e bi ste htjeli, kupuj te stvari koje su po kvaliteti najbolje.
Nastoj te kupovati najsvjeiju i najkvalitetniju robu koju
moete nai. Bez obzi ra na to hoete li svoje voe i povre
koristiti za salate ili sokove.
13 12
to nedostaje vaem tijelu?
Meni j e posve j asno da moje tijelo ne moe biti u potpu-
nosti zadovol j eno enci mi ma, ukol i ko ne pijem svjee si rove
sokove u dovol j ni m kol i i nama.
A kako je s vama?
Vi ste sami odgovorni za prehranu svog tijela. Morate zna-
ti da vam i vot ovisi o hrani .
Vae tijelo sastavl j eno je iz milijardi i milijardi mi kro-
skopski sitnih stani ca. Vaa egzi stenci j a ovisi o njima. Stani -
cama j e potrebna hrana, i votonosna hrana. I skljuivo o vama
ovisi hoe li vas to to j edete odvesti u prederavanj e ili u
pothranj enost!
14
Encimi
Kl j una funkcija u djelovanju hrane na vae tijelo je sam
ivot sadran u vaoj hrani i vi tami ni ma koje nazi vamo enci -
mi ma.
Enci m je vi tami n koji hrani tijelo i odrava ga na i votu,
vitamin skri ven u sj emenu, klijanju i rastu biljaka. Taj pri nci p
i vota poznat j e kao enci m.
Enci mi se opisuju kao kompl eksne supstanci j e koje nam
omoguavaj u probavi ti hranu i odaslati je u krv. Meuti m,
enci mi nisu ni kakve "supstanci j e", ve j e to nedokui va,
magnetska, kozmi ka energija samog principa i vota, usko
povezana sa svim akci j ama i akti vnosti ma svake mol ekul e u
ljudskom tijelu, u biljkama i u svi m inim i votni m obl i ci ma.
Kad se j ednom domognemo te spoznaj e, postaje nam j a-
sno zato moramo birati hranu razumom i umi j eem, zato
mora biti sirova, nekuhana i neobraena.
Mi ne moemo i stovremeno posj edovati ivot i smrt, ni u
svom tijelu, ni u vou. ni u sal atama, ni u povru, ni u sj emen-
kama, ni u sj emenu. Gdj e ima i vota, tu su enci mi .
Enci mi podnose temperature preko 45C. Na temeperaturi
preko 50C postaju neakti vni , ba kao to ljudsko tijelo posta-
je neakti vno u vruoj vodi . Kod temperature od 54C gasi se
ivot vei ne enei ma.
U sj emenu se enci mi nal aze u nekakvom stanju uspavano-
sti. Pod odgovaraj ui m uvjetima ostaju stoti nama i ti suama
godi na u slanju sanj i vog i vota. Najbolji primjer za to su
peni na zrna u pi rami dama koja su j o imala sposobnost
klijanja.
Pa i u l eevi ma prapovi j esni h ivotinja, koji su pronaeni
u najsjevernijim podruj i ma, u Sibiru i ostalim regi j ama, gdje
su se prije 50.000 godi na za vri j eme i znenadnog zaleenja
odj ednom smrznul i , utvreno j e mnotvo enci ma koji su po-
15
slali aktivni kad se le otopi o na normal nu tjelesnu tempera-
turu. To znaci da se enci mi mogu bez oteenja konzervi rati
na ni ski m temperaturama.
i vot sam po sebi nije mogue obj asni ti ; i zato opi suj em
enci me kao kozmi ki pri nci p energije ili kao vibraciju koja u
mol ekul ama prouzrouj e kemijski postupak ili promj enu te
stvara reakcije, a da se za vrijeme tog procesa sami enci mi ne
mijenjaju, ne razaraju, odnosno ne potroe. Druki j e reeno,
enci mi su katalizatori, i kao takvi iziskuju procese ili promj e-
ne, a da pritom njihovo stanje ostaje nepromi j enj eno.
S tim kratkti m pojanjenjem vi ete si gurno uvaiti vel i ko
znaenj e razuma, l ogi ke i inteligencije kod izbora i veni h
nami rni ca s koj i ma prehranjujete svoj e tijelo. Ovdj e govori -
mo o sirovoj hrani, ali i o njenoj pri premi , ona mora biti tako
pri preml j ena i poj edena da na najbri i najdjelotvorniji nai n
prehranjuje stanice i tki vo vaeg tijela.
Obnova (regeneraci j a) j e pravi l o i vota. Da ne j edemo, mi
bi smo umrl i . Ako ne uzi mamo hranu koja nae tijelo i spravno
prehranjuje, mi ne samo to emo pri j evremno umrijeti, mi
emo na svom i votnom putu biti nasmrt bol esni .
Ako svoj e tijelo danomi ce opskrbl j uj emo el ementi ma i z
kojih j e sastavl j eno, moemo posjedovati dobro zdravl j e, pod
uvj etom da i ostalim pretpostavkama svog bia, svoje due i
svog duha posveuj emo odreenu panju i obzi rnost.
Moemo jesti najbolju hranu na svijetu, ali ona nee spri -
jeiti propadanj e naeg tijela, ako u sebi budemo stal no nosili
ljutnju, bojazan, brigu, frustracije i negati vno raspol oenj e.
16
Zdravlje je pretpostavka
zadovoljnog ivota
Svaka radost i svaki profesionalni uspjeh zasnivaju se na
bl agostanj u i vitalnosti tijela.
Hrana mora biti i votonosna (organska). Soli i minerali
moraj u biti ivi, to znai organski , kako bi ih ljudsko tijelo
mogl o prihvatiti i primijeniti za okri j epu i obnovu svojih sta-
nica i tkiva.
Suneve zrake prenose energiju u biljni svijet i na taj nain
aktiviraju enci me. Pomou te snage anorganski el ementi pre-
tvaraju se u organske, u el emente koji nose u sebi ivot, koji
su poeljni kao hrana.
Zahvaljujui znanstvenom istraivanju mi smo danas u
stanju analizirati el emente sadrane u i veni m nami rni cama,
temel j i to ih poznavati te uravnoteeno unositi u svoj e tijelo
prema odgovaraj ui m potrebama.
Nae tijelo sastoji se od mnogo el emenata. Najvaniji su:
Kisik Kalcij Natrij Kl or
Ugljik Fosfor Magnezi j Fl uor
Voda Kalij el j ezo Silicij
Dui k Sumpor J od Mangan
Svaka "reparatura" i svaka obnova naeg tijela, osi m u
sluaju nesrea, mora zapoeti iznutra. Ako krv, stani ce i
tki vo, organi , lijezde i svi ostali dijelovi tijela ne sadre te
el emente u i spravnom odnosu, ili ako neki od tih el emenata
nisu dovol j no zastupljeni, dolazi do neuravnoteenosti tijela
te se razvija stanje poznato kao toksemi j a, a tokseinija nije
17
nita drugo do trovanje (vidi takoer/)/: John H. Tilden "Mit
Toxamie fangen alle Krankheiten / S tokseinijom poinju sve
bolesti").
Da bi smo sauvali ispravnu ravnoteu za svoje zdravl j e,
mora preteni dio hrane koju j edemo sadravati i ve, vitalne,
organske el emente. Ti elementi nal aze se u svj eem si rovom
vou, sal atama, povru, j ezgrama i sj emenkama. Sve poj e-
dinosti moete nai u mojoj knjizi "Dnevno svjea salata
odrava vae zdravlje".
Kisik j e j edan od najvanijih el emenata. Kuhanj em hrane
kisik nestaje. Veina enei ma uni tava se na temperaturi od
54C i tako se gubi najvei dio i votne energije koja nam je
potrebna kao hrana.
i nj eni ca da su generaci j ama ivjeli i j o uvijek i ve mi -
lijuni ljudi koji j edva da su - ako su uope - j el i neto drugo
do kuhanu hranu, nije ni kakav dokaz da su egzistirali radi
konzumi ranj a kuhani h i veni h nami rni ca. Takvi ljudi nal aze
se zapravo u stanju svoj evrsnog dekadentnog egzi sti ranj a, to
im nj i hovo otrovano tijelo dozvol j ava. Zar bi nam bol ni ce u
proti vnom bile prepune i preoptereene? Zato se godi nj e
proda vagone i vagone tableta za ubl aavanj e bol ova? Zato
su bolesti srca, eerna bolest, rak, pl une bol esti , pri j evreme-
na seni l nost i pri j evremena smrt tako este?
Na Stvoritelj stvori o je ljudsko tijelo s vel i kom snagom
odolijevanja svim tjelesnim grijesima. Kad j edemo neto to
za nas "nije dobro", odnosno to nije u skl adu s naom potre-
bom za hranom i uravnoteeni m uzi manj em hrane, mi pati-
mo. Bol ovi i grevi nas opomi nj u, a s vremenom preputaju
bol esti ma i naposljetku brojnim kroni ni m obol j enj i ma koja
su zahvati l a preteni dio ovj eanstva.
Cesto se posl j edi ce ne pojavljuju odmah, zahvaljujui
enormnoj snazi odolijevanja naeg tijela traje to dani ma, mje-
seci ma i godi nama, sve dok se ne utvrdi ozbi l j no oboljenje.
18
Kad ovj ek j ednom krene pri rodni m putem u nastojanju
da ponovno zadobi j e i sauva svoj e zdravl j e, kad se ponovno
domogne sree koje to ostvarenj e nosi sa sobom, kad se ta
srea preobraava u svakodnevnu praksu, bude mu esto ao
to vei na ljudi ne razmilja o toj temi , ve svj esno i postupno
tone sve dubl j e u stanje otrovanosti i dekadenci j e - premda bi
i m samo mal o znanja mogl o pomoi da izbjegnu pri j evremeno
i esto puta veoma bol no upropatavanj e. Preko 170 godi na
postoji kod nas "uenj e o pri rodnom zdravl j u" koj e j e pomo-
glo broj ni m ljudima, ali j o uvijek nije rai reno u onoj mjeri
da bi svi ljudi bili o nj emu informirani te bi po nj emu i ivjeli.
Moj e knj i ge su u naoj zemlji tome uvel i ke dopri ni j el e, ali j e
i tekako vano da i drugi ljudi ire informacije o pri rodnom
zdravl j u, kao to to npr. s vel i ki m uspj ehom diljem svijeta
i ne Harvey i Mari l yn Di amond sa svoj i m knj i gama "Fit za
ivot I. i II. " te "Nova kultura jedenja suneve hrane ".
19
Zato da ne jedemo cjelovito voe i povre?
Bez poznavanj a osnovnog pravila koje se odnosi na pro-
bavu sokova iz svjeeg sirovog voa i povra, vi ete moda
postavi ti pitanje: Zato ne bismo jeli samo voe i povre, bez
g/ljeenja u SOkovniku i odvajanja vlaknastih tvari?
Odgovor j e vrlo j ednostavan. vrsta hrana zahtijeva mno-
go dui probavni proces u kojemu se hranj i ve tvari stavljaju
na raspol aganj e stani cama i tkivu naeg tijela. Vl akna u sa-
moj hrani nemaj u zapravo ni kakvu hranjivu vrijednost, ali
za vri j eme peristaltike (mi i nog stezanja) crijeva sl ue kao
"metl a". Odvajanje vlaknastih tvari kod pri premanj a sokova
omoguava vrlo brzu probavu sokova i preuzi manj e njihovih
hranjivih tvari, najee unutar j edne mi nute.
Dobro znamo da j e cel er zbog vi sokog postotka natrijeva
kl ori da j edna od ponajboljih i veni h nami rni ca pomou koje
moemo odoljeti ekstremnoj vruini. J edemo li ga cjelovitog,
treba nam dugo vremena za probavu, tako da bi nas vrui na
svl adal a prije negoli bi dol o do bl agotvornog djelovanja. Ali
ako uzmemo au ili pola litre soka od svj eeg si rovog celera
i popi j emo, bl agotvorno djelovanje nastupa mnogo bre. Na
taj nai n postaje npr. nepodnosi va vrui na u pusti nj ski m pre-
djelima mnogo podnosi vi j om.
itavi pl odovi , salata i povre sadre u sebi dosta veliku
kol i i nu vl aknasti h sastojaka. U tim vl aknasti m sastojcima
sadrane su vrlo vane hranjive tvari bez kojih naprosto ne
moemo. Te mol ekul e i njihovi enci mi u svjeim sirovim
sokovi ma dopri nose brzom prehranj i van ju stanica i tkiva,
lijezda, organa i svih dijelova tijela.
Vl aknaste tvari voa, salata i povra i stovremeno su i
vrlo dragocj ene. Ako j e hrana koju j edemo si rova, nekuhana
i neobraena, vlaknasti sastojci ol akavaj u proces probave.
20
Kad se hrana kuha. vruina unitava u njoj ivot. Vl aknasti
sastojci koji su, zahvaljujui vruini, izgubili svoj magneti -
zam i postali mrtvi , djeluju sada kao bri sai prl j avti ne koji
briu crijeva i esto ostavljaju na sti j enkama crijeva trag sluzi
(vidi takoer "Die schleimfreie Heilkost / Ljekovita prehrana
osloboena sluzi" od prof. Arnol a l-hreta). Ti j ekom vreme-
na ta se sluz nagomi l ava, podlijee gnjilenju i stvara toksemi -
j u (trovanj e krvi ). Uslijed toga debel o cri j evo postane lijeno,
to i ma za posljedicu zaepl j enj e, upal u crijeva, i zboi nske i
ostal e smetnj e.
Sokovi ma koji su dobi veni iz svj eeg si rovog voa i po-
vra moete svoje stani ce i tjelesno tki vo opskrbi ti potrebni m
el ementi ma i hranj i vi m enci mi ma. i to na lako probavl j i v i
prihvatljiv nain.
I majte uvijek na umu da govori m o "enci mi ma hrane".
Mi sl i m na enci me hrane koju j edemo. Stani ce i tki va neeg
tijela imaju vlastite enci me koji pomau kod probave i pri hva-
anja hrane. Uostal om sve mol ekul e i z kojih se sastoji nae
tijelo bogate su enci mi ma.
Kuhana hrana
U pravi l u ne smeta mnogo ako se ponekad j ede kuhana
hrana (ali ne i peena), pod pretpostavkom da se u dovol j ni m
kol i i nama j ede si rova hrana. Mi danas i vi mo u atomsko
doba, i ako se probavom velikih kol i i na kuhane hrane sami
"upropatavamo", ti me i zazi vamo u sebi tjelesni i duevni
konflikt koji predstavlja odreenu zapreku i smetnju naem
postoj anj u.
Sokovi iz svjceg si rovog voa i povra su zapravo sred-
stva pomou kojih mogu biti sve stani ce u naem tijelu osi gu-
rane el ementi ma koji su im potrebni , i to na lako prihvatljiv
nai n.
Vi morate znati da kuhane i preraene i vene nami rni ce
mogu dodue sadravati u sebi ivot, ali one ne posjeduju sna-
gu koj om bi na ispravan nain obnovi l e nae stani ce. Stal ni m
probavl j anj em kuhani h i preraeni h i veni h nami rni ca dol a-
zi do i zrazi tog slabljenja naih stanica i naeg tkiva.
Ni j edan lijek na svijetu ne donosi u krv neto i me bi tijelo
mogl o nepreki dno vriti obnovu.
ovj ek moe dnevno pojesti etiri ili pet velikih obroka,
a da tijelo i dalje osjea nedostatak i gl ad za i votnom ener-
gijom ti hrani , da osjea smetnje u pogl edu uravnoteenosti
enci ma.
Voni sokovi su proistai ovjejeg tijela. Naravno da
voe mora biti zrel o. J edna j abuka na dan udaljuje od nas
lijenika, razumi j e se, pod pretpostavkom da inae j edemo
dovol j no "svjee hrane. Voe - uz svega tri ili etiri i zni mke
- ne smi j ete nikada jesli zajedno s proi zvodi ma od kroba i
eera. Voe opskrbljuje tijelo sa svi m potrebni m ugljinim
hi drati ma i eerom.
Sokovi od povra su i stovremeno hranitelji i obnovitelji
tijela. Oni sadre sve ami noki sel i ne, mi neral e, soli, enci me
22
i vi tami ne potrebne ljudskom tijelu, pod pretpostavkom da
je rije o svjecm povru, si rovom, pravi l no ekstrahi ranom
(i sci j eenom) i pri preml j enom bez konzervansa.
Sve dragocj ene stvari u i votu ni su l ako dostupne, pa
tako ni onaj dio povra u kojemu je koncentri rana najvea
vrijednost i votonosne energije, budui da se krije u vl akna-
stim sastoj ci ma. Stoga je nuno si rovo povre i salate dobi o
savakati .
Na kraju krajeva ovjeku je namijenjena prvenstveno sirova
hrana. Ali nije svatko u stanju preko noi promijeniti ivotnu
naviku te kuhanu, neprirodnu hranu zamijeniti sirovim i ve-
ni m nami rni cama. Istini za volju, neoeki vano brza promjena
mogl a bi izazvati smetnje koje dotini ovjek ne bi razumi o,
a mogl e bi biti vrlo korisne. U takvim situacijama je mudro
potraiti savjet kod nekoga tko ima iskustva s reakcijama to
ih izaziva nagla promjena u prehrani, npr. kod nekog praktiara
pri rodnog zdravlja koji u Njemakoj vode preko 50 kruoka.
U svakom sluaju svjei sokovi od povra korisni su kao
dopuna svakoj prehrani , a osobi to ako se ovjek ne hrani oso-
bito zdravom hranom, ako j ede sve to mu prija.
Ukol i ko ste i vi j edan od onih koji uzimaju hranu bez
i kakvog plana, znajte da sokovi imaju za vas i votno pre-
sudno znaenj e, budui da opskrbljuju vae tijelo potrebni m
i votni m el ementi ma i vi tami ni ma koji uvel i ke nedostaju u
kuhani m i preraeni m i veni m nami rni cama.
S druge pak strane, ni stopostotna si rova hrana bez svjeih
si rovi h sokova nije dostatna. A nije dostatna zato to se i zne-
nauj ue velik dio molekula iz kojih se sastoji hranjiva tvar
u si rovoj hrani za vri j eme probave i pri manj a hranjivih tvari
primjenjuje kao gori vo, to obi no traje dva ili tri sata nakon
obroka. Te mol ekul e dodue posreduj u hranu tijelu, ali same
vei m dijelom sagoi j evaj u, tako da samo manji di o ostaje na
raspol aganj u za obnovu slanica i tkiva.
23
Ako pi j ete svjee si rove sokove, stanje j e posve druki j e.
Sokovi su za desetak do petnaestak mi nuta probavl j eni i go-
tovo u cijelosti primijenjeni obnovi i prehranj i vani u stanica
i tki va, l i j ezda i tjelesnih organa. i tav postupak probave
i pri hvaanj a hranjivih tvari posti e naj veu moguu brzi nu
i odvija se uz mi ni mal ni gubitak vrijednosti u probavnom
sustavu.
Vano j e da svoje sokove pijete dnevno svjee, bez obzira
na nai n i vrstu postupka pomou koj ega ih iscijedujete. to
j e sok bolje ekstrahi ran (iscijeen), to j e prirodniji i djelotvor-
niji.
24
Moj prvi sok od mrkve
Prvi pokus ui ni o sam ribajui mrkvu na ribeu. Dobi venu
kau od mrkve proci j edi o sam preko j edne krpe i tako dobi o
sok. Uvjerivi se u udesan okus tog soka, pri preml j enog na
vrlo j ednostavan nain, pokuao sam na drugaiji nai n pri-
premiti kau od mrkve, ne bih li iz nje dobi o to vi e soka.
Ustanovi o sam da sokovi fermentiraju i gube svoju vrijednost
ako se odmah ne popi j u; u tom pogl edu presudan j e faktor
vremena.
Naposl j etku sam pronaao metodu pomou koje sam po-
vre i voe mehani ki izribao u kau, slinu j abunom komu,
i na taj nai n osl obodi o unutranjost vl aknasti h stanica i sve
mol ekul e. Potom sam tu kau i spreao u hi draul i noj prei.
Sok je bio do kraja iscijeen, a nj egova kvaliteta i zvanredna.
Sokovni k koji i stovremeno riba i hi draul i ki prea relati-
vno j e skup aparat. No, ne mislite samo na visoki izdatak, ve
ponaj pri j e na investiciju (ulaganje) u svoje zdravlje koja se
i tekako isplati!
Sokovni ci koji rade pomou centri fugal ne sile, a takvi se
preteno nal aze na tritu, korisni su prije svega gl ede samog
ekstrahi ranj a sokova. Poeljni su za putovanj a, ali i za kori -
tenje u mal i m stanovi ma. Sokove koji se mogu proi zvesti
pomou tih aparata moe piti velik broj ljudi, a vel i ka brzi na
koju razvijaju osl obaa enci me i vi tami ne iz vl aknasti h a-
hura. Najbolja kvaliteta posti e se pmou pree za sokovove,
ona je dugorono gl edano najjeftinija i najdjelotvornija to se
tie prehrane. Osobi to je dobar i poel j an Champion-sokovnik
pomou kojega se mogu proizvoditi masl ac od ljenjaka i ra-
zne kreme za sl adol ed.
Svaki svjei sirovi sok dobi ven pomou bilo kojeg soko-
vni ka svakako j e bolji od ni kakvog soka.
Sok koji se dobi va centri fugal nom metodom treba odmah
25
popi ti , budui da iscjedenjc soka iz vl aknasti h ahura naje-
e nije tako savrena kako bi to s tehni ke strane mogla biti,
pa bi oksi daci j a i vrui na koje pri tom nastaju mogl e sok vrlo
brzo unititi.
Kod svojih pokusa ustanovi o sam da otrovna sredstva za
prskanj e vel i ki m dijelom ostaju u vl aknasti m sastoj ci ma voa
i povra.
Champi on - sokovni k
26
Sokovi nisu koncentrirane namirnice
Na Stvoritelj dao nam j e i vene nami rni ce kao hranu i
kao lijekove. Stoga j e sasvi m pri rodno da pri l i kom uzi manj a
hrane i mamo pred oi ma i j edno i drugo.
Ni j e i spravna tvrdnja da su sokovi koncentri rane nami r-
ni ce. Koncentri rana nami rni ca j e proi zvod koji se dehi dri ra,
u koj emu se sadraj vode reducira. Sokovi su tekue i vene
nami rni ce koje sadre istu, organsku vodu najbolje kval i te-
te.
Kod iscjeivanja sokova osobi to j e vano pravi l no razre-
zati vl akna, odnosno vl aknaste ahure te iz njih osl obodi ti
i votonosnu energiju.
Moj a istraivanja pokazal a su da se vl akna moraju ispravno
smrvi ti . Potom se mora sok pomou hi draul i ne ili neke druge
pree iscijediti iz nastale kae. U proti vnom neemo u soku
zadrati vi tami ne, enci me i ine i votno hranjive sastojke.
Ako su sirovi sokovi pravi l no iscjeeni, moe ih ljudsko
tijelo s l akoom i brzo pri hvati ti , a budui da su ti sokovi
uj edno organske i vi tal ne i vene nami rni ce, oni obnavljaju
i tavo tijelo i znenauj ue brzim dj el ovanj em.
I zato nemoj te misliti da su svjei sirovi sokovi koncentri -
rane nami rni ce ili lijekovi. Oni su naa naj manj e koncentri ra-
na i vena nami rni ca, ali zato najhranjivija.
Razmi sl i te mal o kol i ko su od sokova koncentri rani j e slje-
dee i vene nami rni ce: sojina zrna i sojino brano su 870%
koneenlriraniji od mrkvi na soka i 940% koncentri rani j i od
cel erova soka. Popcorn (kukuruzne pahuljice) su otprilike
2100% koncentri rani j e od mrkvi na soka i 2300% od cel erova
soka. Bijeli eer je 4200% koncentri rani j i od mrkvi na soka i
4600% od cel erova soka.
Kad vi di mo kako j e veliko koncentri ranj e tih i veni h na-
mi rni ca u usporedbi sa sokovi ma, postaje nam j asno gdje je
27
uzrok previ sokoj kiselini koja nastaje u tijelu kao posljedica
probave proi zvoda od soje, kukuruzni h pahul j i ca, eera, i-
tarica i drugi h proi zvoda.
Sok od mrkve moe se usporei vati i sa svj ei m, nera-
zbl aeni m kravljim ml i j ekom. Sadraj vode je u njihovim
pri rodni m kemi j ski m sastavi ma gotovo isti.
Naravno da j e paradoksal no usporei vati kravlje mlijeko
sa sokom od mrkve. Kravlje ml i j eko j e i vena nami rni ca
koja najee stvara sluz. Sadraj kazei na (siriva) u kravljem
ml i j eku vrl o j e visok i kree se negdj e oko 300% iznad ka-
zeina u maj i nom mlijeku. (Kazei n je sporedni proi zvod iz
mlijeka koji se upotrebljava kao dobro ljepilo za drvo). Ka-
zein stvara katar kod djece i odraslih koji piju vel i ke koliine
ml i j eka. Kravlje ml i j eko osim toga povl ai za sobom este
prehl ade, curenje iz nosa, potekoe s kraj ni ci ma, grl om i
bronhi j i ma - dok je sok od mrkve najbolje sredstvo za odstra-
njivanje sl uzi .
Pretj erano stvaranje sluzi u tijelu kao posljedica probave
velikih koliina mlijeka ne ograni ava se samo na ml ade
ljude, ve se esto javlja i kod odrasl i h osoba, kod kojih su
posl j edi ce u pravilu j o gore. Nai me, to su ljudi stariji, snaga
njihova odolijevanja je slabija u usporedbi s ml ai m narata-
j em.
el i te li piti mlijeko (sto vam ne preporuam), znajte da
postoji ml i j eko koje j e za ljudsku probavu mnogo lake od
kravljeg mlijeka. To je svjee kozje ml i j eko.
Svj ee kozj e mlijeko ne stvara gotovo ni kakvu sluz. Doe
li do poj ave katara nakon pijenja svjeeg kozjeg mlijeka,
onda j e to obi no posljedica teko probavl j i vi h prethodno
uzetih velikih koliina slatkia i i veni h nami rni ca koje u
sebi sadre krob, a ni poto posl j edi ca kozj eg mlijeka. Kozj e
ml i j eko valja piti neprokuhano, ne smije biti zagrijano preko
48C niti smije biti pasteri zi rano.
28
Naravno da za djecu ne postoji bolje ml i j eko od maj i nog.
Svj ee kozje ml i j eko j e najbolji nadomj estak maj i nog mlije-
ka. Bilo bi dobro da se tom mlijeku doda mal o svj eeg siro-
vog soka od mrkve. Svjee kozje ml i j eko moe se dodavati i
ostal i m svjeim si rovi m sokovi ma.
I majte uvijek na pameti provjerenu istinu da kod pri pre-
manj a svj eeg si rovog soka od voa i povra kval i teta soka
ima najvei utjecaj na djelovanje.
Ako j e sok i z voa ili povra nei spravno i sci j een, on do-
due sadri svojstva i votne, organske vode, i kao takav j o
uvijek j e koristan, ali j e njegova dj el otvornost osl abl j ena, j er
mu dj el omi no nedostaju vitamini i enci mi koji su ostali u
vl aknasti m ahurama i kai.
Razliiti udovi i organi naeg tijela sastavljeni su od mno-
gih si uni h stanica u kojima su sadrani naprijed spomenuti
razliiti el ementi . Te stani ce se tijekom ovj ekova postojanja
troe i zato ih valja stalno obnavljati. Hrana koja je ovj eku
potrebna za obnavljanje tih stanica mora biti i votonosna,
organska, mora posredovati ogromne kol i i ne i votonosni h.
organski h mi neral a, potrebnih za odravanj e tijela.
Prehrana koja se ugl avnom sastoji od nepri rodni h ivenih
nami rni ca nei zbj eno vodi do upropatavanj a stani ca, to ima
za posljedicu razna oboljenja i kroni ne tegobe.
Stoga j e nuno potrebno opskrbljivati tijelo hranom koja
j e puna i votonosne (vitalne) energije. Ako j e propast stanica
ve zapoel a, ili j e uvel i ke na djelu, najbolje j e organi zam
temeljito proistiti postom i sirovim sokovi ma.
Postoje oiti dokazi daj e dopuna nai h obroka sa si rovi m
sokovi ma od voa i povra najbolja metoda pomou koje se
tijelu vraa i votna energija koja mu je nedostaj al a.
29
Zatita od pesticida i sredstava za prskanje
Dj el ovanj u pesti ci da na nae i vene nami rni ce trebali
bi smo posvei vati mnogo veu j avnu pozornost.
Moj a iskustva govore da probava voa i povra moe zbog
pesti ci da i sredstava za prskanje biti tetna. i l i ce tih i veni h
nami rni ca pohranjuju otrove. Enci mi i mol ekul e alergini su
na otrove.
Poznato j e da nedostatak vi tami na u pri rodni m i veni m
nami rni cama, odnosno njihov opstanak ovi si di rektno o ne-
dostaci ma tla u kojima se te nami rni ce uzgajaju.
Ako je tlo u koj emu se uzgajaju salate i povre postal o ne-
pri rodno zbog nedostatka komposti ranj a ili gnoj enj a, ili zbog
nepri mj erene obrade, onda e u toj salati i povru nedostajati
i votonosna energija, stoj e izravno povezano s nedostatkom
hranjivih tvari u doti nom tlu.
Moramo takoer znati da sredstva za prskanj e i pesticidi
i uz najbolju obradu tla ipak prodi ru u sadni ce i korijenje bi-
ljaka, nj i hove ilice pohranjuju ih u sebe. Biljke rastu i napre-
duju - ne zbog pesti ci da i sredstava za prskanj e - ve usprkos
tim otrovi ma. Zato? Zato to enci mi i mol ekul e svoju zadau
ispunjavaju, unato otrovani m i l i cama.
Postavlja se pitanje kako j e mogue dobiti enci me i mol e-
kul e iz voa i povra bez otrovani h vl aknasti h tvari ? Na kraju
krajeva enci mi i mol ekul e su hranjiva i vi tal na materija koja
nam j e i tekako potrebna. Vl aknaste tvari nemaj u praktiki
ni kakvu hranjivu vrijednost.
Odgovor j e vrlo j ednostavan. Za vri j eme ribanja voa i
povra rastvaraju se vl aknaste stani ce i osl obaa i votono-
sna energija. Rezultat toga j e kaa slina j abunom komu. Ta
dj el otvorna snaga ponaa se prema otrovi ma kao ulje prema
vodi . Ne mijea se s usitnjenim i l i cama.
Kad se ta nari bana kaa procijedi kroz odgovaraj ue sito,
dobi vamo sok u koj emu su enci mi i mol ekul e posve odvoj eni
od vl aknasti h tvari i otrova koji te tvari sadre u sebi .
J a sam dakl e pronaao odgovor na pitanje kako se mogu
izbjei otrovi koj i ma su zagaene nae i vene nami rni ce.
Pri mj ena Champi on-sokovni ka ne znai da i mamo bilo
to protiv pri mj ene centrifugalnih aparata. Dokazano j e da se
centri fugal nom snagom ne mogu u potpunosti iscijediti svi
enci mi i mol ekul e; pri mj ena filtera u centri fugal ni m sokovni -
ci ma odstranjuje vl akna tako da se ne mijeaju sa sokom. No,
pomou Champi on-sokovni ka moe se pri premi ti sok koji je
posve osl oboen otrovani h vl aknasti h tvari.
Mi kser j e za iscjeivanje sokova nepoel j an. On ree voe
i povre po ovj ekovoj elji, ali kaa sadri masu u kojoj su
ostal e otrovne vl aknaste tvari. Mi kser nam j e u kuhinji potre-
ban samo za pri premanj e umaka, deserta i drugi h pri pravaka.
Kad kupuj emo voe, salatu, povre i ostal e i vene na-
mi rni ce, kupuj mo ih uvijek u duani ma koji dre najsvjeiju i
najbolju robu, u prodavaoni cama pri rodne hrane. Uvijek nam
mora na prvom mjestu biti kvaliteta. Nema nadomj estka za
kval i tetu, ni pod koju cijenu, i ako su trokovi vei , znajte da
j e to dugoroni j e bolje nego da su j efti ni .
31
30
Koliko soka moete popiti
bez razmiljanja?
Upravo onol i ko kol i ko moete popiti, a da se ne pri mora-
vate na ispijanje! Po svi m pravi l i ma struke najmanja koliina
koja pokazuj e vidljive rezultate iznosi pola litre; dal eko bolje
j e popiti j ednu do dvije litre. Moramo znati da brzi na djelova-
nja soka ovisi o koliini koju smo popi l i .
Kad su se sokovi tek poeli piti, preporui val e su se mal e
kol i i ne. 1 to ponajprije zato to u to vri j eme nije bilo na tri-
tu ni kakvi h aparata pomou kojih bi se sokovi mogl i pri pre-
mati u poel j ni m kol i i nama. Pripremiti au soka pomou
runog sokovnika bilo je prilino rastrono i naporno. Danas
i mamo na raspol aganj u vrlo dobre sokovni ke s hi draul i ni m
preama.
Meuti m, obratite panju na neka vana osnovna nael a.
Prvo, mi neral i i kemi j ske tvari, vi tami ni i hormoni , moraju
biti osl oboeni iz mi kroskopski sitnih vl aknasti h stanica u
vou i povru, i drugo, moraju biti pomi j eani sa sokom i
odvoj eni od vl aknasti h tvari.
Nije pronaen ni kakav praktini manuel ni sokovni k po-
mou kojega bi se mogl o ekstrahirati svu i votnu energiju
iz pl odova voa i povra, budui da se vl akna ne ribaju, ve
samo usitnjuju. Vano j e te vl aknaste stani ce izribati, kako bi
se iz njih mogl a osloboditi i votonosna energija.
Centrifugalni i ostali slini aparati takoer su vrlo uin-
koviti, ako nam kvaliteta sokova nije na prvom mjestu. Ti
aparati nisu ni tako skupi.
Pri nci p pri premanj a soka centri fugal nom metodom bazira
se na brzo rotirajuoj okrugl oj ploi s otri m noevi ma za
ribanje. Budui da je okretanje i /vanredno brzo, kaa koja
se dobi va ri banj em, okree se pomou centri fugal ne sile na-
32
suprot pl oama na posudi s rupi cama i na taj nain odvaj a se
sok od kae.
Fiziki i mehani ki je nemogue u potpunosti iscijediti
sok pomou centri fugal ne sile. No, sok koji se dobi va na taj
nain openi to j e sasvi m dobar. Ali ne smi j e dugo stajati, ve
ga treba odmah popiti.
Bez obzira na odreene neostatkl c te metode pri premanj a
sokova, i od tako pripremljenih sokova moete imati korist. U
njima pri rodna voda postaj e naposl j etku organskom vodom i
kao takva ima posebnu vrijednost. Vitamini i mi neral i sadra-
ni u takvom soku vrlo su korisni.
Kad govori mo o voi . naravno da prvo pomi sl i mo na vodu
iz pi pe. nekog izvora, ili na kinicu. Mal o ljudi zna da postoji i
ivena, organska voda uz anorgansku vodu. Rijetki su kojima
j e to posve j asno. Pri roda nam j e stvorila biljke kao priruni
laboratorij koji kinicu ili vodu s izvora ili potoka pretvara u
i ve mol ekul e, u organsku vodu. Voda iz vodovodne pi pe nije
samo anorganska, ona j e gotovo u svi m gradovi ma kao pitka
voda zati ena kl orom i ostalim kemi kal i j ama, i kao takva
vrlo je nepoel j na za ljude i ivotinje. Voda iz potoka, rijeka i
izvora j ednako je anorganska kao i kinica.
J edini izvor koji nas opskrbljuje i vom, organskom vodom
su biljke - nae voe, salata i povre - i sokovi koj e od njih
pri premamo. Ti sokovi moraju dakako biti sirovi, kako ne bi
izgubili svoja iva, organska svoj stva, zato se ne smiju kuhati ,
prerai vati , dozirati ni pasterizirati.
Kad bi se sokovi kuhal i , prerai val i , dozirali ili pasterizi-
rali, unitili bi se svi enci mi , te bi takvi sokovi postali anor-
ganski m napi tkom. To vrijedi za H, 0 (voda), kao i za mi nera-
le i kemi kal i j e iz kojih se sastoji sok. Pretvoriti voe i povre
U tekuu ili pol utekuu kau. a ne odstraniti iz njega cel ul ozu,
dal eko j e od prave vrijednosti sokova. J edini smi sao pijenja
sokova sastoji se u tome da nae tijelo bude u stanju primiti
33
u sebe na najbri mogui nain svu i votonosnu energiju iz
voa i povra, a da ne optereuje probavne organe dodatni m
radom na razraivanju cel ul ozne kae.
Pijete li i spravno pri preml j ene sokove, vae tijelo je u
stanju te sokove prihvatiti u svega desetak, petnaestak mi nu-
ta, dok bi probava kae od voa ili povra potrajala mnogo
due.
Osi m toga, pijenje sokova iz kojih nisu odstranj ene vla-
knaste tvari optereuje znatno vie probavne organe, nego
kad j edemo i tave pl odove si rovog voa i povra i dobro ih
savaemo; nema temeljite probave, ako su u hrani sadra-
na vl akna cel ul oze. A obi no su te vl aknaste tvari sdrane
u pri preml j enoj kai. Za razliku od nje, sokovi iz kojih su
odstranj ene vl aknaste tvari opskrbljuju nas bez probl ema i -
votonosnom energijom koju sadri voe i povre, a koju nae
tijelo pri ma u sebe i znenauj ue brzo.
Tek u posljednje vri j eme ljudi su dol i do spoznaj e daj e
stanje l j udskog tijela neraski di vo povezano s kval i tetom pre-
hrane. Svaki m danom znamo sve vi e o funkcijama ovjejeg
organi zma i kako na organi zam primjenjuje mi neral e i vita-
mi ne iz kojih se sastoji hrana.
Rezul tati koji se ostvaruju kod lijeenja raznorazni h
smetnji i bolesti fenomenal ni su diljem svijeta, a osobi to na
podruj u terapije pomou sokova. Uvj eri te se stoga i vi u vri -
j ednost koju imaju svjei sokovi iz voa i povra za i spravnu
prehranu i dobro zdravlje.
Svjei sokovi od voa i povra pokazal i su to kriju u sebi
i zato svu njihovu vrijednost priznaju podj ednako lijeici i
obi ni laici. Dj el otvornost tih sokova lei u injenici da se
ta tekua hrana probavi unutar nekol i ko mi nuta, zato to su
mi neral i i destilirana voda odijeljeni od vl aknasti h tvari. Ve
smo spomenul i da probavili procesi pomou kojih se minerali
odvajaju od vl aknasti h tvari zahtijevaju puno rada i vremena.
34
Kod probave voa i povra troi se energija, a ta potroena
energija uzeta j e od i veni h nami rni ca koje se probavljaju.
J edan dio "vrste" hrane, koju ovj ek probavl j a, na taj nai n
gubi svrhu prehranjivanja i troi se kao pogonsko gori vo za
proi zvodnj u i votne energije.
Budi te paljivi gl ede uzimanja najsvjeije i najbolje kval i -
tete voa i povra. Pazi te ne to bez obzi ra kupujete li povre
za salatu ili za pri premanj e soka.
35
SOK OV I -PRI MJ ENA I
K ORI SNOST
Sok od l ucerne ili vi je
Luccrna j e osobi to vrijedna vrsta djeteline. Ne samo stoj e
bogata naj vani j i m mi neral i ma i kemi j ski m el ementi ma, ve
sadri brojne el emnte iz dubi ne tla, j er ima snaan vretenast
korijen koji prodi re duboko u zeml j u. Nadzemna je stabljika
razgranata, lie perasto, cvjetovi su j oj pl ave boj e i leptiraste
grade.
Mi neral i koje luccrna sadri u bogati m kol i i nama i po-
el j nom meusobnom odnosu - kao to su kal ci j , magnezi j ,
fosfor, klor, natrij, kalij i silicij - imaju posebnu vri j ednost. Ti
el ementi potrebni su za bespri j ekorno funkci oni ranj e razlii-
titih tjelesnih organa.
l ako se l uccrna uvel i ke primjenjuje kao stona hrana ili
krma, ona je i ti obl i ku soka - pri emu se uzimaju samo
listovi - od vel i ke vanosti , pogotovo ako se pripravlja od
svjeih listova. Nijemci je nazivaju i "al fa-al fom" (biljkom
nad bi l j kama).
