Fast food vs.

Slow food

Sve ei problem dananjice je nezdrava hrana tj. uurban nain ivota, krivac zbog kojega
se loe hranimo. Ljudi su pod velikim stresom jer veinu vremena provode radei na poslu te
im malo vremena ostaje da se posvete sami sebi. Svakodnevno jedu to stignu po restoranima
brze hrane, ne razmiljajui kako to utjee na njihovo zdravlje.
Brza hrana je vrlo praktina i ne trebamo troit vrijeme na pripremu vlastite kod kue ili ako
smo jako gladni i lijeni najlake ju je naruiti i ekati dostavu izleavajui se pred televizijom.
Takoer mlaa populacija danas nije toliko spretna u kuhinji pa e radije uivati u ukusnoj
hrani u fast food restoranima nego pokuat neto zdravije spremit u vlastitoj kuhinji, a teko
je odoliti takvoj hrani jer gdje god da krenemo bilo kolu ili posao u blizini se prodaju
sendvii, hamburgeri itd. to prije trebamo shvatiti kakve su posljedice takve prehrane i
promjeniti tu lou naviku.
Iako u poetku moe biti teko, ne treba odmah odustati jer takve se navike ne mijenjaju
preko noi. Brojne reklame za brzu hranu koje nam nameu mediji treba ignorirati jer s druge
strane hrana nije takva kakvom se ini. Brza hrana opasno djeluje na na organizam jer je
puna masnoa koje se taloe i zbog toga moe doi do raznih bolesti poput dijabetesa i
pretilosti te sranog i modanog udara. Bogata je kalorijama iz rafiniranog eera, zasienim
mastima i obino je presoljena. Sadri i razne tetne aditive zbog koji ta hrana izgleda
primamljivo i nakon par dana stajanja. Takoer ne moemo znati porijeklo tih namirnica niti
na koji su nain pripremljene to je vrlo bitno, ali koga to zanima dok je gladan kad takva
hrana dobro izgleda, mirie i ukusna je.
Slow food je naziv za pokret koji se brine da ljudi ne postanu ovisni o fast food hrani. Ljude
se treba osvjestiti o zdravoj prehrani i uvanju tradicije pripreme hrane sa obitelji u vlastitom
domu. Hrana osim to nam daje energiju potrebnu za rad u njoj treba znat i uivat. Zdrava
prehrana treba biti uravnoteena, a kako ivimo u mediteranskom podruju tako bi se trebali i
hraniti. To znai upotreba kuhanog mesa, mlijeka, sira, visoki unos sloenih ugljikohidrata iz
palente i krumpira, svjeeg sezonskog voa i povra koji uz vitamine i minerale predstavljaju
bogati izvor dijetalnih vlakana. Vana je redovita konzumacija ribe jer je ona odlian izvor
omega-3- masnih kiselina i upotreba masti koju moemo unijeti iz maslinovog ulja. Izbaciti
gazirana pia koja idu uz brzu hranu, umjesto njih piti puno vode ili prirodne sokove. Uz
takav nain prehrane ne smijemo zaboraviti i vanost fizike aktivnosti koja je potrebna da
ostanemo mladi i vitalni. Mislim da nema nita loe ponekad pojest neto iz fast food
restorana, ali u svemu treba biti umjeren. Potrebno je izdvojiti samo malo vie vremena za
puno kvalitetniji nain ivota, ne kae se uzalud u zdravom tijelu zdrav duh.

Matea Josipovi 4.8