Zato je vano znati kuhati?

Nekima je kuhanje uitak, drugima muka i tlaka. Neki uivaju servirajui

hranu, drugi je vie vole 'pokupiti' sa nekog pulta fast fooda. Na pitanje Znate
li kuhati? mnogi e sa aljenjem negativno odgovoriti. Zar ne mislimo da je
dolo vrijeme kada svi vrlo lako mogu nauiti prirediti osnovna jela koja zatim
postaju sredite za raanje novih ideja i razvoj vlastite inovativnosti i
kreativnosti? Kuhanje nikada nije bilo toliko popularno kao u proteklih desetak
godina, nikada se prije toliko emisija i knjiga na temu kuhanja nije plasiralo.
Razlog tomu lei u injenici da nije vano samo to jedemo, ve da ljude
zanima i kako neko jelo nastaje, a sve se vie njih u tome ele i okuati.

Onog trenutka kad otvorite vrata hladnjaka i skenirate oima sve namirnice
vi ste ve korak blie kuhanju. Kad prereete luk napola, time ste slubeno
poeli s kuhanjem. No zapravo kuhanje zapoinje puno prije u marketu.
Odabir namirnica kljuni je i temeljni trenutak u vaoj osobnoj kulinarskoj
karijeri i brizi o pravilnoj i uravnoteenoj prehrani. Pravilna prehrana je ona
prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i
tekuine te optimalan omjer proteina, ugljikohidrata i masti, kako bi se
osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zatitnim tvarima.

Osnovni procesi pripreme hrane dijele se na :

mehanike (pranje, ienje, guljenje, usitnjavanje, otkotavanje),

termike (blaniranje, kuhanje, pirjanje, peenje, prenje),

rashladne (smrzavanje).

Gotovo nikada ne pomiljamo na injenicu kako izlaskom pare i mirisa iz

posua prilikom pripreme jela izlaze i velike koliine nutritivno vanih tvari
koje se na taj nain, u aromatinoj pari ili dimu, bespovratno gube. U jelu
veoma esto zaostaju odreene masti koje su tamo dospjele dodavanjem, a
rezultiraju veim koliinama kalorija nego to ih sama namirnica daje.

Svaki neadekvatan nain pripreme hrane moe potaknuti nastanak opasnih

imbenika koji mogu ugroziti ne samo dobru liniju tijela nego i nae zdravlje.
Klasino pripremljena prena jela poput krumpiria, pohanaca, lignji, sitne
ribe koje prenjem u velikim koliinama ulja dobivaju zlatnoutu boju te
"dobro" pripremljeno jelo (meso, riba, povre) na klasinom ugljenom rotilju
prepuni su punoe okusa, ali za strunjake o prehrani, to su najea jela koja
svojim sastavom ne zadovoljavaju kriterije nutritivno vrijednog i
funkcionalnog obroka. Previsoke temperature koje se koriste prilikom ovakve
pripreme jela "unitavaju" nutritivne i farmakoloki djelotvorne komponente u
tim namirnicama. One postaju manje dostupne za apsorpciju, slabo
probavljive i kontaminirane (zagaene) toksinim produktima koji mogu imati
i mutagena svojstva.

Brojne studije koje se bave javnim zdravljem u Europi i svijetu pokazale su da

je kuhanje u funkcionalnom i socijalnom smislu jedna od najkorisnijih
vjetina. Na taj nain svatko moe postati samostalan i ne ovisiti o drugima
jer je sposoban sam sebi i svojim blinjima prirediti nutritivno prihvatljiv i
siguran obrok. Obrok koji e biti lien tetnih mikroorganizama koji se
kuhanjem unitavaju i obrok koji e iskoristiti sve najbolje iz namirnica koje
nam stoje na raspolaganju. Nadalje, briga o tome to jedemo na taj nain
postaje na interes i zanimacija koja ostaje usaena u nama dok god smo
pokretni i dok nas slue osnovni osjeti i sposobnosti rasuivanja, dakle do
pozne ivotne dobi.

S posebno se velikom panjom mora pristupiti djeci i uenicima u kolama te

ih kroz specijalne programe upoznati s tehnikama i nainima pripreme jela.
Sposobnosti koje se razvijaju kuhanjem te logikom i planiranjem redoslijeda
pripreme pojedinog jela mogu se mjeriti s radom u laboratoriju ili uredu, s
voenjem nekog procesa i na taj nain od najranije dobi kroz sasvim drugu
prizmu kod djece razvijamo odgovornost, logiku i sposobnost planiranja i
praenja procesa.

Djeca u obiteljima s tono odreenim vremenom za obroke imaju zdravije

prehrambene navike. injenica je i da ona djeca koja s obiteljima jedu
zajedno samo jednom ili dva puta na tjedan imaju vie problema s tjelesnom
teinom od one koja to ine tri ili etiri puta na tjedan. Pametno je pritom
ukljuiti dijete u pripremu hrane. Zaigrajte igru tko e staviti u obrok
najzdravije namirnice. Djeca e jesti vie povra i voa kada im se zadaju
ciljevi i kada im se dopusti da pomognu u pripremi. Hrana ne bi trebala biti
samo sredstvo zatomljavanja gladi, ve bismo se trebali potruditi da kroz
dijeljenje hrane sa dragim ljudima istinski uivamo u radostima ivota koja
nam ta hrana prua.

Djeca su danas sasvim sigurno vie nego ikada zainteresirana ovladati tom
vjetinom, ali ne samo mladi ve i starije stanovnitvo koje se aktivno
ukljuuje u teajeve raznih naina kuhanja i sudjeluje u izradi novih recepata i
smjernica u prehrani specifinih skupina ljudi. Organiziraju se zajedniki
odlasci na trnice ili trgovine posebnom hranom, ui se o novim i
funkcionalnim proizvodima koji obiluju bioloki aktivnim spojevima potrebnim
za ouvanje zdravlja. Takvi trendovi poznati su u zemljama Zapada, ali i na
dalekom istoku gdje se populacije starijih ljudi svakodnevno zajedniki
usavravaju u arobnom svijetu namirnica, lonaca i tava. Pokazalo se da je to
i jako dobar nain produljenja ivotnog vijeka. Vie je nego dovoljno razloga
zato biste trebali nauiti (pravilno) kuhati, stoga krenite ve danas u nove
kulinarske pobjede!