Lucerna se moe prilagoditi najrazliitijim vrstama tla i
kl i matski m uvjetima, moe rasti ak i na al kal i j skom tlu, i
zato nema ni kakvog opravdanja da je ne bi smo posijali i na
svom zeml j i tu, ako ga posj eduj emo, dok se na gradski m tr-
ni cama rijetko kada moete namjeriti na nju.
Ako ne moete dobiti svjeu l ucemu, nabavi te sj eme i
ostavi te ga da proklija, a onda uzimajte i j edi te kl i ce za va
redovni obrok. Sj eme brzo klija, a kl i ce su vrl o dragocj ene
kod pri rodne prehrane.
Klice pretvaraju neivu materiju u i ve stani ce i tki vo.
39
Krava uzi ma si rove biljke kao hranu. Uzi ma neto i vo u
svoje tijelo i pretvara to u j o sloeniji ivi organi zam.
Bi l j ke - voe, sal ate, povre ili trava - uzi maj u anorganske
el emente iz zraka, vode ili zemlje i pretvaraju ih u i ve. or-
ganske el emente. I z zraka uzimaju dui k i ugljini di oksi d, iz
zemlje u kojoj rastu uzimaju dui k, mi neral e i mi neral ne soli.
a iz vode kisik i vodik.
Najvaniji faktori u tom procesu pretvorbe j esu enci mi i
i votonosno djelovanje sunevih zraka koje proi zvode kl o-
rofil.
Mol ekul a klorofila sastoji se od i tavog niza ukljikovih,
vodi kovi h, dui kovi h i kisikovih mol ekul a. I nteresantno j e taj
uzorak usporediti s hemogl obi nom naih crveni h krvnih zrna-
ca koji j e takoer sastavljen od niza mol ekul a, samo to nas
umjesto na atom magnezi j a upuuje na atom eljeza.
Ta nam analogija pomae otkriti tajnu kori snosti klorofila
za ljudsko tijelo. Strogi vegetarijanci, ija hrana iskljuuje
teku hranu i zrnje. a ukljuuje vel i ke kol i i ne svjeih sokova
- s bogati m udjelom zelenih sokova - ive due i nisu skloni
degenerati vni m bol esti ma poput ljudi koji ugl avnom uzimaju
kuhane i vene nami rni ce, a vrlo mal o ili ni kako svjeu hranu
i sokove. Ta analogija najbolji je i kljuni dokaz o tome koja
hrana je za ovj eka i spravna i pri rodna.
Lucerna je j edna od ivenih nami rni ca koja u sebi sadri
najvie klorofila. Rije je o i venoj nami rni ci koja podj edna-
ko pomae i voti nj ama i ljudima da dozi ve zdravu, vitalnu
i visoku starost, stvarajui u njima fenomenalnu otpornost
protiv infekcija.
Sok od svj ee l ucerne je prejak i privie snaan da bi se
mogao sam pi ti . Najbolje ga j e pomi j eati sa sokom od mr-
kve. U toj mjeavini umnoavaj u se poj edi nane prednosti
svakog soka. Taj sok pokazao se osobi to bl agotvorni m kod
potekoa s arterijama i smetnji koje sti povezane sa srcem.
4 0
Nadimanja i ostal e potekoe s cri j evi ma imaju kod veli-
kog broja pacijenata za posljedicu srane potekoe, to da-
kako nema veze s nekom organskom sranom manom, nego
s pretjeranim stvaranj em plinova u debel om crijevu, zbog
ega stijenke debel og crijeva vre pritisak na organe koji su
povezani sa srcem. Takva stanja naj ee se lijee ispiranjem
crijeva ili uzi manj em klistira. Srane potekoe nestaju, sve
dok nagomi l avanj e pl i nova ovj eku opet ne daje upozorava-
j ui signal daj e debel om crijevu, a ne srcu, potreban ""Beipas"
ili "premoi vanj e".
Klorofil nije ljekovit samo za krvne i srane bolesti, ve
je vrlo uinkovit kod ubl aavanj a probl ema i potekoa s di -
sanjem, osobi to u di ni m upl j i nama i pl ui ma. Sluz je j edi ni
uzrok infekcija i oboljenja di ni h puteva, a j ednako tako i
bronhijalnih potekoa i astme, ukljuujui i hunj avi cu.
Vegetarijanci koji izbjegavaju kravlje ml i j eko, brano, i-
tarice i koncentri rane proi zvode od eera ne pate od tih pote-
koa, pogotovo ne u sl uaj evi ma kad su od ranog djetinjstva
bili odgajani da izbjegavaju te i vene nami rni ce. To nema
ba ni kakve veze s fanati zmom, l oj e naprosto zdrav ljudski
razum, to je neto savreno pri rodno, i po svim pitanjima
i skustveno dokazano.
Ljudi koji su preuzel i vegetari j anski nai n i vota u stanju
su sve naprijed nabroj ene potekoe odstraniti bez kirurgije.
Na kraju krajeva upal e di ni h puteva nisu nita drugo nego
tijelo naih prijatelja u obrani od bolesti, djelo bakterija koje
priziva nae obol j el o tijelo da svoj om poj avom onemogui
daljnje nagomi l avanj e sl uzi . Umj esto da bakterijama prui mo
podrku tako da pomou ispiranja crijeva i klistiranja tijelo
osl obodi mo od otpadni h tvari, mi pokuavamo sluz "i sui ti "
pri mj enom adrenal i na, epinefrina ili drugi h lijekova i pri-
stajemo na to da nam sluznica '"natekne". Ponekad se ak
primijenjuju sul fonami dni lijekovi za koje danas znamo da su
41
tetni, ne marei i ne razmiljajui o tetnosti . ne obazirui
se na opasnost koja naposl j etku moe nastati zbog uzimanja
tih lijekova.
Najtetnije posl j edi ce nastaju onda kad se otpadni m tvari -
ma, koje ugl avnom nastaju zbog pri mj ene tih lijekova i odva-
j anj a bakterijskih kolonija, dozvoli da ostanu u 'i nfi ci rani m" i
naeti m di j el ovi ma tijela, umjesto da se to prije ukl one.
Mi u svom tijelu posj eduj emo savrene sustave izluiva-
nja, ako ih dovedemo u takav meusobni odnos da djeluju
ui nkovi to.
Naa pl ua moraj u biti osl oboena od l oeg zraka, od
di ma ci gareta itd.; naa koa mora bili akti vna, kako bi pore
mogl e izluivali otrove koje primaju od l i ml e; bubrezi moraju
sl obodno funkcionirati, ne smije ih se remetiti al kohol om i
proi zvodi ma mokrane kiseline; nae debel o crijevo mora za-
dobiti unutarnj u istou koja mu j e potrebna za odstranjivanje
nagomi l anog otpada tijekom 30, 40, 50 i vie godi na.
To j e samo j edan dio programa. Stani ce i tkiva i tavog
tijela moraju dobi vati ivtt, organsku hranu. To znai da bi-
smo se barem neko vri j eme trebali odrei hrane u kojoj je
i votonosna energija - ivotna snaga - unitena vrui nom ili
preradom.
Moete se sl obodno prepustiti mojoj knjizi "Dnevno svje-
e salate odravaj u vae zdravl j e". U njoj ete pronai j edno-
stavna pravila i recepte koji se mogu s l akoom primijeniti u
praksi .
Soku od mrkve i l uzerne moe se dodali i sok od salate
gl avati ce, kako bi se mjeavina obogati l a dj el otvorni m tva-
ri ma, koje su u prvom redu potrebne korijenu kose. Dnevno
uzi manj e te mj eavi ne - svakog dana pol a litre - moe pojaa-
ti rast kose ti zamjetnoj mjeri.
42
Al ge
Mi l i j uni ma godi na kia je postoj ano ispirala tlo i pijesak
napl avi na s pl ani na, brda, beul j aka i ostalih nadmorski h
uzvisina. Sve j e to dospi j eval o na dno mora, stvorivi od oce-
anskih dubi na najplodnije tlo na svijetu.
Da sam mesoj ed, j eo bih ri bu. Budui da se ribe hrane
sadraj em mora i rijeka, razumi j e se da njihovo meso sadri
vie el emenata - mi neral a i popratni h el emenata - od bilo ko-
j eg drugog i voti nj skog proi zvoda.
to se biljaka tie, morske al ge ubrajaju se u najtraenije
dodatne i vene nami rni ce. Nj i hovo korijenje nalazi se katka-
da est do devet tisua metara ispod morske povri ne, svoje
steljke tjeraju na povri nu gdje se pomou sunevi h zraka
pretvaraju u pupoljke i listove.
Listovi se nazivaju crveni m al gama. Crvene al ge su u
kotskoj , I rskoj i mnogi m drugi m zeml j ama vaan pri l og
obroci ma. U Ameri ci i Kanadi crvene al ge primijenjuju se u
obliku osueni h listova kao zdrav dodatak prehrani .
Al ge s veliki l i stovi ma obi no se sue, drobe i melju, to
znai da se primijenjuju u obliku praha ili granul ata.
Morske al ge su i zvrstan izvor organskog j oda i popratni h
el emenata koje ne moemo u dovol j noj mjeri dobiti uzi ma-
njem normal nog povra i naih sal ata.
Ako pomi sl i mo daj e vi e od 59 el emenata hrane u razl i -
itim obl i ci ma sadrano u morskoj vodi , nee nam biti teko
shvatiti od kakve vrijednosti su morske i vene nami rni ce.
Radi se o sljedeih 59 el emenata:
akcinij zl ato osmi j sumpor
al umi ni j indij fosfor dui k
argon iridij platina stroncij
arsen j od pl utoni j tantal
barij kalij i va talij
ol ovo kal ci j radij lorij
bor kobal t renij tulij
brom ugl j i k rubi di j u ran
cezi j bakar ki si k vodi k
cer l antan ruteni j vi zmut
kl or litij samari j itrij
krom mangan skandi j kosi tar
el j ezo magnezi j sel en ci nk
erbij natri j si l i ci j ci rkoni j
fl uor neptuni j srebro
Uzi mate li velike kol i i ne al gi , moete biti prilino sigurni
u to da ete svoj organi zam opskrbi ti najmanje s nekol i ko
popratni h el emenata koji su nuni za vae dobro osjeanje, a
nema ih u povru, sal atama i vou.
Kod mene u kui stoji obi no na stolu sol ni ca koja j e
napunj ena granul atom al ga i tanjur crveni h algi koje j edemo
zaj edno s nai m sal atama i sokovi ma.
Pri dodate li "kalijskoj mjeavini soka" (sok od mrkve,
celera, peri na i pi nata) mal o algi, znatno ste poboljali kori -
snost koju moete izvui iz te mj eavi ne, i ustanovi t ete daj e
vrlo kori sna za sustav lijezda, a pogotovo za titnjau. Al ge
moete kupiti u prodavaoni cama pri rodne hrane. Ne pri mi j e-
njujte u svojim j el i ma j od kakav se kupuj e u apotekama!
44
Sok od ananas a
Ananas sadri gotovo 90% vode i bogat j e kalijem, kalci-
j em i natrijem. Zbog pri l i no velikih koliina sumpora i klora
koje takoer sadri u sebi , ananas je vrlo dobar za ienje.
Ananas sadri vel i ke kol i i ne kiselina, kao to su I i munska,
mal ei nska i tarlarinska kiselina, koje su u svoj i m organski m
obl i ci ma velika pomo kod probave i tjeraju na mokrenj e.
I ako organski sastojci pri l i kom konzerviranja i pakiranja
gube svoja vitalna svoj stva, ipak nam sok od ananasa prua
neke pri vremene prednosti , pogotovo ako mu ne dodaj emo
ni mal o eera.
Sok od j abuka
Sokovi od j abuka pospjeuju djelovanje donj eg dijela
probavnog trakta, pogotovo ako se piju natate. Bogati su ma-
gnezi j em, el j ezom i silicijem, a i sadraj kalija je u njih vrlo
visok. J abuke u svom pri rodnom stanju sadre otprilike 85%
vode i odl i no pomau kod probave, kako u svom pri rodnom
stanju tako i u svj eem soku.
J abuke i ste naa cri j eva, to naj bol j e osj eamo ako su
nam cri j eva zatvorena. U takvom stanj u neke vrste j abuka
mogu prouzroi ti nel agodnosti za vri j eme samog procesa
i enj a. Ako se to dogaa, prije ili kasni j e ustanovi t ete
da su neke sorte j abuka u tom pogl edu bolje od drugi h, da
vam ispijanje soka od tih vrsta ne stvara ni kakve nel ago-
dnosti .
Sok od svjeih j abuka od vel i ke j e pomoi kod vrui na i
upala, pogotovo ako j e sirov. J abukovaa ili j abuno vi no i ma
takoer poel j no djelovanje na tijelo.
Svjei sirovi sok od j abuka esto se naziva "sl atki m j abu-
ni m vi nom".
45
J abukama se nikad ne smije dodavati eer u bilo kom
obl i ku. Ako ih elite zasladiti, ui ni te to pomou meda.
Sok od narane
Sadri skoro 87%vode i bogal j e kalijem, kalcijem i magne-
zijem. Osi m loga u njemu ima i silicija. Organske l i munske i
druge vone kiseline pobrinule su se za to daj e narana j edna
od najdragocjenijih vrsta voa. Bogata je vi tami ni ma A, B i C.
Narana j e j edna od rijetkih vrsta voa ije alkalijsko dje-
lovanje neoeki vano brzo ubl aava pretj eranu kiselinu tijela.
esto je sok od narane najbolji sok koji se moe piti za vri-
j eme posta; uzi manj e obroka od narane i narani na soka bez
ijedne druge i vene nami rni ce tri do est dana, svakodnevno
u bogati m kol i i nama, pokazal o se i zvanredno kori sni m.
Od najranijeg djetinjstva do vi soke starosti nema voa koje
bi i mal o bogatije i ljekovitije dj el ovanj e od narani i njihova
soka. Sve dok su nam dostupne, trebamo i h svakodnevno jesti
ili piti njihov sok, bilo za vri j eme obroka ili i zmeu obroka.
Sok od narane trebate popiti unutar petnaest mi nuta od
nj egova cijeenja, budui da brzo oksi di ra.
Pod ni kakvi m okol nosti ma ne smi j ete mu dodavati eer.
Ako ga elite poeeriti, posl ui te se medom.
Sok od kajsija
Kajsije pripadaju naem del i katesnom vou. Zbog brzog
propadanj a kajsije nije ba lako transporti rati . Tri zrele kajsije
najbolji su izvor organskog eljeza u stvaranju crveni h krvnih
zrnaca. Silicij je drugi vrlo dragocj en el ement koji se nalazi
u kaj i j ama.
Zrel e kajsije sadre otrpi like 85% vode, tako da su vrlo
pogodne za pravljenje soka.
46
Ako se to voe kuha, njegova se i votna snaga upropa-
tava. Svjee i zrele kajsije mogu posluiti kao vrlo hranjiv
dodatak sal atama od voa i povra.
Sok od j a g o da
J agodi asl o voe kao to su kupi ne, ogrozd, umske j ago-
de, mal i ne, vrtne j agode i druge vrste j esti vi h j agoda vrlo j e
vrijedna, hranjiva i vena nami rni ca s izrazitim svoj stvi ma
ienja. Sve to voe sadri velik udi o vode koji se kree
i zmeu 80% i 90%.
J agode su bogate kalijem i ostal i m mi neral i ma. Kad su
zrel e, sadre dragocj en, pri rodan eer koji pomae kod i-
enja tijela.
Sok od j agoda je za tijelo osobi to kori stan ako se pije sirov.
Nema vel i ke koristi ako se ti sokovi doziraju i konzervi raj u; u
takvom stanju njihova j e i votonosna snaga razorena, njihovi
el ementi pretvaraju se u anorganske el emente.
Sok od kruaka
Kruke sadre gotovo 85% vode i bogate su alkalijskim sup-
stancijama. Tjeraju na mokrenje i pomau kod ienja tijela.
Ako kruke kuhate, dozi rate ili prerauj ete, one gube velik
dio svoje vrijednosti, j er se pri tom organski el ementi pretva-
raju u anorgansku tvar.
Sok od endi vi j e
Endi vi j aj e slina salati glavatici; poznata je i kao eskard i
kao cikorija. Endi vi j aj e vrlo srodna zejoj djetelini i njihovi
kemisjski sastojci su vie ili manje isti. Endivija sadri hranji-
ve tvari koje su nepreki dno potrebne organi ma vida.
47
Ako sokovi ma mrkve, celera i perina dodamo sok endi -
vije, mi opskrbl j uj emo ivani sustav i mi i e vi dni h organa
hranj i vi m tvari ma koje e zacijelo uroditi neoeki vani m re-
zul tati ma kod odstranjivanja onih nedostataka. Od pola do
j edne litre te mjeavine odstranjuje ona oboljenja za svega
nekol i ko mjeseci do te mjere da se ovj eku u potpunosti vraa
sposobnost vida te mu vie nisu potrebne ni kakve naoal e.
J edan od najneobinijih sl uaj eva koje sam doi vi o bio
j e sluaj j edne dame kojoj j e siva mrena posve oduzel a vid.
Gotovo tri godi ne nije za nju postoj al a ni kakva nada da e
ikad vi e progl edati . A onda je ul a kako svjei sirovi sokovi
od povra djeluju na organe vida i zapoel a je terapiju sa so-
kovi ma.
Stri ktno j e slijedila nunu proceduru ienja, od ispiranja
crijeva i izbacivanja svih otpadni h tvari iz tijela do odstranji-
vanja svih smetnji. J ela je samo si rovo povre, salate i voe,
strogo izbjegavajui sve proi zvode sa krobom i eerom.
Svakog dana pila j e
X
A litre soka od mrkve, celera, peri na i endivije
72 litre soka od mrkve
72 litre soka od mrkve, celera, peri na i pinata
% litre soka od mrkve i pinata.
Za manj e od godi ne dana mogl a j e uz pomo poveal a
opet itati novi ne i asopi se! Endi vi j aj e meu zel eni m povr-
em j edan od najbogatijih izvora vi tami na A.
Mj eavi na soka od mrkve, cel era i endivije uvel i ke poma-
e u lijeenju astme i hunj avi ee, pod pretpostavkom da emo
na j el ovni ku zauvijek prekriiti uzroke tih bolesti (ml i j eko,
koncentrati i slatkii).
U kombi naci j i sa cel erom i peri nom endivija pomae kod
lijeenja anemi nosti i funkcionalnih srani h tegoba, a dobra
je i kao sredstvo za j aanj e srca. Osi m toga vrlo je djelotvorna
u lijeenju sl ezene.
Sok od endivije gotovo u svakoj mjeavini potie izlu-
ivanje ui te pomae kod odstranj i vanj a j etreni h i uni h
tegoba.
Sok od zel eni h mahuna graha
Osobi to j e koristan za di j abeti are. Di j abetes j e bolest
prouzrokovana hranom, bolest koja j e nastala zbog pretjera-
ne probave teke hrane i slatkia, a pogorava se probavom
mesa.
I njekcija i nzul i na nije ni kakav lijek za tu bolest. Dija-
betes nije nasl j edna bolest. Moe se svoditi j edi no na "na-
sl j edne" navi ke, na pretj erano uzi manj e ugljinih hi drata.
Ako se djeci daju anorganski , kuhani proi zvodi od brana i
i tari ca te pasteri zi rano ili kuhano ml i j eko, nj i ma se u stvari
daje j edan od razl oga za nastanak di j abetesa kod dj ece, ali i
kod odrasl i h.
I nzul i n je supstancija koja se odvaj a od guterae i dovo-
di tijelo u slanje da prirodni eer (ni kakav tvorni ki eer)
i spravno primijenjuje - kao gori vo koj e posreduj e energiju
tjelesnim akti vnosti ma.
Kao stoj e ve reeno, tijelo moe svrhovi to koristiti samo
pri rodan, ivi, organski eer koj ega mu u bogati m koliina-
ma posreduj u svjee si rovo povre, salate i voe.
Tijelo ne moe primati u sebe tvorni ki eer kakav mu
se nudi , ve ga mora rastvoriti u "pri marni " eer. krob je
anorganski proi zvod, a vrste eera koje se u tijelu stvaraju
iz takvih proi zvoda takoer su anorganske. A znamo da anor-
ganske tvari ne posjeduju i ve enci me. Stoga se guteraa
previ e optereuj e tim pretvaranj em anorganski h u organske
tvari, tijelo odravaju bei votne mol ekul e koje ne posjeduju
obnovi tel j ska ili kori sna svojstva. To dovodi do eerne bol e-
sti ili di j abetesa.
48 49
i nj eni ca da se koci dijabetiara razvija pretjerano masno
tki vo posl j edi ca j e pogrenog stimuliranja pomou anorgan-
skog i nzul i na koji ne samo da ne odstranjuje otpadne tvari,
ve naprosto dopri nosi nj i hovom nagomi l avanj u.
Dokazano j e da sok od zelenih mahuna graha i crvenog
kupusa sadri tvari iji sastojci u guterai stvaraju sastojke
pri rodnog i nzul i na.
Kod eerne bolesti postiu se zadovol j avaj ui rezultati,
ako se bol esni k odrekne svih koncentri rani h krobni h i slatkih
proi zvoda te pije mj eavi nu sokova od mrkve, salate gl avati -
ce, zel eni h mahuna graha i crvenog kupusa - otpri l i ke j ednu
litru dnevno uz pol a litre soka od mrkve i pi nata.
Sok od pot o ar ke ili dragu ca
Taj j e sok i zvanredno bogat sumporom na koj ega u po-
toarki otpada vi e od j edne treine sveukupni h mi neral a.
Gotovo 45% el emenata u potoarki tvore ki sel i ne kao to su
sumporna, fosforna i kl oma. Budui da j e sok od potoarke
vrlo j ako istilo crijeva, treba ga uvijek piti zaj edno s ostalim
sokovi ma; moe se npr. mijeati sa sokom od mrkve ili sokom
od celera.
Meu al kai i j ski m el ementi ma domi ni ra kalij s preko 20%;
kalcij s otpri l i ke 18%, natrij s 8%, magnezi j s 5% i el j ezo s
otpri l i ke 0,25%.
Mj eavi na soka od mrkve i pi nata uz mal i dodatak soka
od salate gl avati ce, listova korabe i potoarke sadri tvari
koje su pri j eko potrebne za obnovu krvi, a posebno za pojaa-
ni transport kisika u krvi . Taj e mj eavi na i zvanredno poelja
kod anemi nosti , ni skog tlaka i pothranj enosti .
Mj eavi na sokova od mrkve, pi nata, listova korabe po-
mae kod lijeenja od gruanja krvi u hemeroi i ma i mnogi m
vrstama tumora. Dokazano je da se takva stanja mogu u po-
50
tpunosti odstraniti pri rodni m putem, bez i kakvog ki rurkog
zahvata, i to u roku od est mjeseci, ako se dnevno popije litra
te mj eavi ne i ako ovjek izbaci iz j el ovni ka sve poi zvode
od brana i eera, a poeljno je izbaciti i sve proi zvoi de od
mesa.
Sok od potoarke j e vrlo vrijedan dodatak soku od mrkve,
soku od peri na i soku od krumpi ra. Radi se o mjeavini koja
pomae emfi zmati ni m paci j enti ma (koji boluju od napuhl i ne
pl ua i teko diu). Neoeki vano vi soka ponuda fosfora i klo-
ra pokazuj e se pri tom vrlo kori snom.
Sok od komoraa
Postoj e dvije vrste komoraa - normal ni , vrtni, slatki ko-
mora koji se naj ee koristi kao zai n ili aromatska tvar,
i firentinski koroma, poznatiji kao "fmocchi o", koji je kao
hrana veoma omi l j en kod Talijana i ostalih romanski h naro-
da.
Prvi se mora zadovoljiti ugl avnom svoj om zai nskom ul o-
gom i nije poel j an za pri premanj e soka.
I z drugog, takozvanog firentinskog koromaa moe se pri-
premiti izvrstan sok. Biljka pri pada porodi ci cel era, ali je njen
sok mnogo slai i aromatiniji od cel erova soka. Biljka se po-
nekad pogreno nazi va ani sov celer, ali j e svakako poznatija
pod talijanskim nazi vom "fi nocchi o".
Sok od komoraa j e i zvanredno dobro sredstvo za j aanj e
krvi i stoga vrlo poel j no kod menstrual ni h tegoba. U tu svrhu
moe se vrlo uspj eno primjenjivati sam ili u kombi naci j i sa
sokom od mrkve i sokom od cikle.
51
Sok od grej pf rut a ili agruma
Grejpfrut ili agrum je zacijelo j edan od najvrijednijih plo-
dova za odstranjivanje ili rastvorim anorganskog kalcija koji
se - kao kod artritisa - nakupio u hrskavi ci zgl obova kao po-
sljedica pretjeranog uzimanja hrane od bijelog brana. Svjei
sok od grejpfruta sadri organsku salieilnu kiselinu koja ra-
stvara anorganski kalcij u tijelu.
Grejpfrut sadri i druge vone ki sel i ne i eer. Sadri oko
87% vode i bogat je kalijem i drugi m alkalijskim el ementi ma.
Soku od grejpfruta nemojte ni poto dodavati eer, budui
da kiselina stvara u tijelu vrenje eera. U tom sluaju voe
reagira u tijelu vie kiselo negoli al kal i j ski .
Ako grejpfrut ili sok od grejpfruta dozi rate ili na bilo koji
nai n koncentri rate, gube se vrijednosti organski h el emenata.
Ki sel i ne se pretvaraju u anorganske ki sel i ne koj e su od vrlo
mal e koristi.
Sok od z e l e no g kupusa
Zel eni kupus ima u biti ista kemi j ska svoj stva kao kelj i
moe se primjenjivati na isti nai n. Proitajte sve o soku od
kelja.
Sok od krast avaca
Krastavac je najbolji prirodni dijuretik kojeg poznaj emo;
on pospj euj e izluivanje urina. Posjeduje i mnoga druga
dragocj ena svojstva; na primjer, pospj euj e rast kose, budui
da sadri mnogo silicija i sumpora. U tom pogl edu osobi to je
djelotvoran ako ga pomi j eamo sa sokom od mrkve, salate
gl avati ce i pinata. Krastavac sadri preko od 40% kalija.
10% natrija. 7,5% kalcija. 20% fosfora i 7% klora.
52
Dodavanj em soka od krastavca soku od inrkvice ima vrlo
povoljan ui nak kod reumal ski h tekoa koje nastaju zbog
pretjeranog gomi l anj a mokrane ki sel i ne u tijelu. Kad se tom
soku doda i mal o soka od cikle, ubrzava se openi to izluiva-
nje putem odvodni h kanal a.
Visok postotak kalija u krastavcu ini sok vrlo dragocj e-
nim za reguliranje vi sokog i niskog tlaka. Bl agotvorno djeluje
i kod tegoba sa zubi ma i zubni m mesom, na primjer kod upal e
zubnog mesa.
Nai nokti i naa kosa naprosto vape za kombi naci j om
el emenata koje sadri svjei sok od krastavca. Zahvaljujui
njemu nema straha zbog pucanja noktiju ili ispadanja kose.
Sva onei enj a koe nestaju ako se pije sok od krastavaca
pomi j ean sa sokom od mrkve i gl avnate salate. Dodavanj em
malo soka od l ucerne moe se u nekim sl uaj evi ma djelova-
nje j o pobol j ati .
Sok od ri bi za
Naj poznati j e vrste su crveni , bijeli i crni ribiz. Sadre
otprilike 80% vode i bogate su kalijem. Sadraj ugljinog hi-
drata iznosi oko 11% kod crvenog, 13% kod bijelog i gotovo
19% kod crnog ribiza. Crveni ribiz ima veu kol i i nu kiselina.
No, sve tri vrste su vrl o kori sne, budui da pospjeuju izlui-
vanje razliitih lijezda. Svjei sirovi sok od ribiza osobi to je
bl agotvoran za bubrege i razne upale u tijelu. Sokovi od ribiza
znatno ublauju izluine ili katar probavnog trakta.
Ako se ribiz kuha, a pogotovo ako mu se dodaje eer,
njegova bl agotvornost i korisno djelovanje nestaju. Ako se
primjenjuje kao el e ili marmel ada zaj edno s koncentri rani m
ugl j i kohi drati ma ili proi zvodi ma od kroba, stvara veliku
kiselinu.
53
Sok od kaki ja
Kaki sadri vie od 66% vode i mnoge ugl j i kohi drate. Pl o-
dovi se smiju j esti i od njih se moe praviti sok samo kad su
posve zrel i ; samo u tom sluaju sadre u sebi pri rodni eer.
Bogati su kalijem i magnezi j em, a sadre i odreene kol i i ne
fosfora, dodue neto vie, kad nisu posve zreli. Kaki i sok od
kakija pospj euj u i enj e.
Kalijeva j uha
Broj ne vrste povra bogate su kal i j em. Mj eavi nu soka od
tih vrsta povra nazi vamo kal i j evom j uhom. Na prvom mjestu
nal aze se mrkva, celer, perin i pinat. el i te li sebi priutiti
uitak posvemanj e vrijednosti kalijeve j uhe, trebate je piti u
si rovom, nerazbl aenom stanju, kako bi j e tijelo mogl o pri mi -
ti u savreno pri rodnom obliku.
Organski mi neral i i soli u toj kalijevoj j uhi obuhvaaj u
prakti no sve mi neral e i soli koje su potrebne naem tijelu. Ta
j uha spreava stvaranj e pretjerane ki sel i ne u el ucu i openi to
j e svestrano kori sna. Vjerojatno nema i vene nami rni ce koja
bi bila primjerenija l j udskom organi zmu od kal i j eve j uhe.
Kad bol esni ci nisu vie u stanju uzi mati drugu hranu,
si rova kal i j eva j uha opskrbljuje i h dovol j ni m kol i i nama
hranjivih tvari i zahvaljujui njoj oni e se opet oporavi ti .
Za rekonval escente j e sirova kalijeva j uha od neprocj enj i ve
vrijednosti, i naprosto je neshvatljivo zato kl i ni ke i sanatoriji
tu i venu nami rni cu ne prihvaaju kao sastavni dio njihove
svakodnevne njege.
Neki ljudi smatraj u da ta j uha nije tako ukusna kao isti
sok od mrkve i kao neka druga mj eavi na sokova. No, morali
bi smo znati da u sluaju kad tijelo vapi za i vi m mol ekul ama
u hrani koje su presudne za obnovu stani ca i tki va, i sprobava-
54
nje okusa ne igra vie ni kakvu ul ogu, j er nam nuna obnova
to naprosto ne doputa.
K ao to j e reeno, nijedan lijek ne moe tijelo opskrbiti
organski m hranj i vi m mol ekul ama, vi tami ni ma i hormoni ma
prijeko potrebni m za obnovu i stroenog tkiva koj e povlai
za sobom razne bolesti. Takvu hranu dobi va tijelo na najbri
mogui nain j edi no ako pijemo svjee si rove sokove.
Budui da mol ekul e iz kojih su sastavl j ene stani ce i tkiva
naeg tijela stvaraju mi neral e i kemi j ske el emente, i budui
da l i j ezde, organi i svi dijelovi tijela predstavljaju zapravo
povezanost tih mol ekul a u odreeni m uzorci ma, tvrdi m da iz-
vjesne povezanosti i vi h kemijskih i mi neral ni h el emenata u
naoj prehrani , a naroi to u naim sokovi ma, mogu prehraniti
odreene di j el ove naeg tijela.
Sok od mrkve
Ovi sno o ovj ekovoj konstituciji sok od mrkve moe se
neograni eno piti u razumni m kol i i nama - od pol a do j edne
ili dvije litre dnevno, pa i vie. On pri donosi normalizaciji
svih funkcija tijela. Sok od mrkve najbolji je izvor vi tami na A
kojega tijelo moe brzo pri mi ti , a bogat je i vi tami ni ma B, C,
D, G i K. Otvara apetit i pomae kod probave.
Od vel i ke j e pomoi kod odravanj a zdravi h ztibi i vrstih
kostiju.
Novorotki nj e bi trebale piti mnogo i spravno pri preml j e-
nog si rovog soka od mrkve kako bi poboljale kvalitetu svog
mlijeka, budui da maj i no mlijeko pod odreeni m uvjetima
Oskudijeva i vi m hranj i vi m tvari ma. U posljednjim mj ese-
ci ma trudnoe moe sok od mrkve nakon roenja znatno
smanjiti opasnost djeje vruice. Pola litre soka od mrkve
dnevno i ma veu vrijednost za tijelo od 12 ki l ograma kalci-
je vi h tableta.
55
Sok od mrkve je prirodni lijek za i revc i otekl i ne. Znatno
j aa otpornost prema infekcijama. Sprj eava upale oiju i
grla, zati m upal e krajnika, dunika i openi to di ni h organa.
Nadal j e, titi i vani sustav i prua tijelu nedokui vu okrijepu
i vitalnost.
Bolesti crijeva i j etre ponekad se svode na nedostatak
odreeni h mi neral ni h tvari koje su sadrane u soku od mrkve.
Moe doi do udesnog ienja j etre, ovj ek j ednostavno
osjeti da j e osl oboen od svih tvari koje su opterei val e j e-
tru. esto se te tvari oslobaaju takvom brzi nom da crijeva
i mokrani kanali ni su dovoljni za odvod svih izluina te se
j edan dio odvodi preko limfe i putem pora na naoj koi . Te
odbaene tvari imaju naranastu ili utu boju.
Za vri j eme njihova izluivanja kroz pore koa popri ma
njihovu boju. Svaki put kad nakon ispijanja soka od mrkve ili
drugih sokova koa popri ma ukastu boju, to j e oiti znak da
j e netom i zvreno nuno ienje j etre.
Meuti m, ne probija kroz kou sok od mrkve niti karoti n,
j er oboj enost nastupa i kad je sok do te mj ere filtriran da ne
sadri u sebi ni kakve sastojke boje. Prema tome, koa ne po-
prima boju po soku od mrkve, kao ni po soku od ci kl e. Koa
ne moe ni kad iznutra poprimiti boju ni od klorofila zel enog
povra i sal ate.
U svakom sluaju bolje je imati zdravu, sjajnu kou - pa
ak i ako je za nijansu poprimila ukastu boju - negoli imati
blijedu boju lica koja zajedno s bubul j i eama i ostal i m nedo-
staci ma koe ukazuj e na nezdravo stanje tijela.
Neka vas ne uznemi ruj e eventual na blaga oboj enost koe
koja e dakako brzo nestati. Budite zahval ni za to stoj e za-
hvaljujui ispijanju tog soka sprijeeno ili zaustavl j eno svako
daljnje otei vanj e j etre.
Oboj enost dolazi dal eko manje do izraaja ako se proces
eenja uspori tako da uz sok od mrkve pijete i druge sokove
56
ili da ih u odreeni m kol i i nama dodaj ete soku od mrkve.
Oboj enost koe moe se pojaviti i uslijed velike potrebe za
mi rom i vrsti m snom, kao i uslijed premorenosti od naporna
rada.
Endokri ne lijezde, prije svega nadbubrena lijezda i
spolne lijezde, trebaju ba one hranjive tvari koje se nalaze
u si rovom soku od mrkve. Katkada sok od mrkve pomae i
kod nepl odnosti . Uzrok nepl odnosti krije se i zmeu ostal og u
stalnom uivanju i veni h nami rni ca u kojima su i votonosne
tvari, pogotovo enci mi , uniteni kuhanj em ili pasteriziranjem.
Suha koa, dermati ti s i ostale bolesti koe, imaju svoj
uzrok takoer u nedostatku hranjivih tvari koje sadri sok od
mrkve. Taj nedostatak igra veliku ulogu i kod probl ema s oi -
ma, kao stoj e oftalmija (upala oiju), konj unkti vi ti s i dr.
Kad se sok od mrkve pri prema i z svjee mrkve i zvrsne
kvalitete, on je bogat natrijem i kalijem. Nadal j e, taj sok
sadri kal ci j , magnezi j i eljezo. I sto tako sadri el emente
fosfora, sumpora, silicija i klora koji na idealan nai n usavr-
avaju nj egovo djelovanje na nae tijelo. Na udesan nai n
pomae sok od mrkve kod raslvaranja ireva. Pa ak i kod ra-
kastih oboljenja sok od si rove mrkve dokazao se kao udesno
pomono sredstvo. Pri tom j e od najvee vanosti i spravno
pri premanj e soka od mrkve, nj egovo preanje i cijeenje, te
spremnost da se iz prehrane izbace svi proi zvodi od eera,
kroba i brana.
Osobi to podmukl i uzroci i reva, gl edano s vremenske
udaljenosti, kriju se u pritajenoj mrnji, strahu, ljutnji i stre-
su. Ako se ti negati vni osjeaji u potpunosti ne iskorijene, ne
mogu vam biti od velike pomoi ni i nae najdjelotvornija
sredstva.
Ukol i ko ste popili mal o vee kol i i ne soka od mrkve,
moe se ponekad dogodi ti da vae tijelo na to reagira na ovaj
ili onaj nai n, moda ete osjetiti ak i neke nel agodnosti . To
57
je sasvi m pri rodna posljedica, to je vie nego j asna naznaka
daj e vae tijelo zapoel o s '"velikim i enj em", primjenjuju-
i sok od mrkve kao nuno potrebno sredstvo.
Nemoj te odmah donosi ti zakljuak kako ne podnosi te taj
sok; sok od mrkve je najbolja organska voda i najbolja vrsta
hrane za vae tijelo. Ako j e sok svje i i spravno pri preml j en,
nema nita boljeg gl ede posredovanj a nuni h i votonosni h
tvari i za ivot presudne organske vode za vae stani ce i tki-
vo.
Dodavanj em mal o si rovog kozjeg ml i j eka ili i stog vrhnja
od si rova ml i j eka popri ma sok od mrkve pomal o egzoti an
okus to za neke ljude znai odreenu promj enu.
Pri tom el i m naglasiti da j e vrhnje naprosto neka vrsta
masti, dok je ml i j eko koncentri rana bj el anevi na. Vrhnje se u
naem tijelu probavl j a na posve drugi nai n od mlijeka. I ako
je i vrhnje do odreenog stupnja uzroni k sl uzi , ono ipak ne
pri pada istoj grupi tetni h ivenih nami rni ca u kojoj se nalazi
i voti nj sko ml i j eko.
Ako vas mui premorenost, stres ili gubitak volje za rad,
trebali biste obratiti panju na debel o cri j evo, koje bi moda
mogl o biti odgovorno za probl eme i oteenj a u naem tijelu.
Na temelju mog iskustva gotovo j e nemogue da bi debel o
cri j evo ostal o zdravo i mogl o i spravno funkci oni rati , ako
ovjek ivi pogl avi to ili preteno od kuhani h i preraeni h
i veni h nami rni ca.
Prva mjera za saniranje crijeva kod stresa ili pomanj kanj a
volje za rad je ispiranje crijeva ili, u najmanju ruku, pokuaj
ispiranja. Najbolja hrana za debel o crijevo j est mjeavina
soka od mrkve i pi nata.
Mnogi ljudi nemaj u ni najmanju predodbu o svom de-
bel om crijevu. Ne znaju kako izgleda ili na koj em mjestu se
tono nal azi . Stoga dri m umjesnim pokazati to na slici:
58
Terapija pomou debel og crijeva
Slika na kojoj j e pri kazana terapija pomou debel og crije-
va u ori gi nal u je vel i i ne 40 x 29,8 cm i bilo bi poel j no da je
urami l e i objesite na zid u vaem uredu ili stanu.
Ni kad nemoj te smetnul i s uma da sokovi potrebni vaem
tijelu ovi se prvenstveno o kvaliteti. Obi no su tijelu potrebne
mnogo vee kol i i ne sokova pri preml j eni h u sokovni ku koji
radi pomou centri fugal ne sile. Mnogo bolji su dakako soko-
vnici koji rastvaraju vl aknaste ahure i rade pomou hi draul i -
ne pree, kao to su npr. Champi on-sokovni ci .
I majte uvijek na pameti sljedeu injenicu: sokovi su naj-
bolja hrana koju moete dobiti, i ako ivite sa sokovi ma, ako ih
redovito pijete do kraja ivota, vae su anse gl ede zdravog i-
vljenja i visoke starosti dal eko vee, nego da ivite bez sokova.
Sok od mrkve sastoji se od mj eavi ne i votonosni h tvari
koje odravaj u nae tijelo i pomau mu da odri svoju tei nu,
ali i svoju ravnoteu.
59
Sok od mrkve j e i stovremeno izvrsna hrana za organe vida.
Za vri j eme redovni h pregl eda pomorski h i zrakopl ovni h dje-
latnika sa slabijim vi dom ustanovl j eno je da se svakodnevni m
obi l ni m ui vanj em svjeeg soka od mrkve ponovno zadobi va
savrena sposobnost vida.
Kad bi se radi l o samo o poj edi nani m sl uaj evi ma, mogli
bi smo to nesumnj i vo smatrati fenomenom. Meuti m, kad se
to stal no ponavl j a, onda zacijelo i mamo dovol j no razl oga za
spoznaju da i zmeu neba i zemlje postoj e i neke druge stvari
osim oni h koje moe sebi predoi ti naj obrazovani j i medi ci n-
ski strunjak.
Sok od svjee si rove mrkve vrl o j e ui nkovi t kod lijeenja
i reva i raka. Tki vo koje j e naeto tim podmukl i m razaranj em
moe se ispijanjem velikih koliina soka od mrkve kao doda-
tka bri no i zabranoj i pripremljenoj prijesnoj ili sirovoj hrani
dovesti u dal eko bolje stanje.
Lai k j e ve kod same pomi sl i na tu patnju obi no ispunjen
gaenj em i strahom te mu je sve to vel i ka zagonetka; pa ipak,
uzroci i razvitak tih bolesti mogu se lako dokui ti .
Ne smi j emo misliti da su irevi i rak iskljuivo posljedice
tjelesnih nedostataka. Kao to sam ve spomenuo, te bolesti
i mnoge druge mogu, dapae, imati svoje razloge u j ednom
dugoronom negati vnom i votnom usmjerenju, u stresu kao
posljedici osjeajnih stanja ljubomore, straha, mrnje, brige,
frustracije i drugi h neodreeni h pogreni h stajalita. Ta stanja
moramo nadvladati i ne dozvoliti im da nas ikad vie sputavaju.
No, suuzroni k ireva i raka je sasvi m si gurno i loa prehrana.
Uslijed nedostatka i votonosni h hranjivih tvari tijelo gubi
uravnoteenost. Tijelo mora izbaciti iz sebe otpadne tvari,
mora izluiti sve nastal e otrove, ne bi li se proces lijeenja
mogao to djelotvornije odvijati.
Da bi smo obnovi l i svoje stanice, mi moramo svoje tijelo
opskrbiti zadovol j avaj uom kol i i nom i votonosno hranjivih
60
tvari koje su sadrane u i voj , organskoj , a ne mrtvoj , anor-
ganoskoj hrani.
to prije se domognemo spoznaje da nijedan organ naeg
tijela ne funkcionira bez odnosa prema tijelu kao cjelini, to pri -
je emo biti u stanju shvatiti funkcije svog organi zma. Mi ne
znamo kakvu vrstu inteligencije posjeduju razliiti dijelovi o-
vjejeg organi zma, ili na koji nain funkcioniraju, ali znamo da
se neka unutarnja inteligencija stalno brine o tome kako zatiti
svaki ir, svaku kost, svaki ivac i svaki mi i , unato svemu
to ovjek poduzi ma na temelju svog pogrenog znanja, raza-
rajui i unitavajui sebe samoga pomou hrane koju j ede.
Potraga za uzrokom gotovo svake bolesti vodi nas najprije
do pol i ca s paki ranom hranom u prodavaoni cama i veni h
nami rni ca, do ml i nova itarica, do eerana, do tvorni ca bom-
bona i l i munade. Tu nal azi mo proi zvode koji sadre mrtve
hranjive tvari od kojih se sastoje obroci suvremene ci vi l i za-
cije. Svaki peeni kruh, odnosno preraeno ito, prol azi kroz
penicu s vi sokom temperaturom koja unitava u nj emu sve
i votonosne el emente. Ukol i ko industrija takav kruh 'obo-
gauj e" vi tami ni ma, mi neral ni m tvari ma ili nei m sl i ni m,
znai da mu dodaj e sve vi e mrtvih el emenata.
Anal i zi ramo li prehranu s tog vidika, postaje nam vi e
nego j asno da je od presudnog znaenja ui vanj e hrane ili
ispijanje sokova od razl i i tog voa, salata i povra u to
obi mni j i m kol i i nama. I majte stal no na umu da su sokovi od
povra graditelji tijela, a sokovi od voa idealna sredstva za
ienje tijela. Prvi sadre veu koliinu bj el anevi na, a drugi
veu kol i i nu ugl j i kohi drata.
Za laika je i nteresantno, premda za bol ni ce i sl i ne zdrav-
stvene ustanove vjerojatno nije, ponajprije zbog loih posl o-
vnih rezultata, da ljudi koji i ve iskljuivo od svjeih si rovi h
ivenih nami rni ca, nadopunj eni h sokovi ma od povra i
voa, nikad ne obolijevaju od raka.
61
To ukazuje na ni mal o ortodoksnu, ali itekako obeavajui)
i znatno jeftiniju smjernicu znanstvenog istraivanja. I straiva-
nje u tom smjeru mogl o bi za neke znanstveni ke biti vrlo uzne-
mirujue; ali za bolesnike bi nesumnj i vo bilo od velike koristi.
J a sam duboko uvjeren da nas ienje tijela pomou ispi-
ranja crijeva i klistiranja, bl agovanj e obilnih obroka si rove
hrane te ispijanje razliitih sokova titi od svake bolesti.
Sok od mrkve, ci kl e i krast avaca
uni i bubreni kamenac te pijesak u unom mjehuru
i bubrezi ma posl j edi ce su nedovol j nog izluivanja anorgan-
skog kalcija koji se stvara i nagomi l ava nakon probave kon-
centriranih proi zvoda od kroba i eera.
uni mj ehur j e pomou i zl aznog kanala ui i j etrene
vene vratari ce neposredno povezan s krvlju. Sva hrana koju
poj edemo "rastvara se" u probavnom traktu, a hranj i ve tvari
sadrane u njoj krv alje na daljnju obradu i rastvaranje u j e-
tru. J etra obavl j a nekol i ko razliitih funkcija: ubacuj e u crije-
vo u. koja akti vi ranj em fermenta lipaze sudjeluje u probavi
masti. Uz probavi m funkciju j etra isti krv, neutral i zi ra tetne
raspadne produkte i pretvara ih u mokraevi nu ili u mokranu
kiselinu, te na kraju slui kao spremni k za ugl j i kohi drate koje
sprema u obl i ku gl i kogena. Koncentri rano ito ili proi zvodi
od brana ne moe j etra pravi l no iskoristili za obnovu stani ca
i tkiva, pogotovo ako su zbog prevel i ke vrui ne izgubili pri-
rodna svojstva. Meuti m, mi neral ne tvari moraju proi kroz
j etru zato j er se medu njima nalazi i kalcij. Mol ekul e kalcija
nisu rastopi ve u vodi .
Kalcij je tijelu nuno potreban, ali raslopiv, organski kalcij
pri mamo samo kroz probavu sal ate, povra i voa, te preko
sokova ako su sirovi. U tom sluaju tijelo pri ma u sebe kalcij
savreno pogodan za obnovu stanica i tkiva.
62
U svim koncentri rani m proi zvodi ma od kroba i ee-
ra koji se zagrijavaju na visokoj temperaturi kalcij postaje
anorganskom tvari i nije rastopiv u vodi . Postaje strano tijelo
u organi zmu i kao takvog alju ga krvotok i limfni sustav
organi ma za i zl ui vanj e. Prvo "mj esto odl aganj a" j e izlazni
kanal ui koji odvodi kalcij u uni mjehur. Sl j edea mjesta
odlaganja mogu bili "sl i j epe ul i ce" krvnih sudova u donj em
dijelu trbuha gdje se stvaraju tumori , ili pak u anusu (maru),
gdje se stvaraju hemoroi di . Anorganska mol ekul a kalcija koja
je uspjela izbjei tu sudbi nu zavrava obi no u bubrezi ma.
Nekol i ko mol ekul a anorganskog kalcija u unom mj ehu-
ru ili u bubrezi ma ne mogu prouzroiti veliku tetu. Ali kad
se iz dana u dan j ede kruh, kolai i ostali proi zvodi od brana,
gomi l anj e otpadni h tvari je sve vee i dovodi do stvaranj a
pijeska ili kamenaca u doti ni m organi ma.
Moj a dugogodi nj a i skustva pokazal a su daj e odstranj i -
vanje tih tvari ki rurki m zahvatom nepotrebno i ugl avnom
pogreno, osi m moda u krajnje ekstremni m sl uaj evi ma; pa
i tada ostaje otvoreno pitanje, ne bi li se postigli bolji rezultati
da se prirodi, naj veoj iscjeliteljici, pomogl o pri mj enom po-
sve pri rodni h sredstava.
Sok od l i muna s aom vrue vode, popijen vie puta na
dan, nadopunj en aom mi j eanog soka od mrkve, ci kl e i
krastavaca tri do etiri puta na dan, mnogi m j e nevol j ni ci ma
pomogao da za nekol i ko dana ili tjedana izbace iz oboljelih
organa sav pijesak i kamence.
Kao najbolji pri mj er za to navodi m ovdje iskustvo j ednog
etrdesetogodi nj aka koji je bio vrlo ugl edan u posl ovnom
svijetu. Na svom putu do bogatstva osnovao j e nekol i ko vel i -
kih trgovaki h l anaca diljem Sjedinjenih ameri ki h drava, a
j ednog ili dvaju i u Velikoj Britaniji. Vie od dvadeset godi na
patio je od akutni h bol ova koje su lijenici i specijalisti na
kl i ni kama di j agnosti ci ral i kao naznake unog kamenca, to
63
je potvreno rendgenski m sni mci ma s idolftalom i bez njega;
idolftal se kao boja koristi za to preciznije odrei vanj e bo-
lesti. Strah i odboj nost prema operaciji pomogl i su nj egovom
unom mjehuru da ostane tamo gdje mu j e mj esto.
Kad j e uo za terapiju pomou sokova i postoj e proi tao
ovu knjigu u j ednom od ranijih izdanja, povjerio se ovj eku
koji mu je na temelju vlastitog i skustva bio u stanju pomoi .
Dotini mu j e obj asni o da se pri l i kom pri mj ene lijeenja po-
mou sokova mogu pojaviti mnogo tei bolovi nego to i h j e
i mao ikad ranije; ali ti e bolovi trajati katkada svega nekol i ko
mi nuta, a u naj gorem sluaju nekol i ko dana, da bi naposl j etku
prestali zaj edno s nestajanjem kalcija. Ti j ekom dana popi o
j e deset do dvanaest aa vrue vode, ponekad sa sokom od
j ednog l i muna, te litru i pol mi j eanog soka od mrkve, ci kl e
i krastavaca dnevno. Drugog dana i mao j e otprilike deset do
petnaest mi nuta napad uasnih bol ova. Potkraj ijedna dol o j e
do kri ze, oko pol a sata valjao se u strani m mukama na podu.
1 gle, odj ednom su bolovi popustili. Mal o kasnije nestali su
kamenci . Nj egov urin bi o j e slian mulju. Tog j e dana postao
novi m ovj ekom. Sl j edeeg dana krenuo j e sa mnom u mom
autu na dugo putovanj e u New York, Washi ngton i Kanadu.
Osj eao se dvadeset godi na ml adi m, zadivljen spoznaj om
kako uda pri rode mogu biti j ednostavna.
To nije j edi ni primjer. Na ti sue ljudi diljem svijeta zna
koje prednosti mogu imati sokovi od svjeeg si rovog povra.
Mj eavi na soka od mrkve, ci kl e i krastavaca zacijelo je
najbolje sredstvo za ienje unog mj ehura, j etre, bubrega,
prostate i spolnih lijezda.
Druga stvar koja vam mora biti stal no na pameti j est inje-
ni ca da se u tijelu, kad j edete meso, stvara prevel i ka kol i i na
mokrae koja oi to ne moe biti u potpunosti izluena iz bu-
brega te predstavlja optereenj e za taj organ, to ima odreene
ui nke na i tavo tijelo. Stoga je kombi naci j a tih sokova od
64
neprocjenjive vrijednosti zato to pomae istiti organi zam.
Preporul j i vo j e da se neko vri j eme suzdri te od j edenj a
koncentri rani h proi zvoda od kroba i eera, ali i od mesa,
j er ete na taj nai n tijelu pruiti pri l i ku da se opet domogne
normal nog stanja. Kad se j ednom domognel e zdravog tijela,
morate znati da ukol i ko ne elite opet biti bol esni , ne smi j ete
probavu opterei vati nepri rodni m i veni m nami rni cama. U
svakom sluaju isplati se zadrati zdravl j e, snagu, energiju
i vitalnost te izbjegavati i vene nami rni ce koje su dodue
ukusne, ali nisu hranj i ve.
Hranj i ve i vene nami rni ce mogu takoer biti ukusne,
ili se mogu uiniti j o ukusni j i ma, ako znate kako. Zato
proitajte moju knjigu "Dnevno svjea salata odrava vae
zdravl j e".
Sok od mrkve, ci kl e i ko ko s o v a oraha
Dodate li soku od mrkve, ci kl e i kokosova oraha mal o
istog kokosova ml i j eka, dobit ete mj eavi nu koja ne samo
da sadri dobra svoj stva za tjelesnu grau, ve i stovremeno
djeluje kao i zvanredno sredstvo za ienje bubrega i unog
mjehura.
Ako se ta mj eavi na i spravno pri premi , ona e u sebi zadr-
ati najprimjereniji odnos alkalijskih el emenata kalija, natrija,
kalcija, magnezi j a i el j eza sj edne, te fosfora, sumpora, silici-
ja i klora s druge strane.
Sok od krumpi ra
Si rov krumpi r sadri lako probavl j i v prirodni eer koji se
kuhanjem pretvara u krob. Krumpi r bi trebao biti prekri en
na j el ovni ci ma svakog ovj eka koji pati od spolnih bolesti ili
prejako i zraenog spol nog nagona.
65
Kombi naci j a kuhanog mesa i krumpi ra poj aava djelo-
vanje otrovnog sol oni na u krumpi ru, al kal oi dnog otrova koji
je osobi to bogat u zel eni m di j el ovi ma krumpi ra, a utjee na
i vani sustav kontrol e spolnih organa. Taj otrov zaj edno s
kri stal i ma mokrane kiseline, koja se stvara probavom mesa,
moe pretjerano uzbui vati spol ne organe.
Meuti m, sok od si rova krumpi ra pokazao se vrlo kori -
sni m za odstranjivanje koni h nei stoa. I to zahvaljujui
prije svega vi sokom postotku kalija, sumpora, fosfora i klora
u krumpi ru. Ti el ementi imaju svoju vri j ednost samo ako je
krumpi r sirov. Ako ga kuhamo, pretvaraju se u anorganske
sastoj ke, a kao takvi su od mal e ili gotovo ni kakve koristi.
Svje, sirov, organski krumpi r j e vrlo ukusan. Mnogi ljudi
j edu ga s velikim ui tkom, a radi se nesumnj i vo o vrlo dobroj
i venoj nami rni ci .
Sirova salata od krumpi ra pokazal a se kao dobro sredstvo
za ienje organi zma, pogotovo ako j e pmi j eana sa sokom
od krumpi ra.
Sok od si rovog krumpi ra, pomi j ean sa sokom od mrkve
i cel era, pravi je bl agosl ov za sve koji pal e od el uani h, i v-
anih i mi i ni h tegoba, npr. od gi hta ili iijasa. U tim slua-
j evi ma dovol j no j e dnevno piti pol a litre te mj eavi ne uz pol a
litre soka od mrkve, repe i krastavaca. Potekoe e nestati u
neoeki vano kratkom vremenu, ako pri tom i zbj egavate svi nj -
sko meso, te meso od peradi i riba.
Paci j enti ma koji boluju od emfi zma (nadutosti plua zbog
proi reni h mj ehuri a pl ua) pomae mjeavina soka od si rova
krumpi ra, perina i mrkve.
eerna repa nije u botanikom pogledu srodna s obinim
"i rski m" krumpi rom. Ona sadri triput vie ugljikohidrata u
obliku prirodnog eera od obinog krumpira, triput vie kalcija,
dvaput vie natrija, etiri put vie silicija i pet puta vie klora.
Zato je sok od eerne repe dal eko vri jedni ji od si rovog
krumpi rova soka. Odl ui te li se za eernu repu, morate obra-
titi panju na to daj e ona osjetljivija od obi nog krumpi ra.
Ako j e na primjer mal o naruena ili negdj e oteena, propa-
danje e brzo zahvatiti i tav pl od.
Sok od t re nj e
Trenje sadre gotovo 80% vode i bogate su pri rodni m
eerom i mi neral i ma.
Crvene i crne trenje korisnije su za ovjeje tijelo od bi -
j el i h treanja, zato j er sadre vee kol i i ne magnezi j a, eljeza
i silicija. Vrlo su kori sne za ienje krvi, ali i za izluivanje
probavni h sokova i urina. Trenj e su dj el otvorno sredstvo za
ienje j etre i bubrega.
U sezoni treanja mogu se vrl o j efti no kupiti dobre i zrel e
trenje. Sok od treanja i ma fantastian okus.
Sok od zel ja
ir na dvanaestercu regaira na sok od zelja na j edan go-
tovo udesan nai n. J edi na nel agoda najee j e pretj erano
stvaranje pl i nova. isti sok od mrkve moe se primjenjivati s
j ednaki m uspj ehom, ali j e mnogi m ljudima sok od zelja puno
ukusniji.
Sok od zelja djeluje udesno kao istilo i sredstvo za mra-
vljenje. Katkada moe prouzroi ti neeljene tegobe ti me to se
- kao stoj e ve reeno - nakon ispijanja u crijevima stvara plin.
Taj plin je posljedica trulih otpadni h tvari u crijevima koje sok
od zelja osl obaa. Ti me se uspostavlja odreena kemijska re-
akcija. To je pri rodna pojava. Sumporovodi na tvar, plin koji
mirie po trulei, proi zvod je ienja pomou soka koji dje-
luje na otpadne tvari. I spiranje crijeva pomae kod izluivanja
suvi nog plina, kao i suvinih tvari koje su taj plin proi zvel e.
67
66
Najvrijednija stvar kod zelja j est to da sadri visok posto-
tak sumpora i klora te pri l i no visok postotak j oda. Poveza-
nost sumpora i klora omoguuj e i enj e sl uzni ce u elucu
i ci j evi ma, ali to samo pod uvj etom da pijete sok od zelja u
si rovom stanju bez i mal o dodavanj a sol i .
Ako se nakon ispijanja si rovog soka od zelja stvaraju pre-
tjerane kol i i ne plina - bez obzira radi li se o i stom soku od
zelja ili o mjeavini s ostal i m si rovi m sokovi ma - moe to biti
znak za abnormal no stanje trovanja u probavnom traktu. U
takvom sluaju preporua se - prije nego to ponete piti sok
od zelja - crijeva temeljito oistiti tako da dva do tri tjedna
pijete sok od mrkve ili mjeavinu soka od mrkve i pinata, uz
svakodnevno klistiranje. Pokazal o se daj e sok od zelja istilo
od neprocj enj i ve vrijednosti kod ljudi s pretj eranom tei nom i
masnoom, kad se pije na prethodno oi ena crijeva.
Ako si rovom soku od mrkve dodate sirov sok od zelja,
dobili ste mj eavi nu i zvanredno bogatu vi tami nom C koji se
kao i zvrsno sredstvo ienja pokazao od velike pomoi kod
upala zubnog mesa koje prouzrouj u paradi ontozu. Meuti m,
ako zelje kuhamo, uni tavamo u njemu djelovanje enci ma,
vi tami na, mi neral a i soli. Pola litre i spravno pri preml j enog,
i stog si rovog soka od zelja sadri u sebi vie hranjive vri-
j ednosti , nego to j e moe posredovati pedeset ki l ograma
kuhanog ili konzervi ranog zelja.
Sok od zelja esto se uspj eno primjenjuje za ubl aavanj e
i reva i zaepl j enj a. Budui da su zaepljenja najee gl avni
uzroci konog osi pa, moete sebi uvel i ke pomoi ako pijete
sok od zelja.
Dodavanj e soli zelju ili soku od zelja ne samo da umanj uj e
nj egovu vrijednost, ve j e tetno po zdravlje.
68
Sok od s al at e gl avat i ce
Sal ata glavatica ima za tijelo vi estruku vrijednost. Sadri
velike kol i i ne eljeza i magnezi j a. el j ezo je najaktivniji el e-
ment u tijelu, i mora se obnavljati ee od bilo kojeg drugog
el ementa. J etra i sl ezena pohranjuju u sebi eljezo, da bude
pri ruci kad tijelu i znenada zatreba, na pri mj er kad nakon veli-
kog gubi tka krvi treba na brzi nu stvoriti nova crvena krvna zr-
nca. U j etri je eljezo i zmeu ostal og pohranj eno za odreenu
svrhu. el j ezo treba u hi tni m sl uaj evi ma dostaviti mi neral e
u svaki di o tijela, kao npr. kod hemoragi j e (krvarenj a), ali i u
sl uaj evi ma kad probavl j ena hrana ne sadri potrebne kolii-
ne tog el ementa u organskom obl i ku.
Pohranj i vanj e eljeza u sl ezeni djeluje poput baterije
koja krv puni potrebni m kapaci tetom, kako bi mogl a to
bolje ispunjavati svoju zadau. Magnezi j u salati glavatici
posjeduje i zvanredno i votonosna svojstva koja daju snagu
ponajprije mi i nom tkivu, mozgu i i vanom sustavu. Or-
ganske magnezi j eve soli tvorci su stanica, osobi to u i vanom
sustavu i pl uni m kri l i ma. Osi m toga, pomau kod pravi l nog
razrjedivanja krvi i vrenja drugi h funkcija bez kojih ne bi
bila mogua izmjena tvari i pravi l an rad.
Budui da magnezi j eve soli mogu i spravno djelovati samo
ako sadre dovol j no kalcija, povezanost tih el emenata u salati
glavatici ini tu i venu nami rni cu osobi to vri j ednom.
Ako se sok od salate gl avati ce mijea sa sokom od mrkve,
nj egova e dobra svojstva znatno ojaati dodavanj em vi ta-
mi na A iz mrkve, ali i vrl o vri j ednog natrija koji pomae da
kalcij u salati glavatici bude osl oboen za potrebe tijela.
Salata glavatica sadri 9% fosfora, j ednog od gl avni h sa-
stojaka mozga, te bogatu kol i i nu sumpora, sastavnog dijela
hemogl obi na u krvi , koji ondj e slui kao sredstvo oksidacije.
Mnoge i vane smetnj e nastaju ugl avnom zato to se ta dva
69
el ementa, sumpor i fosfor, ne uzi maj u i ne probavljaju u svom
organskom obl i ku, ve u anorganski m obl i ci ma, kakvi su npr.
proi zvodi od itarica i mesa.
Zaj edno sa silicijem koj ega u salati glavatici ima vie od
8% sumpor i fosfor nuni su za odravanj e zdravog stanja
koe, ila i kose. Razl og zbog koj ega korijen kose ne dobi va
i spravnu hranu lei prije svega u tome to tijelo pri ma pretje-
rane kol i i ne sumpora i fosfora u njihovu anorganskom obl i -
ku, npr. kad se ugl avnom j edu proi zvodi od itarica i druge
nepri rodne i vene nami rni ce. To j e j edan od gl avni h razl oga
ispadanja kose.
Pijete li svakog dana obi l ne kol i i ne soka od mrkve, salate
gl avati ce i pinata, vi opskrbljujete i vce i korijen kose hra-
nom koja poti e rast kose. amponi za kosu imaju neznatnu
ili gotovo ni kakvu vrijednost, osi m to pomau kod masae
gl ave. Oni ne mogu hraniti kosu, mogu j edi no potaknuti rad
i vaca i krvnih sudova, pomaui na taj nain da se korijen
kose lake domogne i spravne hrane u krvi .
Postoji j o j edna mjeavina soka koja poti e rast kose i
daje kosi pri rodnu boju. To je mj eavi na soka od mrkve, sala-
te gl avati ce, zel ene papri ke i svj ee l ucerne.
Pri prema li se salata gl avati ca za tcrapeutske svrhe, onda
je najbolje uzimati vanj ske, zelenije listove, a valja izbjega-
vati l i stove koji se nal aze u unutranosti gl avati ce te ostaju
bijeli. I zvansjki listovi su mnogo bogatiji klorofilom i drugi m
i votonosni m tvarima od unutarnjih.
Sok od listova salate gl avati ce znai vel i ko olakanje za
sve koji pate od tuberkol oze i el uani h tegoba. Nadalje, taj
sok je vrl o dobro sredstvo koje tjera na mokrenj e.
Zbog eljeza koje sadri u sebi i ostalih vrijednih, i voto-
nosni h el emenata sok od salate gl avati ce pomi j ean sa sokom
od mrkve dobro j e davati djeci.
70
Sok od e nj aka
Metaforiki reeno enjak ve sam po sebi dovol j no smr-
di, te e svaki onaj tko pije sok od enj aka navui na sebe po-
guban socijalni prezir. Mduti m, enjak je vrlo dobar za vi e
ili manj e brzo ienje tijela, naravno pod pretpostavkom da
ovjek posjeduje duevnu j akost za prevl adavanj e socijalnih
probl ema, te da su mu crijeva dovol j no j aka za podnoenj e
svih nel agodnosti .
enjak j e bogat eterinim uljima. Kad se tome doda itav
niz proiavajui!! tvari iz kojih je enjak sastavljen, onda
je sasvi m razuml j i vo da ima presudnu ul ogu u djelovanju na
itav organi zam, od otvaranja apetita i odvajanja probavni h
sokova do zadovol j avanj a peristaltike i izluivanja mokrae.
Eterina ulja u soku od enjaka neobi no su j aka i pro-
dorna te pomau kod uklanjanja sluzi u duni ku, bronhi j i ma i
pl ui ma. Pomau kod izluivanja otrovni h tvari iz tijela pre-
ko pora na koi , tako da se valja zapitati je li bolje podnosi ti
smrad po enjaku ili zadravati otrove u tijelu.
Sok od enjaka pokazao se vrlo ui nkovi ti m kod odstra-
njivanja crijevnih nametni ka ili parazi ta. Dizenterija ili srdo-
bolja moe se pomou soka od enj aka znatno pobol j ati .
To v rijedi i za amebnu srdobol j u i sve druge vrste srdobol j e.
Paraziti i bakterije - bilo daj e rije o amebama ili neki m dru-
gi m vrstama - ne mogu ivjeti ako nema hranjiva tla za njih
na koj emu se razmnoavaj u i ire. Kad su organi izluivanja
napunjeni trulim otpadni m tvarima, u njima ima na mi l i j une
bakterija, i kad se svakodnevnom probavom mesa, ostalih
anorganski h ivenih nami rni ca i lijekova otpadne tvari sve
vie nagomi l avaj u, bakterije i paraziti nalaze se u svom el e-
mentu, imaju se gdje razmnoavati i iriti. To je predi vno za
bakterije, ali vrlo uznemi ravaj ue za rtvu. Sok od enj aka
pomae tako da odstranjuje velik dio tih smetnji; meuti m, da
71
bi smo odstranili uzroke, moramo krenuti korak dalje. Prijeko
je potrebno ispiranje i klistiranje crijeva da bi se otpadne tvari
mogl e temeljito odstrani ti . Obroci moraj u potom biti tako sa-
stavljeni da nakon uzi manj a hrane otpad u tijelu bude sveden
na mi ni mum. To se moe vrlo uspj eno postii pri mj enom ve-
likih kol i i na razliitih sirovih sokova od povra kao dopune
najprimjerenijim si rovi m obroci ma.
No, pri premanj e soka od enj aka iskljuuje pri mj enu
sokovni ka za druge vrste sokova; nai me, sokovni k u koj emu
se pri prema sok od enj aka i mat e nekol i ko dana mi ri s po
enj aku, te bi svi sokovi pri premani u tom sokovni ku imali
okus po enj aku.
Sok od l oi ke
I ako l oi ka pri pada porodi ci sal ata, ona j e po svom kemi j -
skom sastavu savi m razl i i ta od salate gl avati ce. Podri j etl om
je s otoka Kosa u grkom Arhi pel agu te je u Velikoj Britaniji
poznatija kao Kos-sal ata.
Sok od loike uz mal i dodatak morski h algi ima, po mom
i skustvu, svojstva koja pomau bubrenoj kori kod i zl ui va-
nja hormona - adrenal i na - pomou koj ega se odrava ravno-
tea tijela.
Posebna vrijednost loike sastoji se u tome to sadri
60% natrija, dal eko vi e od kalija. Zato j e sok od l oi ke vrl o
koristan na pri mj er kod Addi sonove bolesti (oboljenje nadbu-
breni h lijezda) gdje je za lijeenje potrebna velika kol i i na
natrija uz neznatnu kol i i nu kalija, da bi se nadoknadi o gubi -
tak hormona.
Kod lijeenja Addi sonove bolesti posti gnuti su znaaj ni
rezultati upravo zahval j uj ui svakodnevnom ispijanju svjeih
sirovih sokova u koj i ma je prevl adavao takav omj er natrija i
kalija. Hrana koja se sastojala od koncentri rani h proi zvoda
72
kroba i eera, svi h vrsta mesa i povra, imala je previ sok
postotak kalija u usporedbi s natri j em. Suzili smo je na izbor
povra i sokova od povra, na repu, celer, loiku, pinat i bli-
tvu. Osi m toga, obroci ma su dodavani svjei ipak, j agode,
rajice, smokve, med, bademi i orasi .
Svakom od neprijed navedeni h sokova dodavan j e svjei
sirovi sok od mrkve. U ekstremni m sl uaj evi ma soku od mr-
kve dodal i bi smo mal o svj eeg si rova kozjeg mlijeka.
Na toj osnovi , uz normal an program ienja - ispiranja
crijeva i klistiranja - posti gnuti su izvrsni rezultati.
Sok od pori l uka
Pori l uk je blai od luka i enj aka. I nformacije o soku od
enjaka vae vel i ki m di j el om i za sok od pori l uka.
Sok od mas l aka
Sok od masl aka j e j edno od najvrijednijih sredstava za
nau j akost. Odl i an je za suzbijanje pretjeranih ki sel i na i za
ponovnu uspostavu al kal i j skog stanja u tijelu. U sebi sadri
i zvanredno mnogo kalija, kalcija i natrija. To je i vena na-
mi rni ca s naj vei m udj el om magnezi j a i eljeza.
Magnezi j j e vrl o vaan stoga to daje kosti ma vrsti nu i
ne dozvol j ava nj i hovo mekanj e. Velike kol i i ne organskog
magnezi j a i kalcija u soku od masl aka za vri j eme trudnoe
pomau trudnici da sauva zdrave zube. Kosti ma djeteta daje
vrstinu i j akost.
Organski magnezi j u pravi l nom omjeru s kal ci j em, el j e-
zom i sumporom prijeko j e potreban za stvaranje odreeni h
sastojaka krvi. Magnezi j posj eduj e vel i ku i votonosnu snagu,
sastavni je dio stani ca u tijelu, prije svega u pl ui ma i i va-
nom sustavu.
73
Organski magnezi j moe se dobiti samo od i vi h, svjeih
biljaka, i mora se uzimati svje i sirov. Ne smije se mijeati s
industrijskim preraevi nama magnezi j a koje kao anorganski
mi neral i samo ometaju funkcije tijela.
Sve kemi j ske preraevi ne magnezi j a, bile one u prahu
ili u takozvani m ml i j eni m proi zvodi ma, nagomi l avaj u u
organi zmu otpadne tvari. Mogu dodue biti vie ili manje
dj el otvorne, kao to ih se rekl ami ra, ali ta dj el otvornost je
pri vremena.
Posljedice taloenja takvih anorganski h tvari u tijelu mogu
dugorono biti samo oteavaj ue. J a nastoj i m slijediti istinu
mudraca ije osnovno nael o glasi: Bolje j e danas biti si gu-
ran, nego sutra za nei m aliti.
Organski magnezi j , kakav se nalazi u soku od svjeeg i
si rovog masl aka je zacijelo najhranjiviji el ement te ima ne-
procjenjivu vrijednost za ljudsko tijelo.
Sirov sok od masl aka koji se moe dobiti od listova i
korijena, pomi j ean sa sokom od mrkve i repe, pomae kod
lijeenja bol ova u l ei ma i openi to ubl aava kostobol j u. daje
zubi ma vrstinu i j akost, te sprjeava upalu zubnog mesa i
truljenje zubiju.
Sok od l ubeni ca
Sok od l ubeni ce i zvanredno je dobar i kori stan, osobi to
kad se elite podrediti kuri mravljenja ili posta.
Lubeni ca sadri u sebi izmeu 90 i 93 posto vode, ovi sno
o vrsti. Bogata je kalijem, odnos alkalijskih el emenata prema
ki sel i nski m el ementi ma j e tri prema j edan.
Budui da tjera na mokrenj e, sok od l ubeni ce osobi to je
poeljan za odstranjivanje bubreni h tegoba. U neki m slua-
jemima dobro je dodati mal o soka od l i muna, ali se ta mjea-
vina ne smije ni eeriti ni soliti.
74
Sok od hrena
Sok od hrena se u stvari ne preporuuj e, budui da su eteri -
ni sastojci hrena dovol j no j aki i dj el otvorni , ako se hren fino
nariba ili samelje. Poj ede li ovjek pola ajne liice nari ba-
nog hrena, ostavlja to na njega neizbrisiv utisak - hren slui
kao lijek protiv skorbuta, pl uni h, koni h i drugih bolesti.
Uzi ma li se kao svjee nari bana, nepreana kaa (uz do-
datak soka od l i muna), i to pol a ajne liice dnevno i zmeu
obroka, to pomae kod osl obaanj a sluzi u duni ku i drugi m
dijelovima tijela, a da pritom ne oteuje sl uzni cu. Hren je
sredstvo za ienje i odstranj i vanj e abnormal nog stvaranja
sluzi u tijelu.
Razbori tom pri mj enom - pomi j ean j edi no sa sokom od
limuna, hren prema mom iskustvu ne nadrauje ni bubrege ni
mjehur ni sluznicu probavnog trakta.
Bez obzi ra na vrijednost njegovih eterinih sastoj aka gl e-
de odstranjivanja sluzi, hren je i zvrsno sredstvo koje tjera na
mokrenje i osobi to je koristan kao lijek protiv vodene bolesti
ili vodeni ce.
Umak od hrena mora biti svjee pripremljen i ne smije
se uzimati ako je stariji od tjedan dana. Valja ga uvati na
hl adnom mjestu u zaepljenoj boci ili pokri venom l oni u.
Djelotvornost mu se poveava ako se prije uzimanja zagrije
na sobnu temperaturu.
Kad j edete umak od hrena kako je preporueno - dnevno
pola ajne liice, po mogunosti u posl i j epodnevni m sati ma
- moe to izazvati j ae suzenj e oiju, ovi sno o tome kol i ko se
sluzi nakupi l o u duni ku i drugi m dijelovima tijela. Hrenu ne
smijete dodavati nita drugo osi m soka od limuna, a nakon
uzimanja hrena ne smi j ete nita popiti. i ni te to tj edni ma i
mjesecima, sve do trenutka kad ete moi jesti umak od hrena
bez ikakvih popratni h reakcija. To je najbolji doka/ tla ste se
75
rijeili suvinih izluina u svome tijelu. Taj postupak pokazao
se vrlo kori sni m kod odstranjivanja probl ema s di ni m orga-
ni ma.
Najbolji rezultati postiu se u pravi l u ako se napravi mj e-
avi na soka od dva do tri limuna i deci i pol nari banog hrena,
tako da se dobije pri l i no zgusnuti umak.
Sok od nekt ari na
Nektari ne sadre oko 83% vode kad su zrel e. I maju slina
svoj stva kao i breskva, to znai da su bogate kalijem i da
sadre zadovol j avaj uu kol i i nu kalija i natrija. Za razliku od
breskve nektari ne sadre mal o vi e ugljika. Sok od nektari na
j e dobro sredstvo za i enj e i vrl o j e ukusan.
Oksal na ki sel i na
J edna od zagonetki ovjejeg tijela j e peri stal ti ka. Ta
funkcija dol azi do izraaja u probavnom kanal u, krvni m su-
dovi ma, materni ci i kanal i ma za i zl ui vanj e, i to uzastopni m
val ovi ti m stezanj em koje pomi e naprijed sve to se nalazi
u kanal i ma. Radi se o seriji i zmj eni ni h i vani h i mi i ni h
stezanja i irenja, o postupku koji se odvija mi mo nae volje i
na prvi pogl ed djeluje potpuno automatski .
Meuti m, ui nkovi tost peristaltike ovisi naravno o tonusu
ili stanju napetosti mi i a i ostalih organa naeg tijela, o zdra-
vi m i snani m mi i i ma i i vci ma.
Organska oksal na kiselina j edna j e od najvanijih sasta-
vnica potrebni h naem tijelu da odrava i poti e pravilan
tonus peri stal ti ke.
Razumi j e se samo po sebi da svako gi banj e u naem tije-
lu, koje se "odvi j a" mi mo nae volje, ovisi o i votu stanica
i tkiva dotinih organa. ivot je akti van, za razliku od smrti
ili mrtve materije u kojoj nema ni kakve akti vnosti ; a to oito
vai za stani ce i tki vo naeg tijela.
Ako su vani organi ili njihovi di j el ovi , koji pri padaj u
probavnom sustavu i sustavu i zl ui vanj a, zahvaeni smru
ili su mrtvi , oni vi e ne rade ili rade s vrl o ograni enom ui n-
kovi tou, da budemo to preci zni j i . Uzroci takvog stanja
mogu biti j edi no manj ak ili nedostatak i votonosni h tvari
u prehrani koje prehranj uj u doti ne stani ce i tki vo. i voto-
nosna hrana j e ona hrana koja sadri i votonosne, organske
tvari i enci me, kakvi se nal aze samo u si rovi m i veni m
nami rni cama.
U prvi m pogl avl j i ma ove knjige bavi o sam se tim presu-
dnim pitanjem - organski m ili anorganski m tvari ma u naoj
prehrani . Dri m da je vrl o vano vratiti se toj temi s vidika
oksal ne kiseline. Ako j e hrana si rova, bilo u pl odovi ma bilo
u sokovi ma, svaka mol ekul a te hrane je i va, organska i na-
siena enci mi ma. Prema tome i oksal na kiselina je u si rovom
povru i sokovi ma pri preml j eni m od takva povra organska,
a kao takva ne samo daj e kori sna, ve j e od i votne vanosti
za fizioloke funkcije tijela.
Naproti v, oksal na ki sel i na u kuhani m i preraeni m i ve-
ni m nami rni cama j e mrtva i anorganska, te kao takva moe
biti opasna i tetna. Oksal ana ki sel i na se lako spaja s kal ci -
j em. Ako su oboje organski , dobi va se konstrukti vni spoj koji
i stovremeno podupi re probavni kanal i poti e peristaltiku u
naem tijelu.
Ako j e oksal na ki sel i na postal a kuhanj em i preradom
ivenih nami rni ca u tim nami rni cama anorganskom tvari ,
takva kiselina stvarat e vrste spoj eve s kalcijem u drugi m
i veni m nami rni cama te e i u njima upropastiti hranjivu
vrijednost. To e dovesti do manj ka kalcija i prouzroi ti
razgradnju kostiju. Zato ja nikad ne j edem kuhani pi nat ili
pinat iz konzerve.
76
77
to se pak lice same oksal ne ki sel i ne, ona j e esto uzrok
stvaranja anorganski h kristala oksal ne ki sel i ne u bubrezi ma,
kad se kuhanj em i dorai vanj em pretvara u anorgansku kiseli-
nu. I splati se razmiljati o tome da mi neral i u nai m i veni m
nami rni cama - na pri mj er eljezo - esto ne mogu biti ispra-
vno pri mani i iskoriteni ako se kuhanj em pretvaraju u anor-
gansku tvar. Kao takvi, putem kemi j ski h i drugih reakcija,
esto unitavaju kori snost ostalih i votonosni h tvari. el j ezo
se u svj eem si rovom pinatu moe iskoristiti sto posto, dok
je u kuhanom pinatu ta koliina pet puta manja.
Nemoj mo zaboravi ti : organska oksal na kiselina j e za nae
bl agostanj e od tolike vanosti da bi smo dnevno trebali piti
sokove od svjeeg si rovog povra koje tu kiselinu sadri.
Naj vee kol i i ne organske oksal ne ki sel i ne nalaze se u
svj eem si rovom soku od pinata (svi h vrsta pinata, a ne
samo od novozel andske vrste), u blitvi, u l i stovi ma repe, u
l i stovi ma korabe i gorui ce, u zel enom kupusu i kelju, kao i u
i rokol i snati m francuski m ki sel i cama.
Sok od papaj e
Papaja je zasi gurno plod, a ni poto povre.
Donedavno taj je plod iz porodi ce tropskog voa bio posve
nepoznat.
Obl i k mu je slian lubenici ili bundevi , a kad dozori plo-
dovi mogu biti razliite veliine. Tei na se kree od pola kilo-
grama do deset ki l ograma.
Nau panju privlai prije svega sok od papaje koji sadri u
sebi papin te ima istu probavi m ui nkovi tost kao i pepsin u na-
em probavnom procesu. Sok od papaj e sadri nadalje fibrin,
tvar koja se j edva moe pronai izvan ovjejeg i i voti nj skog
tijela. Tu tvar lako probavljaju sokovi el uca i guterae i vrlo
je dragocj ena za vanjsko i unutarnje zgunj avanj e krvi.
78
Zel ena, nezrela papaja sadri mnogo vie papaina nego zrela
(papain se za vrijeme dozrijevanja dj el omi no gubi). Sok od ze-
lene papaje pomae u nevjerojatno karatkom vremenu odstrani-
ti probavne smetnje, a dobar je i za ireve i tea oboljenja.
esto sam i mao priliku vidjeti kako se na rane stavlja kaa
od papaje i pokri va korom ogul j ene zel ene papaje - sl j edeeg
dana od rane bi na tom mjestu ostao samo oiljak. J ednom mi
je stroj zahvati o prst i j ako ga nagnj ei o. Pri mj enom obl oga
od papaje za dva do tri dana prst je bio izlijeen i mogao sam
se nj i me opet koristiti.
Sokovi od zel ene i zrel e papaj e naprosto su nezaobi l azni
kod vei ne tjelesnih poptekoaa. Ovi m pl odom pri roda nam
j e uistinu pruila najbolje sredstvo prve pomoi , kako kod
unutarnjih tako i kod vanjskih oboljenja.
Sok od z e l e ne papri ke
Sok od papri ke sadri visoki postotak silicija, nuno po-
trebnog nokti ma i kosi. Od njega mogu imati veliku korist
takoer suzne i lojne lijezde.
Pomi j ean sa sokom od mrkve - u omj eru j edna do dvije
etvrti ne soka od papri ke i tri etvrti ne soka od mrkve - slui
kao i zvrsno sredstvo za ienje koe, pogotovo kad se o-
vjek podvrgne ispiranju i klistiranju crijeva, i to tako temeljito
da su otpadne tvari udal j ene iz debel og crijeva prije samog
procesa ienja unutranjosti naeg tijela.
Koga mue plinovi i vjetrovi u probavnim kanalima, tko pati
od greva, nadutosti i ostalih trbunih bolova, osjetit e veliko
olakanje, ako bude dnevno popio najmanje pola litre soka od
zelene paprike pomijeanog s pola litre soka od mrkve i pinata.
Naravno da se li sokovi ne smi j u odj ednom popi ti . Ako se
svaka dva do tri sata popije j edna aa takvog soka, rezultati
e biti j o bolji. Preporui vo je laj sok piti i zmeu obroka.
79
Sok od past rnj aka
Taj sok sadri vrl o niski postotak kalcija, te j o nii
postotak natrija, ali j e zato vrlo bogat kal i j em, fosforom,
sumporom, silicijem i kl orom. Zbog mal i h koliina kalcija
i natrija hranjiva vrijednost tog povra openi to je manja od
neki h drugi h vrsta iz porodi ce ti tarki ; meuti m, terapeul ska
vri j ednost soka od listova i korijena pastrnjaka osi gurava mu
na listi kori sni h sokova mjesto pri samom vrhu.
Vi sok postotak silicija i sumpora ini ga vrlo kori sni m za
lijeenje i j aanj e raspucal i h noktiju. El ementi fosfor i kl or
osobi to su kori sni za plua i bronhi j e. Stoga je sok od pastr-
njaka odl i na i vena nami rni ca za ljude koji su oboljeli od
tuberkol oze ili upal e plua, te za sve koji pate od emfi zema ili
pl une nabuhl i ne.
Visok postotak kalija od i zvanredne j e vanosti za mozak.
Sok od pastrnj aka uspj eno se pri mj enj uj e za odstranjivanje
mnogi h duevni h smetnji.
Napomena: Sve stoje reeno o pastrnjaku vai iskljuivo
za kultiviran, uzgojen pastrnjak. Divlja vrsta pastrnjaka ne
smije se primjenjivati za sokove, jer sadri otrovne sastojke.
Sok od per i na
Si rov sok od perina j edan j e od najjaih sokova. Ne smi -
je se ni kad odj ednom uzimati u vei m kol i i nama od 30 do
60 grama, pa i kada se mijea s vel i ki m kol i i nama soka od
mrkve ili soka od nekog drugog povra, kao stoj e npr. celer,
salata gl avati ca ili pinat. Udio soka od peri na ne smije nikad
biti prevel i k u odnosu na koliinu ostal i h sokova.
Si rov sok od peri na ima svoj stva koja su vrl o vana za
izmjenu kisika u organi zmu, te za normal no funkcioniranje
nadbubrene lijezde i titnjae. i votonosne tvari u perinu
nal aze se u takvom meusobnom odnosu da pomau odrava-
nje zdravog slanja u krvni m sudovi ma, osobi to u kapi l arama
i arteri ol ama. Perin je izvrsna hrana za urogeni tal ne organe.
Od vel i ke je pomoi kao lijek protiv kamenca u bubrezi ma
i mj ehuru, protiv al bumi nuri j e (izluivanja bj el anevi ne u
mokrai ), upale bubrega i drugih bubreni h bolesti. S velikim
uspj ehom primjenjuje se i kod vodene bolesti.
Osi m toga djelotvoran je protiv svih bol ova povezani h s
oi ma i oni m i vci ma. Sl abe oi , ronjaa, siva mrena, upa-
la one spoj ni ce, upala oiju u svi m stadijima te proirenje
zjenica ui nkovi to se lijee, ako se pije si rov sok od perina
pomi j ean sa sokom od mrkve i kombi ni rani m sokom od mr-
kve, celera i endivije.
Ni kad nemoj te piti prevel i ke kol i i ne i stog si rovog soka
od perina, j er se radi o tako j akoj koncentraciji koja bi mogl a
prouzroiti smetnj e i vanog sustava. Ali j e zato od vel i ke
koristi, ako se uzi ma pomi j ean s drugi m sokovi ma.
Strogo uzevi peri n pri pada skupi ni biljaka i z porodi -
ce ti tarki , odatl e nj egovo j ako, koncentri rano dj el ovanj e.
Primjenjuje se s vel i ki m uspj ehom kod dobi vanj a mensl ru-
acije, pomi j ean sa sokom od ci kl e ili s mj eavi nom soka
od ci kl e, mrkve i krastavaca. Grevi kao posl j edi ca men-
strual ni h tegoba ubl auj u se pi j enj em te mj eavi ne, a esto
i nestaju, ako su iz j el ovni ka i zbaeni proi zvodi sa krobom
i eerom.
Sok od bres kve
Breskve sadre vie od 88% vode i bogate su kalijem,
kalcijem i natrijem. Lako su probavl j i ve, imaju j ako alka lij-
sko djelovanje na tijelo te potiu rad na odvajanju probavni h
sokova.
81
80
Plod breskve kao i sok od breskve pomau kod izluiva-
nja, tjeraju na mokrenj e, te openi to na ienje tijela koje
ima probl ema s bubrezi ma i mj ehurom.
Ako se breskve ili sok od bresaka kuhaj u ili konzerviraju,
njihova se vitalna mo gubi . Ako im se dodaj e eer, pojavit
e se kiselina u tijelu.
Sok od ljiva
ljive sadre vie od 78% vode i bogate su kalijem, kal-
ci j em, magnezi j em i fosforom. Sadre nekol i ko vrsta voni h
kiselina, od kojih neke nadrauju bubrege. ljive, a pogotovo
sok od ljiva, j ako pospjeuju mokrenj e. Stoga je poeljno sok
od ljiva piti u mal i m kol i i nama.
Sok od rot kve
Sok se moe pri premati od l i a i kori j ena, ali se ne
smi j e sam pi ti , j er j e naprosto prej ak. Pi j emo l i ga zaj edno
sa sokom od mrkve, znatno emo popravi ti rad sl uzni ce u
tijelu. Naj ui nkovi ti j i j e ako se pije otpri l i ke j edan sat na-
kon probave hrena. Sok od rotkve osl obaa sl uzni cu i isti
ti j el o od sluzi koju j e osl obodi o umag od hrena. I stovre-
meno poti e obnovu i uspostavl j a normal no funkci oni ranj e
sl uzni ce.
Gotovo treina pri rodne rotkve sastoji se od kalija, vie od
treine preostal og dijela otpada na natri j , a visok je takoer
postotak eljeza i natrija. Sve to ini rotkvu gl ede sl uzni ce
ljekovitim i ublaavaj uirn sredstvom.
ovj ek nema potrebe za ki rurki m odstranj i vanj em sluzi
koju izazivaju potekoe s di ni m organi ma. Takve operacije
odstranjuju dodue di o sluzi, ali ne za dugo. Na due staze
mogue j e to poslii j edi no pri mj enom umaka od hrena.
82
Sluz je posljedica prevel i kog konzumi ranj a mlijeka i
koncentri rani h proi zvoda sa krobom, kao to su kruh, ria
i itarice.
Sok od rabarbare
Rabarbara snosi veu odgovornost za vie vrsta bubreni h
oboljenja kod djece od bilo kojeg drugog faktora. Rijetko
koja biljka, ako uope takva postoj i , posjeduje tako j aku kon-
centraciju oksal ne ki sel i ne kao rabarbara. Ako se rabarbara
kuha. ta kiselina pretvara se u anorgansku kemi kal i j u koja za
vri j eme probave stvara u tijelu znatne kol i i ne kristala oksal -
ne kiseline.
Bezbrojni sluajevi reume i reumatski h vruica prouzro-
eni su probavom kuhane rabarbare. Rabarbara se daje djeci
i odrasl i ma navodno zbog njezine ui nkovi tosti gl ede mo-
krenja. Budui daj e to djelovanje odmah vidljivo, najee
ne mi sl i mo na stvaranje kristala oksal ne kiseline. Taloenje
tih kristala ne osjea se odmah, njihovo djelovanje nastupa
podmukl o i pol ako.
Stoga se posljedice vrlo rijetko pripisuju pravi m uzroci ma
- probavi rabarbare.
Tema o oksal noj kiselini je od tolike vanosti da sam j oj
posveti o posebno pogl avl j e.
i z svjeeg si rovog soka od rabarbare moe se izvui odre-
ena korist jedino pod pretpostavkom da se primjenjuje u ma-
lim kol i i nama, pomi j eana s drugi m sokovi ma, npr. sokom
od mrkve i sokom od celera, ili s neki m voni m sokovi ma,
odnosno mj eavi nama voni h sokova. Na taj nain moe sok
od rabarbare pospjeiti peristaltiku crijeva. Rabarbaru nemoj -
te ni kada ceriti, umjesto eera koristile radije med.
83
Sok od c r ve nog kupus a
Sok od crvenog kupusa, pomi j ean sa sokom od mrkve,
zel eni h mahuna graha i salate gl avati ce, posreduj e nam svo-
j evrsnu kombi naci j u mineralnih tvari koje dopri nose j aanj u i
obnovi guterae i njene proi zvodnj e i nzul i na. Zato se taj sok
pokazao vrlo dragocj eni m kod lijeenja eerne bolesti.
Valja izbjegavati sve koncentri rane proi zvode sa krobom
i eerom, a ponekad je dobro podvrgnuti se ispiranju crijeva,
ukol i ko el i mo natal oene otpadne tvari odstraniti iz tijela.
Sok od ci kl e
Sok od cikle vrlo je dobar za stvaranje crveni h krvnih
zrnaca, i me dopri nosi openi tom j aanj u tijela. Posebno se
preporuuj e enama da dnevno popi j u pol a litre mi j eanog
soka od mrkve i cikle. Mj eavi na moe sadravati 100 do 250
grama cikle. Primijeniti se mogu korijen i listovi cikle.
Ako bi ovjek popi o veu koliinu tog soka, moe doi do
tako j akog procesa ienja koji bi mogao imati za posljedicu
blagu vrtogl avi cu ili osjeaj nel agode. Misli se na posljedicu
procesa ienja j etre. Moj e i skustvo govori da j e najbolje
i spoetka piti manje soka od cikle a vi e soka od mrkve, sve
dok se ovjek ne pri vi kne na sok od ci kl e. Kad se j ednom
pri vi kne na njega, moe udio soka od ci kl e postupno povea-
vati. Dvjesto do dvj estopedeset grama dvaput dnevno bilo bi
sasvi m dovol j no.
Kod menstrual ni h smetnji sok od ci kl e takoer dobro doe,
ako se uzima u mal i m kol i i nama - po j ednu vinsku au (ot-
pri l i ke 60 do 100 grama) dva do triput na dan. Za vri j eme me-
nopauze postiu se pomou soka od ci kl e bolji i dugoroniji
rezultati, nego to se postiu pri mj enom lijekova i umjetnih
hormona koji djeluju degeneral i vno. Naposljetku, svaki lijek
84
i svaki anorganski , sintetski hormon ima samo pri vremeno
ubl aavaj ue djelovanje. Onoga tko uzi ma te lijekove ili
umj etne hormone, na kraju krajeva eka patnja, j er tijelo mora
iz sebe kadtad odstraniti anorganske tvari. Svaki lijek koji "l i -
j ei ", odnosno ublauje neko stanje bol esti , povl ai za sobom
neko novo, moda mnogo tee stanje. Dugorono gl edano, ne
pati lijenik koji propisuje lijekove, nego vi koji ih uzi mate.
Pri roda nas j e obdari l a pri rodni m sredstvi ma pomou
kojih moemo sebi pomoi glede odravanj a zdravlja, ener-
gije, j akosti i vitalnosti. Nadalje, pri roda nas je - u veem ili
manj em obi mu - obdari l a nunom i ntel i genci j om da tragamo
za znanj em. Osl anj amo li se na vlastitu inteligenciju, priroda
nam u tome moe samo pomoi .
Sadraj eljeza u cikli nije visok sam po sebi , ali eljezo je
takve kvalitete da predstavlja i zvrsnu hranu za crvena krvna
zrnca. to se tie kemi j ski h el emenata u cikli, od vel i kog je
znaenja injenica da natrij ini vi e od 50% tih el emenata,
dok je kalcija svega 5 %.
To je vrlo povoljan omjer, topljivost kalcija zadrava se na
zadovol j avaj uoj visini, pogotovo ako sej e anorganski kalcij
kao posljedica probave kuhane hrane ve nagomi l ao u tijelu
i natal oi o u krvni m sudovi ma, to dovodi do stvrdnjavanja
stijenki u i l ama, kao stoj e to npr. sluaj kod proirenja vena
ili ovapnjenja arterija, ili kod zadebl j anj a krvnih ila, to sve
skupa prouzrouj e visoki tlak i ostal e vrste srani h tegoba.
Sadraj kalija iznosi 20% i dovol j an je za sve fizioloke
funkcije tijela, dok 8% kl ora predstavl j a i zvanredno organsko
sredstvo za ienje j etre, bubrega, une kesi ce, te za poticaj
limfne aktivnosti u i tavom tijelu.
Mj eavi na soka od mrkve i ci kl e posreduj e osi m toga fo-
sfor i sumpor te kalij i ostale al kal i j ske el emente. Zaj edno s
vel i kom kol i i nom vi tami na A l aj e mj eavi na idealan pri ro-
dni proi zvoa krvi.
85
Sok od ki s el og zel ja
Ki sel o zelje j e proi zvod ubranog, sitno narezanog zelja
koje se stavlja ti posudu, nalije sl anom vodom i ukiseli. TO
kiseljenje i fermenti ranj e vrlo je tetno za sl uzni cu u proba-
vnom kanal u, ali i za kou koja esto postaje gruba. Sti mul i -
raj uc djelovanje soka od kisela zelja na probavne organe je
vrlo tetno, zato to sadri u sebi mnogo anorganske soli.
Sok od ki sel i ca
Sok od i rokol i snati h francuskih kiselica i zvanredan j e
sti mul ans za troma i lijena crijeva, za uspostavu njihova
normal nog funkcioniranja, ukol i ko se prethodno podvrgnemo
ispiranju i klistiranju te odstrani mo iz crijeva nagomi l ane
otpadne tvari.
Ki sel i ce su bogate kalijevim oksal atom koji moe biti
i tekako vrijedan sastojak ljudskog tijela samo ako ga pri ma
u organskom, si rovom stanju. Ki sel i ce se nikad ne smiju j esti
kuhane. Te biljke sadre i zvanredno veliku koliinu eljeza i
magnezi j a kojima se hrane krvne stani ce, te veliku koliinu
fosfora, sumpora i silicija koje koristi svaki dio naeg organi -
zma od gl ave do peta. Kombi naci j a tih najvanijih el emenata
ini sok od kiselica i zvanredno dragocj eni m kao hranu za sve
lijezde u tijelu.
Sok od cel era
Naj vea vrijednost si rovog celera sastoji se u tome to
u sebi sadri i zvanredno veliku kol i i nu natrija. J edno od
kemi j ski h svojstava natrija oituje se u tome da dri kalcij u
rastopl j enom stanju.
Sirovi sok od celera sadri etiri puta vie natrija od kal-
ija. Ta injenica ini ga j edni m od najvrijednijih sokova za
ljude koji su se i tavog ivota hranili vi e-manj e koncentri ra-
ni m proi zvodi ma sa krobom i eerom. Kruh, keksi , kol ai ,
proi zvodi od itarica, peena j el a, pageti , ria - sve i vene
nami rni ce od brana - pripadaju skupini koncentri rani h pro-
izvoda sa krobom. Bijeli i smei eer, kao i svaka druga
vrsta eera koji je proi zveden ili preraen, i svaka i vena
nami rni ca koja sadri tvorniki eer (pa i bonboni , l i munade,
kreme, sl adol ed itd.) pripadaju skupini koncentri rani h uglji-
kohi drata.
I skustvo je nedvosmi sl eno pokazal o da su ti prehrambeni
artikli tetni, da uzi manj e takve hrane ima za posljedicu ne-
dostatak hranjivih tvari te u konani ci al armantan broj raznih
oboljenja.
J a sam duboko uvjeren da ti koncentri rani ugljikohidrati
spadaju u najtetnije prehrambene artikle nae "ci vi l i zaci j e".
Priroda nije ni kad predvidjela mogunost da bi ljudski proba-
vni sustav mogao te takozvane prehrambene artikle pretvarati
u hranu za stani ce i tkivo naeg tijela. Posljedice njihova uzi -
manja pokazuju se u degeneraciji l j udskog tijela i njegova ra-
zaranja ve u doba ml adosti . Kod i votne starosti od etrdeset
ili ezdeset godi na govori se ve o poj avi starenja, stoj e u biti
velika uvreda za prirodu i naeg Stvoritelja. Prava je sramota
to moramo priznati da ne znamo kako bi smo trebali ivjeti,
i da se ni smo potrudili nauiti najvanija nael a koja se tiu
obnove naeg tijela. Morali bi smo otvoreno priznati da popu-
tajui svom apetitu mi zapravo j edemo sebe sve do groba.
Kalcij j e nedvoj beno j edan od najvanijih el emenata nae
hrane. Ali u svom organskom sastavu. Kad j e neka i vena
nami rni ca koja sadri u sebi kalcij kuhana ili preraena, kalcij
se automatski pretvara u anorgansku mol ekul u. Te mol ekul e
nisu vie rastopi vc i ne mogu posredovati hranu koja j e potre-
bna nai m sl ani cama za njihovu obnovu. Osi m toga, preteni
86 87
dio enci ma nestaje kod temperature od 54C. Takva anorgan-
ska hrana zatrpava tijelo i povlai za sobom bol esna slanja,
kao to su artritis, di abetes, koronarne potekoe, proirenje
vena, hemoroi di , uni i bubreni kamenac i dr.
S druge strane, anorganski kalcij se nagomi l ava u tijelu
ako ovjek nita ne poduzi ma u svrhu nj egova odstranjivanja.
S organski m natrijem mogue je te anorganske tvari odstraniti
iz tijela.
Natrij igra kod fiziolokih procesa tijela vrlo vanu ulogu.
J edna od najvanijih j e svakako da odrava na vi si ni zadatka
tekui nu krvi i limfe, da krv i limfa ne postaju suvi e masne.
J edini natrij koji u tom pogledu moe imati pravu vrijednost
je i vi , organski natrij koji se dobi va iz svj eeg povra, iz
salata i raznog voa.
Cel er j e bogat natrijem ili pri rodnom sol i .
Naa stol na, "normal na" sol sastoji se od nerastopi vi h
anorganski h el emenata. Pretjerano kori tenj e te soli ima za
posljedicu proi renj e vena, ovapnjenje arterija i ostale tego-
be.
Sol je potrebna za stvaranje probavni h sokova i njihovu
fukciju u naem tijelu. Bez soli je dobra probava nezami sl i va,
ali ta sol mora biti organska, rastopiva u vodi.
Svaka stanica tijela stalno se ispire solju rastopl j enom u
vodi. Ako te vode nema u dovoljnoj kol i i ni , stani ce se ponu
suiti.
U komerci j al noj proizvodnji stol ne soli esto se primje-
njuju ekstremno vi soke temperature (oko 80C) da bi se sol
mogl a uvrstiti zaj edno sa dodaci ma i pretvoriti se u sitne kri-
stalie te bi postala pri kl adna za posi pavanj e. Ta sol ne moe
se vie u vodi savreno rastopiti.
Da bih izbjegao taj nedostatak, ja kori sti m istu kamenu
sol, kad mi j e potrebna.
Kamena sol nije ispostavljena vrui ni . Uvjerio sam se da
je ta sol rastopi va u vodi te je - naravno u neznal ni m kolii-
nama - podnosi va.
Kamena sol je pori rodni katalizator koji omoguuj e da se
enci mi u tijelu doj el otvorno iskoriste.
Kamena sol sadri uobi aj eno sl j edee el emente:
Natri j cv klorid 90- 95%
Kalcijev sulfat 0,5- 1%
Magnezi j ev sulfat 0,5-1%
Magnezi j ev klorid 0,5-1%
Sadraj vode kree se od 2,5% do 6%.
"Normal na stol na sol " sadri uz spomenute el emente i
sljedee tvari u razl i i ti m udjelima:
kalijev klorid
kalijev sulfat
magnezi j ev bromi d
kalcijev kl ori d
natrij ev sulfat
barijev sulfat
stroncijev klorid
Veina tih el emenata oteava rastopi vost soli u vodi.
Za vri j eme ljetnih vruina i suni h razdoblja preporuu-
j em vam, na temelju vlastitog i skustva, da popijete j ednu
au svj eeg soka od celera ujutro, a drugu au poslije podne
i zmeu obroka. To normal i zi ra temperaturu u tijelu, tako da
se ugodno osj eamo, dok se ostali ljudi oko nas kupaju u zno-
ju i ne osjeaju se ni mal o prijatno.
Natrij j e j edan od najvanijih el emenata kod izluivanja
ugljinog di oksi da iz tijela. Nedostatak organskog natrija do-
vodi do bronhijalnih i pl uni h tegoba koje se strani m tvari ma
u pl ui ma - na primjer di mom ci gareta - samo pogoravaj u.
Takvo j adno stanje j edan j e od suuzroni ka pri j evremenog
starenja. ene koje pue postaju svaki h pet godi na starije za
ak punih petnaest godi na.
89
88
Ni kol i nj e nadrauj ue srcdsl vo za i vce. Svako olakanje
koje se osjea pri l i kom puenja duhana j e zapravo psi hi ko,
pri vremeno stanje, koje ovjek uiva na raun svog zdravlja.
Puenj e duhana kvari osjeaj za dobar okus, tako da puai
uzimaju hranu sa sve teim zai ni ma, i me zapravo uvl ae
sebe u vrzirio kol o.
Kombi naci j a soka od celera s drugi m sokovi ma je vrlo
dobra. Odreene mjeavine poel j enc su za odstranjivanje
tjelesnih smetnji - s fenomenal ni m rezul tati ma. Kad se sokovi
mijeaju s drugi m sokovi ma, mijenja se naravno i udio el e-
menata u svakom soku. Te mj eavi ne pokazal e su se itekako
dobre u borbi proti v pojedinih bolesti.
Kod i vani h oboljenja pomae ispijanje velikih koliina
soka od mrkve i celera, njihovim dj el ovanj em i vani sustav
se ponovo dovodi u normal no stanje.
Cel er sadri vrlo mnogo magnezi j a i el j eza, dakl e j ednu
kombi naci j u koja j e kao hrana za nau krv od neprocjenjive
vri j ednosti . Mnoge bolesti i vanog sustava i krvi svode se
pogl avi to na anorganske mi neral e i soli koje su dospj el e u
tijelo putem nepri rodni h prehrambeni h artikala i sredstava za
smi renj e.
Ako u hrani nema dovoljno sumpora, eljeza i kalcija,
ili ako ih i ma u dovol j ni m kol i i nama, ali u nepri rodnom i
anorganskom obl i ku, moe nas to dovesti do astme, reume,
hemoroi da i drugi h smetnji. Neuravnoteeni odnos sumpora i
fosfora u hrani moe imati za posljedicu duhovnu poremee-
nost, neurasteni j u, pa ak i duevne bolesti. I sto tako mnoge
bolesti koje smo dosad pripisivali pretjeranoj mokranoj ki-
selini u tijelu mogu se u biti razviti uslijed probave ivenih
nami rni ca u kojima ima previe fosforne ki sel i ne, a premal o
sumpora.
Kombi naci j a soka od mrkve i soka od celera posreduje
nam i zvanrednu i uravnoteenu mj eavi nu tih organski h mi -
90
nerala pomou kojih je ovjek u stanju preduhitriti spomenute
bolesti i pomoi svom tijelu da normal no funkcionira.
Sok od l i st ova gor u i c e
Listovi gorui ce su vrlo dobri ako se pri preme kao salata.
Ali kad se od njih pri premi sok, moe vel i ka kol i i na gurui -
ina ulja nadraiti probavili trakt i bubrege. Listovi gorui ce
sadre mnogo oksal ne kiseline. Zato se ne smi j u ni kad jesti
kuhani .
l ako sok od listova gorui ce moe prouzroi ti neke nela-
godnosti , moe se u mal i m kol i i nama, pomi j ean sa sokom
od mrkve, pi nata i repe s velikim uspj ehom primjenjivali za
lijeenje hemoroi da.
Kao i kod draguca, postotak sumpora i fosfora u listovi-
ma gorui ce vrlo j e visok, zato j e djelovanje na organi zam
gotovo isto kao u draguca ili potoarke.
Sok od pa r o g e
paroga sadri alkaloid, poznat pod i menom asparagi n, i to
u rel ati vno velikoj koliini. (Alkaloide nal azi mo u i vi m bilj-
kama. Al kal oi di sadre aktivnu, i votonosnu snagu biljke, bez
koje ne bi mogl a rasti i odrati se na i votu.) Asparagi n se sa-
stoji iz el emenata ugljika, vodika, dui ka i kisika. Ako parogu
kuhamo ili konzervi ramo, gubi se vrijednost tog alkaloida.
Vodik i kisik se oslobaaju, a prirodna sol koja nastaje povezi -
vanjem tog al kal oi da s drugim tvarima prakti no nestaje.
Sok od paroge je vrlo uspj eno sredstvo koje tjera na
mokrenj e, pogotovo ako j e pomi j ean s mal o soka od mrkve.
Ako ga pi j emo samoga, moe nj egovo djelovanje biti prejako
za bubrege. Primjena soka od paroge pokazal a se vrlo kori -
snom kod lijeenja potekoa s bubrezi ma, te openi to kod
91
regulacije djelovanja pojedinih lijezda. Taj sok sprjeava
stvaranje kristala oksal ne kiseline u bubrezi ma i muskul aturi ,
a pokazao se vrlo dobri m u lijeenju reume i neuritisa. Reuma
j e posl j edi ca pretj eranog uzimanja mesa. Meso i proi zvodi od
mesa proi zvode pretjerane koliine mokrane ki sel i ne.
Stal no probavljanje mesnih bj el anevi na j ako optereuje
bubrege i ostal e organe za izluivanje, tako da se izluuje sve
manj a kol i i na mokrane kiseline, a ostatak apsorbi raj u mii-
i. Rezul tat toga su bol ne reumatske tegobe.
To je i j edan od glavnih uzroka potekoa vezani h uz
prostatu. Sok od paroge, nadopunj en sokom od mrkve, repe
i krastavaca moe nam u tom pogl edu i tekako biti od velike
pomoi .
Sok od pi nat a
pi nat j e vana i vena nami rni ca za probavni trakt, kako
za el udac i dvanaesterac, tako za tanko i debel o crijevo.
Pri roda j e preko si rovog pinata prui l a ljudima najbolje
organsko sredstvo za ienje, okri j epu i obnovu probavnog
trakta.
I spravno pri preml j en sirovi pinat, otpri l i ke pola litre na
dan, u stanju je za nekol i ko dana ili tjedana odstrani ti esto i
najgora zaepl j enj a.
Na al ost sredstva koja slue za i enj e probavnog trakta
kori ste se a da ovjek ne razumi j e o emu se zapravo radi.
Svako sredstvo djeluje kao sredstvo nadrai vanj a koje poti e
crijeva na i sl ui vanj e. S izluivanjem e iz crijeva biti izba-
ene i druge tvari koje se nalaze u nj i ma. J asno je i u praksi
i nj eni no dokazano da sredstva koja se u tu svrhu uzimaju u
ljekarni trae svaki put sve j au dozu. Rezul tat toga nije od-
stranjivanje zaepl j enosti , ve kroni na neakti vnost lokalnih
tkiva, miia i ivaca.
Sredstva koja tjeraju na izluivanje nisu nita drugo do na-
draujua sredstva. Ona dodue odstranju j edan dio otpadni h
tvari, ali postoj ano vode u sve veu degeneraci j u crijeva.
Osi m toga, takve metode ienja crijeva djeluju samo
pri vremeno. Ta sredstva ne posreduju ni kakvu tvar za regene-
raciju ili obnovu oslabljenih tkiva, mi i a i i vaca.
Pri mj ena sredstava za izluivanje na osnovi soli ima
sasvim druki j e djelovanje. Solna rastopi na koja protjee
probavni m traktom vue sa sobom vel i ke kol i i ne limfe iz
limfnog toka. etvrt litre slane vode moe na primjer kroz
debel o cri j evo odstrani ti pune etiri litre otpadni h tvari i
otrovnih tekui na iz limfnog toka, koje su obi no vrlo kisele
i pune otrova. Sve dok se ta kisela, otrovna limfa ne nado-
mjesti al kal i j skom rastopi nom kakva j e pri rodan sirovi sok
od voa, u tijelu e biti velik nedostatak vode. Ukol i ko se
ovjek ne pobri ne za uravnoteenost, otrovi koji su ostali u
probavnom traktu ponovno e biti apsorbi rani i dospjet e u
limfno strujanje, te e se stanje koje je ovj ek htio poboljati
samo pogorati .
Sirovi sok od pi nata ne samo da dj el otvorno isti donji
dio crijeva, nego itav probavili kanal .
pi nat djeluje na pri rodan nai n i najprije reparira najva-
nije tete. ovj ek ne moe uvijek ni primijetiti gdje je u tije-
lu potrebniji rad na regeneraci j i . Ako se taj sok dnevno pije,
moe se dogodi ti da unutar est tjedana ili dva mj eseca nee
biti ni kakvi h rezultata.
Uvijek se smatral o prijeko potrebni m najmanje j edanput u
24 sata isprazniti crijeva; premda bi po normal nom zdravom
prosuivanju bila dnevno potrebna dva ili tri pranjenja.
Drugo dragocj eno svojstvo si rovog pi nata j est njegovo
djelovanje na zube i zubno meso. On pomae pri otklanja-
nju parodonti ti sa. Ta bolest je zapravo blagi oblik skorbuta
i posljedica nedostatka el emenata u tijelu koji se prije svega
93
92
nalaze n mjeavini soka od mrkve i pinata. Krvarenj e zubnog
mesa i kvar zubiju postale su vrlo rairene patnje, to se opet
svodi na probavu nepri rodni h proi zvoda od itarica, rafini-
ranog eera i ostalih manje vrijednih i veni h nami rni ca.
Uzrok lei u pomanj kanj u vitamina C.
Trajnu pomo u tim potekoama moe ovjek nai ako
j ede pri rodne, si rove i vene nami rni ce te pije puno soka od
mrkve i pi nata.
Ostal e tjelesne smetnj e - ir na dvanaestercu i ostali irevi,
pogubna anemi j a, grevi , degeneraci j a razliitih i vaca, ne-
dovol j no izluivanje nadbubrene lijezde i titnjae, neuri ti s,
artritis, apscesi i furunkuli (gnojni i potkoni i revi ), bolovi
u podruj u spol ni h lijezda, nateene ruke i noge, skl onost
krvarenj u, gubi tak energi j e, reumatski i drugi bol ovi , srane
sl abosti , nizak i visok tlak, bolovi oiju, gl avobol j e (uklju-
ujui i mi grene) - nastaju ugl avnom zbog nagomi l avanj a
otpadni h tvari u donj em dijelu crijeva te zbog pomanj kanj a
i votonosni h tvari koje kriju u sebi sokovi od mrkve i pinata.
Popije li ovjek dnevno najmanje pola litre svj eeg si rovog
soka Od povra, on e na najbri i najsigurniji nai n pribaviti
svome tijelu nuno potrebne i votonosne tvari.
pinat, salata glavatica i draguac pripadaju, zajedno s mr-
kvom i zel enom papri kom, povru s najveim postotkom vita-
mi na C i E. Nedostatak vitamina E moe biti uzroni kom spon-
tanog pobaaja, impotencije i steriliteta. Manjak tog vitamina
vodi nadalje do raznih vrsta uzetosti ili paralize koja takoer
povlai za sobom lou probavu i openito nel agodne osjeaje.
Kad govori mo o pinatu, prevenstveno mi sl i mo na njega
kao sredstvo za ienje. To djelovanje uvj etovano j e vi soki m
sadraj em oksal ne ki sel i ne u pinatu. Oksal na ki sel i na od pre-
sudne je vanosti za funkcioniranje crijeva te u tom pogl edu
zavrijeduje posebnu panju, zato sam j oj posveti o posebno
pogl avl j e u ovoj knjizi.
pi nat ne smijete ni kad jesti prokuhan, j er bi se ti me izlo-
ili opasnosti da se u vai m bubrezi ma nagomi l avaj u kristali
oksalne ki sel i ne koji nose sa sobom bol ove i bubrene pro-
bl eme. Ako pinat kuhate ili konzervi rate, mol ekul e oksal ne
kiseline postaju zbog previ soke temperature anorganske te
mogu stvarati u bubrezi ma kristale oksal ne kiseline.
Sok od ke l e r abe
Ni j edno povre ne sadri vie kalcija od kel erabe. Kol i -
ina kalcija u kel erabi iznosi pol ovi cu svi h ostalih mi neral a
i soli zaj edno.
Sok od kel erabe je stoga i zvanredno dobra i vena nami r-
nica za djecu u odrastanj u i za svakog ovj eka koji pati od
mekanja kostiju u bilo kom obl i ku, ukljuujui i zube. Kad
se sok od listova kel erabe pomi j ea s mrkvom i masl akom,
dobi va se naj ui nkovi ti j e sredstvo za j aanj e zubiju i sveuku-
pne koane strukture tijela.
Veoma visok postotak magnezi j a u masl aku, kalcija u li-
stovi ma kel erabe, te itav niz el emenata u mrkvi daju kosti ma
vrstinu i j akost.
Sadraj kalija takoer je vrlo visok u l i stovi ma kel erabe i
zato je njen sok izrazitao alkali jski, pogotovo ako se mijea sa
sokom od celera i mrkve. I zvanredan je lijek protiv pretjerane
kiseline. Listovi kel erabe sadre osi m toga mnogo natrija i
eljeza.
l ako zvui pomal o nevj eroj atno, do pomanj kanj a kalcija
esto dolazi zbog uzi manj a pasteri zi ranog kravljeg mlijeka.
Razumi j e se da tome doprinosi i uzi manj e koncentri rani h
proi zvoda od brana, itarica i eera. I ako svi ti proi zvodi
imaju i zvanredno visok postotak kalcija, ta je vrsta kalcija
anorganska poput vapna iz kojega se pravi cement. Stani ce
i tkiva tijela ne mogu tu anorgansku vrstu kalcija primijenili
94
95
LI ni kakve konstrukti vne svrhe. To dovodi do toga da ga krv
mora j ednostavno odstranili, kako bi mogl a raditi svoj posao.
Kao to mi stvari guramo u stranu koj e nam smetaj u u
izvravanju odreeni h radnji, tako i krv gura mnoge anor-
ganske tvari negdj e u kut svojih krvnih sudova. Budui da su
krvni sudovi debel og crijeva najprikladniji za to, u njima se
postupno nagomi l ava sve vie otpadni h tvari, to ima za po-
sljedicu njihovo proirenje i zadavanj e potekoa. Kod tako
promi j enj eni h krvnih sudova radi se o hemoroi di ma.
Budui da se dnevni obroci vei ne ljudi sastoje od pre-
tjerane nepri rodne, anorganske hrane, sasvi m j e normal no da
vjerojatno pol ovi ca tih ljudi pati od hemoroi da, znajui za
njih, a druga pol ovi ca moda pati, ne znajui za njih.
Nije mi poznat nijedan j edi ni sluaj hemoroi da meu
mnogi m odrasl i m ljudima koji su itav i vot izbjegavali anor-
gansku hranu. S druge strane vidim beskonaan broj rtava
koji pokuavaj u te patnje odstraniti pomou injekcija, eletri-
nog paljenja i ki rurki m zahvati ma - bez trajnog izljeenja,
j er se lijee si mptomi , a ne uzroci.
I mao sam j edan vrlo tipian sl uaj . ovj ek j e bio ugl edan
odvjetnik kod koj ega su izvanjski hemoroi di bili izrazito bol-
ni i mukotrpni , tako da se nije mogao vi e kretati, a da ne bi
svako mal o vremena morao potraiti skri vena mjesta i poti-
skivati hemoroi de u debel o crijevo.
Taj ovj ek pi o je mj eseci ma razliite sokove, a da ni ko-
me nije pri ao o svom velikom probl emu. Pol ako j e sasvi m
izmijenio svoj nai n prehrane, ali je i dalje j eo meso, krumpir,
kruh, peene kol ae i ostale tetne i vene nami rni ce. I spija-
nje sokova i mal o j e vrlo neznatno ili gotovo ni kakvo poziti-
vno djelovanje na nj egove patnje.
J ednoga dana pred vl asni kom prodavaoni ce sokova u koju
je redovno zal azi o okl adi o se da nijedan sok ne moe izlije-
iti hemoroi de. Vl asni k ga je nagovori o da pije dnevno litru
96
mi j eanog soka od mrkve, pinata, kel erabe i draguca, da se
striktno hrani hranom od sirova povra, salata i voa, pa e
uskoro vidjeti rezultat.
Za neto manj e od mj esec dana doao j e gospodi n odvj e-
tnik u prodavaoni cu sokova sav sretan. Nakon obavl j eni h
pretraga kod osobnog lijenika ovaj mu priopi da nema vi e
nikakvih naznaka o nekadanj i m hemoroi di ma.
To nije j edan j edi ni sl uaj . Mjeavina soka od mrkve, pi -
nata, kel erabe i draguca mnogi ma je pomogl a u vel i ki m ne-
vol j ama s hemoroi di ma, naravno uz strogu pri mj enu pri rodne
prehrane i pri rodnog nai na ivota.
Sok od raji ce
To je vjerojatno sok koji se najvie i naj ee pije - iz
konzervi. Svjei sirovi sok od rajice vrlo je kori stan i djeluje
alkalijski, ako u probavi nema proi zvoda od kroba i eera
u koncentri rani m obl i ci ma. U proti vnom, ako smo za vrije-
me j ednog te istog obroka jeli koncentri rane proi zvode i pili
svjei sok od rajice, nj egovo djelovanje e stvarati suvi nu
kiselinu.
Rajica sadri u sebi pri l i no visok postotak l i munske i
mal ei nske ki sel i ne, a te ki sel i ne sadre neto mal o oksal ne
kiseline. Sve te ki sel i ne potrebne su i kori sne za probavu, pod
pretpostavkom da su i votonosne i organske. Ako se rajica
kuha ili konzervi ra, te kiseline postaju anorganske, i tada su
tetne za tijelo, iako je njihovo tetno djelovanje pri kri veno
i ne pokazuj e se odmah na djelu. Neki sluajevi bubrenog
kamenca i pijeska u mjehuru posl j edi ca su probave kuhane
ili konzervi rane rajice ili soka od rajice, pogotovo ako je u
hrani bilo kroba i eera.
Svjei sirovi sok od rajice bogat je natrijem, kal ci j em,
kalijem i magnezi j em.
97
I ma bezbroj vrsta rajice. Od svake vrste mogu se pri pre-
mili odlini sokovi , ako je rajica svjea i si rova.
Sok od i oke ili t opi nambur a ( si t ne repe)
Ako se to povre pravi l no nariba i prea, moe se dobiti
litra i pol soka iz kile i po ioke ili topi nambura. i oke su
bogate al kal i j ski m mi neral i ma, prije svega kalijem, koji ini
preko 50% svih ostalih mi neral a zaj edno.
I me tog povra potjee od neke vrste suncokreta koji se
uzgajao u Italiji pod i menom "carci fo" ili "arcmei offo" (oda-
tle hrvatska inaica "i oke").
U si rovom slanju to povre sadri enci m i nul as i veliku
kol i i nu inulina. I nulin je tvar vrlo slina krobu i nju enci m
inulas pretvara u voni eer. i oka je povre koje dijabe-
tiari smiju nekanj i vo j esti . Sok od i oke j e vrlo koristan
i ukusan, bilo da se pije sam ili pomi j ean sa sokom od mr-
kve.
Sok od gr o a
Groe sadri u prosjeku 80% vode. Sadraj eera j e
visok, ali groe ne ubraj amo u ugl j i kohi drate. Bogato je ka-
lijem i el j ezom. U nj emu prevl adavaj u al kal i j ske tvari.
Svj ee, zrel o groe pri pada nai m najzdravijim pl odovi -
ma; groe j e j edno od najboljih sredstava za izluivanje mo-
krane ki sel i ne iz organi zma. Kori sno je i radi toga to potie
stvaranje probavni h sokova.
Groe i sok od groa u velikim kol i i nama koristi se kao
najomiljenija i najuspjenija metoda uspostavljanja ponovne
uravnoteenosti bazni h kiselina u naem tijelu. U tu svrhu
mogu se kori sno primjenjivati sve vrste groa.
98
Sok od l i muna
Li mun j e bogat organskom l i munskom ki sel i nom, i prem-
da mu je okus ki sel kast, on ima j ako alkalijsko djelovanje u
tijelu, pod pretpostavkom da mu ne dodaj emo eer. Li mun
sadri gotovo 90 % vode.
Ako se poreemo, sok od limuna djeluje na porezoti ne kao
udesan anti septi k. I spoetka dodue mal o pee, ali to nije
nita strano.
Sok od l i muna bez dodavanj a eera j edno j e od najvrije-
cinijili pomoni h sredstava koja su nam na raspol aganj u. J a,
na primjer, poznaj em mnoge ljude koji su j edan do dva dana,
dnevno po sat ili dva, pili sok od limuna u ai vrue vode i
zato vri j eme nisu uzi mal i ni kakvu drugu hranu. Na taj nain
prevladali su i odstrani l i svaku prehl adu. Na isti nai n se sok
od l i muna pokazao vrl o uspj eni m kao pomono sredstvo kod
mnogi h drugi h tjelesnih smetnji ili kemi j ske neuravnoteeno-
sti u naem tijelu.
Sok od l uka
Luk i sok od luka neto su blai od enjaka i nemaj u tako
j ak mi ri s. Luk pomae u izgraivanju naeg tijela na j edan
zacijelo vrlo znaaj an i udesan nain.
Sve to je reeno o enjaku, to vrijedi i za luk i sok od
luka. Razl i ka je j edi no u tome stoj e miris enj aka i soka od
enjaka po svojoj odboj nosti znatno snaniji od mi ri sa luka,
pa tako i soka od luka.
99
Prehlade
J esu li vai dini putevi zaepl j eni ? Ki ete li? I mate li osj e-
aj sveope sl abosti ?
Desetl j ei ma su znanstveni ci pokuaval i pronai , izolirati
i identificirati teko dokui vu bakteriju koju biste mogl i pro-
glasiti odgovornom za vau hunjavicu!
Sredi nom dvadeseti h godi na prol oga stoljea znanost se
napokon domogl a "otkri a" j edne bakterije koja j e oito bila
odgovorna za hunj avi cu.
Zahval j uj ui razvoj u el ektronski h mi kroskopa mogu se
nevidljive esti ce poveati sto, pa i tisuu puta. Znanstveni ci
se j o uvijek zabavljaju milju da se "bakteri j a" moe uhvati ti ;
ali, po mom miljenju, nakon prouavanj a i istraivanja koje
sam vri o, nije takva bakterija ni kad vi ena ni "uhvaena".
Od sredi ne 20. stoljea "znanost" traga za bakci l om hu-
njavice, za bakteri j om ili vi rusom kao zl otvorom koj ega bi se
mogl o optui ti ili uiniti odgovorni m za hunjavicu koju oito
izaziva.
Pa ipak, prouzroi tel j za kojim se desetl j ei ma traga j o
uvijek nije pronaen. Znanstveni ci su si gurno imali mogu-
nost identificirati razne bakterije i vi ruse; ali nijedna od njih
nije izazivala hunj avi cu. Sve su se razvijale u sluzi hunj avi ce
- to je upravo svrha radi koje su stvorene, nai me, da tu sl uz
rastvaraju i odstranjuju.
i nj eni ca je da ne egzistira nijedna bakterija ili virus ije
bi djelovanje bilo uzrok ovj ekovoj prehl adi . U tom pogl edu
dobro je nainiti usporedbu i zmeu elektriciteta i prehl ade:
el ektri no postrojenje u vaoj kui opreml j eno je osi gurai -
ma. to se dogaa kad se strujni krug previ e zagrije zato
to ste snagu preoptereti l i brojnim aparati ma i l ampama?
J avlja li vam neka "bakteri j a" daj e osi gura pregori o ili da bi
zbog kratkog spoja mogl o doi do poara u vaoj kui ? Ne,
100
ni poto. Ako osi gura nije pregori o, preoptereena el ektri na
snaga iri oko sebe topl i nu.
Usporedi te to s "prehl adom".
Ako otpadne tvari nisu odstranjene iz tijela, one stvaraju
vrenje i vruinu u tijelu. Kad je to vrenje posti gl o odree-
ni stupanj otrovanosl i , priroda se poela brinuti /bog nae
nemarnosti da svoje tijelo odravamo iznutra i sti m, i zato
nas opomi nj e u obl i ku sl uzave tekuine koja nam najavljuje
"prehl adu". Sve je tako j ednostavno - a mi smo ipak uvijek
iznova bili svjedoci da se na ta upozorenja ne obraa panj a,
zato se razvijaju sve ozbiljnije bolesti, bolesti koje su nam do-
bro poznate, a popi s tih bolesti mogao bi ispuniti itav j edan
medicinski l eksi kon.
Kratko reeno - prehl ada j e posljedica pretj eranog nago-
milavanja otpadni h tvari i nedovol j nog izluivanja. Debel o
crijevo je primatelj tih trulih sastojaka. Otrov se iri i tavi m
tijelom i proi zvodi nezdravu sluz u upl j i nama. Prevel i ka
koliina otpadni h tvari izaziva stvaranje sluzi. Posljedica j e
prehl ada (vidi "Die schleimj'reie Heilkost / Ljekovita hrana
osloboena od sluzi" od prof. Amol da Ehreta).
Tko je mudar razmi l j at e o toj injenici i naravno da e
kod prvih naznaka prehl ade poduzeti sve ono to poduzi ma-
ju brojni poj edi nci - klistiranje i ispiranje crijeva - kako bi
odstrani o uzroke. Voni sokovi i j ednodnevni ili dvodnevni
post za vri j eme procesa ienja i zvanredno su djelotvorni i
skrauju trajanje prehl ade.
Hrana od sirovih i veni h nami rni ca i sokova pokazal a se
najboljim sredstvom za odstranjivanje nagomi l ani h otpadni h
tvari i sl uzi . Tijelo, a prije svega debel o crijevo, moral i bi stal-
no biti isti i bri no odravani .
101
Endokrine lijezde
ovj ej e tijelo j e nezami sl i vo bez sustava endokri ni h li-
j ezda. l i j ezde su aktivirajui organi u naem tijelu, bilo da
su djelatne u poj edi ni m funkcijama i postupci ma, bi l o da su
odgovorne gotovo za svaku funkciju i postupak unutar tijela.
Postoje lijezde s unutarnjim i zl ui vanj em i lijezde s
vanj ski m i zl ui vanj em. Sve te lijezde proi zvode u mal i m
kol i i nama tvari koje poznaj emo kao hormone.
Hormoni su proi zvodi stvoreni u l i j ezdama i u vei ni slu-
ajeva posredovani u krv ili u limfu, dok u neki m sl uaj evi ma
proi zvode naj ednom mjestu neku vrstu el ektri nog kontakta,
ne bi li potaknul i , pokrenul i ili ublaili djelovanje na nekom
drugom, moda udal j enom mjestu.
Endokri n znai da se stvaranje hormona odvija unutar li-
j ezde, bez i kakvog tijeka izvoenja. Predaj a se vri pomou
osmoze i z unutranj osti lijezde preko koe, te se hormon
izvan l i j ezde skuplja u krvi ili u limfi.
l i j ezde s vanj ski m izluivanjem su one s j edni m ili vi e-
struki m i zvoenj em koje di rektno s mjesta stvaranj a hormona
u lijezdi vodi u krv ili limfu ili u neposrednu okol i nu lije-
zde. Krajnici i apendi ks (crvuljak, nastavak sl i j epog crijeva)
su lijezde s vanj ski m izluivanjem. Krajnici posreduj u svoje
hormone u grl o, a apendi ks svoj proi zvod u debel o crijevo.
Kol i i na hormona koja se osl obaa tako j e neznatna, tako
beskonano mal a, da bi se na primjer moral o skupi ti hormone
od preko 20.000.000 lijezda pa da se dobije sedam grama
hormona epifize (lijezda u mozgu).
K ao i svi ostali dijelovi tijela tako i lijezde trebaju stalnu
hranu kako bi mogl e djelotvorno raditi. Ta hrana mora biti
najbolje kval i tete, budui da se od lijezda trai vrl o vaan,
sl oen i del i katan posao.
J a sam nacrtao sustav endokri ni h lijezda. Na sredini
su pri kazane konture ovjeka s endokri ni m l i j ezdama po
broj evi ma, a sa strana navodi m imena razliitih endokri ni h
lijezda i obj anj avam njihove meusobne odnose. Slika pri-
kazuje njihove funkcije i smetnj e, daje uvid u to to l i j ezde
potiu a to sputavaj u, nabraja el emente od kojih se sastoje,
te pokazuj e koji sokovi su po mom iskustvu ljekoviti i korisni
za vae zdravl j e.
Endokri ne l i j ezde
Daljnja razgrani enj a hormonskog sustava su upravo fan-
tastina. Dovol j no j e samo letimino prouavanj e tog pri kaza,
pa da budemo zahval ni Stvoritelju stoj e nae tijelo opreml j e-
no j edni m nadasve genijalnim udom.
Naj manj a stvar koju moemo uiniti da bi sustav lijezda
mogao dj el otvorno raditi j est da iz svog tijela odstrani mo
otpadne tvari i i zl ui ne te ga uredno odravamo i sti m, da
svoje tijelo hrani mo najboljim pri rodni m, si rovi m i veni m
nami rni cama i da se ui mo ovl adavanj u svoje due i svojih
osjeaja.
Budemo li tom programu posvetili odgovaraj uu bri gu i
pozornost, domoi emo se energije koja nam j e potrebna da
vodi mo sretan, kori stan i poboan ivot.
103
102
Ocat
Sve napomene u moj i m knjigama i publ i kaci j ama o te-
tnosti octa odnose se na bijeli, destilirani ocat i vinski ocat u
kojima prevl adava acetonska kiselina.
isti j abuni ocat proi zveden iz cijelih j abuka i ni i m ra-
zbl aen sadri vrlo kori snu mal ei nsku kiselinu koja j e i tekako
potrebna kod probave.
Postoj e tri vrste octa koje se mogu opoeni to primjenji-
vati: j abuni ocat, bijeli, destilirani ocat, te vi nski ocat koji
se najee primjenjuje kao zain i koji ba kao i destilirani
bijeli ocat sadri u sebi acetonsku kiselinu.
Bijeli, destilirani ocat teti organi zmu. On vrlo brzo razara
crvena krvna tjeleca i ti me dovodi do anemi j e. Nadal j e, on je
tetan za sam proces probave, zato to onemoguava pravi l nu
asi mi l aci j u hrane. Ta vrsta octa (C
4
H
6
0
5
) j e proi zvod vrenja
kiselih al kohol ni h tekui na kao to su kupljena vi na i napitci
od slada, poznatiji kao vinski ocat i sladorni ocat. Bijeli, de-
stilirani ocat s vi soki m postotkom acel onske ki sel i ne se u biti
najee primjenjuje.
Ocat proi zveden od j abuka poznat j e kao j abuni ocat. On
sadri mal ei nsku kiselinu (C
4
H
6
0
5
) koja j e pri rodni , organski
sastojak od j abuka i kao tkva vrlo poel j an u procesu proba-
ve.
Ocat koji se dobi va vrenjem vina sadri u prosj eku 3 do
9% acetonske ki sel i ne, a obino i neto mal o tartari nske kise-
line. Znamo daj e acetonska kiselina u octu j edan od uzroka
stvrdnjavanja j etre (ci roze), dvanaesl erca i ostalih i reva.
S druge strane, j abuni sok sadri mel ai nsku ki sel i nu, ko-
ri snu kiselinu koja se u tijelu povezuje s al kal i j ski m el ementi -
ma i mi neral i ma te na taj nain proizvodi energiju ili je pak u
tijelu pohranj ena kao glikogen za kasniju uporabu. Pokazal a
104
se vrlo dragocj enom, ako je ovjek umije mudro primjenjiva-
ti. Mnoge pozi ti vne ui nke koji se na taj nai n mogu posti i ,
nemogue j e poj edi nano nabrajati, j er naprosto nemamo
mjesta za to - spomeni mo samo da ta ki sel i na pomae kod
zgruavanj a krvi i omoguava normal nu menstruaci j u; ona
dopri nosi zdravlju krvni h sudova, vena i arterija; a nadasve
pomae kod stvaranja crveni h krvnih zrnaca.
J edna od velikih prednosti j abunog octa sastoji se u ne-
obi no vi sokom postotku kalija. Kalij j e nuan el ement za
stvaranje rezervne krvi i njeno pohranj i vanj e, da bi se tijelo
U miru i harmoniji mogl o njome opskrbljivati. Kalij se vrlo
dobro povezuj e s najvanijim el ementi ma u tijelu, kao to su
npr. kal ci j , natrij, eljezo, magnezi j , klor i silicij.
Ako se j abuni sok uzi ma umj ereno i razbori to, on je ne-
izostavan zai n u kuhi nj skom regal u. Nj egova anti septi ka
svojstva su nevjerojatna. Mnogi m ljudima koji su patili od
nei ste koe pomogl o j e ve samo nanoenj e j abunog octa
na zahvaene dijelove koe.
U kotskoj je bila - a moda je i danas - vrlo rai rena
praksa da se protiv proirenja ila i "pri j eteeg" ovapnj enj a
vena tijekom j ednog mjeseca ujutro i naveer nanosi o po svoj
duini koe iznad ile j abuni ocat te se i stovremeno dnevno
pilo dvije do tri ae vode pomi j eane s dvije ajne l i i ce
j abunog octa. I to j e pomogl o!
Va ivot oituje se u stanju vae krvi koja se stvara u sri
vaih kostiju, aktivira se kroz sl ezenu i preko krvni h sudova
odlazi u krvotok. To je pri rodni , sustavni tijek u koj emu se krv
unutar 28 dana posve obnavlja, i ako nema ravnotee i zmeu
stvaranja novi h krvni h zrnaca i ci kl i nog odumi ranj a starih
krvnih zrnaca, ovjek ne moe biti zdrav i nj egovo je bl ago-
stanje narueno.
to se pak tie i spravnog funkcioniranja tjelesnih sposo-
bnosti, nijedna skupi na i veni h nami rni ca nije se pokazal a
105
tako dj el otvornom kao to su sokovi od svjeeg si rovog po-
vra i voa. A nema takoer nijednog j edi nog sredstva koje bi
bilo djelotvornije kod brzog uspostavljanja ravnotee u tijelu
od j abunog octa.
J ako menstrual no krvarenje, krvavi hemoroi di , krvarenje
iz nosa, porezoti ne itd. mogu se na udesan nain izlijeiti ,
ako ovjek dnevno - pa ak i dvaput i triput na dan - popije
au vode s dvije ajne liice j abunog octa.
Ukol i ko nema u probavnom sustavu dovol j no sol ne ki se-
line, te se bj el anevi ne ne mogu i spravno probavl j ati , zbog
ega dolazi do vi sokog krvnog tlaka, preporua se za vri j eme
dnevni h obroka popiti au vode s j ednom do tri ajne l i i ce
j abunog octa te potom pratiti kako se krvni tlak sni ava.
106
Mlijeko
Ako nekome treba umjesto majina mlijeka neko drugo
ml i j eko, onda je si rovo kozje ml i j eko najprimjerenije i naj ko-
risnije za ljude svih starosni h doba.
Ml i j eko ne smi j emo nikad zagrijavati na temeraturama
viim od 48C, budui da kod temperature od 54C veina
enci ma ugi ba. I z istih razloga ne bi smo smjeli ni kada piti pa-
sterizirano mlijeko. Naj bol j e j e piti kozje ml i j eko netom to
j e podoj eno, ako j e i kako mogue, prije nego to se ohl adi .
Ako se pak uva u hl adnj aku, dobro zatvoreno, moe izdrati
u vrlo dobrom stanju j edan do dva dana.
No, nikad nije dovol j no naglaena injenica da za djecu
nema boljeg mlijeka od majina mlijeka. Svjee si rovo kozje
mlijeko slijedi po svojoj kvaliteti odmah iza majina mlijeka.
Moj u panju nakratko j e privukla 22 mjeseca stara kerki -
ca j ednog dobrog prijatelja. Majka j u j e dojila godi nu dana i
sve dok ju je dojila, pa i nekol i ko mjeseci kasni j e, djetetu nije
"curi l o iz nosa", niti je i mal o tjelesnih i duevni h smetnji - sve
dok j oj se j ednoga dana nije dalo pasteri zi rano kozje ml i j eko.
Otac djeteta drao j e dvije koze koje su j ednoga dana ostal e
bez mlijeka. Pokuao j e kupiti kozje ml i j eko od prodavaa,
ali mu taj ree kako ne smije prodavati si rovo ml i j eko, kako
j e to zakonom zabranj eno, mlijeko mora biti pasteri zi rano.
Moj prijatelj kupi o je litru pasteri zi ranog kozj eg ml i j eka i dao
svom djetetu da pije.
Dva dana kasnije djetetu je poeo "curiti nos" i bilo je sla-
be volje. Otac je kupi o dvije "svj ee" koze i dao djetetu opet
sirovo mlijeko.
Unutar dva dana nestal e su sve tegobe djeteta!
To ni poto nije rijedak dogaaj . Naproti v - si rovo kozj e
mlijeko j e vrlo dobra i vena nami rni ca, dok kravlje ml i j eko
stvara prevel i ku sluz.
107
Razl og zato se danas kozje ml i j eko vi e ne primjenjuje
u tolikoj mjeri je prije svega ekonomske pri rode. Krava daje
mnogo vee kol i i ne ml i j eka od koze. Opskrbl j i vanj e sve ve-
eg mnotva ljudi u gradovi ma ini pri mj enu kozj eg mlijeka
nemoguom. Trebal o bi dal eko vie ruku u seoskom dvori tu
da bi se podoj i l o npr. 500 koza te bi se dobi l a ona koliina
mlijeka koja se dobi va od 100 krava.
Po mom shvaanj u bilo bi i deal no kad bi j edna ili dvije
obitelji posj edoval e 1500 ili 2000 nr raspol oi ve zeml j e koja
bi bila dobro navodnj avana, i kad bi oko 400 m
2
ili neto vie
bilo obrasl o drveem. Tu bi se mogl e hraniti dvije do tri koze,
nekol i ko kokoi koje bi svoju hranu nal e na otvorenom, vrt s
organski m povrem, sal atama i pl odovi ma, te j edan cvjetnjak
s dvije ili tri koni ce za pel e.
Na takvom domai nstvu mogao bi ovjek ivjeti neovi -
sno, pogotovo kad bi i mao dovoljno sredstava da zeml j u kupi
bez zaduenj a. Tada mu ne bi trebalo puno novaca pa da ivi
ugodno, da vodi dugovj ean, zdrav, sretan i kori stan ivot.
Taj san moete i vi doivjeti kao stvarnost. Nemoj te se
plaiti eventual ni h potekoa. Drugi su to ostvarili - moete
i vi. Sjetite se stare posl ovi ce: Cezni za nebom i vinut e se
nebu pod obl ake. J a sam o tome opi rno pi sao u svojoj knjizi
"Povratak zeml j i ".
No, vrati mo se probl emu s ml i j ekom. Znadete l i daj e koza
moda najia ivotinja koju i mamo. Njeni organi izluiva-
nja su gotovo savreni . Zato je ona po svojoj prirodi - prija-
teljski raspol oena. Nj eno mlijeko ima mnogo viu vibraciju
od krvaljeg mlijeka, a zacijelo i od mlijeka maj ke koja pui,
pije kokakol u, i iji temperament bi se mogao oznaiti kao
suzdrano "razdrauj ui ", ukoliko ima vi e djece koja vladaju
kuom i svoj i m roditeljima.
Koze ne samo da su najie ivotinje, one su praktiki
osl oboene od tuberkol oze i ostalih bolesti kojima su krave
108
itekako podl one. Kval i teta kozjeg mlijeka j e dal eko bolja od
kravljeg. Ona je po svojoj prirodi homogena i sadri vie du-
ika, bj el anevi na najbolje kvalitete i velike kol i i ne nijacina
i tijamina od svih ostalih i veni h nami rni ca.
Znamo daj e kozje ml i j eko kori sno i dj el otvorno kod djece
koja imaju proljev. Razl og tome j e ekstremno vi sok postato-
tak nijacina.
Tijamin j e j edan od najvanijih vi tami na u B-vi tami n-
skom kompl eksu i sudjeluje u svakom i votnom procesu od
kol i j evke do groba. Kozj e mlijeko sadri veliku kol i i nu tog
vi tami na.
Dopusti te mi da j o j ednom upozori m na to da se kozj e
mlijeko ne smi j e zagrijavati na temperaturi vioj od 48C.
Kuhano ili pasteri zi rano kozje mlijeko izlijte radije u odvodni
kanal, nego da ga dajete djeci. Kad bi se djeca hranila pasteri -
zi rani m kozj i m ml i j ekom, umrla bi unutar est mj eseci .
109
Prirodno raanje
Ovo j e izvjee o svemu stoj e uiteljica Di ane Vallaster
Folton za vri j eme trudnoe inila i kako je njezin prvoroe-
nac Eric odrastao na sirovoj hrani. Ni kakav "recept za bebe".
Proitajte, a zati m "i di te i tako i ni te!"
Ovo su Di ani ne vlastite rijei:
"Bio je lipanj kad sam primijetila da sam trudna. U svojoj
iriesetitreoj godini trebala sam roditi prvo dijete. Koje li
iznenadne i potresne spoznaje! Jo mjesec dana kole, trideset
prvaia i beskonani formulari na zavretku kolske godine
kojima se moram posvetiti - sve me to prilino optereivalo.
Odjednom mi je salata koju sam toliko voljela poprimila
u ustima okus piljevine - moja prehrana poela je dobivati
posve nove crte. Izgledala je otprilike ovako:
1., 2. i 3. mjesec trudnoe nita mi nije prijalo osim grejp
frula i svjee oienih oraha, triput na dan.
4.,5. i 6. mjesec grejpfrut je i dalje bio glavni prehrambeni
artikl, ali istovremeno mi je poelo odlino prijati i ostalo
voe. Bio je mjesec rujan, najbolje vrijeme za kupine. Osim
toga, uspjelo nanije pronai vrlo ukusne ljive, suene ljive,
kruke i jabuke, koje nisu bile prskane. Proitali smo daje
aj od listova ma/ina vrlo dobro piti u trudnoi, zato smo po-
etkom rujna posjetili livadu s malinama kod svojih susjeda i
nabrati punu vreicu listova koje smo osuili na ploi. Od ruj-
na do l. oujka pila sam najmanje pola litre aja dnevno. Bilo
je teko pronai dobru mrkvu, ali us/ jelo nanije, dobili smo je
u dovoljnim koliinama da smo mogli svakog dana pripremiti
pola litre soka od mrkve. Budui da me naporan rad tijekom
kolske godine prilino isrepio, smatrala sam da bih trebala
uzimati neke dodatne tvari koje bi me inile krepkijom. zato
sam dnevno uzimala 6 tableta algi. 6 tableta prirodnog kalci-
ja, vitamin li. 2 ajne liice jetrenog ulja od baka/ara. budui
110
da kod nas u Kanadi to godinje doba ne obiluje sunanim
danima te nije ba bogato prirodnim vitaminom C.
Svaki put kad bi se otpadne tvari zadrale u mom tijelu,
pobrinula sam se za svjei ananas. Ukoliko ga ne bih mogla
dobiti, zadovoljila bih se neeerenim sokom od ananasa koji
je takoer vrlo djelotvoran.
Osjeala sa/u se iako udesno da do estog mjeseca tru-
dnoe nisam otila k lijeniku. No, moji prijatelji bili su do te
mjere uznemireni da sam napokon bila primorana potraiti
lijenika.
Lijenik nije mogao shvatiti da dijete ima tako snane
otkucaje srca, da nisam za vrijeme trudnoe dobila na te-
ini, te da u mom tijelu nema ni kakovih naznaka trovanja.
Vjerovao je u prirodno raanje i bio je prezadovoljan mojom
jednostavnom, prirodnom hranom.
Dnevno sam pjeaila nekoliko kilometara. Imali smo dva
mala psa, tako da sam uvijek imala razloga da krenem s njima
u etnju.
A onda. I. oujka, doao je napokon na svijet Eric, plaui
naravno, ali s bujnom kosom na glavi. Kosa je bila utoliko
divnija zato to veina novoroenadi dolazi na svijet golo-
glava ili s vrlo malo kose na glavi. Sjajna boja njegove kose
bila je glavna tema razgovora medicinskih sestara i lijenika
- dijete uope nije imalo mlijeno-bijelu kou!
Svatko se udio kako sam uope bila u stanju Erica dojiti,
pa iako je mlijeko polako nadolazilo, izdrala sam i uskoro je
naola bogata koliina punog, kremaslog mlijeka, mada su
mi uvijek govorili kako je majino mlijeko obino plavkasto
i vodenasto.
Hrana na klinici bila je gotovo mrtva, ali ja sam bira/a
samo ivotonosne namirnice koje su bile na jelovniku. Sestre
su se pribojavale da uzimam premalo bjelanevina, zato su
me svaka tri sata bomardirale s velikim aama pasterizira-
111
nog mlijeka. Izljevala sam ga u ispust i nadomjetala vodom.
Moj suprug i moja sestra donosi/i su mi svakog dana litru
svjeeg soka od mrkve i svjee oienih oraha, kako bih na-
dopunila svoju oskudnu hranu. Voe na tanjuru, koje se suilo
na suncu, a koje sam dobi/a na poklon, bilo je oznaeno kao
"opasno ", budui da dijete - tako su mi govorili - moe od
njega dobiti proljev. Meni se uope nije inilo da bi ti plodovi
mogli nakoditi malome ili meni; jer ja sam te plodove jela
deset godina, a dijete je ve punih devet mjeseci zajedno s
njima sjajno odrastalo.
Bilo je predivno vratiti se kui gdje je bilo puno ivenih
namirnica na koje sam se tijekom godina navikla. Nisam
mogla odoljeti velikim koliinama suhog voa, i kao to smo
oekivali, bez ikakvih posljedica.
Uza svu tu sirovu hranu koju sam jela (najmanje 60% od
toga bilo je voe) bila sam nakon Ericova roenja zaprepa-
tena nad injenicom da bi prolo po nekoliko dana, a da
dijete nije imalo stolicu. Napokon, petog dana uspostavila se
posve normalna, primjerena stolica - bez ikakvog zaepljenja,
bez ikalivog proljeva!
to je bilo sa stolicom tako dugo? udili smo se, ali to
se pokazalo kao pravilo. esto se pitam da li sam ga trebala
ispirati. Bila je to zagonetka sve dok nisam sluajno naila na
staru knjigu o dojenju djeteta u kojoj jasno stoji da mlijeko
moe katkada biti tako kvalitetno da nije nita neobino ako
novoroene nema po sedam dana stolice.
Po tom uzorku dijete se razvijalo sve dok nije poelo uzi-
mati vrstu hranu. U starosti od est mjeseci Eric je okusio
malo soka od mrkve, ali tek kad mu je bilo devet mjeseci dobio
je vrstu hranu. Zrelu bananu i mali komadiak avokada, obo-
je ispasirano kroz fino sito. Bio je to njegov prvi rvsti obrok.
Nakon toga nije trebalo pet dana ekati na stolicu. Svega
nekoliko sati nakon jela dijete je ve imalo stolicu koja je bila
112
puna sitnih crnih vlakana. Bila sam zaprepatena! Evo ga na
- pomislila sam - dobio je gliste! Tog me dana posjetila me-
dicinska sestra. Otvorila sam joj vrata sa suzama u oima i
pokazala joj sumnjivu stolicu. Odmah me pitala stoje pojeo, i
kad sam joj rekla daje pojeo tek mrvicu banane, nasmijala se
i odgovorila mi: 'Evo vam vaih glista: celuloza od banana!'
Ni danas ne mogu vjerovati da bi mekana banana mogla imati
tako puno celuloze u sebi!
Eric je odonda dobivao obje ivene namirnice - banane i
avokado - i malo soka od mrkve, sve dok nije navrio godinu
dana. Tada smo njegovoj hrani poeli polako dodavati kau
od sirovih suenih ljiva, badema i marelica, obino s doda-
tkom avokada. Malo kasnije poeo je dobivati svjee voe. u
sezoni njegova dozrijevanja.
Eric je sam birao svoje jelo, to smo vrlo brzo ustanovili.
Ponekad bi danima jeo samo jabuke, zatim bi ih zamijenio
s avokadom, i tako redom. Volio je i jo uvijek voli vakati
suho lie algi. Jedino mlijeko to gaje dobivao pune dvije i
pol godine bilo je majino mlijeko. Sada pije sok od mrkve i
mlijeko od kokosa, i nadamo se da emo ga uskoro nagovoriti
na to da tu i tamo popije i koju au kozjeg mlijeka.
Nikad nije imao vrtoglavicu, nikakvu sluz, nikakvih oiekli-
na. nikakvih napuklina i nikakvih upala lijezda.
Veina mojih prijateljica hrane svoje bebe s "hranom za
bebe" i pomou boice. S odreenom hranom za bebe mogle
su mimo spavati svu no. Budui da su njihova djeca bila ne-
sposobna za probavu kroba, dolazilo je stalno do prehlada,
gripe, upala plua, mokrenja u pelene i alergija. Od svega
toga mi smo sreom bili poteeni, zato jer smo se pokoravali
jednostavnim zakonima prirode.
Jedino to mije smetalo kod dojenja jest injenica da mije
trebalo znatno vie sna,da mije nodostajala moja normalna,
uzavrela energija - ali zato imam sretno, zadovoljno dijete.
113
114
Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju?
Ovo pi smo pri mi o sam od Adel l e Vallaster, nastavni ce
pri rode i domai nstva u Kanadi :
"Nakon dugogodinjih priprema mama i tata otputovali
Su " Europu, a mi smo se za to vrijeme brinuli o njihovoj
vikendici. Potari su bili u trajku, io je na poloaj jako
oteavalo. Sve veze bile su prekinute, dok nije stigao sudbo-
nosni telegram, desetak dana prije nego to su se mama i tata
treba/i vratiti. Molili su nas da im poaljemo dodatnu svotu
novca, da im na aerodrom dostavimo "bob" (saonice) i da
presadimo penine klice u veu posudu.
Oito je neto krenulo naopako! Ali to se konkretno dogodi-
lo mi zaista nismo mogli provjeriti - sve dok se nisu vratili kui.
Deset dana posvemanjeg straha. Naposljetku smo saznali da
je na mamu naletio motorkota, kad je u Austriji prelazila ce-
stu, te joj zamalo nisu odrezali nogu. Na udesan nain uspjela
je vodeem specijalistu za kosti u toj pokrajini poi za rukom
operacija pomou koje su sve polomljene kosti stavljene u pra-
vilan poloaj te su tako stvorene sve anse da brzo zacijele.
Mamina jedina pomisao bijae da se to je prije mogue
vrati kui svojim sirovim sokovima i sirovoj hrani; poznavala
je naime mnoge sluajeve u kojima je lijeenje pomou soko-
va i sirove hrane imalo naprosto nevjerojatne uspjehe.
Dva tjedna nakon te nesree bili su opet doekani u Ka-
nadi. Lijenik u Austriji mislio je kako je ve sama pomisao
na putovanje prava ludost. Bio je uvjeren da mama naprosto
nee biti u stanju podnijeti bolove prilikom estog presjeda-
nja. Meutim, tata je naprotiv bio vrsto uvjeren u to da mora
mamu to prije odvesti kui. Napokon je lijenik pristao.
Mama je podnijela putovanje vrlo dobro, zahvaljujui njenom
udesnom zdravlju na temelju programa sirove hrane kojega
se pridravala punih deset godina.
115
Sada je Eric star tri godine. Njegova hrana sastoji se iz
sirova isuenog voa, od svjeeg sirovog povra, salata i nji-
hovih sokova, oraha, sjemenki i meda. On je duevno uravno-
teen, tjelesno dobro razvijen, te pun energije i znatielje. "
Sada je Eric star tri godine. Njegova hrana sastoji se i
snova i suenog voa. od svjeeg sirovog povra, salata i uji
hovih sokova, oraha, sjemenki i meda. On je duevno uravno
tezen. tjelesno dobro razvijen, te pun energije i znatielje "
114
Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju?
Ovo pi smo pri mi o sam od Adel l c Vallaster, nastavni ce
pri rode i domai nstva u Kanadi :
"Nakon dugogodinjih priprema mama i tata otputovali
su u Europu, a mi smo se za to vrijeme brinuli o njihovoj
vikendici. Potari su bili u trajku, to je na poloaj jako
oteavalo. Sve veze bile su prekinute, dok nije stigao sudbo-
nosni telegram, desetak dana prije nego to su se mama i tata
trebali vratiti. Molili su nas da im poaljemo dodatnu svotu
novca, da im na aerodrom dostavimo "bob" (saonice) i da
presadimo penine klice u veu posudu.
Oito je neto krenulo naopako! Ali to se konkretno dogodi-
lo mi zaista nismo mogli provjeriti - sve dok se nisu vratili kui.
Deset dana posvemanjeg straha. Naposljetku smo saznali da
je na mamu naletio motorkota, kad je u Austriji prelazila ce-
stu, te joj zamalo nisu odrezali nogu. Na udesan nain uspjela
je vodeem specijalistu za kosti u toj pokrajini poi za rukom
operacija pomou koje su sve polomljene kosti stavljene u pra-
vilan poloaj te su tako stvorene sve anse da brzo zacijele.
Mamina jedina pomisao bijae da se sto je prije mogue
vrati kui svojim sirovim sokovima i sirovoj hrani; poznavala
je naime mnoge sluajeve u kojima je lijeenje pomou soko-
va i sirove hrane imalo naprosto nevjerojatne uspjehe.
Dva tjedna nakon te nesree bili su opet doekani u Ka-
nadi. Lijenik u Austriji mislio je kako je ve sama pomisao
na putovanje prava ludost. Bio je uvjeren da mama naprosto
nee biti u stanju podnijeti bolove prilikom estog presjeda-
nja. Meutim, tata je naprotiv bio vrsto uvjeren u to da mora
mamu to prije odvesti kui. Napokon je lijenik pristao.
Mama je podnijela putovanje vrlo dobro, zahvaljujui njenom
udesnom zdravlju na temelju programa sirove hrane kojega
se pridravala punih deset godina.
115
im se vratila kui poeli smo sa sokovima - 120 grama
soka od peninih klica triput na dan, sok od mrkve i bezbroj-
ne alice aja iz korijena i listova comfreva. Dodatno je do-
bivala prirodni vitamin C, prirodni kalcij i prirodni vitamin
E. Imali smo mnogo organski uzgojenih bresaka. kruaka,
vinove loze i jabuka, dok smo domau sida tu te jeseni i zime
nadopunjavali sidaiama iz supermarketa. Svako popodne
dobila je mjeavinu suncokretovih i sezamovih sjemenki, fino
samljevenih, pomijeanih s malo meda, kao ijednu au aja
od comfreya.
Kuni lijenik htio je mamu odmah poslati u bolnicu, po-
lo se u rani stvarala gangrena. Nakon silnog nagovaranja
pristao je da ostane kod kue, dok joj se stanje nije pogoralo
te smo je uredno otpremili na kliniku da joj zamijene zavoje.
To je predstavljalo odreeni problem, ali rjeenje je brzo pro-
naeno.
Mi bismo rado poloili na ranu obloge od comfreva i pe-
ninih klica, ali to nije bilo mogue, jer je na gipsu bio malen
razrez kao rupa za zrak i stavljanje zavoja.
Takvo stanje potrajalo je otprilike tri tjedna. Tada je oi-
gledno uslijedilo lijeenje iznutra prema vani. Bio je to neu-
veni postupak, bez ikakave primjene lijekova za rane. Jedino
svjei sokovi i ivene namirnice posredova/i su elemente koji
su bili nuni za izlijeenje. Stanje je iz dana u dan bivalo sve
bolje, sve rjee se odlazilo na kliniku.
est mjeseci kasnije, kad je gips bio skinut, bile su medi-
cinske sestre iznenaene kad su ustanovile da nema nikakvog
uobiajenog mirisa kakav se osjea kad se skine gips nakon
dugog noenja. Kad je nainjen rendgenski snimak, pokazalo
se da je mala kost zarasla, ali nije velika, zato je jo jednom
noga stavljena u gips. Lijenik je bio sasvim siguran da kost
ne moe zarasli i da nuno predstoji itav niz transplantacija
- kako kostiju tao i mesa - budui da se radi o tekom prijelo-
116
/////. da se predugo lijeila povrinska rana, te da je izgubljeno
previe kotane sri.
Lijenik je u ali rekao sestrama kako je rije o dami koja
vjeruje da e je izlijeiti Bog i povre. Ali kad je dva mjeseca
kasnije gips bio skinut i vidjelo se da su obje kosti odlino
zarasle, bio je lijenik najzaprepateniji svjedok!
Danas, 21 mjesec nakon nesree, rana je posve srasla s
tkivom. Najprije je doslovce bila samo koa na kostima. Sada
se mama kree bez tapa naokolo, svakog dana odlazi u vi-
kendicu i sama odlazi u kupovinu. "
117
Na to trebate paziti
/. Budite strpljivi
Kad se tijelo pri rodni m nai nom izgradnje i obnavlja, vrlo
j e vano imati na pameti da pri rodne i vene nami rni ce mogu
u i tavom organi zmu izazvati normal ni proees ienja. Taj
proces ienja moe biti praen povremeni m potekoama
u di j el ovi ma tijela u koj i ma se odvi j a i ponekad je to doista
tako. Ponekad se ovjek moe osjeati ak dobrano bol esni m.
Mi ne smi j emo ni u snu povj erovati da nas bol esni ma i ne
si rova hrana ili sokovi , pogotovo kada je rije o svjeoj hrani
koja se poj ede ili popije istog dana kad je pri preml j ena. Na-
protiv - moramo biti svjesni injenice daj e za proces ienja
i lijeenja potrebno odreeno vri j eme.
Sto prije ovjek osjeti tegobe, postoj e popi o vel i ke kolii-
ne sokova, to bolje za njega. to vi e sokova pi j emo, to prije
emo se oporavi ti . Postoji li u nama sumnj a, najbolje je da
se posavj etuj cmo s lijenikom koji ima i skustva s terapijom
pomou sokova, odnosno s uenjem o pri rodnom zdravlju.
Lijenik koji ne primjenjuje redovno i postoj ano sokove, ne
moe nam j ami ti neko dublje znanj e o njihovu djelovanju.
Proglasiti svjee si rove sokove, a posebno sok od mrkve,
tetni ma te ih kao takve odbaci ti , oiti je znak pomanj kanj a
znanja o njima.
Mi ne oekuj emo da e otrovi koji se tijekom ivota nago-
milavaju u naem tijelu biti nekim udom preko noi izbaeni
iz njega. Sve ima svoje vrijeme.
2. Budite tolerantni i puni suosjeanju!
Ljudi koji piu o zabavni m novosti ma tvrdili su da sok od
mrkve ini kou utom. Rije je o ti pi nom nepoznavanju
118
tjelesnih funkcija koje nekome moe dopustiti da povjeruje u
takav besmi sao. J ednako je tako apsurdno povjerovati da moe
uta boja mrkve probiti kroz kou, ili crvena boja cikle, ili ze-
lena boja klorofila u pinatu. Ako se nakon ispijanja sokova
pojavi na koi uta ili smea boja, to je naznaka da jetra staru
u i ostale otpadne tvari stvara u vei m kol i i nama koje orga-
ni izluivanja ne mogu savladati, tako da dio izluina pronalazi
svoj put kroz pore na koi, stoj e sasvi m normal no. Ako Unato
tome nastavite piti sokove, ta e oboj enost vrlo brzo nestati.
Ponekad se obojenost koe moe pojaviti uslijed pretje-
ranog rada ili pretjerivanja u sportski m akti vnosti ma, uslijed
nedostatka spavanja, iako mislite da vam je tijelo u dobroj
kondi ci j i . Ako ste se dobro odmori l i , oboj enost koe e prije
ili kasnije nestati.
Kad se vae tijelo j ednom, nakon stal nog uzimanja pri-
rodne si rove hrane i svjeih sirovih sokova od povra i voa
obnovi l o i oistilo od svih otpadni h tvari i zaepljenja, na-
stojte u svakom sluaju potivati svoje zdravl j e, energiju i
vitalnost do te mjere da ih ni kakva kritika neuki h zanovijetala
ne moe pogaati .
3. Higijenu
Od veoma vel i ke vanosti je i spravno ienje i dezi nfe-
kcija aparata u koj i ma se pripremaju sokovi , kao i svih ostalih
aparata i prostorija. Sirovi sokovi su lako kvarljivi, zato svaki
od njih zavrijeduje vau pozornost i spremnost da ga pri pre-
mite na najbolji higijenski nain.
Ako se koristite neki m aparatom, npr. Champi on-soko-
vni kom, ne smi j ete nikad u istom stroju pri premati sokove,
ako aparat niste prethodno oprali hl adnom vodom, a potom
ga oistili i isprali prokuhanom vodom, i to odmah nakon
njegove posljednje uporabe.
119
Ponekad se sokovi unitavaju unato najveoj panji pri
ienju i stavljanju u funkciju. Razl og tome moe biti daj e
j edna ili vie vrsta povra ili pl odova pokvarena te j e zaraza
zahvati l a i preostali di o. Stoga je od vel i ke vanosti pl odove i
povre dobro oistiti i odbaciti sve stoj e uvel o ili gnjilo.
120
Odstranjivanje otrova
I zvanredna i stoa j e prvi korak prema zdravom tijelu.
Svako nagomi l avanj e ili zadravanj e bol esni h tvari ili otpa-
dnih proi zvoda u naem tijelu oteava napredovanj e u smjeru
ozdravljenja.
Prirodni kanali izluivanja su pl ua, pore na koi , bubrezi
i crijeva.
Znoj enj e nastaje djelovanjem znoj ni h lijezda. Te lijezde
izluuju otrove koji bi za nas bili tetni ukol i ko bi se zadral i
u tijelu. Bubrezi izluuju konane proi zvode hrane i tjelesnu
izmjenu tvari koje su pri mi l i od j etre. Crijeva ne izluuju
samo otpadnu hranu, nego sve otpadne tvari koje nazi vamo
tjelesnim otpadom, nai me, istroene stani ce i tkiva - rezultat
nae tjelesne i duhovne akti vnosti - koje bi u sluaju da ni su
odstranj ene izazvale truljenje bj el anevi na, to dovodi do tro-
vanja ili stvaranja suvi ne kiseline.
Sadraj eera u tom tj el esnom otpadu ima mnogo po-
dmukl i j e djelovanje nego to obi no mi sl i mo; nj egovo od-
stranjivanje znai j edan od prvih koraka u smjeru oi gl ednog
napredovanj a.
Dj el otvorna metoda pomou koje se to odstranjivanje do-
sta brzo posti e - osobi to kod odrasl i h - j est sljedea (Napo-
mena: Ne primjenjujte taj postupak odstranjivanja otrova kod
cipendicitisa Hiti upale slijepog crijeva te slinih stanja):
K ao prvo, popijte ujutro odmah nakon ustajanja !4 litre
sol ne rastopi ne ili pomi j eaj te jednu licu trpke soli (natrijcva
sulfata) u etvrt litre tople ili hl adne vode. Svrha te rastopi ne
nije da isprazni crijeva - to ona bez daljnjega ini - ve da-
leko vi e, njena svrha je da otrovne tvari ili tjelesne otrove,
l Proitajte lukoder ilustrirano poglavlje o kiisiiraitju u mojoj knjizi "l vi moete ponovno biii
ukol i ko ih ima, pri vue u crijeva i izlui.
Ta solna otopi na djeluje na otrovani limfni i tjelesni otpad
sl i no kao to magnet djeluje na avao ili metal ne strugoti ne.
Tjelesni otpad se tako prikuplja u cri j evi ma te se u j ednoj se-
riji pranjenja crijeva, koja moe ukupno iznositi etiri litre ili
vi e, odstranjuje iz tijela.
Kad se nita ne bi poduzi mal o da se na taj nain iscijeene
tvari nadomj este nei m to bi bilo istog vol umena, tijelo bi
naravno bilo za tu kol i i nu osi romaeno tekui nom. Stoga
nadomj etamo odstranj ene otrovne ili ki sel e tvari ti me to po-
pi j emo dvije litre svjee pri preml j enog soka od l i muna, kojeg
zbog bre apsorpcije u tijelu razbl ai mo s j o dvije litre vode.
To dovodi do alkalijske reakcije u naem organi zmu. Sok od
l i muna pri prema se od sljedeih svjeih pl odova:
4 vel i ka ili 6 srednjih grejpruta
2 vel i ka ili 3 srednja limuna i
dosta narani da bi se pripremila
mj eavi na od ukupno dvije litre.
Tome dodamo dvije litre vode.
Popijte etvrt litre pol a sata nako to ste uzeli solnu
otopi nu. Nakon toga popijte au razri j eenog soka svakih
dvadeset ili trideset mi nuta, dok ne popi j ete dvije litre soka,
razbl aenog sa dvije litre vode.
Cijeli dan nemoj te nita jesti. Kad naveer osjetite veliku
gl ad, moete pojesti naranu ili grejpfrut ili popiti njihov sok,
odnosno popiti mal o soka od celera.
Prije nego to naveer legnete u krevet nai ni te u klee-
em pol oaj u neke vrste klistiranje tako to ete popiti dvije
litre vie hl adne negol i ml ake vode u koju ste iscijedili j edan
ili dva l i muna
1
.
J a najradije preporuuj em 75 centi metara dugo crijevo.
Premai te ga vodorastopi vi m biljnim premazom za lake
klizanje. I zbjegavajte sredstva za klizanje na bazi mi neral ni h
ulja, kao stoj e npr. vazel i n.
Svrha tog klistiranja je ta da se iz nabora debel og crijeva
i ostalih crijeva odstrane sve otpadne tvari koje su se ondje
eventual no zadral e ili su na neki drugi nain za vri j eme spa-
vanja dospjele u organi zam.
Ponovi te to odstranjivanje otrova tri puta zaredom. Na taj
nai n odstranit ete iz tijela oko 12 litara otrovne limfe, nado-
mjestivi je sa 12 litara alkalijskih sokova. To znatno ubrzava
realkalizaciju organi zma.
etvrtog dana i u dani ma koji slijede iza toga poni te piti
sokove od povra te katkada jesti si rovo voe i povre.
Ne morate se plaiti, ako se za vri j eme odstranjivanja otro-
va osjeate donekl e sl abani ma. Priroda koristi nau energiju
za ienje nae unutranjosti, a vi ete se uskoro domoi da-
leko vee energije i vitalnosti - kao posljedice istog i zdravog
tijela.
123
122
SI ROVI SOK OVI
OD VOA I POVRA
124 125
Terapeutske primjene
kod odreenih bolesti
Brojke koje se navode kod bolesti odnose se na broj rece-
pta na popisu mjeavina sokova. Djeca i mlade trebaju piti
sokove u manjim koliinama.
Odrasl i piju dnevno najmanje pola litre, a mogu i neto
vie, mj eavi na koje propisuju recepti, i to nekol i ko tjedana
uzastopce, dok se ne posti gnu vidljivi rezultati.
Sokovi za svaku bol est nabrajaju se redosl i j edom njihove
najvee dj el otvornosti . Sokove koje smatram pri j eko po-
trebni m, otisnuti su masni m pi smom, to ne znai da ostali
nemaju pozi ti vno dj el ovanj e. Ako j e i kako mogue, dnevno
treba popiti najmanje pol a litre svake mj eavi ne iji broj rece-
pta j e otisnut masni m pi smom.
Na primjer, kod artritisa (kostobolja, ulozi, gi ht, upala
zgl obova) pije se najmanje pola litre mj eavi ne prema receptu
br. 22 (grejpfrut), zati m pol a litre mj eavi ne prema receptu
br. 61 (sok od mrkve i pi nata, pomi j eani ) i naj manj e pol a
litre mj eavi ne prema receptu br. 37 (sok od mrkve i cel era,
pomi j ean). To znai ukupno dvije litre dnevno, to obi no
unutar razumnog vremenskog razdoblja dovodi do vidljivih
rezultata. Osi m toga, pokazal o se vrlo kori sni m dodati tome
pola litre mj eavi ne prema receptu br. 30 (mj eavi na soka od
mrkve, repe i krastavaca). Ti sokovi piju se tijekom i tavog
dana u razmaci ma od dva sata izmeu pojedinih mj eavi na.
I majte na pameti da mijeanjem razliitih vrsta sokova
mijenjate kemijski sastav svakog poj edi nog soka, tako da se
127
dj el otvornost sveukupne mj eavi ne u svakom soku razlikuje
kad se poj edi nano pije. Postignete li rezultate koji se i ne
nevj eroj atni ma, znajte da se to dogodi l o zahval j uj ui mom
znanju o pravi l ni m mj eavi nama.
Kod izbora sokova i njihovih mj eavi na, koji se kod po-
jedinih tegoba ili stanja pokazuju najkorisnijima, vano je
pronai vlastiste uzroke, kako bi ih mogl i svl adati , a ne da
odstranj uj emo samo nj i hove si mptome.
Artritis, na primjer, za koj ega sam napi sao razliite rece-
pte, koji su se pokazal i najdjelotvornijima, j e na temel j u mog
iskustva posljedica dugo poti ski vane ljutnje i nagomi l avanj a
anorganskog kalcija u hrskavi ci zgl obova.
Budui da doti na hrskavi ca magnetski privlai anorgan-
sku mol ekul u kalcija, krv tu mol ekul u ostavlja ondj e a ne u
nekom drugom dijelu tijela, kao to j e na primjer sluaj sa
hemoroi di ma.
Kod artritisa ovapnj enj uj e kalcij hrskavi cu i vezi vna tkiva,
dok kod hemoroi da zgruava krvni fibrin (vl akanca). U oba
sluaja radi se o probavi i veni h nami rni ca koje su u sebi
sadraval e anorganske mol ekul e kalcija, a da pri tom ni smo ni
slutili to se naposl j etku moe dogodi ti .
Kad se artritis j ednom pojavi, on e sve j ae prijetiti svo-
j om poj avom, sve dok ne prouzroi pravu kostobol j u. Nate-
kline zgl obova obi no su prvi si mptomi , nakon ega obi no
slijede probadaj ui bol ovi . Kad se poinje stvarati ovapnj enj e
hrskavi ce, bol est nezaustavl j i vo napreduj e, nagomi l avanj e se
nastavlja.
J edna od najuinkovitijih tvari koja pomae kod rastapa
nja tog nagomi l anog anorganskog vapna, nalazi se u grejpfru-
tu, i to u organskoj salieilskoj kiselini koju to voe sadri u
sebi. Pola litre ili mal o vi e soka od grejpfruta na dan znatno
dopri nosi rastapanju te natal oene i tijelu nepoudne materije.
Sok iz konzervi je u tu svrhu nepoel j an.
128
Zel eno zi msko povre sadri veoma prodorni eter i vel i ke
kol i i ne sal i ci l ske ki sel i ne. esto se primjenjuje za ubl aa-
vanje bol ova koji obi no najavljuju potrebu za i enj em i
regeneraci j om hrskavi ce i zgl obova.
Ukl anj anj e anorganskog kalcija tek j e prvi korak zapoete
regeneraci j e. Nema nita tee nego ljutnju ograni i ti i pre-
vladati, ali to je najvaniji preduvj et za pobol j anj e situacije.
Kalcij se mora odstranili iz tijela, zato pijte dnevno pol a litre
istog soka od cel era, koji i ma visok postotak kalija. Kalij
pomae da kalcij ostaje u vi e ili manj e rastopl j enom stanju.
Krv i limfa tjeraju taj otpad u crijeva. Da biste ol akal i posao
tom organu, popi j te pol a litre soka od mrkve i pi nata. Ta mj e-
avina slui kao hrana i vci ma i mi i i ma debel og i tankog
crijeva.
Pola litre soka od mrkve i pi nata dnevno ide u pri l og po-
novnoj uspostavi i obnovi hrskavi ce i zgl obova, pomae im
da se ponovno vrate u normal no stanje.
Proces j e obi no vrl o bol an - nekad vie, nekad manj e. J a
sam vidio mnoge bol esni ke koji su izdrali te su nakon toga
postali aktivniji negol i su bili ikad ranije. To podrazumi j eva
j aku volju i suradnj u svih koji su zai nteresi rani za bol esni ko-
vo ozdravl j enj e.
I njekcije, lijekovi, temperatura, elektricitet i i tav niz uo-
biajenih patentni h recepata smatram bezvri j edni ma, to sam
i dokazao. Ubl aavanj e bol ova ne lijei uzroke.
Kad tijelo pati , j er se ne potuju osnovne zakoni tosti nj e-
gove prehrane, tada mora ienje organi zma od nal al oeni h
otrovnih tvari i prehranj i vanj e i votonosnom hranom iz svje-
eg povra i voa barem dj el omi no nadoknadi ti i zgubl j enu
energiju i vitalnost.
Ako se ta hrana pije u obl i ku svjeih, sirovih, pravi l no pri-
premljenih sokova, rezultati se pokazuju bre i j asni j e, i m su
ljutnja i frustracije odstranj ene iz nae svijesti.
129
Recepti
Ovdje ne navodim recepte za sokove od voa. Ti sokovi
imaju svi redom izvrsnu mo ienja, bez obzira piju li se
sami ili pomijeani. Proitajte s tim u vezi moju knjigu "Dne-
vno svjee salate odravaju vae zdravlje ".
1. Mrkva
2. Kalij (mrkva, celer, peri n i pi nat)
3. Ci kl a i njeni listovi
4. Crveni kupus
5. Zelje
6. Cel er
7. Krastavci
8. Masl aak
9. Endi vi j a
10. Zel ena papri ka
11. Hren i l i mun
12. Sal ata gl avati ca
13. Perin
14. Rotkva i listovi rotkve
15. pi nat
16. Zel ene mahune
17. Kel eraba i listovi kel erabe
18. Potoarka ili draguac
19. Lucerna
20. J abuke
21. Kokosov orah
22. Grejpfrut
23. Li mun
24. Narane
25. Mogranj , i pak, nar
26. Mrkva i cikla
27. Mrkva, j abuka i cikla
28. Mrkva, cikla i cel er
29. Mrkva, cikla i kokosov orah
30. Mrkva, cikla i krastavci
31. Mrkva, cikla i sal ata glavatica
32. Mrkva, cikla, salata glavatica i kel eraba
33. Mrkva, cikla i pi nat
34. Mrkva i kupus
35. Mrkva, kupus i cel er
36. Mrkva, kupus i sal ata glavatica
37. Mrkva i cel er
38. Mrkva, cel er i endi vi j a
39. Mrkva, cel er i sal ata glavatica
40. Mrkva, cel er i peri n
41. Mrkva, cel er i rotkva
42. Mrkva, cel er i pi nat
43. Mrkva, cel er i kel eraba
44. Mrkva i krastavci
45. Mrkva i masl aak
46. Mrkva, masl aak i salata gl avati ca
47. Mrkva, masl aak i pinat
48. Mrkva, masl aak i kel eraba
49. Mrkva i endivija
50. Mrkva, celer, endi vi j a i perin
51. Mrkva i zel ena papri ka
52. Mrkva i salata gl avati ca
53. Mrkva, salata gl avati ca i lucerna
54. Mrkva, salata gl avati ca i krastavci
55. Mrkva, salata gl avati ca i pinat
56. Mrkva, salata gl avati ca i zel ene mahune
57. Mrkva, salata glavatica, zelene mahune i crveni kupus
58. Mrkva, salata gl avati ca i kel eraba
59. Mrkva i peri n
130
131
60. Mrkva i rotkva
61. Mrkva i pinat
62. Mrkva, pi nat, kel eraba i draguac
63. Mrkva i kel eraba
64. Mrkva, kel eraba i draguac
65. Mrkva i draguac
66. Mrkva i l ucerna
67. Mrkva i j abuke
68. Mrkva i komora
69. Mrkva i kokosov orah
70. Grejpfrut, l i mun i narana
71. Mrkva i narana
72. Mrkva i mogranj ili ipak
73. Mrkva, salata gl avati ca i mogranj
74. Kupus i cel er
75. Celer, krastavci , peri n i pinat
76. Celer, krastavci i kel eraba
77. Celer, masl aak i pinat
78. Celer, endivija i peri n
79. Celer, sal ata gl avati ca i pi nat
80. Celer, pi nat i peri n
81. Cel er i zel ene mahune
82. Crveni kupus i zelene mahune
83. Mrkva, crveni kupus i zel ene mahune
84. Mrkva, paroge i salata gl avati ca
85. Mrkva, hren i draguac
86. Mrkva, pastrnj ak, krumpi r i draguac
Vano j e znati da se zadovol j avaj ui rezultati mogu postii
samo kad se sokovi pri premaj u u naj pri mj ereni j em sokovni -
ku kao to j e npr. Champi on-sokovni k. Pokazal o se da taj
aparat vi tami ne, mi neral e i ostale i vol onosne tvari najbolje
iscijeduje iz povra i voa te da enci mi pri mj enom te metode
ostaju savreno zadrani u sokovi ma.
Kori sti te l i neki drugi sokovni k nuno j e navedene kol i i -
ne mal ko poveati . Svaki sok, dok j e svje i sirov, dakako da
j e bolji od ni kakvog soka.
Kad se pri premaj u pojedinani sokovi bez mi j eanj a, ra-
zumi j e se da nam ne treba recept o omjeru sastojaka. Ako se
u nabrajanju receptura koje slijede ne navode ni kakvi brojevi
recepata, znai da se radi o i stom poj edi nanom, nemi j ea-
nom soku.
Sljedea lista ukazuj e na odnose sastojaka u poj edi ni m
mj eavi nama koji su se u navedeni m kombi naci j ama opeto-
vano pokazali vrlo kori sni ma. Brojevi poj edi nani h sokova
navedeni su na prethodni m strani cama. Navedene kol i i ne u
pravilu vri j ede za pol a litre (500 grama) soka.
Br. 2: Mrkva 320 g
Cel er 20 g
Perin 60 g
pi nat lOOg
Br. 11: Sok od j ednog i tavog l i muna na 100 grama nari banog,
neproti snutog, odnosno nepreanog hrena.
Br. 26: Mrkva 400 g
Cikla 100g
Napomena: primjenjujte listove i korijen.
Br. 27: Mrkva 220 g
J abuke 180 g
Cikla 100g
133
132
Br. 28: Mrkva 250 g
Cikla 100 g
Cel er 150 g
Br. 29: Mrkva 350 g
Cikla 100 g
Kokosov orah 50 g
Br. 30: Mrkva 300 g
Ci kl a l OOg
Krastavci 100 g
Br. 31: Mrkva 300 g
Cikla 100 g
Salata 100 g
Br. 32: Mrkva 250 g
Ci kl a 100 g
Sal ata gl avati ca 100 g
Kel eraba 50 g
Br. 33: Mrkva 300 g
Ci kl a 100 g
pi nat 100 g
Br. 34: Mrkva 350 g
Zelje 150 g
Br. 35: Mrkva 250 g
Zelje 125 g
Cel er 125 g
134
Br. 36: Mrkva 250 g
Zelje 125 g
Salata gl avati ca 125 g
Br. 37: Mrkva 300 g
Cel er 200 g
Napomena: Ako prirnijenjujete listove celera, neka
omjer sastojaka bade 350 g mrkve i 150g celera.
Br. 38: Mrkva 250 g
Cel er 150 g
Endi vi j a 50 g
Br. 39: Mrkva 250 g
Cel er 150 g
Salata gl avati ca 100 g
Br. 40: Mrkva 300 g
Cel er 150 g
Perin 50 g
Br. 41: Mrkva 250 g
Cel er 150 g
Rotkva 100 g
Br. 42: Mrkva 225 g
Cel er 150 g
pinat 125 g
Br. 43: Mrkva 250 g
Cel er 200 g
Kel eraba 50 g
Br. 44: Mrkva 350 g
Krastavci 150 g
Br. 45: Mrkva 400 g
Masl aak 100g
Br. 46: Mrkva 300 g
Masl aak 100 g
Sal ata gl avati ca 100 g
Br. 47: Mrkva 300 g
Masl aak 100 g
pi nat 100g
Br. 48: Mrkva 350 g
Masl aak 100 g
Kel eraba 50 g
Br. 49: Mrkva 400 g
Endivija (eskarol ) 100 g
Br. 50: Mrkva 250 g
Cel er 150g
Endivija (eskarol ) 50 g
Perin 50 g
Br. 51: Mrkva 400 g
Zel ena papri ka 100 g
Br. 52: Mrkva 350 g
Salata gl avati ca 150 g
136
Br. 53: Mrkva 300 g
Salata gl avati ca 125 g
Lucerna 100 g
Br. 54: Mrkva 250 g
Salata glavatica 150 g
Krastavci 100 g
Br. 55: Mrkva 250 g
Salata gl avati ca 125 g
pi nat 100 g
Br. 56: Mrkva 300 g
Salata gl avati ca 125 g
Zel ene mahune 75 g
Br. 57: Mrkva 200 g
Salata gl avati ca 100 g
Zel ene mahune 100g
Crveni kupus 100 g
Br. 58: Mrkva 300 g
Salata gl avati ca 125 g
Kel eraba 75 g
Br. 59: Mrkva 400 g
Perin 100g
Br. 60: Mrkva 350 g
Rotkva 150 g
Br. 61: Mrkva 300 g
pinat 200 g
137
Br. 62: Mrkva
2 5 0
8
pi nat
1 2 5
g
Kcl eraba
7 5
g
Draguac 50 g
Br. 63: Mrkva
4 0 0
8
Kel eraba
, ( ) ( )
g
Br. 64: Mrkva
3 0 0
g
Kel eraba
1 0 0
g
Draguac 100 g
Br. 65: Mrkva 400 g
Draguac 100g
Br. 66: Mrkva
4 0 0
g
L ucema 100 g
Br. 67: Mrkva
3 0 0
g
J abuke 200 g
Br. 68: Mrkva
3 0 0
g
Komora 200 g
Br. 69: Mrkva
3 0 0
g
Kokosov orah
1 Q
0 g
Br. 70: Grejpfrut
2 0 0
g
Li mun 100g
Narana
2
00 g
Br. 71: Mrkva
3 5 0
g
Narana
l 5
g
Br. 72: Mrkva 350 g
Mogranj ili i pak 150 g
Br. 73: Mrkva 300 g
Ci kl a 75 g
Mogranj ili ipak 125 g
Br. 74: Mrkva 225 g
Salata gl avati ca 150 g
Mogranj ili i pak 125 g
Br. 75: Zelje 175 g
Cel er 325 g
Br. 76: Cel er 250 g
Krastavci 100 g
Perin 50 g
pinat l OOg
Br. 77: Cel er 300 g
Krastavci 150 g
Kel eraba 50 g
Br. 78: Cel er 250 g
Masl aak 125 g
pinat 125 g
Br. 79: Cel er 350 g
Endivija (eskarol ) 100 g
Perin 50 g
139
138
Br. 80: Cel er 225 g
Salata glavatica 150 g
pi nat 125 g
Br. 81: Cel er 300 g
pi nat 150 g
Perin 50 g
Br. 82: Cel er 375 g
Zel ene mahune 125 g
Br. 83: Crveni kupus 225 g
Zel ene mahune 275 g
Br. 84: Mrkva 200 g
Crveni kupus 150 g
Zel ene mahune 150 g
Br. 85: Mrkva 250 g
paroge 125 g
Sal ata gl avati ca 125 g
Br. 86: Mrkva 250 g
Rotkva 125 g
Draguac 125 g
Br. 87: Mrkva 200 g
Pastrnjak 125 g
Krumpi r 125 g
Draguac 50 g
Napomena: Uzimajte listove i korijen od cikle,
maslaka, rotkve i kelerabe.
140
Kad pripremate mrkvu, odreite listove centimetar nie od
prstena gdje poinju listovi i odsijecite vrak korijena.
Da biste odstranili sredstvo za ienje, temeljito operite
povre s mnogo hladne tekue vode i ako je potrebno poslui-
te se u tu svrhu nekom otrom etkom.
Zakoni koji su na snazi propisuju da zaraze i injekcije
moraju biti pod kontrolom lijenika. Potraite po mogunosti
lijenika koji se razumije u uenje o prirodnom zdravlju, koji
poznaje metodu ispiranja crijeva i terapeutsko djelovanje
svjeih, sirovih sokova od povra i voa, a poznata mu je i
odgovarajua prirodna, ekoloki zdrava hrana.
141
BOLESTI I RECEPTI
Lista rcccpata nalazi se na prethodni m strani cama.
Napomena: Nitko nema zakonsko pravo uspostavljati di-
jagnozu bolesti ili bilo to propisivati osim za to nadlenog li-
jenika. Bolesti koje ovdje navodim i njima primjereni recepti
slue kao uvod u zdravstvena zanimanja i mogu vam posluiti
kao ope informacije. Baziraju se dodue na iskustvima u pro-
losti, ali nikad nisam pomiljao da bi ih trebalo propisivati.
Ovi recepti su jednostavno rezultat intenzivnog istraivanja
autora u suradnji s dr. medicine R. D. Pope.
Addi s onova bolest: 3, 6, 12 (I oika), 25, 74, 80
Posl j edi ca pomanj kanj a vitalnog, organskog natrija ope-
nito i pretjeranog gomi l anj a otpadni h tvari u tijelu openi to,
to i zravno pogaa pol ububrege. Novonastal o stanje ne moe
se izlijeiti injekcijom ekstrakta lijezda ubijenih ivotinja.
Osvjedoili smo se daj e najvea pomo kod lijeenja te bol e-
sti strogo uzi manj e si rove hrane, bogate natrijem a si romane
kalijem. Loi ka je osobi to djelotvorna. Proitajte odl omak o
tom povru.
Afoni ja: 6 1 , 1 , 4 8 , 53
Gubljenje glasa zbog bolesti mi i a i i vaca koji pokreu
i zateu gl asni ce.
Akne: 6 1 , 1 , 55
Nei stoe u tijelu koje tijelo nastoji izluiti kroz pore na
koi. J edan od si mptoma prevel i ke kiseline. Ne preporuam
ni kakve masti, ni bilo kakve umj etne lijekove, a j o manj e
144
145
rendgensko zraenje. Umjesto toga valja primijenili pri rodnu
metodu i odstrani ti same uzroke.
Al bumi fturi ja: 61, 30, 2 9 , 1 , 40. 59
Al bumi n u urinu. I zluivanje bj el anevi ne mokraom.
Znak eerne bolesti.
Al ergi ja: 6 1 , 3 0 , 1
Tj el esna nel agodnost ili stanje nadraenosti koje se svodi
na pretj erano gomi l anj e otpadnih tvari u tijelu, zato to se
j ede "zdrava" hrana koja potie nagomi l avanj e otrova u tijelu.
Alergija na umske j agode znai pri mj eri ce da taj plod moe
razgrnul i otrove koji se katkada oituju kao arni osi p.
Kod alergije na j agode toksemija je izmjenjivanje tvari i
mi i e u tijelu do te mj ere otetila da se tijelo doista brani od
j agoda stvaranj em antitijela protiv sastoj aka j agoda, i to tako
estoko da dol azi do arnog osipa. Pa ipak, toksemi j u moe
odstrani ti pri rodno zdrava hrana, a osobi to post koji omo-
guuje tijelu da se temeljito oisti; kad j e toksemija j ednom
odstranj ena, nee vie biti ni al ergi ne reakcije na j agode (ili
neto drugo).
Ane mi nos t : 61, 68, 2, 28, 30, 25, 29, 31, 46, 55, 48, 85
Nedostatak crveni h krvnih zrnaca ili crvenog bojila krvi.
Razl og tome j e loa navika da se godi nama hrani mo ugl avnom
i veni m nami rni cama koje sadre u sebi mol ekul e kalcija i
oslale mol ekul e u nepri rodnom stanju, npr. hrana iz konzerve,
proi zvodi od kroba i pasteri zi rano ml i j eko. Uzi manj e j etre-
nog ekstrakta - oral no ili putem injekcije - smatral o se ranije
lijekom. Zbog tete koju ti ekstrakti nanose bubrezi ma, ra-
zvija se kod nekih bol esni ka prije ili kasni j e Bri ghl ova bolest
(akutna i kroni na upala bubrega s i zl ui vanj em bj el anevi ne
u mokrai , nefritis).
146
Angi na pectori s: 61, 2, 30
Stezanj e i j aki bolovi u predjelu srca kao posljedica nei-
stoe u krvi , a esto i kao posljedica opasni h pl i nova u debe-
l om crijevu.
Apendi ei t : 1, 2, 30, 61
Upala crvol i kog produetka na donj em dijelu sl i j epog cri -
j eva, prouzroena pretjeranim nagomi l avanj em otpadni h tvari
u debel om crijevu koje se ne izluuju. Apendi ei t je lijezda
ija izluina bi trebala neutralizirati prekomj erno truljenje i
bol esno irenje bakterija u debel om crijevu, to moe imati
tetne posl j edi ce na debel o crjevo.
Apopl eksi j a: 61, 62, 2, 28, 39
I znenadan prekid funkcioniranja nekog organa (plua,
srca ili mozga), redovi to praen onesvj ei vanj em. Svodi se
na nei stou u krvni m sudovi ma, npr. na anorganski kal ci j ,
ako godi nama konzumi ramo proi zvode od kroba i masne
prehrambene artikle. Kao suuzroni ci javljaju se zaepljenja
u donj em dijelu crijeva i upijanje otrova kao posl j edi ce za-
epljenja. Dnevno ponavl j ana klistiranja i stroga prehrana iz
svjeih, sirovih i veni h nami rni ca s najmanje dvije litre soka
na dan zacijelo su najbolji lijek proti v apopl eksi j e.
Artri ti s: 22, 61, 6, 37, 30
Kostobol j a, ulozi, giht, upala zgl obova koja nastaje uslijed
odl aganj a anorganskog kalcija u hrskavici zgl obova, to je
pak posljedica pretjeranog uzimanja koncentri rani h ugljiko-
hi drata. Proitajte poseban odl omak o toj temi .
Ast i gmat i zam: 1, 61, 30, 50
Nepravi l nost one roni ce i lee zbog ega u oku nastaje
nejasna slika. Taj e bolest prouzroena pomanj kanj em i voto-
147
nosne, organske mol ekul e u hrani koj om se hrani organ vida.
Otpadne tvari u organi ma i l i j ezdama koje imaju neposredan
utjecaj na oi samo pojaavaju te smetnj e. J etra, uni mje-
hur, guteraa, titnjaa i debel o cri j evo - sve su to lijezde i
organi ije loe funkcioniranje neposredno i di rektno dopri -
nosi svakoj smetnji organa vida.
As t ma: 61, 1 1 ,37,60.41
Nestai ca daha, napadi tekog i kratkog disanja, ekstremne
potekoe s di sanj em uslijed skupljanja sluzi u bronhi j i ma.
Bol esni ci koji slijede zakon pri rode nemaj u ni kakvi h pote-
koa s osl obaanj em od te kazne koja ih je snal a zbog uzi-
manja prehrambeni h artikala to stvaraju suvi nu sluz. Kad je
ovjek j ednom izlijeen od astme, moe opet zadobi ti tu bo-
lest, ako j ede prevel i ke koliine bijelog kruha i proi zvode od
mlijeka, te ako pije puno kravljeg ml i j eka. Gotovo sve vrste
koncentri rani h ugljikohidrata i svi ml i j eni proi zvodi , sirevi
itd. dovode nas u napast da ponovno pri zovemo tu opaku
bolest. Alcrgijski testovi, medi kamenti poput "lijeka za sve",
pretrage krvi i pl j uvake u pravilu samo pogoravaj u tu stvar.
Uzrok astme je sluz. Proitajte odl omak o hrenu.
Bjel otok (leukoreja): 61, 11, 30, 2, 40, 41, 60, 59
Prekomj erno stvaranje sluzi ili skupljanje sluzi u enski m
spol ni m organi ma.
Bol est jetre: 30, 61, 1, 29, 40, 46
Posljedica pretjeranog konzumi ranj a nepri rodni h i kon-
centriranih proi zvoda sa krobom i eerom, masti i mesni h
proi zvoda. Pi vo, vino i likeri takoer su uzroni ci bolesti
j etre.
148
Bol est ui : 6 1 , 3 0 , 40
Posljedica nedostatne probave masnoa i pretj eranog vre-
nja u tijelu zbog nedovol j nog izluivanja ui i posredovanj a
i zl uevi na j etri . Al kohol na pia, ukljuivo i pi vo, prouzrouj u
degenraci j u j etre i esto kroni ne probavne smetnj e. Peene i
masne i vene nami rni ce su najei uzroci bolesti ui .
Bol ovi u kri i ma: 61, 30, 1, 2
Postoj e brojni uzroci tih bol ova. Najbolje se u tom pogl e-
du posavj etovati s neki m dobri m ki roprakti arem koji primje-
njuje pri rodne metode uglavljivanja i namj etanj a ki me. On
mora biti u stanju procijenili radi li se o bol ovi ma kriobolje
koje je prouzroi l o zaepljenje ili o kriobolji prouzroenoj
pomi canj em kraljeaka u kimi ili na vratu.
Bronhi t i s: 6 1 , 4 5 , 1 1 , 3 0 , l , 37, 60, 41
Upal a bronhija uslijed prevel i ke sluzi u tijelu. Priroda nas
preko bronhi ti sa upozorava na pretjerano skupljanje otpadni h
tvari u tijelu.
Ukol i ko ne obraamo panju na to upozorenj e, priroda
e temperaturu moda podii do vrui ne, ne bi li spalila to
smee. Ukol i ko ne obraamo panju ni na to upozorenj e i ne-
mamo pravog interesa za svoje stanje, pri roda nas snabdj eva
bakteri j ama kao strvi nari ma, to moe dovesti do prehl ada,
gri pe ili upale plua. I nteresantno je i zani ml j i vo promatrati
kako brzo se rtva moe oporaviti od takvih stanja, ako pri -
mjenjuje ispiranje crijeva i klistiranje. Proitajte l anak o
odstranjenju otrova.
Bruh, ki l a: 61, 1, 2, 15.30
I spadanj e pojedinih dijelova trbuni h organa iz trbune
upljine - posvema ili dj el omi no. Uzrok tome je nedovol j na
rvsl i na okol nog vezi vnog tkiva i mi i a.
149
Bubreni kamenci : 2 3 , 3 0 , 6 1 , 40, 29, 28, 59 (u ai vrue
vode)
Anorganska supstancija, ugl avnom kalcij i z koncentri rane
hrane bogate krobom, koja se u bubrezi ma pretvara u ka-
mence.
Bubul ji ce: 6 1 , 6 , 30, 1,47
Toksi na talona tvar koja pokuava kroz kou napustiti
tijelo. J edna od pri rodni h metoda j est temeljito i enj e orga-
ni zma, po mogunosti ve u djetinjstvu.
Ci roza j etre: 1 , 6 1 , 3 0
Neposredna posljedica preoptereenj a j etre uslijed proba-
ve prevel i ki h koliina proi zvoda od kroba, prije svega bije-
log brana, koji dovode do otvrdnua tki va j etre.
Ci sti ti s (katar mokranog mj ehura): 30, 61, 40, 29, 51
Upal a mokranog mj ehura. Proitaj odl omak o potekoa-
ma s mj ehurom.
i revi (osobi to irevi el uca): 6 1 , 1 , 30, 5, 37, 6
Bol est uslijed nedovol j ne ishrane, prouzroena bol esni m
tki vom. irevi su posl j edi ca probave pogreno sastavljenih
i veni h nami rni ca koj e podlijeu stanju vrenja i truljenja.
Bol est se moe svoditi i na pretjerane bri ge te na ostal e nega-
tivne suuzroni ke o koj i ma opirnije govori m u odl omci ma o
"raku" i "tumori ma".
Di fteri j a: 6 1 , 2 , 4 0 , 3 0 , 4 7
Bol est koju karakterizira upala sl uzni ca drijela, stvaranje
i irenje diflerijskih bakterija, ponekad nakon odstranjenja
nepani h krajnika. Povol j no tlo za irenje bakterija ini gomi -
lanje otpadni h tvari kao posljedica nedovol j nog izluivanja iz
150
tijela te kao posljedica hrane koja se zbog svoje nepri rodnosti
ne moe apsorbirati - prije svega proi zvodi sa krobom - koji
oteavaju kol anj e krvi. Uredno tijelo i ista krv ne moraju se
pribojavati difterijskih bakterija.
Ako se u tijelo, pod sumnj om daj e zagaeno difterijskim
bakteri j ama, ubri zgava protuotrov ili anti toksi n, a da se
prethodno nisu poduzel e mjere pri rodnog ienja i zatite u
obl i ku i spravne organske hrane, onda j e to oiti znak pomanj -
kanja znanj a o bakteri j ama i njihovoj ulozi u prirodi.
Di jabetes (eerna bol est): 61, 2, 57, 50, 40, 84, 85
Bol est kod koje j e pri mamo poremeena mijena (pretvor-
ba) ugl j i kohi rata, a sekundarno i mijena masti i bj el anevi na
uslijed nezadovol j avaj ueg funkcioniranja guterae. Uzrok
lei u pretj eranom uzi manj u koncentri rani h i veni h nami rni -
ca sa krobom i eerom. Proitajte odl omak o sokovi ma od
zel eni h mahuna gdje se govori i o i nzul i nski m injekcijama.
Di spepsi ja: 61, 1, 2, 30, 15
Probavna smetnja kao posljedica prevel i ke ki sel i ne u pro-
bavnom traktu.
Di s uri j a: 30, 1, 40, 59
Smetnj e pri mokrenj u, bolno izluivanje mokrae.
Di zenteri ja (srdobol j a): 6, 61, 30, 1
Proljev kao posljedica nagomi l avanj a sluzi i drugi h otpa-
dnih tvari. I spiranje crijeva, a katkada i odstranjivanje otrova
(kao stoj e opi sano) od velike su pomoi , ako se pri tom pije
dvije do tri litre svjeih sokova na dan.
Djeja paral i za: 61, 40, 32, 1, 2
Poznata i kao djeja uzetost ili pol i omyel i ti s.Upal a si voga
151
tkiva lene modi ne. Ni poto ozbiljna i esta bolest, kao to
nam se ini sudei po strci koja se stvara oko nje. Virtis koji
prouzrouj e tu bol est ne moe egzistirati u zdravom tkivu.
Kad se ta bolest j ednom ustanovi , prvi korak u lijeenju je
gl adovanj e, kako bi se otpadne tvari odstrani l e iz tijela.
Oprez se sastoji u ispravnoj prehrani , dakl e u tome da
uzi mamo i votonosnu, organsku hranu koja nije kuhana ili
prerai vana. To se pokazal o prijeko potrebni m za vraanj e
tijela u normal no stanje. Primjena lijekova, putem injekcija
ili na neki drugi nai n, moe napredovanj e osujetiti, j er u tom
sluaju ne mogu se stani ce i tkivo domoi svog zdravlja. Vj e-
rojatno se mnogi sluajevi djeje paral i ze mogu prije svesti
na probavu mlijeka, eera, kroba, itarica i l i munade koja u
sebi sadri ugljinu kiselinu, nego na bilo koji drugi uzrok.
Duhovna bol est: 6 1 , 3 7 , 3 0 , 1 , 15, 2, 40, 59
Poremeaj i vanog sustava prouzroen prevel i ki m ko-
l i i nama otrova u tijelu i pomanj kanj a organski h hranjivih
tvari. Suuzroni ci te bolesti najee su duhovni pritisci na
temelju straha, ljutnje i slinih preuzetnosti .
Ekcem: 6 1 , 2 , 3 0 , 1 5
Kono oboljenje popraeno svrbeom i poj avama vori a,
gnojavica i ljuskica. Posljedice prevel i ke ki sel i ne u limfnoj
lijezdi. Ali i posl j edi ca odstranjivanja otpadni h tvari kroz
pore na koi umj esto kroz bubrege i crijeva. Proitajte odl o-
mak o furunkulima (potkonj aci ma).
El efanti jaza: 6 1 , 3 0 , 32, 40
Bolest odebljanja koe i potkonog tkiva (sl onovska
koa), osobi to na glavi, rukama i nogama, koja se j avl j a usli-
j ed upale i sputanosti limfne lijezde, naj ee prouzroene
otpadni m tvari ma u tijelu.
152
Emfi zem: 87
( Rije u prijevodu znai napuhl i nu). Pretjerano proi renj e
plua nagomi l avanj em zraka ili plina u njima.
Encefalitis: 6 1 , 3 0 , 4 0 , 3 7
Upala mozga kao posljedica poremeenog ili bol esnog
i vanog sustava. 60 grama soka od perina triput na dan
- ujutro, o podne i naveer - te nekol i ko puta ponovl j eno kli-
stiranje pokazal o se najuinkovitijim u lijeenju.
Enureza: 30, 40, 29
Nehoti no mokrenj e (u snu), nemogunost zadravanj a
mokrae, naj ee prouzroeno anorganski m kri stal i ma
oksal ne kiseline u bubrezi ma ili mj ehuru. Proitajte odl omak
o oksal noj kiselini.
Epilepsija (padavi ca): 61, 15, 2, 30, 40
Bolest koja se oituje u i znenadni m napadaj i ma greva i
gubi tka svijesti. Uzrok j oj je prevel i ko trovanje i gl adovanj e
i vanog sustava. Ponekad su j oj uzronici gliste u debel om
crijevu. Primjer za to bila je dvadeseti est godinja ena.
Poslije dvadeseti osmog uzastopnog dnevnog ispiranja cri -
j eva izala j e i z debel og crijeva masa glista vel i i ne muke
ake. Nekol i ko daljnjih ispiranja dovel o je do iste stol i ce te
se epileptiki napadaji nisu nikad vie ponovi l i . To bi mogl a
biti puka sluajnost, ali su mnogi slini sluajevi nesumnj i vo
pouni .
Furunkul : 61, 30, 55
J ajoliki ir (poganac, potkonj ak) prouzroen nei stoom
u krvi. Nei stoa dovodi do bakterijskih infekcija preko znoj -
nih lijezda ili donjih dijelova dl aka. Primjena sul fami da i
ostalih lijekova moe imati vrlo tetne posljedice.
153
Furunkul nije nikakva infekcija koe. ve j ednostavno
otpad kojeg tijelo nije mogl o izbaciti kroz ostal e kanal e za
izluivanje, bilo zato to su zaepljeni otpadom, bilo zato to
su zbog pomanj kanj a i spravne hrane i njege degeneri rani i ne-
moni . Kad tijelo ne uspijeva otpadne tvari odstraniti putem
gl avni h organa za izluivanje, tada priziva u pomo sveuku-
pan sustav izluivanja. A taj sustav sastoji se i zmeu ostal og i
od koe i pora na koi.
Gastri ti s: 6 1 , 1 5 , 30
Upal a el uane sl uzni ce. Bolest koja nastaje uslijed pre-
tjeranog stvaranja pl i nova u tijelu. Uzrok tome su pogrene
kombi naci j e i veni h nami rni ca. Svi proizvodi od brana,
itarica i eera mogu izazvati gastritis, a uivanje al kohol a
stvar samo pogorava. J aki zaini od papri ke, senfa, octa.
duhana ild, takoer su odgovorni za te patnje. Si rove i vene
nami rni ce zacijelo su najkorisnije.
Gi ht (ul ozi , kostobol j a, upala zgl obova): 61, 2, 30, 29, 15,
40, 59
Upala zgl obni h ahura, ili kostiju, ili hrskavi ce. Uzrok
bolesti je prekomj erno konzumi ranj e al kohol a i drugi h nadra-
ajnih sredstvava, kao i preteka hrana.
Gl avobol j e: 61, 2, 30, 55, 15
Gl avobol j a j e samo j edan od preko 200 si mptoma koji
ukazuju na to daj e tijelo preoptereeno otpadni m tvari ma. To
je upozorenj e pri rode da treba tijelo temeljilo oistiti, kako bi
se ponovno uspostavi l a ravnotea i kako bi smo se oslobodili
previ sokog pritiska krvi u glavi.
Gl uhoa: 61, 11, 40, 41
Najee se svodi na sluz u sl uni m kanal i ma. Moe biti
154
prouzroena i pri ti skom lubanje na i vce i krvne sudove koji
su povezani sa sl uni m kanal i ma. Ki roprakti ka lubanje (kra-
niopatija) moe katkada pronai izlaz iz takvog stanja.
Gl ji vi na obol jenja: 61, 30, 1
None gljivice, koje se stvaraju izmeu i ispod noni h pr-
stiju, kad nam noge ne diu kako bi trebale, prava su gozba za
sve kone gljivice, a kruna svega je stvaranje prevel i ke ki se-
line koja se skuplja u donj i m ekstremi teti ma. Kone gljivice
su izvanredni ugostitelji; one skupljaju goste gdje god j e to
mogue, sve dok ki sel i nu u nogama uvaju vrsto zatvorene
kone ci pel e i tako onemoguavaj u rastvaranje otrova.
Klju za odstranj i vanj e nonih gljivica lei u stoj e mogu-
e veem zraenju stopal a. Sandal e se zbog svog povol j nog
djelovanja ne samo za noge, nego za i tavo tijelo, danas sve
vie cijene i vrednuju. Ki a i snijeg manje su tetni , ako o-
vjek nosi sandal e umj esto cipela i glenjaa.
Gonoreja (triper, kapavac): 61, 15, 30, 40, 76, 59
Posljedica razmnoavanj a gonokokne bakterije. Uzroci
bolesti su neista krv i raspadljivi proizvodi - obi no kon-
centrirani u podruj u spol ni h organa - kao pogodno tlo za
razmnoavanj e spomenuti h bakterija. Lijenici u Francuskoj
otkrili su da je za lijeenje ove bolesti vrlo kori sno ulje od
sandal ovi ne u rastopi vi m tabl etama.
Gnoj avi ea: 6 1 , 2 , 3 0 , 40
Ekcem koji j e praen vrui com. Uzrok j e isti kod obi nog
ekcema i gnoj avi ce.
Grevi : 6 1 , 3 0
Kod greva u cri j evi ma na djelu je stvaranje pl i nova do
kojega dolazi zbog pogrene kombi naci j e i veni h nami rni -
155
ca. Greve u mi i i ma obi no prouzrouj e mokrana kiselina
koja se nakupi l a u prevel i ki m kol i i nama.
Gri pa: 61, 1 1 , 2 , 3 0 , 41, 55
Prouzroena pretj erani m pohranj i vanj em otpadni h tvari
iz tijela i hrane. Taj otpad pl odno je tlo za razmnoavanj e
bakterija i nastajanje bolesti koja pogaa prije svega di ne
puteve. Gri pa j e praena vrui nom i nervnom iserpljenou,
te openi ti m osjeajem slabosti.
Gua: 61, 59, 2 (uz dodatak etvrt l i i ce praka od algi,
morske salate ili crveni h algi)
Poveanj e titnjae uslijed nedostatka organskog j oda u
prehrani . Uzi manj e kemi j skog j oda i kemijski proi zvedenog
kalijskog j oda teti tijelu, budui da su to anorganske tvari
koje se s vremenom nagomi l avaj u na tetu tjelesnog tkiva.
Najbolji organski j od sadran je u crveni m i ostal i m al gama
(proitaj odl omak o morski m al gama).
Hemoroi di : 62, 61, 2
Zgunj avanj e krvnih fibrina ili vl akanaca u krvi i krvni m
sudovi ma donj eg dijela debel og crijeva kao posljedica pre-
tjeranog konzumi ranj a kruha i ostalih proi zvoda od itarica
i kroba. Odstranj i vanj e hemoroi da pomou noa ili pomou
el ektri ne igle nema vel i kog smisla. Ponovno pojavljivanje
hemoroi da prije ili kasnije gotovo je nei zbj eno, ako ih se
odstranjuje na taj nai n, a da se ovjek ne pita o sami m uzro-
ci ma, da ne vodi brigu o zdravlju i otpadni m tvari ma u krvi.
Hodki nova bolest: 61, 27, 29, 46
Natckl i na limfnih lijezda i krajnika u neposrednoj vezi s
poremeaj em sl ezene. Posljedica nedostatne, neuravnoteene
prehrane. J edva da postoji nada nakon pri mj ene rendgenskog
156
zraenja ili radija, budui da je ovjeku nemogue postii
konaan rezultat. To vrijedi i za radi oakti vne tvari. Po mom
iskustvu do umi ruj ui h rezultata, to znai do dj el omi no du-
gotrajnog poboljanja, ali ni poto do konanog izlijeenja,
moemo doi j edi no tako da odstrani mo otrove iz tijela i
pri dravamo se stroge, uravnoteene i i spravno pri premane
sirove hrane i svjeih sokova.
Hunj avi ca: 6 1 , 1 1 , 30, 40, 15, 50, 41
Abnormal no stvaranje sluzi u oi ma, nosu i di ni m pu-
tevi ma uslijed pretj eranog uzimanja ml i j eni h proi zvoda te
proi zvoda od itarica i kroba. Po mom iskustvu treba izbje-
gavati injekcije. Proitajte odl omak o astmi koji se odnosi i
na hunjavicu.
Impot enci j a: 15, 1 , 3 0 , 27, 40, 31, 59
Spolna nemo, smetnja kod obavljanja spol nog ina.
Iscrpl jenost: 1, 61, 30
Znak da stani ce u tijelu ne sadre dovol j no hrane za i vo-
tonosne mol ekul e, kako bi mogl e posredovati svjeu energiju
koja nam j e potrebna. I scrpljenost j e pretea mnogi h bolesti.
Kumul ati vno djelovanje iscrpljenosti sastoji se u razaranj u
stanica tkiva i naknadnom nagomi l avanj u otpada u tijelu.
Ukol i ko se taj otpad ne odstrani , on slui kao hrana bakteri j a-
ma. Mir, spavanj e, ienje debel og crijeva i sokovi dokazal i
su se kao najbolja metoda za prevl adavanj e iscrpljenosti.
Iijas: 30, 61, 40, 28, 29, 59
Upal a i vca koji se nalazi kod kria pa ide stranj om
stranom noge, prouzroena pretjeranim kol i i nama tal oga u
tijelu.
157
Karijes (truljenje) zuba: 61, 48, 55, 46, 1
Raspadanj e uslijed pomanj kanj a organski h, i votonosni h
mol ekul a u hrani . Pretjerano troenje mlijeka, kroba i eera
u hrani glavni su razl ozi karijesa.
Kaal j, 1 1 , 6 1 , 3 0
Nastaje onda kad tijelo pokuava izbaciti sl uz iz di ni h pu-
teva. Lijekovi protiv kalja esto su i zvanredna sredstva za to
da e nas kaalj muiti i ubudue; ta sredstva pripadaju kana-
lizaciji. Proitajte odl omke o prehl adama. Krastavci s i sti m
ili razbl aeni m sokom l i muna ublaavaju kaalj.
Katal epsi ja: 6 1 , 2 , 40, 30
Ukoenost mi i a kao znak duevnog poremeaj a, prou-
zroena pogreno hranj eni m i vci ma.
Kat ar: 6 1 , 1 1 , 3 0 , 4 1 , 6 0
Upala sl uzne opne neki h organa kao posljedica nesposo-
bnosti tijela da prihvati u sebe ml i j eko i koncentri rane proi -
zvode sa krobom.
Kol i ka: 6 1 , 3 0
Bolni gr crijeva uslijed pl i nova, do kojeg dolazi naj ee
uslijed pogreni h kombi naci j a i veni h nami rni ca i nagomi -
lavanja otpadni h tvari u tijelu. Djeca koja odrastaju na sirovoj
hrani i sirovim sokovi ma nemaju straha od kolika. Po mom
iskustvu najbru pomo prua ispiranje i klistiranje crijeva.
Konjunkti vi ti s: 61, 50, 1, 59
Upala one spoj ni ce, kapaka.
Kopri vu j aa (url i kanj a): 61, 2, 30, 15, 1
Svrbljivi koni osi p. Prevelika kiselina ti tijelu koju or-
158
gani zam pokuava izluiti kroz pore na koi. (Usporedi te s
odl omkom o al ergi j ama).
K orej a (plesanje u kol u): 61, 2, 30, 40
Stanje psi hi ke egzal taci j e s grenj em miia i neobi ni m
pokreti ma udova, gl ave i lica. Rjeenje valja potraiti u od-
stranjenju otrova iz tijela, a to se moe postii ako se ovjek
podvrgne totalno sirovoj prehrani iz svjeeg povra, salata,
voa i oraha.
Kosa: 53, 66
Proitajte odl omak o l ucemi .
Kozi ce (bogi nj e): 61, 30, 1, 2, 37, 40, 53, 55
Ogromne kol i i ne gnojnih otpadni h tvari dovode do toga
da se u njima razmnoavaj u bakterije odgovorne za tu bolest.
Nakon prvog razmnoavanj a bakterije naputaju tijelo kroz
pore na koi. Dobro informirana osoba zna da injekcija proti v
te bolesti ne samo da nita ne vrijedi, ve je vrlo opasna u po-
gledu posl j edi nog djelovanja. Govori l o se daj e mnogo vie
ljudi koji su primali injekcije s gnoj ni m infuzijskim tvari ma
uzetim iz krava postal o zakrljalo ili na neki drugi nain osa-
kaeno, nego to j e bilo smrtni h sl uaj eva prouzroeni h tom
bol eu. Tijelo koje je i sto iznutra i izvana, koje je i spravno
hranjeno i votonosnom hranom i obi l ni m kol i i nama razl i i -
tih svjeih sokova, ne moe biti rasadni kom bakterija te ostaje
i muno protiv te bolesti.
K rvni tl ak, vi soki : 61, 2, 30, 15
Posljedica zagaenosti krvnih sudova. Gl ede zagaenj a
krvnih sudova postoji nekol i ko mogui h uzroka: 1. injekcije i
lijekovi koji se uzimaju iz zdravstveni h ili nekih drugi h razl o-
ga; 2. taloenje anorganski h mol ekul a u krvi koje se dobivaju
159
putem kuhani h ili prerai vani h i veni h nami rni ca, prije sve-
ga koncentri rani h krobni h i eernih proi zvoda; 3. otpadne
tvari koje su ostal e u organi ma za izluivanje i kanal i ma.
esta poj ava vi sokog krvnog tlaka u obi tel j i ma ne moe
se tumaiti kao nasl j edna bolest, kako to neki ljudi pogreno
shvaaju, kao da se radi o pokl onu koje dijete dobi va zahva-
ljujui degeneri ranom stanju majine krvi (kao posl j edi ce
uzimanja anorganski h i veni h nami rni ca). J edi na nasljedna
osobi na je nai n i kval i teta prehrane koje obitelj u cijelosti
podrava. Ako ta prehrana sadri previ e kuhani h i veni h
nami rni ca i koncentri rani h ugljikohidrata, sasvi m je razuml j i -
vo da e vei na, ako ne ba svi lanovi obitelji imati probl ema
s vi soki m krvni m tl akom.
Krvni tlak, ni ski : 61, 2, 30, 1, 29, 15
Svodi se pogl avi to na pomanj kanj e i votonosni h tvari.
A do pomanj kanj a dol azi kad se j ede iskljuivo ili preteno
kuhana i preraena hrana, kad u prehrani nema svjeih si ro-
vih sokova od povra koji mogu brzo i dj el otvorno obnovi ti
crvena krvna zrnca. Vrlo ozbiljan suuzroni k ni skog krvnog
tlaka je takoer nedostatak pri mj erenog i zadovol j avaj ueg
mira. Svaki sat spavanj a prije 22 sata vrijedi vi e od dva sata
spavanja ujutro.
Postoje tri tipa spavaa, od kojih je prvi najei:
1. Spava dubokog sna prije ponoi
2. Spava dubokog sna oko ponoi
3. Spava dubokog sna u ranim j utarnj i m sati ma. Ovo-
me ne znai nita spavanj e oko ponoi , njemu treba spavanj e
na prijelazu i zmeu noi u novi dan.
Puenje i al kohol na pia glavni su uzroci vi sokog i ni skog
krvnog tlaka.
160
Leukemi j a: 1, 26, 48, 53
Ekstremno brzo irenje bijelih krvnih zrnaca koje dovodi
do unitavanja crveni h krvni h zrnaca. Uzrok j e nedostatak
organski h mol ekul a u hrani - previ e kuhane hrane, previ e
kroba i eera, previ e mesa, a nedovol j no svjeih sokova,
si rovog povra i voa.
Mal ari ja: 6 1 , 1 1 , 1 , 3 0 , 41. 15
Posljedica nei stoe u krvi i pretj eranog skupljanja otpa-
dnih tvari u tijelu, ako se ovjek zadrava ili kree u zagae-
nom, nezdravom ozraj u, tako da ivotinjski paraziti i bakte-
rije mogu prijei u nj egovo tijelo i iriti se u nj emu.
Dok neki ljudi, pogoeni mal ari j om, svoje tijelo obi no
nasiuju ki ni nom, atabri nom i ostal i m lijekovima, mi emo
radije izvriti nuno potrebno odstranj i vanj e otrova iz tijela
(proitaj odl omak o odstranj i vanj u otrova), kako bi smo tijelo
oslobodili od spomenuti h otrova.
Mal teka grozni ca: 61, 30, 20, 22, 23
J edna od metoda koju primijenjuje pri roda za spaljivanje
otpadni h tvari u tijelu. U tom sluaju bakterije koje aktiviraju
raspadanj e otpadni h tvari , sl i kovi to reeno, vre ul ogu "po-
tpal j i vaa" koji podi e temperaturu u i nterval i ma, a ponekad
i konti nui rano. Ako nema otpadni h tvari, nema ni grozni ce!
Bakterije mal teke grozni ce razmnoavaj u se u pasteri zi ra-
nom mlijeku.
Mastoi di ti s: 61, 32, 2
Posljedica gomi l anj a sluzi u podruj u sl j epoone kosti
lubanje iza uha koja i zazi va upal u. Mastoi di ti s se j avl j a
ve u djetinjstvu ako se hrani mo s mnogo kravl j eg ml i j eka
- pogotovo pasteri zi ranog - i ako j edemo puno bijelog kruha,
itarica, kol ae i ostal e proi zvode od brana. Najbolja metoda
161
da se zati ti mo od mastoi di ti sa j c po mom i skustvu izbjega-
vanje spomenuti h i veni h nami rni ca. Priitajte odl omak o
prehl adama.
Mel ankol i j a: 61, 7, 2, 30, 15, 37
Stanje zal rovanosti u dijelovima tijela te u nei shranj enom
i vanom sustavu koje dovodi do sumornog snatrcnja. Nedo-
statak samopouzdanj a.
Meni ngi ti s: 61, 30, 2, 1
Upal a mozgovni h opna. Prisutnost meni ngokoka u orga-
ni zmu kao posl j edi ca nagomi l avanj a otpadni h tvari u kojima
se te bakterije razmnoavaj u. Ako j e tijelo zdravo, bakterije
ugibaju zbog nedostatka hrane ili naputaju organi zam bez
i kakvog nanoenj a tete.
Menopauza: 61, 32, 73, 30, 2
Kazna koju ene plaaju zato to su pol ovi cu i votnog
vijeka (40 do 50 godi na) j el e tetne i vene nami rni ce koje
ne mogu prehrani ti krv i ostale dijelove tijela, tako da je ne-
mogua bilo kakva brza i postojana regeneraci j a.
Menst ruaci j a: 61, 59, 30, 68, 2
Prouavanj e sl i kovi tog "Prikaza endokrinih lijezda", o
emu je ve bilo rijei, otkriva nam nekol i ko gl avni h uzroka
menstrual ni h smetnji (proitaj odl omak o l i j ezdama).
Mi grena: 61, 2, 30, 15,47,37
Nei sta krv i pothranj enost i vani h centara dovode do
intenzivnih bol ova - obi no samo na jednoj strani gl ave - koji
doti nog ovj eka i ne bezvol j ni m i depri mi rani m.
162
Mokrenj e u krevetu: 30
Ta bi navika mal e djece trebala nestati u prvoj ili drugoj
godi ni i vota. Ukol i ko nije nestala, nemoj te djetetu davati ni -
kakve napi tke poslije 16 sati , ali mu dozvol i te preko dana da
pije do mi l e volje. Pratite zbivanja i utvrdite kad se otpri l i ke
djetetu dogaa mokrenj e, probudi te ga sljedee noi deset do
20 mi nuta prije log vremena, i nastavi te s buenjima sve dotl e
dok se dijete samo ne probudi u odreeno vrijeme. Kuhani
pinat i rabarbara produuj u trajanje te loe navi ke, budui da
anorganski kristali oksal ne ki sel i ne nadrauj u bubrege.
Mrena na oku: 1, 61, 50
Proitajte odl omak o soku od endivije i mreni na oku.
Mul ti pl a skl eroza: 61, 40, 59, 2 , 1
Degenerati vno stanje i vanog sustava prouzroeno izgla-
dnjelim stani cama i vanog sustava, mozga i lene modi ne.
Ta bolest je kljuni dokaz razaral akog djelovanja proi zvoda
od kroba i itarica na ljude. Nakon pedesetogodi nj eg opa-
anja moram ustvrditi da se ni kad nije posti gl o dugotraj no
poboljanje, ako su pacijenti i dalje j el i kruh, i tari ce i ostal e
proi zvode sa krobom. Al i j e zato mnogi m ljudima pomogl o
kod oporavka, ako su izbjegavali spomenute i vene nami r-
ni ce, ukljuujui i meso, te su umj esto njih jeli si rovo voe i
povre, te pili dvije do tri litre svjeeg soka i podvrgaval i se
estom ispiranju crijeva.
Naj vea opasnost kod te bolesti lei u tome to se taj
program ne moe dosl j edno provoditi te zbog toga dolazi do
sekundarni h infekcija.
Nedost at ak ki si ka: 61, 30, 37, 46, 55
Nedovol j na asimilacija kisika zbog pomanj kanj a organ-
skog eljeza u organi zmu.
163
Netri ti s: 30, 61, 40, 29, 59
Upala bubrega do koje obi no dolazi zbog pretjeranog
stvaranja ki sel i ne.
Nervoza el uca: 23 (u ai vrue vode), 61, 1, 30, 15
Posljedica nei spravne probave zbog pogrenog sastava i-
veni h nami rni ca. Moe nastati i kao posl j edi ca stresa, briga
i straha.
Nervoza: 6 1 , 3 7 , 3 0 , 40, 15
Razdral j i vost odreeni h i vani h centara prouzroena
pomanj kanj em organski h, alkalijskih i veni h nami rni ca.
Nesani ca: 6 1 , 3 7 , 22,30
Stanje u koj em ovjek ne moe zaspati . Uzrok je u i vanoj
napetosti ili u prevel i ki m kol i i nama ki sel i ne u organi zmu.
Neural gi ja: 61, 37, 30. 40
J aki bolovi nekog i vca koj emu nedostaju hranjive tvari.
Neurast eni j a: 6 1 , 3 7 , 2, 30, 40, 55
Funkci onal na iscrpljenost i vanog sustava uslijed ne-
dovol j nog opskrbl j i vanj a organskom hranom. Si mptomi se
pokazuj u u trajnoj i vanoj napetosti , bri gama, strahu ili
pretj eranom radu.
Neuri ti s: 23, 3 0 , 6 1 , 40
Obi no posl j edi ca natal ocni h tvari koje potiskuju i vce
i mi i e, izazivajui j ake bol ove. Gl avni uzrok te patnje j est
probava mesa. Meso proi zvodi tol i ke kol i i ne mokrane ki se-
line da su miii prezasi eni nj ome te se naposl j etku poinju
stvarati kristali.
164
Ni mf omani j a: 61, 2, 30, 15, 29, 40
Spol na nezasi tnost kod ena uslijed pretjeranog konzumi -
ranja zai na, al kohol a, duhana ili pak uslijed pogrene kom-
binacije i veni h nami rni ca. Ponekad prouzroena funkcio-
nal ni m smetnj ama i tjelesnim anomal i j ama organa; i j edno i
drugo moe se s l akoom korigirati.
Orhi ti s: 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 3 7 , 59
Upal a monji (muda) pruzroena pretj erani m pohranj i -
vanj em otpadni h tvari u organi zmu, a katkada i nj i hovom
zl ouporabom.
Ospi ce: 6 1 , 3 0 , 1 , 2
Virus ospi ca razmnoava se u sluzi, pogotovo u sluzi koja
nastaje iz otpadni h tvari probave mlijeka te koncentri rani h
proi zvoda sa krobom i eerom. Ukol i ko ne bi bilo tog
rasadni ka, virus ne bi mogao egzistirati. Kad se neko dijete
hrani kravljim ml i j ekom, i tari cama, kruhom i pudi ngom, ne
moe se oeki vati nita drugo do razmnoavanj a tog nezna-
tnog virusa. Teka hrana, itarice i ml i j eko najbolje su tlo za
razmnoavanj e bakterija. Masti tjeraju otrov u kou i preko
nje natrag u tijelo te e se prije ili kasnije ponovno pojaviti u
ovom ili onom obl i ku neke bolesti.
Di j agnoza odoka bolje j e to dokazal a od svih l aborato-
rijskih metoda do kojih smo doprl i . I sta obrada koja se vrlo
uspj eno primjenjuje kod prehl ada j ednako je dj el otvorna i
kod ospica.
Ovapnj enj e arteri ja itd.: 61, 2, 80, 28, 55
Posljedica nedostatka i votonosnog, organskog kalcija, a
i stovremeno prevel i ke koliine anorganskog kalcija u hrani.;
krvni sudovi gube elastinost i u i l ama se zgruava krv. Ta-
loenje anorganskog kalcija pretvara elastine stijenke krvnih
165
sudova u ovapnj ene cijevi. J edi no priroda moe takvo stanje uz
suradnju bolesnika izlijeiti na najprimjereniji i najbolji nain.
Paradonti ti s: 61, 1, 2, 30
Upal a zubnog mesa i klimanje zubiju. Uzrok j e prevel i ko
gomi l anj e otpadni h tvari u i tavom tijelu te nedostatak i vo-
tonosne, organske hrane.
Pareza: 61, 2, 40, 30, 6, 47
Utrnue, neosjetljivost dijelova tijela, dj el omi na uzetost,
kljenut. Funkci onal na nesposobnost modani h i vaca da ko-
ordiniraju rad svih di j el ova tijela. Uzrok je nedostatak ispra-
vne organske hrane.
Pijesak (krupi ca): 30, 40, 59, 23 (u ai s vruom vo-
dom)
Anorganska tvar - prije svega anorganski kalcij iz kruha i
drugi h koncentri rani h proi zvoda sa krobom - koja stvara u
bubrezi ma zrnatu i zl ui nu.
Polipi: 6 1 , 1
Petljasta izraslina sl uzni ce ili koe, najee u nosu, cri-
j evu i materni ci . Upal a ili nateklina krajnika drijela, nepca
ili samog tkiva krajnika drijela. Uzroci su preobi l na sl uz u
tijelu i otpadne tvari u donj em dijelu crijeva koje nastaju kad
se pije puno mlijeka i j ede hrana koja sadri previ e kroba i
eera.
Potekoe s bubrezi ma (prevel i ka koliina mokrane
ki sel i ne): 30, 61, 1 , 4 0 , 29, 28, 59
Posljedica nedovol j nog izluivanja otpadni h tvari koje
nastaju pretj eranom probavom mesa. Pi vo, vi no i liker glavni
su uzronici potekoa s bubrezi ma.
166
Potekoe s grl om: 61, 1 L 30, 1
Obi no se svode na pretjeranu sl uz u grlu koja je najee
prouzroena pretj erani m konzumi ranj em mlijeka, kroba i
eera.
Potekoe s mj ehurom: 30, 61
Stanja razdraenosl i u tom organu obi no su posl j edi ce
prevel i ke ki sel i ne koja se nagomi l ava kroz probavu prehram-
beni h artikala koji ostavljaju za sobom kisele, nedovol j no
probavl j ene ili nerastopl j ene proi zvode - na primjer kri stal e
mokrane ki sel i ne uslijed probave mesa i kristale oksal ne ki -
seline uslijed probave kuhanog pi nata ili rabarbare. Pusti mo
li te kristale rasti, mogu prerasti u kamence.
Odstranj i vanj e tih kamenaca spal j i vanj em, operaci j om,
rendgenski m i radijskim zraenj em te raznim l i j ekovi ma
j o uvijek ne znai da smo odstranili uzroke. Ba naproti v
- vjerojatno e se nakon toga stanje pogorati . Pretjerano kon-
zumi ranj e kroba takoer j e j edan od uzroka. Upala mj ehura
moe zadavati bol ove kod mokrenj a, to dovodi do oteenj a
stijenki mjehura. Takvo stanje nazi va se cistitis.
Kamenci mj ehura mogu se stvarati unutar samog mj ehura
ili mogu dospjeti u njega iz bubrega. Proitajte odl omak o bu-
breni m kamenci ma. Potekoe s mj ehurom kod mukaraca
su naj ee povezane s probl emi ma prostate.
Potekoe s prost at om: 23, 30, 61, 1, 85
Mogu nastati kao posljedica ekscesa ili nedostatka i voto-
nosne hrane tijekom protekl i h godi na.
Prehl ade: 61, 11, 30, 41,60, 23
I sto to i katar ili upala sl uzne opne nekog organa (nosa,
el uca, grla itd.), samo u neto bl aem i podnosi vi j em obl i -
ku. I spiranje crijeva ili klistiranje pokazal i su se osobi to
167
ui nkovi ti m u osl obaanj u tijela od prehl ada. Ako je mogu-
e, dobro j e poduzeti trodnevnu kuru odstranjivanja otrova
- njena ui nkovi tost je naprosto nevj eroj atna. Uostal om, to
se tie prehl ada, oprez j e bez daljnjega naj j ednostavni j a stvar
na svijetu. Kad se j ednom latimo mukotrpnog i mrskog i e-
nja tijela od sluzi i otpadni h tvari tako to se pri vi knemo na
hranu od si rova povra, salata i voa, nadopuni vi je svjeim
sokovi ma, znaj mo da j e uzrok prehl ada otkl onj en. Lijekovi
i razne injekcije profitabilne su za one koji ih pruaju, a ak
je i mogue, da neki od tih ljudi zapravo i ne znaju da su ta
sredstva posve suvi na i nekori sna.
Prekomj erno debl j anj e: 61, 15, 30, 42
Pretj erano stvaranj e masni h stanica i tkiva oko nekog
organa.
Pretilost: 6 1 , 1 , 30, 15,34
Pretjerana masnoa tkiva, prouzroena nepodnosi vi m
kombi naci j ama i veni h nami rni ca i probavom velikih ko-
liina proi zvoda sa krobom i eerom. Ponekad se svodi na
smetnj e u radu lijezda. Proitajte odl omak o l i j ezdama.
U vezi s preti l ou objavljujem vrlo zani ml j o izvjee o
gospodi nu Banti ngu:
"Poto je godinu dana izbjegavao sve ivene namirnice
bogate krobom i mastima, te sva alkoholna pia. ukljuivo
i pivo, gospodin Banting je izgubio 17 kilograma i 30 cen-
timetara u struku. Nakon sedam godina napisao je: 'Dajem
vam asnu rije da nisam nikad ranije tako dobro ivio kao
to ivim otkad se pridravam novog plana prehrane, plana
kojeg sam ranije smatrao po zdravlje nepromiljenim i opa-
snim pothvatom. Sada mije mnogo bolje, tjelesno i duevno,
i raduje me injenica da klju zdravlja i blagostanja drim u
svojim rukama '. "
Prol aps : 61, 2, 30, 40, 15
Nepravi l an poloaj nekog organa zbog pomaka ili spu-
tanja mi i a, odnosno poputanj a veza koje ga dre. Uzrok
bolesti j e gubitak tonusa ili normal nog stanja napetosti mi i a
i i vanog sustava uslijed loe prehrane.
Proljev: 1, 2
Kad ovjek nita ne poduzi ma gl ede pravovremenog i e-
nja debel og crijeva, ono j e preputeno pri rodnom ienju.
Proi renje vena: 61, 2, 30, 62, 15
Posljedica prehrane bogate koncetri rani m proi zvodi ma sa
krobom i eerom koja dovodi do slabljenja stijenki vena.
Psori jaza (svrab, uga): 61, 30, 15, 1,2
Naj ee su to kol oni j e bakterija koje se hrane raspadlji-
vi m, otpadni m tvari ma te pokuavaj u napustiti tijelo preko
pora na koi to povl ai za sobom razdrai vo stanje.
Rahi t i s : 61, 1,48,37, 6, 30, 46
Nedostatak vi tami na D a po svoj prilici i nedostatak anor-
ganskog kalcija i drugi h el emenata. Posljedice su poremeaj i
izmjene kalcija i fosfora koji dovode do slabljenja i izoblia-
vanja kostiju.
Rak: 1, 61
Skupi ne ili gni j ezda epitelnih stanica koje su napol a
izgladnjele zbog nedovol j ni h kol i i na organske hrane. Pro-
bava koncentri rani h proi zvoda od kroba te mesni h proi zvoda
samo pospjeuje nj i hovo irenje. Proitajte odl omak o soku
od mrkve, gdje se temeljito govori o raku.
Uspostavi l o se da j e j edan od suuzroni ka rakastih obol j e-
nja i dugotrajna ljutnja.
169 168
Reuma: 23, 30, 61
Meso i proizvodi od mesa svih vrsta ne mogu se probavi ti ,
a da pri tom ne skupljaju prevel i ke kol i i ne mokrane kiseli-
ne u tijelu. (Proitajte odl omke o sokovi ma od mrkve, repe i
krastavaca). Ako je ta mokrana ki sel i na pohranj ena u tijelu,
preuzi maj u je miii i prije ili kasnije ona se kristalizira. Otri
kristali mokrane kiseline esto su uzrok reumatski h bol ova.
Meuti m, mnoga reumatska oboljenja nemaj u uzrok u sku-
pljanju mokrane ki sel i ne, nego u skupljanju ostalih talonih
tvari .
Sifilis: 61,30, 66, 62, 51,46
Oznaka koj om se oznaava prisutnost spirohetnih bakterija
u tijelu, kad se ondj e nade dovol j no otpadni h tvari potrebni h
za nj i hovo razmnoavanj e. Te otpadne tvari obi no potjeu od
i veni h nami rni ca koje sadre u sebi krob, zati m od mesa i
pasteri zi ranog mlijeka.
Siva mrena: 6 1 , 5 0 , 1, 40, 30
al osni veo preko oni h lea do koj ega j e dol o zato
to organi vi da, ivci i tki vo, ne dobi vaj u dovoljnu koliinu
hranjive tvari. Ki rurki zahvat moe dodue u neki m sl uaj e-
vi ma pri vremeno biti od koristi, ali j e doista posve neupitna
spoznaja da pri roda moe bolje i temeljitije obavi ti taj posao
od najstrunijeg ovjeka, pod pretpostavkom da bol esni k u
potpunosti surauj e s pri rodom. Proitajte odl omak o soku
od endivije.
Skl eroza: 6 1 , 6 2 , 3 2 , 3 0
Otvrdnue tjelesnog tki va (usporedi : Mul ti pl a skl eroza)
Skorbut : 61, 15,2,30, 29
Bolest koja se razvija uslijed uzi manj a hrane si romane
170
vi tami ni ma, osobi to uslijed pomanj kanj a svjeeg povra.
Skroi ul oza: : 6 1 , 2 , 15,40,30
Stvaranje gnoja u vratni m l i j ezdama. Uzroci su anorgan-
ske tvari u hrani.
Sl jepoa:
Vidi odl omak Mrena na oku. Proitaj odl omak o soku od
endi vi j e.
Spol ne bolesti: 61, 30, 2, 15, 40, 29, 28
Svode se na neobuzdanost koja prouzrouj e upalu te na
oslabljene organe koji nemaju dovol j no organske hrane, to
dovodi do poremeaj a u funkciniranju. Osi m toga raspadljivi
proi zvodi omoguavaj u razmnoavanj e bakterija.
Srane tegobe: 61, 2, 30
Nastaju naj ee uslijed nei stoa koje zaepljuju krvne
sudove te oni vre prevel i k pritisak na srce. Moramo znati
da srce nije vee od ake, teko j e otprilike 280 grama, ali
ono kod svakog stezanja i spumpava 170 grama krvi. To na
prvi pogl ed nije puno, ali pod normal ni m okol nosti ma j e to
otpri l i ke 20.000 litara svaki h 24 sata. Pod stresom ta se kol i -
i na moe popeti i do 100.000 litara u j ednom danu. Ti j ekom
normal nog i votnog vijeka od 70 godi na koji se ugl avnom
provodi na sj edeem radnom mjestu srce otkucava oko tri mi -
lijarde puta, emu valja dodati j o 30% za takozvana stresna i
druga optereenja. Ni j edan ljudski mehani zam ne moe dano-
nono raditi, a da se unutar vrlo kratkog vremena ne raspadne,
ukol i ko se na njega ne pazi mnogo bolje nego to mi pazi mo
na svoje srce i ostale dijelove tijela.
Sve stoj e tijelu potrebno pri ma krv preko srca. Mol ekul e
kroba u kruhu, branu i ostal i m proi zvodi ma od itarica esto
171
zaepljuju na krvotok, budui da nisu rastopi ve. U takvom
stanju predstavlja krv ogromno optereenj e za srce i njegov
mehani zam i spumpavanj a, zbog ega nastaju srane tegobe.
Poznato j e takoer da j edan od suuzroni ka sranih tegoba
moe biti i pritisak plina u podruj u zakrivljenosti debel og
crijeva. Moj "Pri kaz terapije pomou noni h refleksivnih
zona" pomogao j e u otklanjanju mnogi h srani h tegoba.
Steri l nost: 61, 30, 1, 2, 29, 40, 48
Stanje koje se tu i tamo svodi na funkci onal ne smetnj e
u tijelu. Openi to j e prouzroeno nedostatkom i votonosni h
mol ekul a u prehrani tijekom protekl i h godi na i nagomi l ava-
njem otpadni h tvari u organi zmu.
Suenj e kosti ju: 61, 48, 55, 46, 1
Razgradnj a kotanog tkiva kao posljedica pretjerane proba-
ve mlijeka i koncentri rani h proi zvoda sa krobom i eerom.
Svrbe: 6 1 , 3 0 , 15, 1
Nel agodno stanje, najee i zazvano odreeni m bakteri-
j ama koje pokuavaj u napustiti tijelo kroz pore na koi . To
dovodi do stvaranja bubuljica i i ntenzi vnog svrbea.
arl ah: 30, 61, 68, 47, 66
Osvei vanj e tijela zbog nagomi l ani h otpadni h tvari iz hra-
ne i samog tijela, zato to se previ e j ede kuhana hrana, a pre-
mal o se koriste si rove i vene nami rni ce i piju svjei sokovi .
Ti foi dnost (zaraza tifusnim kl i cama): 61, 30, 28, 1, 37, 6
Bol est koja nastaje zbog pomanj kanj a odreeni h organ-
skih el emenata u tijelu, tako da se tifuzne bakterije mogu
razmnoavati te izazvati mezenteri j al nu grozni cu, odnosno
grozni cu trbune crijevne opne.
172
Tonzilitis (upala krajnika): 61, 30, 1, 2
Posl j edi ca preoptereenj a krajnika koja dovodi do upal e.
Krajnici i ne prvu obrambenu crtu i njihova zadaa sastoji
se u tome da sprijee naval u prevel i ki h kol i i na bakterija
u tijelo, kad se otpadne tvari u njemu brzo nagomi l avaj u.
Vaenje krajnika isto je to i kastracija. Taj in utjee na
osobnost, tako da djeaci ili odrasl i mukarci esto postaju
slini eunusi ma, a ene se esto pretvaraju u neuredne, fri-
gi dne karaktere. Ta brza degeneraci j a tjelesne strukture bila
je esto predmet opaanj a i istraivanja, (izvjea potjeu od
dr. I . Cal deroni j a i dr. G. Cal deroni j a iz Bergama, I talija: I I
sottosesso nei popol i senza tonsi l l e", poto su prikupili vi e
od 30.000 sluajeva na sveui l i ti ma u Berl i nu i Beu. J a sam
osobno razgovarao s dr. Cal deroni i mogu j ami ti za tonost
nj egova izvjea. Njihovi suradni ci bili su i zmeu ostalih dr.
Passow, Ki l l i an, Hal l e, J ansen, Al brecht, Gutzmann, Hofer,
Pi ehl er, Marschi k).
Toksemi j a: 6 1 , 30, 37, 15, 40
Trovanj e uslijed pretjeranog nagomi l avanj u otpadni h tvari
samog tijela ili nagomi l avanj a suvi ni h tvari nakon izmjene i
probave zbog ega se stvara vi ak ki sel i ne (vidi takoer Dr.
J ohn H. Ti klen "Mi t Toxami e fangen alle Krankhei ten an / Sa
toksemi j om zapoi nj u sve bol esti ").
Tromboza: 62, 2, 61, 30
Posl j edi ca gruanj a krvi koje zaepljuje krvne sudove, j er
se u krvi nal aze sudovi zatopani tal ogom koji potjee od pre-
teke hrane (kruha, itarica i kroba).
Trovanj e i veni m nami rni cama (botul i zam): 15, 66
Posljedica smrtonosnog otrova koj ega prenosi bakterija
botul i s kad uslijed vrui ne l agano oi vi , sl i no kao to to ini
173
tvor koji isputa smrdljivu tekuinu kad se nae u opasnosti .
Radi se o smrtonosnom otrovu koji se esto nalazi u konzervi -
ranoj hrani , u kojoj bakterije nisu posve uni tene zbog nedo-
voljno vi soke temperature. Moe se nai u kobasi cama, mesu
i ri bama. Ako obol i te od botul i zma, pozovi te hitno lijenika.
Svjei sirovi sokovi od povra najbolje su i vene nami rni ce
za i ve ljude.
Trudnoa: 1, 30, 61, 2, 4 8 , 3 2 , 53
Bez i zuzetka najvanije razdoblje u i votu neroena djete-
ta. Loe navi ke, puenje, konzumi ranj e al kohol ni h pia i limu-
nade, kao i kravl j eg mlijeka (pogotovo ako j e pasteri zi rano),
te uzi manj e prevelikih koliina koncentri rani h proi zvoda koji
sadre krob, itarice i eer - sve to moe u trudni ce izazvati
degeneraci j u ili manjak mi neral a kod djeteta. Si rovo povre,
sal ate i voe, svakodnevno nadopunj avani obi l ni m kol i i na-
ma svjeih siorvih sokova, zacijelo su kao svakodnevna hrana
najbolje j amstvo i dopri nos sjajnom, zdravom izgledu djeteta
i maj ke. Pokuaj te se toga pri dravati ! Proitajte odl omak o
soku od mrkve.
Tuberkul oza (sui ca): 61, 45, 1, 30, 2, 11, 37, 40, 41
Posljedica pretj eranog stvaranja sluzi u tijelu koja dovodi
do razmnoavanj a tuberkol ozni h bakterja. Te bakterije ote-
uju tki vo u svojoj okol i ni . Kravlje ml i j eko - bilo si rovo, bilo
pasteri zi rano - zacijelo je od svih i veni h nami rni ca kojima
se ovjek hrani vjerojatno najdjelotvornija u stvaranju sluzi.
Ta sl uz je za spomenute bakterije pri rodni rasadni k. Vjeroja-
tno j e pasteri zi rano ml i j eko ei uzrok tuberkol oze od svih
ostalih i mbeni ka.
174
Tumori : 6 2 , 6 1 , 30, 40
u mozgu
u kosti ma
u j etri
na maternici
I zrasline prouzroene nedostatkom organski h el emenata i
pretj eranom probavom koncentri rani h, anorganski h i veni h
nami rni ca - najee proi zvoda od brana. Suuzroni ci su de-
strukti vno, negati vno osjeajno stanje, kao stoj e dugovj ena
ljutnja, frustracije itd.
Tumor na mozgu: 63, 61, 30, 40
Posljedica nei stoe u krvi koja se ukruuj e u ki vni m su-
dovi ma mozga. Tumor vri pritisak u unutranjosti lubanje i
dovodi do smetnji u govoru, miljenju i kretanju, ve prema
tome gdje j e sjedite tumora. Ki rurki zahvati spaavaj u sve-
ga 50 posto bol esni ka.
Upal a bubrene zdj el i ce (pijelitis): 30, 61, 1, 40, 29, 28,
59
Upala u podruju lea ili bubrega najee izazvana pre-
tjeranim skupljanjem mokrane ki sel i ne u organi zmu.
Upal a debel og cri j eva (kolitis): 61, 3 0 , 1
Upala debel og crijeva uslijed zaepljenja i duevne ili organ-
ske nervoze koja dakako naruava proces probave. Obi no se
glavni uzrok pripisuje pomanjkanju ivotonosne, organske hra-
ne za besprijekoran rad crijeva. Kuhana hrana sastoji se od mr-
tvih molekula, koje nisu u stanju odravati ili obnavljati stanice
i tkivo. Da bi se upaljeno tkivo debel og crijeva smirilo, ovjek bi
trebao piti mlaenicu (tekuinu koja se dobiva kad se tepe vrhnje
u stapu i izrauje maslac), pod pretpostavkom da se posve opre-
dijelio za ispravno pripremanu sirovu hranu. Pritom se ne smije
175
zaboraviti na injenicu da mlijeko stvara sluz. S mlijekom valja
paljivo postupati. Pokazal o se da kuhane i vene namirnice ne
pri donose uspostavi normal nog stanja u debel om crijevu, ve
imaju suprotan uinak. Fino naribana mrkva i ostalo, na slian
nain pripremljeno povre i voe - katkada sirovo - mogu biti od
velike pomoi , ako se od njih pripremaju svjei i sirovi sokovi
te piju u velikim koliinama. Mineralna ulja su anorganska i
osujeuju svaki pokuaj u svrhu poboljanja stanja, a lijekovi
su tetni za organizam. KJ istiranje se pokazal o vrlo korisnim.
Prigovori protiv klistiranja dolaze obi no od onih pojedinaca
kojima bi bilo najpotrebnije, samo to nisu dovoljno informirani
o fiziologiji prehranjivanja i izluivanja. Bojazan da im to nee
prei u naviku temelji se na pogreni m informacijama. istoa
- kako unutarnja tako i vanjska - nikad ne moe biti tetna.
Upal a grkl jana: 6 1 , 1 , 30, 15
Upal a grkljana i zazvana j e nagomi l avanj em otpadni h tvari
u tijelu.
Upal a kot ane modi ne (osteomyelitis): 1, 61, 48, 30,
43
Raspadanj e strukture kostiju, naj ee praeno izluiva-
nj em gnoja. Kosti ma j e kao i drugi m di j el ovi ma tijela potre-
bna i votonosna hrana. Bez nje stani ce gladuju, otpadne tvari
se nagomi l avaj u i struktura se raspada.
Upal a kraj ni ka: 61, 30, 2, 1
Upal a drijela kao posljedica prevel i ki h nakupi na otpa-
dnih tvari tijela i hrane u organi zmu. Kad se stvori apsces
(gnoj ni ir), to je znak da se radi o otpadni m tvari ma koje se
skupljaju u podruj u krajnika (vidi "tonzi l i ti s").
Upal a krajnika ukazuj e na potrebu odstranjivanja otrova iz
tijela (vidi "odstranj i vanj e otrova").
176
Upal a potrb usnice ili trbune opne: 61, 30, 40, 15
Upala kao posljedica prevel i ki h kol i i na kroba, kalcija i
raspadnuti h proi zvoda u organi zmu.
Upal a porebri ce, pl une marami ce (pleuritis): 30, 61, 40
Posljedica nedovol j nog izluivanja raspadljivih tvari iz
tijela, obi no praena vrui nom i bol ovi ma kod disanja.
Upal a pl ua: 6 1 , 3 0 , 11, 41
Upal a pl unog tkiva kao posl j edi ca prevel i ke kol i i ne
sluzi i ostal i h otpadni h tvari u tijelu. Uzroci lee u pretjera-
nom konzumi ranj u koncentri rani h prehrambeni h artikala koji
sadre u sebi puno kroba i eera.
Upal a sl uzni ce: 86, 30, 61
Posl j edi ca isuivanja zgl obne ahure. Ako se dnevno po-
j ede mal o avokada, s vremenom e se ponovno uspostavi ti
normal no stanje.
Upal a vena (flebitis): 61, 30, 40, 15
Upala uslijed prevel i ki h koliina kroba, kalcija i otpadni h
tvari u organi zmu.
Uremi j a (mokrano otrovanj e): 30, 61, 29,40, 59
Nastaj e kao posljedica mokrani h sastojaka u krvi, te kao
posl j edi ca bubreni h bolesti.
Uzetost: 6 1 , 4 0 , 3 0 , 6
Gubi tak sposobnosti da se kontroliraju ili koordiniraju
svjesni i nesvjesni pokreti miia. Uzrok tome je izgladnjelost
centara i vanog sustava.
Uzetost kod djece: Oboljenje si vog tkiva lene modi ne.
Uzrok valja traiti u poremeenoj mijeni tvari, u prevelikim
177
kol i i nama nepri rodni h proi zvoda sa krobom i eerom, u
nedostatku organski h el emenata u hrani . Proitajte odl omak
o djejoj paralizi.
Vi ak ki sel i ne: 61, 30
Stanje otrovanosti tijela, najee posljedica zaostalih
otpadni h tvari u debel om crijevu; pri rodna posljedica uobi a-
j ene prehrane koja se pogl avi to sastoji iz koncentri rane teke
hrane, eera i mesa. Kratkovi dno je i nije ba mudro primje-
njivati natron ili tablete protiv stvaranja ki sel i ne, ne bi li se
to stanje popravi l o, budui da se te anorganske tvari mogu s
vremenom nagomi l avati u mozgu i prouzroi ti vel i ke tete.
Tada ete u gornj em dijelu arcni ce ugl edati srebrnosi vi
pol umj esec. elite li otkloniti viak ki sel i ne, proitajte odl o-
mak o soku od pinata. Uzrok pojavi vi ka ki sel i ne mogu
biti i duevne smetnj e kao to su buka, bri ge, srdba, strah,
l j ubomora, frustracije itd. Da bi se pomogl o u prevl adavanj u
takvog stanja, potrebno j e ponajprije razvijati mi ran, spoko-
j an i oputen duevni ivot.
Vodena bol est (vodeni ca); 61, 30, 11, 29, 40, 59
Prekomj erno skupljanje vode u tijelu uslijed nedovol j nog
izluivanja bubrega.
Vrtogl avi ca: 30, 61, 2, 1
Nastaje ako je tijelo uslijed skupljanja otpadni h tvari izgu-
bilo ravnoteu. Proitajte odl omak o odstranjivanju otrova;
mnogi ma j e pomogao u svladavanju vrtogl avi ce.
Vrui ca: 22, 23, 24
Naznaka koja u naj gorem sluaju ukazuj e na temperaturu
tijela koja se podi gl a iznad normal e, zato to priroda poku-
ava spaliti smee koje se nakupi l o u tijelu. Gdje nema suvi -
178
nih otpadni h tvari, gdje tjelesne stani ce dobivaju kvalitetnu
hranu, nema potrebe za vrui com, grozni com ili povi enom
temperaturom. Bezbroj puta j e dokazano da su odstranjivanje
otrova (proitaj odl omak o tome) i pri mj ena klistiranja naj -
bolja metoda za ubl aavanj e grozni ce u naj kraem moguem
roku.
Zaepl jenost (zatvor): 61, 15, 30, 1
Otrovom napunj eno debel o crijevo kao posljedica pogre-
ne koordi naci j e mi i a i i vaca. Uzrok j e pretjerana probava
nepri rodni h i veni h nami rni ca koja dovodi do tromosti cri -
j eva.
Zadah iz usta: 61
Prouzroen vrenjem i truljenjem otpadni h tvari iz hrane
koj e su ostal e u tijelu. uplji zubi i takozvane infekcije tkiva
samo su sl uaj ne popratne poj ave, prouzroene takoer nago-
mi l avanj em otpadni h tvari. Odstranj i vanj e otrova odstranjuje
i te otpadne tvari.
garavi ca (Ijutina): 30, 61, 29, 40, 59
I ntenzi vni osjeaj I jutine uslijed prevel i ke kol i i ne el ua-
ne ki sel i ne (solne ki sel i ne) ili drugi h otpadni h tvari, prouzro-
en vrenj em i truljenjem pogreno odabrane hrane.
l i jezde:
Svaka lijezda u tijelu ima strogo odreen odnos prema
drugi m l i j ezdama pomou kojega ih sti mul i ra, sputava ili
na bilo koji drugi nai n vri utjecaj na njih. Proitajte j o
j edanput odl omak o endokri ni m l i j ezdama. Upoznaj te se
temeljito s razliitim utjecajima j edni h lijezda na druge. Bilo
bi gl upo kad bi se netko "podvrgnuo operaciji lijezda", a da
179
nije svjestan kakvo djelovanje bi doti na lijezda mogl a imati
na ostali dio tijela. Osi m toga, vano j e znati kako se lijezde
hrane, kako se uspostavl j a ravnotea medu njima. Upoznaj te
se takoer s mi neral ni m i kemi sj ski m sastavom el emenata od
kojih su sainjene lijezde i koji sokovi su najhranjiviji za
l i j ezde.
Zucne tegobe i uni kamenac: 30, 61, 40, 29, 23 (u ai
s vruom vodom)
Kuhane i peene masne i vene nami rni ce najei su
uzroci poremeene funkcije unog mj ehura. uni kamenci
i pijesak nisu nita drugo do taloenje anorganskog kalcija i
drugih anorganski h tvari koje se skupljaju u unom mj ehuru,
budui da ih tijelo ne moe primiti. Svi proi zvodi od kroba
i i tari ca, sve vrste kruha pune su anorganskog kalcija. Ako
se obi l no hrani mo tim proi zvodi ma, mogu u nama prouzroi ti
une kamence i pijesak.
Sok od j ednog l i muna, neeeren, u ai vrue vode, popiti
vie puta na dan u trajanju od tri do etiri tjedna, pomae kod
rastvaranja unog kamenca, iako se uz taj sok mogu piti i
drugi navedeni sokovi .
Pri roda nije predvidjela odstranjivanje ovj ekovi h uni h
kamenaca pomou operacijskih zahvata.
uni mj ehur prijeko j e potreban za i spravno funkcioni-
ranje j etre. Nae tijelo pri pada naposl j etku nama sami ma, i
ako se mi u svom nepoznavanj u tjelesnih funkcija svj esno i
hoti mi ce odl ui mo za kirurki zahvat, onda ne moemo optu-
ivati ni koga drugog do nas same.
ut i ca: 6 1 , 30, 29, 40, 1
Posljedica preoptereene j etre koja u opskrbljuje pomo-
u limfnog strujanja preko pora na koi .
180
SADRAJ VI TAL NI H TVARI
U VOU I POVRU
184 185
188
189
LI TERATURA
Harvey i Marilyn Diamond: "Fi t fiirs L ebcn" - Fitnes za
ivot, I . dio
Harvey i Marilyn Diamond: "Fi t furs L eben" - Fi tnes za
ivot, I I . di o
Marilyn Diamond: "Neue EBkultur mit Sonnenkost"
- Nova kul ura j edenj a s obroci ma sunca
Prof. Arnold Ehret: "Di e schl ei mfrei e Hei l kost" - Lj eko-
viti obroci bez sluzi
Dr. John H. Tilden: "Mi t Toxami e fangen alle Krankhei -
ten an" - S toksemi j om zapoinju sve bolesti
Dr. Norman W. Walker: "Tagl i ch frische Salate erhal -
ten I hre Gesundhei t" - Dnevno svjea salata odrava vae
zdravl j e
Dr. Norman W. Walker: "Di ckdarmtherapi e" - Terapija
debel og crijeva (slikovni pri kaz) "Endokri ne Drusen" - En-
dokri ne lijezde (slikovni pri kaz) "FuBrefl exzonentherapi e"
- Terapija pomou nonog refleksa (slikovni pri kaz)
Dr. Norman W. Walker: "Auch Sie konnen wi eder j linger
werden" -1 vi moete opet postati ml adi
Dr. Norman W. Walker: "Zuri i ck aufs L and" - Povratak
prirodi
191
OAUTORU
Dobro zdravlje nije ovi sno o starosti. Dr. Norman W. Wal-
ker bavi o se preko sedamdeset godi na zdravl j em i prehranom
te je svoj i m i strai vaki m radom i i votom najbolje dokazao
da zdravl j e i dugi ivot mogu ii ruku pod ruku.
Tek danas otkrivaju neki napredni medi ci nari i strunja-
ci za prehranu istine koje j e dr. Wal ker ve za svoga i vota
poznavao i pi sao o njima. Dr. Wal ker je sam bio i votni m
dokazom da se i spravnom prehranom, duevnom uravnnote-
enou i hi gi j enom moe postii znatno dui , zdraviji ivot.
Program prehrane i zdravlja dr. Walkera j ednostavan je i lako
provedi v. Ne temelji se na "udesni m di j etama" ili "revol uci -
onarni m" pronal asci ma!
Dr. Wal ker poeo se zani mati za zdraviji nai n i vota ve
na prekretni ci 19. i 20. stoljea. U ml adosti je sebe preopte-
retio i ozbi l j no se razbol i o. Budui da mu ni kakve lijenike
"vj eti ne" nisu pomogl e, krenuo je dr. Wal ker novi m putem i
postao ponovno zdrav. Od tog vremena bavi se istraivanjem
uzroka ovj ekovi h bolesti i zdravlja, ne bi li ljude pri vol i o da
i ve uredni j e i due.
Godi ne 1910. utemel j i o je dr. Wal ker u New Y orku Norw-
al k-l aboratori j za prehranu i istraivanje koji je pod njegovim
vodstvom dao vane dopri nose za dui , akti van ivot. Nj egov
najvei dopri nos bio j e otkri e terapeutske vrijednosti sokova
od voa i povra 1930. Od tog vremena u Sj edi nj eni m ameri -
ki m dravama, i mnogi m drugi m zeml j ama, gotovo su neza-
mi sl i va domai nstva bez svjee pri preml j eni h sokova od voa
i povra. (Na alost, danas se piju iskljuivo tvorniki sokovi ,
koji ovj eku nanose vie tete nego koristi).
193
Dr. Wal ker je svoja istraivanja vodi o i bavi o se pi sanj em
o toj temati ci sve do smrti u 116. godini i vota. Zadnj u knjigu
"J ednostavna kontrol a tei ne" napi sao je u svojoj 113. godi -
ni.
Dr. Wal ker je nesumnj i vo jedan od najiskusnijih i najpro-
dukti vni j i h prehrambeni h znanstveni ka na svijetu. Obj avi o j e
bezbroj priloga u novi nama i asopi si ma, te napi sao itav niz
knjiga.
U vi sokoj starosti dr. Walker je j ednom rekao: "Ja mogu
uistinu izjaviti da nikad nisam bio svjestan svoje starosti. Od
svojih zrelih godina nadalje nikad nisam imao osjeaj da sam
stariji, i mogu bez svake zadrke kazati da se danas osjeam
ivahnije nego kad mije bilo 30 godina. Ja ne mislim na ro-
endane, nikad ih nisam slavio. I danas mogu s najdubljim
uvjerenjem kazati da se radujem sjajnom zdravlju. Nimalo se
ne ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne znam za
starost!"
194
St varno kazal o
Acetonska ki sel i na 41 Apeti t 56
Addi nsonova bol est 72, 145 Apopl eksi j a 147
Adrenal i n 41 Apoteka 45
Afonija 145 Argon 44
Akne 145 Aroma 52
Aktinij 44 Arsen 44
Al bumi n 146 Artritis 147
Al bumi nuri a 146 Arti kul aci j a 146
Al ge 43 Asparagi n 91
Al ge-granul at 43 Astma 148
Al ge-l i stovi 43 Asti gmati zam 147
Al ge-tabl ete 43 Atabri n 161
Al kal oi d 91 Atomsko doba 22
Al kohol 43, 160 Autol i za 63
Alergije 146 Avokado 113
Al umi ni j 44 Bakar 44
Amebna dizenterija 71 Bakterije 42
Ami noki sel i ne 23 Bal ast 42
Anemi nost 49 Banane 113
Ananas 45 Barij 44
Angi na pectori s 147 Bolovi u trbuhu 70
Ani ov cel er 86 Barijev sulfat 89
Antitijela 146 Bijelo brano 49
Anti septi k 99 Bijeli kruh 148
Anti toksi n 165 Bj el anevi na mesa 63
Anus (mar, upak) 63 Bj el anevi ne 61
Apendi ks 147 Bjclotok 148
Apendi ci ti s 147 Boja lica 56
Bojila 56
Bolesti 143
Bolesti j etre 148
Bolesti srca 18
Bol ni ca 18
Bor 44
Bradavi ca 145
Breskva 81
Bri ge 17
Bri ghtova bol est 146
Brom 44
Bronhi j i 80
Bronhi ti s 149
Bubrezi 150
Bubreni kamenac 150
Cel ul oza 34
Cel ul ozna kaa 34
Cel ul ozna vl akna 34
Cel ul oza od banana 34
Centri fugal ni aparati 31
Centri fugal na metoda 31
Centri fugal na snaga 31
Cezij 44
Champi on-sokovni k 31
Cikla 62
Cikorija 47
Cijepljenje 159
Ci nk 44
Ci rkoni j 44
Ci roza j etre 150
Ci vi l i zi rana hrana 61
Cj epi vo 159
Comfreyev aj 116
Crijevna oboljenja 56
Crijevni nametni ci 56
Crveni kupus 84
enjak 71
i oke
(Archiciffo gi rasol e) 98
irevi 150
ir na dvanaestercu 150
ir u el ucu 150
istila (Abfuhrmi ttel ) 92
i sti l o crijeva 50
i sti l o krvi 67
i enj e 118
Debel o cri j evo 59,0175, 179
Degeneraci j a 87
Degeneraci j a j etre 180
Dekadenci j a 17
Dermati ti ts 57
Desert 31
Dezinfekcija 118
Difterija 150, 165
Difterijski otrov 150
Dijeta za i zl ui vanj e 99
Dijeta za odstranj i vanj e
otrova 99
Dijabetes 151
Dijabetiar 49
Di m ci gareta 42
Dispepsija 151
Disurija 151
Dizenterija 151
Draguac (pol oarka) 50
Dvanaesterac 12
Dubok san 160
Duhan 165
Duevna bolest 90
Ekcem 152
Ekstrakt lijezda 145
Elefantijaza 152
Emfizam 52
Encefalitis 153
Enci mi 15
Enci mi hrane 16
Endivija 47
Endokri ne lijezde 57
Energija 11
Enureza 153
Epilepsija 153
Epinefrin 41
Epi tel ne stani ce 169
Erbij 44
Eskarol 47
Fanati zam 41
Fermenti ranj e 86
Fi bri n 79
Fibrin u krvi 79
Fl uor 44
Frustracija 17
Furunkul 94
Gastri ti s 154
Gl avobol j a 94
Gl i kogen 104
Gl i ste 153
Gonokokne bakteri j e 155
Gonorej a 155
Gnoj enj e 112
(jnjiloa bj el anevi na 112
Grevi u el ucu 158
Grejpfrut 52
Gri pa 156
Grozni ca 45
Gruanj e krvi 84
Gubi tak energije 93
Gubi tak krvi 76
Guteraa 49, 151
Hemogl obi n 40
Hemogl obi n u krvi 40
Hemorhagi j a 70
Hemoroi di 156
Higijena 119
Hodgki nsonova bol est 156
Hormoni 32
Hranjiva vri j ednost 11
Hranj i vo tlo 68
Hren 75
Hrskavi ca 52
Hunj avi ca 157
I mpotenci j a 157
I ndij 44
I nfarkt 171
I nfekcije 39
I nsulin 49
I nulin 98
Irdij 44
I scjeliteljska mo 11
I scrpljenost 157
I spadanje kose 42
I spiranje crijeva 41
Iijas 157
1S
196
I zluivanje 42
I zluivanje mokrae 42
I zrasline na koi 69
J abuka 112
J abuni ocat 104
J agode 47
J etra 56
J etreni ekstrakt 146, 150
J od 44
Kajsije 46
Kaki 54
Kalij 17,44
Kalijeva j uha 54
Kalijev klorid 89
Kalijev oksal at 86
Kalijev sulfat 89
Kalcij 44
Kalcijev kl ori d 89
Kalcijev sulfat 89
Kalcij u tabl etama 56
Kamenac u mj ehuru 81
Kaalj 158
Katal epsi j a 16
Katal i zator 16
Katar 158
Katar mj ehura 158, 167
Kel eraba 95
Ki l a(bruh) 149
Ki roprakti ar 149
Kirurgija 41
Ki ni ca 33
Kl i ma 12
Kl i matski uvjeti 12
198
Klistiranjc 39
Klor 44
Klorofil 40
Kobal t 44
Kokos 65
Kokosovo ml i j eko 65
Kokakol a 108
Kolai 62
Kolitis 175
Komposti ranj e 30
Konjunktivitis 158
Konzervi ranj e 23
Konzervi rana hrana 23
Koreja 159
Korijen kose 70
Koronarna tromboza 173
Kosa 159
Kosti 154
Kostobolja 154
Kozje ml i j eko 28
Koa 42
Kona infekcija 152, 154
Kone bolesti 60
Kone gljivice 169
Kraniopatija 154
Krastavci 57
Krom 44
Kruh 61
Kruke 47
Krv 18
Krvarenja 94
Krvarenj e iz nosa 94
Krvna zrnca 40
Krvna zrnca bijela 161
Ki vna zrnca crvena 41
Kvni tlak 159, 160
Krvni tlak niski 160
Krvni tak vi soki 159
Krvotok 171
Krumpi r 65
Kuhano ml i j eko 28
Kuhanj e 56
Kuhi nj ska sol 17
Kul tura j edenj a 23
Kupi ne 47
Lan lan 44
Leukemi j a 161
Lijekovi protiv kalja 158
Limfa 42
Li mfne lijezde 152
Limfni sustav 63
Li mun 63
Li munada 73
Li munska kiselina 45
Litij 44
Lucerna 39
Luk 99
Magnezi j 44
Magnezi j ev bromi d 89
Magnezi j ev klorid 89
Magnezi j ev preparat 73
Magnezi j ev sulfat 89
Magneti zam 20
Maj i no ml i j eko 28
Malarija 161
Mal i ne 47
Mangan 44
Mast 57
Mastoi di ti s 161
Masno tki vo 49
Med 45
Medi ci na 27
Medi kamenti 41
Mel ankol i j a 162
Meni ngi ti s 162
Meni ngokokne bakteri j e 162
Menopauza 162
Menstruaci j a 162
Menstruacijsko krvarenje 105
Menstruaci j ske smetnj e 82
Menstruaci j ske tegobe 52
Metla za crijeva 20
Meso 64
Mesoder 43
Mi grena 162
Mi kser 31
Minerali 11
Mi neral na tvar 56
Mi neral no ulje 122
Mi i i crijeva 92
Mi i na kontrakci j a 76
Mi i na koordi naci j a 179
Mlijeko 28
Mlijeni preparati 73
Mlijeni proi zvodi 148
Ml i j eko pasteri zi rano 107
Mokrana kiselina 64
Mokrane tvari 145
Mokrenj e u krevetu 163
199
More 43
Morske al ge 43
Morska voda 44
Mozak 70
Mrkva 25
Mul ti pl a skl eroza 163
Naoal e 48
Narana 76
Natrij 44
N atrij ev klorid 20
Nei sta koa 52
Nei stoa u krvi 147
Nedostatak sna 119
Nedostatak vode 93
Nefritis 164
Nektari ne 76
Nepani krajnici 173
Nepl odnost 57
Ncptuni j 44
Nervoza 164
Nespavanj e 164
Neurasteni j a 164
Neuri ti s 164
Ni aci n 109
Ni koti n 90
Ni mfomani j a 165
Obnova 16
Oboj enost koe 57
Ocat 104
Odstranj i vanj e gnoj a 158
Odstranj i vanj e otrova 121
Of ta linija 58
Operaci j a lijezda 179
200
Organi izluivanja 18
Orhi ti s 165
Osjeaj 57
Osmi j 44
Otekl i ne 56
Otpadne tvari 42
Otpornost 18
Otvrdnue arterija 85
Ovapnj enj e arterija 165
Papai n 78
Papaja 78
Paradontoza 166
Paraziti 71
Pareza 166
Parodonti ti s 93
Pasterizacija 57
Pepsin 78
Peristaltika 20
Pesticid 30
Pijesak 166
Pitka voda 33
Platina 44
Plua 42
Plutonij 44
Poliomijelitis 151
Polipi 166
Pore na koi 56
Poremeaj oka 48
Poremeaj koe 57
Poremeaj lijezda 179
Post kao kura 28
Potekoe sa zubi ma 53
Potekoe sa zubnim mesom 93
Pothranjenost 14 Problemi sa l i j ezdama 90
Potronja mesa 49 Probl emi s di sanj em 148
Povrede 49
Probl emi s mj ehurom 82
Pranjenje crijeva 122 Program ienja 42
Prehl ada 167' Prolaps 169
Prehrambeni artikli Proljev 169
kombi ni rani 60 Prostata 65
Prehrambeni artikli Proteini 91
kuhani 60 Psoriaza 169
Prehrambeni artikli Peni ne klice 28
nepri rodni 60 Peni no zmj e 28
Premorenost radom 157 Pucanje noktiju 53
Preokret u prehrani 23 Pua 90
Prea hi draul i ka 25 Puenje 149
Pretilost 168 Radij 44
Pri nci p energije 16 Raanj e 56
Princip i vota 16 Rahi ti s 169
Pri premanj e soka 27 Rajica 97
Pritisak pl i na 147 Rast kose 70
Proces ienja 19 Recepti 127
Proces lijeenja 118 Regencraci j a 16
Probava 12 Rendgenska sni mka 64
Probava masnoe 149 Renij 44
Probava mesa 69 Reuma 170
Probavni organi 33 Rezerve krvi 105
Probavni proces 11 Riba 43
Probavili sokovi 67 Ribiz bijeli 53
Probavni sustav 76 Ribiz crni 53
Probavni trakt 100 Ribiz crveni 53
Probl emi sa srani m Ria 83
mi i em 171 Rotkva 82
Probl emi sa srani m Rubidij 44
zal i sci ma 171 Rutenij 44
201
Sadraj eljeza 17
Salata gl avati ca 69
Salicijska ki sel i na 52
Samari j 44
Saniranje crijeva 92
Senilnost 18
Seksual nost 165
Silicij 44
Skandij 44
Skelet 72
Skorbut 170
Sifilis 170
Sir 148
Sirova hrana 22
Si rovo ml i j eko 60
Siva mrena 170
Sj emenke 15
Sj eme od l ucerne 39
Slabost srca 94
Slatki krumpi r 66
Sl ezena 52
Sluz 20
Sljepoa 171
Snaga 65
Sok od ananasa 45
Sok od breskve 81
Sok od cel era 86
Sok od ci kl e 84
Sok od crvenog kupusa 84
Sok od enj aka 71
Sok od draguca 50
Sok od endi vi j e 47
Sok od gorui ce 91
Sok od grejpfruta 52
Sok od hrena 75
Sok od j abuka 45
Sok od j agoda 47
Sok od kakija 54
Sok od komoraa 51
Sok od krastavaca 52
Sok od krumpi ra 65
Sok od kruaka 47
Sok od kiselica 86
Sok od l i muna 99
Sok od l ucerne 39
Sok od kika 99
Sok od mahuna 49
Sok od kajsija 46
Sok od masl aka 73
Sok od mrkve 55
Sok od narane 46
Sok od nektari na 76
Sok od pastrnjaka 80
Sok od perina 80
Sok od rotkve 82
Sok od rajice 97
Sok od ribiza 53
Sok od paroga 91
Sok od ljiva 82
Sok od pi nata 92
Sok od treanja 67
Sok od zel ene papri ke 79
Sok od zel enog kupusa 52
Sok od zelja 67
Sokovni k 26
Sol 17
Solna kiselina 105
Solna otopi na 93
Sol oni n 65
Spavanj e 57
Spol ne bolesti 155
Spol ni nagon 165
Spolni organi 66
Spol ne lijezde 65
Srana mana 40
Srane tegobe 41
Srebro 44
Sredstvo za j aanj e srca 48
Sredstvo za j aanj e ivaca 90
Sredstvo za smi renj e 90
Stani ce 22
Stani ce krvi 22
Starost 90
Strah 57
Stres 57
Strpljivost 118
Stroncij 44
Stroncijev klorid 44
Stvaranje gnoja 171
Stvaranje hormona 102
Stvaranje ki sel i ne 54
Stvaranje krvi 85
Stvaranje pl i nova 41
Stvaranje stanica 67
Stvaranje sluzi 28
Sul fonami d 44
Sumpor 44
Sumporovodi k 44
Sunane zrake 17
Suncokret 98
Suosjeaj 119
Sustav izluivanja 76
krob 23
ljive 82
mrkanj e 111
pageti 87
paroge 91
port 119
pinat 92
titnjaa 102, 156
Talij 44
Tanko crijevo 12
Tantal 44
Tegobe s bronhi j i ma 149
Tegobe s bubrezi ma 150
Tegobe s cri j evi ma 151
Tegobe s di sanj em 148
Tegobe s grl om 167, 176
Tegobe s j etrom 180
Tegobe s mj ehurom 167
Tegobe s oi ma 170, 171
Tegobe s pl ui ma 177
Tekua voda 17
Temperatura 16
Terapija debel og crijeva 59
Terapija pomou sokova 11
Tjelesna temperatura 89
Tki vo 17
Tl o 12
Toksemija 18
Tolerancija 119
Tonsilitis 173
203
202
Torij 44
Trenje 67
Triper 171
Tromboza 173
Trovanj e prehrambeni m
arti kl i ma 19
Trul e 101
Tuberkul oza 70
Tumor 63
Tulij 44
Tumor na mozgu 63
Tvar 70
Tvorni ki sokovi 7
Tvorni ki eer 48
Ugljik 44
Ugljina ki sel i na 152
Ugljini di oksi d 44
Ugljikohidrati 22
Ul ozi (gi ht) 154
Umor 59
Upal e 45
Upala debel og crijeva 175
Upal a grla 176
Upala mozga 153
Upal a oiju 56
Upala plua 42
Upal a sl i j epog crijeva 147
Upala trbune opne 177
Upala zubnog mesa 53
Uran 44
Uremija 177
Urin 60
Urtikarija 158
Vapnena kora 128
Vapneni talog 128
Vegetarijanac 40
Vid 58 *
Virus 100
Vitalnost 17
Vitamin A 46
Vitamin B 46
Vitamin C 55
Vi tami n D 55
Vi tami n E 94
Vi tami n G 55
Vi tami n K 55
Vi tami n B-kompl eks 109
Vitamin C-pomanj kanj e 94
Vitamin E-pomanj kanj e 94
Vitamini 11
Vitalne tvari 11
Vl akno 12
Vl aknaste tvari 20
Vona kiselina 45
Voni eer 67
Voda 33
Voda anorganska 33
Voda organska 33
Vodena bol est (vodeni ca) 75
Vino 148
Vinski ocat 104
Vizmut 44
Vrenje 101
Vruina 20
Zaini 51
Zaepljenje 21
Zadah iz usta 179
Zdravl j e 16
Zel ene mahune 49
Zel eni kupus 52
Zgl ob 52
Zgl obna hrskavi ca 147
Zgl obna tekui na 177
Zgusnutost krvi 79
zfato 44
Znoj 89
Znoj ne lijezde 180
Zubi 56
Zubno meso 93
el udac 92
el uana ki sel i na 70
el uane tegobe 70
el j ezo 44
i tari ce 16
i va 44
ivci 66
i vane smetnj e 69
i vani sustav 90
i vene nami rni ce
koncentri rane 27
i vene nami rni ce u
kombinaciji 158
i votonosna energija 42
i votonosna tvar 23
l i j ezde 18
u 180
una i zl uevi na 180
une smetnj e 180
une tegobe 180
uni kamenac 62
uni mj ehur 62
uni pijesak 180
uti ca 180
vakanj e 34
204
Ovo je prva u nizu knjiga od ovog i drugi h autora koje
obraduju probl emati ku zdrave prehrane ovj eanstva. To j e
najbolja preventi va protiv svih bolesti i j amstvo za zdrav i -
vot ovj eka.
I SBN 978-953-208-300-2
206